You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
gcd. oborina 1.250 mm i temp. 6,4° C); postoje jesenski i proljetni maksimumi oborina<br />
ali mnogo manji nego na dinarskom području. Na sjevernom dijelu jak je<br />
utjecaj subpanonske klime. — Pod dominantnim utjecajem klime na raznim starijim<br />
petrografskim supstratima razvijaju se umjereno do jako podzolirana tla, a na<br />
rahlim vapnenim sedimentima ilovastog do glinastog sastava izgrađuju se toplija<br />
mineralno-karbonatna smeđa do žuto-siva tla, alkalična do slabo kisela.<br />
Šumske zajednice. Područje jele fitocenološki nije istraženo (čak ni na<br />
Zagrebačkoj gori!). Ne možemo ga svrstati u zajednicu Fagetum abietetosum, jer se<br />
nalazim uglavnom na silikatnim tlima, pa je bliže acidofilnoj zajednici jele i rebrače<br />
(Slechno-Abietietum), ali vjerojatno ni u ovu zajednicu jer nema smreke. Jela<br />
mjesimice prodire u zajednice Fagetum montanum, Blechno-Fagetum, Quereeto-<br />
Cer-|5inet'.im i Quercetc-Castanetum. — U zatvorenim uvalama s kraćom dnevnom<br />
fotoperiodom, hladnijim, mirnijim i vlažnijim zrakom, dubljim i vlažnijim tlom<br />
postoji inverzija klime, pa se razvila i inverzija vegetacije: ispod zone<br />
hrasta kitnjaka razvila se zajednica bukve i zajednica jele i bukve (slično kao na<br />
dinarskim planinama: ispod zone crnog graba bukva, ispod zone bukve i jele<br />
smreka, ispod zone smreke ili subalpske bukve klekovina bora, ispod zone klekovine<br />
vegetacija planinskih trava i grmlja); v. u pril. profilu zonaciju šumskog drveća.<br />
— hrast kitnjak<br />
— kitnjak s grabom ili bukvom<br />
— bukva s nešto kitnjaka i graba<br />
— bukva s jelom<br />
— jela i bukva<br />
— jela s bukvom<br />
Shematski prikaz inverzije vegetacije negdje na Macelj gori kod Krapine<br />
blizu Zagreba: od suhog i tcplog grebena do hladne i vlažne uvale<br />
Pod utjecajem antropogenih faktora (krčenje, jake sječe, stalna<br />
paša stoke, povećavanje brojnog stanja divljači, požari) čitav areal četinjača u<br />
Hrvatskoj je smanjen. Jakom eksploatacijom jele neposredno je favorizirana<br />
bukva. Bukva se razmnaža i generativno, pa se može odlično održati i kao panjača<br />
(mnoge bukove šikare!). Eksploatacija prejakim i naglim otvaranjem<br />
sklopa stvara sušu i topliju sastojinsku klimu, koja (i u vezi s toplijom i sušom<br />
makroklimom našeg stoljeća) onemogućuje dobrO' pomlađivanje i održavanje<br />
skiofilnije, higrofilnije i termofobnije jele, a pogoduje širenju manje<br />
skiofilne, termofilnije i donekle kserofilnije bukve. Stalna šumska paša i velik<br />
broj srneće divljači štetnije su četinjačama nego listačama, napose jeli. Izvršena<br />
pošumljavanja četinjačama neznatno su pokrila manjak stvoren jakim sječama<br />
četinjača i nadiranjem i širenjem bukve.<br />
STANIŠTA ZA UNOŠENJE ČETINJAČA<br />
Kad se razmatra i rješava problem proširivanja i introdukcije određenih<br />
vrsta drveća, osnovni je uvjet da se dobro poznaju njihovi ekološki zahtjevi,<br />
prirodan i umjetno proširen areal, plastičnost prilagodbe na novu okolinu (stanište,<br />
zajednica, konkurentska snaga) i, naročito, otpornost prema prosječnim i<br />
ekstremno lošim utjecajima abiotskih i biotskih faktora. A upravo ove okolnosti<br />
ili se nedovoljno uvažuju ih su premalo istražene. Razlog tomu, i ne samo tomu,<br />
je uglavnom taj, što su se mnoga istraživanja u šumarstvu naše zemlje često<br />
obavljala na liniji iz malog u veliko, umjesto obratno: iz velikog u malo, iz<br />
grubog u finije i iz jednostavnijeg u kompliciranije. .., i što smo previše svaštarili<br />
ili, bolje rečeno, morali svaštariti, odnosno što se pojedini kompleksni<br />
5
Change language