Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

FIZIOLOŠKO SRAŠĆIVANJE KORIJENJA ALEPSKOG BORA,

PRIMORSKOG BORA I PINJOLA

: Ing. M. Simunović — Dubrovnik

UVOD

Pojava fiziološkog srašćivanja korijenja poznata je odavna za neke

vrste šumskog drveća. Kod nas jeo tome objavio studiju Š a f a r i to

uglavnom za jelu, smreku, duglaziju i bukvu i opisao gospodarsko značenje

te pojave. On je u publikaciji dao i opsežan pregled literature, koja

se odnosi na tu materiju (S a f a r 1955).

Nas zanima srašćivanje korijenja ovih vrsta borova: alepskog, primorskog

i pinjola. To su borovi, koji se najviše upotrebljavaju (naročito alepski

bor) u šumskim melioracijama sredozemnog i polusredozemnog područja

degradiranog Krša. Proučavanju te pojave prišli smo iz razloga,

da možemo utvrditi:

— do koje udaljenosti i u kome postotku je moguće fiziološko srašćivanje

korijenja u prirodnim sastojinama tih vrsta borova;

— da li se kod pošumljavanja degradiranog Krša može to svojstvo

iskoristiti za bolji uspjeh izvedenih radova, i

— da li se može smolariti na živim panjevima alepskog i primorskog

bora — vrstama na kojima se vrši smolarenje u industrijske svrhe.

U tu svrhu smo vršili, u granicama naših mogućnosti, orijentacijska

opažanja i pokuse, pa ih iznosimo u ovom kratkom članku.

Srašćivanje korijenja u sastojinama

Alepski bor (P. h a 1 e p e n s i s). — Opažanja smo vršili na Mljetu u

sastojinama s alepskim borom u sloju drveća i degradiranom makijom u

sloju grmlja (v. tabele l.i 2.). Tlo je skeletna do skeletoidna crvenica na

vapnenastoj podlozi. Ukupno smo evidentirali 575 panjeva. Opažanja

nismo vršili i na flišnim zemljištima, jer za to nismo imali prilike.

Na živim panjevima alepskog bora kora je po boji i strukturi ista kao na prizemnom

dijelu debla živih stabala. Prirašćivanje drveta je neznatno. Kalus se ne

stvara na površini reza, jer se kambi jalno tkivo, koje je uništeno do otprilike 1 cm

ispod reza, ne može regenerirati (v. si. 5). Površina reza na živom panju vremenom

potamni pod utjecajem vanjske sredine i biva pokrivena više ili manje skrućenom

smolom. Ni jedan istraženi živi panj nije imao znakove truleži bez obzira na njegovu

starost t. j. duljinu života.

Ustanovili smo, da je fiziološko srašćivanje korijena alepskog bora

moguće do 3 m međusobne udaljenosti susjednih stabala, ali su to rijeđi

slučajevi. Najveći broj živih panjeva evidentirali smo na udaljenosti do

2 m od najbližih susjednih stabala (v. tabelu 2).

Interesantan je odnos broja živih panjeva prema broju mrtvih panjeva

obzirom na njihovu udaljenost od najbližih stabala, jer nam on

pruža sliku o odnošajima korijenja u rizosferi. Taj odnos je ovisan od

obrasta. U sastojinama gušćega obrasta prije dolazi do pojave fiziološkog

268

More magazines by this user
Similar magazines