Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

U KOJIM DEBLJINSKIM RAZREDIMA I NA KOJIM EKSPOZICIJAMA

DOLAZI NAJVEĆI BROJ SUŠACA I IZVALA KOD JELE

Ing. Stanko Toinaševski, Ravna Gora

Gospodarska jedinica Ravna Gora pripada biljnoj zajednici Fagetum-abietetosum

Horv. Temeljno kamenje tvore vapnenci i dolomiti gornje Jure sa svim karakterističnim

osebinama Krša. Po površini izbijaju pećine i manji ili veći blokovi

kamenja. Najveći dio ove jedinice predstavlja zapravo ustalasanu krašku visoravan,

izbraždenu sa nekoliko nesuvislih uzdužnih kosa, te razrovanu vrtačama i većim

uvalama. Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto i dosta humozno. Boniteti staništa

su vrlo različiti, međusobno ispremješani tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne

vrste drveća su jela i bukva sa primješanom smrekom, ponekim javorom, gorskim

brijestom, jarebikom i mukinjom. Sastojine su mješovite. Bukva dolazi na svim

staništima, a na višim i izloženijim položajima stvara i manje čiste sastojine. Jela

izbjegava izložene položaje, grebene i glavice koje prepušta bukvi i smreki. Smreka

je redovito primješana jeli i bukvi, te naseljuje vrtače i doline sa svježim tlom, ali

često dolazi i na kamenitim eksponiranim glavicama i grebenima.

Sušenje, izvaljivanje i prelamanje jelovih, smrekovih i bukovih stabala

je stalna pojava u ovoj gosp. jedini, kao i inače na terenima visokog

Krša. Međutim koliko je nama poznato, nije do sada u našoj stručnoj

štampi bilo radova koji bi tretirali pitanje, kako na sušenje i izvaljivanje

stabala utječe ekspozicija, osim općenitih konstatacija da do sušenja i

izvaljivanja stabala dolazi naročito na južnim ekspozicijama, kao i u kojim

debljinskim razredima imademo najveći broj sušaca i izvala.

Da bi to ustanovili iz manuala konsignacije povađeni su podaci o broju

jelovih i bukovih izvala i sušaca za gosp. jedinicu Ravna Gora u 1956. i

1957. godini. Podaci o brojevima stabala razvrstani su u debljinske razrede

po 10 cm, i prema ekspozicijama odjela u kojima su nastali. Nisu uzeti u

obzir izvale i šušci smreke, budući da je ista premalo zastupljena po broju

stabala i po masi, a i kako je već navedeno naseljuje uglavnom karakteristične

terene.

Nisu uzeti u obzir ni podaci o prelomljenim stablima, iz razloga što

u ovoj gosp. jedinici prelomi, naročito jelovih i smrekovih stabala, nastaju

i kod slabijeg vjetra i to obično na defektnim, rakavim, natrulim ili inače

oštećenim stablima.

Nakon što su podaci sređeni mogli smo konstatovati slijedeće:

Izvale:

U gosp. jedinici Ravna Gora izvaljivanje stabala uvjetuje uglavnom

jugo tj. topli i vlažni vjetar koji duva iz jugoistočnog kvadranta. Jugo

povećava zračnu vlagu i donaša često obilnu kišu koja raskvasi tlo i predstavlja

na taj način opasnost izvaljivanja, budući da smanjuje silu prijanjanja

korijenja za tlo. Jugo nastupa ponekad olujnom snagom te lomi i

izvaljuje drveće. Puše uglavnom oko oba ekvinocija, zimi rjeđe, a tada

obično s obilnim i vlažnim snijegom, koji stvara na drveću teške kitine,

koje lome grane, i inače dovode do lomljenja i izvaljivanja stabala.

Ukupno su tokom 1956. i 1957. godine izvaljena 602 jelova stabla.

278

More magazines by this user
Similar magazines