Å UMARSKI LIST 3-5/1989

godine 1964. Malta postaje nezavisna država u okviru Komonvelta, ali će još
punih 15 godina ostati pomorska i zračna baza Velike Britanije. U prosincu
1974. godine proglašena je republikom. Službeni joj je naziv »Republica ta
Malta« doslovce: »Republika od Malte«. Bila je to tada, i ostala sve do danas,
najmlađa evropska republika.
»SUNCEM SPRŽENA, GOLOSTIJENA, ZELENA TU I TAMO«
Tako je u nekoliko riječi u pjesmi »Malta« ocrtao svoju domovinu suvremeni
malteški pjesnik Victor Fenech (r. 1935). Ta slika odgovara otprilike i
predodžbi većine ljudi o tom otoku, a slična je i krajoliku našega priobalnog
područja. Ipak, između ostalog, upada u oči razlika u boji malteškog i našeg
krša. Malteški je dobrim dijelom žut, a ta boja potječe od globigerinskog
vapnenca, koji čine ljušturice uginulih praživotinja iz skupine šupljikara. To
je najglavniji građevni materijal na Malti. Prilično je mekan i Iako se obrađuje,
a kasnije se stvrdne. Od njega se izrađuju blokovi standardnih dimenzija,
koji služe za gradnju. Većina kuća sagrađena je od takvih blokova.
Malteški reljef karakteriziraju blagi brežuljci. Samo se na jugu otoka kod
mjesta Dingli ruše strmo u more visoki kameniti klifovi. Tu se nalazi i najviša
točka na otoku, 258 m nad morem.
Klima je malteških otoka tipično mediteranska s blagim zimama i vrućim,
suhim ljetima. Prosječna zimska temperatura (studeni-travanj) iznosi 13,7°C,
a prosječna ljetna (svibanj-listopađ) 22,6"C. Zimi sunce sja prosječno 6,1 a ljeti
10,4 sata dnevno. Godišnja količina oborina iznosi svega 60 mm. Rijeka uopće
nema, pa čak ni većih slatkovodnih izvora. Kiše su rijetke a kad padaju, onda
je to često u obliku naglih i jakih pljuskova. Voda iz vodovodnih cijevi malo
je slankastogorka, jer se crpi iz dubina gdje lako prodire more kroz porozno
kamenje. U posljednje vrijeme pitka se voda sve više dobiva desalinizacijom
morske. Onaj koga posebno zanima opskrba Malte vodom, može vidjeti čitav
sistem vodoopskrbe na velikoj preglednoj maketi otoka u glavnoj pošti u Valletti,
gdje su detaljno prikazani svi izvori, bunari, crpilišta i rezervoari vode
na Malti.
U pogledu vegetacje otok Gozo prilično se razlikuje od Malte. On je zeleniji,
jer ima više vode i plodnog tla, koje se vrlo intenzivno obrađuje, iako
male parcele onemgućuju primjenu teške mehanizacije.
URBANO ŠUMARSTVO I HORTIKULTURA
Na Malti nema ni šuma, ni šumara, ni bilo kakve šumarske ustanove. Po
svojoj površini to je jedna od najmanjih i najgušće naseljenih država na
svijetu. Ono malo obradiva zemljišta pripada poljoprivredi, a ni to nije dovoljno
za biljnu proizvodnju. Oko 80% poljoprivrednih proizvoda se uvozi.
Imajući sve to u vidu, lako je shvatiti da je preostali prostor premali
da bi na njemu bilo još i šuma.
Manje površine obrasle šumskim vrstama drveća i raspršene po čitavom
otoku prije bi se mogle nazvati šumarcima, gajevima (engl. groves) i parkovima.
Njihova funkcija nije proizvodna, već zaštitna i estetska.
175