Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

ti opravdavala sistematsko povećavanje i

-"isoki obim sječa. Pri današnjem stanju

*°hnike potreba se drva i njegovih proizvoda

može osigurati i da se ne pribjegava

razmjernom povećavanju sječa.

Uzevši u račun buduće potrebe drva

(1975. g.), obim eksploatacije nakon slijedećih

17—20 godina bit će oko 455 miliona

kub. m spram 305 miliona 1955. godine i

317 miliona 1958. g. (prema planu). Po perspektivnom

planu, posjeklo bi se 1965. g.

410 miliona kub. m, a 1970. g. — 435 miliona

kub. m. Naravno da će ta predviđenja

izgledati nešto drukčije prema tome

kako se budu povećavale potrebe narodne

privrede.a ovisit će i o mogućnosti otvaranja

još netaknutih šuma.

Ova tablica pokazuje planirano kretanje

sječa u budućnosti (u milionima kub. m).

1955 g. 1965. g. 1975 g.

Ukupno u SSSR 305 410,0 455,0

Od toga:

Evropski dio 226,7 269,8 266,1

Azijski dio 78,3 140,2 188,9

Iz toga se vidi da će sječe porasti nakon

20 godina za 49%, ali taj će se porast odnositi

uglavnom na azijski dio (gdje će se

sjeći gotovo za 2,5 puta više nego danas),

a tek 17% na evropski dio.

U toku daljeg napretka valja računati

s izgradnjom (kroz 15—20 g.) hidrocentrala

na Jeniseju, Angari, Obu, Amuru itd.

Povećanje obima sječe u budućoj 20-godišnjoj

periodi za 150 miliona kub. m razdijelit

će se tako, da će se u suficitarnim

rajonima posjeći 171,3 miliona kub. m više,

a u deficitarnim će se sječe sniziti za

21,3 miliona kub. m.

Mehanizacija u eksploataciji šuma znatno

je porasla zadnjih godina, ali ne i u

svim fazama izradbe.

Teško je predvidjeti kakvi će se mehanizmi

i mašine upotrebljavati u iskorišćavanju

šuma nakon 15—20 godina, ali ističemo

da je glavni cilj razvoja tehnike i

tehnologije iskorišćavanja u tome, da se

što je moguće više poslova prenese iz šume

i skoncentrira na glavnom stovarištu.

Sabiranje na jedno mjesto omogućit će da

se ti radovi automatiziraju i time uvelike

povisi produktivnost rada. Energetski izvori

moraju biti centralizirani i tako podešeni

da iskorišćavaju otpatke i celulozno

drvo.

Les. Hoz. br. 4 — 1958. M. N. Sprincyn

Preveo: D. Knežević

JEDAN ZNAČAJAN ZBORNIK NAUČ­

NIH RADOVA SA PODRUČJA PRIMJE-

NJENE BILJNE SOCIOLOGIJE U ŠU­

MARSTVU I POLJOPRIVREDI

(Festschrift Erwin Aichinger zum 60.

Geburtstag. »Angewandte Pflanzensoziologie«

Springer-Verlag — Wien 1954.

Mi smo već prije u ovom časopisu prikazali

zbornik radova posvećen 75-toj godišnjici

života J. Braun-Blanqueta. (Vidi

Šumarski list 1956. Sv. 7—8. Str. 258—263).

Taj zbornik sadržavao je reviju savremenih

radova sa područja biljne sociologije

i u njemu su prikazana dostignuća i savremeno

stanje istraživanja tzv. ciriškomontpelijerske

škole, odnosno — jedne

veoma brojne grupe naučnika Centralne

i Zapadne Evrope i vanevropskih zemalja

koje povezuju zajednički osnovni principi

i metodi naučnog istraživanja vegetacije.

U tom zborniku objavljene rasprave imaju

fundamentalno značenje za daljnji razvoj

istraživanja vegetacije.

U isto vrijeme pojavilo se je još nekoliko

sličnih zbornika izdatih povodom visokih

godišnjica značajnih pretstavnika nauke,

koji u neku ruku pretstavljaju »učitelje«

ili u najmanju ruku najvatrenije pobornike

izvjesnih naučnih pravaca u biljnoj sociologiji.

To je na prvom mjestu zbornik

radova posvećen šesdesetgodišnjici života

rukovodioca austrijskog Instituta za biljnu

sociologiju, profesora dr. Erwina Aichingera,

a zatim i manja sveska radova

posvećena radu i nastojanjima montpelijerskog

profesora G. Kuhnholtz-Lordata

osnivača tzv. parcelarne kartografije i

istraživanja sukcesija u vegetaciji sa praktičnom

primjenom u poljoprivredi.

Zbornik radova ili, bolje rečeno, spomenica

posvećena prof. dr. Erwinu Aichingeru

izašla je kao izvanredna sveska časopisa

»Angewandte Pflanzensoziologie« u

Beču 1954 godine. U njoj se nalazi veoma

mnogo materijala koji se odnosi na istraživanja

i zakonitost razvoja vegetacije šuma,

pa ćemo zbog toga dati kratak pregled

i pokušaj ocjene ukupnog sadržaja ovog

zbornika.

Zbornik sačinjavaju dvije debele knjige

sa ukupno 1311 stranica teksta bogato

opremljenog biljnosociološkim tabelama,

fotografijama, crtežima i grafikonima.

Zbornik sadrži 93 naučna rada i referata

u kojima sudjeluje ukupno 108 autora. Od

toga autori su: 40 iz Austrije; 32 iz Zapadne

Njemačke; 2 iz Istočne Njemačke;

4 iz Italije; po 3 iz Nizozemske, USA, Japana,

Jugoslavije, Mađarske i Cehoslovačke,

po 2 iz Švajcarske i Indije, po 1 iz

318

More magazines by this user
Similar magazines