Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U KOJIM DEBLJINSKIM RAZREDIMA I NA KOJIM EKSPOZICIJAMA<br />
DOLAZI NAJVEĆI BROJ SUŠACA I IZVALA KOD JELE<br />
Ing. Stanko Toinaševski, Ravna Gora<br />
Gospodarska jedinica Ravna Gora pripada biljnoj zajednici Fagetum-abietetosum<br />
Horv. Temeljno kamenje tvore vapnenci i dolomiti gornje Jure sa svim karakterističnim<br />
osebinama Krša. Po površini izbijaju pećine i manji ili veći blokovi<br />
kamenja. Najveći dio ove jedinice predstavlja zapravo ustalasanu krašku visoravan,<br />
izbraždenu sa nekoliko nesuvislih uzdužnih kosa, te razrovanu vrtačama i većim<br />
uvalama. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i dosta humozno. Boniteti staništa<br />
su vrlo različiti, međusobno ispremješani tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne<br />
vrste drveća su jela i bukva sa primješanom smrekom, ponekim javorom, gorskim<br />
brijestom, jarebikom i mukinjom. Sastojine su mješovite. Bukva dolazi na svim<br />
staništima, a na višim i izloženijim položajima stvara i manje čiste sastojine. Jela<br />
izbjegava izložene položaje, grebene i glavice koje prepušta bukvi i smreki. Smreka<br />
je redovito primješana jeli i bukvi, te naseljuje vrtače i doline sa svježim tlom, ali<br />
često dolazi i na kamenitim eksponiranim glavicama i grebenima.<br />
Sušenje, izvaljivanje i prelamanje jelovih, smrekovih i bukovih stabala<br />
je stalna pojava u ovoj gosp. jedini, kao i inače na terenima visokog<br />
Krša. Međutim koliko je nama poznato, nije do sada u našoj stručnoj<br />
štampi bilo radova koji bi tretirali pitanje, kako na sušenje i izvaljivanje<br />
stabala utječe ekspozicija, osim općenitih konstatacija da do sušenja i<br />
izvaljivanja stabala dolazi naročito na južnim ekspozicijama, kao i u kojim<br />
debljinskim razredima imademo najveći broj sušaca i izvala.<br />
Da bi to ustanovili iz manuala konsignacije povađeni su podaci o broju<br />
jelovih i bukovih izvala i sušaca za gosp. jedinicu Ravna Gora u 1956. i<br />
1957. godini. Podaci o brojevima stabala razvrstani su u debljinske razrede<br />
po 10 cm, i prema ekspozicijama odjela u kojima su nastali. Nisu uzeti u<br />
obzir izvale i šušci smreke, budući da je ista premalo zastupljena po broju<br />
stabala i po masi, a i kako je već navedeno naseljuje uglavnom karakteristične<br />
terene.<br />
Nisu uzeti u obzir ni podaci o prelomljenim stablima, iz razloga što<br />
u ovoj gosp. jedinici prelomi, naročito jelovih i smrekovih stabala, nastaju<br />
i kod slabijeg vjetra i to obično na defektnim, rakavim, natrulim ili inače<br />
oštećenim stablima.<br />
Nakon što su podaci sređeni mogli smo konstatovati slijedeće:<br />
Izvale:<br />
U gosp. jedinici Ravna Gora izvaljivanje stabala uvjetuje uglavnom<br />
jugo tj. topli i vlažni vjetar koji duva iz jugoistočnog kvadranta. Jugo<br />
povećava zračnu vlagu i donaša često obilnu kišu koja raskvasi tlo i predstavlja<br />
na taj način opasnost izvaljivanja, budući da smanjuje silu prijanjanja<br />
korijenja za tlo. Jugo nastupa ponekad olujnom snagom te lomi i<br />
izvaljuje drveće. Puše uglavnom oko oba ekvinocija, zimi rjeđe, a tada<br />
obično s obilnim i vlažnim snijegom, koji stvara na drveću teške kitine,<br />
koje lome grane, i inače dovode do lomljenja i izvaljivanja stabala.<br />
Ukupno su tokom 1956. i 1957. godine izvaljena 602 jelova stabla.<br />
278
Change language