Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

PODRUČJA IMOH/SĆA/MJA SUMA U HSR

iona tu.rtd.Tt.

MJ i< 50OOOÖ0Q

iona. suma sju.pocir. Stdt/y'i

suficCtarnA. 2OJUL Suma.

_j d^fidtarrux. lonux. Swna.

i&il.Jlteka.

reda podijeljenoj sa starošću); tako se dobiva

ukupno 780—800 miliona kub. m. Međutim,

poznato je, da je faktični prirast

zrelih i prezrelih sastojina, računat kao

tekući prirast, mnogo niži od srednjeg prirasta.

Na pr. boru već u 70-oj godini počinje

padati prirast.

Poznato je, međutim, da baš u rajonima

koji su bogati šumom prevladavaju zrele

i prezrele sastojine i ta okolnost već sama

po sebi traži naročitu opreznost u ocjeni

godišnjeg prirasta. Na primjer u crnogoričnim

šumama istočnog dijela Sibirije

srednji je prirast 294 miliona kub. m, a

tekući — samo 150 miliona. Prezrele sastojine

istočne Sibirije starije od 141 g.

imaju srednji prirast 96,5 miliona kub. m,

a tekući — 4,6 miliona kub. m.

Kakva je perspektiva daljeg razvitka

drvne industrije Sovjetskog Saveza? Da

bismo odgovorili na to pitanje koristit ćemo

se materijalom Drvno-industrijskog instituta

iznesenim u napisu: Opća shema

razvitka drvne industrije SSSR. Godine

1955. posječeno je 371,8 miliona kub. m.

Od toga su bile industrijske sječe 305 miliona

kub. m, a sve druge (kolhozne, sanitarne,

uzgojne) 66,8 miliona kub. m. U

poređenju s 1913. godinom, industrijske su

sječe povećane za više od 5 puta, a u SAD

u tom istom periodu porasle su samo za

lS°/o; u Kanadi 2,7 puta, a što se tiče Finske

i Švedske, tamo su štaviše smanjeneza

10 i 20%. Po obimu eksploatacije SSSR

danas zauzima prvo mjesto u svijetu.

Zalihe starih šuma u deficitarnim rajonima

evropskog dijela Sovjetskog Saveza

ne će biti dovoljne da bi se nakon 1960. g.

imalo povisivale godišnje sječe, pa čak ni

da bi ostale na nivou 1960. godine. Prema

tome, dalje povisivanje sječa vršit će se

na račun otvaranja šuma u pustim nenaseljenim

krajevima evropskog sjevera i

Sibirije. Međutim, to će osvajanje novih

šumskih rajona, očevidno, trebati golemih

kapitalnih institucija, a prema tome i dosta

vremena i radne snage.

S druge strane, savremena tehnika preradbe

i razne mogućnosti iskorišćavanja

drveta daju narodnoj privredi materijale

koji se prave iz svih mogućih drvnih sirovina,

uključivši i otpatke drvne industrije.

Zato i jest glavni zadatak daljeg razvitka

drvne industrije baš u tome, da se iz

manje količine drvne sirovine proizvede

više. Radi toga treba bezuvjetno preinačiti

dosadašnji naš način preradbe i iskorišćavanja

drva. Valja dotjerati dotle, da

se iz svakih 100 kub. m sirovine proizvede

toliko, koliko se sada dobiva iz 150—160

kub. m.

Naše iskustvo i podaci stranih zemalja

jasno pokazuju da same drvne zalihe starih

šuma ne mogu biti pretpostavka koja

317

More magazines by this user
Similar magazines