Å UMARSKI LIST 3-5/1989

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 3-5/1989

Poštarina plaćena

u gotovom

u«;

UJU'

YU ISSN

0373 — 1332

CODEN

SULIAB

SAVEZ DRUŠTAVA

NŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE

HRVATSKE

3-5

GODINA CXII!

Zagreb

19 8 9


Vinjeta na naslovnoj stranici omota prikazuje glavni ulaz u Šumarski dom u

Zagrebu — Front page showing sculpture at main entrance to Forestry Centre in

Zagreb


UDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332

CODEN SULIAB

ŠUMARSKI

LIST

Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva

i drvne industrije Hrvatske

Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union des

Societes forestieres de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine

Kroatiens — Žurnal Sojuza inž. i teh. les in lesprom Horvatii

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

PROF. DR. BRANIMIR

PRPIĆ

©

IZDAVAČ: Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

Hrvatske uz financijsku pomoć Republičke zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske

Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia •— Editeur: L'Union des Societes

forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens —

Izdatelj: Sojuz ITLILP Horvatii

Zagreb, Trg Mažuranića 11 — Tel. 444-206

Tisak: »A. G. Matoš«, Samobor


SAVJET ŠUMARSKOG

LISTA

Predsjednik: Franjo Knebl, dipl. inž.

1. Članovi s područja SR Hrvatske:

Mirko Andrašek, dipl. inž., prof. dr. Milan A n d r o i ć, prof. dr. Roko B e

nić, Vjekoslav Cvitkovac, dipl. inž., Slobodan Galović, dipl. inž., dr. Joso

Gračan, dipl. inž., Slavko Horvatinović, dipl. inž., Antun Jurić, dipl. inž.,

Čedo Klada r in, dipl. inž., prof. dr. Dušan K 1 e p a c, Tomislav Krnjak, dipl.

inž., mr. Zdravko M o t a 1, dipl. inž., Ante Mudrovčić, dipl. inž., prof. dr. Zvonimir

Potočić, Srećko V a n j k o v i ć, dipl. inž. i prof. dr. Mirko V i d a k o v i ć.

2. Članovi s područja drugih Socijalističkih republika i autonomnih pokrajina:

Prof. dr. Velizar Velašević — Beograd, prof. dr. Dušan M1 i n š e k —

Ljubljana, prof. dr. Konrad P i n t a r i ć — Sarajevo, prof. dr. Radoslav Rizovs

k i —• Skopje i dr. Dušan Vučković •— Titograd.

UREĐIVAČKI ODBOR

Predsjednik: Prof. dr. Branimir P r p i ć

Urednici znanstveno-stručnih područja:

Biologija šumskog drveća, ekologija šuma, ekologija krajolika, oblikovanje

krajolika, općekorisne funkcije šume: prof. dr. Branimir Prpić;

Fiziologija i ishrana šumskog drveća, šumarska pedologija, ekofiziologija: dr.

Nikola Komlenović;

Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća, dendrologija: Prof. dr.

Ante Krstinić;

Njega šuma, šumske kulture i plantaže, sjemenarstvo i rasadničarstvo, pošumljavanje:

prof. dr. Slavko M a t i ć i mr. Ivan M r z 1 j a k;

Zaštita šuma, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija: prof. dr. Katica

0 p a 1 i č k i;

Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska

fotograme trija: prof. dr. Ankica P r a n j i ć;

Iskorišćivanje šuma, šumske prometnice i mehanizacija u šumarstvu: prof. dr.

Stevan B o j a n i n, mr. Tomislav H e s k i i Ivo Knežević dipl. inž.;

Ekonomika šumarstva i prerade drva, organizacija rada: prof. dr. Rudolf

S ab a d i;

Organizacija proizvodnje u šumarstvu: prof. dr. Simeun Tomanić;

Krš problematika i osvajanje: mr. Vice Ivančević;

Zaštita prirode, nacionalni parkovi, parkiranje: prof. dr. Šime Meštrović;

Lovstvo: Alojzije F r k o v i ć, dipl. inž.;

Povijest šumarstva, publicistika: Oskar P i š k o r i ć, dipl. inž.;

Društveno-stručne vijesti: Ivan Maričcvić, dipl. inž.

Tehnički urednik:

Ivan M a r i č e v i ć, dipl. inž.

Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju

mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR

Hrvatske br. 1416/1974, od 22. 03. 1974. godine.

Naklada 1450 primjeraka.


SADRŽAJ — CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC

PAPERS

UDK 630*215.001

Biskup, J.: Stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu Hrvatske —

Degree of Religions Conscionsness of Forestry Employees in Croatia (101)

UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl)

Kadović, R.: Tolerantnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia

Vahl.) prema solima i mogućnost njegove primjene u šumarskim zasadima na

zaslanjenim zemljištima — Narrow — Leaved Ash Salt Tolerance and the

Application in Forest Plantings on Saline Soils (1.11)

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE

PAPERS

UDK 630*68:681.14

To manić, S., Novak, N.: Razvoj informacijskog sistema u šumarstvu —

Development of the Information System in Forestry (119)

UDK 331.021:630*323

Vondra, V.: Ovisnost prekida rada o metodi rada pri sječi i izradi drva —

Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary Wood Conversion

(133)

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630*:528.7

S e g e d i, N.: Jednostavni stereoskopski aeroprecrtivač za izradu krokija — A

Simple stereo — Aero — Sketchmaster (143)

UDK 630*272 (Quercus pseudosuber Santi)

Šolić, P.: Prilog uzgajanju suplutnjaka (Quercus pseudosuber Santi, Q.

Cerris X, Q. suber, Q. X Rispanica Lam) u nasadima vinodolskog

primorja — Contributo alia cottivazione del cerro — sughera (Quercus pseusuber,...)

sulle piantaggioni della riviere di Vinodol (153)

UDK 630*29 (497.17)

D i m i t r o v, B.: Stanje šuma i problem reprodukcije s posebnim osvrtom na

regeneraciju šuma u SR Makedoniji (161)

UDK 630*432.9

Šoštarić, V.: Požari šuma (168)

UDK 630*91 (458.2)

Mikloš, L: Šumarska razglednica sa Malte (173)

99


STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI

Dimitrov, T.: Seminar u Avignonu, 14—18. ožujka 1988. g. (187)

S to j ko vic, M.: Izložba »Drvo u Turopolju« (191)

AKTUALNA

Filip i, M.: Izvoz danas (194)

KNJIGE I ČASOPISI

P i š k o r i ć, 0.: Glasnik za šumske pokuse, Volumen 24—1988. (197)

Vidaković, M., Krstinić, A.: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V.

Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka (200)

Kraljić, B.: Jean Michel Pinet: L'ECONOMIE DE LA CHASSE (201)

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITSDI HRVATSKE

Uredništvo: ZAPISNIK 6. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA (205)

Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo na okupu (215)

IN MEMORIAM

M. B. i N. B.: Prof. dr. IVO HORVAT, dipl. inž. (224)

Vladisavljević, S.: ANTE ROSIĆ, dipl. inž. (227)

IZ ŠUMARSKOG LISTA (132, 152, 204)

Uredništvo: Obavijest o god. pretplati na Šum. list (142)

i tragom novinskih vijesti (141)

NAPOMENA: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stovovima autora

100


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630*:215.001 Sum. list CXII (1989) 101

STUPANJ RELIGIOZNE SVIJESTI ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU

HRVATSKE

Josip BISKUP*

SAŽETAK. Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru longitudinalnih istraživanja

socioloških fenomena u šumarstvu SR Hrvatske, istražuje

— uz ostalo — i stupanj religiozne svijesti zaposlenih [ u šumarstvu

naše republike. Autor ovog članka analizirao je rezultate istraživanja

i utvrdio da ne zavisi stupanj religiozne svijesti samo od »negativne

ekonomske osnovice« nego i od drugih faktora među kojima

na prvo mjesto stavlja stupanj obrazovanja populacije

koja se istražuje.

UVOD

Religiju sociolozi obično definiraju kao jedan od najstarijih oblika

društvene svijesti. »Religija je prvobitni oblik ideologije kao izopačene

svijesti. Ljudi proizvode religiju, a nije bog stvorio čovjeka.« (5) Marx

kaže za religiju da je ona »opijum za narod« i da je religija svojevrsno

otuđenje čovjeka koji se nije našao ili se već izgubio.« (9)

»Religija je za Feuerbacha primarno i bitno otuđenje, a njeno prevladavanje

znači, prema tome, bitnu promjenu biti čovjeka.« (1) Iako Feuerbach

svodi religiju na antropološku osnovicu, Marx se s njime ne slaže u

potpunosti, smatrajući da je ekonomsko otuđenje za čovjeka teže i da se

religiozno otuđenje ne može ukinuti zabranom religije nego da će religija

odumrijeti.

Ovoj Marxovoj ekonomskoj kritici religije Engels pridodaje znanstvenu,

smatrajući da će nauka potisnuti i zamijeniti religiju. »Osobito posle

ogromnih uspeha prirodnih nauka u ovom veku, mi smo sve više u stanju

da upoznamo, a time i savladamo i udaljenije prirodne posledice bar najobičnijih

naših operacija u oblasti proizvodnje. I ukoliko se više bude dešavalo,

utoliko će više i ljudi ne samo opet osećati, nego i znati svoje

jedinstvo s prirodom, i utoliko će biti nemogućnija ona besmislena i protivprirodna

predstava o nekoj suprotnosti između duha i materije, čoveka

i prirode, duše i tela, koja se pojavila u Evropi posle propasti klasične

antike i koja je u hrišćanstvu postigla svoj najviši razvitak.« (7)

Međutim, B. Bošnjak kaže: »Iluzija je ako se misli da će jednoga

dana religija sama po sebi odumrijeti. Pretpostavka za odumiranje religi-

* Prof, dr Josip Biskup, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šimunska

c. 25.

101


je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem

mišljenja, svijesti i prakse.« (4)

Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi

se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje.

Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti

jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje

ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna

objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika

neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo

jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na

ispavnost vjerovanja.

Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička

filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju

i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi.

Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja

iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki

kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije

osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena

kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem

Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da

istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka,

ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije.

Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno

uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene

koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu

znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću

kojeg se educiraju mladi naraštaji.

Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka

religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni

teizam«.

»U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi

više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi

niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju

točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku

osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je

religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«.

Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj

religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata

impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost

trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u

obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u

nedogled.« (8)

Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti

naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji

je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih

rezultata.

102


UZORAK I METODE ISTRAŽIVANJA

U istraživanju religioznog fenomena kod zaposlenih u šumarstvu SR

Hrvatske koristili smo se stratificiranim uzorkom koji je obuhvatio 847 ispitanika

ravnomjerno uzetih prema broju zaposlenih na području čitave republike.

Prema kvalifikacionoj strukturi uzorak izgleda ovako: KV radnika

— 284, SSS — 264, NKV radnika — 104, PKV radnika — 81, VSS — 52, NSS

— 24, VKV — 21 i VŠS — 17.

Istraživanje je obavljeno anketiranjem ispitanika putem znanstvenog

upitnika prethodno verificiranog i sondiranog. Anketiranje su obavili studenti

II godine šumarstva u toku 1987. godine. Oni su prethodno bili instruirani

za obavljanje toga zadatka. Anketiranje je uspješno obavljeno uz pomoć

i razumijevanje operative.

Pri obradi podataka korištena je suradnja članova Instituta za društvena

istraživanja u Zagrebu.* Obavljena je kompjuterska obrada podataka,

a zatim provedena znanstvena analiza uz pomoć statističke metode. Korištena

je faktorska i multivarijantna analiza.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Naša polazna hipoteza bila je da su obrazovaniji građani manje religiozni.

Osim te hipoteze pošli smo i od slijedeće konstatacije: »Istini za

volju mora se reći da ima generalizacija koje se već mogu smatrati naučnim

zakonima: to da su mladi slabije 'religiozno muzikalni' od starih, da su

žene u prošeku više vezane za religiju i crkvu no muškarci, da su seljaci

religiozniji od građana. ..« (11)

Zanimalo nas je da li se gornje postavke odnose i na zaposlene u šumarstvu.

Postavili smo, stoga, pitanje:

»Ocijenite Vaš stav prema religiji:

1. Vjernik isam i redovito tjedno idem u crkvu

2. Vjernik sam i često idem u crkvu

3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu

4. Vjernik sam, ali ne idem u crkvu

5. Iako posjećujem vjerske obrede, u pogledu vjere sam neodlučan

6. Nisam vjernik iako posjećujem obrede

7. Obrede posjećujem ali sam neodlučan u pogledu vjere

8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede

9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje

10. Bez odgovora.

Religijsku identifikaciju zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske pokušali

smo provesti putem gornje skale nastojeći da ona bude komparabilna s

rezultatima sličnih Istraživanja. S obzirom na mogućnost nijansiranja odgovora,

ona je precizna, a odgovore je moguće i grupirati u tri skupine: a)

vjernici, b) indiferentni i c) nevjernici. Ta mogućnost je važna stoga što

postoji veliki broj varijacija, a skaliranje se preporuča sa tri ili pet varijacija.

(10)

* Suradnici su bili Željko Buzov i Ivan Rimac pa im izražavamo zahvalnost.

103


Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili

samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem

i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim«

tabeliranjem i ukrštanjem podataka.

»Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju

statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno

tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako

raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili o-

povrgli NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa

stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može

utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo

kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu

varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo

kako izgleda tablica 1.

Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne

svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj

obrazovanja. Dobili smo da X' 1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od

63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj

povezanosti među varijablama značajan.

Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve

tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom

dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV

—• radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su

ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu —

znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS,

VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i

»vjernik je«, a 'samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju

obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«.

Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena!

Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav

odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene

svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna

stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško

bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su religiozni.

Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne

bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika.

Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompariramo

s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja

na tom planu.

Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori

koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju

vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati

kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo,

također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti

komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova

gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova.

»Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja

i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i

104


105


o i upanj

obrazovanja j*

0—8 76

KV 4

SSS 7

VŠS + VKV 7

VSS 9

Komparativni pokazatelji stupnja religioznosti Slavonaca i šumara

1

b

%

31

30

30

9

0

a

%

20

5

4

2

1

2

b

%

27

60

13

0

0

a

%

87

30

19

11

8

3

b

%

34

48

13

2

3

Oznake odgovora:

1. Vjernik sam i redovito Ijedno idem u crkvu

2. Vjernik sam i često idem u crkvu

3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu

4. Vjernik sam ali ne idem u crkvu

8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede

9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje

a) odgovori ispitanika u Slavoniji i Baranji izraženi procentualno

b) odgovori ispitanika zaposlenih u šumarstvu

a

%

61

14

11

7

8

4

b

%

40

34

23

2

2

a

"...

19

17

23

36

21

8

b

%

17

28

41

5

9

Tablica 2

najviši stupnjevi školske spreme nisu spojivi s religioznošću, iako je to

kod njih manjinska pojava.« (3)

Međutim, ako kompariramo odgovore, onda je vidljivo da stav 1 zauzima

76% populacije Slavonije i Baranje koje je završilo najviše osmogodišnju

školu, a samo 31% zaposlenih u šumarstvu su iz tog ranga ortodoksni vjernici.

Naprotiv, veći stupanj religioznosti pokazuju kvalificirani radnici i zaposleni

sa srednjom stručnom spremom u šumarstvu, skoro su podjednaki

na razini VŠS + VKV. Zaposleni u šumarstvu sa VSS ne opredjeljuju se

ni za prvi ni za drugi stav, a samo 3, odnosno 2% za treći i četvrti stav.

Ali ni za 8. i 9. nije se mnogo opredijelilo šumara, odnosno njih je znatno

manje nego u tom rangu Slavonaca i Baranjaca. Proizlazi da je većina šumara

s VSS indiferentna prema religiji i vjerskim obredima, a oni u najnižem

rangu su približno jednaki kad se radi o ateizmu, odnosno o stavu da su

nevjernici. Dakle, naša_ hipoteza je i na širem planu potvrđena, tj. da postoji

korelacija između stupnja obrazovanja i stupnja religioznosti.

Ako bismo pokušali dati odgovor na pitanje otkud tolika razlika oko

1. stava najnižeg ranga, očito da bi nam odgovor mogla dati istraživanja

koja povezuju naciju s religijom (6). Naime, rezultati pokazuju da su katolici

vatreniji vjernici nego pripadnici drugih vjera, a budući da su zaposleni

u šumarstvu u većem postotku pripadnici drugih nacija i religija (2) nego

procentualno stanovnici Slavonije i Baranje, rezultat bi upravo zato mogao

biti ovakav kako ga prikazuje tablica.

U obradi rezultata istraživanja ukrstili smo, dalje, ekonomski status

zaposlenih u šumarstvu sa stupnjem njihove religioznosti. Naime, imali smo

106

a

%

8

10

19

28

31

9

b

%

5

19

48

13

15


na umu Marxov stav da postoji uska povezanost između stupnja ekonomskog

razvoja i religioznosti.

Ekonomski status utvrdili smo na temelju slijedećih ekonomskih dimenzija:

— broj zaposlenih u domaćinstvu,

— prosječni osobni dohodak,

— posjedovanje zemlje,

— veličina zemljišta,

— posjedovanje stoke,

— posjedovanje automobila i

— posjedovanje traktora.

Zatim, odredili smo pet rangova ekonomskog položaja zaposlenih u šumarstvu

i to:

Rang 1 = Visok položaj

Rang 2 = Dobar položaj

Rang 3 = Srednji položaj

Rang 4 = Niži položaj

Rang 5 = Nizak položaj.

Pomoću kompjutora ukrstili smo rangove sa stavovima (1—10) i dobili

tablicu 3. Iz podataka proizlazi da je X 2 = 66,53, da je stupanj slobode

SS = 36, P = 0,00145, Ti = 17 (34,0%), da je C = 0,26, a C k = 0,29, što ukazuje

da je stupanj povezanosti slab.

Ako analiziramo tablicu, onda proizlazi da prema segmentu V postoji

tendencija da ispitanici koji pripadaju Rangu 1 neće zauzimati stav 1, 6,

7, 8, 9, 10 (V = negativan). To, dalje, znači da ispitanici koji imaju ekonomski

Visok položaj, neće se u principu izjašnjavati da su vjernici i da redovito

tjedno idu u crkvu, zatim, neće se izjašnjavati »da nisu vjernici, iako

posjećuju obrede«, ni »da obrede posjećuju, ali su neodlučni u pogledu

vjere«. Neće se oni izjašnjavati niti da su nevjernici ili ateisti, što je suprotno

Marxovom mišljenju.

Ispitanici iz Ranga 2 neće zauzimati stav 3, 7, 8, 9, a to opet znači da

ispitanici zaposleni u šumarstvu, koji ekonomski imaju Dobar položaj, nisu

nevjernici ili ateisti jer se ne izjašnjavaju za stav 8 i 9, pa i to ide u prilog

hipotezi da stupanj religioznosti ne ovisi o ekonomskom položju i da je

korelacija C k slaba (0,29).

Iz tablice 3 vidi se da Rang 3, tj. ispitanici koji imaju »srednji položaj«

u pravilu neće zauzimati stav 1, 2, 6 i 8. To znači da nisu ortodoksni

vjernici (stav 1 i 2 prihvaća samo 4 ispitanika), a 37,8° () su nevjernici.

Međutim, iznenađuje, i naglašeno ide u prilog našoj hipotezi da Rang

4, koji zauzima »niži ekonomski položaj« u šumarstvu SR Hrvatske, imaju

V negativan u prvih 5 stavova, da se samo 9 ispitanika iz tog ranga izjašnjava

kao neodlučan s nižim stupnjem religioznosti, a 52,4% izjašnjava

se da su nevjernici, odnosno ateisti.

Slično je i sa ispitanicima koje smo svrstali u Rang 5, tj. koji imaju

»nizak ekonomski položaj«. I kod njih je V u prvih pet stavova negativan,

što znači da će se malo ispitanika iz tog ranga izjasniti da su vjernici, a

40,8% se izjasnilo da su nevjernici odnosno ateisti.

107


108


Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije

između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem

stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju.

Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji

oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene

buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima,

ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da'kle, kod nas

je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to u-

pravo obratan proces od onoga koji je očekivao Marx.

U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza

komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove

članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,l lD /») su članovi SK.

Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji«

nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se

samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici

izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da

su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila

anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički.

Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni,

ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni.

Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4%

ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm.

Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova

SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike

— oborena. Spomenimo još da je X- = 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71.

U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu' godine starosti i stupanj religioznosti,

jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog

fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do

30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više.

Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da

je stupanj povezanosti među varijantama slab. X 2 = 35.031. Stupanj slobode

(SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika

među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena.

ZAKLJUČAK

Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske,

utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi

trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza

komunista, 17,3 B /o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu

funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen

mali broj žena sa nižim kvalifikacijama.

Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja

religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna.

Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni

od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista.

109


Također smo potvrdili postavku da visok ekonomski status ne potstiče

sam po sebi ateizam i da je kod nas, kao i u nekim razvijenim zemljama

Zapada upravo obratno — da su religiozniji oni bogatiji.

Godine starosti ne pokazuju statistički značajnu razliku.

Iznenađuje dobiveni podatak da 14,4% članova SK ili su vjernici ili na

ovaj ili onaj način sudjeluju u obredima i imaju vezu sa crkvom. Ako k

tom postotku pribrojimo one (8,3%) koji se nisu izjasnili (?), proizlazi da

22,4'°/o članova SK u šumarstvu nije načisto s religijom.

LITERATURA

1. Berlot, D. (1975): Djelokrug i domet Feuerbachove kritike religije, Marksistički

centar, str. 41, Rijeka.

2. Biskup, J. (1984): Sociološka istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet,

str. 27, Zagreb.

3. Borzan, T. (1985): Religioznost u Slavoniji i Baranji 1975—1984, Centar za

idejno-teorijski rad, str. 16—17, Osijek.

4. Bošnjak, B. (1966): Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, str. 17, Zagreb.

5. Cvjetičanin, V. (1979): Marksistička teorija društva, Naprijed, (str. 17),

Zagreb.

6. Dugandžija, N. (1986): Religija i nacija, str. 25, Stvarnost, Zagreb.

7. Engels, F. (1970): Dijalektika prirode, Kultura, str. 205, Beograd.

8. Marty, E. M. (1982): The Public Churc, America Academy of Arts and Sciences,

str. 45, Boston.

9. Marx, K. (1972): Kritika Hegelove filozofije državnog prava, u Marx —

Engels: Dela, tom 3, Prosveta, str. 150, Beograd.

10. Supek, R. (1984): Ispitivanje javnog mnijenja, SNL, str. 357, Zagreb.

11. Šušnjić, Đ. (1988): Znati i verovati, Kršćanska sadašnjost — Stvarnost, str.

46, Zagreb.

Degree of Religious Consciousness of Forestry

Employees in Croatia

Summary

Within the framework of the longitudinal sociological investigation in forestry

the degree of religious consciousness of forestry employees was investigated.

It was established that forestres were less religious than other society

groyps in Croatia. More religious feeling was present in the materially better

situated and greater number of atheists and non-beliveres was found among more

educated individuals. It was also confirmed by using multi-variety analyses

and other statistical methods, that no firm connection exists between the degree

of religious feeling and the age of examinees: i.e. there is no statistically significant

difference in this field. Of interest are data showing that nearly a fifth

of League of Communist members have not entirely abandoned religion and celebration

of religious events.

110


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl) gum. list CXIII (1989) 111

TOLERANTNOST POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia

Vahl.) PREMA SOLIMA I MOGUĆNOST NJEGOVE PRIMJENE U

ŠUMSKIM ZASADIMA NA ZASLANJENIM ZEMLJIŠTIMA

Ratko KADOVIĆ*

SAŽETAK: U ovom radu se razmatra utjecaj hemizma zaslanjivanja

zemljišta na razvoj poljskog jasena (Fraxinus angustifolia

Vahl.), u uslovima prirodne zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini.

Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se

održi i razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa

zaslanjivanja zemljišta, koje karakteriše sledeći odnos i sadržaj

toksičnih jona:

— sodno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,212—0,343*1« toksičnih jona,

od čega — do 0,122*1* HCO'rjona, 0,028>*/o Cl'-jona i 0,n5/ SO",,-

-jona;

—• hloridno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,161—0,437*1« toksičnih

jona, od čega — do 0,049*1« HCO' T jona, 0,03% Cl'-jona i 0,268V«

SO/ k "-jona.

Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja

osnovne mase korenovog sistema (X t ) i sume toksičnih jona

(X 2 ) u tom sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze.

UVOD

Procesi zaslanjivanja i pojava halomorfnih zemljišta u nas, najviše su

izraženi u Vojvodini, gde zahvataju površinu od oko 250.000 ha, što čini

oko l0P/a ukupne ili 19"Vo obradive površine, s tendencijom daljeg širenja.

Ovaj, nesumnjivo, ozbiljan manjak u proizvodnom zemljišnom fondu, ukazuje

na neophodnost korišćenja dela ovih zemljišta za podizanje zasada

različite namene, a ujedno, ovo su i najveće potencijalne površine za pošumljavanje

u Vojvodini.

Pošumljavanje većih površina pod zaslanjenim zemljištima na ovom

području, doprinelo bi bržem uspostavljanju optimalne šumovitosti, koja

danas, u evropskim razmerima, ima najmanju vrednost — svega 6*1«.

U ovom radu se razmatra uticaj hemizma zaslanjivanja zemljišta na

razvoj poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl.) u uslovima prirodne

zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. Istraživanja su provedena s ciljem da

se utvrdi odnos ove vrste drveća prema solima i mogućnost njene primene

pri podizanju šumskih zasada u ovim specifičnim uslovima.

* Dr Ratko Kadović, Šumarski fakultet, Beograd.

111


OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I METOD RADA

Istraživanja su zasnovana na analizama rasta i razvitka poljskog jasena

na oglednim površinama formiranim na zemljištima različitog tipa i

stepena zaslanjenosti. Ogledna polja je osnovao Zavod za šumarstvo iz Novog

Sada u periodu od 1949—1953. godine na području Kanjiže i Bačkog

Monoštora.

Pošumljavanje oglednih polja, prema usvojenoj šemi unutrašnje organizacije

parcela, uz prethodnu pripremu zemljišta, izvršeno je u toku

1951. i 1952. god., sadnjom sadnica.

U okolini Kanjiže formirana su dva ogledna polja, površine 3,5 ha, na

opštinskom pašnjaku. Nalaze se na oko 83 mnm, na površini s vrlo izraženim

mikroreljefom.

Ogledno polje kod Bačkog Monoštora zahvata površinu od 4,0 ha i

nalazi se, također, na bivšem pašnjaku. Predstavlja- uglavnom, ravan teren,

s vrlo malim depresijama, na oko 89 mnm.

U geološkom smislu, teren oba proučavana lokaliteta izgrađuju les,

lesoidne sugline i barski les. Lesoidne sugline prate les na celoj površini.

U podini tih suglina nalaze se proslojci peskova veoma finog zrna koji sadrže

podzemnu vodu.

Pod uticaiem pedogenetskih procesa, tj. poplavnih površinskih i podzemnih

voda ili salinizacije i alkalizacije, nastala su sadašnja svojstva terasnog

lesa kao matičnog supstrata, pretežno metamorfozom prvobitnog,

relativno homogenog materijala.

U klimatskom pogledu proučavani lokaliteti pripadaju subhumidnoj suvljoj

klimi (C|). U toku vegetacionog perioda pada 55—57 l8 /o od ukupne količine

padavina (Sombor — 591 mm; Senta — 592 mm). Najkišovitiji mesec

je juni sa 71 mm (Sombor) i 75 mm (Senta).

Rekonstrukcijom oglednih površina (1981—87. god.), izvršeni su opsežni

radovi, kojima su obuhvaćena terenska i laboratorijska proučavanja

vegetacije, zemljišta, podzemnih voda i odgovarajuća taksaciona merenja.

Pri obradi dobijenih podataka primenjene su metode matematičke statistike,

a odgovarajući proračuni su izvršeni na PC ZX Spectrum.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Karakteristike

zemljišta

Na osnovu izvršenih terenskih i laboratorijskih pedoloških proučavanja,

na oglednim površinama u Kanjiži izdvojeni su: livadska crnica solončakasta,

blagi solončak srednje alkalizovan i ljuti solončak jako alkalizovan.

Na površinama oglednog polja u Bačkom Monoštoru izdvojeni su: solonec

sa znacima osolođavanja i osolođeni solonec. Za sva izdvojena zemljišta

izvršen je proračun toksičnih jona po genetičkim horizontima, pri čemu

je posebna pažnja posvećena njihovom sadržaju u zoni razvoja osnovne

mase korenovog sistema.

112


Prema podacima o sadržaju i odnosu toksičnih jona, livadsku crnicu

i blagi solončak karakteriše sodno-sulfatni tip zaslanjivanja. Horizonti A sa

(0—25—35 cm) su srednje do slabo zaslanjeni i u njima se razvija osnovna

masa korenovog sistema, HCOVjona 0,122%, Cl'-jona — 0,028'Vo i SO'Vjona —

0,096—0,115%. U slučaju ljutog solončaka, procesi salinizacije su ekstremno

izraženi, tako da sadržaj toksičnih jona u površinskom Sa-horizontu (0—7

cm) iznosi 8,4%, koji se s dubinom povečava.

Na zemljištima tipa solonec, rastvorljive soli su isprane na izvesnu dubinu,

a tip zslanjivanja je hloridno-sulfatni. Horizonti A 3 g (0—20 cm) i

gB, (20—40 cm) su srednje zaslanjeni. Suma toksičnih jona se kreće od

0,161—0,437 l:l /», od čega HCCV-jona, Cl'-jona — 0,03% i SO,"-jona — 0,065—

—0,268%.

Sastav i raspored soli po profilima izučavanih zemljišta prikazan je

na grafikonima 1, 2, 3 i 4.

*

l 1) M 30

' 1 1

'7.8 i

AS*D»

|7.8 \

ss

1

- \ \

\ \

8.ž\

\ i

\ \

\ V

\ )

\ i

8.8 \ /

c 2

120

V

A

' *

% io

X

3

As,

3

ASJCI

X

SCi

c,

.i

CG.

1 pHi

i 7.2

', v

\* '

8.8 ~~

9L2

a3

~-^

~Ci

> \

KS CO,"

gH3HC0j"

SSSci •

110

APflSTOiTTiBr

113


X 10 30 3) so n

t

ads.Na

i CaCO 3

I

7.4 \

at

\ ^

8.7

L _J SO <

WSTCmpJi

Razvoj poljskog jasena na proučavanim

zemljištima

O odnosu poljskog jasena prema zaslanjivanju zemljišta, u literaturi

ima malo podataka. Prema istraživanjima Migunove, E. S. (1966, 1976),

za većinu vrsta šumskog drveća, navodi se različito toksično dejstvo pojedinih

soli. Tako, koncentracija od 0,01% CO." izaziva značajno smanjenje

rasta, a koncentracije od 0,02—0,03'Vo dovode do potpunog sušenja drvenastih

vrsta. Sadržaj bikarbonata je manje štetan, tako da koncentracije

od 0,05—0,15 lo /oHC0 3 '-jona još uvek bitno ne utiču na njihov razvoj, dok

114


sadržaj Cl'-jona iznad 0,1!%», čak i na dubini od 1,0 m, u prvih 3—5 godina

izaziva propadanje svih drvenastih vrsta, izuzev tamariksa. Znatno manju

toksičnost imaju sulfati, ikoji tek u koncentracijama od 0,2—0,3 B /o SO/,"-jona

utiču na usporavanje rasta drvenastih vrsta.

U okviru izdvojenih zemljišnih celina na oglednim poljima, poljski

jasen je zastupljen na svim, izuzev ljutog solončaka.

Analizama zastupljenosti broja stabala u odnosu na početno stanje

iz 1951. i 1952. godine, ova vrsta drveća se održala u relativno visokom

procentu i to: na livadskoj crnici solončakastoj i blagom solončaku (Kanjiža)

sa 55 i 34"Vo, a na solonecu sa znacima osolođavanja i osolođenom

solonecu (Bački Monoštor) — 50 i 4P/».

Na osnovu izvršenih analiza stabala, zapažaju se osetne razlike svih

taksacionih elemenata u odnosu na stepen zaslanjenosti zemljišta. Pored

razlika zapaženih na kraju posmatranog perioda u razvoju stabala (30. godina),

konstatovane su i značajne oscilacije parametara u pojedinim vremenskim

intervalima. Elementi porasta srednjih stabala (visina i prečnika)

prikazani su na graf. 5.

Srednje visine stabala, dostignute u 30. godini, pokazuju da su stabla

imala bolji porast na zemljištima tipa solonec (9,3 m), nego na livadskoj

crnici solončakastoj (5,9 m) i blagom solončaku (6,1 m). Za razliku od ovih,

vrednosti srednjih prečnika su: 9,9 cm (livadska crnica solončakasta), 9,1

cm (blagi solončak), 7,4 cm (osolođeni solonec) i 6,8 cm (solonec sa znacima

osolođavanja). Značajnost razlika je utvrđena analizom, varijanse i testom

NZR.

Rezultati provedene analize varijanse pokazuju da je za navedene taksacione

elemente F-odnos veći od vrednosti iz F-distribucije za prag značajnosti

od 0,05 i stepene slobode 3 i 8. Ova vrednost za prečnike iznosi

11,91 > 4,07, a za srednje visine 6,97 > 4,07.

Uvidom u opšte stanje poljskog jasena na pojedinim površinama, konstavovano

je da stabla na solonecu sa znacima osolođavanja i livadskoj crnici

solončakastoj, zauzimaju, uglavnom, gornji, a na ostalim zemljištima srednji

sprat. Vitalnost većine stabala je normalna, sa normalno razvijenim asimilacionim

organima.

Rezultati istraživanja pokazuju da režim soli u zemljištu predstavlja

osnovni faktor koji određuje stanje, otpornost i produktivnost zasada drveća.

Kvalitativni sastav soli i dubina na kojoj se nalaze, posebno u koncentracijama

štetnim za biljke, limitira procese rasta i razvitka. Lako rastvorljive

soli (soda, hloridi, sulfati) koje se sreću u proučavanim zemljištima,

karakterišu se različitim stepenom toksičnosti, što je, pored ostalog,

tesno povezano i sa karakterom vlaženja zemljišta.

Na osnovu izvršenih analiza prijema sadnica i preostale zastupljenosti,

jasno se ističe da se korenov sistem, u prvim godinama razvijao u slojevima

bogatijim hranljivim materijama i znatno manje zaslanjenim, što

je i uticalo na, relativno visok stepen održanosti. Međutim, u kasnijim

godinama, korenov sistem dospeva u zbijenije i jako zaslanjene slojeve i

horizonte, koji limitiraju njegov dalji razvoj, što dovodi do usporavanja

rasta i razvoja.

115


graf. 5

Fraxinus an gu s t i f cl i a Vani.

a) porast prečnika

livadska crni ca s ol o n ča kasta

blagi so loncak

. solonec sa znacima osol odavanja

osolođeni solonec

/

/

/

.S

'/

i o 20 30 god,

bj porast visina

livadska crni ca s olonćakasta

blagi solončak

solonec sa znacima osolođavanja

osolođeni solonec ^-f'

10 2 0 30 god,

116


Dejstvo edafske sredine na razvoj korenovog sistema je višestruko,

tako da je i tolerantnost prema solima, pored bioloških svojstava vrste i

navedenih faktora, u mnogome uslovljena i plastičnošću korenovog sistema.

Polazeći od rezultata izvršenih analiza, razmatran je porast srednjih

visina stabala poljskog jasena (u 30. god.), kao zavisno promenljiva (Y),

u funkciji dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (X|) i sume

toksičnih jona (X 2 ) u tom sloju. Primenom višestruke regresije i korelacije,

dobijene su linearna i stepena zavisnost sledećeg oblika:

— linearna forma:

Y = 14,438 X t — 0,83 X, + 3,564

R = 0,899; R 2 == 0,808; R\,„. = 0,765; F (2,9) = 18,961; F 0,05 = +

u (Y, X,) = 0,88; r (Y, X 2 ) = — 0,74

—• stepena forma:

Y = Xi 0 ' 581 • X- om3 • 13,950

R == 0,926; R 2 = 0,857; R\ or = 0,826; F (2,9) = 27,045; F 0,05 = +

r (Y, Xi) = 0,890; r (Y, X 2 ) = — 0,80

Na osnovu dobijenih modela, može se konstatovati visok stepen korelacije

između zavisno promenljive i nezavisnih varijabli, s nešto boljim

vrednostima za stepenu formu, za navedene uslove zaslanjivanja.

Daljim istraživanjima, koja obuhvataju više tipova hemizma zaslanjivanja,

omogućiće se kako detaljnija analiza stepena tolerantnosti poljskog

jasena prema solima, tako i provera i usavršavanje modela.

ZAKLJUČAK

Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se održi i

razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa zaslanjivanja

zemljišta, koje karakteriše sledeći sadržaj i odnos toksičnih jona:

— sodno-sulfatni tip: 0,212—0,343% toksičnih jona, od čega — do 0,122%

HCCV-jona, 0,028%> Cl'-jona i 0,115% SO,,"-jona;

— hloridno-sulfatni tip: 0.161—0,437% toksičnih jona, od čega — do

0,049% HCO.'-jona, 0,03% Cl'-jona i 0,0,268% SO,"-jona.

Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja osnovne

mase korenovog sistema (X|) i sume toksičnih jona (X 2 ), u tom

sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze.

Na osnovu rezultata istraživanja, poljski jasen se može svrstati u grupu

vrsta drveća tolerantnih prema solima u zemljištu. U šumskim zasadima,

u uslovima zaslanjivanja zemljišta, poljski jasen predstavlja značajnu

vrstu drveća, iako se dimenzije srednjih stabala bitno razlikuju od

onih koje postiže na optimalnom staništu. Zbog toga, ulogu takvog zasada

ne karakteriše produkcija komercijalne drvne mase, već, pre svega, obezbeđenje

povoljnih uticaja na procese u zemljištu i ostalih opšte korisnih

funkcija.

117


LITERATURA

1. Kađović, R.: (1984) Istraživanja tolerantnosti nekih šumskih vrsta drveća

prema solima u halomorfnim zemljištima. Doktorska disertacija, Beograd.

2. Mi gun ova, E. S.: (1966) Lesoprigodnost zasolenih počv i sposobi ocenki.

Lesnoe hozjajstvo N° 11. Moskva.

3. Migunova, E. S.: (1976) Sravnitelna ocenka solevinoslivosti derevev i kustarnikov.

Lesovedeni N» 3. Moskva.

4. M i 1 j k o v i ć, N.: (1963) Karakteristike vojvođanskih slatina. Doktorska disertacija.

Novi Sad.

I

Narrow-Leaved Ash Salt Tolerance and the Possibility of Its-Application in

•Forest Planting on Saline Soils

Summary

The paper deals with the effect of the chemism of soil salinity to the development

of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Wahl.) in the conditions

of naturally saline soils in Vojvodina. The research has been carried out to

establish the relations of this species to salts, and the possibility of ith use in

forest~plantings in the above specific contitions. It has been based on the analyses

of narrow-leaved ash growth on sample plots established on soils of different

types and degrees of salinity.

The results point out that narrow-leaved ash can thrive and develop in the

conditions of soda-sulphate and chloride — sulphate types of soil salinity, which

are characterized by the following contents and relations of toxic ions:

— soda — sulphate type: 0,212 — 0,343«Va toxic ions — up to 0,122»/o HCO,'-

-ions 0,028 B /c», Cl'-ions and 0,115V« S0 4 "-ions;

— chloride — sulphate type: 0,161 — 0,43T>/ 0 toxic ions — up to 0,049?'/

HC0 3 '-ions, 0,03% Cl'-ions and 0,268 ! Vo SO,,"-ions.

The resulting dependences for height ancrement (Y), and the dipth of the

basic mass of root system development (X : ) and the sum of toxic ions (X 2 )

in the layer, show the high degree of interrelationship.

Based on the results of the investigation, narrow-leaved ash can be classified

into the group of trees tolerant to soil salinity. As for the forest plantings,

in the condition of saline soils, narrow-leaved ash represents the significant

tree species, although the dimensions of average trees are essentially

different from those achieved on optimal sites. Such plantings are not characterized

by high production of commercial timber, but, first of all, by the beneficial

effect to the processes in the soil and also by their other multi-purpose

functions.

118


IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS

UDK 630*68:681.14 šum. list CXIII (1989) 119

RAZVOJ INFORMACIJSKOG SISTEMA U ŠUMARSTVU*

Simeun TOMANIĆ, Ninoslav NOVAK**

SAŽETAK: U radu su obrađene karakteristike informacijskog

sistema (IS) šumarstva i njegova struktura, metode razvoja IS u

šumarstvu, te efekti razvoja tog sistema.

Karakteristike IS šumarstva i oblici njegova korištenja ovise

o dostignućima informatičkih znanosti i njihovoj primjeni u šumarstvu,

te o prirodnim zakonitostima šumarstva. Prostorna i

vremenska distribucija proizvodnih i poslovnih događaja, nastanka

i obrade informacija, uvjetuju specifične oblike razvoja IS u

šumarstvu.

Razvoj IS šumarstva neopravdano kasni u odnosu na ostale

djelatnosti. To je opća pojava u većini zemalja. Uzroci zaostajanja

su relativno manje informatičko obrazovanje zaposlenih u šumarstvu

i otpori novostima zbog inertnosti.

Organizirani razvoj IS šumarstva je kompleksan i dugotrajan

posao. U torn razvoju potrebno je angažirati profesionalne informatičare

i šumarske stručnjake koji su neposredni korisnici tog

sistema. Za razvoj IS šumarstva treba izraditi idejni i izvedbeni

projekt. Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla

i izvori financijskih sredstava trebaju biti dobro definirani, realni

i usklađeni s potrebama šumarstva. Pri razvoju IS šumarstva moguće

je primijeniti centraliziranu i distribuiranu obradu podataka

i informacija. Integritet IS šumarstva postiže se standardiziranim

bazama podataka, hardwerskom mrežom i programskom

podrškom.

Efekti korištenja razvijenih IS šumarstva su direktni i indirektni,

mjerljivi i nemjerljivi. Najznačajniji direktni mjerljivi e-

fekti su smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja, povećanje

stupnja raspoloživih informacija i njihova kvaliteta, veće su mogućnosti

predviđanja i planiranja procesa u šumarstvu, te njihova

reguliranja.

Ključne riječi: Organizacija, informatika, razvoj.

UVOD

Prihvaćanje razvoja i korištenje suvremenih informacijskih tehnologija

jedan je od najznačajnijih problema s kojim se šumarstvo susreće u posljednjih

dvadeset godina.

* Uvodni referat na Međunarodnom simpozijumu »Dostignuća sistema planiranja

i kontrole šumskih radova« održanom u Edinburgu 1988. godine.

* Prof. dr. Simeun Tomanić, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska

cesta 25

Ninoslav Novak, dipl. inž., Slavonska šuma, Vinkovci

119


Uvjeti i pretpostavke za efikasno korištenje informatike u smislu postojanja

integralnog informacijskog sustava, proizvodnje, poslovanja i rukovođenja

podržanog automatskom obradom podataka, velikim dijelom su

pod utjecajem unutrašnjih odnosa šumarske struke. Taj oblik kontrole

nad razvojem informatike od potpunog negiranja bilo kakvog pozitivnog

utjecaja informatike, pa do omogućavanja efikasnog razvoja distribuirane

obrade podataka u posljednjih dvadeset godina predmet je razmatranja u

ovom radu.

Središnji dio naše pažnje bit će posvećen razvoju informatike u šumarskoj

radnoj organizaciji u kojoj je šuma i šumsko zemljište opće društvena

svojina. U njoj se direktnim, sporednim a naročito općim koristima od

šuma poklanja velika pažnja.

U ovom radu obradit će se razvoj informatike u šumarstvu u pogledu

organizacione, kadrovske i strojne komponente.

Takav pristup obradi teme ima svoje dobre i loše strane. Dobre su te

što se o svakom aspektu rasprave mogu dati osnovne značajke i pruža se

mogućnost naglašavanja onog što osigurava detaljnije pomake u ukupnom

razvoju šumarske struke putem korištenja informatike na bilo koji od

mogućih načina.

Loše strane takvog izbora su različite i mnogobrojne, jer se ne bavimo

ostalim aspektima uvođenja informatike. To je u prvom redu opće društvena

klima i jedan dio posebnih pitanja vezano za informatičku pismenost

stručnog —• rukovodnog kadra u šumarskoj radnoj organizaciji, još

od samih početaka razvoja informatike.

Ovaj rad nastoji dati samo globalan pregled razvoja i primjene informatike

korištenjem vlastitog znanja metodom projektiranja u distribuiranom

načinu obrade podataka na šumskogospodarskom području od 250.000

ha, gdje se nalaze vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i graba.

1. UVOĐENJE INFORMATIKE U ŠUMARSKE DJELATNOSTI

1.1 Metoda projektiranja informacijskog sistema

Potreba korištenja informatike u smislu zamjene ručnog rada automatiziranom,

strojnom, obradom podataka kod rutinskih kancelarijskih poslova,

pojavila se u ovoj djelatnosti relativno kasno u odnosu na ostale sektore

privrede, odnosno na mogućnosti raspoložive kompjutorske opreme.

Uzroci su mnogobrojni. Neke smo istraživali, a neke samo naslućujemo.

Prvenstveno je to posljedica tradicionalističkog i zatvorenog ponašanja

u šumarskoj struci vezano za nedovoljnu spremnost rukovodećeg kadra

kod usvajanja đ korištenja novih znanja i vještina.

Naravno da su u takvim uvjetima za početak primjene informatike nužne

uobičajene metode razvoja. To znači da se postojeća ograničenja moraju

prevladati taktičkim metodama, koje u startu daju atraktivna rješenja u

glavnim djelatnostima struke, a kratkom vremenu i potpuno točno supstituiraju

veliki broj rutinskih operacija upravo onog stručnog osoblja koje

bi po logici stvari moralo najviše zastupati i podržavati takav informatički

razvoj.

Kada se na tim principima stvore preduvjeti ravnopravnog dijaloga informatičkih

profesionalaca i ostalih stručnih radnika u proizvodnom i po-

120


slovnom procesu omogućeno je organizirano sustavno i planski razvijati,

nekom od poznatih metoda, generalni informacijski sistem u šumarstvu.

Prethodno samo po sebi govori da takav pristup razvoja inicijalno treba

nositi mala grupa entuzijasta ili pojedinac. Savladavajući vlastita ograničenja,

a još više zaobilazeći otpore okruženja, izrađujući i omogućavajući

početne informatičke rezultate na određen način, oni se kvalificiraju

da samostalno, ili sa pridobijanjem rukovoditelja mogu doći u poziciju,

predlaganja i izrade polazne dokumentacije za razvoj i izradu idejnog projekta

informacijskog sistema podržanog automatskom obradom podataka.

U takvim uvjetima razvoj informatike mora na samom početku u potpunosti

zadovoljavati uvjete projektnog zadatka. Zadatak je kompleksan i

dugoročan.

Ciljevi projekta moraju biti dobro definirani, realni, usaglasem sa o-

stalim ciljevima šumarstva ili iz njih indirektno proizlaziti. Pri tom valja

osigurati rad na višim razinama apstrakcije.

Ciljevi moraju biti razumljivi, svima poznati. Naročito je važno da su

što potpunije kvantificirani. Ciljevi koji se ne mogu u nekoj jedinica mjere

pokazati vjerojatno su apstraktni i teško ih realiziramo.

1.2. Funkcionalne i operativne karakteristike

informacijskog sistema

Prema definiciji informacijskog sistema, to je sistem informacijskih

i ko-finformacijskih procesa (Graf. 1).

Pod informacijskim procesima podrazumijevamo sve pojavne oblike, informacijskih

transformacija. Tu spadaju stvaranje, obrada, prijenos, pohranjivanje

i upotreba informacije. Osnovna karakteristika svake od ovih transformacija

je algoritamsko transformiranje i povezivanje izlazne informacije

sa ulaznim podacima i informacijama.

OBRADA

»NMWMACIJA

\:

N.

/

/

V'.

y y [OBRADA DODATKIH INFORMACIJA] y /

/

GRAF. 1 Karakteristike informacijskog sistema

INFORMACIJSKI SISTEM

121


Ko-informacijski procesi omogućavaju odvijanje informacijskih procesa

u realnom svijetu, a odnose se prvenstveno na materijalne procese, energetske

procese, kadrovske procese, gospodarske procese, organizacijske procese,

financijske procese, biološke procese, tehnološke procese, vremenske

procese, prostorne procese, klimatske procese itd.

Radi značajnog broja ko j informacijskih faktora obično za informacijski

sistem u šumarstvu kažemo da je kompleksan. Kompleksnost tog sistema

naročito je značajna u interakciji između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva

šumarstva. To se naročito odnosi na cjelokupno područje planiranja sa različitim

utjecajem ekologije i koristi od šuma koje se teško definiraju uobičajenim

ekonomskim faktorima.

Oblici korištenja informacijskog sistema u šumarstvu usko su povezani

sa prirodnim zakonitostima ove djelatnosti. Ti oblici posebno su interesantni

za korisnike na različitim razinama rukovođenja s obzirom na prostornu

i vremensku distribuiranost proizvodnih i poslovnih događaja. Neformalni

prikaz shema ovakvog tradicionalnog gledanja na stvari uprošćeno je prikazano

na graf. 2.

GRAF. 2 Prirodni zakoni i informacijski sistem šumarstva

Razumljivo je i lako vidljivo, da vrijeme ovakvoj shemi daje još jednu

vrlo bitnu dimenziju, ako sistem obogatima sa strategijom, taktikom, operativom

i rutinom (Graf. 3) koje podrazumijevamo kao sistemski povezane

elemente ulaza, obrade i izlaza.

Kao i svaki biološki sistem, informacijski sistem u šumarstvu definira

veze između elemenata na razini biologije stohastičkim veličinama, a

kompleksnost ukupnog sistema se višekratno povećava postojanjem funkcionalne

segmentacije na ulazu, obradi i izlazu. U svakom elementu sistema

i na svakoj njegovoj razini (Graf. 4) to znači, da je granica između

šumarstva kao djelatnosti i okruženja jasno definirana, ali i da je za

moderno poimanje općih koristi od šuma često vrlo nedefinirana (amorf-

122


GRAF. 3 Složenost informacijskog sistema šumarstva

GRAF. 4 Dinamika informacijskog sistema šumarstva

na) i vjerojatno u globalnim okvirima obuhvaća i cijelu našu planetu.

Sigurno je danas jedino da upravljanje i kontrola nad tako velikim i kompleksnim

sistemima ne može biti uspješna bez dimenzioniranog informacijskog

sistema u funkciji informacijskih i ko-informacijskih procesa.

2. DIJELOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Među ciljevima informacijskog sistema šumarstva naročito se ističu

oni iz grupe proizvodnje, prometa i upravljanja u šumarstvu:

— povećanje proizvodnje

— smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja

— povećanje prihoda

— bolja mehanizacija rada

— opće poboljšanje informiranosti.

Radi efikasnog ostvarivanja postavljenih ciljeva i funkcionalnosti, informacijski

podsistemi projektiraju se autonomno za svaki poslovni i pro-

123


izvodni sistem, uvažavajući posebnosti u smislu načina obavljanja poslova

i zadataka na kompjutorskoj opremi.

Primjenjuju se slijedeće orgnizacije obrade podataka:

— centralizirana obrada podataka,

— decentralizirana obrada podataka,

—• distribuirana obrada podataka.

Razvijenost šumskog poduzeća i tehničke karakteristike kompjutorske

opreme uvjetuju, pored organizacijskog nivoa i lokalnog zahtjeva, način obrade

podataka. Vrlo važno je osigurati mogućnost direktnog komuniciranja

računarske opreme međusobno lokalno ili udaljeno.

Integritet podsistema u proizvodnom i poslovnom području rješava se

dizajniranjem i kreiranjem banke podataka, koja se sastoji od proizvodne

i poslovne baze podataka.

Radi potreba šumarskih radova jedan dio obrade podataka i informacija

mora se obavljati u realnom vremenu. Taj zahtjev predstavlja poseban

izazov pred projektni tim informacijskog sistema. I pored obrade podataka

na mjestu i u vrijeme nastanka promatranog događaja, troškovi eksploatacije

opreme i komunikacijskih kanala moraju se minimalizirati. Zadovoljavanje

informatičkih potreba šumarstva omogućava se sa slijedećim informacijskim

podsistemima i njihovim nižim jedinicama:

— podsistemi upravljanja u šumarstvu

— podsistemi resursa u šumarstvu

— podsistemi šumarske proizvodnje

— podsistem trgovine i prometa šumskim proizvodima

— podsistemi istraživanja u šumarstvu

— podsistemi obrazovanja za potrebe šumarstva

— podsistemi stručne literature i drugih izvora informacija.

3. EFEKTI KORIŠTENJA KOMPJUTERIZIRANOG SUSTAVA

Iznošenje i obrazlaganje direktnih i indirektnih koristi, odnosno djelotvornosti

informatike, mora počivati prije svega na zadovoljavanju i realnom

osiguranju nekih pretpostavki koje smo u uvodu naveli. No, te

pretpostavke ne osigurava informatika sama i samostalno. To je uloga rukovodnih

struktura.

Uobičajeno je da se gospodarski efekti korištenja informatike dijele

na mjerljive i nemjerljive. I jedni i drugi efekti mogu biti direktni i indirektni.

U uvjetima poslovanja uvriježeno je shvaćanje koje pod mjerljivim

stranama djelotvornosti informatike smatraju samo one čiji je financijski

ekvivalent evidentan.

Ovdje namjeravamo svrstati i opisati one koristi informatike koje jednostavno

možemo egzaktno izraziti. U svakom slučaju subjektivnost kod

ovakvog pristupa teško je zaobići, pogotovo što se za područje šumarstva

takva ispitivanja nisu sustavno obavljala. Međutim, mislim da je trenu-

124


tak i mjesto za dogovor uspostavljanja jedinstva metoda i ciljeva budućeg

istraživanja na ovom području.

Navest ćemo tri skupine pokazatelja poslovanja radne organizacije koje

općim korištenjem informatike možemo u šumarstvu unaprijediti.

3.1. Mjerljivo smanjivanje troškova proizvodnje i poslovanja

Ovdje prije svega mislimo na uštede kod troškova ljudskog rada i materijalnih

troškova. Ove efekte najlakše mjerimo, a kvantifikacije očitamo.

Smanjivanje ukupnog administrativnog i rutinskog rada prvi su efekti

razvoja i primjene informatičkog sistema podržanog kompjutorom. Kod

rutinskih poslova u kancelarijskom poslovanju primjena kompjutora omogućava

znatno veću produktivnost rada a time i relativno sniženje troškova

administrativnog poslovanja. To je jedan od mnogih razloga što se

masovnija primjena pojavila upravo kod supstitucije ručnih rutinskih radnih

operacija kompjutorima u obliku elektroničke obrade podataka u kancelarijskom

poslu.

Razvojem informacijskog sistema u šumarstvu podržanog kompjutorom

(Graf. 5) ostvarene su uštede u prostoru i opremi. Pri tom mislimo na

smanjenje investicijskih ulaganja i troškova održavanja jedne količine nepotrebnog

poslovnog prostora za smještaj izvršitelja posla i opreme te

evidentne uštede u prostoru za arhive i skladišta. Poboljšanje situacije vezano

za prostor je posljedica i sve veće minijaturizacije opreme tako da

su efekti u ovoj podskupini udvodstručeni. Tehnološki napredak kod instalacije

suvremene opreme ne zahtijeva više zadovoljavanja rigoroznih u-

vjeta (temperatura, vlaga, čistoća, vibracije, električno pražnjenje, itd.). To

znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje hardwersku podršku informacijskog

sistema.

Uvođenje kompjutora u poslovanje uzrokovalo je eliminaciju konvencionalne

dokumentacije. Evidentno je da su uštede na papiru uvođenjem

znatne. Jednim dijelom vezane su za smanjenu potrebu papira kao medija

za uskladištenje podataka i Informacija. Zatim gube se troškovi kopiranja

i umnožavanja svake vrste. Umanjuju se troškovi odlaganja i kolanja

dokumentacije i ostalo što je s tim u vezi.

Razvoj informacijskog sistema podržanog kompjutorom smanjuje redundacije

podataka. Te su uštede očite i to dvostruke. Jednim dijelom vezano

je to za prethodno nabrojene efekte. Međutim, najznačajnije je što se

potpuno izbjegava višestruki unos i obrada jednog te istog podatka u različitim

prostornim i vremenskim dimenzijama.

Reguliranje procesa putem kompjutora uzrokuje smanjenje troškova na

zalihama. Misli se na sve zalihe materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda

i to u svim fazama i sa svim aspektima. Na ovu skupinu gospodarskih efekata

pored ostalih, utječu informatička komponenta i strojna komponenta.

Uloga kompjutora tu nije ništa manje od uloge čovjeka koji s njim komunicira,

jer je samo u toj interakciji moguće postići navedene efekte.

Kompjutorskom obradom podataka (programima, sistemskom analizom,

obradom) putem jednostavnih algoritama razni izvještaji se mogu skupno

generirata i ostvariti dvostruke uštede na vremenu uz povećanje kvalite-

125


AKTIVNOST PLANIRANJA

POČETNO

ISTRAŽIVANJE

DETALJAN

OPIS

SISTEMA

STO?

TEHNIČKI

ZAHTJEVI

ISPITIVANJE

IZVEDIVOSTI

PLAN

POSTAVLJANJA

SISTEMA

STOP

STOP

ISPIT IV AP4 JI

PLANIRANJA

SISTEMA

PROGRAMIRANJE

STOP

UČENJE

KORISNIKA

RAZVOJNE

AKTIVNOSTI

TESTIRANJE

SISTEMA

DEFINICIJA

ZAHTJEVA

SISTEMA

STOP

"*•

STOP

AKTIVNOSTI

INSTALIRANJA

GRAF. 5 Dijagram razvoja informacijskog

sistema

126


te. Drugim riječima omogućena je standardizacija bez suvišnih informatičkih

šumova.

3.2. Povećanje stupnja raspoloživosti informacije

Vrijednost informacije vezana je za njen odnos prema prostoru i vremenu.

Pod tim mislimo na ciljanost informacije prema određenom subjektu

kad ona tek predstavlja informaciju, odnosno još više vezanost za vremensku

dimenziju. To znači dobiti još danas ili sad, a ne u budućnosti kad

informacija nema više pravog ili nikakvog značaja. Svakako kod toga treba

imati u vidu činjenicu da će reakcija na informaciju uslijediti brže, ako je

brže primamo. Primjera za to ima mnogo. I sami osjećamo negativnu stranu

kašnjenja informacnje ili dobi janje informacije koje su upućene nekom

drugom.

Djelotvornost brže reakcije sa poslovnog i proizvodnog stajališta manifestira

se u dva vida:

— potpuno iskorištavanje šansi što ih stvaraju različiti uvjeti u radnom

procesu i poslovanju;

—• izbjegavanje određenih akcija koje ne jamče očekivane efekte ako

su pravodobno poznati faktori koji na to utječu i informacije koje na to

ukazuju. Ovakvi efekti obično se ne mogu neposredno i jednostavno količinski

izraziti pa ih svrstavamo u nemjerljive koristi. No, to nikako ne

znači da ih ne raspoznajemo i da ne postoje. Oni se mogu izraziti više

manje uspješno koristeći se deskripcijom i apstrakcijom.

Povećanje mogućnosti pravodobnog i ispravnog reagiranja na podražaje

okruženje vrlo je značajno. Budući da okolina proizvodnog i poslovnog

sustava šumarstva djeluje dinamički, te promjene se izravno ispoljavaju

na promatranom sustavu. Uočiti i shvatiti karakter promjene okoline

sustava, osigurava pravodobno reakciju i omogućuje adekvatno prilagođavanje.

Bez informacije o promjenama gubimo mogućnost ispravne reakcije.

Posljedica toga je nekontrolirano odvijanje procesa u sistemu.

Prognoziranje i planiranje poslovnih događaja pomoću kompjutora postaje

lakše, točnije i brže jer se osigurava brži zahvat velike količine informacije.

Na taj način širimo ekonomski horizont a izravno utičemo na

događaje u budućnosti. Tim putem izbjegavamo tromost u planiranju jer

kao podlogu za planiranje koristimo najažurnije i najnužnije informacije.

Brzo otkrivanje graničnih događaja je osnova svake proizvodnje. Ono

počiva na dobrom planu, a svaki plan treba obuhvatiti limite do kojih je

nešto tolerantno, odnosno kada treba intervenirati. Prekoračenje limita ima

praktične proizvodne i ekonomske posljedice.

Kompjutorskom obradom podataka u realnom vremenu reakcija na

poremećaje u proizvodnji i poslovanju je trenutna. Time su smanjeni ili eliminirani

gubici koji bi kod drugih metoda praćenja zbog tromosti sistema

bili znatni.

Vremenske uštede u proizvodnom procesu koji je kontroliran računarom

(ne još robotom) evidentne su već i radi velikih brzina kojima računan

rade. Isti je slučaj u poslovnom procesu. Radi smanjenog ciklusa proizvodnje

i poslovanja, racionalizacije obično imaju i dodatne efekte, jer se

sustav proizvodnje posebno prati u svim fazama pa je prisutan sinergistički

efekt.

127


Brža upotreba alternativnih načina djelovanja je evidentno jedna od

djelotvornih koristi od upotrebe računara. Kod toga podrazumijevamo postojanje

algoritama obrade i konvencija ponašanja, tako da se u svakoj situaciji

pronalazi na najbrži način optimalna varijanta ponašanja i postižu

očekivani (uvijek veći efekti) od drugih načina obrade.

Tehnike sistemske analize i operativnih istraživanja bile bi značajno

otežane u uvjetima tradicionalne obrade. Korištenje računala daje nam u

toj sferi neslućene mogućnosti.

3.3. Povećanje preciznosti informacija

U ovu skupinu ubrajamo slične efekte djelotvornosti upotrebe kompjuteriziranog

informacijskog sustava ali ih je teže kvantificirati. Njihova

prisutnost ima za posljedicu veću korektnost poduzete akcije jer su osigurani

obrambeni mehanizmi eliminacije objektivnih i subjektivnih pogrešaka.

Svaki sustav nastoji eliminirati pogreške u svim dijelovima, na ulazu,

u fazi obrade i na izlazu iz sustava. Računarska obrada podataka tu pruža

velike mogućnosti i daje dodatne koristi putem permanentne kontrole u-

nosa i protoka podataka. Dobro postavljenim algoritmima za formalnu, a

često i logičnu kontrolu osiguravamo veliku točnost podataka na ulazu u

sustav. Na izlaznoj strani sustava dodatnim kompjutorskim kontrolama još

jednom kontroliramo ulaz podataka i samu obradu. Uspoređivanjem izlazne

veličine sa očekivanom vrši se dodatna kontrola. Uz potpuno automatizirane

korekcije tako eliminiramo pogreške i temeljito čistimo postupak

od neželjenog divergiranja.

Kontrola elektroničkog postupka obrade podataka pruža nam dvdje značajne

prednosti. Omogućeno nam je tajno (ovlašteno) manipuliranje podacima.

To u ovom vremenu nije mala korist. Osim toga omogućeno je istovremeno

raspolaganje informacijama očišćenim od pogrešaka za svakog subjekte

odlučivanja. Telekomunikacijski prenos podataka sam po sebi, uz

ugrađene kontrole zaštite, pruža vrlo pouzdan i ekonomičan prenos podataka.

Elektronička obrada podataka osigurava za razliku od drugih postupaka

obrade analizu ukupnog broja raspoloživih podataka. Tradicionalne metode

služe se analizom uzorka koji može a i ne mora biti reprezentant cjelokupne

populacije, dok kompjutor osigurava brzu obradu svih podataka. Takav način

modeliranja i simuliranja u omjeru 1:1 teško je adekvatno financijski

vrednovati. Međutim, više je nego jasno da je moguća simulacija šumarske

proizvodnje pomoću računara, kad je fond ulaznih podataka vrlo velik, a mogućnost

modifikacije znatna uz eliminaciju neželjenih grešaka. To je ono

što smo uvijek željeli postići, ali je tek računar omogućio da želja postane

realnost.

U uvjetima razvijenog instrumentarija za simuliranje ponašanja pojedinih

podsistema pruža se mogućnost izvanjske intervencije teško da se pojedini

podsistemi integralno različito promatraju na različitim nivoima cjelokupnog

sustava. Ova mogućnost osigurana je jedino u suvremenim uvjetima

obrade podataka u sistemu, ali i okruženju koje može dati stručni nivo ope-

128


acijama ili u toku izvođenja na računaru ili preko razvjenog programskog

alata u fazi pripreme.

4. ZAKLJUČCI

Na temelju općih spoznaja o razvoju informacijskih sistema, spoznaje

o razvoju informacijskih sistema u šumarstvu i vlastitih iskustava u tom

razvoju, mogu se izvući slijedeći zaključci:

Postoje široke mogućnosti primjene dostignuća informatičkih znanosti

u šumarstvu. Postoje također značajne potrebe za razvijenim integralnim

informatičkim sistemom šumarstva podržanim kompjutorima u svim dijelovima

šumarstva.

Razvoj informacijskog sistema šumarstva podržanog kompjutorima neopravdano

kasni u odnosu na ostale djelatnosti. To je opća pojava u mnogim zemljama

s razvijenim šumarstvom, kao i u zemljama u razvoju. Uzroci sporijem

razvoju su prvenstveno u relativno manjem informatičkom obrazovanju

zaposlenih u šumarstvu, zatvorenost šumarstva za specijaliste iz drugih

područja, te u otporima novostima zbog inertnosti.

Za organizirani razvoj integriranog informatičkog sistema šumarstva

potrebno je angažirati profesionalne informatičare i šumarske stručnjake

koji će najviše koristiti taj sistem za olakšanje i unapređenje svog vlastitog

rada. Za početak treba birati atraktivna rješenja u glavnim djelatnostima,

koja brzo i točno zamjenjuju na rutinskim poslovima osobe koje odlučuju

o razvoju informacijskog sistema.

Organizirani razvoj integriranog informacijskog sistema u šumarstvu

je kompleksan i dugoročan posao.

Za razvoj informacijskog sistema valja izraditi idejni i izvedbeni projekt.

Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla i izvori financijskih

sredstava, trebaju biti dobro definirani, realni i usklađeni s potrebama

šumarstva i njegovih podsistema. Najznačajniji ciljevi su povećanje

proizvodnje i prihoda, smanjenje troškova, humanizacija rada i poboljšanje

informiranosti svih osoba koje donose odluke i rješavaju probleme

u šumarstvu.

Oblici korištenja informacijskog sistema ovisni su o prirodnim zakonitostima

šumarstva. Prostorna i vremenska distribuiranost proizvodnih i poslovnih

događaja uvjetuju specifične oblike razvoja i korištenje informacijskog

sistema u šumarstvu. Granice između šumarstva i okruženja nisu

uvijek jasno definirane. One su često amorfne. To se naročito odnosi na

opće funkcije šume i opće koristi od šuma. U tim slučajevima mnogi pojmovi

se teško kvantificiraju.

Pri razvoju informacijskog sistema šumarstva moguće je primijeniti centraliziranu,

decentraliziranu i distribuiranu obradu podataka. Dio obrade

podataka i informacije obavlja se na mjestu i u vremenu njihova nastanka.

Pri tome se troškovi njihove obrade trebaju minimizirati. Taj zahtjev

predstavlja značajan izazov za projektante informacijskog sistema.

Informacijski sistem šumarstva obuhvaća podsisteme: šumski resursi,

upravljanje u šumarstvu, šumska proizvodnja, trgovina šumskim proizvodima,

istraživanja u šumarstvu, obrazovanje za šumarstvo, te podsistem šu-

129


marske literature i drugih izvora informacije. Integritet podsistema postiže

se dizajniranjem standardiziranih baza podataka, hardwerskom mrežom i

programskom podrškom koji omogućuju nesmetani protok informacija u

željenim smjerovima.

Efekti korištenja razvijenih informatičkih sistema šumarstva su direktni

i indirektni. Oni mogu biti mjerljivi i nemjerljivi. Direktni mjerljivi efekti

su slijedeći:

Smanjenje admnistrativnog i rutinskog rada, uštede u prostoru i opremi,

eliminacija konvencionalne dokumentacije, smanjenje redundacije podataka,

smanjenje troškova na zalihama, skraćenje vremena i povećanje

kvalitete obrade podataka i informacija.

Razvoj informacijskog sistema omogućuje provedbeno i ispravno donošenje

odluka, izbjegavanje tromosti pri reguliranju dinamike procesa,

izbjegavanje nekontroliranog odvijanja procesa u sistemu, prognoziranje i

planiranje poslovnih i drugih događaja, povećanje preciznosti informacija.

Ovo je prilika za dogovor o međunarodnim konvencijama razvoja integralnog

informacijskog sistema šumarstva. To podrazumijeva koncepcije

razvoja, izradu međunarodnih standarda za šumarstvo, mogućnosti komuniciranja

i izmjene informacija i znanja u šumarstvu.

LITERATURA

Boss, E. D., Corcoran, J. T., (1986): Local'Enterprisal Strategic Forerst Planning

as Assisted by computerized Cartographic Modelling. ECE FAO ILO

Joint Committe on Forest Working Techniques and Training of Forest Workers,

TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 1.

Dykstra, D. P., (1984): Mathematical programing for natural resource management,

ISBN 0-07/018552-2, New York, USA; NoGraw-Nill Book Company.

Harper, L., (undt): Data Processing Documentacion: Standards, Procedurs and

Application, Prentice-hall, Inc. Englenwood Cliffs, N. J.

Marjanović, S., (1982): Primena kibernetike u rukovođenju radnim organizacijama,

četvrto izdanje, Informator, Zagreb.

N a k a j i m a, I., (1982): Satellite and computer aid forest resources survey. Japan

Agricultural Research Quartely, 15, APR-82, p. 272—278.

Novak, N., (1984): Distribuirana obrada podataka pomoću opreme FDT 150-Kopa

1500, rukopis na savjetovanju: Godišnje srećanje uporabnikov '84, TOZD Kopa

terminali, Slovenj Gradec.

Novak, N., (1987): Proizvodni informacijski sustav u šumarstvu, IV Savjetovanje

SITH o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju, Programska

oprema, zbornik radova, str. 57—75, Cavtat.

P e r o vić-Jo va n o v i ć, M., (1987): Analiza efikasnosti funkcionisanja automatizovanih

infromacijskih sistema. Zavod za organizaciju poslovanja i obrazovanja

kadrova, str. 1—153, Beograd.

Priesol, A., (1986): Forest Management and Planning in Forestry, UN/ECE Seminar

on the preparation and implementation of forest management plans,

Cost erbeek the Netherlands, 26:may-86, p. 1—14.

Pr it chard, M. A. (1986): Computers For Forest Management — Asset or Liability?

ECE/FAO/ILO Joint Committe on Forest Working Techniques and

Training of Forest Workers, TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 4.

Rupnik, V., (1988): Razvoj, izgradnja i optimalno upravljanje velikim informacijskim

sistemima. Workshop — Letna šola, Istra-Delta, Ljubljana

130


Souček, B., (1982): Od mikrokompjutora do superkompjutora u narednih deset

godina. Zagreb

Tomanić, S., (1985): The Role of Computers in the Forestry, Information System.

Proceedings the papers from the 7 the international symphosium on

computer aided design and computer aided manufacturing, UDK:

634.0:65.012.45:681.3, Zagreb.

Tomanić, S., (1986): Utjecaj mikroračunala na sistem planiranja i organizacije

u šumarstvu. Šumarski list 11—12. Str. 509—518.

Development of the Information System in Forestry

Summary

The paper deals with the characteristics of the information system (IS)

in forestry its structure, development methods and effects.

The characteristics of IS in forestry and the forms of its use depend on

the achievements of the information science and their application in forestry

as well as on the natural laws in forestry.

The development of forestry IS has unjustly started late when copared to

other activities, which is a common phenomenon in most countries. The reason

for the lag is a relatively low education related to the information science of

the forestry staff and inertia-caused resistance to inovation.

An organized development of IS in forestry is a complex and long-term job

requiring experts in information science and forestry who are the immediate

users of the system they create. It is necessary to make a conceptual and realization

project whose aims, development concept, tasks and financial resources

ought to be well defined, real and harmonized with the requirements

of forestry. In the development of the information system it is posible to apply

a centralized, decentralized and distributed data processing. The integrity of

the forestry IS is achieved through standardized databases, hardware network

and programme support.

The effects o using developed forestry IS can be direct, indirect, measurable

and unmeasurable. The most significant direct measurable effects are lower production

and business costs, more information and their better quality, greater

possibilities of predicting and planning the processes within forestry and their

regulation.

Key words: Information system, IS development, IS effects.

131


UBAVIEST I POZIV

U smislu § 7. slovo b) naših družtvenih pravila, odobrenih po visokoj kr.

zemaljskoj vladi, ima se članarina u prvom četvrtu svake godine uplatiti. Umoljavaju

se dakle p. n. gg. članovi, da izvole svoju članarinu za tekuću godinu

iznosom od pet for. a. vr., u koliko to već učinili nisu, podpisanomu predsjedničtvu

poštanskom uplatnicom tim sigurnije doznačiti, što u protivnom

slučaju ni ovo predsjedničtvo svojim dužnostima udovoljiti nebi moglo.

Sbog prištednje na poštarini biti će za pomoćno lugarsko osoblje, kao članove

drugoga razreda, koje u smislu § 8. društvenih pravila samo dva for.

godišnje članarine plaća, najshodnije, ako dotični šumarski ured ili pako šumarija

sve prinose ubere, te iste najkasnije do 31. ožujka t. g. s odnosnim

iskazom članova predsjedničtvu blagohotno pripošalje. — Istim putem

dostavljati će se i ove godine sbog točnije kontrole i reklamacija naš družtveni

organ »Šumarski list« za cielo pomoćno lugarsko osoblje.

Na novo pristupivši članovi prvoga i drugoga razreda plaćaju u smislu § 7.

točka c) i § 8. družtvenih pravila pristupni od jedne for. a. v., na što molimo

kod odašiljanja novaca podjedno obzir uzeti.

Tko želi družtvenu diplomu dobiti, ima za istu platiti jedan forint bez

poštarine.

Zagreb, 1. siečnja 1889.

Predsjedničtvo hrv.-slav. šumarskog družtva.

NAPOMENA. For. a. vr. znači forinta austrijske vrijednosti — Za usporedbu visine tadašnje

članarine i pretplate na Šumarski list s današnjim navodimo, da je iste godine 1 m 3 tehničke

hratovine u šumi na panju prodavan iz šuma Brodske imovine općine po cea 10 for., a iz šuma

Petrinjske i. o. po cea 8 for.

132


IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS

UDK 331.021:630*323 šum. list CXIII (1989) 133

OVISNOST PREKIDA RADA O METODI RADA PRI SJECl

I IZRADI DRVA*

Vend VONDRA**

SAŽETAK: U razdoblju 1971—1987. obavljena su istraživanja

osnovnih činilaca sječe i izrade drva u SR Hrvatskoj. Kronografijom

je bilo snimljeno 5635 radniko-dana. Terenska istraživanja

su obuhvatila većinu radnih i terenskih uvjeta rada. Suvremenim

metodama analize dobiveni su mnogi korisni rezultati.

Za računanje prosječnog čistog radnog vremena sastavljeni su

diferencirani sistemi regresijskih modela.

Vrijeme prekida rada analizirano je u ovisnosti o čistom vremenu

na nivou radnog dana. Testiranjem proporcija prekid/čisto

vrijeme nije dokazana značajna razlika između individualnog rada

i rada u dvočlanim grupama. Razlike u prekidima rada također

nisu potvrđene između mjeseci u godini.

Prekidi rada kreću se u rasponu od 30—43% od ukupnog vremena,

ovisno o metodi rada.

Radnici su izloženi štetnom utjecaju motorne pile iznad tolerantnih

granica, osim kod izrade četinjača s ručnim karanjem.

Što je niži stupanj izrade drvnih sortimenata u šumi, sjekači rade

u nepovoljnijim ergonomskim uvjetima.

Rezultati istraživanja fizičkog naprezanja putem mjerenja pulsa

srca pri radu ukazuju da je i fizičko naprezanje iznad dozvoljenih

granica. Budući da je nepropisna primjena osobnih zaštitnih

sredstava pri radu, zdravlje radnika je i dalje ugroženo.

U diskusiji o rezultatima istraživanja navedene su neke realne

mogućnosti poboljšanja današnjeg stanja.

Ključne riječi: Sječa i izrada drva; Studij vrumena; Prekidi

rada.

UVOD

Za potrebe radnih organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj u razdoblju

1971—1987. istraživali smo osnovne činioce sječe i izrade drva. Dio

rezultata tih istraživanja čine diferencirani sistemi regresijskih modela (jednadžbi)

za računanje ukupnog radnog vremena (norma vremena) sječe i

izrade drva (9, 10).

* Referat na Međunarodnom simpoziju »Developments on Work Studies

in Forestry« održanom u Solunu 1988. godine.

** Vencl Vondra, dipl. inž., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

133


Sječu i izradu drva u šumama Hrvatske obavljaju radnici-sjekači motornim

pilama lančanicama i ručnim alatom. Za sada, a vjerojatno još

dosta dugo zadržat će se ta tehnologija. Dakle, radi se o sistemu čovjek —

stroj — radni uvjeti. Cilj istraživanja bio je pronalaženje zakonitosti u tom

sistemu. Pri tome se nastojalo uskladiti ergonomske, tehnološke i organizacijske

zahtjeve s ekonomskim mogućnostima šumarstva u SR Hrvatskoj.

Radnici-sjekači u Hrvatskoj uglavnom nisu bili obučeni u školi za šumske

radnike. Većina tih radnika nemaju dovoljno znanja o racionalnom

radu i odmaranju pri radu. Potrebno znanje i vještinu za rad stekli su na

obaveznim tečajevima a kasnije sami uče raditi.

Trajanje propisanog dnevnog radnog vremena iznosi osam sati. Radni

dan počinje ulaskom na sječnu liniju a završava izlaskom iz sječne linije.

Prijevoz radnika iz mjesta stanovanja na radilište odvija se autobusima ili

kombibusima.

Rezultati se temelje na nizu objašnjenih zakonitosti o međusobnom djelovanju

činilaca u odvijanju i izvršavanju radnih operacija čistog ('produktivnog)

radnog vremena.

Vrijeme prekida rada je znatno teže (istraživati, jer ono ovisi o težini i

složenosti radnih operacija čistog vremena, o radnom kapacitetu radnika,

stručnosti i vještini radnika, pravilnom načinu odmaranja pri radu, (metodi

rada, klimatskim uvjetima, štetnom utjecaju buke, vibracija i ispušnih

plinova motorne pile, motiviranosti radnika za rad i drugim činiocima.

Za ta istraživanja potrebna su značajna sredstva, kvalitetna i moderna

oprema i tim istraživača specijalista za pojedina znanstvena područja. Međutim

mi nismo sve navedene činioce istodobno istraživali.

Već prilikom pripreme istraživanja pretpostavili smo da objektivne iznose

trajanja prekida rada nećemo dobiti neposrednom vezom za predmet

rada — stablo, nego da trebamo naći vezu između čistog vremena i prekida

rada na razini radnog dana (smjene-dana). Put kojim smo došli do rezultata

prikazat ćemo u ovom članku.

METODA RADA

Kronografijom smo snimili sječu i izradu drva u trajanju od 5635 radniko-dana.

U nizinskim i brdskim jednodobnim šumama 3524, a u planinskim

i brdskim prebornim šumama 2111 radniko-dana. U toku snimanja

obuhvaćeno je 350 radnika (oko 5% svih radnika). Bilo je posječeno oko

62.000 stabala 15 vrsta drveća.

Za terenski dio istraživanja razrađen je detaljan plan snimanja. Kriteriji

za formiranje plana bili su:

—• ekološko-gospodarski tip šuma,

— vrsta drveća,

— metoda rada,

— broj radnika u grupi (individualni rad ili dvočlane grupe s jednom

motornom pilom),

— terenski uvjeti.

134


Razrađene su osnovne grupe istraživanja kombiniranjem tih uvjeta tako

da se obuhvate sve potrebne kombinacije tih uvjeta. Detaljnim pisanim

uputstvima (6, 7) i na tečajevima snimatelji su osposobljeni za terenska istraživanja.

Radnici su odabrani po kriteriju reprezentativnih predstavnika

cijele populacije radnika. Osnovne jedinice snimanja podataka bili su stablo

i cijeli radni dan. Svi činioci i elementi rada na stablu evdenitrani su na

obrazac za jedno stablo.

Primijenjenu strukturu ukupnog radnog vremena prikazali smo na

shemi 1.

Shema 1 Struktura ukupnog radnog vremena

Prijelaz

do stabla

(PDS)

Čisto vrijeme (CV)

Radne

operacije

na stablu

(RAS)

Ukupno radno vrijeme (URV)

Priprernno-

-zavtšno

vrijeme

(PZV)

Potrebni

prekidi

rada

(PPR)

Prekidi rada (PR)

Nepotrebni

prekidi

rada

(NPR)

Slučajni

gubici

(SG)

Potrebni prekidi zbog radnika

PPR1

Potrebni prekidi rada zbog sredstava PPR2

Potrebni prekidi rada ostali

PPR3

URV = CV + PR; CV =: PDS + RAS; PR = PZV + PPR

PPR = PPR1 + PPR2 + PPR3

NPR +

SG

Mjerenje naprezanja radnika putem pulsa/min obavili smo 1983. i 1984.

godine. Metoda mjerenja opisana je u članku (8). Rezultate tih mjerenja koristili

smo za kontrolu stvarnog naprezanja radnika s dozvoljenim naprezanjima.

Ukupno projektirano radno vrijeme — norma vremena (URVP) sastoji

se od:

URVP = PDS + RAS + PRP pri čemu se projektirani prekidi rada

(PRP) sastoje od PZV i PPR (PPR1 +

PPR2 + PPR3).

U daljnjem obrazlaganju postupka koristit ćemo skraćenice.

OBRADA PODATAKA I ANALIZA REZULTATA

Sve snimljene podatke obrađivali smo pomoću kompjutera. Za obradu

i analizu rezultata koristili smo matematičke i statističke metode,

analizu i sintezu te generalizaciju.

Prvo smo analizirali zakonitosti djelovanja činioca rada u čistom vremenu.

Od planom diskriminiranih 253 grupa po kombinacijama uvjeta a-

135


nalizama smo dokazali da je moguće izvršiti spajanje dijela grupa. Preostalo

je 112 grupa kombinacija uvjeta. Iz prestrukturiranih podataka daljnjim

analizama regresijskih modela za utvrđivanje čistog vremena (PDS, RAS).

Snimljene prekide rada (PR) prije analize umanjili smo za iznose NPR

i SG jer su oni po svom sadržaju nepotrebni ili slučajni pa ih u strukturu

URVP ne treba uključivati. Ta su vremena u ukupnom snimljenom radnom

vremenu iznosila 4,24" .

U daljnjoj analizi smo za preostalih 112 grupa uvjeta međusobno usporedili

proporcije PRP/CV. Raspon proporcija među grupama kretao se

od 31 do 93%. Uzrok raspona tih proporcija pripisali smo utjecaju metoda

rada.

Snimanjem su obuhvaćene slijedeće metode rada:

Lis tace:

Ml —• izrada tehničke oblovine i prostornog drva od 1 m (istraživanja

u jednodobnim šumama odnosila su se samo na tu metodu rada).

M2 —• izrada oblovine različitih dužina -i prostornog drva od 1 om.

M3 — izrada oblovine »različitih dužina i višemetarskog prostornog drva

Četinjače:

M4 —• izrada ručno karane oblovine različitih dužina i celuloznog drva

od 1 m,

M5 — izrada neokorane oblovine različitih dužina i celuloznog drva od

1 m,

M6 — izrada ručno korane oblovine različitih dužina i višemetarskog

celuloznog drva,

M7 —• izrada neokorane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog

drva.

Navedene metode i broj radnika bili su kriteriji daljnjeg grupiranja

podataka. Za sve grupe međusobno testom i ocjenom razlike proporcija

PRP/CV utvrdili smo da ne postoji signifikantna razlika PRP između individualnog

rada i dvočlanih grupa radnika. Razlika nije potvrđena niti među

metodama M3, M5 i M7 i među metodama M4 ,i M6. Snimljena vremena

preostalih grupa metoda, za koje je razlika dokazana, prikazujemo u

tablici 1.

Da bi ispitali postoji li potreba za diskriminiranjem PRP po sezonama

rada izvršili smo daljnju analizu. Testirali smo proporcije PRP/CV po

mjesecima sa proporcijama suma svake grupe. Signifikantnu razliku potvrdili

smo samo kod Ml az mjesec maj. U svim ostalim slučajevima ta

razlika nije potvrđena. Veličine uzoraka po mjesecima unutar grupa bile

su različite. To je posljedica za naše uvjete još uvijek izraženog sezonskog

karaktera rada.

136


Metoda

rada

Struktura snimljenog radnog vremena

Tablica 1

PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV Ukupno

radniko-dani (8 sati)

Ml

M2

M4, M6

M3, M5, M7

181

64

44

46

597

150

125

98

217

64

37

44

28

17

10

13

1023

295

216

201

2336

566

499

258

3359

861

715

459

Zajedno 335 970 362 68 1735 3659 5394

Za primjenu u praksi preporučili smo godišnje prosjeke dobivenih iz

podataka prikazanih u tablici 1.

Učešće PRP u ukupnom radnom vremenu (URVP) prikazali smo u tablici

2.

Postotno učešće grupa vremena u ukupnom vremenu

Tablica 2

Metoda

rada

PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV URVP

% od URVP

Ml

M2

M4, M6

M3, M5, M7

5,39

7,43

6,15

10,02

17,77

17,42

17,48

21,35

6,46

7,43

5,17

9,59

0,83

1,98

1,40

2,83

30,45

34,26

30,20

43,79

69,55

65,74

69,80

56,21

100

100

100

100

Računanje ukupnog radnog vremena vrši se za osnovnu sječou cjelinu

na bazi podataka mjerenih na terenu (prsni promjeri stabala i površine

sječnih linija) uz primjenu odgovarajućeg regresijskog modela za računanje

RAS i PDS. Tim vremenima dodaje se PRP u % od CV (RAS + PDS).

Postotke PRP od CV prikazali smo u tablici 3. Za veće cjeline sumiraju su

veličine izračunate na nivou sječne linije.

Postotno učešće PRP od čistog vremena

Tablica 3

Metoda

rada

PZV

PPR1

PPR2

PPR3

PRP

CV

% od

CV

Ml

M2

M4, M6

M3, M5, M7

7,75

11,31

8,82

17,83

25,56

26,50

25,05

37,98

9,29

11,31

7,41

17,05

1,20

3,00

2,00

5,04

43,80

52,12

43,28

77,900

100

100

100

100

URVP (PDS + RAS) • (1 + p); p PRP za aktualnu metodu

137


ANALIZA STRUKTURE RADNOG DANA

U Jugoslaviji je zakonom propisano trajanje radnog dana od 7 sati dnevno.

Međutim tjednim rasporedom radnog vremena šumsko poduzeće utvrdilo

je osam satne radne dane i slobodna dva dana za vikend. Pomoću dobivenih

rezultata izračunali smo apsolutne iznose po grupama radnog vremena

u radnom danu (8 sati).

Metoda

rada

Projektirana struktura URVP radnog dana

] Potrebni prekidi rada

Čisto vriji ;me

projektirani

RA1 RA2 PDS PZV PPR1 PPR2 PPR3

minute/danu

Tablica 4

Ukupno

Mi

IVI 2

M4, M6

M3, M5, M7

218

205

104

210

108

101

222

40

8

10

8

20

26

36

30

48

85

84

84

102

31

35

25

46

4

9

7

14

480

480

480

480

RA1 — trajanje radnih operacija na stablu s motornom pilom

RA2 — trajanje radnih operacija na stablu bez korišćenja pile

Na osnovi podataka iz tablice 4 možemo konstatirati da su radnici više

nego je dopušteno izloženi štetnim utjecajima motorne pile, osim ako rade

metodama M4 i M6. Ima li se u vidu još i činjenica da naši radnici manjkavo

koriste osobna zaštitna sredstva taj rad postaje opasan za zdravlje.

Niži stupanj izrade sortimenata u šumi dovodi radnike sjekače, uz zadržavanje

smjene


Vrsta

vremena

Prijelaz do stabla

— nizinske šume

— planinske šume

Radne aktivnosti na

stablu

PZV

PPR1

PPR2

PPR3

Prekidi rada (PRP

Naprezanje radnika pri sječi i izradi drva

Raspon

101—118

106—138

115—133

86—130

77—105

93—121

90—128

80—112

Puls/mi n

Prosjek

109

122

124

108

91

107

109

96

Standardna

devijacija

4

8

5

11

7

7

9

8

Tablica 5

Veličina

uzorka

min

1034

681

20523

1957

8470

2336

542

13305

Prosječno naprezanje radnika po

radnom danu

Tablica 6.

Metode

Ml

M2

M4,

M3,

M6

M5, M7

Puls/min

116

115

116

113

radnici koji žele znatno veću zaradu. Bez sumnje da oni rade u nepovoljnijem

radnom režimu od onog prikazanog u tablici 5. Brigu o trajnoj radnoj

sposobnosti i očuvanju zdravlja očito zanemaruju. Za očekivati je da ćemo

i ubuduće imati velik broj sjekača — invalida rada.

DISKUSIJA

Rezultati višegodišnjih istraživanja sječe i izrade drva daju nam stvarno

stanje u šumarstvu SR Hrvatske.

Zdravlje radnikansjekača nije dovoljno zaštićeno bez obzira na metodu

rada.

Uobičajeni naziv tehnička norma vremena trebalo bi promijeniti u prosječno

radno vrijeme. Norma vremena po definiciji podrazumijeva ergonomski

usklađene odnose u sistemu čovjek — stroj — radni uvjeti.

Sadašnje ekonomske mogućnosti šumarstva ne dozvoljavaju smanjenje

postignutog nivoa proizvodnosti rada. Postizanje povoljnijeg ergonomskog položaja

radnika skraćenjem produktivnog vremena u radnom danu nije realno.

Dodatno i trajno učenje pravilnom radu poboljšalo bi nepovoljno stanje.

Napredak bi se postigao vremenskim povezivanjem sječe i izrade s privla-

139


čenjem i prijevozom drva. U toku istog dana radnici bi mijenjali radna

mjesta što bi zbog različitog karaktera naprezanja ublažilo opasnost od

oboljenja.

LITERATURA

1. XVIII IUFRO World Congress, (1986): Proceedings of Division 3, Ljubljana.

2. FAO/ILO/IUFRO (1983): Ergonomics aplied to Forestry. Proceedings of the

International Seminar, Wienna and Ossiach (Austria).

3. Hadživuković, S. (1973): Statistički metodi, Univerzitet Novi Sad.

4. Lipoglavšek, M. (1979): Ergonomija, Biotehniška fakulteta Ljubljana.

5. Ronav, E. (1982): Technologia vyroby a zhodnatenie bukoveho dreva, VŠLD

Zvolen.

6. Tomanić, S. (1971): Normiranje rada pri sječi i izradi drva. Šumarski

fakultet Zagreb.

7. Tomanić, S. (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim

šumama. Šumarski fakultet Zagreb.

8. Tomanić, S., M a j n a r i ć, M. (1983): The Straining of Workers at Cutting

and Primary Conversion of Wood. FAO/ECE/ILO. Seminar on Ergonomics

applied to Forestry. Wienna.

9. Tomanić, S., H i t r e c, V., V o n d r a, V. (1978): Sistem za određivanje radnog

vremena sječe i izrade drva, Šumarski fakultet Zagreb.

10. Šumarski fakultet Zagreb — Kompletna dokumentacija o istraživanju činilaca

sječe i izrade drva (izvorni terenski podaci, datoteke podataka, rezultati)

iz razdoblja 1971—1987.

Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary

Wood Conversion

S u m m a r y

The research on the basic factors at cutting and primary wood conversion

in Croatia was carried out between 1971 and 1987. A time study was made on

5635 workers/days. The field survey encompassed most of the efficient and field

conditions. By means of modern analysis methods, many useful results have

been achieved.

Discriminated systems of regression model were elaborated lor calculation

of the average effective time.

Delay time was analysed in accordance with the effective time on the level

of a working day. By testing the delay time/effective time proportion, no significant

difference between the individual work and two-worker-crew work was

stated. The differences among the delay times have not been stated as related

to the months o the year either.

The delay times range between 40—43" 0 out of the total time depending on

the work method.

The workers are exposed to the harmful influence of the chain-saw above

the toleration limits, exept for manual barking of conifers. The lower level of

wood assortment converted in the forest, the more impropriate are the ergonomic

conditions of the workers.

140


The results of investigated physical strain by measuring the heart rate during

the work point out that physical strain is also exceeding the allowed limits.

Since the incorrect application of personal protection at work is common,

the health of the workers is still at stake.

Some possibilities of improving the present situation were mentioned in the

discussion on the research results.

Kay words: Cutting study; time study; delay time.

TRAGOM NOVINSKIH VIJESTI

NA LISTI DRVOSJEČA

Pod gornjim naslovom zagrebački dnevnik »Vjesnik« od 29. III. donosi i ovu

vijest:

»Prema podacima Uprave društvenih prihoda Skupštine općine Delnice, najveći

čisti prihod za prošlu godinu, tj. 1988, 31 milijun 700.000 dinara, prijavio je

jedan šumski radnik sjekač. Na drugom mjestu nalazi se također sjekač s prihodom

od oko 24 milijuna, dok je treći po veličini prihod jedne kompozitorke...«

Na prijavu godišnjeg ukupnog prihoda obavezne su osobe, ako taj premašuje

iznos od milijuna dinara. Na višak, uz odbitak eventualnih olakšica, plaća

se porez po progresivnoj stopi, što može osjetnije umanjiti čisti prihod. Ne

podcjenjujući njihovu vještinu i marljivost treba se upitati, nije u toj zaradi u-

ložen i nepovratni dio njihovog zdravlja koji će im kasnije zagorčiti život kao

posljedica prekomjernog opterećenja motornom pilom?

O. P.

141


OBAVIJEST

Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i

tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana

21. prosinca 1988. godine, donijeta je

ODLUKA

Godišnja pretplata na ŠUMARSKI LIST za 1989. g. iznosi:

— zaposleni članovi dinara 20.000.—

— studenti, đaci i umirovljenici dinara 10.000.—

— organizacije udruženog rada dinara 200.000.—

— za inozemstvo 40 SAD dolara na

dan fakturiranja

Zagreb, 05. 01. 1989.

Predsjednik Predsjedništva

(Adam Pavlović, dipl. inž.)

142


STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630*528.7 šum. list CXIII (1989) 143

JEDNOSTAVNI STEREOSKOPSKI AEROPRECRTAVAČ

ZA IZRADU KROKIJA*

Nikola SEGEDI**

SAŽETAK. U članku je iznijeto nekoliko ideja za samogradnju

jednostavnih dodataka džepnom stereoskopu. Oni omogućuju ne

samo promatranje stereomodela, već i crtanje krokija snimljenog

terena iz perspektive i u mjerilu lijevoga snimka, te iscrtavanje linija

formi.

Metoda je pouzdanija od monoskopskog precrtavanja s pojedinačnih

snimaka, u kojima su detalji često nedefinirani zbog mrtvih

uglova ili sjena (drveća, građevina, nasipa i si.).

Ako desnoj parcijalnoj markici dodamo klin (nagiba na pr.

1:10) i pripadnu skalu baždarenu za x-pomake, bit će moguće mjeriti

razlike x-paralakse s točnošću očitanja od 0,01 mm, i upotrebom

stereoparalaktičke formule odrediti visinske razlike između

pojedinih točaka stereomodela.

UVOD

Jedan od razloga za nedovoljno korištenje aerofotosnimaka u šumarstvu

je i nedostatak odgovarajućeg pribora. U praksi se najčešće koriste

pojedinačni snimci, sa kojih detalje prenosimo raznim metodama (grafičko

ili optičko redresiranje i dr.) 1

Nedostatak je toga načina ona netočnost, koja proizlazi iz često nejasno

definiranih detalja zbog sjena objekata, drveća, nasipa i si. na pojedinačnim

snimcima. Taj se nedostatak može otkloniti ako umjesto pojedinačnog

snimka upotrijebimo odgovarajući stereopar snimaka. Promatranjem

* Članak je napisan kao seminarski rad iz predmeta »Fotogrametrija i fotointerpretacija«

na postdiplomskom studiju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu

školske godine 1988/89.

** Nikola Segedi, dipl. inž. šum., ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci, stručni

suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni rad JAZU Vinkovci, 56 000 Vinkovci,

Ul. JNA 11.

1 Konstruiran je i čitav niz instrumenata u tu svrhu, bilo kao objektivno-

-optički (ANTISKOP i si.) ili subjektivno-optički aeroprecrtavači (LUZ, F-248, 260

GE, I. G. N., IGF), koji omogućuju neposredno ucrtavanje detalja s pojedinačnog

snimka na kartu. Pri tome se (mehaničko-optičkim putem) postiže istovremeno

promatranje snimka i karte u istom mjerilu, a kod snimaka ravničastog terena je

noguće i redresiranje, tj. svođenje perspektive snimka iz približno vertikalne u strogo

vertikalnu.

143


takvoga para snimaka stereoskopom vidimo stereo-model (trodimenzijalnu

sliku) snimljenog terena, u kome su nam detalji predstavljeni i svojim

visinskim odnosima.

Najpopularniji instrument za prenošenje detalja (izradu krokija) sa

stereomodela je zrcalni stereoskop sa stereomikrometrom. Zahvaljujući velikoj

bazi promatranja (oko 25 cm) može se istovremeno promatrati dva

snimka formata 18 X 18 cm — ovisno o izvedbi. Stereomikrometar upotrebom

»prostorne markice« i paralaksnog mikrometrijskog vijka omogućava

ne samo prostorno opažanje svake točke stereomodela, nego i određivanje

visinskih razlika između pojedinih točaka mjerenjem razlike x-


Slika 1.

Ravnalo s klizačem (približne dimenzije u centimetrima)

log promjera). Najjednostavnije ćemo iz izvesti u vidu laganih uboda oštrom

iglicom, i to s donje strane obiju folija, da za vrijeme rada budu u

kontaktu sa snimcima. Pri tome je važno da razmaci »cl« obiju markica

od dodirnog ruba ravnala i klizača budu potpuno jednaki:''

Na krajnjem (udaljenijem) dijelu lijeve prozirne trake izbušimo mali

otvor, dovoljan da kroz njega može proći vrh dobro naoštrene olovke (slika

1).

Orijentiranje snimaka za stereoskopsko promatranje se vrši kao i pri

radu sa zrcalnim stereoskopom, samo što razmak glavnih i konjugiranih

točaka G L i G L ', odnosno G^ i G,,') mora biti jednak bazi džepnog stereoskopa,

tj. oko 65 mm. (Detaljnije o orijentiranju snimaka vidi npr.: To m a-

š e g o v i ć: Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu)

Promatranjem tako orijentiranog para snimaka kroz stereoskop vidjet

ćemo stereo-model snimljenog terena. Ravnalo s klizačem stavimo ispod

sterenoskopa na snimke tako, da lijeva parcijalna markica bude na lijevom

snimku, a desna na desnom; pri tome klizač s desnom markicom mora

uvijek biti tijesno prislonjen uz ravnalo.

Odgovarajućim pomicanjem ravnala i klizača dobit ćemo u promatranom

stereo-modelu efekt »prostorne markice«, kojom možemo optički

tangirati bilo koju točku modela. Poželjno je da nam se željeni detalj u-

vijek nalazi približno u sredini vidnog polja stereoskopa, pa ćemo u tome

smislu pomicati kako sam stereoskop, tako i prostornu markicu, tj. ravnalo

i klizač, poništavajući istovremeno eventualnu y-paralaksu.

J

Iste dimenzije prostornih markica najlakše se postižu fotografskim prenošenjem

(snimanjem 5 ili 10 puta) s originala na folije fotografski osjetljive

na svjetlo. U tom slučaju markice možemo izvesti i u obliku križića ili polukrižića.

145


Ako na povoljno mjesto ispod otvora za olovku učvrstimo podlogu za

crtanje, moći ćemo ubodima olovke kroz otvor prenijeti željene točke s

našeg stereo-modela. Njihovim naknadnim spajanjem dobit ćemo željeni detalj

vjerno precrtan s lijevoga snimka. Prostorna markica će nam pri tome

pomoći da budemo sigurni kako smo prilikom prenošenja uvijek »čvrsto

na tlu«, dakle bit ćemo oslobođeni dilema u pogledu nejasnoća detalja, koje

nastaju (kako je već spomenuto) kod upotrebe pojedinačnih snimaka

— sjene drveća, objekata i si.

Opisani je pribor prikladan za prenošenje manjeg broja točaka, kao i

za nastavu.

B. Druga varijanta

STEREO-AEROPRECRTAVAC

Zbog relativno malog vidnog polja džepnog stereoskopa, pri radu s

gore opisanim priborom ćemo često morati pomicati kako sam stereoskop,

tako i ravnalo s klizačem. Takav je način rada prilično neprikladan, a prenošenje

detalja olovkom kroz otvor na foliji nije ergonomski najpogodnije

uvijek postoji opasnost da nam se pomakne stereoskop, ravnalo ili nosač

kroz koji vršimo prenošenje.

Slika 2.

Stereo-aoioprecitavnč s jahaćem

Za brži i udobniji rad je svrsishodnije izraditi pomagalo prikazano na

slikama 2 i 3. Temeljni dio ploča-nosač, koja se može izrezati iz različitog

materijala — metala, plastike, kartofena, pertinaksa (poznat u radiotehnici)

ili šperploče. (Model na slici 3 je izrađen od plastične ploče debljine

3 mm.)

146


Vanjske dimenzije te ploče (a, e, f na si. 2) će ovisiti o dimenzijama i

izvedbi samog stereoskopa. U njegovu se vidnom polju po mogućnosti ne

bi smjeli vidjeti rubovi »radnog prostora«, pa tako treba dimenzionirati

njegovu dužinu »b«. Kružićima »A« su označena mjesta na koja dolaze nožice

stereoskopa; mogu se izvesti i kao mala udubljenja — ako ćemo raditi

uvijek sa istim spereoskopom.

Udaljenost isteka »g« (nosača lijeve parcijalne markice) na ploči proračunati

tako, da markica M, bude u sredini vidnog polja lijepe lupe stereoskopa.

Nosači parcijalnih markica će i ovdje biti komadi deblje prozirne folije,

koje nalijepimo s donje strane istaka na ploči i klizaču. Umjesto klizača

bolje je izraditi »jahač« kao na slici 2. Širina njegova utora »d« mora

odgovarati širini »ravnala«, tj. dijela temeljne ploče po kome ćemo ga rukom

pomicati lijevo—desno. Jahač mora kliziti po ravnalu bez mrtvog hoda

(zračnosti).

Parcijalne markice možemo i ovdje izvesti u vidu laganih uboda iglom

(ili fotografskim putem), pazeći pri tome da udaljenost »c« obiju markica

od ravnala bude jednaka.

U svrhu prenošenja točaka na crtaču podlogu umjesto otvora za olovku

je bolje napraviti pogodan nosač olovke (ili pikirke) sa povratnom oprugom.

Takav se mehanizam dade izraditi na razne načine. Najhitnije je

da ubodi olovkom (ili pikirkom) budu jednoznačni, dakle da se ona u

svome ležištu kreće u smjeru gore—dolje bez mrtvog hoda, ali ipak dovoljno

lagano (vidi sliku 3).

147


Izrađenu ploču stavimo na orijentirani par snimaka, a na nju smjestimo

jahač i stereoskop. Radi eliminiranja y-paralakse potrebno je da središta

lupa stereoskopa bude paralelna sa spojnicom lijeve i desne parcijalne

markice — u svakom položaju jahača. To se postiže odgovarajućim pomicanjem

stereoskopa na ploči-nosaču; obično je dovoljno taj postupak

obaviti samo jednom, tj. prije početka rada, promatrajući istovremeno

stereo-model. Ako imamo dobro locirana ležišta (A) stereoskopa, y-paralakse

će biti zanemarive veličine.

Sa tako podešenim priborom se radi mnogo brže i udobnije, jer istovremeno

pomičemo i stereoskop i prostornu markicu. Kada nam je markica

podešena na željenu točku stereo-mođela, njeno prenošenje na podlogu

za crtanje vršimo jednokratnim pritiskom na olovku (ili pikirku). Na

taj način možemo u kratko vrijeme prenijeti iz perspektive lijevog snimka

veliki broj točaka.

Predvidimo li i mogućnost da x-paralaksu održavamo stalnom (fiksirajući

jahač uz ravnalo pomoću vijka tili si.), bit ćemo u stanju sta stereo-

-modela prenijeti i linije forme (reljefa), prenoseći redom točke zatvorenih

krivulja sa istim x-paralaksama, dakle istim visinama promatranog modela,

koji aproksimira stvarni reljef snimljenog zemljišta. Slojnice se mogu

kartirati samo u stereoinstrumentima s egzaktnim fotogrametrijskim

rješenjima.

Pribor opisan pod A i B nam ne omogućava mjerenje razlika x-paralakse

radi određivanja visina terena, objekata, stabala i si. U tu se svrhu

možemo poslužiti tzv. »grafičkim stereometrom«, izvedenim u vidu spiralne

ili klinolike skale (o tome detaljnije u: Tomašegović, »Fotogrametrije i fotointerpretacija

u šumarstvu«).

C. Treća varijanta

STEREOPRECRTAVAČ S KLINOLIKIM MIKROMETROM

Da bismo stereo-aeroprecrtavač, opisan pod B, prilagodili i za mjerenje

razlika x^paralakse, potrebno mu je dodati još neke dijelove.

Kod tvornički izrađenih stereomikrometara pomicanje desne parcijalne

markice (po osi »x«) u odnosu na lijevu vrši se paralaksnim mikrometrijskim

vijkom, koji je ručno vrlo teško izraditi. No kako se rad svakog

vijka zasniva na principu »kosine«, taj isti princip možemo i ovdje primijeniti

u nešto jednostavnijem obliku (slika 4).

Na temeljnu ploču-nosač nalijepimo klinastu pločicu »L«, a između

nje i jahača (koji u tu svrhu moramo izraditi prema slici 4) ubacimo drugu

klinastu pločicu »K« pokretnu po osi »y«. Dodirni rubovi klina »K« i pločice

»L« treba da sa osi »y« zatvaraju kult »a«, čiji je tangens definiran

»nagibom klina« (tj. kosine). Na slici je nagib klina 1:10 (odnosno 2:20,

što je isto), što znači da će nam se pri pomaku pločice »K« u smjeru osi

»y« za 1 mm jahač sa desnom parcijalnom markicom pomaknuti (biti potisnut)

u smjeru osi »x« za 0,1 mm. Jasno je, da jahač mora uvijek biti

tijesno priljubljen uz klin (što se može postići ugradnjom odgovarajuće o-

pruge, pričvršćene jednim krajem za jahač, a drugim za pločicu »L«).

148


149


Nanesemo li na Lijevi rub pločice »L« podjelu (skalu) koja odgovara

pomacima klina po csi »y« n milimetrima, a na klinu označimo indeksn'u

crticu, moći ćemo unutar svakog milimetra na skali procijeniti još i njegove

desetinke, koje će odgovarati pomacima jahača po osi »x« u stotinkama

milimetra.

Skala se konstruira tako, da na desni rub pločice »L« (paralelnim sa

o.si »y«) nanesemo milimetarsku podjelu, koju onda paralelnim (sa osi

»x«) prenošenjem nanesemo na lijevi (kosi) rub iste pločice. Veličina jednog

intervala skale bit će jednaka 1 (mm)/cosa. Ako je (kao u našem slučaju)

tga = 1:10 = 0,10, to je a = 5,71°. Jednom milimetru pomaka po osi

»y« prema tome odgovara veličina intervala od 1 cos 5,71" = 1/0,995 - 1,005

mm na lijevom rubu pločice »L«.

Još je bolje umjesto indeksne crte izraditi »nonius« (dužina od 9 osnovnih

intervala skale podijeljena na 10 dijelova). U tome ćemo slučaju bar

stotinke milimetra razlike pomaka jahača po osi »x« moći neposredno mjeriti,

umjesto da ih procjenjujemo.

Točnu skalu i nonius je lakše nacrtati višestruko uvećane (bar tri do

pet puta), pa je fotografskim putem smanjiti.

Baždarenje same skale će ovisiti o nagibu klina, a s time u vezi o rasponu

x-paralakse koji ćemo moći očitavati. U svakom slučaju »srednji

položaj« klina mora odgovarati razmaku lijeve i desne parcijalne markice

(središta lupa stereoskopa) od 65 mm. Dužina klina od 20 cm s nagibom

1:10 omogućava mjerenje xparalakse od 55 do 75 mm, što je u većini slučajeva

posve dovoljno. Povećanjem nagiba klina možemo povećati točnost

očitavanja, ali time smanjujemo opseg mjerenja — uz istu dužinu klina,

i obratno.

Na taj smo način dobili uređaj, pomoću kojega možemo mjeriti x-

-paralakse u stereo-modelu s točnošću koju postižemo i tvorničkim stereomikrometrima,

izvedenim upotrebom vijka. Time nam je omogućeno i određivanje

visinskih razlika pojedinih točaka — visine stabala, objekata

itd. —• upotrebom, stereoparalaktičke formule, čija je primjena opisana u

literaturi (T o m a š c g o v i ć: »Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu«).'

1

Opisani se mikrometar s parcijalnim markicama i olovkom (iglicom)

za krokiranje može izraditi i kao posebni instrument, dakle ne mora biti

vezan uz neki određeni (džepni) stereoskop. Sa dužim se ravnalom može

prilagoditi i za rad sa zrcalnim stereoskopom, uz odgovarajuće baždarenje

skale. Razumije se, da će takva izvedba zahtijevati i kvalitetnije markice

(nanesene fotografskim smanjenjem), pogotovo ako je stereoskop snabdjeven

i durbinima.

ZAKLJUČAK

Pomagala opisana u ovome članku predstavljaju ideje za bolje korištenje

najosnovnijeg fotogrametrijskog instrumenta — džepnog stereoskopa,

'• Tvornica Zeiss je proizvela džepni stereoskop TM, koji se montira na

malo postolje sa parcijalnim markicama, no pomicanje desne markice i očitavanje

x-paralakse je i tu izvedeno pomoću mikrometrijskog vijka. Mehanizam

(olovka) za kartiranje nije ugrađen.

150


za planimetrijsko i visinsko krokiranje. Glavna im je prednost u tome što

ih možemo sami izraditi. Opisana rješenja ni u kom slučaju nisu konačna.

Svatko prema svojim mogućnostima i potrebama može kombinirati ili u-

savršavati gore iznošene ideje.

Upotrebom opisanog pribora ne možemo izbjeći nedostatak koji imaju

i skuplji instrumenti (zrcalni stereoskopi) tvorničke izrade, a to je nemogućnost

otklanjanja deformacija (radijalnih odstupanja) u stereomodelu zbog

prisutne centralne (umjesto ortogonalne) projekcije reljefa snimljenog terena,

kao i zbog odstupanja perspektive neredresiranih snimaka od strogo

vertikalne. Svaki će naš kroki, precrtan sa stereomodela ovim ili onim priborom,

sadržavati u većoj ili manjoj mjeri geometrijske posljedice te deformacije.

Pribor bi mogao biti od koristi ne samo u nastavi šumarske fotogrametrije,

nego i pri izradi gospodarskih i tehničkih pretprojekata, izradi investicionih

programa i slično.

Zahvaljujem se em. prof. dr. Zdenku Tomašegoviću, koji je pregledao

rukopis i dao mi mnogo korisnih savjeta.

LITERATURA

Braum, F. 1969: Elementarna fotogrametrija. Zagreb.

Cimerman, V. i Tomašegović, Z. 1966: Atlas fotogrametrijskih instrumenata.

Zagreb.

K a 1 i n i ć, M. i Tomašegović, Z. 1980: Fotointerpretacija. Šumarska enciklopedija

I; str. 574—581. Zagreb.

Tomašegović, Z. 1967: Primjena fotogrametrije u šumarstvu. Zagreb.

Tomašegović, Z. 1973: Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu. Zagreb.

Tomašegović, Z. 1980: Fotogrametrija. Šumarska enciklopedija I; str. 560—

—574. Zagreb.

Tomašegović, Z. 1987: Primjena fotogrametrije i fotointerpretacije u planiranju.

Glasnik za šumske pokuse — posebno izdanje 3; str. 85—94. Zagreb.

A Simple Stereo-Aero-Sketchmaster

Summary

In the article are given several ideas for self-making of simple accessories

added to pocket-stereoscope. They enable not only viewing stereomodels, but

they enable also drawing a sketch (croquis) of taken terrain in the perspective

and in the scale of the left photo.

The method is more reliable than that one made from single photos, in

which the details are often undefined by reason of shadows (of trees, buildings,

embankments, etc.).

If we add to the right dot of the floating mark a wedge (with incline of

about 1:10) and a scale gauged by adequate way, it will be possible to measure

the differences of x-parallax with precision of 0,01 mm, and using the stereoparallactic

formula to calculate heights of single points in a stereomodel.

151


IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE

ČLANSTVO HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 1889. GODINE

Do 1945. godine Šumarski list povremeno, pa i svake godine, donosio je

i popis članstva. Prema tom izvoru 1889. godine u, tadašnjem, Hrvatsko-slavonskom

šumarskom društvu bio je slijedeći broj i sastav članova:

I. začasnih 6

II. utemeljitelja 33

III. podupiratelja 28

IV. članova I. razreda 233

V. članovall. razreda 428

Ukunpo 728

Član utemeljitelj bio je onaj, koji je uplatio 100 forinti, pa je 1889. takvim

postao i veletržac iz Zagreba Dragutin Schlesinger. Šumari su bili članovi I.

razreda, a članovi II. razreda bili su lugari. Kolika je bila članarina za ove kategorije

vidi se iz naprijed pretiskane »Ubavijesti i poziva« za uplatu članarine.

U članarini bila je uključena i pretplata na Šumarski list. Na Šumarski list

moglo se pretplatiti i izvan članstva u Šumarskom društvu, pa je 1889. godine

bilo 25 pretplatnika na 30 primjeraka (među njima i Upravna općina Tijesno

u Dalmaciji!).

Članovi, pa i I. razreda, Šumarskog društva mogli su biti i posjednici šuma,

pilanari i trgovci drvnim proizvodima, dakle prema današnjoj terminologiji

možemo reći, da je već prije 100 godina postojao šumsko-drvoprerađivački

kompleks.

U članstvu bila su i četiri šumara iz Srbije, a po jedan iz Banata, Češke i

Beča. Iz Beča je bio član Antun Fanto, vlasnik, izdavač i urednik časopisa

»Oest.-ung. Forest-Handelsblatt« (Austrijsko-ugarskog šumarskog trgovačkog lista).

A. Fanto pokušao je takav list izdavati u Sisku, ali za sada je nepoznato, da li je

to ostvario.

Kako se iz rečenog vidi, popis članstva omogućuje ne samo, gdje se koji član

odnosne godine nalazio na službi, nego sadrže i zrnca za povijest našeg šumarstva.

O. P.

152


STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630*272 (Quercus pseudosubar Santi) Sum. list CXI1I (1189) 153

PRILOG UZGAJANJU SUPLUTNJAKA

(Quercus pseudosubar Santi, Q. Cerris x Q. Suber, Q. x Hispanica Lam)

U NASADIMA VINODOLSKOG PRIMORJA

Petar ŠOLIĆ*

SAŽETAK: U radu je prikazano uspijevanje dekorativnog

hrasta suplutnjaka — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris X

Q. suber, Q. X hispanica Lain.) u Novom Vinodolskom. Iznijeti su

i prijedlozi za veće proširenje ove ornamentalne stablašice u hortikulturnoj

praksi ovog područja.

Riječi natuknice: Suplutnjak. Vinodolsko područje. Kultiviranje.

UVOD

Vinodolsko primorje obuhvaća usko obalno područje između Šmrike na

sjeverozapadu i Novoga Vinodolskoga na jugoistoku. Sa sjeverne strane zaštićeno

je primorskim vapnenačkim bilom kojim je odvojeno od Vinodola,

flišne udoline koja kod Novoga Vinodolskoga izbija na more. Otok Krk zaštićuje

ovo područje s juga. Na ovom priobalnom pojasu duljine oko 27 km

nalaze se pitoma primorska mjesta veoma važna za razvoj turizma. Naročitu

turističku ulogu imaju Crikvenica i Novi Vinodolski. J u r d a n a e t Novak

ističu (1967, 1:744) da razvoj Crikvenice kao klimatskog lječilišta, a

i njen turistički razvoj započinje 1891. i 1892. U to vrijeme u Crikvenici su

zasađeni prvi parkovi i drvoredi. Oppitz navodi (1965, 6:313) da je kao

morsko kupalište Novi Vinodolski značajno turističko mjesto.

Vinodolska rivijera obiluje hortikulturnim zelenilom i rijetkim ukrasnim

mediteranskim dendrološkim vrstama. S obzirom da se suplutnjak kao

veoma interesantna i ornamentalna poluzimzelena stablašica s plutastom

korom kultivira u Novom Vinodolskom, potrebno je ispitati uvjete njegova

uspijevanja na ovom području i iznijeti prijedloge za daljnje uzgajanje.

TAKSONOMSKA PRIPADNOST

Piccioli (1923:126), Giperborej ski et M a r k o v i ć (1952 : 122)

i Vukičević (1982 : 284) smatraju da je ovaj takson hilbrid

zimzelenog hrasta plutnjaka — Q. suber L. i listopadnog hrasta cera — Q.

cerris L. Stoga se naziva još i cer plutnjak (ital.: cerro — sughera). Međutim,

Ehrendorfer (1973:221), Jovanović (1982:328) i Trinajstić

(1987:108) upotrebljavaju naziv Q. pseudosuber Santi kao sinonim

za vrstu Q. crenata Lam. Prema Lovriću (1981, 3—4: 128), suvar (oplutnik,

jadranski hrast) — Q. crenata Lam. nije hibridnog porijekla. Prema

* Dr. Petar Šolić, Rijeka, Rade Končara 44/X

153


istom autoru, ova poluzimzelcna vrsta ima sinonime: Q. adriatica Simk. i

0- pseudosuber auct. Moramo podvući da Simonkai u opisivanju (1909,

VIII: 38, 39) jadranskog hrasta —• Q. adriatica Simk. kojeg je utvrdio 26.

ožujka 1891. u dolini Rječine kod Žaklja naglašava da ova vrsta nema plutastu

koru: »Cortice ramorum adultorum decalvatorum nigra, laeviscula, non

suberosa (nem parafas) ... »Osim toga, opis stipula (ljusaka) na kupulama

žirova ne odgovara suplutnjaku. One su slične kupulama plutnjaka: ». .. cupulorum

squamis illis Quercus suberis L. similibus . . .«

S obzirom na navedene morfološke razlike, poluzimzeleni hrast s plutastom

korom iz Novog Vinodolskoga odredili smo s nazivom suplutnjak —

Q. pseudosuber Santi (Q. cerris x X. tfuber, X. x hispanica Lam). Nismo prihvatili

naziv Q. crenata Lam. (Q. adriatica Simk., Q. pseudosuber auct.) jer

je očito da su to dva taksona.

SI. 1. Izbrazdanost pluta na deblu suplutnjaka — Quercus pseudosuber Santi u

Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzi jaka Snimio: Šolić

154


SI. 2. Mladi izbojci s listovima i resama desetak dana nakon opadanja lišća na

krošnji suplutnjaka u Novom Vinodolskom Snimio: Šolić

MORFOLOŠKA SVOJSTVA

Suplutnjak je poluzimzeleno stablo visine do 20 metara sa slabo savijenim

deblom i okruglom krošnjom.

Kora debla i grana je plutasta, svjetlosive do tamnosive boje i poput

pluta plutnjaka uzdužno jako izbrazdana (si. 1). Međutim, pluto je znatno

tanje. Ustanovili smo da debljina pluta na deblu primjerka u Novom Vinodolskom

iznosi 3—5 cm i da se odrezano pluto obnavlja. (Obnavljanje odrezanog

pluta karakteristično je i za plutnjak — Q. suber L.).

Mladi izbojci su bijelo pustenasti i uglasti. (Uglasti izbojci su svojstvo

i cera — Q. cerris L.).

Listovi su poluzimzeleni, manje kožasti od lišća crnike — Q. ilex L. i

plutnjaka. Oni su jajolikog ili duguljastoeliptičnog oblika sa zaobljenom ili

klinolikom bazom. Po rubu su pilasto-krpasti ili nazubljeni. Listovi imaju

peteljku dugu 0,5—1 cm; liska je duga 4—8 cm, široka 3—4 cm. Lišće je na

licu tamnozeleno, sjajno i golo, a na naličju bijelo pustenasto. Opadaju narednog

proljeća, a izuzetno ostanu i dvije godine. Lišće je na granama manje

gusto nego u crnike.

155


SI. 3. Stablo suplutnjaka s odrezanom korom na deblu u Novom Vinodolskom

Snimio: Šolić

Cvjetovi su jednospolni (uniseksualni). Muški cvjetovi imaju svilastu

brakteju svjetlosmeđe boje s ljubičastim prelivima, dugu koliko i perigon.

Sadrže 4—6 prašnika s anterama koje su često glatke i imaju dlakavi vrh

koji se grana u 2 odlomka. Muški cvjetovi su sabrani u visećim resama dugim

2—4 cm. Rese se nalaze u snopićima pri vrhu prošlogodišnjih grančica.

Isprva su zelene, a za vrijeme dozrijevanja žute boje. Ženski cvjetovi imaju

tučkove s po 3 uske, savijene tamnosmeđe njuške.

Plodovi su po 1 do 3 smješteni na kratkoj dršci. Kupula je poluokrugla;

stipule su usko-duguljaste, prema dolje savijene i trepavičasto dlakave. Žir

je dug 3—5 cm.

BIOLOŠKE ZNAČAJKE

Suplutnjak je jednodomna (monecijska), anemofilna, kserofilna i helioi'ilna

vrsta. Piccioli navodi (1923:270) da stadij zrelosti stabala uzgojenih

iz sjemena nastupa između 15—25. godine. Soliterna stabla stupaju u

stadij zrelosti između 15—20. godine, a koja rastu u šumi između 20—25.

godine.

156


Cvjeta u travnju ili svibnju. Na osnovi opažanja proljetnih fenofaza na

suplutnjaku iz Novoga Vinodolskog, ustanovili smo da se opadanje lišća s

gornjih dijelova krošnje, razvijanje resa i rastenje izbojaka odigrava oko

1. svibnja. Nakon 8—10 dana izbojci su dugi oko 7—10 cm. Listovi tada

imaju duljinu 1—3,5 cm i širinu 0,5—2 cm, a rese su duge 2—3 cm (si. 2).

Plodovi (žirovi) suplutnjaka dozrijevaju u jesen slijedeće godine.

RASPROSTRANJENOST

Prema Jovanoviću (1967:383), suplutnjak — Q. pseudosuber Santi

rasprostranjen je u zapadnim oblastima Sredozemlja. Nalazi se u Africi, Pirinejskom

i Apeninskom poluotoku. Kriissmann ga navodi (1958:517)

i za Albaniju. Prema Horvatu (1954, 1 : 2), neki autori spominju da dolazi

i u Dalmaciji. Hire (1904:153) i Anić (1946:506) navode ovaj takson

za Istru. Rossi bilježi (1930, 17:77) suplutnjak na kamenitim ošumljenim

mjestima između Opatije i Veprinca.

Piccioli izvještava (1923: 127) da u Italiji suplutnjak raste na poluotoku

i otocima od primorske zone do 1.000 m n.v. Prema Begu i no tu

(1931, IX : 819), u Siciliji sa zimzelenim vrstama hrastova raste i cer koji

s njima a naročito s plutnjakom stvara mnogobrojne hibride. G i p e r b o-

rejski et Marković ističu (1952:122) da se u Italiji suplutnjak nalazi

u mješovitim sastojinama cera i plutnjaka uslijed čega je križanje olakšano.

Vjerojatno je iz ovih šuma suplutnjak prenesen pomoću žira i u druge

predjele.

Horvat donosi (1954, 1 : 2) navode Hempela i Fioria prema kojima

suplutnjaka nema od prirode u Dalmaciji. Od poluzimzelenih hrastova Lovrić

bilježi (1981, 3—4:128) za Istru i Opatiju suvar (oplutnik, jadranski

hrast). Prema tome, nije potvrđeno da je suplutnjak zastupljen u autohtonoj

flori Dalmacije i istarskog poluotoka.

Uzgaja se s rijetkim primjercima u parkovima našeg Primorja, pa tako

i u Novom Vinodolskom. Prema karti Bertovića (1963, 2), na području

Vinodolskog primorja raširene su submediteranske šume i šikare hrasta medunca

s bijelim grabom — Carpinetum orientalis adriaticum Horv. et. al.

i razni tipovi kamenjara i submediteranskih travnjaka, sveza Chrysopogono

— Satureion, Scorzoneriani villosae i dr.

EKOLOŠKI UVJETI

a) Klimatski faktori. — S obzirom da Novi Vinodolski nema

meteorološku stanicu, donosimo klimatske podatke koje iznose M a k s i ć

(1963, 2 : 22, 23) iJurdanaet Novak (1967, 1 : 744) za obližnju Crikvenicu.

U periodu od 1925—1940. i 1950—1961. srednja godišnja temperatura

Crikvenice iznosila je 14,3 °C; u proljeće 12,7 °C, ljeti 22,8 °C, u jesen 15,0 °C,

zimi 6,4 °C. Srednja godišnja amplituda bila je 18,2 °C. Zabilježeno je prosječno

25,3 dana s mrazovima i srednji broj sati sijanja sunca u godini 2.135.

Srednja godišnja relativna vlaga iznosila je 67" (l, oblačnost 5,6, a godišnji

hod količina oborina 1.354 mm. U Vinodolskom primorju, naročito u Crikvenici

i Selcu, dani s jakim, odnosno olujnim vjetrovima su mnogo rjeđi

157


nego u susjednom Senju. Zaključujemo da na obalnom području Vinodola

(i u Vinodolskoj dolini) vlada izmijenjeno-mediteranska, jadranska klima

sjevernog tipa.

Gipcrborejski cl Marko vic ističu (1952:122) da suplutnjak

lakše podnosi našu primorsku klimu negoli pravi plutnjak. Ovu konstataciju

potvrđuje uspješno uspijevanje ovog hrasta u Novom Vinodolskom. Prema

tome, u čitavom Vinodolu postoje povoljni klimatski uvjeti za uzgajanje ove

hibridne forme.

b)Edafski uvjeti. — Na Pedološkoj karti Jugoslavije koju su izradili

Nejgebauer et al. (1963, 2), označeno je da u Vinodolskom primorju

prevladava goli krš s pjegama crvenice i redzine. Ova se tla nalaze

na karbonatnim podlogama. Jovan ović primjećuje (1967 : 383) da suplutnjak

lakše podnosi vapnenačku podlogu od (acidofilnog) plutnjaka. Zaključujemo,

da u Vinodolu tla odgovaraju za uzgajanje suplutnjaka u hortikulturne

svrhe.

VARIJETETI

Prema Rossiu (1930, 17:77), suplutnjaku — Quercus pseudosuber

Santi pripada varijetet:

— var. adriatica Simk. Utvrdio ga je mađarski botaničar Simonkai na

pećinastim mjestima kod Žaklja blizu Rijeke. Međutim, na osnovi našeg ranijeg

izlaganja taksonomske pripadnosti i uvjerenja Simonkai a (1909,

VIII : 39) da je jadranski hrast — Q. adriatica Simk. geografska rasa hrasta

plutnjaka — Q. suber L. (»... ferner iiber Quercus adriatica, eine neue geographische

Rasse von Quercus suber L.. . .«), jasno je da postojanje taksona

Q. pseudosuber Santi var. adriatica Simk. nije dokazano.

Krussmann je opisao (1958, 1:517) slijedeće varijetete od Quercus

x hispanica Lam.:

— var. crispa (Loud.) Rehd. Deblo je pokriveno debelim slojem gustog

pluta koje je na površini vijugavo ispucano. Listovi su na rubu kovrčavi,

dugi 5—8 cm.

— var. dentata (Wats.) Rehd. Grane su tanke i slabo plutaste. Listovi su

na rubu nazubljeni, dugi oko 8 cm i široki 3,5 cm. Osnova lista je katkad

ušasta, a naličje lista bijelo pustenasto.

— var. lucombeana (Sweet) Rehd. Ovaj varijetet suplutnjaka ima široko

piramidalnu krošnju, plutastu koru i duguljasto lišće jajolikog oblika. Nastao

je 1765. u Engleskoj.

UZGOJ I PRIMJENA U HORTIKULTURI

Suplutnjak je ornamentalno poluzimzeleno stablo veličanstvenog habitusa

s vrlo zanimljivom, duboko izrezanom plutastom korom. Posebnu interesantnost

predstavlja brzo opadanje njegova lišća u proljeće i zatim naglo

prelistavanje.

Prema Kriissmannu (1958, 1:517), u hortikulturnoj praksi se upotrebljava

od 1830.

158


U našoj literaturi postoje veoma oskudni podaci o njegovom uzgajanju

na jadranskom primorju. Ma tko vic bilježi (1977, 2—3:134) suplutnjak

kod autobusne stanice u Dubrovniku. Ra uš navodi (1981, 3:8) ovaj takson

i za park Komrčar na Rabu.

U Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzljaka nalazi se primjerak suplutnjaka.

Dana 24. svibnja 1986. bio je visok oko 8 m, a prsni je promjer

njegova debla iznosio 37 cm (bez pluta!). Naime, ovom su stablu neodgovorni

pojedinci odrezali koru na visini od 72—135 cm od tla (si. 3). S obzirom

da je debljina pluta na isječcima iznosila 3—5 cm, prsni promjer debla s

korom iznosio bi oko 40—42 cm. Na naš poticaj, deblo ovog stabla zaštićeno

je kasnije žičanom mrežom. Dana 7. svibnja 1988. ustanovili smo da se na

isječku debla stvaraju svake godine novi slojevi pluta.

U blizini suplutnjaka nalaze se dva stabla crnike i jedan hrast s plutastom

korom visine oko 7,5 m i prsnog promjera 24 crn. Prema usmenom

saopćenju dipl. ing. Marijana Štajduhara iz Crikvenice, ovaj je primjerak

zajedno sa suplutnjakom nabavljen 1964. u rasadniku u Novoj Gorici. Prilikom

naših kratkotrajnih obilazaka nismo na žalost bili u mogućnosti da

ustanovimo padanje lišća s ovog stabla. Stoga ne možemo pouzdano tvrditi

da li je taj primjerak plutnjak ili suplutnjak.

RAZMNOŽAVANJE

Suplutnjak se može razmnožiti sjetvom sjemena i cijepljenjem.

Žirovi se spremaju stratificirani u grubom pijesku. Postupak održavanja

je isti kao i za žirove drugih vrsta hrastova.

Prema Pucciu (1915, 11:1215), kod cijepljenja se za podlogu upotrebljava

crnika. Primjenjuju se ove vrste cijepljenja: klinasto cijepljenje,

obično spajanje i englesko spajanje. Klinasto cijepljenje provodi se u proljeće,

a obično i englesko spajanje u srpnju ili kolovozu.

ZAKLJUČAK

Suplutnjak — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q. suber, Q. x hispanica

Lam.) je zbog svog debla pokrivenim slojem izbrazdanog pluta i poluzimzelene

krošnje veoma interesantan s dekorativnog, botaničkog, edukativnog

i turističkog stanovišta. U parkovima našeg Primorja nalazi se svega

nekoliko primjeraka, među kojima se u Novom Vinodolskom kultivira jedno

stablo. S obzirom da ovaj hrast dobro podnosi postojeće ekološke uvjete,

potrebno ga je više proširiti u parkove i nasade Vinodolskog primorja.

LITERATURA

1. Anić, M., 1946: Dendrologija, in Šafar, J.: Šumarski priručnik L, 506, PNZ,

Zagreb.

2. Beguinot, A., 1931: Cerro, in Enciclopedia italiana IX, 819, Roma.

3. Bertović, S. ct al., 1963: Vegetacijska karta krša Jugoslavije, isječak sjeverozapadnog

dijela, in Šum. enc. 2, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.

159


4. Ehrendorfer, F., 1973: Liste der Gefasspflanzen Mitteleuropas, 221, Gustav

Fischer, Verlag, Stuttgart.

5. Giperborejski, B.; Marko vie, T., 1952: Dendrologija udžbenik za srednje

šumarske škole, 122, Svjetlost, Sarajevo.

6. Hire, D., 1904: Revizija hrvatske flore (Revisio florae croaticae), Rad JAZU,

knj. 159. Matem.-prir. razred 36, 153, Zagreb.

7. H or vat, A., 1954: Prilog poznavanju plutnjaka (Quercus suber L.), Šumarski

list 1, 1—10, Zagreb.

8. J o v a n o v i ć, B., 1967: Dendrologija sa osnovima fitocenologije, 383, Naučna

knjiga, Beograd.

9. Jovanović, B., 1982: Dendrologija, III. dop. izd., 328, Univ. u Beogradu, Beograd.

10. Jurdana, S., Novak, R., 1967: Crikvenica, in Medicinska enciklopedija 1,

744, JLZ, Zagreb.

11. Kriissmann, G., 1958: Quercus x hispanica Lam., in Pareys Blumengartnerei,

2 Aufl., Band I, 517, Paul Parev, Berlin und Hamburg.

12. L o v r i ć, A.—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom

kršu, Šumarski list 3—4, 119—132, Zagreb.

13. Maksić, B., 1963: Klima in Šum. enc. 2, 20—24, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.

14. M a t k o v i ć, P., 1977: Crnika, česmina — Quercus ilex L., Hortikultura 2—3,

126—136, Split.

15. Nejgebauer, V. et al., 1963: Pedološka karta Jugoslavije, in Šum. enc. 2,

Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.

16. O p p i t z, O., 1965: Novi Vinodolski, in Enc. Jug., 6, 331, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.

17. Piccioli, L., 1923: Selvicoltura, 126, 127, 270, UT-ET, Torino.

18. Pucci, A., 1915: Dizionario generale di floricultura II, 1215, Ulrico Hoepli, Milano.

19. Rauš, Dj., 1981: Park Komrčar na Rabu, Hortikultura 3, 8, Zagreb.

20. Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja, Prir. istr. kralj. Jug., sv.

17, 77, JAZU, Zagreb.

21. Simon ka i, L., 1909: Quercus adriatica Simk., in Magyar Botanikai Lapok

(Ungarische Botanische Blatter), VIII, 38—39, Budapest.

22. Tr ina j s t i ć, I., 1987: Hrast plutnjak (Quercus suber L.) u flori Hrvatske,

in Zb. saž. priopć. trećeg kongresa biologa Hrvatske, 108, HBD, Zagreb.

23. Vukićević, E., 1982: Dekorativna dendrologija, II. dop. izd., 284, Univ. u

Beogradu, Beograd.

Contributo alia col I iva/ione del cerro — sughera —

Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q suber, Q. x Hispanica Lam.)

sulle piantaggioni della riviera di Vinodol

Conclusione

Cerro — sughera e un albero semisempreverde molto maestoso coll' interessante

seorza sugherosa. Nei parehi della nostra costa adriatica si trovano poehi

esemplari di questa quercia. Nella citta di Novi Vinodolski si coltiva un esemplare

che sopporta bene i fattori della elima e del terreno. Per ragione di sopra menzionati

fatti, il cerro-sughera merita d'essere piu coltivato nei parehi, giardini

e viali sulla regione di Vinodol.

160


UDK 630*29 (497.17) Šum. list CXIII (1989) 161

STANJE ŠUMA I PROBLEM REPRODUKCIJE S POSEBNIM OSVRTOM

NA REGENERACIJU ŠUMA U SR MAKEDONIJI*

Blažo DIMITROV**

1. UVOD

Stanje šuma i šumskog fonda uopšte i u našoj Republici uslovljeno

je delovanjem brojnih prirodnih faktora, ali i brojnih društveno-ekonomskih

uticaja kako u prošlosti, tako i danas. Prirodni faktori kao što su,

geografska širina, nadmorska visina, reljef, klima, zemljište, tj. terenski u-

slovi, hidrografske prilike i si., utiču na pojavu i razvoj šuma kao biocenozne

zajednice, kao i na njenu produktivnu sposobnost. Međutim, odnos

čoveka prema šumi i uticaj ukupnih društveno-ekonomskih uslova, imaju

vrlo veliki uticaj na očuvanje i unapređenje, odnosno, reprodukciju i regeneraciju

šuma i šumskog fonda.

U vezi s prethodnim je i opšte poznati podatak, da područja koja su

u prošlosti bila bogata šumama, područja u kojima su bili optimalni i povoljni

prirodni uslovi za razvoj šuma, zbog lošeg odnosa čoveka prema šumama,

ove su danas proređene, ili pak one šume što su ostale su devastirane

i degradirane. Iako rede, i možda u manjem obimu, ima i suprotnih

slučajeva, gde je posebnim zalaganjem čoveka i društvene zajednice u celini

značajno poboljšano stanje šuma, a velike površine golog šumskog zemljišta

pošumljavanjem su prevedene u šume.

Danas u uslovima sve intenzivnijeg razvoja industrije i ukupne privrede,

posebno se nameče problem očuvanja i unapređenja šuma, odnosno

biološka reprodukcija šumskog fonda, i to ne samo zbog proizvodnje drveta

kao dosta važne sirovine, već još više i zbog mnogobrojnih opštekorisnih

funkcija šuma. Zato, stanje šuma i šumskog fonda stavljamo u

korelaciju s problemom reprodukcije u šumarstvu kao privredne grane.

Pri ovome, kada se govori o reprodukciji, svakako u prvom planu je biološka

reprodukcija, tj. regeneracija šuma.

Da bi se shvatio problem reprodukcije u šumarstvu SR Makedonije,

između ostalog, potrebno je da se iznesu neki od osnovnih podataka o stanju

šumskog fonda u našoj Republici,u poređenju s prosečnim stanjem

na nivou zemlje, kao i u poređenju sa stanjem šumskog fonda u nekim

našim socijalističkim republikama.

* Rad je prezentiran na sastanku katedri za ekonomiku i organizaciju šumarskih

fakulteta Jugoslavije, održanom 8. i 9. decembra 1988. godine u Ljubljani.

** Prof. dr. Blažo Dimitrov, Šumarski fakultet, Skopje.

161


2. STANJE ŠUMSKOG FONDA U SR MAKEDONIJI

Šume u Makedoniji obuhvataju površinu od 905.653 ha ili 35,2% površine

Republike. U našoj Republici ima još oko 337.000 ha golog šumskog

zemljišta, što zajedno sa šumama iznosi 48,2°/o ukupne površine SR Makedonije.

Međutim, šumski fond u SR Makedoniji je u dosta nepovoljnom stanju,

što se može videti i iz sledećih nekoliko pokazatelja:

—• prosečna drvna masa po hektaru u šumama Makedonije iznosi 82,1

m 3 (SFRJ 124,3 rrrVha, a SR Slovenija 185,7 m :l /ha);

—• prosečni godišnji prirast u šumama Makedonije iznosi 2,02 m'Vha

(u SFRJ 3,22 m'Vha, SR Slovenija 4,91 m'Vha);

— od ukupne drvne mase u šumama Makedonije koja iznosi 74,343.122

m :! samo oko 10°/o (9,9%) je četinarskih vrsta. Učešće ovih vrsta u

drvnoj masi na nivou SFRJ je 27,3"/«, a u SR Sloveniji 53,9%;

— od ukupnog godišnjeg prirasta u šumama Makedonije koji iznosi

1,829.030 m 3 , samo oko 9,2% je četinarskih vrsta. Učešće ovih vrsta

u ukupnom godišnjem prirastu na nivou SFRJ je 26,0%, dok je u SR

Sloveniji 50,2%;

— od ukupne površine šuma u SR Makedoniji (905.653 ha), samo oko

29% su visokostablene šume, a ostalih 71% su niskostablaste i druge

kategorije neproduktivnih, degradiranih šuma i šikara. Na nivou SFRJ

visoke šume obuhvataju 54,1%', dok na nivou SR Slovenije taj procenat

iznosi 83,7%.

Iz prethodnih nekoliko skromnih podataka, može da se dobije predstava

o krajnje nepovoljnom stanju šumskog fonda u SR Makedoniji. To,

pak sa svoje strane, posebno nameće problem normalnog, savremenog i intenzivnog

gazdovanja šumama, a u prvom redu rešavanje problema reprodukcije

u šumarstvu kod nas.

3. PRIVREĐIVANJE ŠUMAMA U SR MAKEDONIJI

3.1. U slovi za privređivanje šumama

Za normalno i intenzivno gazdovanje šumama, pored ostalog, neophodna

je optimalna otvorenost šuma, kao i optimalna opremljenost, odnosno

mehaniziranost procesa proizvodnje.

Svakako da je pitanje optimalne otvorenosti šuma saobraćajnim komunikacijama

kako teoretski tako i praktično, relativno razjašnjeno. Naime,

prema većem broju autora, a i na osnovu iskustva zemalja s intenzivnim

gazdovanjem šumama, utvrđeno je da je neophodna gustina šumskih

saobraćajnica od najmanje 10 m/ha, tj. 10 km/1000 ha. U SR Makedoniji

otvorenost šuma 1986. godine bila je 4,86 m/ha, u SFRJ 5,19 m,

dok je u SR Sloveniji iznosila 10,2 m/ha. Na prvi pogled ako se pravi poređenje

otvorenosti šuma u SRM i SFRJ, stiče se utisak da u naš Republici

stanje nije toliko loše. Naravno da poređenje sa SR Slovenijom nije

162


ni potrebno. Međutim, stanje u našoj Republici je utoliko lošije što šumske

saobraćajnice imaju dosta nepovoljnu strukturu. Tako, od oko 4.402

km šumskih puteva u SR Makedoniji 1986. godine, samo oko 46,7 i: V


eđenje, obim seče na nivou SFRJ 1986. godine iznosio je 2,1% od ukupne

drvne rezerve i 77,6% od godišnjeg prirasta.

U SR Makedoniji seča šuma je s dosta manjim intenzitetom u poređenju

sa SFRJ i drugim socijalističkim republikama. Isto tako obim seče

u SRM je dosta manji i u odnosu na obnovu, tj. pošumljavanje. Tako,

na primer, 1987. godine u SR Makedoniji na 1.000 m ! posečene bruto mase

bilo je pošumljeno oko 6 ha, a u SFRJ 1,89 ha, odnosno u SR Sloveniji

0,66 ha. Ili obrnuto, u SRM za svaki hektar pošumljene površine bilo je

posečeno prosečno po 167 m 3 bruto mase, na nivou SFRJ po 530 m :l , a na

nivou SR Slovenije 1511 m :i .

Međutim, poseban problem u SR Makedoniji je krajnje nepovoljna

struktura sečivog etata kao i posečena drvna masa. Tako, npr., uzeto prosečno

za 1975. i 1984. godinu, od ukupno posečene bruto mase u SR

Makedoniji bilo je oko 20Vo tehničko drvo, 7C'7o ogrevno drvo i oko 10%

otpada u šumi. Na nivou SFRJ u istim godinama struktura posečene drvne

mase bila je oko 52% tehničko drvo, 33"/Y ogrevno drvo i 15%;. otpada u

šumi, a na nivou SR Slovenije bilo je oko 69% tehničko drvo, 16% ogrevno

i 15% otpada u šumi. Što znači ovako nepovoljna sortimentska struktura

sečive drvne mase u šumama SR Makedonije nije potrebno komentarisati.

To posebno u pogledu ostvarenja prihoda za pokriće svih rashoda

i obezbeđenje reprodukcije šumarstva ove Republike.

Danas makedonskim šumama gazduju 32 organizacije s oko 4.630 zaposlenih.

Veći broj šumskoprivrednih organizacija su u sistemu SOUR

»Treska« organizovani u RO »Treska-šumarstvo«. Jedan deo je u sistemu

»Makedonija drvo«, a jedan deo su samostalne. Više puta i od stručnih

krugova isticano je da sadašnja organizaciona struktura nije najbolja i da

treba da se poduzmu određene aktivnosti oko reorganizacije i ukrupnjavanja.

Naime, smatra se da u sadašnjim uslovima pa i perspektivno gledano,

najbolje je da se šumarstvo organizuje u jednu radnu organizaciju

na nivou Republike, a zatim na višem nivou i preko dohodovnih odnosa

da se udružuje s drvnom industrijom. Još uvek nije izdiferencirano shvatanje,

odnosno nije razmišljano, o varijanti eventualnog posebnog organi

zovanja i odvajanja uzgoja od korišćenja šuma.

Nepovoljno stanje šumskog fonda, nepovoljna otvorenost šuma, niski

stepen mehanizovanosti proizvodnje i drugi nepovoljni uslovi u privređivanju,

doprineli su da se šumarstvo u našoj Republici danas nalazi u dosta

složenom i nepovoljnom stanju. Ovo se sagledava preko dosta niske

produktivnosti rada, nepovoljne reproduktivne i akumulativne sposobnosti,

sasvim slabe investicione aktivnosti, niskih ličnih dohodaka zaposlenih

i slično.

4. REPRODUKCIJA U ŠUMARSTVU SR MAKEDONIJE

4.1. Struktura reprodukcije po nameni i izvorima

Reprodukcija u šumarstvu SR Makedonije po nameni i izvorima iz

kojih se obezbeđuju sredstva izgleda ovako:

164


a) Regeneracija šuma

Regeneracijom šuma obuhvaćeni su obnova, nega, preventivna zaštita i

čuvanje šuma. Sredstva se potpuno obezbeđuju iz sredstava za regeneraciju

šuma (amortizacija šuma) od strane šumskoprivrednih organizacija, tj.

organizacija koje gazduju šumama.

b) Melioracija i rekonstrukcija

Melioracija i rekonstrukcija slaboproduktivnih niskih i degradiranih šuma

i šikara vrši se iz sredstava organizacija koje gazduju šumama, tj. od

sredstava za regeneraciju šuma, kao i od sredstava koja obezbeđuje Republika.

c) Pošumljavanje goleti

Pošumljavanje goleti van šuma vrši se sredstvima iz Republike, opština

i zainteresiranih organizacija.

d) Tehničke i druge investicije

Sredstva za izgradnju i rekonstrukciju šumskih saobraćajnica, nabava

i zamena opreme i mehanizacije, izgradnja građevinskih objekata (zgrade

i drugo), izrada šumskoprivrednih osnova, programa, projekata i drugo,

potpuno se obezbeđuje od strane šumskoprivrednih organizacija

4.2. Poseban osvrt na sredstva za regeneraciju šuma i

pošumljavanje goleti

4.2.1. Sredstva za regeneraciju šuma

Sa Zakonom o šumama u SRM od 1974. godine {»Služben vesnik na

SRM« br. 20/74), odnosno s izmenama i dopunama Zakona o šumama iz

1986. godine (»Služben vesnik na SRM« br. 15/86), predviđeno je da se

sredstva za regeneraciju šuma obezbeđuju iz amortizacije posečene šume.

Amortizacija posečene šume iznosi 20% (do 1986. godine bila je 12"/ od iznosa amortizacije posečene šume.

Za melioraciju d rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih

šuma i šikara sredstva obezbeđuje Republika i organizacije u-

druženog rada koje gazduju šumama. Odnos učešća Republike i OUR koje

gazduju šumama je 50:50.

Sredstva Republike namenjena za melioraciju i rekonstrukciju niskostablastih

i degradiranih šuma i šikara utvrđuju se i ostvaruju Financiskim

programom.

165


Sredstva izdvojena iz amortizacije posečenih šuma koja su namenjena

za regeneraciju (pošumljavanje u šumama, tj. obnova, nega i preventivna

zaštita, kao i deo sredstava za melioraciju i rekonstrukciju) šumskoprivrednih

organizacija utvrđuju i ostvaruju same organizacije udruženog rada

koje gazduju šumama svojim šumskoprivrednim osnovima, planovima

i programima.

4.2.2. Sredstva za pošumljavanje goleti

Obezbeđivanje, odnosno utvrđivanje i namena sredstava za pošumljavanje

goleti u principu su regulisana Zakonom o šumama, iz 1974. godine,

Zakonom o izmenama i dopunama zakona o šumama iz 1986. godine (»Služben

vesnik na SRM« br. 20/74 i 15/86) i Zakonom o sredstvima za pošumljavanje

goleti (»Služben vesnik na SRM« br. 48/74).

Prema odredbama u Zakonu o šumama, opština određuje koje će površine

goleti biti pošumljene i reguliše imovinske odnose u vezi s njima.

Za pošumljavanje goleti opština donosi dugoročni program o pošumljavanju,

u kome posebno utvrđuje površine, lokacije, dinamiku pošumljavanja

i mere nege, drvne vrste i izvore sredstava.

Naime, za finansiranje radova na pošumljavanju goleti sredstva obezbeđuju

opštine. Republika i zainteresovane organizacije udruženog rada.

Isto tako za pošumljavanje goleti na kojima postoji pravo svojine, Republički

savet za pošumljavanje goleti obezbeđuje besplatno sadnice iz raspoloživih

sredstava namenjenih pošumljavanju goleti.

Pošumljavanje goleti vrši se pod stručno-tehničkim rukovođenjem organizacija

čija je delatnost pošumljavanje. Pošumljavanje površine goleti

daju se u trajno gazdovanje onim organizacijama koje vrše delatnost pošumljavanja,

pod uslovom da posle pete godine od zasađivanja troškove

gazdovanja podnose te organizacije.

Na osnovu odredbe iz Zakona o šumama i Zakona o sredstvima za

pošumljavanje goleti, Skupština SR Makedonije donosi Financiski program

za pošumljavanje goleti. Ovim programom se obuhvataju raspoloživa

sredstva za učešće Republike u pošumljavanju goleti, kao i za melioraciju

i rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih šuma i

šikara.

Skupština SR Makedonije, odnosno Savet za pošumljavanje goleti, priprema

i donosi dugoročni program za pošumljavanje goleti, kao i za melioraciju

i rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih

šuma i šikara. Tako, na primer, Dugoročnim programom za melioraciju

goleti u SRM, predviđeno je da se u periodu od 1971—1990. godine pošumi

50.000 ha (godišnje po 2.500 ha), a Programom za melioraciju i rekonstrukciju

slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih šuma i šikara predviđeno

je da se u periodu 1986—1990. godine obuhvate 15.000 ha (godišnje

po 3.000 ha).

Dugoročni program za melioraciju, odnosno pošumljavanje goleti realizovan

je pre isteka perioda. Naime, zaključno sa 1987. godinom pošumljeno

je 99.245 ha, što znači da je plan prebačen skoro 100%, i to tri godine

pre isteka perioda.

166


Što se tiče realizacije Programa za melioraciju i rekonstrukciju slaboproduktivnih

niskostablastih i degradiranih šuma i šikara, poslovi idu teže.

Ovde se u prvom redu postavlja problem obezbeđenja potrebnih sredstava,

kako od strane organizacija koje gazduju šumama, tako i od sredstava

Republike. Naime, kalkulirana sredstva za melioraciju i rekonstrukciju

po jedinici površine u financiskim programima su daleko manji u

odnosu na realne potrebe.

5. ZAKLJUČAK

Imajući u vidu nepovoljno stanje šumskog fonda u SR Makedoniji,

a u interesu iznalaženje mogućnosti za očuvanje i poboljšanje istog, potrebno

je što pre da se preduzmu aktivnosti za trajno obezbeđenje sredstava

za reprodukciju u šumarstvu, a posebno za biološku reprodukciju tj.

regeneraciju šuma.

Sa druge strane, reprodukcija u šumarstvu, ne treba da bude problem

samo za organizacije koje gazduju šumama, već ovaj problem treba da rešavaju

i drugi subjekti, tj. šira društvena zajednica.

U tom cilju potrebno je da se poduzmu određene neophodne aktivnosti

u pogledu utvrđivanja realnih potreba reprodukcije, kao i realnih

mogućnosti i izvori obezbeđenja tih potreba. Svakako da izvori iz kojih

će se obezbeđivati potrebna sredstva reprodukcije u šumarstvu a posebno

biološku reprodukciju, treba da budu strukturno raspoređeni analogno korisnicima

šuma. Naime, jedan deo od tih sredstava treba da bude na teret

organizacijama koje gazduju šumama, odnosno na korisnika drveta i drugih

šumskih proizvoda. Drugi deo od potrebnih sredstava, treba da obezbede

korisnici mnogobrojnih opštekorisnih funkcija šuma a u prvom redu

elektroprivreda, vodoprivreda, turizam i ugostiteljstvo, ONO i DSZ i drugi.

Svakako da treba što skorije utvrditi neophodne parametre o ekonomskoj

oceni potreba i izvore za obezbeđivanje sredstava za reprodukcije šumarstva

u SR Makedoniji. Danas, a još više u budućnosti, posebno se postavlja

i. izoštrava problem obezbeđenja reprodukcije u šumarstvo, obzirom

na sve veću opasnost od pojave sušenja šuma.

Problem sušenja šuma, prisutan u mnogim zemljama Evrope pa i u

našim severnim republikama, zauzeo je dosta širok zamah i treba sve nas

da brine, jer je već pred našim vratima, i u svakom trenutku biće i naš

problem. Problem sušenja šuma dosta ubrzanim tempom postaje ne samo

evropski već i svetski problem i već sada se smatra za jednu od najvećih

ekoloških katastrofa današnjice.

Razmena iskustva o problemu reprodukcije u šumarstvu a posebno o

biološkoj reprodukciji šumskog fonda, svakako doprineće u prvom redu

očuvanju šuma u interesu današnjih i budućih generacija.

167


UDK 630*432.9 Šum. list CXIII (1989) 168

POŽARI ŠUMA

Vlado ŠOŠTARIĆ*

UVOD

Kao i prethodnih godina, a posebno 1985. i ove godine ponovno imamo

pojačan interes naše šire javnosti u Republici za zbivanjima na području

šumskih požara.

Ovaj interes je s razlogom povećan, kad se imaju u vidu veliki materijalni

gubici, štete na ekosistemu u cijelosti, a posebno u turističkom

području, kao i druge štete koje proističu iz šumskih požara. Nameće se

pitanje, u kojoj smo mjeri osposobljeni da se kao društvo u cijelosti suprotstavimo

ovim pojavama.

Ovo pitanje nameće se s razlogom zbog različitog shvaćanja, počevši

od toga da su šumski požari elementarne nepogode čije nastajanje čovjek

ne može spriječiti, pa sve do potcjenjivanja i zanemarivanja stvarne opasnosti,

sve su to razlozi za ovakovo stanje u oblasti šumskih požara.

Pristupom i sagledavanjem stvarnog stanja postignutog nivoa zaštite,

kroz višegodišnji antropogeni utjecaj na ovaj jedini sačuvani prirodni ekosistem,

može se zaključiti da su ovi požari, a pogotovo nastale štete rezultat

našeg rada i naših aktivnosti.

Radi potpunijeg sagledavanja ove problematike, osim naznake osnovnih

problema i karakteristika stanja zaštite šuma i ostalih otvorenih prostora

od požara, daju se i osnovni podaci o broju požara i spaljenih površina

u SR Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i za usporedbu podaci o tim

požarima u nekim zemljama Sredozemlja i Sjeverne Amerike.

Tabela nam pokazuje da u našoj Republici godišnje nastane oko 410

šumskih požara, koji zahvate oko 10.000 hektara šumskih površina, s napomenom

da su znatna odstupanja u pojedinim godinama posljedica klimatskih

prilika. Navedeni šumski požari predstavljaju u prosjeku oko 60%

od ukupnog broja požara vegetacije.

Odnosi ovih požara na cjelokupan broj požara i spaljenih površina u

SFRJ, na SR Hrvatsku otpada oko 44'Vo požara i 62 a A< spaljenih površina.

Također ovdje treba istaći, tj. skrenuti pozornost da je prema prvim

podacima u toku prošle ljetne sezone na području SR Hrvatske nastalo preko

600 požara na poljoprivrednim i šumskim površinama koji su zahvatili

preko 12.000 hektara. U ovim površinama i požarima nije jedan od ovogodišnjih

najvećih požara kod Šibenika i još neki koji zasigurno ove podatke

uvećavaju.

168

* Vlado Šoštarić, dipl. inž., Zagreb, Tomićevo 3


BROJ POŽARA I SPALJENE POVRŠINE

Šumski požari i spaljena površina u SR Hrvatskoj od 1978. do 1987. godine

Godina

1978

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

Broj požara

387

422

520

397

431

490

324

498

280

353

Spaljene površine

(hektri)

4.973

13.132

7.461

8.247

11.262

20.657

7.614

19.503

2.997

4.919

UKUPNO: 4.102 100.765

Tabela 1.

Požari i spaljene površine u nekim zemljama od 1975. do 1984. godine

Tabela 2

Zemlja

Francuska

Grčka

Italija

Portugal

Španjolska

Turska

Kanada

SAD

Broj požara

54,600

10.200

74.700

30.000

63.100

11.000

93.500

1.466.800

Spaljene površine

(hektri)

466.500

329.300

1.303.200

585.100

2.121.900

144.000

20.191.000

10.862.000

Broj požara na vegetaciji u Italiji i Španjolskoj u 1987. godini

Tabela 3

Zemlja

Italija

Španjolska

Broj požara

11.823

8.316

Spaljene površine

(hektri)

122.000

137.000

Na osnovu iznesenih podataka, tj. primjera, vidljivo je da zemlje Sredozemlja,

a i ostale imaju na polju šumskih požara velikih problema i da

su nastale vrlo velike dkološke štete, kao i da iste nisu našle način kako

ih spriječiti.

169


OKOLNOSTI I UZROCI POŽARA NA VEGETACIJI

Pojava manjeg iil većeg broja požara, njihova jačina i brzina širenja,

težina gašenja, te veličina oštećene površine, pored niza faktora je i posljedica

čovjekova djelovanja, bilo neposrednog iil posrednog i to kroz

dulje vremensko razdoblje.

Poslijeratna preorjentacija i ekonomski razvitak potisnuli su poljodjelsvo

i stočarstvo, te smanjili broj seoskog stanovništva. Zbog toga su mnoge

nekad obrađivane i uredno održavane poljoprivredne površine i kulture

napuštene, a znatno je smanjen broj stoke u proređenim seoskim domaćinstvima.

Posljedice su toga zakorovljene kulture (npr. maslinici, vinogradi, voćnjaci

i si.) i zarašćivanje obrađivanih površina, pašnjaka, livada, prolaza,

staza i puteva šipražjem i šikarom, makijom i si. Na taj su način objekti,

koji su bili prirodna zapreka za širenje požara ili mjesta gdje se nastali požar

mogao bez većih teškoća lokalizirati, postali prostori s velikom količinom

zapaljiva i lako goriva materijala, dakle, nova požarna žarišta izvan šume

u neposrednoj okolici prometnica, sela i ostalih naseljenih površina.

U takvim okolnostima, za vrijeme dužeg sušnog perioda, kada su pojedini

dijelovi vegetacije dovedeni gotovo u stanje apsolutne presušenosti, uz

pojačan vjetar, svaka nastala vatra predstavlja potencijalnu opasnost za cijela

područja i naselja, što je bilo karakteristično i za prošlu sezonu, kako u

našoj zemlji tako i u ostalim zemljama Sredozemlja.

U tim okolnostima, našim prilikama, čovjek nekom svojom djelatnošću,

bilo namjerno ili nehatom izazove 95%> požara.

Namjerno izazvanih požara ima u ukupnom broju do (Pio, zavisno od

godine do godine. Većina takovih požara izazivaju duševno poremećene o-

sobe ili piromani, zatim slijede požari izazvani iz osvete i mržnje prema

pojedincu ili prema nekoj društvenoj organizaciji.

Preostalih 90 : '/


Prema tome uzroci požara su mnogobrojni i raznovrsni, te zahtijevaju

znatne napore da bi se sveli u podnošljivije granice.

MJERE PREVENCIJE

Uspješna zaštita šuma od požara ovisi o izučavanju niza faktora kao

i rezultatnte njihova djelovanja, kao polazne osnove za planiranje i provođenje

bioloških i tehničkih mjera prevencije, organizacije otkrivanja i

dojave požara, snaga i sredstava za gašenje požara, njihovoj operativnoj

mobilnosti, zatim provođenju odgojnih, obrazovnih, propagandnih i drugih

mjera.

U svrhu zaštite šuma od požara potrebni su nam šumarski stručnjaci,

usmjereni na zaštitu šuma od požara, vatrogasni stručnjaci, sposobni za

vođenje velikih akcija gašenja, te stručnjaci, usmjereni na istraživački rad.

Sadašnja brojnost ovih stručnih kadrova ne zadovoljava.

Poznavanjem ekosistema šuma ne daje nam samo odgovor da li je

ugroženost nekog područja mala, velika ili vrlo velika, nego i konkretne

parametre kolika je i kojim mjerama se može svesti u podnošljivi ju mjeru.

Za sada ove mjere planiramo na osnovi grubih procjena i iskustava

bez provedenih istraživanja.

Provođenjem uzgojnih i uređajnih mjera, čija vrsta i opseg ovisi o

pojedinom tipu šume, stvaramo preduvjete za uspješno suzbijanje šumskih

požara, odnosno neposredno ili posredno smanjujemo negativni utjecaj

pojedinih činitelja, odnosno smanjujemo ugroženost. To se ne bi moglo

reći za sadašnji način gospodarenja šuma na Jadranu obzirom na obim

i vrstu uzgojnih i uređajnih mjera nemaju hitnijeg utjeca na nivo zaštite.

Sadašnje uzgojne mjere više povećavaju ugroženost nego što je smanjuju,

pogotovo stvaranjem monokultura bora na većim kompleksima. Uz napomenu

da je vršni požar u borovoj kulturi pri vjetru od 10 m/s skoro nerješiv

problem za postojeće vatrogasne snage, opremu i sredstva, ne samo kod nas,

nego i u svijetu.

Slijedeće područje je dojava požara. Sadašnji način organiziranja otkrivanja

i dojave požara, kombiniranjem zemaljskih osmatračnica i patrola

sa zračnim izviđanjem, dalo je dobre rezultate, uz potrebu za daljnjom

dogradnjom kroz zajedničko planiranje ova dva načina osmatranja.

Izbor opreme za gašenje šumskih požara sastavni je dio organizacije

zaštite šuma od požara i rješava se u okviru ostale problematike. O izboru

opreme se odlučuje na osnovi ispitivanja svih činitelja imajući u vidu

specifičnosti svakog područja. Ovdje su problemi istaknuti obzirom na nedostatak

opreme na ugroženom području, kao i neprilagođenost opreme

specifičnostima pojedinih područja.

Uspješna zaštita podrazumijeva i dobru organizaciju raspoloživih snaga,

opreme i sredstava za gašenje požara. Operativna organizacija za gašenje

požara, osim osiguranja brzog djelovanja na početne požare, mora biti

spremna za vrlo brzu mobilizaciju i koncentraciju ljudstva i tehnike, i da

nađe rješenja za nepovoljne terenske i vremenske uvjete, opskrbu, vezu,

pravovremeno i djelotvorno korištenje raspoloživih snaga i sredstava ši-

171


e regije, kada je u kratkom vremenu potrebno angažirati više stotina vatrogasaca

s odgovarajućom opremom i tehnikom.

Treba istaći da sadašnja organizacija gašenja požara u SR Hrvatskoj

je primjerena godinama s povoljnijim klimatskim uvjetima, dok u godinama

s klimatskim uvjetima kakvi su vladali prošle sezone ne uspijeva spriječiti

nastajanje velikih i katastrofalnih požara.

ZAKLJUČAK

Koncepcija ove organizacije je definirana u postojećim zaključcima

Sabora (NN SRH br. 6/1986.) kao i zaključcima Izvršnog vijeća Sabora

proteklih nekoliko godina, a njenu daljnju dogradnju treba vršiti kroz provođenje

i konkretizaciju ovih zaključaka.

Napominjem da su tablice i pojedini podaci kao i dijelovi teksta korištene

iz materijala sa savjetovanja u Karlovcu 9. 09. 1988. godine na temu

»Provođenje društvene samozaštite, zaštite od požara i eksplozija i općenarodne

obrane u RO »Šumarstvo i prerada drva«, a iz izlaganja dipl. inž. Ise

Galovića — inspektora RSUP-a SRH.

172


UDK 630*91 (458.2) Sum. list CXIII (1989) 173

ŠUMARSKA RAZGLEDNICA SA MALTE

Ivan MIKLOŠ*

EVROPA ILI AFRIKA

Republiku Maltu ne čini samo otok istog imena, već i dva manja otoka: Gozo

i Comino (si. 1). Ako bismo htjeli biti sasvim precizni, onda bi tome trebalo

dodati još i nekoliko nenastanjenih otočića, što znači da se zapravo može govoriti

o Malteškom arhipelagu.

Najveći otok, Malta, ima površinu od 245,8 km 2 , Gozo 67 km 2 , Comino 2,7

km 2 , što čini ukupno 315,5 km 2 . Radi komparacije: naš je otok Korčula za 30

km 2 veći od Malte, a Lošinj za 5 km 2 veći od druga dva otoka zajedno. Maksimalna

udaljenost na otoku Malti, od sjeverozapada prema jugoistoku, iznosi

27 km, a minimalna, od sjeveroistoka prema jugozapadu, 14 km. Ukupna je duljina

otoka Malte 136 km, a Goza 43 km.

Ime Malta izvedeno je vjerojatno iz feničke riječi maleth, što znači nebeska

luka. Prema drugom tumačenju ono potječe od riječi Melita, kojom su

taj otok nazivali stari Grci, prema grčkoj riječi »meli«, što znači med. Malteški

je med od davnina bio, i još je uvijek, poznat po svojoj kvaliteti i važnosti

za narodno gospodarstvo. Nije zato bez razloga na jednom malteškom kovanom

novčiću (od 3 milsa) prikazan lik pčele na saću.

Homer je Maltu nazvao »pupkom mora«. Općenito je prihvaćena pretpostavka

da je u svom epu »Odiseja« pod imenom »Kalipsin otok« opisao jedan od

malteških otoka, na kome je nimfa Kalipsa, kći Atlantova, »boginja strašna

ljepokosa s ljudskim glasom« zadržala Odiseja sedam godina dok je lutao morima

progonjen od boga Poseidona. Ovdje treba spomenuti i Dubrovčana Aristida

Vučetića (1884—1975), inženjera geodezije, prema kojima je Odisej lutao o-

tocima južnodalmatinskog arhipelaga te da je »Kalipsin otok« zapravo Mljet

a ne Malta. Oba su otoka naime Grci nazivali Melita, ali je Malta bila neusporedivo

poznatija i na važnom strateškom položaju pa je, misli Vučetić, zbog

toga došlo do zabune.

Malta je smještena između Evrope i Afrike, gotovo u sredini južnog dijela

Sredozemnog mora (si. 1). Najbliža je talijanskom otoku Siciliji, od koje je

dijeli osamdesetak kilometara i koja se za lijepa vremena može vidjeti golim

okom. Udaljenost od Tripolija, glavnog grada Libije, iznosi 360 km, a od tuniskog

kopna nešto manje.

Prema tome Malta geografski nije ni Evropa ni Afrika, to više što je nezavisna

država, a ne otok koji bi pripadao nekoj od evropskih ili afričkih zemalja.

Ipak, u političkog pogledu Malta se službeno ubraja među evropske

zemlje. Pripadnost Evropi određena je njenom poviješću, kulturom, načinom

života, a osobito njenom dugom katoličkom tradicijom.

* Prof. dr. Ivan Mikloš, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25

173


SI. 1. Republika Malta

NAJMLAĐA EVROPSKA REPUBLIKA

Domorodačko stanovništvo Malte pokorili su najprije Feničani, oko 800 god.

p. n. e. Poslije njih otokom su vladali Grci, Kartažani, Rimljani, Bizantinci,

Arapi, Normani, Španjolci, Malteški vitezovi, Francuzi i Britanci.

Arapska je okupacija (870—1090 god.) ostavila duboke tragove u povijesti

Malte. U to doba nastao je i malteški jezik, koji je u biti ostao nepromijenjen

sve do danas. To je u osnovi arapski, iako ima u sebi dosta talijanskih, španjolskih,

francuskih i engleskih riječi.

Posebno je zanimljiva činjenica da je malteški jedini od jezika semitskog

porijekla, koji se služi latiničnim pismom.

Drugo je važno razdoblje u povijesti Malte vladavina Malteških vitezova,

od 1530. do 1798. godine. Tim su imenom nazvani pripadnici katoličkog viteškog

reda sv. Ivana, osnovanog oko 1120. godine u Jeruzalemu. Povlačeći se pred Turcima

oni su neko vrijeme boravili na Cipru, zatim prešli na Rodos i konačno

na Maltu. Zajedno s njima otišli su i mnogi stanovnici Rodosa, pa je zato danas

na Malti dosta često prezime Grech, što na malteškom znači Grk.

Turci nisu pustili na miru ni Maltu. Godine 1565. počela je tzv. velika opsada

otoka, koja je trajala četiri mjeseca. No ovaj puta Turci su bili poraženi

i uz velike gubitke primorani da se povuku. Već iduće, 1566. godine, veliki meštar

La Vallette svečano je postavio kamen temeljac za izgradnju utvrđenog grada,

koji će kasnije postati glavni grad Malte, Valletta.

Napoleon je uz pomoć pete kolone osvojio Maltu 1798. godine, ali je već

poslije dvije godine morao vlast prepustiti novim okupatorima, Englezima. Tek

174


godine 1964. Malta postaje nezavisna država u okviru Komonvelta, ali će još

punih 15 godina ostati pomorska i zračna baza Velike Britanije. U prosincu

1974. godine proglašena je republikom. Službeni joj je naziv »Republica ta

Malta« doslovce: »Republika od Malte«. Bila je to tada, i ostala sve do danas,

najmlađa evropska republika.

»SUNCEM SPRŽENA, GOLOSTIJENA, ZELENA TU I TAMO«

Tako je u nekoliko riječi u pjesmi »Malta« ocrtao svoju domovinu suvremeni

malteški pjesnik Victor Fenech (r. 1935). Ta slika odgovara otprilike i

predodžbi većine ljudi o tom otoku, a slična je i krajoliku našega priobalnog

područja. Ipak, između ostalog, upada u oči razlika u boji malteškog i našeg

krša. Malteški je dobrim dijelom žut, a ta boja potječe od globigerinskog

vapnenca, koji čine ljušturice uginulih praživotinja iz skupine šupljikara. To

je najglavniji građevni materijal na Malti. Prilično je mekan i Iako se obrađuje,

a kasnije se stvrdne. Od njega se izrađuju blokovi standardnih dimenzija,

koji služe za gradnju. Većina kuća sagrađena je od takvih blokova.

Malteški reljef karakteriziraju blagi brežuljci. Samo se na jugu otoka kod

mjesta Dingli ruše strmo u more visoki kameniti klifovi. Tu se nalazi i najviša

točka na otoku, 258 m nad morem.

Klima je malteških otoka tipično mediteranska s blagim zimama i vrućim,

suhim ljetima. Prosječna zimska temperatura (studeni-travanj) iznosi 13,7°C,

a prosječna ljetna (svibanj-listopađ) 22,6"C. Zimi sunce sja prosječno 6,1 a ljeti

10,4 sata dnevno. Godišnja količina oborina iznosi svega 60 mm. Rijeka uopće

nema, pa čak ni većih slatkovodnih izvora. Kiše su rijetke a kad padaju, onda

je to često u obliku naglih i jakih pljuskova. Voda iz vodovodnih cijevi malo

je slankastogorka, jer se crpi iz dubina gdje lako prodire more kroz porozno

kamenje. U posljednje vrijeme pitka se voda sve više dobiva desalinizacijom

morske. Onaj koga posebno zanima opskrba Malte vodom, može vidjeti čitav

sistem vodoopskrbe na velikoj preglednoj maketi otoka u glavnoj pošti u Valletti,

gdje su detaljno prikazani svi izvori, bunari, crpilišta i rezervoari vode

na Malti.

U pogledu vegetacje otok Gozo prilično se razlikuje od Malte. On je zeleniji,

jer ima više vode i plodnog tla, koje se vrlo intenzivno obrađuje, iako

male parcele onemgućuju primjenu teške mehanizacije.

URBANO ŠUMARSTVO I HORTIKULTURA

Na Malti nema ni šuma, ni šumara, ni bilo kakve šumarske ustanove. Po

svojoj površini to je jedna od najmanjih i najgušće naseljenih država na

svijetu. Ono malo obradiva zemljišta pripada poljoprivredi, a ni to nije dovoljno

za biljnu proizvodnju. Oko 80% poljoprivrednih proizvoda se uvozi.

Imajući sve to u vidu, lako je shvatiti da je preostali prostor premali

da bi na njemu bilo još i šuma.

Manje površine obrasle šumskim vrstama drveća i raspršene po čitavom

otoku prije bi se mogle nazvati šumarcima, gajevima (engl. groves) i parkovima.

Njihova funkcija nije proizvodna, već zaštitna i estetska.

175


Svi stručni poslovi u vezi sa zelenilom na Malti spadaju u nadležnost Ministarstva

poljoprivrede i ribarstva. Njima je do prije nekoliko godina rukovodio

Joseph Borg, hortikulturni stručnjak i predavač hortikulture na Sveučilištu

u Valletti i poljoprivrednim školama na otocima Malta i Gozo. Napisao

je knjigu o parkovima i šumarcima na Malteškim otocima The Public Gardens

and Groves of Malta and Gozo). J. Borgh mi je spremno pružio sve tražene

informacije o Malti, upoznao me s problematikom kojom se bavi i svojim

svakodnevnim poslovima, pokazao mi Botanički vrt i omogućio posjetu Centralnom

rasadniku u mjestu Wiied Incita, nedaleko Attarda. Od prije nekog

vremena J. Borgh nalazi se na položaju direktora Eksperimentalnog poljoprivrednog

dobra, ali nije potpuno napustio ni svoj prijašnji posao oko pošumljivanja

novih površina i održavanju parkova i nasada.

Malta je mali otok pa se može proputovati uzduž i poprijeko u jednome

danu. Vožnja automobilom između bilo koja dva mjesta na otoku u pravilu

ne traje dulje od pola sata. Cestovna je mreža gusta, autobusnih linija ima

dosta, pa se može reci da su Maltežani, a i strani turisti, uglavnom zadovoljni

javnim prijevozom.

NASLJEĐE MALTEŠKIH VITEZOVA

Iako je davno izgubio teritorij, Red Malteških vitezova nije izgubio svoju

državu. Ona se službeno zove »Suverena Država Svetog Vojničkog Jeruzalemkog

Reda«, a njeni građani Malteški vitezovi. Njih oko 10.000 raspršeno je po

čitavom svijetu. Imaju oko 200 izvrsno uređenih bolnica, dijabetičarskih centara

i lječilišta za gubavce. Filatelistima je poznato da Red izdaje vlastite

poštanske marke. Manje je poznato da postoji i ženski ogranak Reda.

Tu najmanju državu na svijetu priznaju 53 države, među njima i jedna

iz socijalističkog tabora — Kuba.

Prisutnost Malteških vitezova osjeća se na Malti posvuda. Neobični križ

sa dva šiljka na svakom kraku (si. 1), kakav su na svojim crvenim plaštevima

nosili pripadnici Reda Sv. Ivana, nije samo simbol tog Reda, već je postao

i nacionalnim simbolom Malte.

Na zapadnom dijelu otoka Gozo nalazi se jedna velika stijena cilindrična

oblika nazvana Fungus Rock. Ime je dobila po tome, što na njoj raste neki

crni lišaj, koji je Malteškim vitezovima bio poznat kao lijek protiv dizenterije

i hemoragije te kao sredstvo za zacjeljvanje rana. Bolesnici i ranjenici iz cijele

Evrope dolazili su na Maltu da bi se tom »malteškom gljivom« liječili

u bolnicama grada Vallette.

Malteški su vitezovi mnogo golog kamenjara priveli poljoprivrednim kulturama.

Počeli su uzgajati žitarice, pamuk i vinograde. Osobitu važnost pridavali

su sadnji drveća, pa bi se mogli nazvati prvim malteškim šumarima.

Većina sadašnjih starih parkova i šumaraka na Malti potječe još iz njihova

doba. Ima ukupno 38 takvih nasada. Od toga je jedan botanički vrt, a ostali

se mogu podijeliti na memorijalne parkove, parkove uz dvorce, uz tvrđave te

parkove u gradovima i selima. Evo opisa nekih najvažnijih:

Botanički vrt Argotti. To je prvi botanički vrt na Malti, koji su osnovali

Malteški vitezovi 1674. godine unutar gradske tvrđave Vallette. Stari kameni

176


kontejneri za biljke u vrtu ne samo da su spomenici tog davno prošlog vremena,

već su još uvijek u upotrebi (si. 2). Kada se neki od njih razbije ili

jače ošteti, zamjenjuje se vjernom kopijom napravljenom od gipsa.

SI. 2. Botanički vrt »Argotti« u Valletti

Foto: I. Mikloš

U vrtu ima i starih primjeraka drveća, kao što su npr. čempresi, oleandri

i dudovi, zasađeni između 1807. i 1812. godine. Lijep je i drvored hrasta

crnike, star 68 godina. Strane vrste biljaka, raširile su se po otoku uglavnom

iz ovog vrta.

Kiselica Oxalis pes caprae (O. cernua) porijeklom sa Rta dobre nade, koja

je introducirana u Argotti 1806. godine, brzo se poput korova proširila po čitavom

otoku. Ima lijepe žute cvjetove, a cvate čitave zime. Brzo se razmnožava zahvaljujući

bulbilama koje se stvaraju u vrlo velikom broju.

Nacionalni cvijet je Centaurea spathulata zeraphii, jedna vrsta različka nazvana

po Dr. Stefanu Zerafi, direktoru botaničkog vrta, koji je napisao prvi

prikaz flore Malteških otoka. Taj se cvijet nalazi i na malteškoj novčanici od

1 funte.

II-Buskett. Blizu Rabata u jednoj dolini udaljenoj od Vallette 13 km nalazi

se park-šuma Il-Busket, veličine 12 ha. U domaćem govoru tom se riječju označuje

lug, šumarak, gaj, prema talijanskom boschetto •— šumica (boseo = šuma).

Il-Buskett je dakle mala šuma ili šumarak, ali s obzirom na površinu Malte

mogao bi se zvati i šumom. Tim više što se od svih zelenih površina otoka po

vegetacijskom sastavu, bujnosti raslinja i svježini ambijenta najviše približava

»pravoj«, prirodnoj šumi. Najviše ima alepskog bora, zatim čempresa, rogača,

maslina i oleandra uz manje ili veće grupe palmi (Phoenix dactylifera) i

žumara (Chamaerops humilis), pojedinačnih juka (Yucca sp.), aloja (Aloe sp.)

177


i raznih importiranih egzotičnih vrsta (Eriobotrya japonica, Diospyros kaki i dr.).

Prisutnost običnog jasena pokazuje kako je tlo u dolini duboko, hladno i vlažno.

Ljeti je ovdje suša gotovo nepoznata. Starost jednog od tih jasenovih stabala

procjenjuje se na više od 250 godina. Nekoliko velikih stabala crnike ostaci su

nekadašnjih nasada tog drveta na otoku. Zabilježeno je da su ostala stabla

posječena isto kao i nasadi cedrova, 1988. godine, vjerojatno radi ogrjevnog

drva. Tu je i bijela topola (Populus alba), koja je u davna vremena imala posebno

značenje u životu domorodaca. Najprije je bila posvećena grčkom mitološkom

heroju Herkulesu, a s nastupom kršćanstva počela se smatrati simbolom sreće

i zadovoljstva. Noću uoči blagdana Sv. Petra i Pavla, 28. lipnja, slavila se tzv.

Imnarja, najdulji dan u godini. Izraz imnarja potječe od španjolske riječi luminaria,

što znači svečana rasvjeta, svečano osvjetljenje. Tog su se dana priređivale

pučke svečanosti uz vatru na otvorenom prostoru, pjesmu, obilno jelo i piće.

Blagovalo se narodno jelo fenkata, meso od divljeg kunića kuhano u vinu uz

dodatak lovorovog lišća, pa je zato u toj šumici uvijek bilo i mnogo sađenog

lovora. Fenkata na malteškom jeziku znači meso od kunića, kojega Maltežani

zovu fenek.

SI. 3. Luka Mgarr na otoku Gozo s parkom pape Ivana XXIII

Foto: I. Mikloš

Jedan dio doline zapremaju vinogradi i voćnjaci, osobito nasadi citrusa. Poznato

je da se od plodova agruma proizvode razni voćni sokovi, ali je malo

poznat jedan malteški specijalitet, koji se dobija ekstrakcijom i preradom narančina

cvijeta. To je lima zghar, kako ga zovu Maltežani, ili na engleskom Orange —

blossom water (»voda narančina cvijeta«). Nekoliko kapi te bezbojne tekućine

slatkasta mirisa stavlja se obično u šalicu kave da joj se poboljša tek, a upotrebljava

se i za otklanjanje lakših probavnih smetnji.

178


Usred šume nalazi se bivša lovačka kuća što ju je sagradio sam veliki meštar

La Vallette. Nešto kasnije jedan drugi veliki meštar, Verdalle, sagradio je

zamak koji je po njemu dobio ime Verdala. Taj je zamak bio ljetna rezidencija

generalnog guvernera sve do proglašenja Malte nezavisnom republikom. Od tada

služi kao mjesto za primanje uglednih gostiju koji posjećuju tu zemlju.

Zbog svojih prirodnih i kulturno-povi jesnih znamenitosti Il-Buskett je danas

zakonom zaštićeno područje.

Park San Anton. Nalazi se blizu mjesta Attard, 6—7 km od Vallette. To je

svakako najpoznatiji malteški park. U njemu, točnije u dvorcu smještenog u

parku, stolovali su veliki meštri Malteških vitezova.

Mnoge poznate ličnosti posadile su u parku stablo za uspomenu na svoj

boravak na Malti. Među njima su npr. engleski kralj Eduard VII, japanski princ

Hirohito, ruska kraljica Marija, kraljica Elizabeta s Vojvodom od Edinburga i dr.

U parku se neko vrijeme nalazila i Poljoprivredna vrtlarska škola — prva

te vrste na Malti. Od 1940. godine tu se svakog proljeća održava hortikulturna

izložba, koju organizira Hortikulturno društvo Malte.

Jedan dio parka otvoren je za javnost. U njemu se može vidjeti mnogo

raznih vrsta drveća. Upadaju u oči ogromna stabla Ficus benghalensis, poduprta

bogatim zračnim korijenjem. Tu su zatim Araucaria excelsa, A. cookii, Washing-

Ionia jilifera, Dracaena draco (zmajevo drvo), Pinus canariensis, Sapindus indica,

Tipuana tipu i dr. Veoma su stari primjerci hrasta lužnjaka (Quercus robur), za

koji je ovdje uobičajen naziv »engleski hrast« {English oak), te čempresa i masline.

Ta su stabla zasadili Malteški vitezovi prije nekih 350 godina. Hrasta je

nekada bilo više, ali se mnogo sjekao za građu britanskog brodovlja.

U parku se nalazi i mali zoološki vrt. Najnovije stanovnike vrta poklonila

je Malti Libijska Arapska Džamahirija. Osim gazela i deva među poklonjenim

životinjama je i jedna malo poznata afrička vrsta kopitara, nešto između koze

i ovce, što se na arapskom jeziku zove uaddan, a znanstveni joj je naziv Ammotragus

larvia. Živi u vrlo aridnim područjima čitave sjeverne Afrike od Maroka

do Egipta, ali se uvijek drži podalje od morske obale.

Gadafijevi vrtovi. Nalaze se nedaleko Vallette. Ime su dobili po libijskom vođi

pukovniku Gadafiju, koji je 1973. godine, nedugo iza njihova osnutka, za vrijeme

službenog posjeta Malti ondje posadio stablo čempresa, a Libija je za potrebe

vrtova darovala veliki broj sadnica citrusa. Jedan dio sadnica čempresa i naranči

poklonila je talijanska vlada.

Kennedyjev park. Nakon ubojstva predsjednika SAD J. F. Kennedyja 22. studenog

1963. godine malteška je vlada odlučila podići memorijalni park njemu

u čast. Radovi su počeli već iduće godine u dolini Salina na sjeveru otoka. U

parku dominiraju tri glavne vrste drveća, od kojih svaka simbolizira jednu Predsjednikovu

osobinu: maslina — miroljubivost, hrast crnika — čvrsto uvjerenje,

i oleander — radost življenja. Osim toga zasađeni su još Acacia cyanophylla, A.

cyclopa, Tamarix articulata, T. gallica, razne topole i eukaliptusi.

U središtu parka nalazi se brončana ploča, na kojoj su napisane najpoznatije

Kcnnedyjeve riječi iz njegova predsjedničkog inauguralnog govora: »Ne pitaj

što tvoja domovina može pružiti tebi, već što ti možeš pružiti njoj ...« (Taj smo

govor i mi mogli čuti i vidjeti prije nekoliko godina na našoj televiziji u seriji

»Kennedy jevi«).

179


Park Pape Ivana XXIII. Nalazi se na otoku Gozo na jednom brežuljku, odmah

na ulazu u trajektnu luku Mgarr (si. 3). Kako je Ivan XXIII bio poznat u

svijetu kao »Papa mira«, glavna je vrsta drveća u parku maslina, a uz nju su

posađeni čempresi, alepski borovi, akacije i eukaliptusi.

»POSADI DRVO NA MALTI«

Na Malti postoji udruženje koje se zove Men od the Trees, što bi se moglo

prevesti kao »Prijatelji drveća«. To je zapravo ogranak međunarodnog udruženja

r

A TRE^g IN

>

<

Q_

>

If you wish to plant a tree

in Malta, write to: The Hon.

Secretary, Plant a Tree in Malta,

% Department of Agriculture,Valletta

or phone 22242 or 24242.

180

SI. 4.. Plakat »Prijatelja drveća«: »Posadi drvo na Malti«!«


istog naziva, koje je prije šezdesetak godina osnovao u Keniji Dr. Richard St.

Barbe Baker i koje se od tada proširilo na mnoge zemlje u svijetu.

Svrha je toga udruženja unapređivati i popularizirati sadnju drveća i njegovu

zaštitu. Udruženje izdaje svoj časopis »Trees« (drveće) koji izlazi dva puta

godišnje. Njegov malteški ogranak, između ostalog, vodi kampanju pod parolom

Plant a Tree in Malta (»Posadi drvo na Malti«). U tu svrhu objavio je i plakat

koji poziva s vakoga da sudjeluje u sadnji drveća na otoku (si. 4).

Kampanju je svojevremeno pod pokroviteljstvom države inicirao posebni

komitet sastavljen od Maltežana u domovini i inozemstvu, kao i od stranih turista

koji su željeli da Malta bude zelenija nego što je tada bila. Da bi se što

veći broj ljudi uključio u program pošumljivanja, prije nekoliko godina je ministar

poljoprivrede i ribarstva svečano otvorio poseban park za malteške emigrante

— Masgar Ulied Malta Msiefrin.

POŠUMLJIVANJE

Poput ostalih mediteranskih otoka, i Malta je nekoć bila šumovita, ali je

isto tako doživjela i njegovu sudDinu, pretvorivši se postepeno dobrim dijelom

u goli kamenjar. Malobrojna stoljetna stabla crnike, raštrkana po otoku i drugi

ostaci autohtone šumsKe vegetacije, rijetki su svjedoci tin davno prohujalih

vremena.

Do prije tridesetak godina pošumljivanja na Malti gotovo da i nije bilo.

Drveće se sadilo samo u vrtovima, oko javnih zgrada, na grobljima i uz važnije

ceste. Zaokret u tom smislu nastao je tek 1957. godine, kada je vladi podnesen

jedan stručni elaborat, u kome se ukazuje na važnost pošumljivanja, osobito

u vezi s potrebom za poboljašnjem vodnog režima na otoku. Iste godine u proljeće

započelo je pošumljivanje izabrane površine kamenjara na sjevernom dijelu

otoka. Sadile su se sadnice masline, a na rubovima površina sadnice rogača.

Primijenjena je kvadratična sadnja s razmakom biljaka od 4 m. Na isti

način pošumljeno je zatim još nekoliko površina na drugim lokalitetima.

Rezultati toga pionirskog pothvata samo su djelomično zadovoljili. Izgleda

da su sadnice bile prilično velike pa im je nakon sadnje bila potrebna veća

njega. Za rogač je utvrđeno da nije podesan za vjetrobrane pojaseve, jer raste

dosta sporo i suviše u širinu.

Veliku stručnu pomoć dali su Malti izraelski šumarski stručnjaci na čelu

s ing. Milanom Kolarom, koji je znatno unaprijedio tehniku sadnje biljaka. Ing.

Kolar je inače naš zemljak. Nedavno je otišao u mirovinu, ali još uvijek aktivno

sudjeluje u radu Šumarskog društva Izraela. U znak priznanja Izraelu za

tu njegovu pomoć jedna površina na sjeverozapadu otoka, uspješno pošumljena

maslinom, akacijom i tamarišem, dobila je službeni naziv »Izraelski gaj«.

Nove mogućnosti za pošumljivanje nastale su 1971. godine na terenima odakle

su Britanci upravo povukli svoja vojna postrojenja. Iduće godine započelo

je pošumljivanje uz gradnju terasa na strmim položajima. Za sadnju su upotrijebljene

mlađe sadnice, s razmacima od 2 m u kvadrat, osim kod eukaliptusa,

gdje je taj razmak iznosio 3 m.

Jedna od vrsta drveća kojom se na Malti najviše pošumljava je Acacia cyanophylla

iz familije Leguminosae. Spada u grupu Phyllodineae, tj. one akcije (ili mi-

181


može, kako se obično u nas kaže) koje imaju folidije, tj. spljoštene peteljke razvite

u obliku lista s fotosintetskom funkcijom.

A. cyanophylla raste brzo i uvijek je bogata lisnom masom, koja se može

upotrebljavati kao stočna hrana, a inače stvara humus i poboljšava tlo stvarajući

dobre uvjete za uspijevanje drugih vrsta drveća. Zanimljivo je, međutim,

da nikakve biljke, pa ni korovske, ne mogu rasti na 3—5 m unaokolo te akacije

i to joj je velika mana. Veoma je otporna protiv požara pa je idealna za podizanje

protupožarnih pojaseva. Zbog brzog rasta jako se forsira tamo gdje treba

što prije pokazati rezultate i zato se ovdje koji puta ironično naziva »političkim

drvetom«, slično kao što se taj naziv svojevremeno mogao čuti u nas i

drugdje u Evropi za kanadsku topolu. Dobro podnosi sušu i posolicu, a cvijet

je medonosan. Uzgaja se u ophodnji od 15—20 godina.

Na pijescima uz more s uspjehom se sadi jedna druga akacija, A. cyclops,

razne vrste tamarisa (Tamarix articulata, T. gallica).

U priobalnom području veoma je česta vrsta pepeljuga (Atriplex halimus),

koja se lako razmnožava reznicama, jednostavno se formira u željene oblike, otporna

je na sušu, a dobra je i kao stočna hrana. Od četinjača se najviše pošumljuje

brucijskim borom i čempresom Cupressus macrocarpa, koji je prilično

otporan na posolicu. Obični čempres (C. sempervirens) najčešće se upotrebljava

za podizanje vjetrobranih pojaseva, a arizonski (C. arizonica) sadi se u

drvoredima i parkovima. Pinus pinea je rijeđi bor i uglavnom se uzgaja radi sjemenki.

Dosta je česta, osobito u parkovima, Lagunaria pattersonii iz familije

Malvaceae. Kanarske palme sade se u busenima nakon što su »školovane« u

rasadniku. Na glinastim i teškim tlima sade se Eucalyptus gomphocephala, Populus

alba i Carya illinoensis. Uz rubove pošumljenih površina redovito se sadi

indijska smokva (Opuntia ficus indica), koja ljeti daje slatke iako ne osobito

ukusne plodove. Inače je indijska smokva na otoku veoma rasprostranjena i tako

tipična da figurira u malteškom državnom grbu.

Pošumljuje se uglavnom u kišnoj sezoni, tj. od rujna do ožujka. Aloj (Aloe

sp.), agava (Agave sp.) i indijska smokva sade se i ljeti a zalijevanje nije potrebno.

Od dekorativnih vrsta najčešće su razni kultivari oleandera, neke vrste iz

roda Casuarina, Cercis siliquastrum, Lantana camara, Pittosporum tobira, Az.idirachta

indica i Myoporum pictum. Osobito je dekorativna Euphorbia (Poinsettia)

pulcherrima, porijeklom iz Meksika, inače raširena na Kanarskom otočju i

mnogim zemljama Mediterana. U nas se uzgaja samo kao lončanica. Zove se

još i »Božično drvo« ili još češće »Božična zvijezda«. Odlikuje se velikim i veoma

lijepim purpurnocrvenim i narančastim listovima koji okružuju cvat i imaju

funkciju brakteja. Ovdje treba svakako spomenuti i perzijski jasmin (Jasminum

officinale), ukrasni grm ili visoku penjačicu porijekom iz srednje Azije, s bijelim

cvjetovima vrlo intenzivna i ugodna mirisa, koju se često sadi uz kuće i u

vrtovima.

U drvoredima i alejama najčešća je vrsta Ficus nitida. To je zimzeleno

drvo bujnog rasta sa snažnim granama, glatke i svjetle kore. Listovi su slični

listovima lovora, pa ga zato neki zovu indijski lovorom. Vrlo dobro uspijeva i u

drugim mediteranskim zemljama.

182

te


RASADNIK »EVROPA«

Pošumljivanje na Malti bilo je omogućeno i podizanjem centralnog državnog

rasadnika u mjestu Wied Incita, blizu Attarda, gotovo u samom središtu o-

toka, 1970. godine. Kako je ta godina u svijetu bila obilježena kao »Godina Evrope«,

odlučeno je da i rasadnik dobije ime »Evropa«.

Podizanju rasadnika veoma je pogodovao jedan malteški zakon, po kome sva

zemlja koja se izbacuje prilikom raznih građevinskih radova, mora biti stavljena

na raspolaganje poljoprivredi. A upravo neposredno prije toga na Malti se naglo

počeo razvijati turizam, što je dovelo do pravog »buma« u građevinarstvu, pa je

zato za rasadnik bilo vrlo lako i jeftino nabaviti potrebe količine zemlje. Sretno

je riješen i drugi važan problem, a to je opskrba vodom. S obližnjeg brda, na

kome se nalazi bolnica (Mount Carmel Hospital), slijeva se oborinska voda u rezervoar

kapaciteta 1,350.000 1, koji je sagrađen na najvišem dijelu rasadnika, što

omogućuje jednostavno navodnjavanje tla pomoću gravitacije. Uz taj postoji i

nekoliko manjih rezervoara.

Rasadnik ima površinu od 12,5 ha. U njemu se proizvodi veliki broj raznih

šumskih i dekorativnih vrsta drveća te voćnih sadnica, potrebnih za realizaciju

planova pošumljivanja, što ih za svaku godinu donosi Ministarstvo poljoprivrede

i ribarstva.

MOČVARA USRED KAMENJARA

Zvuči malo neobično kada se kaže da na malom kamenitom otoku Mediterana

ima i močvarnih područja. Pa ipak, na Malti takvo područje postoji, iako je po

površini malo. svega 8 ha. Zove se Ghadira (izg. Adira, malt. = jezero), a nalazi

se nedaleko mjesta Mellieha i istoimenog zaljeva na sjeverozapadu otoka (si. 5).

Za vrijeme drugog svjetskog rata u blizini sadašnjeg rezervata nalazile su se

barake u kojima je živjela kolonija naših ljudi.

Ghadira je proglašena prirodnim rezervatom 1980. godine, kada je usvojen

i novi zakon o pticama. To je prvi takav rezervat na Malti. Ta mala močvara

okružena kršem odlikuje se osebujnom florom i bogatom ornitofaunom. Dobar

dio tih močvarica su ptice selice, koje tamo odlaze iz sjevernih krajeva na

prezimi javanje.

Osim močvarica na Malti provodi zimu i znatan broj drugih vrsta ptica rasprostranjenih

u Evropi. Među njima je i škanjac osaš ili šareni osaš (Pernis

apivorus), jedina evropska vrsta tog roda iz porodice sokolovki (Falconidae).

Obitava rubove šuma, a gnijezdo gradi visoko u krošnji stabla. Za razliku od

ostalih srodnih vrsta grabljivica škanjac osaš se specijalizirao za lov na ose,

bumbare i pčele (apivorus, lat. »onaj koji jede pčele«). Hrani se njihovim ličinkama,

pa i medom, (cngl. naziv Honey buzzard) a samo povremeno žabama, gmazovima,

mladini pticama, miševima i crvima.

Malteški lovci (registriranih ima oko 20.000) poput Talijana teško odolijevaju

napasti da pucaju na sve što leti, ne obazirući se na to da veliki broj tih

ptica ne pripada samo njima već čitavom evropskom kopnu. Zbog toga je Malta

više puta bila oštro kritizirana od raznih međunarodnih organizacija za zaštitu

prirode. Tako je u rujnu 1985. godine Međunarodna omladinska federacija za

proučavanje i zaštitu čovjekova okoliša u suradnji s Malteškim ornitološkim

društvom (MOS) organizirala na Malti kampanju za zaštitu ptica na tom otoku.

183


Organizacija MOS osnovana je 1962. godine. Izdaje časopis »Il-Merill« (malt.

drozd) i druge informativne, popularne i odgojne publikacije. Ima vrlo aktivnu

omladinsku sekciju koja se između ostalog brine i za Ghadiru. U povodu 25.

godišnjice postojanja MOS-a izdana je 26. siječnja 1987. god. serija od 4 poštanske

marke koje prikazuju 4 vrste malteških ptica: Calonectris diomedea, Erithacus

rubecula (crvendać), Upupa epops (pupavac) i Falco peregrinus (sivi soko).

SI. 5. Močvarno područje Ghadira na sjevero-zapadu Malte

Foto: I. Mikloš

Nekada je na Malti bilo i mnogo sokolova. Kada je Karlo V, rimski car

i kralj Španjolske, dao otok Malteškim vitezovima u najam, oni su se obavezali

da će mu svake godine donijeti na dar jednog sokola. S vremenom je

uzgajanje tih ptica postalo njihova omiljena zabava, a malteški sokolovi koji

su se upotrebljavali za lov na divljač bili su glasoviti i veoma cijenjeni.

GUŠTERICE S DVA REPA

U vrijeme Malteških vitezova na otoku je bio veoma raširen divlji kunić

(Oryctolagus cuniculus), glodavac kome je ishodišna postojbina vjerojatno južna

Evropa. Kunića je bilo toliko da ih je stanovništvo dugi niz godina lovilo

radi ishrane bez ikakovih ograničenja.

Sada na Malti više nema ni divljih kunića. Njih su zamijenile razne domaće

pasmine, koje se mnogo uzgajaju radi mesa, krzna i dlake. Način pripreme

jela od domaćeg kunića ostao je uglavnom isti, a i naziv se sačuvao

sve do današnjih dana, pa se »fenkata« danas može naći na jelovnicima gotovo

svih restorana kao jedan od najpoznatijih specijaliteta malteške kuhinje.

184


Na Malti nema nekih običnih evropskih divljih životinja kao što su to

vjeverice i lisice. Nema ni zmija otrovnica. U Prirodoslovnom muzeju u Rabatu

izloženi su, uz ostalo, najvažniji predstavnici autohotne faune.

Posebno je zanimljiva endemska gušterica Laccrta filflaensis filflaensis, zelene

boje s crvenim pjegama, nazvana tako prema otočiću Filfla na kojemu živi,

udaljenom 5—6 km od južne obale Malte (si. 1). Osim normalno razvijenih, na

otočiću se veoma često mogu naći i primjerci s dvostrukim pa i trostrukim repom.

Takvi su deformiteti kod guštera inače dobro poznati, a pojavljuju se kao

posljedica samosakaćenja ili autotomije. Naime progonjeni gušter, uhvaćen za

rep, refleksno odbacuje taj dio tijela spašavajući tako svoj život. Na ozlijeđenom

mjestu dolazi razmjerno lako do reparacije, tj. do stvaranja jednog ili više novih

repova. No odakle toliki broj dvorepih i trorepih gušterica na tom otočiću?

Objašnjenje se može naći u činjenici da otočić Filfla već dugo služi kao meta za

gađanje brodskim i avionskim vatrenim oružjem za vrijeme vojnih vježbi. Pri

lome dakako krhotine tanadi i granata pogađaju i gušterice. Neke ugibaju, a

one koje su pogođene u rep, obnavljaju ga na netom opisani način.

PLANIRANJE PROSTORA I TURIZAM

Poslije sticanja nezavisnosti 1964. godine Malta je još neko vrijeme bila

velika pomorska i zračna luka Velike Britanije. Za iznajmljivanje svog teritorija

u tu svrhu primala je velika sredstva. Iako je o njima tako reći životno ovisila, u

jednom se trenutku odlučila za ukidanje vojnih baza. Bio je to doduše hrabar

potez, ali i snažan udarac nacionalnoj ekonomiji zemlje. Na sreću upravo je

tada započeo nagli razvoj turizma u svijetu, a posebno u mediteranskom području,

pa je u tome i Malta uvidjela svoju šansu i dobro je iskoristila. Od 1965.

godine, kada je Maltu posjetilo 48.000 turista, taj se broj iz godine u godinu naglo

povećavao, tako da je 1980. godine iznosio 728.732 (ili oko dva puta više od domaćeg

stanovništva), što znači povećanje od 15 puta za 15 godina.

Među stranim turistima na Malti ima i mnogo naših. Godišnje ih dođe oko

3.000. Isto tako ima na Malti i dosta naših stručnjaka, posebno zdravstvenih radnika

na privremenom radu. Prvi naši »gastarbajteri«, većinom iz Dalmacije,

došli su na Maltu još u vrijeme kada su Britanci nakon dolaska na otok počeli

tražiti radnu snagu za gradnju brodogradilišta. I tijekom drugog svjetskog rata

došlo je na Maltu dosta naših ljudi. Neki su ondje osnovali obitelji i trajno se

nastanili pa danas možemo naići na Maltežane s prezimenima kao što su npr. Niković,

Puljizović, Koludrović i dr.

Na malteškim otocima (316km' J ) ima preko 400 crkava, što je otprilike jednako

broju svih ugostiteljskih objekata u toj izrazito turističkoj zemlji. Jedna

od tih crkava, Rotunda, nalazi se u malom mjestu Mosta u sredini otoka i po

veličini je treća na svijetu. Može primiti 13.000 ljudi ili dva puta više nego što

mjesto ima žitelja. Zanimljivo je da je ta veličanstvena građevina sagrađena bez

upotrebe skela, a radovima je rukovodio zidarski majstor koji nije znao čitati

ni pisati.

Još jedna zanimljivost o Malti, u istom stilu: Skoro najmanja evropska država

ima najveću konferencijsku dvoranu u Evropi! U njoj se često održavaju

razni međunarodni sastanci.

185


Malta je ne samo mala već i veoma napučena zemlja, što stvara ozbiljne

probleme u planiranju prostora. U takvoj situaciji dakako ne može biti govora

o pošumljivanju većih razmjera. Na Malti nema šuma niti će ih vjerojatno ikada

biti. No to ne znači da ona ne može i neće biti zelenija nego što je danas. Ima

još mjesta, iako ne mnogo, za parkove, nasade, »buskete« i drvorede, koji Maltu

mogu učiniti još ljepšom i turistički atraktivnijom. Ima dakle i posla za »Prijatelje

drveća« i sve one koji sudjelovanjem u sadnji drveća žele unaprijediti

turizam kao najvažniju i najperspektivniju granu nacionalne privrede. »Cilj nam

je — kaže Borgh u svojoj knjizi — doživjeti onaj sretni trenutak, kada ćemo moći

reći da, osim drvoreda, sadnje drveća više nije potrebna, jer je čitavo zemljište

najracionalnije iskorišteno«.

Ali i tada će ostati dosta posla oko obnove, njege i zaštite zelenila. Ostat

će tako i malteško šumarstvo, osebujno i minijaturno kao što je to i Malta —

mala otočka republika usred Mediterana.

186


STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI

SEMINAR U AVIGNONU, 14—18. OŽUJKA 1988. GODINE

Ovo je međunarodni zaštitni znak — simbol

opasnosti za svjetske šume od vatre.

Pet listova na drvetu predstavljaju pet

kontinenata, koji će zajednički povezani

svladati opasnost od divljih požara po

šume — jedno od najvećih bogatstava svijeta.

INFORMACIJA

sa seminara o propisanom (kontroliranom) paljenju — silvikulturnim tehnikama

za izvođenje redukcije zapaljivog materijala u mediteranskim šumama u cilju

zaštite od požara, koji se održao od 14. ožujka do 18. ožujka 1988. g. u Avignonu

(Francuska).

Seminar je održan pod pokroviteljstvom F.A.O. (Organizacija Ujedinjenih naroda

za prehranu i poljoprivredu silva mediteranea) i I.U.F.R.O. (Međunarodno

udruženje instituta za šumarska istraživanja), a u organizaciji Instituta za poljoprivredna

istraživanja I.N.R.A. odio za šumarska istraživanja — stanica za mediteransku

silvikulturu.

I.N.R.A. je pozvala sve znanstvenike i stručnjake, posebno one iz mediteranskih

zemalja koji rade na propisanom (kontroliranom) spaljivanju sloja prizemnog

rašća i otpadnog mrtvog šumskog materijala ili koji žele upotrijebiti ove tehnike,

kako bi se na ovom seminaru upoznali s tehnikama i metodama uz praktična

spaljivanja na terenu, koja se primjenjuju u jugoistočnoj Francuskoj.

Ovaj seminar je dogovoren na zajedničkom skupu FAO/ILO/ECE/IUFRO održanog

u Valenciji (Španjolska) od 30. rujna do 4. listopada 1986. godine, kao nastavak

i zaokruženje tematike o zaštiti šuma od požara. Sudjelovale su delegacije

iz 9 mediteranskih zemalja, Savezne Republike Njemačke, Poljske i SAD. Ukupno

je bilo 75 predstavnika, a iz Jugoslavije osim mene, bio je i drug Milan Sisojević,

dipl ing., rukovodilac grupe za šumarstvo iz Saveznog komiteta za poljoprivredu

iz Beograda. Na seminaru su učestvovali i predstavnici IUFRO-a, FAO-a, CIHEAM-a

(internacionalni centar poljoprivrednih i šumarskih studija Mediterana) i INRA-e.

Rad se odvijao prema utvrđenom dnevnom redu i to tako što su se u dane

14, 17, i 18. ožujka podnosili referati uz diskusiju, a 15. i 16. ožujka rad se odvijao

na terenu po šumama jugoistočne Francuske uz predviđene eksperimente kontroliranih

spaljivanja.

Tijekom dva dana u dvorani Centre de Congres du Palais des Papes u Avignonu

podneseno je 17 referata, na temu različitih metoda propisanog paljenja u šumskim

populacijama, zakonodavstvo i propisi o upotrebi vatre u šumi, efekti kontroliranog

spaljivanja kao mjere sprečavanja požara, procjena bioloških efekata,

potrebe o ograničenju kontroliranog spaljivanja u prirodnim šumama i nasadima

i kompariranje efekata propisanih vatri u kombinaciji s primjenom kemijskih

sredstava, kao i mehaničkim čišćenjem strojevima.

187


Praktični dio rada seminara odvijao se na terenu obilaskom oglednih šumskih

polja, najprije u šumama La Roque d'Antheron. Na tim oglednim poljima vršena

su 1984, 1987. i 1988. godine različite metode kontroliranog spaljivanja u cilju

suzbijanja gorivog materijala pod šumskim sklopom, čime se smanjuje rizik od

nastanka nekontroliranog požara, te komparirane i opisane njihove prednosti, vrste

šteta i ograničenja.

U internacionalnom centru visokih agronomskih studija Mediterana u Gardanneu

prezentiran je termički tunel za ispitivanje gorivosti šumskog raslinja.

Tunel se sastoji od snažnog ventilatora koji simulira različite brzine vjetra, pokretnih

vagoneta na kojima se kao u prirodnom ambijentu postavlja ispitivani

materijal, a fiksni pirometri razmješteni po duljini i visini tunela mjere temperaturu

gorenja.

U međuregionalnom centru koordinacije operacija pomoči civilne sigurnosti

(CIRCOSC), u Gardanneu, prezentiran nam je kompletan rad centra koji štiti jugoistočni

dio Francuske i Korziku. Na velikoj zidnoj karti prikazana je opažačka

služba koja je u izravnoj radio vezi s centrom, koji raspolaže s određenim zračnim

i zemaljskim snagama i po potrebi ih šalje u akciju. Prikazana je i mreža

meteoroloških stanica (klasičnih i automatskih) koje svoje podatke šalju u meteorološki

centar u Pariz, a odatle obrađene preko satelita primaju putem monitora.

U svakom trenutku na monitoru prikazuju se prizemna sinoptička situacija, brzina

vjetra, temperatura i relativna vlaga zraka, te visinska karta na 500 hPa. Putem

trokuta raznih boja označene su na karti sitne razmjere područja klasa opasnosti

za pojavu šumskog požara.

U međuregionalnom centru za osposobljavanje Civilne sigurnosti (CIFSC) u

Gardanneu, direktor škole potpukovnik civilne sigurnosti g. Deblaise govorio je

o 20-godišnjem radu te škole u osposobljavanju mladih generacija u domeni civilne

sigurnosti u koje spada i zaštita šuma od požara. Nakon razgledanja škole u

dvorani je prikazan film o jednom velikom šumskom požaru i akciji suzbijanja

istog.

Slijedečeg dana organiziran je odlazak autobusom na teren i obilazak oglednih

šumskih polja INRA-e u d'Ollieresu, s lijeve i desne strane puta D3. Na tim

parcelama su 1985. godine vršeni eksperimenti (sastojine Quercus pubescens) tretiranjem

raznim herbicidima i spaljivanjem. Naglašena je djelotvornost kad se

kontrolirano spaljivanje vrši kombinacijom s glyphosatima.

Na oglednim šumskim poljima u de Mazaguesu (Var) opisane su i komparirane

različite metode, djelomično udruživanjem glyphosata s kontroliranim spaljivanjem.

Izloženi su glavni rezultati o njihovom djelovanju na različite etaže

sastojine, kao i prvi izvedeni zaključci.

G. J. C. Valette demonstrirao je meteorološki mobilni komplet koji se sastoji od

ručnog anemometra koji pokazuje brzinu vjetra i suhi i mokri termometar sa

ručkom za okretanje za mjerenje temperature i relativne vlage zraka. Naglasio

je značaj mjerenja meteoroloških elemenata, jer se bez toga ne može vršiti niti

jedan od propisanih metoda kontroliranog spaljivanja šumske leževine i sloja prizemnog

rašća. Izvan optimalnih se uvjeta ili ne postižu željeni rezultati, vatra se

sama po sebi ugasi, ili se dogodi da vatra izmakne kontroli pri čemu mogu nastati

velike štete. Meteorološki elementi prilikom eksperimentalnog spaljivanja

na oglednim parcelama INRA-e u de Mazaugeusu bili su: t = 10°C, U = 90% i

v = 1—5 m/s.

188


Posljednjeg dana rada seminara u petak, 18. ožujka, bilo je govora na temu

međunarodna suradnja i kooperacija, a uvodnu riječ je dao g. Delabraze. Govorio

je o radu i problemima Silva Mediterranaea, a o radu organizacije IUFRO govorio

je g. Robert Martin. Naglašena je potreba za razmjenom informacija kako o metodama

i opremi za prevenciju i kontrolu tako i istraživačke aktivnosti i rezultate,

osposobljavanje i sigurnost.

Na ovom seminaru nije donesen jedinstven zaključak, več je ostavljeno, da

svaki sudionik ponese onakav zaključak kakav je stekao sintezom praktičnih iskustava

i teorijskih spoznaja sa ovog vrlo uspjelog seminara u Avignonu. Seminar

je završio s radom prema programu u 12,00 sati.

Na zahtjev sudionika iz Jugoslavije kao i na zahtjev delegacije iz Italije, direktor

stanice za mediteransku silvikulturu INRA g. Helfried Oswald omogućio

nam je od 14 do 19 sati razgledanje laboratorija i opreme pomoću koje se vrše

ispitivanja zapaljivosti i gorivosti mediteranskog raslinja, i to nakon zvaničnog

zatvaranja seminara. Pored detaljnog prikaza laboratorijske opreme i instrumenata,

gosp. Jean-Charles Valette je na epiradiateru za sve prisutne izvršio nekoliko

pokusa ispitivanja zapaljivosti i gorivosti mrtvih borovih iglica Pinus halepensisa.

Rezultati mjerenja svrstavaju se u 5 kategorija (klasa) unose u kompjutor

i nanašaju na vegetacijske karte. Te karte dostavljaju se šumarskim organizacijama

(radi suzbijanja najzapaljivijih vrsta — metodama kontroliranih paljenja)

kao i vatrogasnim organizacijama (radi upozorenja na kategorije rizika u području

kojeg štite).

Rad seminara u dvorani — autori i referati:

Ponedjeljak 14. 03. 1988:

Predsjedavajući: MOREIRA da SILVA (Portugal) i KURPANOV (Bugarska)

— Goldammer, J.: Ograničenja i potrebe u održavanju ili obnavljanju namjernih

požarnih režima u prirodnim šumskim predjelima i nasadima.

— Valette, J.C.: Različiti tipovi kontroliranih požara.

— Martin, R.E.: Efektivnost kontroliranog spaljivanja kao mjere sprečavanja

požara.

— Rego, F.: Istraživanja kontroliranih vatri u Portugalu i neki rezultati.

— Calabri, G.: Uvođenje kontroliranih spaljivanja u Italiji.

— Velez Munoz, R.: Kontrolirana spaljivanja u programima sprečavanja šumskih

požara.

Četvrtak 17. 03. 1988:

Predsjedavajući: CALABRI (Italija) i DIMITROV (Jugoslavija)

— Lambert, B.: Kontrolirano spaljivanje sa ispašom u pustopoljini sa zimzelenim

žbunjem Cistus monspelliensis i Ulex parviflorus.

— E s h e t, A.: Upravljanje šumama i sprečavanje požara u gornjem galilejskom

području Izraela.

Predsjedavajući: MARTIN (SAD) i EGGERMONT (Francuska)

— Karlikowski, T.: Procjena bioloških efekata šumskih požara na sastojine

škotskog bora (Pinus sylvestris).

189


— Rigolot, E.: Utjecaji kontroliranih požara kod eldarskog bora (Pinus eldadarica)

i arizonskog čempresa (Cupressus arizonica).

— Legrand, C: Kompariranje efekata propisanih vatri i uobičajenog čišćenja

upotrebom strojeva i spaljivanjem na šumovitim vapnencima Provence (Francuska).

Predsjedavajući: VELEZ MUNOZ (Španjolska) i BOVIO (Italija)

— Gil Ion, D.: Gubici u nutrientima (hranjivim tvarima) u toku dva kontrolirana

požara u mediteranskoj šumi.

— Cab ral, M.T.: Djelovanje kontroliranog spaljivanja na mezofaunu borovih

tala.

— Szczygiel, R.: Spaljivanje šumskog otpada u sastojinama bora — laboratorijski

i terenski studij.

— Kurpanov, J.: Učiniti bugarske šume manje zapaljivim.

Predsjedavajući: GOLDAMMER (SR Njemačka) i CLAUZURE (Francuska)

— Vega, J.A.: Utjecaj kontroliranog spaljivanja na rast borovih sastojina.

— V a 1 e 11 e, J.C.: Realizacija jednog kontroliranog spaljivanja.

Svi zainteresirani za gore navedene referate mogu se obratiti autoru ove

informacije.

Tomislav Dimitrov, dipl. inž.

RHMZ SR Hrvatske

41000 Zagreb, Grič 3

190


IZLOŽBA »DRVO U TUROPOLJU«

POVODOM 12. SVJETSKOG KONGRESA ANTROPOLOŠKIH I ETNOLOŠKIH

ZNANOSTI U ZAGREBU

Poznato je da je našoj zemlji povjerena organizacija XVIII. svjetskog kongresa

IUFRO, koji je održan 1986. godine u Ljubljani. Među ostalim jedan od

ciljeva kongresa bio je ubrzanje i unapređenje šumarstva i prerade drva u Jugoslaviji

i informiranje svjetske znanstvene i stručne javnosti o dostignućima i značenju

tih djelatnosti u Jugoslaviji.

Prošle godine održan je u Zagrebu 12. svjetski kongres antropoloških i etnoloških

znanosti (12. ICAES, 24—31. 7. 1988). Kongres je imao zadaću da prikaže sveukupnost

ljudskog društva i kulture u najpotpunijem mogućem problemskom rasponu

i globalnom uvidu (Čubelić, 1988). Za učesnike kongresa bile su priređene

raznolike priredbe i izložbe. Tako je u organizaciji muzeja Turopolje Velika Gorica

postavljena izložba »Drvo u Turopolju«. Među donatorima ove izložbe bio je

i OOUR Uzgoj i zaštita šuma Šumskog gospodarstva Zagreb.

»Vrata od krča«. Gornja drvena ploča potječe iz 1779. godine gdje je urezan i

latinski tekst. Ostali dijelovi obnavljani su dva puta.

Plodna ravnica na desnoj obali Save od Zagreba prema Sisku zvala se u najsttarije

vrijeme Zagrebačko polje, da bi tek od 14. stoljeća došlo do naziva Turopolje.

To je ime dobila prema izumrlom govedu tur (Bos primigenius), koje je u

stadima živjelo u nepreglednim turopoljskim šumama.

U ovom kraju kulturni razvoj dosegao je značajan napredak zahvaljujući posebnom

položaju i pravima slobodne plemenite općine Turopolje. Za ovo potvrdu

dijelom dobivamo i na ovoj izložbi, te nakon upoznavanja sa ostalim sačuvanim

objektima u drvu (kuće, kurije, sakralni objekti i drugo). Dok je na području Vojne

krajine postojala zabrana gradnje kuća od drveta, ovdje su se kuće, gospodarske

zgrade, kao i sve što je okruživalo i pratilo čovjeka od rođenja do smrti, gradilo

191


i radilo od drveta. Ovome se pridonijele i znatne površine pretežno hrastovih

šuma, koje su se prostirale sve do Plesa (danas aerodrom) i KuriLovca (danas dio

Velike Gorice). Prema H uz jaku (1969) seljaci su gradili male domove s jednom

sobom, ili veće zadružne kuće s jednom ili najviše dvije sobe, u kojima je

spavao veći broj ljudi. Imućniji ljudi gradili su velike i prostrane kurije. One su

bile također od hrastovih planjki ali većih razmjera. Danas je najbolje sačuvana

kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, koja je sagrađena 1806. godine, tj. u

vrijeme dolaska Francuza u Dubrovnik.

Izložene preslice, daščice za tkanje, fertušnice i silovanje

Tradicija gradnje u drvu (C v i t a n o v i ć) najdublje se ukorijenila u Turopolju,

području kojeg smatramo kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj.

U toj regiji se najveći broj drvenih kapela uspio i sačuvati što zbog tradicije,

a što zbog čvrstoće hrastovine od kojeg su kapelice građene. Tradicija gradnje

drvenih crkava produžila se sve do XX. stoljeća, te nije čudnovato da se najreprezentativniji

primjerak sakralne arhitekture kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki

nalazi u Turopolju. Ne može se ustanoviti godina osnutka kapele, ali se pretpostavlja

da je to početak XVII. stoljeća.

Vratimo se na izložbu, gdje se može vidjeti okov s praslavenske vedrice pronađen

u slavenskom groblju u Velikoj Gorici iz 800-te godine, kojem je rekonstruiran

drveni dio od dužice. Posebna grupa predmeta je namještaj za koji je

karakteristično (La stric, 1988) da je uzdignut od tla, za razliku od juga naše

zemlje gdje je gotovo pri dnu. Najviše upotrebljavan predmet je škrinja a koristi

se za spremanje platna, rubenine, dokumenata ali i žita, a o namjeni zavisi i veličina

škrinje.

Predmeti od drva su vrlo lijepo ukrašavani kao preslice ili daščice za tkanje,

trijemovi i stubišta.

192


U skupini pomagala za obradu lana, konoplje i vune u pređu ističu se preslice.

Najčešće su se dobivale na dar od momka, brata, sina ili supruga i baš ta

uloga dara odlučan je faktor u njezinu ukrašavanju (Lastrić, 1988).

Dalje na ovoj izložbi vidimo alatke za obradu zemlje, pomagala za lov i ribolov,

za preradu grožđa u vino.

Uz obrađeno drvo postoje i pleteni predmeti od vrbovog ili ljeskovog pruća

ili tankih traka koje su dobivene tehnikom kalanja, a služili su za držanje i nošenje

raznih stvari.

Velika slika pokazuje »Vrata od krča«. To je jedinstveni spomenik kulture

koji se nalazi u šumi Turopoljski lug. Vrata nose značajke secesije a podignuta

su 1779. godine u spomen dovršenih radova na krčenju šume, kako bi se

dobile livade. Danas su na tim livadama guštici stari do 30 godina.

Ovi raznoliki predmeti od drva uz kulturno-povijesnu ulogu, ispunjavaju značajno

i našu likovnu kulturu. Vrsni turopoljski majstori s posebnim osjećajem za

ljepotu i proporcije, učinili su da mnoge građevine — drveni domovi, čardaci, kurije

ili drvene kapelice, s toliko jednostavnosti ljepote u sebi, postanu biser hrvatskog

graditeljstva i umjetnosti. Još jednom se moramo, po tko zna koji put, zapitati

kako se odnosimo prema spomeničkom blagu, koliko smo učinili da se drvno

graditeljstvo i svi ti drveni predmeti sačuvaju od propadanja. Puno toga je zauvijek

nestalo, propalo, otuđeno. Koliko smo učinili ili činimo da spomenička

baština Turopolja postane i svojina naše djece? (Matković-Mikulčić, 1988).

Na kraju postavljamo si pitanje, da li ovaj mali primjer donacije šumarstva

muzejsko etnološkoj organizaciji otvara mogućnost za širu akciju spašavanja

kulturno-historijskih predmeta od drva zajedničkom akcijom šumarstva, drvne

industrije i stručno-kulturnih organizacija.

Izložba je bila otvorena do kraja 1988. godine.

LITERATURA

C v i t a n o v i ć, B.: »Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, Dokumentacija građevnih

faza i slojevitosti slikarstva«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske,

Zagreb 1976, broj 2—3, str. 163—190.

Čubelić, T.: »Čovjekovi izvori i granice«, Vjesnik, Zagreb, kolovoz 1988.

H uz jak, V.: »Drvno graditeljstvo Turopolja«, Muzej Turopolja Velika Gorica,

Zagreb 1969, str. 12.

H uz jak, V.: »Drvo u Turopolju«, Prospekt Muzeja Turopolje.

Lastrić, O.: Velika Gorica, Velika Gorica 1988.

Matković-Mikulčić, K.: »Drvo u tradicijskoj kulturi Turopolja«, Komunalni

vjesnik, Delegatsko glasilo stambeno komunalnih djelatnosti grada Zagreba,

broj 33, Zagreb 1988.

Mr. Mladen Stojković

193


AKTUALNO

IZVOZ DANAS

Generalni direktor »Exportdrva« Jurica Pavelić istaknuti je stručnjak na području

trgovine drvom i drvnim proizvodima. Njegovo teoretsko znanje obogaćeno

praksom rukovođenja, a u novije vrijeme i iskustvo na najvećem svjetskom tržištu,

tržištu SAD, izaziva pažnju i izvan »Exportdrva«. Na poziv Saveza i društava

inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Zagreb, održao je predavanje

na temu: Izvoz danas — problematika izvoza drvni proizvoda. To je s jedne strane

izuzetno aktualna tema s obzirom na važnost izvoza za jugoslavensku privredu,

a s druge strane to je područje za koje je Jurica Pavelić kvalificiran. Budući da

je predavanju prisustvovao vrlo ograničen broj ljudi, a s obzirom na zanimljivost

iznesenih podataka, objavljujemo osnovne misli iz predavanja djelomično skraćeno,

odnosno u interpretaciji autora ovog napisa.

Jedna od najvažnijih kategorija za moderno, osobito izvozno poslovanje, je

marketing. Njega je u »Exportdrvu«, kao i u većini drugih organizacija, u prošlosti

bilo toliko koliko je bilo tržišne orijentacije bez koje nema marketinga, a

njoj je suprotstavljena kategorija dogovorne ekonomije koju vjerojatno napuštamo

ako želimo razvijati tržište. »Exportdrvo« je u prošlosti s više ili manje uspjeha

izvršavalo svoju funkciju u zavisnosti od ograničenja koja su se postavljala

vezano upravo uz dogovornu ekonomiju.

Budući da je marketing imanentan tržištu, najmanje je teško proizvesti robu.

Daleko je teže utvrditi što tržište treba, u kojim količinama i pod kojim uvjetima.

Kada se to utvrdi, lokacija industrije nije više najvažnija.

Kod nas se do sada industrija i trgovina u našoj grani nisu razvijale na taj

način. Osnovni činilac su bile društveno-političke zajednice (najčešće općine) koje

su svoje sirovinsko bogatstvo željele oploditi najprije pilanskim kapacitetima, a

kasnije proizvodnjom finalnih proizvoda. Gradili su se veliki kapaciteti da se

zaposle ljudi. Uskoro su oni prerasli mogućnosti domaćeg tržišta, pa su se tražila

rješenja u izvozu. No čak i takvim pristupom postignuti su određeni rezultati

koji nisu za potejenjivanje.

Prošla godina, usprkos tome što je u cjelini gledano bila izrazito krizna, bila

je u našoj grani mnogo uspješnjia nego u ostalim dijelovima privrede. Dok je

privreda imala pad proizvodnje od 3%, naš reprokompleks je imao rast od 8%.

Izvoz je u cijeloj privredi povećan, ali manje nego u našoj grani gdje je povećanje

iznosilo oko 21%, ili oko 300 milijuna dolara. Akumulacija je također jača za

oko 40 indeksnih poena nego u privredi u cjelini, a gubici su u privredi rasli indeksom

298, a u šumarstvu i ndustriji prerade drva 117, što znači da su realno

u padu. Na žalost, osobni dohoci su u našoj grani i danas niži od prosjeka privrede.

Sve ovo dokazuje da je ova grana i u teškim uvjetima postigla vidne rezultate.

Jedan od najtežih problema koji nas danas muči je neelastično ustrajanje

pretežno na generalnom izvozu. Pri tome se vjeruje da je za takvo poslovanje

potrebno prije svega imati realan tečaj dinara, te da realna kamata nije veća od

realnog tečaja. Međutim, realna kamata je danas veća od realnog tečaja. U nju su

194


uključeni svi dugogodišnji promašaji, dubioze, fiktive, promašene investicije i još

mnogo toga nagomilanog kroz duže vrijeme. Zato Jugoslavija danas ima jednu

od najviših cijena kapitala u svijetu, a sve do prije pet godina kapital je bio izrazito

jeftin. Problem je osobito težak ako se ima u vidu da nema dovoljno vlastitih

obrtnih sredstava.

U vrijeme niske cijene kapitala, izvoznici su koristili vrlo povoljne kredite za

izvoz odnosno za pripremu robe za izvoz. Kamatna stopa dugo nije bila veća od

3%, a često su bili 70% financirani iz primarne emisije, a ostatak iz poslovnih

banaka, gdje kamata također nije prelazila 5%. Tada nije postojao problem naplate

,jer je inflacija bila veća od kamate, pa se praktično isplatilo naplaćivati

sa zakašnjenjem.

Danas smo otišli u drugu krajnost. U uvjetima kada privreda raspolaže sa

samo 20% vlastitog obrtnog kapitala, a u našoj grani samo 10%, uz kamate koje

su posljednjih mjeseci došle do 15% mjesečno, nema programa koji bi se mogao

smatrati izrazito atraktivnim i dohodovno isplativim.

S druge strane na domaćem se tržištu još osjeća konjunktura koja je djelomično

i umjetno stvorena relativno povoljnim kreditiranjem građana. Smatra se

da bez toga kreditiranja ne bi bilo ni takvog plasmana kakvog imamo danas.

Pitanje je da li je to zaista tako i u budućnosti će to biti jedan od ključnih

problema.

Trgovina danas nema kapitala kojim bi preuzela funkciju koju ima u razvijenim

zemljama, a što traži proizvodnja. To je sistem po kojemu proizvodnja

formira proizvođačku cijenu koju trgovina plaća, a zatim se na vlastiti rizik brine

o konačnom plasmanu robe. To praktično znači da problem skladištenja, transporta,

montaže robe i dr. u cijelosti rješava trgovina. Budući da trgovina za to

nema kapitala, a za proizvodnju je to neizdrživ teret, a s obzirom da se visoke

kamate moraju platiti, likviditet trajno i definitivno nestaje i iz proizvodnje i iz

trgovine. I to će u budućnosti biti jedan od ključnih problema.

Ne stoji ni tvrdnja da smanjenje prodaje na domaćem tržištu automatski donosi

povećanje izvoza. Naime, još uvijek se gubici u izvozu često nadoknađuju

višim cijenama na domaćem tržištu.

Sve više dolazimo u situaciju da unutrašnji dug, te dubioze u privredi po

težini problema nadmašuju inozemni dug. One već prelaze 60 milijardi dolara,

odnosno veće su od društvenog proizvoda Jugoslavije. Unutrašnje rezerve u vidu

štednje unutar kolektiva u odnosu na te brojke su simbolične i destimuliraju svaki

pokušaj zaokreta prema kvalitetnijem poslovanju. Pritom treba reći da su

osobni dohoci izrazito niski i destimulativni i ne pružaju praktično nikakve rezerve

za eventualne uštede.

Danas više nema prioriteta, a vejrojatno ih neće biti ni u budućnosti, nego

se svatko u tržišnim uvjetima mora snaći kako najbolje zna. Međutim, izlazak

iz krize ne sprečavaju slabosti u radu radnika. Naši radnici vrlo često u našim

tvornicama rade i intenzivnije, pa i bolje nego u razvijenom svijetu. Za taj su

rad višestruko slabije plaćeni, a rezultati su ipak slabi. Ključ problema je u organizaciji

posla, u programima, »managementu« i tehnologiji. Ti su elementi u inozemstvu

izrazito razvijeni i oni vuku privredu u brz razvoj. Mi, na žalost, u tome

sve više zaostajemo. Pri tome radnici i njihov odnos prema radu nisu temeljni

problem koji bi ometao razvoj.

»Manageri« će u budunosti dobiti veća prava, ali i veće obaveze i odgovornosti.

Međutim, njih nema dovoljno, a nedostaju im i odgovarajuća znanja. Zbog

195


toga se u Sloveniji u suradnji sa stranim profesorima, pa i uspješnim poslovnim

ljudima, već školuju specijalizirani stručnjaci za »management«. Slična inicijativa

postoji i u Zagrebu.

U skladu s uspješnošću naše grane uopće, »Exportdrvo« je prošle godine povećalo

izvoz za oko 17% u odnosu na 1987. godinu, odnosno 165 milijuna dolara.

Ohrabruje osobito povećanje prometa finalnih proizvoda (65 milijuna dolara).

Kada je riječ o finali, orijentacija »Exportdrva« je oko 70% izvoza u Zapadnu

Evropu, a 30% u SAD, dok je kod većine drugih izvoznika bitno drukčije, ili

je odnos potpuno suprotan. »Exportdrvo« je među prvima osnovalo u SAD svoju

firmu (1957. g.). Međutim, kao i ostali izvoznici orijentirani na prodaju preko

skladišta i sastavijaonica, danas ima velike probleme vezane uz gubitke i nelikvidnost.

Izlaz se mora naći i novim programima i svim mogućim načinima prodaje

na tom tržištu koje je zbog toga što je najveće na svijetu u tom smislu nezamjenjivo.

Neodgodivo je također približavanje Evrope koja će od 1992. godine biti

jedinstvena. Ako to ne učinimo Evropa će se do neke mjere za nas zatvoriti.

U SAD možemo poboljšati svoju poziciju prije svega napuštanjem kolonijalnog

namještaja uz koji smo uglavnom do sada bili vezani. Međutim, ta vrsta namještaja

je u padu, a skupa s njome i mi. U SAD uvoz namještaja posljednjih

godina konstantno raste po stopi od 25%, a jugoslavenski izvoz stagnira na nivou

od oko 150 milijuna dolara, a to znači da realno pada. Pojavili su se i novi izvoznici

od kojih vodi Taiwan i neke druge zemlje. Da bismo postigli više cijene naših

proizvoda moramo naći novi dizajn do kojeg ćemo doći ako naše znanje nije dovoljno,

uz pomoć američkih dizajnera. Problem su i kadrovi u inozemstvu, odnosno

njihov ograničeni mandat od četiri godine, dok bi ekonomski bilo opravdanije

da isključivo radni rezultati određuju dužinu ostanka na stranom tržištu.

»Exportdrvo« je relativno kasno krenulo u ostale oblike izvoza osim generalnog,

a to su razni vezani poslovi, dugoročne proizvodne kooperacije, pogranični

prmet i dr. Ti oblici prometa morat će se razvijati i u budućnosti.

Usprkos porblemima, ove se godine planira povećanje izvoza »Exportdrva«

za 6,5%, odnosno u visini od oko 175 milijuna dolara. Roba za izvoz ima i nude

se, a osobito se naglo povećava proizvodnja parketa koji su danas opet postali

trend u svijetu, gdje se napuštaju razne varijante plastičnih i sličnih podova. Jak

udarac doživjeli smo posljednjih godina na tržištu SSSR-a gdje su proizvodi naše

grane većim dijelom brisani iz robnih listi. Poznato je također da s ovom velikom

zemljom imamo trgovinski suficit što sprečava oživljavanje izvoza u SSSR, usprkos

činjenici da se SSSR danas u poslovnom smislu izrazito otvara prema razvijenom

svijetu.

Bez obzira na sve iznesene probleme koji su vrlo teški, izvozni rezultati se

mogu bitno poboljšati, jer imamo tradiciju i ugled koji je veći u inozemstvu nego

u zemlji, ali nam nedostaje razvijeni »management« i sve ono o čemu je ranije

bilo riječi. Ako se u tim elementima približimo razvijenom svijetu, a po ljudskom

potencijalu to možemo, onda su mogući i krupniji pomaci na bolje u izvoznom

poslovanju.

Priredio: Mario Filipi

196


KNJIGE I ČASOPISI

GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

Volumen 24 — 1988.

Opseg 24. sveska Glasnika za šumske

pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu

(glavni urednik Prof. dr. Đuro

R a u š, urednik za šumarstvo Prof. dr.

Branimir P r p i ć, urednik za drvnu industriju

Prof. dr. Stanko Bađun, tehnički

urednik Dr. Želimir B o r z a n) iznosi

167 stranica teksta i 14 stranica (na

15 listova) fotografija. Od 12 priloga o-

sam je tema o hrastu, pa se po tome

može smatrati i tematskim sveskom. Sve

radove uredništvo je primilo u prvoj

polovici 1987. godine.

1. Na hrast i hrastove sastojine odnose

se teme:

— I. Trinajstić: Taksonomskaproblematika

hrasta lužnjaka,

— D. Klepac: Uređivanje šuma hrasta

lužnjaka,

— A. Pranjić, V. Hi tree i N.

Lukić: Praćenje razvoja sastojina hrasta

lužnjaka tehnikom simuliranja,

— Š. Meštrović: Šume hrasta lužnjaka

s posebnom namjenom,

— S. Boj an in i S. Nikolić: Sječa,

izrada i transport šumskih sortimenata

hrasta lužnjaka,

— S. Sever i M. Slabak: Mehaniziranje

radova u eksploataciji šuma

hrasta lužnjaka u istočnoj Slavoniji,

— I. Spaić i M. Glavaš: Uzročnici

šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji,

— F. Penzar: Oštećenje furnira hrasta

lužnjaka (Quercus robur L.) od insekata

iz tropskog područja.

Iz priloga I. Trinajstića saznajemo,

da, u Londonu, postoji herbar Linnea,

koji nema samo povijesnu vrijednost

nego i za određivanje prioriteta autora,

prvog, opisa pojedine vrste. Naime,

prema Međunarodnom zakoniku za

nomenklaturu biljaka (Code internationale

of botanical nomenclature, Utrech, 1972)

prednost ima autor, koji je prvi opisao

makar i nepotpuno, odnosnu vrstu. Malo

je poznato, da je Linne uz cer sve

listopadne evropske hrastove nazvao Quercus

robur, dakle lužnjak, uz oznaku,

da je to varijabilna vrsta. Uz ostalo Trinajstić

navodi, da treba riješiti problematiku

skadarskog i štojskog hrasta (hrasta

iz Štoja kod Ulcinja), koje je opisao

P. Černjavski te brdskog lužnjaka M. Jovančevića.

Posebno navodi i kasni hrast

lužnjak o kojem jeM. Stojković 1978.

izradio magistarski rad pod naslovom

»Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta

lužnjaka L.«

D. Klepac prikazao je s jedne strane

pregled uređivanja šuma hrasta lužnjaka

od prve osnove iz 1865. godine do

danas, a s druge strane iznio statističke

podatke o ovim šumama u Jugoslaviji.

Na području cijele Jugoslavije ima

263 990 ha lužnjakovih šuma od čega u

SR Hrvatskoj 164.912 ha a u SR Srbiji

65.102 ha (20.533 ha nalazi se u Srijemu

kao nastavak spačvanskog šumskog kompleksa).

Čitatelja glasnika valja upozoriti,

da je, na str. 129., citirani članak »Les

forets de chene en Slavonie« objavljen

u prijevodu i u Šumarskom listu br. 11

—12, 1982., str. 489.

A. Pranjić i sur. promatraju tehnikom

simuliranja čiste sastojine hrasta

lužnjaka po modelu 4, koji je, uz ostalih

nekoliko, autorica prikazala u Glasniku

za šumske pokuse, vol. 23.

197


Š. M e š t r o v i ć je prikazao specijalne

rezervate šumske vegetacije odnosno

rezervate proglašene po Zakonu o zaštiti

prirode zaštićene šume ili sastojine

hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Pod zaštitom

nalazi se 863 ha lužnjakovih sastojina

od čega 546 ha u Hrvatskoj. Ostale

su na području SR Srbije sa šest rezer

vata površine 140 ha u Bosutskom bazenu,

dakle nastavno na Spačvanski bazen,

a u užoj Srbiji je jedan rezervat, Godomin,

na području Smedereva, površine

176 ha, cenoza hrasta lužnjaka s običnim

grabom.

Radove kod sječe šume S. B o j a n i n

i S. N i k o 1 i ć prikazali su po pojedinim

sortimentima a transport po fazama.

Posebno bilježimo da je i prema

iskustvu u SR Njemačkoj, za obaranje

starih hrastovih stabala i kresanje grana

u pravilu neekonomična primjena strojeva

nego ostaje rad pilom (dakako motornom).

Za sječu i izradu prorednog materijala

dolazi u obzir deblovna metoda,

a u zrelim sastojinama »prema načinu

privlačenja treba se odlučiti za deblovnu,

odnosno poludeblovnu ili sortimentnu

metodu«. Izradu jednometarskog sortimenta

u pravilu ne treba primjenjivati.

Autori su dali, na osnovu podataka

koje, kako naglašuju, zahvaljuju dipl. inž.

Dragi Bedžuli, i ove odnose: »U zrelim

sastojinama otpad kod sječe i izrade

iznosi oko 20% (od toga kora 13%).

U iskorištenoj drvnoj masi 18%* je prostorno

drvo, a 82% tehničko. U tehničkom

drvu trupci su zastupljeni s 92 l >/» (16% su

furnirski trupci), 7>/o je rudničko drvo, a

1% trupci za vodove. Autori smatraju,

da »radi boljeg iskorištenja biomase tre­

198

ba razmotriti primjenu usitnjavanja sitne

granjevine«. Dabome, razmotriti, jer

ni ta masa nije izgubljena za šumarstvo,

ona je »gnojivo« šume. Takvo mišljenje,

uostalom, nije nepoznato ni u inozemstvu,

gdje se predlaže iskorišćivanje cjelokupne

biomase u za tu svrhu posebnom

podignutim plantažama, a u prirodnim

(gospodarskim) šumama sitnu granjevinu

ostaviti u šumi. To, uostalom, čitamo

i kod S. S e v e r a i M. S 1 ab a-

k a kada kažu da »treba očekivati i podizanje

tzv. energetskih šuma« iako u

prethodnom stavku nagovještavaju, da će

se »u oplodnim i čistim sječama primjenjivati

sortimentna metoda, a sva ostala

šumska biomasa (osim sortimenata)

usitnjavati iveranjem, a panjevi vaditi i

dalje mehanički prerađivati«.

U prikazu »uzročnika šteta na hrastu lužnjaku

u Jugoslaviji« I. S p a i ć i M. G 1 a-

v a š priložili su i kazalo štetnih organizama

(za hrast) podijeljeno na životinjske

i biljne te razlučene po pojedinim

dijelovima stabla. Na kraju autori upozoravaju

na anatomsko-fiziološki kompleks

odnosno »na činjenicu da je obskrbna

zona vodom kod hrasta vrlo uska

tj. da je ograničena samo na krajnji vanjski

god«. Stoga »ako bi u konstelaciji nama

za sada nepoznatih, dakle i nepredvidivih

okolnosti koja Ophistoma vrsta

postala još virulentnija (možda mutacijom),

hrast bi jednako kao i brijest zbog

spomenute njegove odlike mogla zadesiti

potpuna katastrofa«.

F. P c n z a r saopćio je rezultate svojih

ispitivanja kako ksilofagni insektibjelikari

tropskog drva kojeg uvozimo mogu

nanijeti velike štete na drvu i u umjerenom

klimatskom području kada je prerađeno

u furnir i to samo na furnire hrastove

bjelike i upućuje, kako se štete

mogu spriječiti odnosno onemogućiti razvoj

ksilofaga.

2. Nadalje su obrađene i slijedeće teme:

— Ž. B o r z a n: Karitipovi nekih borova

podsekcije Sylvestres,

— I. Trinajstić: O problemu sintaksonomske

pripadnosti šuma alepskog

bora — Pinus halepensis Miller u jadranskom

primorju Jugoslavije,

— K. O p a 1 i č k i: Utjecaj hranjiva u

iglicama jele na promjenu gustoće populacije

jelina moljca igličara (Argyresthia

fundela F. R. Tineidae, Lepidoptera),


F. P e n z a r: Mineralne tvari u tropskom

drvetu.

Ž. B o r z a n, kako navodi u ovom

prikazu, »u radovima na kontroliranoj

hibridizaciji crnog i običnog bora, koji

se provode na Katedri za šumarsku genetiku

i dendrologiju Šumarskog fakulteta

u Zagrebu, (sudjeluje) od 1960. godine

kao suradnik prof, dra M. V i d a-

k o v i ć a u rješavanju problema inkopatibilnosti

između ove dvije vrste.« Ti

se radovi provode i uz sufinanciranje Zajedničkog

jugoslavensko-američkog odbora

za znanstvenu i tehničku suradnju,

te oni spadaju u fundamentalna istraživanja.

U ovom radu Borzan je prikazao

rezultate istraživanja kariotipa nekoliko

stabala crnog i običnog bora, japanskog

crvenog bora (Pinus densiflora Sieb &

Zucc.) te križanca P. x nigrosylvis, Vid.,

svih u parku oko zgrade Šumarskog fakulteta

i vrta Katedre za šumarsku genetiku

i dendrologiju. Rezultate ovih istraživanja

treba upoznati neposredno iz o-

vog rada Ž. Borzana.

Prema istraživanju H. J. Beug-a na

Mljetu alepski bor bi na naše područje

donijeli Grci, jer se pelud alepskog bora

javlja s peludom oraha ] žitarica odnosno

prije kojih 3000 godina. To je, doduše,

I. Trinajstić već konstatirao

1975. godine, a sada to samo navodi u

okviru cjeline svoga prikaza. S obzirom

na pomlađivanje i prirodno širenje alepskog

bora razlikuje tri dijela: sjeverni

u kojem »stare kulture alepskog bora

zadržavaju svoje oštre prvotne granice,

srednji i južni priobalni pojas te područje

srednje i južnodalmatinskih otoka na

kojima se alepski bor prirodno širi i izvan

starijih sastojina. Dakako, da se kulture

(sastojine) i prirodno pomlađuju. To

vrijedi i za sjeverni dio, pa npr. prvotna

kultura kod Labina, a prije i za

vrijeme rata sječena za rudničko drvo,

prirodno se u potpunosti pomladila.

Prema rezultatima istraživanja K. O-

palički »masovna pojava moljca posljedica

je promjena u ekosistemu koje su

nastale utjecajem atmosferskih prilika i

antropogenih faktora (i očituju) promjenama

u sastavu mikroelemenata iglica, te

sadržajem suhe tvari u njima... Porast

brojnosti potkornjaka (također) ukazuje

na prisutnost zagađivača.« Postavlja se

pitanje, zašto je ovaj članak označen kao

»stručni«, kada iznosi rezultate višegodišnjih

istraživanja. Ta, i u izdanjima

JAZU-a nalazimo kategorije »znanstveni

izvještaj« i »znanstveno saopćenje«. To

vrijedi i za prethodni prilog F. Penzara.

Dvanaesti prilog ovog sveska Glasnika

je F. Penzara »Mineralne tvari u

tropskom drvetu«. Mineralne tvari su različitog

kemijskog sastava i veličine (mikroskopskih)

i mogu poslužiti za dijagnosticiranje

pojedinih vrsta. Međutim o-

ne nepovoljno djeluju na mehaničku preradu

te je potrebna promjena geometrije

zubea i nanošenjem određenih legura

da se poveća njihovu tvrdoću.

Oskar Piškorić

199


Dr. Aleksandar R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev:

PRAKTIKUM IZ GENETIKE SA OPLEMENJIVANJEM BILJAKA

(Drugo izdanje)

Izdavač: IRO »Naučna knjiga«, Beograd,

1988.

Knjiga sadrži ukupno 345 str. Podijeljena

je u slijedeća poglavlja:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Predgovor

Citološke osnove genetike

sa oplemenjivanjem

biljaka

Individualna promenjivost

biljaka

Metodi izučavanja individualne

promenljivosti

Genetička analiza i

oplemenjivanje biljaka

putem kontroliranog

ukrštanj a

Individualna selekcija

Semenske plantaže

Oplemenjivanje drveća i

žbunja na otpornost prema

bolestima [ insektima

Odabrani zadaci iz

pojedinhi oblasti genetike

sa oplemenjivanjem biljaka

Prilozi

Literatura koja se odnosi

na više poglavlja

Str.

1-- 3

3-- 27

28-- 36

36-- 73

74--114

115--140

142--173

175--185

186--227

228--231

231--243

Registar imena rodova,

vrsta i unutarvrsnih taksona 243--345

Kao što autori napominju u svom u-

vodnom dijelu, praktikum je napisan da

se zadovolji potreba za tekstom, koji o-

buhvaća primjenu suvremenih znanja iz

genetike i oplemenjivanja biljaka u biljnoj

proizvodnji. Iako udžbenik govori o

genetici i oplemenjivanju biljaka, ipak se

mora naglasiti, da je težište dano na vrste

šumskog drveća i grmlja.. Zbog toga stručnjake

različitih profila, kao što su studenti

Šumarskog fakulteta, Šumarskog odjela,

studenti postdiplomske nastave sa područja

Oplemenjivanja šumskog drveća, Silvikulture,

Sjemenarstva i rasadničarske

proizvodnje, Oblikovanja i zaštite prirode,

te stručnjaci u operativi, koji svojom stručnom

aktivnošću pokrivaju navedena područja

djelatnosti u šumarstvu i hortikulturi.

Isto tako smatramo, da ovaj udžbenik

može također korisno poslužiti i o-

stalim studentima te stručnjacima, čija je

djelatnost vezana za biljnu proizvodnju,

zaštitu i unapređenje šumskih ekosistema.

Knjiga Dr A. Tucovića i Dr V. Isajeva

obiluje velikim brojem crteža, grafikona,

slika i tabela, što je čini praktičnom

za razumijevanje materije koju obrađuje.

Zbog svega navedenog preporučujemo

stručnoj javnosti knjigu Praktikum iz genetike

sa oplemenjivanjem biljaka.

Prof, dr M. Vidaković

Prof, dr A. Krstinić

200


Jean-Michel Pinet

L'ECONOMIE

E LA CHASSE

avec collaboration de Marie-Genevieve

Lavant et Paul Mćlen.

Comite national d'information chasse-naturc

— Laboratorie d'ecologie et de la

faune sauvage de l'lnstitut national agronomique,

Paris, 1987, pp. 93. (format

A 5 )

Ekonomika lova (Naslov knjige, koju

je izdao Nacionalni komitet informacija

o lovu i prirodi — Laboratorij ekologije

i divljači Nacionalnog agronomskog instituta,

Pariz 1987.)

Francuska ima 1800 000 lovaca. Na 1

lovca otpada 26 ha korisne poljoprivredne

površine i šuma. Daje se pregled tih

pokazatelja za 12 zemalja Evropske zajednice.

Zatim se detaljno prikazuje kako se

odvijala nacionalna anketa o lovu u

Francuskoj. Anketni list sadržavao je 117

pitanja, razaslao se u 36 000 primjeraka

(2 :i /o populacije lovaca) 90 oblasnim federacijama,

odaziv 15 od njih iznosio je

iznad 20%, 7 od njih nije se odazvao, 81

od njih je sudjelovalo u anketi, a pojedinačni

lovci su odgovorili 11,6%. Ipak se

postigla prilična geografska reprezentativnost.

Kontroliravši rezultate tako obimne

ankete s dva pouzdana podatka, odlučilo

se sastaviti »reprezentativni uzorak«

i na njemu temeljiti zaključke studije. Takav

uzorak postigao se eliminirajući dio

odgovora u anketi koji su davali previsoke

podatke, ali je dao dovoljno točne

podatke za dva pouzdana podatka,

koji su izabrani pri tom postupku.

Autor najprije analitički obrađuje lovce,

utvrdivši:

— da je 90,2% oblasnih, a 9,8 a /o nacionalnih,

te koliko postotaka ima dozvolu

za visoku divljač, vodenu divljač,

opću;

— da 80Vo živi u općinama s manje od

5 000 stanovnika (40% svih Francuza),

dok samo 10 :, /o u općinama s više od

20 000 stanovnika (40% svih Francuza);

— da je lov u Francuskoj djelatnost ruralna,

jer je udaljenost od lovišta to

manja što je naselje malobrojnije stanovništvom;

— da socio-profesionalne kategorije lovaca

su ovako raspoređene:

radnici 20,6% (Francuska ima ukupno

radnika 35,3'Vo)

poljoprivrednici 18,8% (Francuska ima

ukupno samo 5,3°/o)

namještenika 14,3% (Francuska ima

ukupno samo 9,9 :, /


— žene-lovci: samo 1,5% lovaca, no taj

udio raste te ih je bilo 1986. do 6,27o

(pretežno iz velikih gradova); one su

superiorne muškarcima u kvaliteti:

kulturnom nivou, višem obrazovanju

i boljim rezultatima na lovačkim ispitima

(obaveznim od 1976.)-

Zatim autor obrađuje praksu lova:

broj izlazaka u lov minimum 10—15 izlazaka

godišnje, a maksimum više od 100

izlazaka godišnje, dajući indeks prema

brojnosti naselja stanovništvom,

godinama starosti lovaca (najviše do

25 god. i više od 65 god. (umirovljenici),

socio-profesionalnim kategorijama

lovaca (maksimum pri poljoprivrednicima

te umirovljenicima). Utvrđuje

»pritisak lova« kao umnožak 'indeksa izlazaka',

broja lovaca kroz površina lovljenja;

taj iznosi 4,45 za veliku nizinu

centralne Francuske i 3,75 za provincije

istoka, centra i juga Francuske.

Dalje u glavnom dijelu knjige, autor

analitički obrađuje troškove j zaposlenje

koje uzrokuje lov (izravno i neizravno).

Pritom istražuje brojne zanimljive detalje

ali i dolazi do sumarnih podataka koje

iskazuje u rekapitulaciji troškova i broja

zaposlenih (v. tabelu).

Ako se usporedi, zaključuje

se:

— trošak po lovcu 6 500 franaka godišnje

a trošak po stanovniku Francuske

za zdravstvo 6 250 franaka/godišnje,

— ukupni trošak 11739 mil. franaka/godišnje

; broj zaposlenih 27 460 u vezi

s lovom, a 10,8 mil. franaka/godišnje

i broj zaposlenih 23 500 u iskorišćivanju

šuma i pilanarstvu.

Po prvi puta u Evropskoj zajednici,

ocjenjuje se dobrovoljni rad lovaca u

Francuskoj: na bazi sjednica lovačkih

društava 12,1, raznih akcija 4,9 uređivanja

7,7 brojenja divljači 4,8 dana godišnje —

ukupno 6 000 000 »izlazaka«, od čega 73"/n

na teren, tj. 22,5 mil. sati i 13 800 sati (uređivača

s punim radnim vremenom«. Taj

dobrovoljni rad nije uvršten u navedenu

»rekapitulaciju« (tablicu). Na temelju navedene

analize na 1 lovca-uređivača otpada

3 500 ha korisne poljoprivredne površine i

površine šuma, a na 1 agenta tehničkog

i administrativnog sektora lova 21 000 ha

navedene površine. Novčana procjena tog

dobrovoljnog rada nije data, navodeći da

je važnost tog vremena razonode veća

od financijskih troškova.

U »epilogu« autor daje kratak resume

i navodi što treba u budućnosti osigurati:

— sintetički pokazatelj aktivnosti lova i

njegovo praćenje,

— »demografiju« lovaca da bi se predvideo

njihov ekonomski utjecaj,

— primjenu pokazatelja upravljanja teritorijalna

koji će omogućiti uređivačima

lova da utvrde generalne zadatke

i ostvare odnosne rezultate.

Lov je aktivnost gdje se miješa fizički

angažman, pasija, ovladavanje sobom,

znanstvena spoznaja, dobrovoljni

rad, a ima budućnost ekološku i edukativnu

u odnosu prema prirodi; ona predstavlja

personalnu disciplinu života.

Na str. 8, te 90—92. autor daje određene

ekonomske podatke i rezultate za

12 zemalja Evropske zajednice — o ekonomici

lova, a na str. 93. bibliografiju s

15 izvora.

Iz navedenog se vidi da autor u obradi

nije obuhvatio uzgoj i zaštitu te korištenje

divljači (već samo lov), pa ni prihode

lovstva i lovnog gospodarenja, a to

znači ni strukturu ukupnog prihoda lovstva,

ni financijski rezultat, ni investicije

u lovstvo, ni štete koje divljač nanosi

poljoprivredi (ratarstvu, peradarstvu,

ostalom stočarstvu i dr.) šumarstvu i poljoprivredi.

Nije obuhvatio ni preradu divljači,

ni trgovinu divljači (pijačnu, unutrašnju,

vanjsku — (eksport i import).

Nije obuhvatio transport (krupne) divljači

do hladnjače te aktiviranje javnog

transporta ulovljenom divljači. Konačno,

202


REKAPITULACIJA TROŠKOVA I BROJA ZAPOSLENIH

Sektori

Po Ukupno

lovcu u mil. %

fr./god. fr.

Broj

zaposlenih

1. Sektor

usklađivanja

sa zakonskom

propisima 358 646 5,5 3,400

2. Sektor prava

na lov 960 1700 14,7 5 500

3. Sektor opreme 1 120 2 017

17,2 7 960

od čega:

puške 313 563

čaurc 247 445

karabine 67 120

kugle 19 34

održavanje 225 406

specijalna oprema

odjeća i obuća

38

215

68

387

Sektor lovne

kinologije

od čega:

prehrana

uzgoj

nabavke

5. Sektor usluga

od čega:

transport do

lovišta i natrag

specijalna

vozila

hotelijerstvo

druženje

lovni turizam u

inozemstvo

6. Sektor

informiranja

od čega:

specijalne lovne

revije

knjige o lovstvu

suveniri o lovu

pripadnost

specijalnim

lovačkim

udruženjima

Sektor jova na

2 430

1740

265

425

1518

970

117

46

377

110,5

44,5

14

48

4 374

3 132

477

765

2 727

1740

210

82

680

15

199

80

2.S

87

7,2

37,4 8 250

23,4 Neproci j enj eno

konjima 70

0,6 1300

1—7. UKUPNO 6 500 11739 27 460

1,7

200

50

800

Neprocij enj eno

Primjedbe:

Sektor 1. obuhvaća: lovački ispit, dobijanje jedne ili više godišnjih dozvola za

lov, osiguranje. Financijska sredstva idu u korist osoblja lovne organizacije, osiguranja,

države, općina, poljoprivrednika (za štete nanijete od krupne divljači).

Sektor 2. obuhvaća: finalna sredstva za lovačko društvo, jednu akciju, jednu lokaciju,

napojnice i darove. Ona idu u korist uzgajivača divljači, lovočuvara, vlasnika

zemljišta, privatnih lovačkh društava.

I drugi sektori su u knjizi analogno detaljizirani.

203


nije obuhvatio ni izbjegnute štete time

što lovci ubijaju medvjeda, vukove, lisice,

tvorove i drugu grabežljivu dlakavu

divljač te vrane, svrake i si. (štete u poljoprivredi,

lovstvu, vodoprivredi), odnosno

pse i mačke skitnice (kao primarne

prenosnice bjesnoće i ehinokokoze (štete

u uzgoju divljači, stočarstvu i zdravstvu

ljudi). Sve to u nas je obuhvatila

studija Kraljić, B. — Jovetić, R.: »Ekonomika

lovstva Jugoslavije«, Skopje 1960,

napisano mašinom za pisanje s dokumentacijom

str. 1—827 + I-XXI1I (za

Glavni lovački savez Beograd, do danas

neobjavljena).

Već godine 1930. u nas objavljena je

knjiga Marinović, M.: »Privredni značaj

lova u Jugoslaviji«, str. 1—219 + 3 pregleda.

U njoj je autor obuhvatio »lov« u

značenju »lovstva« i »lovnog gospodarenja«

te odnosnih multiplikativnih efekata

na temelju narativnih opisa i nešto površnije

procjene. Na str. 176—203 knjige

obradio je ova poglavlja: 1) vrijednost

mesa, krzna i trofeja, 2 troškovi za zakupnine,

3) troškovi koji idu u fiskalne

prihode, 4) troškovi lovne ekonomije, 5)

troškovi kojim se aktivira industrija (puške,

municije i dr.) i obrt, 6) troškovi koji

čine prihode trgovine (unutrašnje i

vanjske), tj. njihove marže, vanjskotrgovinski

bilans, 7) troškovi u vezi s lovnom

kinologijom, 8) troškovi u visini prometa

novca izdanog za lovačku književnost,

štampu i umjetnost, 9) ostale koristi od

lova (spašavanje od šteta u stočarstvu u-

bijanjem vukova i dr.) — bez novčane

procjene, 10) idealna vrijednost lova —

bez novčane procjene, 11) štete od divljači

(odštete) — bez novčane procjene. Prema

prethodnoj stavci vidi se da ta studija

nije obuhvatila: lovni turizam, izbjegnute

štete u poljoprivredi od vrana,

svraka i si., izbjegnute štete u vezi s bjesnilom

i ehinokokozom, te elemente bruto

proizvoda, investicije u lovstvo i dr.

Prof, dr Branko Kraljić

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE

Uspjeh lova u vlastelinstvu presvjetle gospodje grofice Norman-Ehrenfels u

Valpovu tečajem god. 1888. Tečajem godine 1888. ubijeno je u šumama ovog vlastelinstva

sliedeća množina divljadi, i to koristne: 1 jelen, 4 srnjaka, 43 zeca, 12

trčaka, 46 šumskih šljuka, 23 divlje patke i 81 prepelica; škodljive zvjeradi pako:

9 divljih svinja, 2 vuka, 114 lisica, 27 jazavaca, 1 vidra, 38 divljih mačaka, 46

kuna, 19 tvoraca, 58 lasica, 15 orlova, 8 jastrebaca, 498 mišara, 167 kobaca, 40

gavrana, 1332 vrane i 528 svraka. — Ukupno 210 koristne i 2902 komada škodljive

zvjeradi, sveukupno dakle 3112 komada.

Osim toga nađena su 2 otrovana vuka.

Za otu ustrieljenu divljač izplatilo je vlastelinstvo dotičnikom svotu od

701 for. 98. novč.

(str. 84.)

Zanimivo za lovce. Često se je opazilo, da šljuka umie svojim kljunom perje

izčupati, te š njim ranu od puške zabrtviti (začepiti) poput kakova obvoja ili

melema (flaštra). Na ubijenih šljukah vidjalo se, da su imale na tielu stare još

dobro nezacielnjene rane, koje su perjel (pahuljkami) obložile, da zaustave krvačenje,

a njeke opet imale su ozljedjene noge s perjem obavite.

(Str. 85.)

204


IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE

ZAPISNIK

6. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva

i drvne industrije Hrvatske, održane 24. veljače 1989. godine u Zagrebu.

Prisutni: Adam Pavlović, dipl. inž., prof. dr. Branimir Prpić, mr. Vladimir Bogati,

Viktor Wolf, dipl. inž., Božidar Pleše, dipl. inž., Nadan Sirotić,

dipl. inž., dr. Đuro Kovačić, dr. Nikola Komlenović, mr. Krešimir Musa,

Ivan Maričević, dipl. inž. i Vlatka Antonić.

DNEVNI

RED

1. Usvajanje zapisnika 4. i 5. sjednice Predsjedništva Saveza i sjednice Savjeta

Šumarskog lista.

2. Razmatranje i usvajanje:

a) Izvještaja inventurne komisije

b) Prijedloga Zaključnog računa za 1988. godinu.

3. Razmatranje i usvajanje Nacrta Programa rada za 1989. g. i Financijskog

plana za 1989. godinu.

4. Pripreme za održavanje 94, SKUPŠTINE SAVEZA — utvrđivanje mjesta o-

državanja, datuma, dnevnog reda i teme za drugi dio rada Skupštine.

5. Tekuća pitanja.

Predsjednik A. Pavlović je predložio da prije prelaska na dnevni red,

čujemo kratku informaciju o rezultatima dosadašnjih aktivnosti u vezi primjedbi

i prijedloga na amandmane na USTAV SR HRVATSKE. Krešimir Musa

poziva se na podatke sadržane u Delegatskom vjesniku od 23. veljače 1989. i

druge izvore i konstatira da su naše primjedbe i prijedlozi na ustavne amandmane

SR Hrvatske svesrdno prihvaćeni od naših organizacija — institucija, uz

nekoliko iznimaka. Šumsko gospodarstvo Sisak OOUR za iskorištavanje šuma

ne prihvaća predloženi tekst za dopune Aamandmana na Ustav SR Hrvatske.

Lovno-šumsko gazdinstvo »Jelen«, OOUR Beograd Radna zajednica zajedničke službe

Bilje ne slaže se s time da se Ustavom predvidi mogućnost donošenja zakona

kojim bi se propisalo obavezno udruživanje organizacija udruženog rada

šumarstva u određene oblike organizacije. R. O. »Slavonsko šuma« Iskorištavanje

šuma »Slatina« iz Podravske Slatine prihvaća predloženi tekst pod uvjetom

da se iz njega izostave riječi »obavezno udruživanje OUR u zajednice« Krešimir

Musa naglašava: Koordinacija pri Ustavnoj komisiji Sabora SR Hrvatske

prihvatilo je naš prijedlog i realno je očekivati pozitivno rješenje.

Na kraju obavještava prisutne da će se odmah po usvajanju Ustavnih a-

mandmana (svibanj) pristupiti izradi dopuna zakona o šumama, koji bi objektivno

mogao biti usvojen krajem ove početkom iduće 1990. godine. Do tada se

ne mogu obaviti formalne promjene organiziranosti šumarstva u SR Hrvatskoj.

Ad. 1.

Usvajaju se zapisnici 4. i 5. sjednice Predsjedništva Saveza kao i zapisnik

sjednice Savjeta Šumarskog lista bez posebnih primjedaba.

Ad. 2.

Adam Pavlović — predsjednik, ukratko se osvrće na sadržaj i rezultate

poslovanja s posebnom napomenom da će Odbor samoupravne kontrole na-

205


knadno u pismenom obliku podnijeti Izvještaj o pregledu odgovarajuće dokumentacije

— poslovanju. Slavko Šarčević predsjednik Odbora iz objektivnih razloga

nije mogao prisustvovati ovoj sjednici.

Vlatka A n t o n i ć osvrće se na sadržaje u Izvještaju inventurne komisije,

a Ivan M a r i č e v i ć govori o karakterističnim podacima — pokazateljima prihoda

i rashoda za 1988. godinu i uvjetima u kojima su se ostvarivali rezultati

poslovanja.

Nakon rasprave o podnijetim izvještajima i odgovarajućoj dokumentaciji

Zaključnog računa za 1988. godinu (vidi u prilogu) usvojeni su:

— Izvještaj Inventurne komisije sa stanjem 31. prosinca 1988. g.

— Pregled prihoda i rashoda za 1988. g.

— Obračun prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti za 1988. g.

Usvojen je prijedlog da se za uspješno obavljene poslove i zadatke u 1988.

g. zaposlenima u stručnoj službi Saveza isplate jednomjesečni prosječni osobni

dohoci ostvareni u toj godini, a u skladu Društvenog dogovora o dohotku.

Ad. 3.

I. Maričević obrazložio je neke važnije stavke prihoda i rashoda iz predloženog

Financijskog plana za 1989. godinu. Posebno se osvrnuo na stavke prihoda

koje se ostvaruje kroz zakupninu poslovnog prostora u Šumarskom domu

i stavke rashoda koje se odnose na održavanje Šumarskog doma. Konstatirano

je da ostvarena sredstva u proteklom razdoblju nisu omogućavala intenzivnije

održavanje zgrade, iako za to postoji sve veća potreba s obzirom na starost

objekta (izrađena je 1989. godine). Također je govorio o stavkama, koje se

odnose na osjetno povećanje prihoda i rashoda za izdavanje Šumarskog lista.

Troškove tiskanja moguće je smanjiti ak ose unaprijed doznače sredstva za o-

čekivane usluge tiskare i ako se nabavi odgovarajuća količina papira i drugog

materijala za te potrebe. U tome smislu obavljaju se pripreme s našim poslovnim

partnerima.

A. P a v 1 o v i ć, predlaže da se dostavljen nacrt Programa rada za 1989. godinu

primi na znanje i da se na slijedećoj sjednici utvrdi prijedlog Programa

rada, kojega će Skupština verificirati.

Nakon rasprave usvojen je prijedlog Financijskog plana za 1989. godinu uz

napomenu da će se naknadno vršiti određena korektura, zavisno od kretanja

cijena — inflacije. Također je usvojen nacrt Programa rada za 1989. godinu

kao radni materijal (vidi u prilogu).

Ad. 4.

Adam P a v 1 o v i ć, poziva se na 5. sjednicu i dogovor, koji nas obavezuje

da na ovoj 6. sjednici donesemo odgovarajuće odluke o održavanju 94. Skupštine

Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Nakon

rasprave o pojedinim pitanjima donijeta je

ODLUKA

A. Mjesto održavanja Delnice.

B. Datum održavanja 22. i 23. lipnja 1989. g.

C. DNEVNI RED (prijedlog)

1. Otvaranje 94. Skupštine SAVEZA DITŠDIH

2. Izvještaji o radu za razdoblje između 93. i 94. Skupštine.

a) Izvještaj potpredsjednika

b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista

c) Izvještaj o poslovanju — Zaključni račun 1988. g.

d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole

3. Rasprava i usvajanje izvještaja.

206


4. Program rada za 1989. godinu.

5. Financijski plan za 1989. godinu.

SAVJETOVANJE na temu: »Problematika razvoja PRIMARNE PRERADE

DRVA u SR Hrvatskoj«

D. Nosilac izrade referata dr. Tomislav P r k a, na temu: »Problematika razvoja

primarne prerade drva u Hrvatskoj«. Nosilac izrade koreferata dr. Đuro

K o v a č i ć: »Stanje i razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«.

E. Radna grupa za pripremu 94. Skupštine: Adam Pavlović, Branimir Prpić,

Đuro Kovačić i Ivan Maričević.

F. Proširena sjednica Predsjedništva Saveza s predstavnicima Društava održati

će se 21. travnja 1989. g. u SI. Brodu.

G. Svim Društvima našeg Saveza uputiti dopis kojim se obavještavaju o odluci

Predsjedništva za održavanje 94. Skupštine i neposrednim zadacima u

pripremi.

Ad. 5.

I. Maričević, ukratko se osrvnuo na: utvrđivanje visine zakupnine za

poslovni prostor u Šumarskom domu i praćenje kretanja osobnih dohodaka

zbog donošenja odgovarajućih odluka o utvrđivanju vrijednosti boda. Usvojeni

su prijedlozi:

1. Visina zakupnine po 1 m 2 mjesečno od 1. travnja 1989. godine iznosi:

a) za poslovni prostor (kancelarije i si.) 11.000.— din.

b) za podrumski prostor 5.080.— din.

Računi za zakupnine ispostavljaju se mjesečno.

2. Za utvrđivanje prijedloga vrijednosti boda određuje se: Adam Pavlović,

Đuro Kovačić i Branimir Prpić.

U vezi dopisa Saveza inženjera i tehničara Hrvatske od 17. veljače 1989.

godine predlažemo za priznanje SITJ-e:

1. Za plaketu »14 — april«: Oskara Piškorića, dipl. inž.

2. Za povelju počasnog člana: prof. dr. Branimira Prpića.

3. Za povelju zaslužnog člana: Nadana Sirotica, dipl. inž.

4. Za najbolju organizaciju inženjera i tehničara u 1988: Društvo ITŠDI Zagreb

i Vinkovci.

5. Za najbolju publikaciju u 1988. g.: Šumarski list.

Zapisnik sastavio:

Ivan Maričević, dipl. inž.

Predsjednik:

Adam Pavlović, dipl. inž.

PRILOG Ad. 2a

Izvještaj Inventurne komisije

Predsjedništvo Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije

Hrvatske, Zagreb

Komisija u sastavu:

1. Predsjednik

2. Član

Živko Petković

Boris Deković

3. Član Slavica Slonje

Popisana su osnovna sredstva, zalihe gotove robe (knjiga), novac i svi vrijednosni

papiri u blagajni, sredstva zajedničke potrošnje, ostala potraživanja

i obveze sa stanjem 31. prosinca 1988. godine.

1. Stvarno stanje osnovnih sredstava odgovara knjižnom stanju.

2. Stvarno stanje knjiga odgovara knjižnom stanju.

207


3. Stanje na žiro-računu iznosi 2.959.920.— dinara.

4. Stanje u blagajni iznosi 43.520.— dinara.

5. Stanje sredstava zajedničke potrošnje za ostale namjene iznosi 45.320.— dinara.

6. Stanje sredstava zajednčke potrošnje za stambenu izgradnju iznosi 77.580.—

dinara.

7. Stanje sredstava narodne obrane iznosi 22.710.— dinara.

8. Nenaplaćena potraživanja od kupaca iznose 5.162.450.— dinara.

9. Sumnjiva i spora potraživanja iznose 20.490.687.— dinara.

Komisija predlaže da se:

— nenaplaćena potraživanja od kupaca u iznosu od 98.750.— dinara otpišu

na teret rashoda za 1988. godinu, a iznos od 5.063.700.— dinara prenese

na sporna i sumnjiva potraživanja (Tehnološki fakultet Zagreb).

— sumnjiva i sporna potraživanja odnose se na nenaplaćene zakupnine Tehnološkog

fakulteta i Gradske knjižnice. Za njih je pokrenut redovni

sudski postupak za naplatu.

Amortizacija osnovnih sredstava obračunava se po stopama propisanim iz

Nomenklature sredstava za amortizaciju. Revalorizacija osnovnih sredstava vrši

se prema Nomenklaturi sredstava za revalorizaciju, uz primjenu koeficijenta

objavljenih u SI. listu 2/89. Primjenit će se član 35a Zakona o ukupnom prihodu

(SI. list 61/88. član 110) tj. neće se vršiti revalorizacija amortizacije.

Komisija:

1. Živko Petković, v. r.

2. Boris Dcković, v. r.

3. Slavica Slonje, v. r.

PRILOG Ad. 2b

Kratki izvještaj iz Zaključnog računa za 1988. godinu

U prilogu poziva za 6. sjednicu Predsjedništva dostavljeno Vam je: pregled

prihoda i rashoda za 1988. godinu i obračun prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti

Saveza za 1988. godinu.

— U pregledu prihoda i rashoda za 1988. godinu iskazani su ostvareni iznosi

i indeksi u odnosu na plan za 1988. godinu.

—• Ukupni prihod u 1988. godini u odnosu na plan ostvaren je s indeksom

134,97.

— Ukupni materijalni troškovi i amortizacija u 1988. gogini u odnosu na plan

ostvareni su s indeksom 143,53.

— Ukupni osobni rashodi u 1988. godini u odnosu na plan ostvareni su s

indeksom 119,52.

— Sveukupni rashodi za 1988. godinu u odnosu na plan ostvareni su s indeksom

130,78.

— Ostatak prihoda u iznosu od 4.040.614.— dinara prenosi se u 1989. godinu.

— Ostvareni prihodi po pojedinim stavkama u 1988. godini u odnosu na

plan kretali su se s rastom indeksa od 100—155. S najvećim indeksom (155)

ostvareni su prihodi od zakupnina, a prihodi od prodaje Šumarskog lista ostvareni

su s indeksom (124). Ostvareni prihodi po tim stavkama nisu dovoljni za

pokrivanje troškova kako za intenzivnije održavanje zgrade »Šumarskog doma«

kao ni za tekuće troškove »Šumarskog lista«.

— Ostvareni materijalni rashodi po značajnim stavkama kretali su se s

indeksom u rasponu od 100—392. Najveća odstupanja od plana ostvarena su kod

stavke — troškovi inv. održavanja (392). U 1988. god. nije se ulazilo u veće zahvate

na održavanju zgrade iako su objektivne potrebe velike. To se najbolje

može utvrditi analizom iz sadržaja rada Predsjedništva Saveza u toku godine.

208


— Ostvreni osobni rashodi za 1988. godinu kretali su se u skladu Odluka

Predsjedništva, Zakona i Društvenog dogovora.

— Analizom podataka iz obračuna prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti

Saveza može se utvrditi, da su ukupni prihodi raspoređeni na Savez i stručne

službe u iznosu 78.786.312.— dinara, za »Šumarski list« u iznosu 34.800.918.— dinara

i za Tiskanice i knjige u iznosu 16.605.625.— dinara.

Rashodi su po tim aktivnostima raspoređeni (40:45:15). Negativna razlika

između ostvarenog prihoda i rashoda je kod »Šumarskog lista« u iznosu 29.941.470.—

dinara. To je logično posljedica donošenih Odluka o godišnjoj pretplati na »Šumarski

list« u drugom polugodištu 1987. godine. Tada se ni približno nisu mogli

sagledati troškovi izdavanja »Šumarskog lista« kao posljedica inflacije iznad

svih predviđanja. Na osnovu tih saznanja u mjesecu prosincu 1988. godine donesena

je Odluka o godišnjoj pretplati za 1989. godinu, u osjetno povećanom

odnosu (indeks 625 za radne organizacije, 869 za članove). Mogu se očekivati

povoljniji odnosi u ostvarivanju prihoda i rashoda po ovoj osnovi u 1989. godini.

PRILOG Ad. 2b

Pregled prihoda i rashoda Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i

drvne industrije Hrvatske za 1988. godinu

Red.

broj

SADRŽAJ

Planirano

za 1988.

Ostvareno

za 1988.

Indeks

A PRIHODI

1. Preneseni višak prihoda iz prošle god.

2. Prihodi od prodaje Šumarskog lista,

oglasa, separata

3. Prihodi od izdavačke djelatnosti

4. Prihodi od zakupnina

5. Dotacija od SlZ-a za Šum. list

6. Dotacija od SlZ-a

7. Ostali prihodi

1.993.972, 1.993.872, 100,00

14.807.054.—

14.031.118.—

44.376.558.—

14.140.000.—

1.800.000.—

5.313.865.—

18.460.918.—

16,605.625.—

69.080.930.—

14.140.000.—

2.200.000.—

7.711.410.—

124,68

118,35

155,67

100,00

122,22

145,12

Ukupni prihodi 96.462.567.— 130.192.855, 134,97

B RASHODI

1 Materijalni troškovi

1. Materijal za održavanje čistoće, kan.

mat.

2. Sitan inventar

3. Knjižnica, stručna literatura i druge

publikacije

4. Utrošena energija (plin, električna

energija)

5. Poštansko telefonski i telegrafski

troškovi

6. Transportne usluge

7. Troškovi investicijskog održavanja

8. Komunalne naknade (voda, smeće,

dimnj.)

9. Troškovi Šumarskog lista, separata,

prijevoda

10. Povremeni i privremeni poslovi

11. Ostale neproizvodne usluge

2.567.341.—

189.000.—

686.000.—

1.907.358.—

1.598.850.—

140.000.—

3.490.312.—

2.325.000.—

20.285.268.—

242.204.—

747.573.—

4.732.342.—

122.411.—

1.294.117.—

2.556.239.—

2.221.996.—

176.200.—

13.682.139.—

3.796.034.—

21.948.604.—

161.854.—

103.283.—

184,33

64,77

188,65

134,02

138,97

125,86

392,00

163,27

108,20

66,83

13,82

209


12. Izdaci za reprezentaciju

13. Amortizacija

14. Ostali materijalni troškovi

15. Naknade za usluge SDK

16. Premije osiguranja

17. Dnevnice i putni troškovi

18. Autorski honorari

460.000.—

4.264.000.—

1.991.007.—

292.000.—

681.000.—

942.000.—

2.415.861.—

723.052.—

4.282.656.—

4.064.429.—

311.855.—

1.001.411.—

1.272.016.—

2.459.808.—

157,19

100,44

204,14

106,80

147,05

135,03

101.82

Ukupno materijalni troškovi i

amortizacija

45.224.774.—

64.910.446.—

143,53

II OSOBNI DOHOCI

19. Osobni dohoci

20. Porezi i doprinosi iz prihoda

21. Ostali porezi i doprinosi iz prihoda

22. Pomoći i dotacije dr. KDS

Ukupno osobni rashodi

42.744.030.—

7.383.396.—

806.246.—

304.121.—

51.237.793.—

49.730.517.—

10.065.061.—

1.273.121.—

172.390.—

61.241.089.—

116,34

136,33

157,91

56,68

119,52

REKAPITULACIJA

PRIHODI

RASHODI

OSTATAK PRIHODA

96.462.567.—

96.462.567.—


130.192.855.—

126.151.535.—

4.041.320.—

134,98

130,78


PRILOG Ad. 3

NACRT PROGRAMA RADA ZA 1989. GODINU

Savez i Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske

programiraju svoje aktivnosti i utvrđuju ciljeve i zadatke u skladu STA­

TUTA, odgovarajućih odredbi Zakona o društvenim organizacijama i drugih

zakonskih i društvenih normi i odluka.

Za ostvarivanje postavljenih ciljeva i zadataka Organi Saveza i Društava:

Skupštine, Predsjedništva (izvršni odbori), odbori samoupravne kontrole, komisije

i drugi oblici djelovanja, najncposrednije će angažirati svoje članove, po

potrebi i druge stručnjake za određena pitanja kroz različite oblike organiziranosti

— akcije. Pri tome će koristiti bogata iskustva naših organizacija iz

prethodnih razdoblja.

Ovim programom rada obuhvaćena su Statutom utvrđena područja djelovanja

i naznačeni su važniji zadaci:

—• Uspostavljanje i razvijanje suradnje sa Socijalističkim Savezom, Organizacijama

udruženog rada šumarstva i industrijske prerade drva, Šumarskim fakultetom,

Šumarskim institutom, Savezom inženjera i tehničara Hrvatske, Savezom

ITŠIPD Jugoslavije i s drugim organizacijama — institucijama za rješavanje

aktualnih pitanja, koja će se u toku godine postavljati pred organe Saveza

i Društava.

— U organizaciji Predsjedništva Saveza osigurati neposredniju suradnju s

izvršnim organima naših Društava, a tamo gdje je došlo do prekida u radu Društva

angažirati određeni broj inženjera i tehničara naše struke za pokretanje aktivnosti.

— Za održavanje sjednica Predsjedništva Saveza i Skupštine Saveza i za

druge oblike organiziranog djelovanja osigurati odgovarajuće radne materijale i

prijedloge. Na tim zadacima angažirati što veći broj naših članova i stručnih

službi.

— Neposrednije sudjelovanje u javnim raspravama o Nacrtu amandmana na

Ustav SR Hrvatske naših članova i organa Saveza društava i Društava. U toku

rasprave izboriti se za dopunu — novi tekst amandmana s obrazloženjem u cilju

210


cjelovitije i adekvatnije ustavnopravne zaštite prirodnih bogatstava a posebno

šume. Aktivno sudjelovati u primjeni Zakona o šumama i njegovoj izmjeni.

— Praćenje i utvrđivanje zajedničkih stavova o mogućoj primjeni suvremenijih

i racionalnijih oblika organiziranja određenh djelatnosti u šumarstvu i preradi

drva, uvođenju novih tehnologija i drugih spoznaja u prvom redu vlastite

znanosti i prakse (fakulteta, instituta, OUR-a i dr.).

— Organiziranje više stručnih i popularnih predavanja, savjetovanja, razgovora

i si. na temu: Šumarska znanost i praksa; Problematika proizvodnje, razvoja

šumarstva i prerade drva; Propadanje šuma — uzroci i posljedice; Primjena

suvremenih metoda i sredstava rada u našim djelatnostima — kompjuterizacija

i dr.; Čovjek, društvo — šuma, priroda i dr.

— Posebnim aktivnostima izvršnih organa Saveza i Društava posredno i neposredno

utjecati na donošenje ODLUKA nadležnih državnih i drugih organa,

kojima će se zaustaviti PROCESI koji ugrožavaju šumu i čovjekov okoliš. Prema

najnovijih istraživanjima (podacima) zdravstveno je stanje šuma vrlo loše.

— Unapređivanje i razvijanje izdavačke djelatnosti dugoročni je zadatak svih

naših djelatnosti — potrebno više zajedničkih akcija za realizaciju ambicijoznijih

ciljeva. Šumarski list znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza DITŠDI

Hrvatske uspješno se izdaje 113 godina i postoje svi uvjeti da se ti poslovi —

zadaci ostvaruju i u narednom razdublju. Potrebno je analizirati pripreme za

izdavanje Šumarskog priručnika i drugih stručnih publikacija.

— Utvrđivanje zajedničkih zadataka zbog izgrađivanja bibliotečno-informacijskog

sustava za potrebe naših djelatnosti. I dalje raditi na uređivanju stručne

biblioteke Saveza.

— Pristupiti izradi projektnog zadatka, kojim bi se određeni dio prostora u

Šumarskom domu namjenio za popularizaciju šumarstva i prerade drva.

— Nastaviti s redovnim zadacima na održavanju zgrade Šumarskog doma.

Pristupiti postupno adaptaciji potkrovlja i podruma.

— Sa predstavnicima Tehnološkog fakulteta i Gradske knjižnice tražiti moguća

najbolja rješenja za privremeno korištenje poslovnog prostora u Šumarskom

domu.

— Raditi na unapreivanju rada stručne službe Saveza za obavljanje tekućih

poslova, a posebno na izradi podloga za redovne aktivnosti organa Saveza društava.

Uspostavljati i razvijatu suradnju sa organizacijama IT u zemlji i inozemstvu.

PRILOG Ad. 3.

Nacrt FINANCIJSKOG PLANA Saveza društava inženjera i tehničara

šumarstva i drvne industrije Hrvatske za 1989. godinu

Red. n p T c Ostvareno Planirano TnH^Vs

broj

OFlt > za 1988. za 1989. indeks

A PRIHODI

1. Preneseni višah prihoda iz prošle godine

2. Prihodi od prodaje Šumarskog lista,

oglasi, separati

3. Prihodi od izdavačke djelatnosti

4. Prihodi od zakupnina

5. Dotacija od SlZ-a za Šumarski list

6. Dotacija od SlZ-a

7. Ostali prihodi

1.993.972.—

18.460.918.—

16.605.625.—

69.080.930.—

14.140.000.—

2.200.000.—

7.711.410.—

4.040.610.—

73.844.000.—

63.102.000.—

193.427.000.—

35.350.000.—

4.400.000.—

15.423.000.—

202,00

400,00

380,00

280,00

250,00

200,00

200,00

Ukupni prihodi 130.192.855.— 389.586.610.— 299,00

211


B

10.

11.

12.

13.

14

15.

16.

17.

18.

RASHODI

I. Materijalni troškovi

Materijal za održavanje čistoće, kancelarijski

materijal

Sitan inventar

Knjižnica, stručna literatura i druge

publikacije

Utrošena energija (plin, električna

energija)

PTT troškovi

Transportne usluge

Troškovi investicijskog održavanja

Komunalne naknade (voda, smeće, dimnj.)

Troškovi tiskanja Šumarskog lista,

separata, prijevoda

Povremeni i privremeni troškovi

Ostale neproizvodne usluge

Izdaci za reprezentaciju

Amortizacija

Ostali materijalni troškovi

Naknada za usluge SDK

Premije osiguranja

Dnevnice i putni troškovi

Autorski honorari

4.732.342.—

122.411.—

1.294.117.—

2.556.239.—

2.221.996.—

176.200 —

13.682.139.—

3.796.034.—

21.948.604.—

161.854.—

103.283.—

723.052.—

4.282.656.—

4.064.429.—

311.855.—

1.001.411.—

1.272.016.—

2.459.808.—

12.778.000.—

355.000.—

3.624.000.—

8.435.000.—

7.332.000.—

582.000.—

30.123.610.—

9.490.000.—

98.769.000.—

799.000.—

228.000.—

2.097.000.—

10.707.000.—

8.129.000.—

779.000.—

2.504.000.—

3.180.000.—

7.355.000.—

270,00

290,00

280,00

330,00

330,00

330,00

220,00

250,00

450,00

493,00

220,00

290,00

250,00

200,00

249,00

250,00

250,00

299,00

Ukupno materijalni troškovi i

amortizacija 64.910.446.— 207.266.610.— 319,00

II. OSOBNI RASHODI

19. Osobni dohoci

20. Porezi i doprinosi iz prihoda

21. Ostali porezi i doprinosi

22. Pomoći i dotacije KDS

Ukupno OSOBNI RASHODI

49.730.517.—

10.065.767.—

1.273.121.—

172.390.—

148.695.000.—

30.097.000.—

3.183.000.—

345.000.—

299,00

299,00

250,00

200,00

61.241.795, 182.320.000, 297,00

Ukupno RASHODI 126.152.241. 389.596.610, 308,89

212


i

>

•a rt

>

3

>co

to

a^ 3

P 3 2

uha*

r~t^

LO

-1-

io

rsi

>*•

rsi

o

p

OO

sO

rsi

.—i

.—r

rsi

rsi

.—i

p

sO

SO

OS

rsi


rt

o

a

&

3

rt

- rt fsj m o H

oq os so os p -^

rn O io o o ^

OS so O OO ^1" rt

Os rt VQ o ro r-~

o

a

3

P

Ortt-~OSSOOOSrtrt

O r t r t r o o s O r ^ r o o

^H-rtOfNOSrsjrtOsO

orsirosd'^sorsisooo

t^Mvomrir^coov^t

sortsoiors]rtsqr-~os

rsi rsi rn ro rt

^ rsi

a

N

tu

>

rt

o

c

>

rt

rt

a.

O

Q

O

rt

u

rt

rt

co

Ci M

3 °

a is"

JH 3 .-.

>co •*-»

O M co o

a

o

x

<

OS

li

3

rt.

rt

•~

•J

a

>o

a

u

o

^ . 2

o >o

rt

rt

'c

a

>

0

a .5,

O 1)

a -rt

«. rt

>-

BJj

c rt

u ^o

rt .rt

!rt M >

S

1) >CO

C p

a .rt

*U co

1)

c ..

rt C

:_? o

£?rt

CU tu

c -^

" o

rt .M

•d

OJ o

W)

3 M

^H i)

„I

SH -rt

° g

ci

Ti

o

sr

rt" rt

"a rt

3

to

3

(U

c

rt

C

3

CO

o

V3

rt

rt

E

3

'C/3

_4>

rt (U

& 0 rt

'?• "rt

IO ^ rt

rt O s o 52

Lo O P PH H H

rsim^-iosor-ooosO

213


8 o

• S 60

JŠJaž

H- 1

IO

1.

OO

o

ON


Sum. list CXIII (1989) 215

NAKON 50 GODINA PONOVO NA OKUPU

U životu jedne šumsko-biljne generacije 50 godina predstavlja u većini slučajeva

tek kraći dio njene dobi, za razliku od čovjeka, čija je sudbina vezana za

nju. Tu već znanu činjenicu imala je priliku uočiti i negdašnja studentska generacija,

koja se je nakon prohujalog radnog vijeka, čak teško i prepoznavala. Radilo

se je to o apsolventima 1936/37. godine zagrebačkog Šumarskog fakulteta,

povodom obilježavanja 50. obljetnice svog apsolutorija.

Susret je održan 17. prosinca 1987. godine u Zagrebu u trajanju jednog dana,

gdje je kao zborno mjesto predviđen Šumarski dom, nakon čega je uslijedio

posjet Šumarskom fakultetu, potom međusobno druženje do u kasne popodnevne

sate.

Od 21 člana tog sastava prisustvovala su sedmorica i to: Milan Androić, Tugomir

Cajnko, Ljubomir Nežić, Ivo Sertić, Adolf Svetličić, Pavel Sinka i Dragan

Tonković, dok su zbog bolesti izostali: Tomo Lucarić, Petar Matković i Marijan

Štemberger.

Učesnici susreta 1987. god.

Foto Sorić, Zagreb

Sjede slijeva: Svetličić, Sertić, Tonković, Sinka. Stoje: Canjko, Nežić,

Androić

Boravak u Domu protekao je u srdačnom dočeku i prigodnim pozdravnim

riječima tajnika Saveza šumarskih Društava Hrvatske ing. Maričevića i predsjednika

zagrebačkog Društva dr. Potočića, te u nizanju brojnih uspomena na

215


dane provedene u ovoj sredini, radilo se to o fakultetskoj nastavi ili o društvenim

zbivanjima. Zbog vremenskog tjesnaca i promjena u korištenju zgrade izostala

je želja da se bar letimično zakorači u to naše učilište i dočara neka od poznatijih

obilježja. Na ulazu, recimo, uvijek prisutnog portira Kralja, koji nas je sa

sve četiri godine poimenično poznavao. Zatim impozantno stubište s biranim uzorcima

drvne građe, fotosima, lovačkim trofejima i poprsjem šumarskog velikana

Josipa Kozarca. Bilo bi veliko iskušenje ne naći se u jednoj predavaonici, gdje

bi se trebala održati prozivka. No ne bi se mogao mimoići niti kutak Udruženja

studenata, u kom se je uz šah, žive stručne, društvene i političke rasprave ostavljalo

mnoštvo vremena u pauzama između predavanja.

Do Maksimira će se taksi vožnjom s podosta vremena, prometnih gužvi i kilometrima

obilaznica. Nadomak cilju novi su to dijelovi grada, gdje prestaje orijentacija.

Ta gdje su oni krajolici kada su između pojedinih gospodarskih zgrada

poljoprivrednog dobra, rasadničkih gredica i pilanskog postrojenja nicala sadašnja

fakultetska zdanja. Ili, recimo, južno od tramvajske pruge tek šumski rasadnik

i usamljeno HAŠK-ovo igralište, današnij Dinaniov stadion — a sve ostalo pusta

ravan, upravo prikladna za ondašnje geodetske vježbe!

Prijem kod dekana prof. dr. Prpića protekao je u dužem i vedrom razgovoru

i tom se je prilikom upoznao s učesnicima, njihovim radnim vijekom, sudbinom

ostalog dijela godišta, te donekle sa zbivanjem na fakultetu za njihovih dana.

Nakon čega je uz dobrodišlicu i čestitke na jubileju prof. Prpić ukazao na značajan

doprinos generacije tog razdoblja u poratnom razvoju zemlje, navodeći

kao primjer i ovo godište iz kojeg je potekao veći broj poznatih privrednih, prosvjetnih

i društvenih kadrova, među kojima su dva ugledna profesora ovog fakulteta

— Milan Androić i preminuli Juraj Krpan, te Tugomir Canjko, kao predsjednik

DIT-a šumarstva i drvne industrije Jugoslavije koji je, kako je naglašeno,

svojim utjecajem uvelike pridonosio sređivanju imovinskog stanja Šumarskog

doma u Zagrebu.

Za daljnju etapu boravka odabrao je brižni organizator ovog susreta, naš

Milan Androić, restoran »Gornjogradska klet« s jednim skrovitim kutkom za zajednički

objed i duge neometane razgovore, kojima nije bilo kraja. Na tapetu su

bile ispovijesti pojedinaca o svom životnom putu, sjećanju na one koji nisu prisutni,

isto tako i o našim međusobnim odnosima, koji su redovno bili na dostojnoj

visini. Kao primjer takvih odnosa Tugo Canjko je ukazao na slijedeći slučaj.

Kada se je, naime, 1941. godine on našao s roditeljima u Zagrebu, nakon što su

ih Nijemci protjerali iz Slovenije, čim je za to saznao Ljubo Nežić odmah ga je

tamo potražio, poveo sobom i uposlio u svojoj šumariji.

Nakon toga, da kažemo službenog dijela, prešlo se je na nezaobilazne razne

doživljaje, koji su i dandanas u posve svježim uspomenama.

Zaključujući taj ugodni susret svi smo požalili da to već nismo ranije učinili

i složili se da buduće kontakte svedemo, za svaki slučaj, na dvogodišnje razdoblje!

NEKOLIKO STATISTIČKIH PODATAKA O GENERACIJI

Prema spomenici »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960« brojno stanje

ove generacije upisane 1933/34. školske godine kretalo se je tokom studija kako

slijedi:

216


Broj upisanih po semestrima: prvi 47, drugi 43, treći 51, četvrti 45, peti 29,

šesti 28, sedmi 28 i osmi 22 studenta.

Iz čega proizlazi da je na kraj studija stiglo nešto oko polovine upisanih u

I. semestar s izrazitom razlikom između IV. i V. semestra, gdje je prijelaz bio

uvjetovan s položenim prvim državnim ispitom. Tom su prilikom 16-orica bila

u prilici da se još okušaju s matematikom ili kemijom, kao težim predmetima

tog ispita a neki da eventualno potraže zemunski fakultet, gdje je s tim predmetima

išlo već lakše.

Podaci nadalje govore da je 1936/37. godine diplomiralo 19 studenata. Zatim

da je te godine, gledano kroz ljetne semestre, bilo na fakultetu 108 studenata,

što će reći, da se radi o jednoj od godina između dva rata, s najmanjim brojnim

stanjem. S obzirom da prethodna i slijedeća godina bilježe tek neznatna povećanja,

očito da je bio u pitanju slabiji interes za ovaj studij i to zbog ondašnjih

minimalnih izgleda za namještenje.

Regionalno porijeklo te generacije uglavnom je vezano na područja koja gravitiraju

Zagrebu, o čemu govori slijedeći pregled

Broj

Broj

Područje učesnika Područje učesnika

Slavonija

Bilogorsko-podravsko

Lika

Dalmacija

Zagreb

5

3

3

1

2

Ukupno Hrvatska

Slovenija

Bosna

Vojvodina

Inozemstvo

14

4

1

1

1

Sveukupno 21

Dok su ostali dijelovi zemlje bili više orijentirani prema Zemunu. Njihova zastupljenost,

gledano kroz područje Hrvatske, moglo bi se reći da je odraz znača.ja

šuma tih sredina.

Prema socijalnoj strukturi roditelja stanje izgleda ovako:

Socijalna grupa

Broj učesnika

— službenici 14

— seljaci 5

— obrtnici 2

Ukupno 21

Uzme li se u obzir da su najbronijju skupinu činili pretežno niži službenici

i umirovljenici, lako je zaključiti o ekonomskom položaju tog godišta, gdje je

tek manji broj raspolagao s dovoljno sredstava za normalan život, dok se je

većina snalazila bilo kroz odmjerenu potrošnju, bilo kroz ispomoć putem podučavanja,

a nekolicina isključivo preko podučavanja.

217


OSVRT NA OPĆE PRILIKE TOGA VREMENA

I UVJETE STUDIRANJA

Na evropskoj sceni tridesete godine predstavljaju niz burnih zbivanja uvjetovanih

pojavom totalitarnih režima u Italiji i Njemačkoj, koji kroz nacističke

i rasne ideologije i teoriju životnog prostora, krše međunarodne obaveze i provode

svoje imperijalističke ciljeve. Da bi se shvatila psihoza neizvjesnosti i opće

ugrožneosti u tom dijelu svijeta dovoljno je spomenuti: 1936. godinu kada Italija

osvaja Etiopiju, a njemačke trupe ulaze u demilitiziranu Rajnsku oblast, 1938.

godinu kada Njemačka okupira Austriju, Sudetsku oblast, pa i čitavu Čehoslovačku,

te 1939. godinu s talijanskom okupacijom Albanije i upadom njemačkih trupa

u Poljsku.

Kroz to vrijeme Jugoslavija je u sjeni vladavine kralja Aleksandra, kasnije

kraljevskog Namjesništva, koji nisu u stanju da riješe teške ekonomske probleme

zemlje, poput siromaštva sela, koje proživljava drastičan pad cijena poljoprivrednih

proizvoda, nerazvijene industrije, besparice i emigracije radne snage, niti

da rješavaju nacionalno pitanje svoje zajednice brojnih naroda. Umjesto toga

režim provodi kruti centralistički unitarizam otvorene diktature s maskom parlamentarizma,

prije svega protiv radničkog pokreta, te protiv svih građansko-demokratskih

stranaka, koje mu se nisu prilagodile. Od značajnijih događaja tog razdoblja

spomenut ćemo: ubojstvo kralja Aleksandra iz 1934. godine, napuštanje

tradicionalnih veza s Francuskom i zemljama Male Antante 1935. godine, uz istodobno

privredno i političko povezivanje s Njemačkom i Italijom, kao i pokušaj

rješavanja hrvatskog pranja osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine.

Razumljivo da će se takvo stanje odraziti i na društveno-politički život Sveučilište

i to već tokom šestojanuarske diktature, kada se zabranjuje rad naprednih

studentskih organizacija i osnivaju prorežimske, poput kluba »Jugoslavenska

akademska čitaonica« — JAČ, čiji članovi kao doušnici i vinovnici nereda i tučnjava

uživaju naklonost i privilegije režima. Nakon uporne borbe i obuzdavanja

tog utecjaja središnja uloga u toj sredini pripada ljevičarima i ostalim naprednim

pokretima, koje nastupaju kroz veći broj političkih, kulturnih i stručnih

organizacija, na mnogim tribinama ideoloških rasprava, posebno u svom glasilu

»Novi student«. Usporedo s njima, kroz povoljnu vanjskopolitičku situaciju izrastaju

desno orijentirani frankovci, koji djeluju unutar jednog dijela stručnih udruženja,

u Međuklupskom odboru hrvatskih sveučilištaraca — »Interklubu«, te

u suradnji s klerikalcima uzimaju sve više maha u suprotstavljanju aktivistima

naprednih snaga.

Kao primjeri aktivnosti studentskih organizacija, bunta režimu i stupnja ideoloških

borbi unutar studentskih redova, reći će nešto i ovi slučajevi:

— Uporna borba naprednog »Središnjeg udruženja studenata — SUS-a za

uključivanje studenata u rad uprave Đačkog doma ostvarena je 1932. godine,

otkad sudjeluju u primanju novih stanara i odmjeravanju stanarine, a pogotovo

u čišćenju Doma od raznih režimskih štićenika.

— Upućivanje memoranduma rektoru Sveučilišta 1933. godine da se sprjieči

ukidanje nekih fakulteta, o čemu su se pronosili glasovi, i dokinu ispitne takse

i školarine s prijetnjom štrajka i bojkotom upisa. Nakon čega je uslijedila zabrana

rada SUS-a, ali i proglas 15-dnevnog štrajka i neupisivanja u slijedeći semestar

koji, istina, i nije uspio zbog kolebljivosti nekih stručnih udruženja pod

utjecajem« Interkluba«.

218


— Tokom cijele 1934/35. godine traju demonstracije i štrajkovi na sva tri sveučilišta

u zemlji protiv nacizma i fašizma i pojedinih ekonomskih zahtjeva. Za

vrijeme demonstracija u Beogradu policijskim hicem gubi život student Mirko

Srzentić, a policija hapsi i šalje u koncentracione logore rukovodioce studentskog

pokreta.

— Napad frankovaca na naprednog studenta Josipa Brnčića 1934. godine prilikom

rasprava u Đačkom domu, gdje umjesto akademskih diskusija prelaze na

upotrebu noževa, kojima ga teško ranjavaju.

— 1937. godine ubojstvo studenta Krste Ljubičica, kojeg jedna grupa frankovaca,

nakon pretrpljenog poraza u sukobu s ljevičarima pred zgradom Sveučilišta,

dočekuje u Đačkom domu, gdje opet noževi čine svoje.

Bila su to sumorna i bezizgledna vremena opterećena burnim događajima,

ugroženošću i konfliktima, koji su u bilo kom obliku zaokupljali pozornost studenata

,sputavajući ih u redovnom radu, što je činio dodatnu težinu samom studiju.

UKRATKO O UVJETIMA POD KOJIMA SE JE ODRŽAVALA NASTAVA

I DRUŠTVENOJ BRIZI O MATEIRJALNOM POLOŽAJU STUDENATA

Fakultet sa smještajem u zgradi Šumarskog doma u Vukotinovićevoj 2, građenoj

1897. godine, već od samog početka nije odgovarao potrebama nastave,

pošto je po prvotnom projektu zgrada bila namijenjena društvenim potrebama i

Šumarskom muzeju, a problem smještaja upravo osnovane Šumarske akademije

uvjetovao je preinaku projekta s njenim uključivanjem u iste prostore. Nedostaci

su višestruki. Prije svega nedovoljno prostora za sve predmete, tako da se prvih

godina, zajedno sa slušačima agronomije, nastava još vrši na Poljoprivrednom

i Filozofskom fakultetu (dvorana pučkog sveučilišta). Same predavaonice bile su

pretijesne za veći broj slušača. Skučeni su prostori za laboratorije i kabinete, a

da i ne govorimo o skromnom smještaju društvenih prostorija stručnog udruženja.

Svojevrsnu poteškoću stvarali su udžbenici, koje su jednim dijelom činile

knjige, zatim skripta pojedinih profesora, te skripta znanih i neznanih autora ili

tek bilješke s predavanja. Sve u svemu bilo ih je malo, kako zbog nepristupačnih

cijena knjigama, tako zbog kratkog vijeka prekomjerno korištenih skripata. U

takvim prilikama izlaz je tražen kroz knjižnice stručnog udruženja i Šumarskog

društva, te kroz, zbog toga uvriježeni, grupni način učenja. Bilo je govora o različitom

odnosu profesora prema tom problemu. Jedni su, primjerice, kroz to

gledali uzročnu vezu između pisane riječi i prisustvovanja predavanjima. Govoreći

o tome Ljubo Nežić se prisjeća dežurstva na predavanjima prof. Levakovića, na

kojima je prema spisku trebalo biti barem trojica studenata, ali se je pritom

njegovu solidnu Dendrometriju s lakoćom moglo shvatiti i svladati i mimo predavanja.

Unatoč brojnim zahtjevima školarine i takse i nadalje su postojale i opterećivale

ionako nizak standard studenata. Prema sjećanju školarina se je kretala

negdje od 100 do 150 din. po upisanom semestru, taksa po prijavnici za pojedinačne

ispite 20 din, a za diplomu 600 din, uz napomenu da su od školarine i takse

na diplomu bili oslobođeni siromašni studenti, to jest oni čiji su roditelji minimalno

opterećeni porezom. Da se tu nije radilo o beznačajnim iznosima navest

ćemo da se je tada za 20 din moglo kupiti 80 do 100 kom. jaja, a 600 din je

219


predstavljalo polovinu mjesečne plaće inženjera pripravnika u državnoj službi.

Stanovalo se je uglavnom u privatnom smještaju zbog oskudnog prostora

studentskih domova, koji su mogli primiti nekih 350 studenata, što je činilo tek

7% u odnosu na 5.000 studenata Sveučilišta. Od postojeća dva doma glavni je

bio Đački dom u Runjaninovoj ulici, da spomenemo, građen 1921. godine dobrovoljnim

radom studenata, s kapacitetom od 280 kreveta raspoređenih uglavnom

u dvokrevetne i skromno opremljene sobe, unutar 6 jednokatnih paviljona.

Stanarina se je kretala već prema poreskom opterećenju od 60 do 120

dinara, dok je u privatnom smještaju iznosila od 240 do 400 din. Uz taj dom

postojao je još jedan na Josipovcu s nekih 70 kreveta i još skromnijom opremljenošću.

Ishrana je pretežnim djelom tekla putem studentskih menzi, među kojima su

djelovale kao društvene organizacije: Centralna akademska menza-CAM, Hrvatska

akademska menza-HAM, i Vojvođanska studentska menza, te putem niza

ugostiteljskih objekata privatnog vlasništva. U CAM-u kao najstarijem takovom

objektu, koja je uživala izvjesne beneficije, mjesečna pretplata za ručak i večeru

iznosila je 300 din. Hrana je bila kvalitetna i obilata.

Stipendije su bile rijetkost. Na ovom godištu postojala je jedna, a izgleda

i jedina na fakultetu. Radilo se je o stipendiji Šumarskog društva u mjesečnom

iznosu od 500 din, dodjeljenoj Todi Budisavljeviću, sinu brojne obitelji rano

preminulog šumarskog inženjera, inače za života člana toga društva.

KASNIJI ŽIVOTNI TOKOVI

Slijedom BIOGRAFSKIH podataka počet ćemo, ali s dužom pažnjom, s

onom trojicom iz naših redova, čiji životi postadoše meta fašističkih hajki, da

bi se već u ranoj mladosti ugasili.

Među prvima se nađe RADIVOJ TOMIĆ, još kao pomoćnik upravitelja šumarije

Vranovina, zagrebačkog Ravnateljstva šuma, koga progutaše ustaške bezdani

Velebita 1941. godine.

Zatim INGO VRŠĆAJ, aktivista slovenskog akademskog društva »Triglav«,

sudionik u prebacivanju ilegalnim kanalima desetina jugoslavenskih dobrovoljaca

u Španjolsku, koji je kao ilegalni partijski radnik uhvaćen od Talijana u Ljubljani,

zvjerski mučen i strijeljan 1942. godine.

Te ERIH HRIBERNIK, koji je zajedno s 120 talaca iz Štajerske strijeljan

u Mariboru iste godine.

Navest ćemo da su u ratu još izgubili živote: VLADIMIR FILIPOVIĆ i KARLO

TURKOVIĆ, mlađi službenici vinkovačkog šumarstva, kao i VELIMIR STANIĆ,

s područja Ravnateljstva šuma Travnik.

U toku punog radnog elana i naponu stvaralačkih mogućnosti prerana smrt

je zatekla: Teodora Budisavljevića, Matiju Ilekovića, Juraja Krpana i Đuru Zmijanca.

Uz ime TODE BUDISAVLJEVIĆA spomenut ćemo tek kratkotrajni radni

staž od godinu-dvije dana kod cetingradske šumarije Slunjske imovne općine,

a istaknuti dojam o jednom vedrom, živahnom i veoma duhovitom školskom

drugu, primjerne revnosti, s diplomom u ruci već na prvom ispitnom roku —

kome, nažalost, sudbina nije bila sklona. Ne samo što dospijeva na jedno ne-

220


azvijeno područje, niti toliko što ga snalazi upala mozga i ranjavanje pištoljem,

što doživljava 1939. godine — koliko način pružanja pomoći, kad ga vuku

konjskom zapregom na nekih 80 kilometara trošnih cesta do karlovačke bolnice,

gdje stiže posve iscrpljen i uskoro umire.

MATIJA ILEKOVIĆ jedan od rijeđih šumara, koji se već na početku svog

rada opredijelio na kemijsku preradu drva. Kroz interese privrede tog vremena

i osobne umješnosti njega susrećemo na rukovodećim radnim mjestima, pretežno

u svojstvu tehničkog direktora u: Tvornicama šibica Osijek i Dolac,

Tvornici celuloze Videm ob Savi, »Zagrebačkoj tvornici papira« i Tvornici kartonaže

»Ivica Lovinčić«. Potkraj svog operativnog djelovanja uključen je u »Industrijski

projektni zavod« Zagreb na projektiranju strojeva za preradu papira.

I nakon toga u danima umirovljenja pa do svoje smrti 1973. godine njegova

aktivnost ne prestaje. U koprivničkom »Bilo Kalniku« pogon Harmann ambalaže

iz tog razdoblja i danas slovi kao njegovo djelo.

JURAJ KRPAN profesor hidrotermičke obrade drva i tehnologije furnira i

ploča Šumarskog fakulteta. Ovamo se uključuje 1950. god. kao prokušani privredni

rukovodilac nakon iskustva u rukovođenju šumarijom, tvornicom furnira i

ploča te glavnog inženjera Finalne prerade drva Ministarstva drvne industrije

Hrvatske. Doktorat stječe 1954. godine, da bi kao redovni profesor nastupio

1961. godine. Premda mu se život gasi na početku tog poziva 1969. godine on

ostavlja za sobom desetak generacija vrsnih stručnjaka, uzorne udžbenike i brojne

znanstvene i naučne radove.

ĐURO ZMIJANAC poznati šumar zagrebačkog područja poratnog razdoblja.

Od brojnih zaduženja koje je obavljeno izdvojit ćemo tek neke: načelnik za

stručno školstvo Ministarstva šumarstva Hrvatske, direktor Uprave za park šume

grada Zagreba, referent za brzorastuće šume Šumskog gospodarstva Zagreb, gdje

će ga zateći iznenadna smrt 1966. godine. Spomenut ćemo k tome i odgovorne

zadatke u okviru X zagrebačkog korpusa za vrijeme NOB. Zapažen je njegov

smisao za rekreacioni značaj šuma i hortikulturu. Brojni parkovski nasadi tog

područja duguju svoje postojanje njegovim rasadnicima egzota. A za sekvoju

koja natkrivljuje vinorodne brežuljke Mandičevca i nezadrživo stasa, tek da

spomenemo šumarima Đakovštine, da je i to ruku djelo našeg vrlog Đure Zmijanca.

Da bi upotpunili dojam o tom malobrojnom i donekle osebujnom godištu

— još ukratko o samim slavljenicima.

MILAN ANDROIĆ profesor šumarske entomologije i zaštite šumar Šumarskog

fakulteta, gdje nastupa 1949. godine, nakon desetgodišnje prakse na bjelovarskom,

mostarskom i vinkovačkom šumarsktvu, te rukovođenja Lugarskom školom

u Delnicama i kadrovskom službom u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu. 1954.

godine doktorira da bi se u svojstvu asistenta, docenta i redovnog profesora zadržao

u toj sredini do svog umirovljenja. Kroz to vrijeme bio je dekan fakulteta

u dva navrata i prorektor sveučilišta. Uz svoj naučni i znanstveni rad vrši niz

odgovornih društvenih i političkih funkcija, među ostalim: predsjednika Saveza

inženjera i tehničara Hrvatske, predsjednika Konferencije narodne tehnike,

te člana Saveznog savjeta za naučna istraživanja.

TUGOMIR CAJNKO obavljao je odgovorne funkcije u republičkoj državnoj

upravi, poslovnim udruženjima i privrednim organizacijama Slovenije, među ko-

221


jima su: sekretar i pomoćnik ministra u Ministarstvu šumarstva i drvne industrije,

sekretar za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore, sekretar

Poslovnog udruženja šumsko-gospodarskih organizacija, direktor Drvno industrijskog

poduzeća Nazarje. Po društvenom radu angažiran je u organizacijama

inženjera i tehničara republike i federacije. Objavio je veći broj radova o problematici

šumarstva Slovenije.

TOMO LUCARIĆ dugogodišnji taksator vinkovačkog šumarstva, na čijem području

djeluje, uz kraći prekid, u svojstvu: inženjera taksacije, upravitelja šumarije

i šumske manipulacije, referenta gospodarstva, šefa šumske inspekcije,

a pretežno, kako rekosmo, kao rukovodioca službe za uređivanje šuma. Prekid

je bio vezan na razdoblje intenzivnog iskorišćivanja šuma kada ispomaže na

moslavačkom području rad tamošnjih industrija drva. Uz naporan rad na izradi

uređajnih elaborata i desetak kirurških operacija, nalazi snage i vremena da

proučava i objavljuje radove iz prošlosti šumarstva svog kraja.

PETAR MATKOVIĆ profesor botanike Više pedagoške škole u Splitu. Prve

godine radnog staža vezan je na uređenje bujica makarskog sliva, na upravne

službe narodnih odbora, kao i na Upravu za pošumljenje krša u Splitu. 1949.

godine prelazi u Saveznu šumarsku školu u Splitu, a nedugo zatim na Višu

pedagošku školu, gdje ostaje do umirovljenja. I pokraj pedagoških obaveza on

će kao hortobotaničar osnovati botanički vrt u Splitu, kroz neko vrijeme uređivati

časopis »Hortikultura«, a u dva navrata će, kao gost Prirodoslovno-matematskog

fakulteta iz Hamburga, održati predavanja o vegetaciji jugoslavenske

obale. Plodan je i kao stručni pisac s nekoliko objavljenih knjiga i velikog broja

stručno-znanstvenih radova objavljenih po raznim časopisima.

LJUBOMIR NEŽIĆ poznat kao ekspert za unapređivanje proizvodnje posebno

mehanizacije radova, zbog svog sistematskog pristupa stvari i smisla za umješnost,

zapaženog još iz školskih dana. Nakon početnih nastupa unutar Šumarije

Novigrad Podravski i šumsko industrijskih poduzeća Nove Gradiške i Slavonskog

Broda, 1949. godine već vrši dužnost referenta za mehanizaciju kod Glavne

direkcije za južni bazen Ministarstva drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Kroz

organizacijske promjene i premještaje stiže u Delnice gdje djeluje u tamošnjem

DIP-u nekih 15 godina kao referent za mehanizaciju, odnosno šef biroa za unapređenje

proizvodnje, a nakon toga prelazi u Rijeku i do umirovljenja nastavlja

istu djelatnost pri Poslovnom udruženju »Drvo«.

IVO SERTIĆ izraziti stručnjak operative, uglavnom iskorišćivanja šuma karlovačkog,

goranskog i primorskog šumarstva. Početak mu je vezan na Ravnu

Goru gdje rukovodi šumarijom, odnosno šumskom manipulacijom. Organizacijske

promjene donet će mu nove zadatke i druge sredine. Tim povodom on rukovodi

šumarskom referadom vrbovskog kotara za vrijeme NOB, uključuje se u

rješavanje napregnutih proizvodnih zadataka drvno industrijskih poduzeća Novi

Vinodolski, Ravna Gora i Karlovac u svojstvu rukovodioca iskorišćivanja šuma,

odnosno tehničkog direktora, da bi se 1970. godine našao na istom položaju kod

Šumskog gospodarstva Karlovac i kao šumarski savjetnik dočekao umirovljenje.

ADOLF SVETLIĆIĆ pretežan dio svog radnog vijeka provodi u Sloveniji i to:

kod Republičkog zavoda za planiranje u svojstvu načelnika odjela za šumarstvo

i drvnu industriju, u Zavodu za unapređenje drvne industrije kao direktor za-

222


voda, te kao stručni savjetnik Poslovodnog udruženja »Les« iz Ljubljane. Dugogodišnji

je rukovodilac i organizator izrade razvojnih planova šumarstva i in

dustrije za preradu drva ove republike, te autor niza radova iz tih oblasti ob

javljenih u stručnim glasilima Slovenije.

PAVEL SINKA pretežan dio radnog vijeka vezan mu je za izradu projektne

dokumentacije koju obavlja u svojstvu projektanta ili tehničkog direktora u:

Građevnom odsjeku šumskog gazdinstva Banja Luka, Šumskom građevnom poduzeću

Banja Luka, »Šumoprojektu« Sarajevo, a pretežno u »Projektnom birou

šumarstva i drvne industrije« Zagreb. Od projektnih radova spomenut ćemo

brojne kilometre šumskih željezničkih pruga i cesta, te znatan broj ostalih šumsko

industrijskih objekata. Kao vrstan i korektan stručnjak sudjeluje na projektiranju

i kontroli izgradnje jadranske magistrale na području Dubrovnika u dužini

od 60 km. te na istim zadacima na oko 150 km. javnih suvremenih cesta

Cetinske krajine.

MARIJAN ŠTEMBERGER poznati vodoprivredni stručnjak koji se već nakon

nekoliko godina rada u šumarstvu Hrvatske uključuje u ovu oblast. Tu nastupa

1950. godine prvenstveno u »Hidroprojektu« novoosnovanoj organizaciji objedinjene

vodoprivrede i bujičarstva Hrvatske u Zagrebu, potom u svojstvu direktora

projektnih organizacija »Projekt« i »Interprojekt«, da bi završio radni vijek u

»Općem vodoprivrednom poduzeću sliva rijeke Save«. Od značajnijih pravaca

njegovog rada treba istaknuti: generalni projekt rijeke Save, financiran od Ujedinjenih

nacija, idejn projekt zaštte od bujica grada Zagreba, te idejne projekte

bujičnih područja Istre i Sinjskog polja. Zatim sudjelovanje bilo kao učesnika ili

konsultanta u reviziji meliorativnih projekata Srednje Posavine i porječja Vuke,

Karašice i Neretve.

DRAGAN TONKOVIĆ jedan od šumara vinkovačkog šumarstva, gdje provodi

pretežan dio svog radnog vijeka vezanog na funkcije: upravitelja šumarije i šumske

manipulacije, tehničkog direktora, direktora šumskog gospodarstva i direktora

drvne industrije, da bi završio kao savjetnik integriranog šumarstva istočne

Slavonije »Slavonska šuma«. Od tragova koje ostavlja iza sebe spomenut ćemo:

organizacijsku povezanost tamošnjeg šumarstva u etapama decentralizirane uprave,

zamašniju izgradnju i opremljenost radova u šumarstvu, te osnivanje drvne

industrije u Vinkovcima. Usto se bavi istraživanjem prošlosti šumarstva Slavonije,

objavljujući više svojih radova.

I na kraju IVAN KANDŽEV, bugarski državljanin za kojega nemamo podataka,

niti s njim postoji veza nakon završetka studija i povratka u svoju

zemlju.

Bila je to priča o životnom putu jedne generacije poletnih studenata, o tegobnim

stazama njihovog izrastanja, o ispoljenom patrionizmu u toku narodno-

-oslobodilačkog rata, u kojem su mahom sudjelovali, te o njihovoj osposobljenosti

da se prihvate raznorodnih i odgovornih zadataka, koje su savjesno i uspješno

obavljali.

Priča, koju je vrijedilo zabilježiti.

Dragan Tonković, dipl. inž.

223


IN MEMORIAM

Prof. dr. IVO HORVAT, dipl. ing.

1911—1988.

U petak 19. kolovoza prestalo je kucati

srce velikog čovjeka, znanstvenika,

sveučilišnog profesora i neumornog pregaoca

na unapređivanju drvnoindustrijske

tehnologije. Na njegovu ispraćaju na

Mirogoju, dne 24. VIII. 1988. skupio se

velik broj drvnoindustrijskih stručnjaka,

jer svima je on ostao u trajnom sjećanju

po svojoj plemenitosti i po onome

što je učinio za unapređivanje drvne struke.

Na posljednjem ispraćaju s njim se

oprostio njegov nekadašnji učenik, a sada

prof, dr Marijan Brežnjak, čiji govor

donosimo u izvodima:

»Prof, dr Ivo Horvat rođen je u Zadru

5. svibnja 1911. Osnovnu školu i gimnaziju

završio je u Sisku i Zagrebu. Studij

šumarstva diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom

fakultetu Sveučilišta

u Zagrebu 1936. godine. Od 1937. do

1938. službovao je u Direkciji državnih

šuma u Vinkovcima. Siječnja 1938. izabran

je za asistenta u Zavodu za uporabu

na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog

fakulteta u Zagrebu. Na osnovi

disertacije promoviran je 1942. godine

za doktora šumarskih znanosti. Položio

je asistentski i državni ispit iz šumarske

struke.

Godine 1948, na temelju habilitacijskog

postupka, habilitiran je za docenta sveučilišta,

1952. godine izabran za izvanrednog

profesora, a 1955. godine za redovnog

profesora Polj. šum. fakulteta, na

kojem je bio nastavnik iz kolegija: Tehnologija

drva, Mehanička prerada drva,

Pilanska prerada drva na Drvnoinustrijskom

(drvnotehnološkom) odsjeku (odjelu),

te Tehnologija drva i Prerada drva

na Šumsko-gospodarskom (šumarskom)

odsjeku (odjelu). Nastavnik je na postdiplomskom

studiju za znanstveno usavršavanje

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Na vlastitu molbu umirovljen je

danom 30. lipnja 1978.

U razdoblju od 1952. do 1960. godine

bio je na više studijskih boravaka iz područja

nauke o drvu i modernih metoda

prerade drva listača u trajanju od nekoliko

mjeseci do godinu dana (Oxford,

Princes Risborough, Reinbeck/Hamburg,

Miinchen, Syracuse N. Y., New Haven

Conn., Carbondale III., Portland Ore- Seattle,

Xash i Madison Wise). Sudjelovao

je u radu brojnih međunarodnih konferencija

o tehnologiji drva (Sliač, Ženeva

i Madison).

Pored aktivnosti na znanstvenom, pedagoškom

i stručnom području, obavljao

je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu

u Zagrebu, odnosno na Šumarskom

fakultetu u Zagrebu, te u drugim ustanovama,

kao predstavnik fakulteta, cijeli

niz organizacijskih dužnosti: predsjednik

Zavoda odnosno Katedre za tehnologiju

drva, dekan i prodekan Poljoprivredno-

224


šumarskog fakulteta (1956—1958), dekan

Gumarskog fakulteta 1960'61. šk. god.;

član Savjeta i predsjednik Savjeta fakulteta

(1964—1966), član Savjeta Sveučilišta,

član Vijeća Instituta za drvno-industrijska

istraživanja u Zagrebu, član

Savjeta Instituta za drvo u Zagrebu, član

Savezne komisije za standardizaciju u

Beogradu, znanstveni suradnik i član šumarske

sekcije Odjela za prirodne nauke

JAZU, član redakcije šumarske enciklopedije.

Bio je i u brojnim odborima i komisijama

stručnih i znanstvenih organa

i organizacija u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Glavni i odgovorni urednik časopisa

»Drvna industrija« bio je 1965. godine.

Već od svog dolaska na Fakultet nastoji

u programe šumarskog obrazovanja

uvesti discipline koje bi povećale znanje

šumarskih stručnjaka o drvnoprerađivačkoj

djelatnosti. To mu uspijeva 1947. godine

kada se osniva Šumsko-industrijski

odsjek Šumarskog odjela na Poljoprivredno-šumarskom

fakultetu. Sudjelujući

u procesu unapređivanja visokog obrazovanja

drvnoindustrijskih stručnjaka,

prof, dr Ivo Horvat zalaže se za novu

koncepciju obrazovanja, koja je realizirana

1977,78. godine organiziranjem Drvnotehnološkog

odjela na Šumarskom fakultetu

u Zagrebu.

U svom znanstvenom radu prof, dr

Ivo Horvat bavi se istraživanjima drva

kao biogenog materijala, radi spoznaja

o njegovim svojstvima, koja čine fundamentalne

podatke za drvnu sirovinu. Na

tom području publicirao je u nas prve

rezultate o svojstvima raznih domaćih i-

li udomaćenih vrsta drva. Ti su radovi

monografije o tehničkim svojstvima drva,

koje su, ne samo kod nas nego i u

svijetu, postale poznate.

Osim toga publicirao je radove: o

svojstvima američkog jasena, naprezanju

kod cijepanja, svojstvima munikovine (Pinus

heldreichii Ch.), o svojstvima duglazijevine

i dr.

Autor je ili suradnik u brojnim radovima

naših prvih stručnih priručnika

i udžbenika, namijenjenih drvarskim stručnjacima,

kao:

— Mali šumarsko-tehnički priručnik,

Zagreb 1949.

— Tehnologija drveta, Zagreb 1952.

koautor A. Ugrenovića.

— Drvnoindustrijski priručnik, I. dio

Zagreb 1967.

— Tehnologija drva, udžbenik i priručnik,

rukopis Zagreb 1980.

Za potrebe nastave na Fakultetu napisao

je skripta za razne profile obrazovanja,

šumara i drvaraca, kao: Prerada

drva, Pilanska prerada drva i Tehnologija

drva. '

U Šumarskoj enciklopediji napisao je

kratke monografije za oko 90 vrsta domaćih

i stranih (egzota) vrsta drva, brojne

jedinice kao: Drvo, Pilanska prerada

i dr. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor

s najbrojnijim prilozima u Općoj enciklopediji

i Tehničkoj enciklopediji.

Velikog znanstvenog i nastavnog radnika

resi pažnja i briga za odgoj znanstvenog

kadra. Ta osobina resila je i

prof, dr Ivu Horvata. Pod svojim okriljem,

razvijajući Drvnotehnološki odjel,

razvijao je i znanstveni kadar, koji će,

ne samo nastavno nego i znanstveno i

stručno, zadovoljavati rastuće potrebe.

Iz nekadašnjeg Zavoda za uporabu šuma

(1922—1948), kasnije Zavoda za tehnologiju

drva, ekipirane su nastavno i znanstveno

Katedre za iskorišćenje šuma

(1960) i Organizaciju rada u drvnoj industriji.

Katedra za mehaničku preradu

drva (1960), Katedra za finalnu obradu

drva (1978), Kabinet za terensku nastavu

Drvnotehnološkog odjela (1956). Dakle, ne

samo kadrovi za praksu, nego i kadrovi

za drvno-tehnološku znanost bili su mu

posebna briga. Njegovom vizionarstvu, u

tom pogledu, možemo se danas samo diviti,

jer je ono ostvareno njegovim samoprijegornim

radom.

Znanstvena, pedagoška, publicistička

djelatnost i odgoj znanstvenog kadra ni-

225


su apsorbirali sav potencijal prof, dr Ive

Horvata. Imao je snage i našao vremena

za plodnu stručnu djelatnost. Upotrijebio

je nesebično sve svoje znanje da stručnu

javnost pravovremeno obavijesti, i

poduči o aktualnim problemima danog

vremena i zbivanja u području drvno tehnološke

znanosti i drvnoprerađivačke

prakse. Ako napomenemo da je 1940. pisao

o lignostonu, a o najnovijim načinima

upotrebe drva 1945, vlaknaticama

1946, svojstvima furnirskih ploča 1948,

istraživanju drvnih otpadaka 1949, kvaliteti

površine furnira 1957, prvoj elektronički

upravljanoj pilani na svijetu 1968,

mogu ocijeniti aktualnost informacija i

široki opus djelovanja za potrebe drvne

struke.

Za tu svoju znanstvenu, pedagošku i

ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja

struke i društva, od kojih ističemo nagradu

»Nikola Tesla« za značajnu znanstvenu

djelatnost (1980) i Orden zasluga za

narod sa srebrnim zracima (1976), te Orden

rada sa zlatnim vijencem.

Prigodom proslave 130-e godišnjice o-

snivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog

društva i 100-e godišnjice neprekidnog izlaženja

Šumarskog lista šumarska struka

prof. Horvatu odala je priznanje dodjelom

zlatne medalje s poveljom.

I na kraju, velike ljude krasi, što je

pisanom riječju teško predstaviti i iskazati,

humanost. Tu vrlinu spoznali su i

osjetili učenici i suradnici prof, dr Ive

Horvata nebrojeno puta. Ona se očitovala

u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu

od tzv. malih ljudi do ličnosti svjetskog

glasa.

Opraštajući se zauvijek s prof, dr Ivom

Horvatom, duboko smo ožalošćeni. Istovremeno

smo i ponosni što je Ivo Horvat,

taj veliki čovjek i znanstvenik, živio

i radio s nama. Ivo Horvat živjet će i

nadalje u našim srcima i mislima, živjet

će kroz svoj veliki opus koji nam je ostavio

na čuvanje i dalje razvijanje.

U ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva

i drvne industrije SR Hrvatske

i u ime prijatelja i kolega od prof. I.

Horvata toplim se riječima oprostio dipl.

ing. Vid Fašaić. On je posebno istaknuo

da je pok. prof. Horvat osposobio 40 generacija

šumarskih i drvnoinustrijskih inženjera.

M. B. i St. B.

226


ANTE ROSIĆ, dipl. inž. šum.

1913—1984.

Brojnoj plejadi naprednih studenata

Beogradskog univerziteta pred drugi svetski

rat pripadao je i Ante Rosić, koji

je iz rodne Dalmacije došao na studije

šumarstva u Zemun 1933.

Ante Rosić rođen je u Splitu 5. februara

1913. i u rodnom gradu završio

je osnovnu školu i gimnaziju, a zatim

se 1933. upisao na Šumarski odsek Poljoprivredno-šumarskog

fakulteta Beogradskog

univerziteta u Zemunu koji je

završio 1939. godine.

Već u prvoj godini studija dolazi do

prekida predavanja na zemunskom fakultetu,

do hapšenja i interniranja većeg

broja studenata, članova Udruženja

studenata šumarstva i Uprave student

ske menze u Zemunu kojom su rukovodili

napredni studenti. U svim tim akcijama

vidno je učešće i pokojnog Anta

Rosica.

Vidno obeležen kao pripadnik naprednih

studenata posle dužeg čekanja dobio

je prvo zaposlenje u Prilepu u Makedoniji.

Tu je proveo na dužnosti pripravnika

šumarskog referenta Sreskog

načelstva od 1. oktobra do 25. decembra

1939. Zatim radi kao šumarski vježbenik

u šumarskom odseku Ispostave banske

uprave u Splitu do 20. maja 1940. a zatim

je na istoj dužnosti na Hvaru. Od 15.

septembra 1943. do 15. maja 1945. aktivno

sudjeluje u Narodnooslobodilačkom

ratu. Posle demobilizacije od 10. maja do

3. decembra 1945. radi na Odjelu za narodnu

imovinu Predsedništva vlade N.

R. Hrvatske a zatim do 31. decembra

1946. je na položaju načelnika šumarskog

odeljenja Okružnog narodnog odbora

u Zagrebu. Od 1. januara 1947. do 30.

septembra 1947. radi u Ministarstvu za

poljoprivredu i šumarstvo N. R. Hrvatske

u Zagrebu. Rešenjem Ministarstva poljoprivrede

i šumarstva FNRJ određenje

11. avgusta 1947. i odlazi s grupom stručnjaka

ovog Ministarstva radi pružanja

pomoći Albaniji u oblasti šumarstva i

industrije za preradu drveta. Od 1. oktobra

1948. do 14. juna 1950. radi u Saveznoj

planskoj komisiji u Beogradu. Od

15. juna 1950. do 31. januara 1951. radi

u Savetu za prerađivačku industriju Vlade

N. R. Bosne i Hercegovine, a od tada

do 30. juna 1951. u Generalnoj direkciji

drvne industrije u Sarajevu. Od 1. jula

1951. do 1952. je u Savetu za prerađivačku

industriju Vlade B. i H. i Komisiji

za reviziju programa izgradnje o-

bjekata drvne ndustrije, a zatim do 30.

juna 1953. je u Savetu Vlade B. i H. u

svojstvu rukovodioca grupe za izgradnju

fabrike celuloze i viskoze u Doboju i Sarajevu,

sa sedištem u Sarajevu. Od 1. jula

1953. do 31. decembra 1955. radi kao

rukovodilac investicione izgradnje i direktor

fabrike »Bosanka« u Blažuju i

Prodavaonice »Bosanke« u Beogradu. Od

I. januara 1956. do 30. juna 1957. radi u

Saveznoj industrijskoj komori kao samostalni

referent u Sekciji za drvo. Od tada

do 31. decembra 1960. je u Udruženju

drvne industrije Jugoslavije a zatim do

II. juna 1963. u Sekretarijatu za šumarstvo,

drvnu i grafičku industriju Privredne

komore Jugoslavije na dužnosti savetnika

za promet i unapređivanje. Od

12. juna 1963. radi u zvanju savetnika

227


grupe za preradu drveta Privredne komo

re Jugoslavije.

Penzionisan je 31. decembra 1973. godine.

Nosilac je više odlikovanja kao oficir

za vojne zasluge i uspešan rukovodilac

i stručnjak u oblasti šumarstva i industrije

za preradu drveta.

Umro je u Beogradu 12. oktobra 1984.

a kremiranje posmrtnih ostataka obavljeno

je na Beogradskom novom groblju

15. oktobra 1984. godine.

Dostojno su ga ispratili pored aktivista

društvenih organizacija, brojni drugovi

i prijatelji istakavši vojne, društvene

zasluge koje je pokojni Ante Rosić

imao kao istaknuti stručnjak j rukovodilac

u oblasti šumarstva i industrije za

preradu drveta.

Svetislav Vladisavljević

dipl.. inž. Beograd

228


UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA

Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,

drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih

zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane

stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na

stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne

industrije te napise o radu Saveza i društava.

Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.

Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom

obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista.

Posebno pozivamo stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,

kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu

vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica

Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako

rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele)

tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu.

Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.

Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi

budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba

priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može

biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno

napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod

ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba

iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.

Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka

i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili

časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži,

grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije

neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru

visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji

omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original

može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem

postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i

pisaćim strojem, ali s crnom i ncistrošenom vrpcom. Papir: paus. Disaći i gusti

pisaći.

Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablica,

crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak

može biti i fotokopija.

Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti

istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po

stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara.

Najmanje se može naručiti 30 separata.

Objavljeni radovi se plaćaju stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv

svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi

na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara.

UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LIST

Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 444-205


ambienta

AMBIENTA '89 • 16. MEĐUNARODNI SAJAM NAMJEŠTAJA,

PRATEĆE INDUSTRIJE I UNUTRAŠNJEG UREĐENJA

Zagrebački velesajam, u svijetu poznata sajamska organizacija s dugom i uspješnom

tradicijom, od 1988. godine obogatio je svoj izložbeni program za još jednu samostalnu

specijaliziranu priredbu u području drvne industrije.

Želimo vas informirati da će Zagrebački velesajam nakon uspješnog početka u 1983.

nastaviti s organiziranjem specijalizirane priredbe iz oblasti drvne industrije pod nazivom

»AMBIENTA« — međunarodni sajam namještaja, prateće industrije i industrije unutrašnjeg

uređenja.

»AMBIENTA '89« održat će se od utorka 9. 5. do subote 13. 5. 1989.

Program izlaganja ove priredbe obuhvaća široki spektar namještaja za svo namjene,

prateću industriju za proizvodnju namještaja, od reprodukcijskog materijala i okova do

zaštitnih sredstava za površinsku obradu. Upravo taj dio predstavlja nov sadržaj u prezentiranju

drvne industrije na Zagrebačkom velesajmu. Kao komplementaran sadržaj na

ovom sajmu naći će svoje mjesto i proizvodi za unutrašnje uređenje stambenih prostora

i dekoraciju ambijenta.

Namještaj (iz svih materijala)

PROGRAM

— namještaj za stanove

— namještaj za urede

— namještaj za škole

— namještaj za ugostiteljstvo i turizam

— namještaj za bolnice

— ostali namještaj za javne i druge prostorije

Repromaterijal i pribor za proizvodnju

namještaja

— repromaterijali

— poluproizvodi i dijelovi namještaja

— materija! za presvlačenje iz tkanina, kože

i sintetike

— žična jezgra, punjenje i ostali materijal

za tapeciranje

— sredstva za površinsku obradu i oplemenjivanje

— boje, lakovi, zaštitna sredstva

— okovi, bravice i mehanizmi

Strojevi, oprema i alati

— građevna stolarija (vrata, prozori, stepenice)

— strojevi, alati, oprema i pomoćna sredstva za

proizvodnju namještaja

— oprema za radionice

Proizvodi i oprema za unutrašnje uređenje

— ploče i obloge za zidove i stropove

— podne obloge

— pregradne stijene, harmon-vrata

— izolacijski materijali

— galanterija i pribor

— ugradbeni kućanski aparati

— dekorativna rasvjetna tijela

— razni dekorativni materijali i proizvodi

za unutarnje uređenje prostora

IZLAGANJA

Strojevi i oprema na AMBIENTI '89

U osnivanju AMBIENTE — specijalizirane priredbe

u području drvne industrije na Zagrebačkom

velesajmu i utvrđivanju njenih izlagačkih ciljeva,

zacrtano je da se zbog zajedničkih interesa svih

sudionika u ovoj grani bijenalno, svake neparne

godine, uz stalni sadržaj ove priredbe izlažu i

strojevi, oprema i alati za obradu drva za proizvodnju

namještaja, građevinske stolarije, panel

ploča, furnira i laminata, te strojevi i postrojenja

za primjenu zaštitnih sredstava, površinsku I završnu

obradu elemenata za proizvodnju namještaja.

To je prilika da se na jednom mjestu sretnu projektanti

i proizvođači tehnoloških procesa i njihovi

korisnici. Zagreb s bogatom tradicijom na

oba područja je bez sumnje za to pogodno mjesto.

Automatizacija uz primjenu numeričkog sistema

upravljanja sve je prisutnija i u industriji za obradu

drva, pa se i na tom planu očekuje niz

noviteta, domaćih i stranih proizvođača.

Godina 1989. je ta neparna godina, kad u sklopu

AMBIENTE na Zagrebačkom velesajmu očekujemo

bogatu prezentaciju širokog asotiman;, strojeva

za obradu drva:

— strojevi za rezanje

— strojevi za deformiranje

— strojevi za spajanje i prekrivanje površina

(uključujući lakiranje)

—• strojevi za kondicioniranje drva (sušenja

i impregniranje)

— pomoćni strojevi (transporteri i strojevi za

održavanje alata)

— višenamjenski strojevi

— specijalni strojevi i grupe specijaliziranih

strojeva za određene proizvode

— ručni strojevi i alati

— projektiranje i isporuka kompletni!!

postrojenja.

Predviđaju se i posebne izložbene manifestacije:

— Izložba primjera dobrog dizajna i tendencije u dizajnu

— izložba ambijentalnih rješenja za razne specifične namjene

— izložba nagrađenih radova — YU-dizajn

— izložba radova mladih talenata (učenika škole)

U

cilju poticanja izlagača na višu razinu kvalitete proizvoda i Izlaganja, na

priredbi

se provodi ocjenjivanje i nagrađivanje i to:

AMBIENTA — priznanje za najuspješnije abijentalno izlaganje i prezentaciju

proizvoda

MOBILOPTIMUM — priznanje za uspješno razvijen finalni proizvod drvne Industrije

DOBAR DIZAJN — priznanje za kreativnost i inovaciju novih proizvoda

zagrebački velesajam

More magazines by this user
Similar magazines