Å UMARSKI LIST 9-10/2001 - HÅ D

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 9-10/2001 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

O POLOŽAJU ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE U DRŽAVI HRVATSKOJ

U posljednje vrijeme sve je više povika na šumarstvo, a osobito na "Hrvatske šume", iako bi trebalo biti

obratno, jer naše šume dobivaju visoke ocjene meritornih svjetskih ocjenitelja. Posjetitelji iz Europe, SAD-a,

i drugih dijelova svijeta, ponajprije šumari, zaštitari prirode, ekolozi i biolozi, oduševljeni su prirodnošću

naših šuma, raznolikošću biljnih i životinskih vrsta, prirodnom obnovom te kakvoćom dobro njegovanih

šumskih ekosustava.

To sve nije palo s neba, već je posljedica marljivoga stručnoga rada brojnih šumarskih generacija, od

osnivanja prve šumarije u Hrvatskoj u velebitskom mjestu Krasnu 1765. godine do danas.

Šumarstvo je osebujna struka, sastavljena pretežito od bioloških ogranaka znanosti, ali i tehničkih i

ekonomskih. Posljednji su bili u bivšem režimu zanemareni, a danas se poduzimaju veliki napori da se taj

nedostatak nadoknadi. Dobar gospodar kao stoje hrvatska šumarska struka, brzo svladava suvremena gospodarska

načela i usavršava ono već davno prihvaćeno načelo o potrajnosti prihoda i prirodne obnove, a

izbirljivo svjetsko i domaće tržište nastoji zadovoljiti proizvodnjom drva visoke kakvoće.

Još je jedna osebujnost šumarstva po kojoj se razlikuje od ostalih gospodarskih grana. Proizvodno razdoblje

šume je dugoročno. Tako primjerice hrastovi postižu zrelost u 140. godini života, a biološki i ekološki

razlozi, kao i oni koji se odnose na tržište, govore o pomicanju zrelosti na 200-tu godinu. Šume hrasta lužnjaka

koje je obnovio šumar i književnik Josip Kozarac krajem 19. stoljeća u Posavini, njeguje i zaštićuje već

četiri generacije šumara, a njihovu obnovu obavit će oni koji se tek sada pripremaju za studij šumarstva i

koji će koristiti tada uznapredovale načine uzgajanja šuma, ekofiziologije drveća i molekularne biologije.

Danas je pomodno težiti poistovjećivanju s Europom. Ono što mi možemo naučiti od Europe je dobar

management i bolje korištenje stručnoga potencijala, dok sve ostalo iz našega šumarstva možemo ponuditi

kao model šume kojemu Europa teži.

Znamo da "Hrvatske šume" suvremenim načinom uzgajanja šuma vrlo uspješno održavaju općekorisne

funkcije šuma (proizvodnja pitke vode, zaštita od erozije, zaštita od poplava, uspjeh turizma u šumovitom

krajoliku i dr.) što im društvo priznaje samo s 0,07 % od dohotka u Hrvatskoj, dok primjerice Bavarska daje

šumarstvu za istu svrhu tridesetorostruku vrijednost od prosječne neto cijene drva po ha.

U nezavidnome položaju su "Hrvatske šume" koje gospodare s kojih dva milijuna ha državnih šuma, vodeći

skrb o sveukupnoj biološkoj reprodukciji opterećenoj propadanjem šuma ("umiranje šuma") što obavljaju

s oko 10 000 zaposlenih te osiguravaju sirovinu za kojih 50-ak tisuća zaposlenih u preradi drva i pratećim

djelatnostima. Spomenuti broj zaposlenih omogućuje život još za oko 250 000 članova njihovih obitelji.

Usprkos golemom biološkom kapitalu šuma koji je stoljećima stvarala šumarska struka u Hrvatskoj, to je

za sada ostalo nezamijećeno u redovima Vlade Republike Hrvatske, a što se može shvatiti iz izjava jednoga

od najodgovornijih njezinih članova. Koliko šumarstvo znači administraciji naše Države vidi se iz broja

šumarskih kadrova zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, od kojih se očekuje rad na novome

Zakonu o šumama i njegovim popratnim aktima, vođenje šumarske politike u Hrvatskoj i praćenje sveukupne

legislative koja se odnosi na prostor koji šumarstvo i lovstvo koristi s ostalim korisnicima (zaštita prirode,

vodoprivreda, agrar, prometnice, energetika i dr.) i koji, dakako, ne mogu ni fizički stići to sve učinkovito

obaviti.

Svemu tome možemo dodati nespretnu izjavu člana Vlade o ustroju šumarstva koja je dala povoda za

napade naivnih i neinformiranih novinara, što je unijelo stanoviti nemir u stručne šumarske krugove koji

upravo rade na promjeni ustroja šumarstva glede prijedloga Vlada Republike Hrvatske, o čemu je u ovoj istoj

rubrici pisano u broju 1-2/2001. Posao restrukturiranja šumarstva struka može obaviti jedino uz poštivanje

osnovnih stručnih načela, s time da zajamči potrajnost gospodarenja, očuvanje prirodniosti i raznolikosti

šume, njezinu stabilnost i proizvodnost te povećanje ekološke i socijalne funkcije šume kao neprocjenjivoga

biološkog kapitala Države Hrvatske. Pri tomu je važno naglasiti, da zbog osiguranja biološke reprodukcije

naših šuma i potrajnosti gospodarenja, planiranje i sredstva za te poslove treba osigurati na jednome mjestu

za Republiku Hrvatsku, stoje osnovni postulat dobrog funkcioniranja šumarstva.

Naslovna stranica - Front page:

Otok Rab, šuma Dundo, zaštitne sastojine duž obalnog ruba

The Island of Rab, Forest Dundo, Protective Forests along the Coastal Belt

(Foto: I. Anić)

Naklada 1750 primjeraka

Prof. dr. sc. Branimir Prpić


UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332

CODEN SULIAB

Š UM AR SKI

LIST

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croatc

Uređivački savjet:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Branko Belčić, dipl. ing.

Mr. sc. Vladimir Bogati

Damir Delač, dipl. ing.

Ivan Đukić, dipl. ing.

Prof. dr. sc. Mladen Figurić

Ivica Fliszar, dipl. ing.

Dr. sc. Joso Gračan

Ilija Gregorović, dipl. ing.

Zvonko Kranjc, dipl. ing.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Herbert Krauthacker, dipl. ing.

Dr. sc. Vice Ivančević

Željko Marman, dipl. ing.

Prof. dr. sc. Slavko Matić,

predsjednik

Damir Matošević, dipl. ing.

Dujo Pavelić, dipl. ing.

Mr. sc. Ivan Pentek

Milan Presečan, dipl.ing.

18.

\9.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Luka Radošević, dipl. ing.

Zvonko Rožić, dipl. ing.

Tomislav Starčević, dipl. ing.

Mario Stipetić, dipl. ing.

Dr. se. Vlado Topić

Berislav Vinaj, dipl. ing.

Prof. dr. sc. Joso Vukelić

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:

/. Šumski ekosustavi

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i

biologija šuma

Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana

šumskog drveća

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje

šumskog drveća

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija

Izv. prof dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo

2. Uzgajanje šuma i hortikultura

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Dr. se. Stcvo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo

Dr. se. Vlado Topić, krške šume

Doc. dr. se. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode

3. Iskorišćivanje šuma

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska

prerada drva

Glavni i odgovorni urednik

prof. dr. se. Branimir Prpić

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina

4. Zaštita šuma

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija

Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija

Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija

6. Uređivanje šuma

Mr. se. Gašpar Fabijanić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i

šumarska ekonomika

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u

šumarstvu

7. Šumarska politika

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva,

bibliografija, staleške vijesti

Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,

općekorisne funkcije šuma

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama

zavisno o odluci uredništva.

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost


SADRŽAJ - CONTENTS

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION

UDK 630* 181.8 + 270

Kremer, D.: Fenološka zapažanja cvatnje nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Flowering of Some Woody Plants in the Botanical Garden of the Faculty of

Natural Sciences and Mathematics in Zagreb 475

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS

UDK 630* 425

Potočić, N., Selctković, I.: Utvrđivanje jačine depozicije sumpora na području Istre bioindikacijom

Determination of the Level of Sulphur Deposition in Istria by Means of Bioindication 487

UDK 630* 161 + 165

Franjić, J. & Liber, Z.: Molekularna biologija u šumarstvu

Molecular Biolology in Forestry 495

UDK 630* 971 + 165

Gračan. J.: Peti EUFORGEN mrežni sastanak za plemenite listače

Fifth EUFORGEN Meeting on Noble Hardwoods 501

UDK 630* 971 + 165

Pcrić, S., Gračan, J.: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače

Forth Meeting of Social Broadleaves 507

UDK 630* 904 + 719 (44)

Sabadi, R: Francuska: Drvna industrija i trgovina drvom

France: Wood and Timber Industries and Trade 511

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630* 176.1 {Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne)

Trinajstić, I.: Turkestanski brijest - Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne u dendroflori Hrvatske

Turkcstanean Elm - Ulmus pinnato-Ramosa Dieck ex Koehne in the Dendroflora Of Croatia 533

MEĐUNARODNA SURADNJA

Dundo vi ć, J., J a kovač, H.: 60. skupština Njemačkog šumarskog društva, Dresden 20-23. 9. 2001. 539

Mrkobrad, M.: 5. Konferencija direktora državnih šuma srednjoeuropskih zemalja 542

D u n d o v i ć , L, F i g u r i ć , M.: Trgovina drva i norme za drvo

Starčević,T: Aktualna politika i zaštita okoliša u Hrvatskoj

II o d i ć, I.: U Hrvatskoj FSC sustav

Prp i ć , B., J ako vac, H.: Međunarodni dan Drave 551

Tikvić, I. Jako vac . H., Dundo vi ć, J.: Stručna ekskurzija hrvatskih šumara u Austriju 2001. godine 553

ZAŠTITA PRIRODE

A i a ć, K.: Planinski vodenjak (Triturus alpestris Laurenti) 559

AKTUALNO

Frko vić , A.: Postupak vještačenja i definiranje mjera zaštite od vuka 560

KNJIGE I ČASOPISI

Grospić, F.: L' Italia Forestalee Montana, 562

Monti e Boschi 565

Harapin, M.: Prof. dr. sc. Jasminka Igre Barčić, prof. dr. sc. Milan M ace lj ski.

Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika 569

B i landžij a, L: Izvadak iz FAO programa za ekološki primjerenu šumsku sječu 570

Dimi tro v, T.: Dipl. ing. Tomislav Dimi tro v: Klima i prirodno sušenje drva 574

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

Idžoj tić, M.: Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za četinjače 575

K a j b a . D.: Izvješće sa sastanka za Kulture kratkih ophodnji u sustavu bioenergije 577

IN MEMORIAM

H a i a p i n , M.: Janko Lacković (10. 4. 1928 - 4. 6. 2001) 57

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora


PRETHODNO PRIOPĆENJE

UDK 630* 181.8 + 270

PRI-I IMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486

FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U

BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS IN THE BOTANICAL GARDEN OF

THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS IN ZAGREB

Dario KREMER*

SAŽETAK: Tijekom 1998. i 1999. godine u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bilježeni su vrijeme početka

cvatnje, vrhunac i kraj cvatnje na nekim vrstama rodova Aesculus L., Magnolia

L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. i Viburnum L. Uočeno je

da neke od promatranih vrsta svake godine cvatu približno u isto vrijeme.

Riječ je o vrstama koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod manjim utjecajem

temperaturnih vrijednosti u drugoj polovici zime. Druge vrste cvatu jedne godine

prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće nastupilo ranije ili

kasnije. To su vrste koje cvatu krajem zime ili ranije u proljeće i pod većim su

utjecajem toplijeg razdoblja koje može nastupiti u drugoj polovici zime. Pod

najvećim je utjecajem temperature vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim

utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Naime, vrhunac cvatnje ne mora uvijek

slijediti raniji početak cvatnje, pa su moguća oštećenja na biljkama zbog niskih

temperatura smanjuju.

Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvatnje, Aesculus/.., Magnolia L., Malus

Mill, Paulownia Siebold et Zucc, Viburnum L.

U ovom radu donosimo pregled vremena cvatnje

nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu,

čiju smo cvatnju pratili tijekom dvije godine.

Neke od ovih dekorativnih vrsta uopće ne nalazimo u

našim nasadima ili ih nalazimo vrlo rijetko, iako su se

prilagodile ne samo životnim uvjetima u našem podneblju

nego i životu u urbanoj sredini.

Na proučavanju vremena cvatnje i fenologije općenito,

kako domaćih tako i introduciranih vrsta, radi se

kod nas s većim ili manjim intenzitetom više od sto godina.

Ettinger (1882, 1883a) navodi vrijeme početka

cvatnje za stotinjak vrsta na području Maksimira i okolice

Zagreba tijekom 1882. i 1883. godine. Isti autor

(1883b) donosi i podatak o vremenu dozrijevanja plodova

šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. O

vremenu cvatnje pojedinih vrsta nalazimo podatke i u

Šumarskim kalendarima, člancima objavljenim u Su-

* Mr. sc. Dario Krcmer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Svetošimunska 25

UVOD - Introduction

marskom listu tijekom 1885. godine. Autor J. E.

(1896), vjerojatno J. Ettinger, navodi primjer iz mjeseca

rujna 1895. godine, kada je jedno stablo divljeg kestena

procvalo po drugi put. Da fenološke faze ovise o

makroklimatskim, ali i o mikroklimatskim uvjetima,

ističe Urbani (1914) na primjeru da u gorskim krajevima

cvatnja kasni 3-4 dana na svakih 100 metara visine.

On navodi da proljeće u Zagrebu nastupa desetak

dana prije nego u selima koja leže u ravnicama oko Zagrebačke

gore, pa kesteni zagrebačkih šetališta prije

prolistaju i cvatu nego u Križevcima ili Koprivnici. Jedan

od obuhvatnijih pregleda vremena cvatnje za naše

najvažnije vrste, kao i za nekoliko introduciranih vrsta,

dao je Vaj da (1946). Borzan iKrapinec (1996)

pratili su fenologiju nekih vrsta i kultivara iz roda Cornus.

Od ostalih radova koji se bave fenologijom različitih

vrsta u Hrvatskoj spominjemo još radove Ilijanića

et al. (1974), Jurkovića (1987, 1988, 1990,

1994), M. Jurkovića i B. Jurković (1996, 1997),

Seletkovića iTikvića (1996).

475


D. Krcmer: FKN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NhKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X6

Podatke o tome na koji način temperatura utiče na

fenologiju biljaka, nalazimo uglavnom u radovima stranih

autora. Maksimov (1961) objašnjavajući termonastije

(gibanje biljaka pod utjecajem temperature) navodi

način na koji temperatura djeluje na otvaranje

cvjetova šafrana ili tulipana kada se prenesu iz hladne u

toplu sobu. On objašnjava, da pri povišenju temperature

rast unutrašnje (morfološki gornje) površine cvjetnih

listića nadmašuje rast donje površine, pa se cvjetni listići

savijaju prema van i cvjetovi se otvaraju. Ako

cvjetovi dalje ostanu u toplom, nakon nekog vremena

donja strana također ubrzava svoj rast i cvjetovi se ponovo

zatvaraju. Kramer (1957) navodi kompleksnost

važnosti temperature u odnosu na rast i distribuciju biljnih

vrsta. Smatra osobito važnima raspored dnevnih i

noćnih temperatura, te citira VVenta (1948, 1953,

1956), koji takav raspored dnevnih i noćnih temperatura

naziva termoperiodizmom. Starshova (1972) je

ustanovila da promjene klimatskih uvjeta (uglavnom

temperature i vlage) određuju doba dana kada se kod

vrste Phellodendron amurense Rupr. otvaraju (i muški i

ženski) cvjetovi, te kada počinje oprašivanje. Kukava

(1988) je proučavajući biologiju cvatnje u nekih kultivara

obične lijeske (Corylus avellana L.) ustanovila da

velika kolebanja temperature nepovoljno djeluju na

cvatnju te je produljuju. S druge strane, u povoljnim

uvjetima cvatnja se odvija u kratkom razdoblju. Blasse

i Hofmann (1993) su od 1970. do 1991. godine

pratili fenofaze pet kultivara vrste Prunus avium (L.)

L., te ustanovili jasnu vezu između temperature zraka

krajem ožujka i početka cvatnje, kao i to da početak

cvatnje ovisi o temperaturama iznad 6 °C. Fitter et al.

(1995) su najednom lokalitetu u južnom dijelu središnje

Engleske bilježili, od 1954. do 1989. godine, vrijeme

početka cvatnje za 243 vrste kritosjemenjača i golosjemenjača.

Varijabilnost u vremenu početka cvatnje

bila je najveća kod biljaka koje rano cvatu. Za 219 od

243 vrste regresijskom analizom je ustanovljena veza

između vremena početka cvatnje i srednje mjesečne

temperature zraka prethodnog mjeseca, a povezanost je

bila najuočljivija u drvenastih biljaka i geofita. Cvatnja

60 % biljaka koje cvatu između siječnja i travnja bila je

pod utjecajem vrijednosti temperature jednog ili dva

mjeseca koji prethode cvatnji, dok je za vrste koje cvatu

u svibnju i kasnije važna temperatura prethodna četiri

mjeseca. Visoke proljetne temperature djeluju na vrijeme

cvatnje tako da porast temperature od jednog stupnja

ubrzava cvatnju u prosjeku za 4 dana. Visoke temperature

prethodne jeseni usporavaju cvatnju biljaka

koje cvatu u proljeće, ali i onih koje cvatu ljeti. Candau

et al. (1994) su prateći fenologiju triju vrsta jasena

(Fraxinus angustifolia Vahl, F. excelsior L. i F. ornus

L.) u urbanim područjima jugozapadne Španjolske

ustanovili da postoji veza između početka trušenja polena

i najniže godišnje temperature (obično u siječnju),

te da ove vrste cvatu ranije ako su u studenom zabilježene

iznimno niske temperature. Yoshino et al.

(1996) ustanovili su da Prunusyedoensis Matsum. u Japanu

i Koreji cvate 3 - 4 dana ranije ukoliko srednja

mjesečna temperatura u ožujku poraste za 1 °C.

Fenologija cvatnje nekih vrsta rodova Aesculus L.,

Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc.

i Viburnum L. praćena je u Botaničkom vrtu PMF-a u

Zagrebu. Botanički vrt PMF-a u Zagrebu osnovali su,

sada već daleke, 1889. godine dr. Antun Heinz, profesor

botanike zagrebačkog Sveučilišta i nadvrtlar Viteslav

Durchänek. Vrt je smješten praktično u samom

središtu Zagreba, s najvišom točkom od 115 m

nadmorske visine. Geološku podlogu čine šljunčani i

piješčani nanosi Save, na kojima se razvilo antropogeno

aluvijalno tlo, rendzina na šljunku i deposoli. Prema

Köppenovoj klasifikaciji Zagreb pripada klimatskom

području Cfwbx". Klima je umjereno topla, kišna, bez

suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim

na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Sporedni

oborinski maksimum toplog dijela godine javlja se

u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz),

a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg

mjeseca kreće se iznad - 3 °C, ljeta su svježa sa

srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca

ispod 22 °C. Na slici 1 prikazan je klimatski dijagram

prema VValteru za meteorološku postaju Zagreb -

Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine (prema

Tikvicu 1997).

476

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area

Slika l. Klimatski dijagram za Meteorološku postaju Zagreb

Grič od 1987. do 1996. (prema Tikvicu 1997)

Figure 1 Climate diagram for Meteorological Station Zagreb

Grič from 1987. to 1996. (according to Tikvič 1997)


D. Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486

MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Material and working metods

Opažanja su bilježena jednom tjedno tijekom 1998.

i 1999. godine, a bilježeni su vrijeme početka cvatnje,

vrhunac i kraj cvatnje. Kao dan početka cvatnje definiranje

onaj dan tijekom kojega smo opazili prve potpuno

razvijene cvjetove. Vrhuncem cvatnje smatran je

dan tijekom kojega smo opazili najveći broj procvjetalih

cvjetova na biljci, a krajem cvatnje dan u kojem

više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježeg izgleda,

već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati.

Zabilježeno vrijeme cvatnje je promatrano u odnosu

prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature

zraka.

Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su

prema Borzanu (2001).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of research and discussion

Uz literaturne podatke (A n i ć 1946, H o s i e 1969,

Bean 1973, Krüssmann 1976 -1978, Phillips

1980) o vremenu cvatnje i izgledu cvjetova vrsta čije

smo vrijeme cvatnje pratili navest ćemo ukratko i naša

opažanja.

Rod Aesculus L. - divlji kesten spada u porodicu

Hippocastanaceae, a obuhvaća 13 vrsta listopadnog

drveća i grmlja. Cvjetovi su nepravilni, dvospolni ili

raznospolni, u uspravnim metličastim cvatovima. Listića

časke i vjenčića ima po 4 - 5, a prašnika 5-8 (većinom

7). Plodnica je nadrasla, trogradna. Plod je

okrugli tobolac koji nastaje izravno od plodnice.

Aesculus xcarnea Hayne (= A. Itippocastanum L.

x A. pavia L., A. xrubicunda Loisel.) - ružičasti divlji

kestenje do 20 m visoko drvo. Cvjetovi su u 15 - 20 cm

dugim metlicama (slika 2). Latice su ružičaste, na osnovi

crvene i ima ih 4. Prašnici vire iz cvijeta. Cvate u svibnju

(Philips 1980). Prema našim opažanjima prvi

razvijeni cvjetovi pojavili su se 21. IV. (1998) i 27. IV.

(1999). Vrhunac cvatnje nastupa prvih dana mjeseca

svibnja, 5. V (1998) ili 4. V. (1999), a kraj cvatnje 26. V.

(1998) ili 18. V (1999).

Aesculus Itippocastanum L. - obični divlji kesten

je do 25 m visoko drvo najjužnijih dijelova Balkanskog

poluotoka, zapadne i srednje Azije. Cvjetovi su u

20 - 30 cm dugim, uspravnim metlicama. Gornji cvjetovi

metlice su u pravilu muški, srednji dvospolni, a

donji ženski. Vjenčić je nepravilan s 4 - 5 bijelih, mjestimično

na osnovi žuto ili crveno obojenih latica. Prašnika

ima 7 i vire iz cvijeta. Cvate iza listanja, od svibnja

do lipnja (Krüssmann 1976). Ettinger (1882,

1883a, 1883b) navodi daje A. hippocastanum 1882.

godine počeo cvasti 4. travnja, a 1883. godine 5. svibnja,

stoje velika razlika u vremenu cvatnje jedne vrste

na istom lokalitetu. Nažalost, Ettinger u svom radu ne

komentira koje su klimatske prilike uzrokovale ovu

značajnu razliku u vremenu cvatnje. Naša opažanja

pokazuju da je promatrano stablo u Botaničkom vrtu

cvalo od 21. IV. (1998) ili 20. IV (1999), s vrhuncem

cvatnje 5. V. (1998) i 4. V (1999) i krajem cvatnje 19.

V (1998) ili 18. V. (1999).

Aesculus flava Sol. (= A. octandra Marshall, A.

lutea Wangenh.) - žuti divlji kesten je do 20 m visoko

drvo istočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi su

u 10 - 15 cm dugim metlicama (slika 3). Latice su 4,

Slika 2. Aesculus xcarnea Hayne - ružičasti divlji kesten

Figure 2 Aesculus xcarnea Hayne - red horse chestnut

Slika 3. Aesculus flava Sol. - žuti divlji kesten

Figure 3 Aesculus flava Sol. - sweet buckeye

477


D. Kleiner: FhNOl.OSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRIT,' ... Šumarski liši br. 9-10. CXXV (2001). 475-4X6

svijetlo zelenkastožute boje, donje duže i uže od gornjih.

Prašnici su kraći od latica i ima ih 7. Kriissmann

(1976) navodi da ova vrsta cvate od svibnja

do lipnja. Mi smo pratili vrijeme cvatnje dvaju stabala

između kojih nismo uočili značajnije razlike u vremenu

cvatnje, ali je razlika od oko tjedan dana postojala u

vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Prve razvijene

cvjetove opazili smo 28. IV (1998) i 20. IV

(1999). Vrhunac cvatnje je bio 5. V. (1998) i 27. IV.

(1999), a kraj 26. V. (1998) i 18. V (1999).

Aesculus parviflora Walt. (= A. macrostachya

Michx.) - grmasti divlji kesten je 4 - 5 m visoki i široki

grm jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi

su oko 1 cm dugi, u izrazito dekorativnim, 20 - 30 cm

dugim i uskim metlicama. Latice su bijele boje, a prašnice

crvene. Prašnici su 3-4 cm dugi i dvostruko dulji

od latica. Prema Krüssmannu (1976) cvate od srpnja

do kolovoza, a prema Jurkoviću (1990) od

27. VI. do 16. VII. Prema našim opažanjima početak

cvatnje bio je 23. VI. (1998) i 15. VI. (1999), vrhunac

30. VI. (1998) i 29. VI. (1999), a završetak 14. VII.

(1998) i 13. VII. (1999).

Aesculus pavia L. (= Pavia rubra Lam.) - crveni

divlji kesten je grm ili manje stablo istočnog dijela

Sjeverne Amerike. Svijetlocrveni cvjetovi okupljeni su

u 10-25 cm duge, uspravne metlice, časka je cjevasta.

Latice su žljezdasta ruba, donje duže od gornjih i ima

ih 4. Prašnici su dugi kao latice i većinom ih je 7. Prema

literaturnim podacima ova vrsta cvate u lipnju

(Krüssmann 1976). Prema našim opažanjima prvi

su cvjetovi bili razvijeni 28. IV. (1998) ili 20. IV

(1999). Vrhunac cvatnje nastupa 5. V. (1998) ili 4. V

(1999), a kraj 19. V. (1998) ili 18. V. (1999).

Medu taksonima roda Aesculus nisu uočene značajnije

razlike u vremenu cvatnje između 1998. i 1999.

godine. Manja razlika je uočena kod A. xcarnea koji je

1998. godine počeo cvjetati tjedan dana prije nego

1999. godine. Od ostalih vrsta koje cvatu u isto vrijeme'

kad i A. xcarnea dvije od njih (A. flava i A. pavia) su

1998. godine počele s cvatnjom tjedan dana kasnije

nego 1999. godine, dok kod treće (A. hippocastanum)

nije uočena razlika u vremenu cvatnje između 1998. i

1999. godine. Srednje mjesečne tempertaure zraka u

travnju 1998. i 1999. godine bile su podjednake i

iznosile su (prema podacima za meteorlošku postaju

Zagreb - Grič) 13,6 °C za 1998., odnosno 13,5 °C za

1999. godinu. Promatrajući kretanje temperature tijekom

travnja 1998. i 1999. godine uočili smo da su vrijednosti

srednje dnevne temperature zraka prvih petnaestak

dana travnja 1999. godine bile nešto ujcdnačenije

nego 1998. Vrijednosti su se tijekom prvih petnaest

dana travnja 1998. godine kretale od 7,7 do 18,2 °C s

tim da su najviše vrijednosti zabilježene početkom

travnja. U travnju 1998. godine bilo je 14 dana sa srednjom

dnevnom temperaturom zraka od 10,1 do 15,0 "C

i 11 dana s temperaturom od 15,1 do 20,0 "C. Druge,

1999. godine vrijednosti srednje dnevne temperature

zraka iznosile su od 10,4 do 16,7 °C. U travnju 1999.

bilo je 16 dana sa srednjom dnevnom temperaturom

zraka od 10,1 do 15,0 °C i 11 dana s temperaturom od

15,1 do 20,0 "C. 18. i 19. travnja 1999. godine, zabilježene

su najniže vrijednosti srednje dnevne temperature

zraka, a 19. IV. 1999. i najniža apsolutna minimalna

temperatura od 3,9 "C. Iako su najniže mjesečne temperature

zabilježene neposredno prije početka cvatnje

one nisu omele cvatnju vrste A. flava i A. pavia, dok je

cvatnja A. xcarnea pomaknuta za tjedan dana. Zato se

može zaključiti daje za cvatnju promatranih vrsta važnija

duljina razdoblja tijekom kojega vladaju više temperature

zraka nego njihove ekstremne vrijednosti. A.

parviflora, koji cvate dva mjeseca nakon ostalih promatranih

vrsta roda A., je 1998. godine počeo s cvatnjom

tjedan dana poslije nego 1999. godine. Zanimljivo

je daje, bez obzira na vrijeme početka cvatnje, vrhunac

cvatnje kod većine vrsta nastupio u isto vrijeme i

1998. i 1999. godine. Tijekom razdoblja cvatnje srednje

dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su

za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod A.

xcarnea od 11,5 do 23,1 "C, kod A. hippocastanum od

10.0 do 23,1 °C, kod A. flava od 10,0 do 23,1 °C, kod/L

parviflora od 15,0 do 27,8 "C i kod A. pavia od 10,0 do

23.1 "C. Na osnovi raspona temperaturnih vrijednosti,

vidimo daje, s obzirom na vrijeme cvatnje, A. parviflora

najtermofilnija od promatranih vrsta.

Rod Magnolia L. - magnolija spada u porodicu

Magnoliaceae, a obuhvaća oko 80 vrsta. Cvjetovi su

vršno smješteni, pravilni, dvospolni, veliki i raznobojni.

Listići ocvijeća najčešće nisu razlučeni u časku i

vjenčić. Plodnice su nadrasle. Prašnika i tučkova ima

mnogo. Plodovi čine do 15 cm dugi, skupni plod, a pojedinačni

plod je tobolac.

Magnolia kobus DC. var. borealis Sarg. - varijetet

borealis kobuši-magnolije je varijetet krupniji od

tipične vrste i naraste do 25 m visoko. To je Iistopadno

stablo koje od prirode pridolazi u Japanu na otocima

Honshu i Hokkaido. Potpuno otvoreni cvjetovi su oko

10 cm široki, s tri mala listića časke i šest obrnutojajolikih,

bijelih latica. Literaturni podatak o vremenu cvatnje

ovog taksona nismo pronašli, a tipična vrsta cvate

prije listanja, u travnju (Bean 1973). Prema našim

opažanjima početak cvatnje je 17. III. (1998) i 23. III.

(1999), vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a završetak

7. IV (1998) i 6. IV. (1999).

Magnolia liliiflora Desr. (= M. purpurea Curtis) -

purpurna magnolija je listopadni, do 3 m visoki grm

Kine. Cvjetovi su veliki, zvončasti, izvana purpurni,

iznutra bijeli, na kratkoj i debeloj cvjetnoj stapci, sa 6

uspravnih, obrnutojajolikih, duguljastih, 6-7 cm dugih

latica. Prema Krüssmannu (1977) cvate za listanja,

od svibnja do lipnja. Prema našim opažanjima

478


D. Kremer: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU .. Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 475-486

prvi cvjetovi razvijeni su 14. IV. (1998) ili 13. IV.

(1999). Vrhunac cvatnje je 21. IV. (1998) i 20. IV

(1999), a kraj cvatnje 5. V. (1998) ili 11. V. (1999). U

ove vrste zamijetili smo poneki cvijet i tijekom druge

polovice kolovoza 1999. godine.

Magnolia liliiflora Desr. 'Nigra'- kultivar 'Nigra'

purpurne magnolije ima veće cvjetove nego tipična

vrsta. Cvjetovi su do 12 cm dugi, izvana tamnopurpurne,

a iznutra svijetlopurpurne boje (slika 4). Prema

Krüssmannu (1977) cvate za listanja, od kraja svibnja

do lipnja. Prema našim opažanjima vrijeme početka,

vrhunca i kraja cvatnje u ovog kultivara su kao u

tipične vrste te ih zato ne ponavljamo.

Slika 4. Magnolia liliflora 'Nigra' - kultivar 'Nigra' purpurne

magnolije

Figure 4 Magnolia liliflora 'Nigra' - cultivar 'Nigra' of mu-lan

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. (= M. denudata

Desr. x M. liliiflora) - Soulangeova magnolija

raste kao manje listopadno drvo. Cvjetovi su uspravni,

zvončasti, iznutra bijeli, izvana više ili manje crvenkasti.

Prema Krüssmannu (1977) cvate prije listanja,

od ožujka do lipnja. Mi smo početak cvatnje zabilježili

24. III. (1998) i 23. III. (1999), vrhunac 7. IV (1998) i

6. IV (1999), a završetak 5. V. (1998) i 4. V. (1999).

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Alexandrina'

- kultivar 'Alexandrina' Soulangeove magnolije

je uspravni grm slabijeg rasta koji naraste do 5 m visine.

Cvjetovi su krupni, do 10 cm dugi, s 9 latica. Latice

su do 5 cm široke, s unutrašnje strane bijele, s

vanjske svijetloružičaste boje, prema osnovi tamnije, s

purpurnim linijama do tri četvrtine duljine. Kriissmann

(1977) navodi da ovaj kultivar cvate za vrijeme

listanja u prvoj trećini travnja. Prema našim opažanjima

počinje cvjetati 10. III. (1998) ili 30. III. (1999).

Vrhunac cvatnje je, bez obzira na vrijeme početka cvatnje,

početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6. IV (1999), a

kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999). U ovog kultivara

opazili smo pojedinačne cvijetove i tijekom srpnja.

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Amabilis'

(= M. xsoulangiana 'Alba') - kultivar 'Amabilis'

Soulangeove magnolije manjeg je uzrasta i ima veće,

bijele cvjetove s prašničkim nitima smeđecrvene boje.

Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli.

Prema našim opažanjima početak cvatnje je 10. III.

(1998) ili 23. III. (1999). Vrhunac cvatnje nastupio je,

bez obzira na razlike u vremenu početka cvatnje, u isto

vrijeme prve i druge godine, dakle 7. IV. (1998) i 6. IV.

(1999), a kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999).

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Brozzonii' -

kultivar 'Brozzonii' Soulangeove magnolije naraste

do 10 m visoko. Ima velike, do 25 cm široke cvjetove.

Latice su s unutrašnje strane potpuno bijele, dok su s

vanjske strane bijele sa svijetlocrvenim mrljama na osnovi.

Prema Krüssmannu (1977) cvate od travnja

do kraja svibnja. Pratili smo cvatnju dvaju stabala između

kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje, pa

je tako početak cvatnje bio 31. III. (1998) ili 30. III.

(1999), vrhunac 7. IV (1998) i 6. IV. (1999), a kraj 12.

V (1998) i U.V. (1999).

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Lennei' -

kultivar 'Lennei' Soulangeove magnolije ima krupne,

iznutra bijele, a izvana ružičastopurpurne cvjetove.

Latice su obrnutojajolike, mesnate, 10-15 cm duge i

do 10 cm široke. Cvate od travnja do svibnja (Krüss

m an n 1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje

je 10. III. (1998) i 30. III. (1999), vrhunac 7. IV

(1998) i 6. IV (1999), dok je završetak cvatnje 21. IV.

(1998) i 20. IV. (1999).

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Picture' -

kultivar 'Picture' Soulangeove magnolije ima uspravne,

krupne, do 25 cm široke cvjetove mesnatih latica

koje su iznutra bijele, a izvana purpurnocrvene (boje

vina). Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli.

Godine 1998. cvatnja je počela 10. III., a 1999.

godine 30. III. Vrhunac cvatnje bio je 31. III. (1998) i

6. IV (1999), a kraj 21. IV (1998) i 20. IV (1999).

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Rustica Rubra'

- kultivar 'Rustica Rubra' Soulangeove magnolije

sličan je kultivaru M. xsoulangiana 'Lennei',

od kojeg se razlikuje po ružičastije obojenim cvjetovima

i manjim laticama koje su do 10 cm duge, do 7

cm široke i ima ih 9. Literaturni podatak o vremenu

cvatnje nismo pronašli. Pratili smo vrijeme cvatnje

dvaju stabala između kojih 1998. godine nismo uočili

razlike u vremenu cvatnju, pa je početak cvatnje bio

31. [II., vrhunac 7. IV, a kraj cvatnje 5. V Druge,

1999. godine početak cvatnje za oba stabla bio je u isto

vrijeme (30. III.), a također i vrhunac cvatnje (6. IV).

Kraj cvatnje nastupio je kod jednog stabla 11. V, a u

drugog 25. V Najednom od stabala opazili smo nekoliko

cvjetova i tijekom srpnja.

Magnolia stellata (Siebold et Zucc.) Maxim.

(= M. kobus DC. var. stellata (Siebold et Zucc.)

Blackburn) - zvjezdasta magnolija je listopadni, do

3 m visoki grm Japana. Cvate prije listanja. Cvjetovi

su 7 - 8 cm široki, bijeli, mirisavi, sa 12 - 15, uskih,

479


IX Ki-cmcr: ITNOLOSKA /AI'A/ANJA CVATNJI-: NKK1II DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486

2,5 - 5 cm dugih latica. Prema Kriissmannu (1977)

cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima

početak cvatnje je 3. III. (1998) ili 23. III. (1999),

vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a kraj cvatnje

7. IV. (1998) ili 13. IV. (1999).

Magnolia tripetala (L.) L. (= M. umbrella Desr.) -

kišobrana (kišobranasta) magnolija je do 12 m visoko

drvo zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a. Cvate

iza listanja. Cvjetovi su kremasto bijeli, neugodna mirisa,

20 - 25 cm široki, sa 6 - 9 latica koje su 10 - 13 cm

duge i oko 5 cm široke (slika 5). Unutrašnje latice su

manje. Cvate u svibnju i lipnju (Bean 1973). Stablo

koje smo mi promatrali počelo je cvasti 5. V. (1998), odnosno

27. IV. (1999). Vrhunac cvatnje je bio 12. V

(1998) i 11. V(1999), akraj 19. V. (1998) i 18. V( 1999).

Slika 5. Magnolia tripetala (L.) L. - kišobrana magnolija

Figure 5 Magnolia tripetala (L.) L. - umbrella magnolia

Upravo kod nekih taksona roda Magnolia uočene su

najveće razlike u vremenu početka cvatnje između

1998. i 1999. godine. Tako su npr. M. liliiflora i M.

xsoulangiana 'Brozzonii', počele i prve i druge godine

cvjetati praktično u isto vrijeme. Druga, npr. M.

xsoulangiana 'Alexandrina' i M. stellata, počele su s

cvatnjom 1998. oko 3 tjedna ranije nego 1999. godine.

Ovakve razlike mogu se objasniti znatno toplijom veljačom

1998. godine, kada je srednja mjesečna vrijednost

temperature zraka iznosila 7,7 °C, nasuprot 3,2 °C 1999.

godine. Isto tako u veljači 1998. godine bilo je čak 14

dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od 10,1

do 15,0 °C, dok 1999. nije zabilježen niti jedan takav

dan. Nadalje, 1998. godine bila su u veljači samo dva

dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od - 4,9

do 0,0 °C (1. II. i 2. II.). Nasuprot tomu. 1999. godine

bilo je devet dana sa srednjom dnevnom temperaturom

zraka od - 4,9 do 0,0 °C. O temperaturnim razlikama

znatno je manje ovisan vrhunac cvatnje koji je u najvećeg

broja taksona nastupio praktično u isto vrijeme i

1998. i 1999. godine. Slično se može reći i za kraj cvatnje.

Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti

temperature zraka varirale su za pojedine vrste između

sljedećih vrijednosti: kod M. kohus var. borealis od

2,3 do 18.2 °C, kod M. liliiflora od 6,8 do 19,8 °C, kod

M. liliiflora 'Nigra' od 6,8 do 19,8 °C, kod M. xsoulangiana

od 3,7 do 19,8 "C, kod M. xsoulangiana 'Alexandrina'

od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Amabilis'

od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Brozzonii'

od 6,8 do 22,1 °C, kod M. xsoulangiana 'Lennei' od 1,4

do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Picture' od 1,4 do

18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Rustica Rubra' od 6,8 do

19,8 °C, kod M. stellata od 1,4 do 18,2 °C, kod M. tripetala

od 11,5 do 23,1 °C. Najtermofilnija, od promatranih

vrsta je M. tripetala. Ovdje treba napomenuti da vrijednosti

temperature zraka tijekom srpnja i kolovoza, kada

se na biljkama pojavljuje vrlo mali broj cvjetova, nisu

uzete u obzir.

Rod Malus Mill. - jabuka spada u porodicu Rosaceae,

a obuhvaća oko 35 vrsta. Cvjetovi su dvospolni,

okupljeni u štitaste cvatove. Listića časke i vjenčića

ima po 5, tučaka također 5, a prašnika 20 - 50. Latice

su okrugle ili obrnuto jajolike. Plod je okruglast, gore i

dolje više ili manje utisnut.

Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna

japanska jabuka je do 10 m visoko drvo ili grm

tamnozelenog lišća porijeklom, vjerojatno, iz Japana

(slika 6). Cvjetovi su 2,5 - 3 cm široki, izvana ružičasti

(ali ubrzo izblijede), iznutra bijeli, na cvjetnoj stapci

dugoj oko 3,5 cm. U cvatu se nalazi 4-7 cvjetova

(slika 7). Cvate u svibnju (Krüssmann 1977). Mi

smo pratili cvatnju dvaju stabala između kojih nismo

uočili razlike u vremenu cvatnje. Međutim, razlika od

Slika 6. Malus floribunda Siebold ex Van 1 louttc - uresna japanska

jabuka

Figure 6 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flowering

crab apple

oko tjedan dana postojala je u vremenu cvatnje između

1998. i 1999. godine. Početak cvatnje zabilježili smo

31. III. (1998) i 6. IV (1999), vrhunac cvatnje je bio

tjedan dana nakon početka cvatnje, 7. IV. (1998) i 13.

IV (1999), a kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999).

Malus hupehensis (Pamp.) Rehder - čajna jabuka

je 5 - 7 m visoko drvo ili grm središnje i zapadne

480


D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486

Slika 7. Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna japanskajabuka

Figure 7 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flowering

crab apple

Kine. Cvjetovi su bijeli s ružičastom nijansom, mirisavi,

2,5 - 4 cm široki, na 2,5 cm dugoj, tankoj i dlakavoj

cvjetnoj stapci. U cvatu je 3-7 cvjetova. Cvate u travnju

Bean (1973). Mi smo uočili da u Botaničkom vrtu

cvatnja započinje početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6.

IV (1999). Vrhunac cvatnje je 14. IV (1998) ili 13. IV.

(1999), a kraj 28. IV (1998) ili 27. IV (1999).

Malus prunifolia (Willd.) Borkh. var. rinkii

(Koidz.) Relider (= M. ringo Siebold. ex Carr., M.

pumila Mili. var. rinkii Koidz.) - varijetet rinkii šiji—

volisne jabuke je malo stablo uzgojeno u Kini zbog

jestivih plodova koji imaju okus poput ploda pitome

jabuke. Pretpostavlja se da od prirode raste u provinciji

Hupeh u Kini. Cvjetovi su do 5 cm široki (u tipične

vrste 3 cm), imaju kraću cvjetnu stapku i obično su ružičastije

obojeni od cvjetova tipične vrste (slika 8). Literaturni

podatak o vremenu cvatnje za ovaj takson nismo

pronašli, dok tipična vrsta cvate u travnju (K r ü s -

s m ann 1977). Prema našim opažnjima početak cvatnje

je 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 14. IV

(1998) i 20. IV (1999), a završetak 28. IV. (1998) ili

27. IV (1999).

Mulus xpurpurea (Barbier) Relider 'Aldenhamensis'

- kultivar ' Aldenhamensis' je jedan od desetak

kultivara hibridne M. xpurpurea (Barbier) Rehdcr

(= M. atrosanguinea (Späth) C. K. Schneid. x M. sylvestris

(L.) Mill. 'Niedzwetzkyana'). Raste kao grm ili

manje stablo purpurnocrvenih cvjetova koji su do 2,5

cm široki, sa 6 - 10 latica. U literaturi smo pronašli podatak

da cvate desetak dana poslije kultivara M. xpurpurea

'Eleyi' (Krüssmann 1977). Za tipični hibrid

Bean (1973) navodi da cvate u travnju. Prema našim

opažanjima početak cvatnje je 7. IV (1998) ili 13. IV

(1999). Vrhunac cvatnje nastupio je 1998. godine tjedan

dana nakon početka cvatnje, dakle 14. IV, a 1999.

godine samo nekoliko dana nakon početka cvatnje,

tako da smo u istom tjednu (13. IV) imali i početak i

vrhunac cvatnje. Završetak cvatnje je bio 21. IV

(1998) i 27. IV. (1999).

Malus xpurpurea (Barbier) Rehder 'Eleyi' - kultivar

'Eleyi' hibridne M. xpurpurea raste kao veći

grm. Listovi su tamnije crvene boje nego u tipičnog hibrida.

Cvjetovi su pojedinačni, oko 3,5 cm široki, purpurni,

malo tamniji nego u tipičnog hibrida. Literaturni

podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli, dok tipični

hibrid cvate u travnju (Bean 1973). Početak cvatnje

je prema našim opažanjima 31. III. (1998) ili 6. IV

(1999). Vrhunac nastupa otprilike tjedan dana nakon

početka cvatnje, dakle 7. IV (1998) i 13. IV (1999), a

završetak 28. IV (1998) ili 27. IV (1999).

Malus sylvestris (L.) Mill. 'Niedzwetzkyana'

(= M. sylvestris var. niedzwetzkiana (Dieck) L. H.

Bailey, M. pumila Mill. 'Niedzwetzkyana', M. pumila

var. niedzwetzkiana (Dieck) Schneid.) - kultivar

'Niedzwetzkyana' divlje jabuke je malo stablo ili

grm do 4 m visine jugozapadnog Sibira i Turkestana, te

graničnog područja s Kinom. Cvjetovi su tamno crveni,

4,5 cm široki, na 1 - 2 cm dugoj cvjetnoj stapci.

Cvjetna stapka i časka su bjelkasto, vunasto dlakavi. U

cvatu je okupljeno 4-7 cvjetova (slika 9). Cvate u svibnju

(Krüssmann 1977). Pratili smo cvatnju dvaju sta-

Slika 8. Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider - varijetet

rinkii šljivolisne jabuke

Figure 8 Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider - variety

rinkii of pear-leaved crab apple

Slika 9. Malus sylvestris 'Niedzwetzkyana' - kultivar 'Niedzwetzkyana'

divlje jabuke

Figure 9 Malus sylvestris 'Niedzwetzkyana' - eultivar 'Niedzwetzkyana'

of wild crab

481


D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRST

bala između kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje.

Početak cvatnje zabilježili smo 7. IV (1998) i 6.

IV (1999), vrhunac 14. IV (1998) i 13. IV (1999), a

kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999).

Kod roda Malus nismo uočili značajnije razlike u

vremenu cvatnje između dviju promatranih godina, ali

se lijepo vidi daje većina vrsta 1998. godine procvjetala

tjedan dana ranije nego 1999. godine. Vrhunac cvatnje

nastupa u većine vrsta tjedan dana nakon početka

cvatnja, a od vrhunca cvatnje do njena završetka prođu

obično još oko dva tjedna. Tijekom razdoblja cvatnje

srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su

se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod

M.floribunda od 6,8 do 19,5 °C, kod M. hupehensis od

6,8 do 19,5 °C, kod M. prunifolia var. rinkii od 6,8 do

19,5 °C, kod M. ^purpurea 'Aldenhamensis' od 6,8 do

16,3 "C, kod M. ^purpurea 'Eleyi' od 6,8 do 19,5 °C,

kod M. sylvestris 'Niedzwetzkyana' od 6,8 do 19,5 "C.

Dakle, sve promatrane vrste cvatu pri podjednakim vrijednostima

temperature zraka.

Rod Paulownia Siebold et Zucc. - paulovnija spada

u porodicu Scrophulariaceae, a obuhvaća 17 vrsta

visokog, listopadnog drveća istočne Azije. Cvatu prije

ili za vrijeme listanja. Cvjetovi se razvijaju na prošlogodišnjim

izbojcima, u vršnim, prividnim metlicama sastavljenim

od mnogobrojnih, malih gronjastih cvatova.

Časka je duboko peterolapa, vjenčić sulatičan, ljubičast

do bijel s 5 latica. Prašnika su 4. Plod je kožasti, jajoliki

tobolac s mnogo sitnih, okriljenih sjemenki.

Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray)

Steud. (= P. imperialis Siebold et Zucc.) - carska

paulovnija je do 30 m visoko, listopadno drvo Kine.

Cvjetovi su mirisavi, u vršnim, 25 - 40 cm dugim, uspravnim,

čunjastim, prividnim metlicama (slika 10).

Ogranci cvatova su gusto i kratko dlakavi. Časka je

peterodijelna, zvončasta, a vjenčić duguljasto cjevast,

5-6 cm dug, plavkasto ljubičaste boje, iznutra žuto isprugan.

Cvate u svibnju (Kriissmann 1977). Mi

smo pratili vrijeme cvatnje triju stabala. Godine 1998.

U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486

jedno je stablo procvalo tjedan dana ranije (21. IV.)

nego druga dva stabla (28. IV). Isto je stablo imalo ranije

vrhunac (28. IV) i kraj cvatnje (5. V). Druga dva

stabla imala su vrhunac cvatnje 5. V, a završetak 12. V

Sljedeće, 1999. godine sva tri stabla evala su u isto vrijeme,

te je cvatnja započela 27. IV, vrhunac je dosegla

4. V, a kraj U.V.

Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti

temperature zraka varirale su između 11,8 i 22,1 "C.

Rod Viburnum L. - hudika spada u porodicu Caprifoliaceae.

Rod obuhvaća oko 200 listopadnih ili

vazdazelenih vrsta umjerenog i suptropskog pojasa.

Cvjetovi su dvospolni, okupljeni u gronjaste, rjeđe metličaste

cvatove. Rubni su cvjetovi često veći od središnjih

i neplodni. Časka je mala s pet kratkih zubaca.

Vjenčić ima pet latica, uglavnom je bijele ili kremastobijele

boje, ponekad malo ili gotovo u potpunosti ružičast.

Prašnika ima 5. Plod je crvena, plava ili crna,

suha ili mesnata koštunica.

Viburnum betulifolium Batalin brezolisna hudika

je listopadni, do 4 m visoki grm središnje i zapadne

Kine. Cvjetovi su bijeli, 0,5 cm široki, u 6 - 10 cm širokom,

višekrakom paštitastom cvatu, većinom sa 7

ogranaka. Cvjetne stapke su pokrivene svijetlosmeđim

dlačicama. Prašnici su dulji od vjenčića, a prašnice žute

boje. Cvate u lipnju (Kriissmann 1977). Prema našim

opažanjima početak cvatnje je 2. VI. (1998) ili 1.

VI. (1999), vrhunac 9. VI. (1998) i 8. VI. (1999), dok je

završetak cvatnje 23. VI. (1998) ili 29. VI. (1999).

Viburnum burejaeticum Regel et Herder mongolska

hudika je listopadni, do 5 m visoki grm Manđurije

i sjeverne Kine. Cvjetovi su bijeli, oko 0,6 cm široki.

Cvatne stapke su zvjezdasto dlakave, a cvatovi 4 - 5

cm široki, s pet ogranaka (slika 11). Kriissmann (1977)

za ovu vrstu navodi da cvate u svibnju. Prema našim

opažanjima cvatnja počinje 14. IV (1998) ili 13. IV

(1999)," vrhunac cvatnje je 21. IV (1998) i 20. IV

(1999), a završetak 5. V (1998) ili II. V (1999). Nakon

stanke od nekoliko mjeseci mali broj cvjetova razvija

se tijekom rujna, listopada i studenog.

Slika 10. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - carska

paulovnija

Figure 10 Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - foxglove

tree

Slika 1 1. Viburnum burejaeticum Regel et Herd.

Figure 11 Viburnum burejaeticum Regel et Herd.

482


D. Krcmcr: KHNOLOSKA ZAPAŽANJA ( VATN.IK Nl-.KIH DRVTN AST1II VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 475-486

Viburnum xburkwoodü Burkwood et Skipw. (K

carlesii Hemsl. x V. utile Hemsl.) - Burkwoodova hudika

je vazdazeleni, 1 - 2 m visoki grm, u početku ružičastih

kasnije potpuno bijelih, oko 1 cm širokih, mirisavih

cvjetova. Prašnice su svijetložute boje. Cvatovi

su oko 6 cm široki. Prema Krüssmannu (1977)

cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima

početak cvatnje je 31. III. (1998) ili 6. IV. (1999), vrhunac

7. IV (1998) i 13. IV (1999), a završetak 28. IV

(1998) ili 27. IV (1999).

Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika je

listopadni, oko 1,5 m visoki grm Koreje. Cvjetovi su

1,2 cm široki, u početku ružičasti, kasnije bijeli, u gustim,

5-7 cm širokim polukuglastim, višekrakim paštitastim

cvatovima (slika 12). Kriissmann (1977) za

ovu vrstu navodi da cvate od travnja do svibnja. Prema

našim opažanjima početak cvatnje je 31. III. (1998) ili

6. IV (1999), vrhunac 7. IV (1998) i 13. IV (1999),

dok je završetak cvatnje 28. IV (1998) ili 4. V. (1999).

Slika 12. Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika

Figure 12 Viburnum carlesii Hemsl. - Korcanspicc viburnum

Viburnum hupehense Rehder - hupeška hudika

je listopadni grm središnje Kine. Cvjetovi su bijeli, u

4-5 cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima.

Cvatovi su većinom s 5 ogranaka koji su gusto zvjezdasto

dlakavi. Cvate od svibnja do lipnja (Kriissmann

1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje 1998.

godine bioje 5. V. U istomje tjednu (5. V) uslijedio vrhunac

cvatnje, a završetak 19. V. Tijekom 1999. godine

cvatnja je započela 4. V., vrhunac cvatnje je uslijedio

tjedan dana kasnije (11. V), a završetak 18. V.

Viburnum lantana L. - (crna hudika) (šibikovina)

je listopadni, do 5 m visoki grm Europe i Male Azije.

Cvjetovi su bijeli, u do 10 cm širokim, višekrakim

paštitastim cvatovima sastavljenim većinom od 7 ogranaka.

Cvate od svibnja do lipnja (K r ü s s m a n n 1977).

Ettinger (1882, 1883a, 1883b) navodi daje V. lantana

1882. godine procvao 24. ožujka, a 1883. godine

16. travnja. Mi smo pratili dvije biljke između kojih

nismo ustanovili razlike u vremenu cvatnje. Početak

cvatnje je bio 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac

21. IV (1999) i 20. 4. (1999), a završetak 5. V. (1998)

ili 4. V. (1999).

Viburnum lentago L. - kanadska hudika visoki

grm ili manje, do 10 m visoko, stablo Sjeverne Amerike.

Cvjetovi su kremasto bijeli, mirisavi, u 6 - 12 cm

širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate od

svibnja do lipnja (Kriissmann 1977). Prema našim

motrenjima cvatnja započinje 14. IV (1998) ili 27. IV

(1999). Vrhunac cvatnje je 5. V. (1998) i 4. V. (1999), a

završetak 12. V (1998) ili 11. V. (1999).

Viburnum macrocephalum Fortune - glavata hudika

je listopadni, do 1,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi

su neplodni, u gustim, kuglastim, 8-15 cm širokim,

snježnobijelim cvatovima. Cvate u svibnju (Kriissmann

1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje

je 14. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 21. IV

(1998) i 20. IV (1999), dok je završetak cvatnje 5. V

(1998) ili 4. V (1999).

Viburnum odoratissimum Ker-Gawl. slatka hudika

je vazdazeleni, do 5 m visoki grm sjeveroistočne

Indije i Japana. Cvjetovi su bijeli, mirisavi, u čunjastim,

7-15 cm dugim metlicama. Cvate u svibnju

(Kriissmann 1977). Prema našim opažanjima početak

cvatnje je 16. VI. (1998) ili 15. VI. (1999), vrhunac

23. VI. (1998, 1999), a završetak 30. VI. (1998) ili 6.

VII. (1999).

Viburnum opulus L. - bekovina (crvena hudika)

je listopadni, uspravni, 2 - 4 m visoki grm Europe i sjeverne

Afrike. Cvjetovi su mliječnobijeli, sa žutim prašnicama,

u 8 - 10 cm širokim, višekrakim paštitastim

cvatovima. Rubni su cvjetovi mnogo veći (do 2 cm u

promjeru) i neplodni. Prema Krüssmannu (1977)

cvate od svibnja do lipnja. Ettinger (1882, 1883a,

1883b) navodi daje V. opulus 1882. godine procvao

14. travnja, a 1883. godine 4. svibnja. Prema našim

opažanjima početak cvatnje je 21. IV (1998) ili 27. IV

(1999), vrhunac 5. V. (1998) i 11. V (1999), a završetak

19. V (1998) ili 18. V (1999).

Viburnum prunifolium L. -je listopadni, uspravni,

do 5 m visoki grm Sjeverne Amerike. Cvjetovi su

bijeli, s 5 - 6 mm širokim vjenčićem, u sjedećim, 5-10

cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate

od travnja do svibnja (Kriissmann 1977). Prema našim

opažanjima početak cvatnje je 28. IV (1998) ili

27. IV. (1999), vrhunac 5. V (1998) i 4. V. (1999), a završetak

19. V. (1998) ili 18. V (1999).

Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudika

je vazdazeleni, uspravni i široki, do 4 m visoki

grm središnje i zapadne Kine. Cvjetovi su u 10 - 20 cm

širokim, višekrakim (7-11 ogranaka) paštitastim cvatovima.

Cvjetovi se formiraju ujesen i prezime u pupu.

Cvatne stapke su gusto zvjezdasto-smede pustenaste.

Vjenčić je žućkastobijel, oko 6 mm širok. Cvate od

483


I). Kremcr: FEN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br.


D. Krcmcr: FKN0L0ŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA L' BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (201)1). 475-4X6

Uspoređujući vrijeme cvatnje u Botaničkom vrtu

PMF-a u Zagrebu s vremenom cvatnje navedenim u literaturi

koja se kod nas najviše citira, uočili smo odstupanje

za velik broj promatranih vrsta. Prema Kriissmann

u (1976) vrijeme cvatnje većeg broja vrsta navedenih

u ovom radu nastupa kasnije od cvatnje u Zagrebu.

Razlog tomu je što se Zagreb nalazi u nešto toplijem

području sjevernog umjerenog pojasa u odnosu

na srednju i zapadnu Europu. Iako se na osnovi dvogodišnjeg

praćenja vremena cvatnje ne mogu donijeti konačni

zaključci, ono što možemo reći je da neke vrste

cvatu svake godine približno u isto vrijeme. To su ponajprije

vrste koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod

manjim utjecajem viših temperatura koje mogu nastupiti

u drugoj polovici zime. Za njih se može točnije

pretpostaviti vrijeme cvatnje tijekom idućih godina, te

su one pogodne za uređenje prostora oko objekata oko

kojih želimo da nam svake godine u isto vrijeme cvatu

vrste određenih boja cvjetova. Druge vrste cvatu jedne

godine prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće

nastupilo ranije ili kasnije. To su vrste koje cvatu

Anić, M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski

priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni

zavod, Zagreb, pp. 475 - 582.

Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the British

Isles. (8th ed., vol. I - III), M. Bean and John

Murray Ltd, Frome and London, pp. 208-232.

Blasse, W. & Hofmann, S., 1993: Phänologische

Untersuchungen an Süß und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau,

35(4): 88 - 91.

Borzan, Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski,

hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima.

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, u tisku, 550 pp.

Borzan, Ž. & Krapinec, K., 1996: Fenološka opažanja

nekih taksona roda Cornus u Botaničkom

vrtu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje

proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski

institut, Jastrebarsko, Zagreb,.pp. 37-54.

Candau, P. Gonzales-Minero, F. & Romero,

F., 1994: Aeropalynology of Fraxinus (ash) in an

urban area of southwestern Spain. Aerobiologia,

10(1):47-51.

Ettinger, J., 1882: Izkaz kada je godine 1882. u

okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo

cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list. 4(6):

204-207.

Ettinger, J., 1883a: Izkaz kada je godine 1882. i

1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo

cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list.

5(7): 252-255.

ZAKLJUČAK - Conclusion

LITERATURA - References

krajem zime ili ranije u proljeće, te su pod većim utjecajem

toplijeg razdoblja koje može nastupiti krajem

zime. Za njih se ne može točno pretpostaviti vrijeme

cvatnje tijekom idućih godina, jer će ono ovisiti u znatnoj

mjeri o temperaturnim kolebanjima u drugoj polovici

zime. Pod najvećim utjecajem temperaturnih kolebanja

je vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim

utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Tako vrhunac cvatnje

ne mora uvijek slijediti raniji početak cvatnje, te umjesto

da nastupi npr. tjedan dana nakon početka cvatnje,

on može nastupiti i tri tjedna poslije. Na taj se način i

eventualna šteta na biljkama uzrokovana niskim temperaturama

smanjuje.

Oslanjanje isključivo na podatke iz strane literature,

u nedostatku vlastite, može stvoriti probleme upravo

tamo gdje se očekuju najviši dosezi u uređenju prostora.

Zato smatramo potrebnim u okviru urbanog šumarstva

nastaviti proučavanje vremena cvatnje i drugih fenofaza,

kako domaćih tako i unešenih vrsta drveća i grmlja.

Jedino ćemo tako doći do novih spoznaja o životu

drveća i grmlja u našim klimatskim uvjetima.

Ettinger, J., 1883b: Izkaz o cvatnji i dozrievanju

ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba.

Šum. list. 4(6): 303-305.

Fitter, A. H., Fitter, R. S. R., Harris, I. T. B.,

Williamson, M. H., 1995: Relationships between

first flowering date and temperature in the

flora of a locality in central England. Functional

Ecology, 9(1): 55-60.

Ho sie, R. C, 1969: Native trees of Canada. Canadian

Forestry Service, Department of Fisheries and

Forestry, Ottawa, 380 pp.

Ilijanić,Lj.,Šugar,J.,Topić,J. &Šegulja,N.,

1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji

Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija,

9(2): 107-132.

J., E., 1896: O podcvietkivanju drveća. Šum. list

10-11(20): 183-184.

Jurković, M., 1987: Genofond drvenastih egzota

Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova

(Magistarski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, Zagreb, 44 pp.

Jurković, M., 1988: Fruktifikacija i subspontano

razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu

Botaničkog vrta u Zagrebu. Šum. list 7-8(112):

327-334.

Jurković, M., 1990: Fenološke karakteristike nekih

drvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 6-8(114):

237-249.

Jurković, M., 1994: Nove vrste dendroflore introducirane

na području Hrvatske. Šum. list 11-

12(118): 237-249.

485


I). Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski lisl br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X0

Jurko vić, M., & Jurko vić, B., 1996: Introdukcija

i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u

zagrebačkim parkovima. Sum. list 7 - 8(120):

327-334.

Jurković, M., & Jurković, B., 1997: Prilog introdukciji

i aklimatizaciji drvenastih egzota - listače - u

zagrebačkim parkovima. Sum. list 5-6(121):

269-276.

Kramer, P. J., 1957: Thermoperiodism in Trees. In:

Thimann, K. V., Critchfield, W. B. & Zimmermann,

M. H. (eds.), The Physiology of Forest

Trees, The Ronald Press Company, New York,

pp. 573 - 580.

Krüssmann, G., 1976-1978: Handbuch der Laubgehölze.

Band I-III, Paul Parey, Berlin und

Hamburg.

K u k a v a, A. A., 1988: Flowering biology and productivity

in some hazel cultivars in the Kolkhida

lowlands. Subtropicheskie Kul'tury, Georgia,

No. 5, pp. 25-31.

Maks i mov, N. A., 1961: Fiziologija bilja. Dnevnik,

Novi Sad, 467 pp.

Phillips, R., 1980: Das Kosmosbuch der Bäume.

Gesellschaft der Naturfreunde Franckh'sche

Verlagshandlung, Stuttgart, 223 pp.

Seletković, Z. & Tikvić, I., 1996: Fenološka motrenja

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj.

U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje

drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb,

pp. 89-102.

Starshova, N. P., 1972: The 'anthecology' of Phellodendron

amurense in the Middle Volga region,

I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal,

57(11): 1402- 1412.

Tikvić, I., 1997: Klimadijagram prema Waltheru za

meteorološku postaju Zagreb - Grič. U: Matić,

S. Meštrović, Š. & Vukelić, J. (ur.), Gospodarenje

šumama i šumskim prostorom na području

grada Zagreba i Zagrebačke županije Šumarski

fakultet, Zagreb, 213 pp.

Urbani, N., 1914: Phenološke bilješke. Šum. list

1(38): 16-20.

Yoshino, M., Park-Ono, H. S., Omasa, K., Kai,

K. & Ta oda. H., 1996: Variations in the plant

phenology affected by global warming. Climate

change and plants in East Asia, Springer-Verlag

Tokyo, Tokyo, pp. 93 - 107.

Vajda, Z., 1946: Uzgajanje šuma. U: Šafar, J. (ur.),

Šumarski priručnik, II dio, Poljoprivredni nakladni

zavod, Zagreb, pp. 615 - 724.

We n t, F. W. 1944: Correlation between various physiological

processes and growth in the tomato

plant. Amer. Jour. Bot. 31: 597 - 618.

Went, F. W. 1953: Thermopcriodicity. In: F. Verdoorn

(ed.) Vernalization and Photoperiodism - A

Symposium. The Ronald Press Co., New York.

Went, F. W. 1956: The role of environment in plant

growth. Amer. Scientist 44: 378 - 398.

ZAHVALA - Acknowledgement

Ovim putem zahavljujem mr. se. Biserki Juretić, mr. sc. Mati Jurković u i drugim djelatnicima

Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu koju su mi omugućili da obavim ova istraživanja.

SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of the

flowering was recorded on some species in genus Aesculus L., Magnolia L.,

Malus Mill, Paulownia Siebold et Zucc. and Viburnum L. during 1998 and

1999 in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and

Mathematics University of Zagreb. It was noticed that some of the observed

species flower approximately at the same time every year. We are talking

about species which flower later in the spring and they are less affected by the

temperature in the second part of the winter. Some of the species flower one

year earlier than another, which depends on the beginning of the spring.

Those species flower at the end of the winter or earlier in the spring and they

are more effected by the warm period which can start in the second part of the

winter. The temperature affects the most time when the flowering begins,

while the culmination and the ending of flowering are the least affected. That

is, the culmination of flowering doesn't always follow the earlier time of the

beginning of flowering. In this way the potential damage of plants caused by

low temperature is reduced.

486


PRHGLEDN1 ČLANCI - RKVIKWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 4X7-494

UDK 630* 425

UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA

PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM

DETERMINATION OF THE LEVEL OF SULPHUR DEPOSITION IN

ISTRIA BY MEANS OF BIOINDICATION

Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ**

SAŽETAK: Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan za odvijanje

životnih procesa u biljci. U uvjetima povišene koncentracije S0 2 u atmosferi

biljke sadrže više sumpora u asimilacijskim organima. Sadržaj S0 2 u

zraku je povećan u okolici termocentrala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim

i urbanim područjima. TE Plomin 2 započeo je s radom krajem

1999. godine, a u odnosu na TE Plomin 1 koristi kameni ugljen sa znatno nižim

sadržajem sumpora, što bi, uz korištenje uređaja za odsumporavanje, trebalo

osigurati znatno manje emisije dimnih plinova. Jedan od načina utvrđivanja

unosa kemijskih spojeva u šumske ekosustave je korištenje određene

biljne vrste kao bioindikatora. Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog

rada odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture crnog bora

nalazimo na području cijele Istre, crni je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen,

i vrsta koja iglice zadržava više godina. Ovo je istraživanje imalo za cilj

utvrditi stupanj opterećenja šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima

od TE Plomin u novom režimu rada.

Ključne riječi: Emisije SO,, TE Plomin 2, odsumporavanje, opterećenje

šumskih ekosustava, bioindikatori, Pinus nigra

UVOD

Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan

za odvijanje životnih procesa u biljci. U biljci se može

nalaziti u organskom i anorganskom obliku, te sačinjava

0,1 - 0,5 % suhe tvari. Biljke uzimaju sumpor iz tla

preko korijena kao S0 2 4 " ion, a iz atmosfere preko puci

kao SO ; , te ga koriste za sintezu organskih spojeva.

Prema Bergmannu (1992.), biljke mogu zadovoljiti do

70 % svojih potreba za sumporom preko lista. U uvjetima

povišene koncentracije S0 2 u atmosferi biljke sadrže

više sumpora u asimilacijskim organima (Komlenović

i Pezdirc, 1987., Kalan i dr. 1995.).

Višak se nakuplja u tkivu u obliku sulfata uzrokujući

toksičnost (Simončič i Kalan, 1996.). Kropff

(1991.) navodi rezultate više istraživanja po kojima su

oštećenja od S0 2 izazvana poremetnjom pH u međustaničnim

prostorima.

* Nenad Potočić, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko

** Ivan Seletković, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko

Introduction

Sadržaj S0 2 u zraku povećanje u okolici termocentrala

i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim i urbanim

područjima. Problematikom štetnog utjecaja sumpornih

spojeva na šumsku vegetaciju u svojim istraživanjima

bavili su se mnogi istraživači (Zech i dr.,

1985, Kaupenjohann i dr. 1988 i 1989., Schätzte

i dr., 1990., Sheppard 1996., Glavač i dr.

1985., Prpić i dr. 1988., Sei etković Z. 1991. itd.).

Problematikom utjecaja TE Plomin na kulture crnog

bora ponajviše se bavio Komlenović (1987.,

1990., 1993., 1996., 1998.).

Ti radovi vezani su za štetni utjecaj TE Plomin 1,

koja je za proizvodnju električne energije koristila domaći

raški ugljen s visokim sadržajem sumpora (maseni

udio 9-10 %). Zatvaranjem jame Tupljak, dovršetkom

izgradnje bloka 2 te rekonstrukcijom bloka 1 krenulo

se u novu ekološki prihvatljiviju fazu proizvodnje

električne energije. TE Plomin 2 (slika 1.) koristi uvozni

kameni ugljen sa znatno nižim sadržajem sumpora

487


N. Potočić. I. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINU DKPOZICUK SUMPORA NA PODRUČJU ISTRh BI01NDIKACU0M Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 487-494

(maseni udio 0,3-1,4 %), a emisija dimnih plinova uređaja za odsumporavanje-mokrim postupkom (slika

(SCX, SO,, HCl i HF) dodatno je smanjena korištenjem 2.). Zajamčeni stupanj izlučivanja S0 2 je 95 %.

Slika 1. TE Plomin 2

Photo 1 TE Plomin 2

Jedan od načina utvrđivanja unosa kemijskih spojeva

u šumske ekosustave je korištenje određene biljne

vrste kao bioindikatora. Prisutnost povećane atmosferske

depozicije može se utvrditi kemijskom analizom

biljnog materijala. Mjerenje ukupnog sadržaja sumpora

u biljnom materijalu koristi se već dugo vremena

kao indikator prisutnosti S0 2 u zraku. Već 1883. takva

su mjerenja korištena za identificiranje biljaka oštećenih

od S0 2 (Simončič i Kalan prema Huttl,

1996.). Za tu svrhu pogodne su različite biljne vrste, od

lišajeva (Batič i Mayrhofer, 1996.) do obične

Slika 2. TE Plomin. postrojenje za odsumporavanje

Photo 2 TE Plomin, desulphurization compound

smreke i crnog bora (Kalan 1990.)

Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog rada

odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture

crnog bora nalazimo na području cijele Istre, crni

je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, i vrsta koja

iglice zadržava više godina. Također, ranija istraživanja

pružaju mogućnost za komparaciju rezultata.

Zadatak je ovog istraživanja bio utvrditi opterećenost

šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima

od TE Plojnin u novom režimu rada.

MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods of work

Istraživanje je provedeno na području Istre, a plohe

su postavljene na različitim udaljenostima od TE

Plomin, te kasnije svrstane u zone: do 10 km ( 4 plohe),

10 - 20 km (2 plohe) te 20 - 30 km (2 plohe), dok su ostalih

7 ploha smještene na udaljenosti većoj od 30 km,

Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama

Table 1 Plot description

Broj plohe

Plot number

488

1

2

i

j

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Lokacija

Locality

Kršan

Vozilići

Ripenda

Golji

Manjadvorci

Sušnjevica

Trviž

Lesiščina

Oprtalj

Trstenik

Vodice

Rupa

Kaštel

Novigrad

Fuškulin

Nad. visina

Altitude, m

100

110

473

280

210

70

360

350

360

715

620

410

145

60

65

God. oborine

Annual

precipitation, mm

1150

1150

1200

1 150

1050

1200

1050

1200

1100

1550

1550

1800

890

880

790

većinom na rubovima Istarskog poluotoka. Plohe su

postavljene u kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.)

podjednake dobi (40-60 godina). Zemljopisni položaj i

opis ploha dani su na karti 1. i u tablici 1.

Tip tla

Soil unit

Kalkokambisol

Kalkokambisol

Kalkomelanosol

Crvenica

Crvenica

Kalkokambisol

Kalkokambisol

Rendzina

Crvenica

Kalkomelanosol

Kalkomelanosol

Rendzina

Kalkokambisol

Rendzina

Kalkokambisol

Udaljenost od

TE Plomin

Distance from TE Plomin

4 km

2 km

3 km

9 km

19 km

12 km

27 km

24 km

>30km

> 30 km

>30km

> 30 km

> 30 km

> 30 km

> 30 km


N. Potočić, 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJH SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 487-494

Karta 1. Zemljopisni položaj pokusnih ploha - Map 1 Geographical location of plots

Uzorci iglica uzimani su kao prosječni uzorak sa 4- jedno- i dvogodišnje iglice iz gornje trećine krošnje.

5 stabala po plohi u vrijeme mirovanja vegetacije (li- Uzorci su u laboratoriju Šumarskog instituta u Jastrestopad/studeni)

1999. i 2000. godine. Uzorkovane su barskom sušeni na 105 °C, usitnjeni te tako pripremlje-

489


N. Potočić, I.SelctkoMĆ: UTVRĐIVANJE JAČINI Dl POZICIJI: SUMPORA NA l'ODRl (JI: [SIRI: BIOINDIKAC IJOM Šumarski list br. ') 10. C XXV (2001). 4X7-494

zatoni Lećo. Ukupni dušik (N,) određenje po Kjeldah-

lu. Rezultati su statistički obrađeni uz pomoć program-

skog paketa Statistica.

ni, analizirani na sadržaj sumpora, a uzorci iz 1999. godine

također na sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija,

magnezija, željeza, mangana i cinka.

Sadržaj ukupnog sumpora (S,) određen je na anali-

REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM - Research results and discussion

Rezultate analiza jedno- i dvogodišnjih iglica s pokusnih

ploha svrstane prema udaljenosti od TE Plomin

(do 10 km - zona I, 10-20 km - zona II, 20-30 km - zona

III, iznad 30 km - zona IV) statistički smo obradili

koristeći analizu varijance i Duncan test (tablice 2 i 3).

Tablica 2. Analiza varijance

Table 2 Analysis of variance

df

Effect

3

MS

Effect

0.158267

Tablica 3. Duncan test

Table 3 Duncan test

Zona/zone

ar. sredina/mean

I

II

III

IV

df

Error

48

I

1,367143

0.02909

0.00084

0.360986

MS

Error

0.032346

11

1,176250

0.02909

0.163278

0.157358

F

4.892945

HI

1,061667

0.00084

0.163278

0.008695

p-level

0.004775

IV

1,292500

0.360986

0.157358

0.008695

Zajednički su obrađene vrijednosti dobivene za jedno-

i dvogodišnje iglice uzoraka iz 1999. i 2000. godine

za pojedine plohe. Pri p < 0,05 utvrđeno je da postoje

statistički značajne razlike između koncentracija

sumpora u iglicama crnog bora ovih parova zona: I i II,

I i III, te III i" IV

U grafikonu 1 prikazane su srednje vrijednosti i

standardne devijacije koncentracija sumpora po zonama.

Iz grafikona je vidljivo očekivano opadanje koncentracija

sumpora s porastom udaljenosti od izvora

onečišćenja za zone I, II, i III. Iako ne postoji statistički

značajna razlika između II i III zone, ipak jasan je

trend smanjivanja koncentracije sumpora s udaljenosti

od TE Plomin. U zoni IV koncentracije ponovno rastu,

stoje u skladu s drugim istraživanjima, npr. Komlenović

(1990) navodi da "u sjeverozapadnom dijelu

Istre treba računati s neposrednim utjecajem koparske

i tršćanske industrijske zone." Kalan (1990) navodi

da se povećane koncentracije sumpora u iglicama

smreke nalaze ponajviše u industrijski razvijenijim područjima

Slovenije, kao i u blizini većih izvora onečišćenja,

dok veće koncentracije u slabije industrijaliziranim

područjima objašnjava daljinskim transportom. U

istom smislu riječka industrijska zona može utjecati na

povišene koncentracije sumpora u sjeveroistočnoj Istri

(plohe Vodice, Rupa, Trstenik).

U

Koncentracija sumpora po zonama

Concentration of sulphur by zones

jyj

S

1,5

01:

o

£

3

•J~;

1.4

1.2

1.0

D

D

D

__

D

HI Std. dev.

__] Std. err.

D

Mean

0.9

i

II

III

IV

Zone - Zones

Grafikon 1. Srednje vrijednosti i standardne devijacije koncentracija ukupnog sumpora u iglicama

Graph 1 Mean values and standard deviations of total sulphur concentrations in needles

Prma K o m 1 e n o v i ć u (1990) "koncentracije sumpora

bile su najviše na području šumarije Labin i općenito

u istočnom dijelu Istre. Te se koncentracije približavaju

prirodnim vrijednostima, karakterističnim za

•490


N. Potočić. 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOVI Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 487-494

crni bor, u središnjoj Istri. U okolici Pule i sjeverozapadnom

dijelu Istre [...] utvrđen je lagani porast S-

koncentracija". Ta se zapažanja umnogome podudaraju

s našim rezultatima.

Pravu sliku o koncentracijama sumpora u iglicama

crnog bora možemo steći tek usporedbom s graničnim

vrijednostima, koje navode razni autori.

FBVA, Austrijski federalni istraživački centar daje

sljedeće granične koncentracije za običnu smreku i

crni bor (tablica 4):

Značenje klasa 1-4 je sljedeće:

• prva klasa sadržaja sumpora odgovara prirodnoj

koncentraciji sumpora

• druga klasa označava slabu imisiju sumpora: ne

očekuje se štetno djelovanje na drveće

• treća klasa upozorava na povećane imisije sumpora:

moguće je štetno djelovanje sumpora na drveće

• četvrti razred znači jaku imisiju sumpora s čestim

oštećenjima drveća.

Forest Foliar Coordinating Centre programa ICP

Forests daje (1995) sljedeće vrijednosti za jednogodišnje

iglice smreke (u mg/g suhe tvari):

Tablica 4. Granične vrijednosti ukupnog sumpora (St), mg/g

suhe tvari, prema FBVA

Table 4 Critical values for total sulphur (St), mg/g dry

matter, according to FBVA

Klasa

Class

1

2

3

4

Starost iglica, g- Needle age, yr

1

2

1,90

donja granična vrijednost 1,1

gornja granična vrijednost 1,8.

Donja granična vrijednost odgovara niskoj, a gornja

visokoj imisiji sumpora u sastojinu.

Komlenović (1987) navodi rezultate svojih

komparativnih istraživanja prema kojima su iglice crnog

bora imale oko 10 % niže koncentracije sumpora

od iglica obične smreke. Stoga smo na osnovi tih zapažanja

i graničnih St koncentracija za smreku prema

Schonpfhagenu (1985) preračunali granične vrijednosti

za crni bor (tablica 5).

Tablica 5. Granične St koncentracije za smreku prema Schonpfhagenu i granične vrijednosti za crni bor, mg/g suhe tvari

Table 5 Critical St values according to Schonpfagen and critical values for Austrian pine, mg/g dry matter

Stupanj opterećenja „ , „ (za smreku)

Prilagođeno za crni bor

Schonptagen

Load level

(tor spruce)

Adapted for Austrian pine

prirodna koncentracija

natural concentration

granično opterećenje

critical load

nisko opterećenje

low load

srednje opterećenje

medium load

visoko opterećenje

hitih load

1 god

1 year

1,8

2 god

2 year

2,1

1 god

1 year

1,55

2 god

2 year

1,85

Ovako preračunate vrijednosti dobro se slažu s graničnim

vrijednostima po FBVA, koje vrijede za običnu

smreku i crni bor.

U tom smislu, jako opterećenje sumporom zabilježeno

je na plohi Ripenda (1- i 2-godišnje iglice). Jednogodišnje

uzorke s ploha Golji i Vozilići možemo

svrstati u klasu "opterećeno". Ove plohe pripadaju prvoj

zoni udaljenosti od TE Plomin. Na plohama u zoni

II zabilježeno je lako opterećenje. Najniže koncentracije

sumpora u iglicama pronađene su na plohama Trviž

i Lesiščina (zona III) . Vrijednosti sumpora svrstavaju

te plohe u granično područje opterećenja sumporom.

Niti na jednoj plohi nije zabilježena koncentracija

ukupnog sumpora u iglicama koja bi odgovarala prirodnim

vrijednostima.

Nedostatak korištenja koncentracije ukupnog sumpora

u biljnom materijalu je taj što on ne kvantificira

količinu tog elementa koja je fiziološki aktivna

(Sheppard, 1996). Za interpretaciju opskrbljenosti

biljaka sumporom, treba poznavati i odnos ukupnog

dušika i sumpora u biljnom materijalu. Sinteza proteina

zahtijeva relativno stalan odnos ta dva elementa

(K a u p e n j o h a n n i dr. 1989). S i m o n č i č i K a 1 a n,

1996 (prema Huttl, 1992), navode kao zadovoljavajući

odnos N/S > 8. Nepovoljan odnos N/S pri tome ne

mora biti samo posljedica visokog sadržaja sumpora,

već može biti smanjen uslijed suboptimalnog sadržaja

dušika.

Odnosi ukupnog dušika i sumpora u iglicama crnog

bora u 1999. godini dani su u tablici 6.

491


N. Potočić. I. Selelković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 487-494

Tablica 6. Odnosi sadržaja ukupnog dušika i sumpora u 1 - i 2- godišnjim iglicama crnog bora

Table 6 Total nitrogen / total sulphur ratios in 1 - and 2-year old needles of Austrian pine

Broj plohe

Plot number

1

1

2

2

3

3

4

4

5

5

6

6

7

7

8

8

9

9

10

10

11

11

12

12

13

13

14

14

15

15

Lokacija

Locality

Kršan

Kršan

Vozilići

Vozilići

Ripenda

Ripenda

Golji

Golji

Manjadvorci

Manjadvorci

Sušnjcvica

Šušnjevica

Trviž

Trviž

Lcsiščina

Lesiščina

Oprtalj

Oprtalj

Trstenik

Trstenik

Vodice

Vodice

Rupa

Rupa

Kaštel

• Kaštel

Novigrad

Novigrad

Fuškulin

Fuškulin

Starost

iglica, god.

Needle age. yr

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

Sadržaj uk. N

Nt content

mg/g

10.2

9.9

10.8

11.5

9.5

10.6

11.9

10.4

8.8

9.0

10.4

10.9

10.1

11.1

8.8

7.7

7.3

7.3

12.2

13.0

8.1

9.5

12.0

10.2

13.0

13.2

10.2

10.9

8.4

8.4

Sadržaj uk. S

St content

mg/g

1.14

1.13

1.09

1.20

1.69

1.85

1.38

1.41

1.15

1.33

1.21

1.01

1.03

1.22

0.91

1.11

1.25

1.39

1.09

1.25

1.22

1.28

1.14

1.31

1.46

1.63

1.51

1.60

1.11

1.22

Odnos Nt/St

Nt/St ratio

8.9

8.8

9.9

9.6

5.6

5.7

8.6

7.4

7.7

6.8

8.6

10.8

9.8

9.1

9.7

6.9

5.8

5.3

11.2

10.4

6.6

7.4

10.5

7.8

8.9

8.1

6.8

6.8

7.6

6.9

Temeljem rezultata vlastitog istraživanja kao i iz

podataka drugih autora, možemo donijeti sljedeće zaključke

i preporuke:

• utvrđeno je da postoje razlike između koncentracija

sumpora u iglicama crnog bora na različitim udaljenostima

od TE Plotnin. Koncentracije sumpora

opadaju sa povećanjem udaljenosti sve do zone

20 - 30 km nakon koje ponovo rastu.

• stupanj opterećenosti sumporom na plohama kreće

se u rasponu od kategorije "granično područje" do

"jako opterećeno". Niti na jednoj plohi nije zabilježena

koncentracija sumpora u iglicama u okviru

ZAKLJUČCI - Conclusions

prirodnih vrijednosti

bez obzira na planirano smanjenje emisija TE Plotnin

u novom režimu rada naše se vrijednosti za

1999. i 2000. godinu ne razlikuju bitno od vrijednosti

zabilježenih u prethodnom razdoblju. Dio odgovora

možemo tražiti u činjenici da biljke translociraju

višak sumpora u svoje mlađe dijelove, produžujući

na taj način negativno djelovanje suviška

sumpora. Zbog toga smatramo daje potrebno i dalje

pratiti depozicije sumpora putem bioindikatora na

području Istre.

LITERATURA

A n i ć, J. 1973: Ishrana bilja, skripta, Zagreb

Batič, F. i Mayrhofer, H. 1996: Bioindication of

Air Pollution by Epiphytic Lichens in Forest De-

References

clinc Studies in Slovenia, Phyton, Vol. 36, str.

85-90.

492


N. Potočić. I. Sclctković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICUE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list hr. 9 10, CXXV (2001), 487-494

Bergmann, W. 1992: Nutritional Disorders of

Plants, Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart,

New York

Glavač,V.,Koenies,H. iPrpić,B. 1985: O unosu

zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove

šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije,

Šumarski list 9-10, str. 53-60.

Kalan, J. 1990: Obremenjenost gozdov z žveplom

leta 1989, Zbornik gozdarstva in lesarstva 36, str

183-198.

Kalan, J.,Kalan, P. iSimončič,P. 1995: Bioindikacija

onesnaženosti gozdov z žveplom na podlagi

vsebnosti žvepla v asimilacijskih delih gozdnega

drevja, Zbornik gozdarstva in lesarstva

47, str 85-116.

Kaupenj ohann, M. et al. 1988: Sulphuric acid rain

treatment of Picea abies (Karst. L): Effects on

nutrient solution, throughfall chemistry, and tree

nutrition, Pflantzennahrung Bodenkunde 151,

str 123-126.

Kaupenjohann, M. et al. 1989: Mineral nutrition

of forest trees: A regional survey, Ecological

Studies, Vol. 77, str. 282-296.

Klapčić, S., Kopjar, D. i Vukelić, I. 1999: TE

Plomin 2 u pogonu: Ustrojstvo bloka 2, EGE 4,

str. 100-102.

Komlenović, N. i Pezdirc, N. 1987: Koncentracije

sumpora u Ušću nekih vrsta drveća u Istri i

Hrvatskom primorju, Šumarski list 5, str. 5-17.

Komlenović, N. i Gračan,J. 1989: Kritične vrijednosti

opterećenja sumporom idušikom, Šumarski

list, str. 363-371.

Komlenović, N., Rastovski, P. i Pezdirc, N.

1991: Odnos ishrane i oštećenosti obične jele

(Abies alba Mill.) u šumi jele s rebračom na

području Fužina, Radovi, Vol. 26, br. 2, str.

187-198.

Komlenović, N. i Rastovski, P. 1993: Novi rezultati

istraživanja o utjecaju imisija na šumske

ekosustave Republike Hrvatske, Radovi Vol. 28,

br. 1-2, str. 115-128.

Komlenović, N., Rastovski, P. i Novosel, D.

1998: Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture

crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Rijeke

i istočne Istre, Prirodoslovna biblioteka 1, str.

483-489.

Kropf, M. J. 1991: Long-term effects of S0 2 on

plants, S0 2 metabolism and regulation of intracellular

pH, Plant and Soil 131, str. 235-245.

Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z.

1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski

list 5-6, str. 195-215.

Schätzte, H. et al. 1990: The Hohenheim Long-term

Experiment: Mineral Content in the Soil and

Tree Foliage, Environmental Pollutiion 68, str.

253-273.

Seletković, Z. 1991: Utjecaj industrijskih polutanata

na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim

ekosistemima slavonskoga gorja, Glas.

šum. pokuse 27, str. 83-196.

Sheppard, L. J. 1996: How Reproducible are the

Reactions of stress Indicators for Sitka Spruce

Treated with Acid Mist?, Phyton, Vol. 36, str.

23-30.

Simončič, P. 1996: Odziv gozdnega ekosistema na

vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju

prehranskih razmer za smreko (Picea abies,

Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem

območju TE Šoštanj, disertacija, Ljubljana

Simončič, P. i Kalan, P. 1996: Annual Pattern of

Sulphur Content in Spruce Needles from Heavily

and Less Polluted Areas, Phyton, Vol. 36,

str. 81-84.

Vukadinović, V i Lončarić, Z. 1998: Ishrana

bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek

Zech, W., Suttner, TH. i Popp, E. 1985: Elemental

Analyses and Physiological Responses of Forest

Trees in S0 2 -polluted Areas of NE Bavaria,

Water, Air and Soil Pollution 25, str. 175-183.

SUMARY: Concentration of S0 2 in the air is elevated near oil refineries

and power plants burning coal, as well as in other industrial and urban areas.

It has already been proven that the concentration of sulphur in plants is higher

when the atmosphere is S0 : -polluted. TE Ploniin 2 was put in operation at

the end of year 1999. Diferrent to TE Plomin 1, it uses coal with substantially

lower percentage of sulphur, which should, in addition to desulphurization,

lead to considerably lower emissions of smoke gases.

One of the ways to establish deposition of chemical compounds into

ecosystems is using certain plant species as bioindicators. In this investiga-

493


N, Potočić. I. Selctković: UI VRĐIVANJH JACINK DhPO/ICIJh SUMPORA NA PODRUČJU IS I Rl lilOINDIk \( IJOM Šumarski hsl br. '< I". ( \\\ (2i)n i. Is .. .., I

tion black pine fPinus nigra Arn.) was chosen as bioindication species for several

reasons: black pine stands can be found throughout Istria, it does not

shed needles in the autumn, and the needles are kept for several years.

The aim of this investigation was to determine the load of sulphur in forest

vegetation at various distances to TE Plomin 2.

1- and 2-year-old black pine needles from years J 999 and 2000 were collected

and analysed for total sulphur (S t ) using Leco S-analyser, and subsequently

the results were combined for statistical analysis.

The results are compared with the tables of critical St values proposed by

several authors.

Key words: SO, emissions, TE Plomin 2, desulphurization, critical

loads, bioindication, Pinus nigra

494


PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 495-500

UDK 630* 161 + 165

MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU

MOLECULAR BIOLOLOGY IN FORESTRY

Josip FRANJIĆ* & Zlatko LIBER**

SAŽETAK: Danas je molekularna biologija grana biologije s vjerojatno

najbržim razvojem i najvećim utjecajem u istraživačkome svijetu, i ne postoji

ni jedno područje biološke znanosti koje u svojim istraživanjima ne primjenjuje

barem neku od molekularno-bioloških metoda. Današnje svjetsko moderno

šumarstvo u čitavoj svojoj kompleksnosti jedan je od najboljih primjera

primjene različitih molekularno-bioloških metoda u različitim istraživanjima,

ali i u svakodnevnoj praksi. Najnovija dostignuća u molekularnoj biologiji,

kao npr. lančana reakcija polimerazom (Polymerase Chain Reaction -

PCR), olakšala su primjenjivost ovih metoda u šumarstvu te su one postale

nezaobilazno oruđe među ostalim u procjeni genetičke raznolikosti, programima

oplemenjivanja i programima zaštite. Za te potrebe razvijene su brojne

metode kao što su RFLP (Restriction Fragment Length Polymorphism),

RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA), AFLP (Amplified Fragment

Length Polymorphism) i Mikrosateliti. Kako te metode prikazuju određeni

DNA polimorfizam osobit za određeno svojstvo (npr. otpornost na neku bolest)

ili za jedinku, populaciju, podvrstu ili za neku višu taksonomsku jedinicu,

uobičajeno je o ovim metodama govoriti kao o DNA markerima (npr. RAPD

markeri). Laboratorijsko istraživanje genetičke raznolikosti populacija do

nedavno se baziralo isključivo na izoenzimima, međutim njihova primjena

bila je ograničena malom varijabilnošću unutar nekih populacija. Danas se

za procjenu genetičke varijabilnosti upotrebljavaju različiti DNA markeri,

čija je kombinacija omogućila utvrđivanje genetičke varijabilnosti u svim dosad

istraživanim populacijama. Ovim radom nastoji se apelirati na šumarske

institucije koje bi trebale podržati navedene tipove istraživanja, kako bi se

mladi istraživači obučili za takve analize, jer se, s ne tako velikim sredstvima,

mogu napraviti veliki rezultati. Bit će velika šteta za naše šumarstvo ako se

ovakvim istraživanjima kao dosad, budu isključivo bavili samo istraživači

koji nisu šumarske struke i koji nisu dovoljno upoznati s praktičnom šumarskom

problematikom.

Ključne riječi: molekularno-biološkemetode, šumarstvo, Hrvatska

UVOD - Introduction

Šumarstvo je nedvojbeno vrlo bitan čimbenik u

gospodarstvu mnogih zemalja pa tako i Hrvatske. U

* Zavod za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb,

Hrvatska, E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr

** Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, Marulićev trg 20, HR-10000 Zagreb, Hrvatska,

E-mail: zlatko.libcr@botanic.hr

zadnje vrijeme puno se priča i piše o raznim genetskim

manipulacijama na raznim vrstama organizama od virusa,

bakterija, gljiva, biljaka, životinja sve do čovjeka.

Te manipulacije mogu biti korisne ako se mogu dobro

kontrolirati, ali mogu biti i vrlo štetne ako odmaknu

kontroli. Šumarstvo kao gospodarska grana sasvim

sigurno nije izuzeto iz razno raznih genetskih manipulacija.

Hrvatsko šumarstvo već znatan niz godina

495


J. I'ranjić. /. Liber: MOl.KKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 495-500

radi na raznim oblicima oplemenjivanja šumskoga drveća

(nemolekularnim), gdje su postignuti vrlo dobri

rezultati (usp. Krstin ić & Kajba 1991, 1993, 1994,

1995, 1997; Kajba 1995; Krstin ić et al. 1996,

1996a, l998;Franjić et al. 2000 i dr.).

Današnji trend u svijetu je detaljno upoznavanje

molekularne strukture različitih organizama, tj. utvrđivanja

zakonitosti nasljeđivanja određenih osobina,

šumsko drveće kao osnovna šumsko-gospodarska

komponenta je vrlo interesantan predmet molekularnobioloških

istraživanja, te se njemu u svijetu posvećuje

vrlo velika pozornost, tako da se formiraju veliki timovi

i laboratoriji koji danonoćno rade na otkrivanju

određenih zakonitosti nasljeđivanja gospodarski interesantnih

svojstava (prirast, punodrvnost, pravnost,

plodonošenje i si.).

Molekularno-biološka istraživanja u hrvatskome

šumarstvu su na samome početku, iako je bilo nekih

pokušaja koji su neznatno našli svoju primjenu u praksi,

najčešće radi nedovoljno stručnoga pristupa problemima.

Praktično šumarstvo često puta ima velikih teškoća

npr. u suzbijanju određenih biljnih bolesti ili napada

kukaca, oko uroda i podrijetla sjemena i si. Danas

postoje u svijetu vrlo pouzdane molekularno-biološke

metode koje mogu u znatnoj mjeri rješiti takve probleme.

Tako se npr. identifikacija provenijencija temelji

na kloroplastnoj i mitohondrijskoj DNA, dok se analiza

genetskoga sastava i odnosa unutar sjemenskoga

materijala i između sjemenske sastojine i njezina izvora

koristiti visokom razinom polimorfizma koju nude

nuklearni mikrosateliti (usp. Heinze & Lexer

2000). Nesumnjivo je došlo vrijeme da se i u hrvatskome

šumarstvu poduzmu značajniji koraci u molekularno-biološkim

istraživanjima i primjeni rezultata tih istraživanja

u šumarskoj praksi. Hrvatski šumari zbog

nedovoljne molekularno-genetičke naobrazbe smatraju

takva istraživanja nečim osobitim i nedokučivim.

Danas je krajnje vrijeme da se hrvatski šumari znatnije

angažiraju oko molekularno-bioloških istraživanja, jer

će sutra već biti kasno. Molekularna bilologija ušla je i

vrlo brzo ulazi u sve biološke discipline pa tako i u šumarstvo,

tako da ćemo mi to htjeli ili ne htjeli morati

prihvatiti.

Ovime se radom nastoji apelirati na šumarske institucije

koje bi trebale podržati takve tipove istraživanja,

kako bi se mladi istraživači obučili za takve i slične

analize, jer se, s ne tako velikim sredstvima, mogu napraviti

veliki rezultati.

MOGUĆNOSTI PRIMJENE MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA U ŠUMARSTVU

Possibilities of applaying molecular-biological methods in Forestry

Molekularna biologija je danas grana biologije s

vjerojatno najbržim razvojem i najvećim utjecajem u

istraživačkome svijetu. Ne postoji niti jedno područje

biološke znanosti koje u svojim istraživanjima ne primjenjuje

barem neku od molekularno-bioloških metoda.

Današnje svjetsko moderno šumarstvo u čitavoj

svojoj kompleksnosti jedan je od najboljih primjera

primjene različitih molekularno-bioloških metoda u

različitim istraživanjima, ali i u svakodnevnoj praksi.

Najnovija dostignuća u molekularnoj biologiji, kao što

je prije svega lančana reakcija polimerazom (Polymerase

Chain Reaction - PCR; usp. Mulis & Fa 1 oona

1986), olakšala su primjenjivost ovih metoda u šumarstvu

te su one postale nezaobilazno oruđe u prije svega:

1. Procjeni genetičke raznolikosti

2. Programima oplemenjivanja

3. Programima zaštite

Za te potrebe razvijene su brojne kao što su:

• RFLP (Restriction Fragment Length Polymorphism)

• RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA)

• AFLP (Amplified Fragment Length

Polymorphism)

• Mikrosateliti.

Kako ove metode razvijaju određeni polimorfizam

karakterističan za određeno svojstvo (npr. otpornost na

neku bolest i si.) i za neku jedinku, populaciju, podvrstu

ili za neku drugu taksonomsku jedinicu, uobičajeno

je o ovim metodama govoriti kao o DNA markerima

(npr. RAPD markeri).

Procjena genetičke raznolikosti

Vjerodostojne informacije o distribuciji genetičke

raznolikosti nužni su početak za sva istraživanja bilo

da se radi o selekciji, uzgoju, oplemenjivanju, programima

zaštite ili pak o taksonomiji, evoluciji ili ekologiji.

Laboratorijsko istraživanje genetičke raznolikosti

populacija do nedavno se baziralo isključivo na izoenzimima,

međutim njihova primjena je bila ograničena

malom varijabilnošću unutar nekih populacija. Danas

- Estimating of genetic variability

se za procjenu genetičke varijabilnosti upotrebljavaju

različiti DNA markeri (usp. Fineschi et al. 1991;

Wagner 1992; Ay ad etal. 1995; Karp etal. 1998).

čija je kombinacija je omogućila utvrđivanje genetičke

varijabilnosti u svim dosad istraživanim populacijama.

Za ovu prigodu navode se samo neke osobine najčešće

upotrebljavanih DNA metoda:

496


J. Franjić, Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 495-500

1. RFLP analiza je dosad najčešće upotrebljavana

metoda. Ona se zasniva na razgradnji DNA restrikcijskim

enzimima, elektroforezi i na hibridizaciji s

različito označenim DNA sondama (usp. Botstein

et al. 1980). U novije vrijeme lančana reakcija

polimerazom uvedena je i u ovaj tip analize.

2. RAPD metoda se zasniva, za razliku od klasične

lančane reakcije polimerazom, na upotrebi samo

jedne (iste) desetmerne početnice, a ne para različitih

početnica (usp. Williams et al. 1990). RAPD

početnica se izabiru po čitljivosti i informativnosti

dobivenoga RAPD profila nakon elektroforeze na

agaroznom ili poliakrilamidnom gelu. Ovisno o početnici

na gelu agaroze se pojavljuje obično od 1 do

20 DNA fragmenata.

3. AFLP tehnika je bazirana na načelu selektivnoga

umnožavanja prethodno restricijskim enzimima

razgradene DNA (Vo s et al. 1995). Dobiveni DNA

polimorfizam se očituje u različitom broju i veličini

DNA fragmenata na poliakrilamidnom gelu.

4. Mikrosateliti su još poznati pod nazivom kratki

ponavljajući nizovi (Short Tandem Repeats - STRs;

usp. Jeffreys etal. 1985). Oni su široko raspršeni

unutar eukariotskoga genoma i vrlo jako polimorfni

u broju ponavljajućih jedinica medu pojedinim jedinkama

i populacijama. Za utvrđivanje varijabilnosti

na razini mikrosatelita koristi se standardni

PCR protokol, a razlike unutar ove metode su u načinu

detekcije koja varira od poliakrilamidne i agarozne

gel elektroforeze te bojanja etidij bromidom

ili srebrom do radioaktivnoga i florescencijskoga

označavanja i upotrebe gelova za sekvencioniranje

ili automatiziranih sustava.

Programi oplemenjivanja

Genetički markeri važno su oruđe u programima

oplemenjivanja šumskoga drveća (usp. Cheliak &

Rogers 1990; Neal et al. 1992; Staub & Serquen

1996; Wilcox etal. 1996). Genetička analiza

drveća ograničena je dugim generacijskim vremenom,

pa za razliku od npr. poljoprivrednih biljaka gdje su za

razvoj pojedinih kultivara protekle stotine i tisuće godina,

najnapredniji programi oplemenjivanja u šumarstvu

imaju svega nekoliko generacija selekcije. Zbog

takve situacije vrlo se malo zna o načinu nasljeđivanja

šumarstvu interesantnih svojstava (npr. otpornost na

bolesti, pravnost i punodrvnost debla, veličina krošnje,

adaptabilnost, plodonošenju i si.). Također se relativno

malo zna i o načinu nasljeđivanja lovnome gospodarstvu

interesantnih svojstava (npr. otpornost na razne

bolesti, kvalitet trofeja i si.). Metode koje bi omogućile

ranu selekciju osobito su zanimljive u šumarstvu (Marker-Assisted

Selection - MAS). Upotreba genetičkih

markera za ranu selekciju već je godinama predmet velikoga

interesa mnogih istraživača. Princip je taj da se

DNA markeri vežu na različita mjesta na kromosomima,

a zatim se na dovoljno velikom uzorku utvrdi veza

pojedinih DNA markera s genima osobine važne za šumarstvo

(Quantitative Trait Loci - QTL). Tako se npr.

u rasadnicima ili pri prirodnoj obnovi šume u mladih

biljaka može iz svega nekoliko miligrama tkiva utvrditi

da li dotična jedinka nosi gen za određeno svojstvo

ili ne. Prema tomu lako je donijeti, već vrlo rano, odluku

da li nastaviti s uzgojem dotične jedinke ili ne. Na

taj su način istraživači npr. povezali RFLP i RAPD

Breeding programmes

markere sa specifičnom težinom drveta, te otpornošću

na neke bolesti (usp. Wi lcox etal. 1996). Takve analize

mogu se naravno primijeniti i u okviru lovnoga

gospodarenja, što danas predstavlja značajan segment

šumarstva kao grane privrede.

Također je moguće DNA markere iskoristiti za

utvrđivanje osobina koje su povezane s ekološkim

uvjetima pojedinoga staništa i na taj način obavljati pošumljavanje

staništu najbolje prilagođenim jedinkama.

Suton et al. (1991) proveli su upravo takvo istraživanje

primjenjivo u šumarskoj praksi. Tako se proizvodi

oko 100 milijuna sadnica smreke godišnje za potrebe

pošumljavanja područija zvanog British Columbia.

Glavnina sjemena za taj ogroman posao potječe od

vrsta Picea sitchensis, P. glanca i P engelmannii, međutim

zbog nedostatka dovoljne reproduktivne barijere

dolazi do meduvrsnoga križanja u nekoliko velikih

zona. Ti su istraživači razvili jeftinu tehniku, koristeći

kloroplasne RFLP markere, koja će omogućiti selekcioniranje

gotovo šest milijuna sadnica s najboljim genetičkim

svojstvima, koliko je potrebno za pošumljavanje

toga ekološki iznimno zahtjevnoga staništa.

Zanimljivo je napomenuti kako je mogućnost utvrđivanja

gena odgovornih za određena svojstva otvorila

vrata manipulaciji s genima. Veliko je pitanje da li će u

budućnosti genetički manipulirani organizmi (GMOs)

zamijeniti danas aktualne programe oplemenjivanja,

ali će svakako oni biti tema mnogih polemika, zabrana

kao i mnogih strategija tehnološki razvijenih zemalja.

Programi zaštite - Conservation programmes

Ideja zaštite genetičkih resursa (tj. zaštita biološke nih osobina za buduća križanja. Konzervacijski konraznolikosti)

potječe od biljnih i životinjskih opleme- cept još je više aktualiziran promjenama u okolišu,

njivača, koji su se zabrinuli za mogućnost gubitka važ- uvjetovanih negativnim djelovanjem čovjeka (usp.

497


.1. t-ranjić. /. über: MOLHKl :i AKNA BIOLCKilJA V SI MAKSTVl Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 495-500

Schicrwater et al. 1994; Baradat et al. 1995;

H a i g 1998; Butcher et al. 1999). Zaštita genetičke

raznolikosti unutar vrsta prepoznata je kao jedan od

glavnih ciljeva konzervacijske biologije (usp. IUCN/-

UNEP/WWF 1991). Danas molekularno-genetičke

tehnike vidljivo preuzimaju sve veću ulogu pri konzervaciji

šumskih genetičkih izvora, jer je pravi konzervacijski

program nemoguće i zamisliti bez znanja o gene-

tičkoj strukturi koju treba zaštititi. Ideal je sačuvati sve

gene i sve adaptacije koje se pojavljuju među i unutar

populacija (usp. Millar 1987), tako Hamrik (1983)

zaključuje kako su za konzervacijske potrebe najzahvalniji

jako polimorfni DNA markeri. U pripremi je i

standardizacija upotrebe DNAmarkera za konzervacijske

potrebe (usp. Ericsson 1995).

RASPRAVA I ZAKLJUČAK - Discussion and Conclusion

Današnji je trend u svijetu detaljno upoznavanje

molekularne strukture različitih organizama, tj. utvrđivanja

zakonitosti nasljeđivanja određenih osobina i

mogućnosti njihove primjene. Hrvatsko šumarstvo već

znatan niz godina radi na raznim oblicima oplemenjivanja

šumskoga drveća, gdje su postignuti vrlo dobri

rezultati (usp. Krsti ni ć &Kajba 1991, 1993, 1994,

1995, 1997; Kajba 1995; Krstinić et al. 1996,

1996a, 1998; Franjić et al. 2000. i dr.). Šumsko

drveće kao osnovna šumsko-gospodarska komponenta

vrlo je interesantan predmet molekularno-bioloških

istraživanja, te se njemu u svijetu posvećuje velika

pozornost, tako da se formiraju veliki timovi i laboratoriji

koji danonoćno rade na otkrivanju određenih

zakonitosti nasljeđivanja gospodarski interesantnih

svojstava, koja bi svoju primjenu našla u oplemenjivanju.

Molekularno-biološka istraživanja u hrvatskome

šumarstvu su na samome početku, iako je bilo poje-

dinačnih pokušaja koji se slabo primjenjuju u praksi

(usp. Zoldoš et al. 1995, 1995a, 1997, 1998, 1999,

2000; Besendorfer et al. 1996; Liber 1999;

Liber 2000; Slade 1999; Slade et al. 2000).

Danas postoje u svijetu vrlo pouzdane molekularno-biološke

metode koje mogu u znatnoj mjeri rješiti

brojne praktične probleme, te je nesumnjivo došlo

vrijeme da se i u Hrvatskoj poduzmu značajniji koraci

u tom smislu.

Molekularna biologija ušla je i vrlo brzo ulazi u sve

biološke discipline pa tako i u šumarstvo, tako da ćemo

mi htjeli to ili ne htjeli morati to prihvatiti. Bila bi velika

šteta da to posljednji shvatimo. Ovime se radom nastoji

apelirati na šumarske institucije koje bi trebale

podržati takve tipove istraživanja da se mladi istraživači

obuče za takve analize, jer se s ne tako velikim sredstvima

mogu napraviti veliki rezultati.

Ayad,W. G., T.Hodgkin, A. Jar adat, V.R. Rao,

1995: Molecular genetic techniques for plant

genetic resources. IPGRI. Rome, Italy.

Bardat, Ph., W. T. Adams, G. Miiller-Starck,

1995: Population genetics and conservation of

forest trees. SPB Academic Publishing. Amsterdam,

Netherlands.

Besendorfer, V., V. Zoldoš, T. Peškan, M.

Krsnik-Rasol, T. Littvay, D. Papeš,

1996: Identification of potential cytogenetical

and biochemical markers in bioindication of

common oak forests. Phyton 36(3): 139-146.

Botstein, D., R. L. White, M. Scolnick, R. W.

Davis, 1980: Construction of genetic linkage

map in man using restriction fragment length polymorphisms.

Am. J. Hum. Genet. 32: 641-656.

Butcher, P. A., J. C. Glaubitz, G. F. Moran,

1999: Applications for microsatellite markers in

the domestication and conservation of forest

trees. Forest Genetic Resources 27: 34-42.

Cheliak, W. M, D. L. Rogers, 1990: Integrating

biotechnology into tree improvment programs.

Can. J. For. Res. 20: 452-463.

498

LITERATURA - References

Eriksson, G, 1995: Wich traits should be used to

guide sampling for gene resources? In Bardat,

Ph., W. T. Adams, G. Miiller-

Starck (ed.): Population genetics and conservation

of forest trees, 349-359. SPB Academic

Publishing. Amsterdam, Netherlands.

Franjić, J., J. Gračan, D. Kajba, Ž. Škvorc, B.

Dalbelo-Bašić, 2000: Multivariate analysis

of leaf shape of the common oak (Quercus robur

L.) in the "Gajno" provenance test (Croatia).

Glas. šum. Pokuse 37: 469-479.

Fineschi,S.,M. E. Mal vol ti, F. Cannata,H. H.

Hattemer, 1991: Biochemical markers in the

population genetics of forest trees. SPB Academic

Publishing. Hague, Netherlands.

Haig, S. M, 1998: Molecular contributions to conservation.

Ecology 79(2): 413-425.

Hamrick, J. L., 1983: The distribution within and

among natural plant population. In Schonewald-Cox,

C. M ., C h ambers, S. M .,

MacBryde, B., Thomas, W. L (ed.): Genetics

and Conservation. London: Benjamin/Cummings

Publ. Co., Inc.


.1. Frannć. Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 495-500

Heinze,B., C. Lexer, 2000: Oak seedlots and forest

seed trade regulations: an investigation using molecular

markers. Glas. Sum. Pokuse 37: 347-360.

IUCN/UNEP/WWF,1991: Caring for the earth: a strategy

for sustainable living. Gland, Switzerland.

Jeffreys, A. J., V. Wilson, S. L. Thein, 1985:

Hypervariable "minisatellite" regions in human

DNA. Nature 314: 67-73.

Kajba, D., 1995: Klonsko šumarstvo i njegove perspektive.

Šum. list 119(9-10): 329-334.

Karp, A., P. G. Isaac, D. S. Ingram, 1998: Molecular

tools for screening biodiversity. Chapman

& Hall. London.

Krstinić, A., D. Kajba, 1991: Mogućnosti genetskog

poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus

glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih

plantaža. Šum. list 115(6-9): 261-271.

Krstinić, A., D. Kajba, 1993: Oplemenjivanje brzorastućih

listača. Glas. Šum. Pokuse, Pos. Izd. 4:

59-72.

Krstinić, A., D. Kajba, 1994: Kolekcija klonova

čistih vrsta i hibrida topola iz sekcije Aigeiros u

Republici Hrvatskoj - značaj za oplemenjivanje

i uzgoj. Šum. list 118 (1-2): 33-38.

Krstinić, A., D. Kajba, 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja

stablastih vrba samooplodnjom, povratnim

križanjem i transgresijom. Šum. list 119

(5-6): 163-167.

Krstinić, A., D. Kajba, 1997: Improvement of

Chinese Willow (Salix matsudana Koidz.) and

White Willow (Salix alba L.) by hybridization

and selection. Znanje za gozd. Zbornik ob 50.

obletnici obstoja in delovanja GIS 1: 341-350.

Ljubljana.

Krstinić, A., J. Gračan, D. Kajba, 1996: Dostignuća

na oplemenjivanju topola i stablastih vrba

u Hrvatskoj. U Matić, S., J. Gračan (ur.):

Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava.

Skrb za hrvatske šume od 1846. do

1996. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih

ekosustava, 1: 229-238. Hrvatsko šumarsko

društvo. Zagreb.

Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., Z. Perić,

1998: Improvement of Aleppo Pine (Pinus halepensis

Mill.) and Brutian Pine (Pinus brutia

Ten.) in function of reforestation on burnt up

area in the coastal area and on the islands of

Croatia. Period. Biol. 100, Supppl. 1: 45-46.

Krstinić, A., Trinajstić, I., Gračan, J.,

Franjić, J., Kajba, D., Britvec, M., 1996a:

Genetska izdiferenciranost lokalnih populacija

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj.

U Matić, S., J. Gračan (ur.): Skrb za hrvatske

šume od 1846. do 1996. Zaštita šuma i pridobivanje

drva 2: 159-168. Hrvatsko šumarsko

društvo. Zagreb.

Liber,Z.,Zi.Pavletić,T.Nikolić,H. Fulgosi,

1999: DNA polymorphisms in Austrian and Dalmatian

black pine. Wiss. Mitt. Niderost. Landmuseum

12:53-62.

Liber, Z., 2000: Filogenetski i taksonomski odnosi

populacija crnoga bora (Pinus nigra Arnold) u

Hrvatskoj. Doktorska disertacija-Prirodoslovnomatematički

fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zagreb.

Mi 1 lar, C. I., 1987: The California forest germplasm

conservation project. A case for genetic conservation

of emperate tree species. Cons. Biol.

191-193.

Mullis K. B., F. A. Faloona, 1987: Specific

synthesis of DNA in vitro via a polymerasecatalysed

chain reaction. Meth. Enzimol. 155:

335-350.

Neale, D. B., M. E. Devey, K. D. Jarmstad, M.

R. Ahuja, M. C. Alosi, K. A. Marshal,

1992: Use of DNA markes in forest tree improvment

research. New Forests 6: 391-407.

Schierwater,B.,B. Streit, G. P. Wagner, R. De

Salle, 1994: Molecular ecology and evolution:

Approches and applications. Birkhauser Verlag.

Basel, Switzerland.

Slade, D., 1999: Fitogenetičko porijeklo i distribucija

haplotipova hrasta lužnjaka (Quercus robur L.),

kitnjaka (Q. petraea L.), medunca (Q. pubescens

L.) i sladuna (Q. frainetto L.) u Hrvatskoj.

Radovi Šum. Inst. Jastreb. 34(2): 121-131.

Slade, D.,R. Petit,J. Gračan, T. Littvay, 2000:

Genetsko kartiranje populacija hrastova u Hrvatskoj

temeljem biljega kloroplastne DNA.

Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog

biološkog kongresa, 76. Zagreb.

Staub, J. E., F. C. Serguen, 1996: Genetic markers,

map construction, and their application in Plant

Breeding. HortScience 31(5): 729-741.

Sutton, B. C. S., D. J. Flanagan, Y. A. El-Kassa

b y, 1991: A simple and rapid method for estimating

representation of species in spruce seedlots

using chloroplast DNA restriction fragment

length polymorphism. Silva Genetica 40(3-4):

119-123.

Vos, P., R. Hogers, M. Bleeker, M. Rijans, T

Van de Lee, M. Homes, A. Frijters, J.

Pot, J. Peleman,M. Kuiper,M. Zabeau,

1995: AFLP: a new technique for DNA fingerprinting.

Nucl. Acids. Res. 18: 6531-6535.

499


J. Kranjić, Z. Liber: MQI.KKL'LARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 495-500

Wagner, D. B., 1992: Nuclear, chloroplast, and mitochondrial

DNA polymorphisms as biochemical

markers in population genetic analyses of forest

trees. New Forests 6: 373-390.

Wilcox, P. L., H. V. Amerson, E. G. Kuhlman,

B. H. L i u, D. M. O m a 11 e y, R. R. S e d e r o f f,

1996: Detection of a major gene for resistance to

fusiform rust disease in loblolly pine by genomic

mapping. Proc. Natl. Acad. Sci. USA 93 (9):

3859-3864.

Williams, J. G. K., A. R. Kubelik, K. J. Livak,

J. A. Rafal ski, S.V. Tingey, 1990: DNA polymorphisms

amplified by arbitrary primers are

useful as genetic markers. Nucl. Acids Res. 18:

6531-6535.

Zoldoš, V., V. Besendorfer, T. Littvay, D.

Papeš, 1995: The common oak (Quercus robur

L.) as a potential test plant for cytotoxicity monitoring.

Period. Biol. 96(4): 490-492.

Zoldoš, V., S. Š ilj ak-Yako vl ev, V. Besendorfer,

D. Papeš, 1997: Raznolikost veličine

područja nukleolarnih organizatora (NOR) između

jedinki istih vrsta hrasta (Q. robur i Q.

petraea). Zbornik sažetaka priopćenja, šesti

kongres biologa Hrvatske, 91. Zagreb.

Zoldoš, V., T. Littvay, V. Besendorfer, Z.

Lorković, D. Papeš, 1995a: Primjena citogenetskih

i biokemijskih analiza u utvrđivanju

stupnja oštećenja šuma hrasta lužnjaka. Radovi

Šum. Inst. Jastreb. 29(1): 151-160.

Zoldoš, V., D. Papeš, S. Brown, O. Panaud, S.

Šilj ak-Yako vlev, 1998: Genome size and

base composition of seven Quercus species;

inter- and intra-population variation. Genome

41: 162-168.

Zoldoš, V., S. Siljak-Yakovlev, D. Papeš, A.

Sarr, O. Panaud, 2000: Molekularno kloniranje

DNA razlika između dviju vrsta hrasta (Q.

robur i Q. suber) u istraživanju evolucije genoma

u roda Quercus. Zbornik sažetaka priopćenja

sedmog hrvatskog biološkog kongresa, 80-81.

Zagreb.

Zoldoš, V., D. Papeš, M. Cerbah, O. Panaud,

V. Besendorfer, S. Siljak-Yakovlev,

1999: Molecular-cytogenetic studies of ribosomal

genes and heterochromatin reveal conserved

genome organization among 11 Quercus

species. Theoret. Appl. Genet. 99: 969-977'.

SUMMARY: Today, the molecular biology very likely is the biology branch with

the fastest development and the highest impact in the research world, and there is

not a single field of biological science where at least one of the molecular-biological

methods is not used in the research. In its complexity, the present modern world

forestry is one of the best examples of the use of various molecular-biological

methods in different research works, but in the everyday practice either. The latest

achievements in the molecular biology, such as Polymerase Chain Reaction -

PCR, made the applicability of these methods to the forestry easier, so now these

methods have become an indispensable tool, among other things, in the estimating

of genetic variability, breeding programmes and conservation programmes. For

these purposes, many methods have been developed such as RFLP (Restriction

Fragment Length Polymorhpism), RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA),

AFLP (Amplified Fragment Length Polymorphism) and Microsatellites. As these

methods show a certain DNA polymorphism specific for a given property (resistance

to some disease, for instance) or for an individual, a population, a subspecies

or any superior taxonomic unit, they are usually referred to as DNA markers

(RAPD markers, for instance). Until recently, the laboratory research of population

genetic variability has been limited by a small variability inside some populations.

Today, to estimate the genetic variability, the various DNA markers are used,

and their combination enabled to determine the genetic variability in all populations

researched so far. This work is an effort to appeal to the forestry institutions

which have to support these types of research, so that young research would

become trained in such analyses by means of which, with a rather modest

resources, considerable results can be obtained. It will do great harm to our

forestry if such researches continue to be carried out, as until now, solely by the

research workers who not being of the forestry profession are not aware enough of

the practical forestry problems.

Key words: molecular-biological methods, forestry, Croatia

500


PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 501-505

UDK 630» 971 + 165

PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE

FIFTH EUFORGEN MEETING ON NOBLE HARDWOODS

Joso GRAČAN*

Sažetak: U ovom preglednom članku danje kratak prikaz rezultata istraživanja

očuvanja šumskih genetskih resursa plemenitih listača u Europi od

1994. godine. Naglašen je napredak rezultata istraživanja postignut između

posljednja dva mrežna sastanka. Peti je sastanak održan u Blessingtonu,

Irska, od 17. do 19. svibnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan doprinos

u radu ove mrežne skupine.

K Ij uč ne r ij e č i: plemenite listače, šumski genetski resursi

Peti EUFORGEN sastanak za plemenite listače

održanje u Blessingtonu, Irska od 17. do 19. svibnja

2001. godine. Sastanak je otvorio gospodin Diarmnid

Me Aree, glavni šumarski inspektor, koji je predstavnicima

24 europske zemlje poželio ugodan boravak u

Irskoj i uspješan rad tijekom sastanka. Trenutačno je

od ukupne površine Irske 9 % pod šumama. Planira se

ovaj omjer povećati na 17 % za sljedećih trideset godina,

a udio listača iznosit će 30 %. Glavni je inspektor

ukazao na neke probleme u šumarstvu. Tako je istakao

da je jedan od problema hibridizacija između pojedinih

vrsta jasena, te se nastoji uklanjati hibride iz šuma.

Probleme uzrokuje i holandska bolest brijesta, a joha

strada od Phvtophthore. Oskoruša i breza vrlo su važne

vrste drveća u Irskoj. Ključno je pitanje za Irsku nedostatak

reprodukcijskog materijala (naročito žira).

UVOD

Jedan od ciljeva u Irskoj je potrajno gospodarenje,

obnova i očuvanje lokalnih resursa. Očuvanje i obnova

30 000 ha prirodnih šuma pokrenuta je novim nacionalnim

programom s višenamjenskim ciljevima (New

Native Woodlands Scheme).

Naime, na šumarstvo se gleda kao na dobru mogućnost

ne samo zapošljavanja, nego i stvaranja održivog

proizvodnog sustava za buduće generacije. Spomenuti

su i neki drugi ciljevi: lovno gospodarstvo, stvaranje

biokoridora radi smanjenja fragmentacije, te sekvestracija

ugljika.

Irska Uprava za šumarstvo izuzetno cijeni EUFOR­

GEN i smatra ga važnim i efektivnim međunarodnim

mehanizmom.

Predstavnici 24 zemlje (Austrija, Belgija, Bugarska,

Hrvatska, Češka Republika, Danska, Estonija,

Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Litva, Luksemburg,

Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Ruska

Federacija, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska,

Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina) ukratko su izvijestili

stoje postignuto od posljednjeg sastanka u svezi s

inventurom (popisima), zakonodavstvom, znanstvenim

istraživanjima, praktičnom primjenom, koordina-

* Joso Gračan, Šumarski institut, .lastrebarsko

NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA

čijom na nacionalnoj razini te javnim mnijenjem.

Mnoge su od zemalja sudionica (među njima i Hrvatska)

izvršile izbor nekoliko novih populacija plemenitih

listača. U nekim je slučajevima provedeno i kartiranje.

Kada je riječ o zakonodavstvu, izgleda daje EU

Direktiva 1999/105/EC (Zakon, pravilo, propis), koja

se odnosi na trgovinu i certifikaciju reprodukcijskog

materijala, u mnogim je zemljama ili u fazi rasprave i

primjene (Hrvatska) ili u fazi prihvaćanja.

U tijeku je i čitav niz istraživačkih projekata koji

primjenjuju molekularnu i tradicionalnu kvantitativnu

tehniku (Hrvatska, jasen, trešnja, orah). U kasnijim su

501


J. Gračan: PETI EU FORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE Šumarski list br. ') 10. CXXV (2001). 501-505

izlaganjima izneseni i konkretni rezultati. U nekim su

zemljama osnovane nove sjemenske plantaže (new

seed orchards) za plemenite listače (Hrvatska: jasen u

osnivanju). Iako, se čini da koordinacija na nacionalnoj

razini napreduje, zaključeno je da u tom pravcu valja

još puno toga učiniti.

Istaknute su inicijative nekih zemalja za podizanjem

javne svijesti, a one se kreću u rasponu od nastojanja

u kojima je uključena čitava nacija, kao stoje to,

primjerice, inicijativa "Stablo godine", pa sve do obrazovnih

programa na lokalnim razinama (Hrvatska,

važnost naših šuma, štete od šumskih požara, štetno

djelovanje polutanata na šume, tlo, zrak, voda).

Dr. Petar Ro tach iscrpno je predstavio projekt nazvan

Rare Noble Hardwoods in Switzerland (Rijetke plemenite

listače u Švicarskoj), koji bi mogao poslužiti kao

dobar primjer za neke druge nacionalne inicijative.

Glavni je cilj bio promicanje rijetkih vrsta u šumarskim

aktivnostima, a u prvu fazu je uključeno 10 vrsta. Prvi je

korak bio identifikacija glavnih populacija i genetski resursi

(gene sources) kojom se mjeri stupanj fragmentacije,

genetskih i demografskih rizika (opasnosti). Sve

ULOGA HIBRIDIZACIJE l

U okviru rada petog EUFORGEN sastanka održan

je i seminar o ulozi hibridizacije u očuvanju (konzervaciji)

genofonda. Gospodin Eric Collin, Francuska,

predstavio je važnost hibridizacije i izložio različite

znanstvene i "filozofske" aspekte križanja između

vrsta. Iznio je i različite definicije koncepta "vrste" s

različitim primjerima križanja.

Ustvrdio je kako javnosti nije u dovoljnoj mjeri poznata

dinamika ekosustava kao ni činjenica da se prirodni

okoliš stalno razvija. Treba jasno razlikovati križanje

prirodnih vrsta od križanja introduciranih (unesenih)

vrsta. Ovisno o okolnostima na križanje se može

gledati kao na nešto negativno, neutralno ili pozitivno

u evolucijskom smislu. Molekularna proučavanja mogu

biti vrlo korisna kod identifikacije razine križanja i

TEHNIČKE

Na ovom sastanku izneseni su rezultati prvog

medumrežnog sastanka (Inter Network) voditelja

EUFORGEN - grupe (mreža). Sastanak je održan 20.

listopada 2000. godine. Uloga je međumrežne grupe

usklađivanje prioriteta i koordiniranje aktivnosti između

pet Mreža, kako bi se razmijenila iskustva i izbjegla

ponavljanja i nepotrebni napori, što se tiče tehničkih

smjernica, Inter Network mreža se složila da u okviru

EUFORGEN-a treba izraditi opći dokument o ciljevima,

načelima i metodama očuvanja genofonda, koji će

biti osnova za konkretne smjernice po pojedinim vrstama

pomoću posebnih modula. Ovaj se dokument izrađuje

uz pomoć inputa iz svih pet mreža. O rezultatima

popisivanjem prikupljene informacije digitalizirane su i

kartirane te su utvrđene prioritetne populacije.

Motivacija i stručnost bitni su dijelovi projekta. Veliki

broj terenskih stručnjaka uključilo se u projekt na

način da su sudjelovali u stručnim seminarima s povratnim

informacijama. Na temelju rezultata do kojih

se došlo popisivanjem informacija dobivenih od lokalnih

šumara utvrđene su strategije i prioriteti. Za sve se

vrste donose tehničke smjernice namijenjene sudionicima,

a one uključuju i informacije u vezi s konkretnim

područjem kako bi se povećao lokalni značaj. Druga

faza projekta započet će tijekom ove godine.

Murat Alan opsežno je izvijestio o statusu konzervacije

plemenitih listača u Turskoj. Opisao je opće stanje

u Turskoj istaknuvši izuzetno visoku bioraznolikost

i važnost Turske kao mjesta podrijetla mnogih vrsta

šumskog drveća. Predložio je da se neke nove vrste

uključe među plemenite listače, primjerice Liguidambar

orientalis, Alnus orientalis, Pterocarya fraxinifolia,

Platanus orientalis, Ostrya carpinifolia. Popis svih

vrsta koje spadaju u grupu plemenitih listača biti će

objavljen na Internetu.

OČUVANJU GENOFONDA

introgresije. U svakom slučaju "metode bi trebale biti

primjerene ciljevima'".

U zaključku je navedeno kako su vrijeme i mjesto

ključni elementi kod utvrđivanja da li je križanje prihvatljivo,

ovisno o individualnim zapažanjima. U svakom

slučaju, čovjek može u znatnoj mjeri ubrzati taj

proces masovnim prenošenjem sjemena i manipulacijom

prebivališta ("hautet manipulation"). Očito je da u

mnogim zemljama razlika između unešenih - introducioranih

i prirodnih vrsta nije sasvim jasno definirana,

te daje čak donekle proizvoljna. Autor izlaganja smatra

da bi bilo korisno u okviru mrežnih istraživanja

očuvanja genetskih resursa odabrati neke populacije u

kojima se križanje događa i prati njihov razvoj.

SMJERNICE

sastanka Inter Network mreže dugo se raspravljalo

kako bi se oni uskladili s početnom idejom tehničkih

smjernica za plemenite listače (Vidi zaključke 4. sastanka,

1999. godine), koji opisuju postupke za domaće

vrste, rijetke vrste i studije o brijestu i kestenu.

Dogovoreno je da se ovom dokumentu doda posebno

poglavlje o pojmu rariteta, te da bi trebalo izraditi

module za plemenite listače, i to:

Acer pseuđoplatamts

Sorbus torminalis (B. Demesure)

- Sorbus domestica (P. Rotach)

Ulnms sp. (E. Collin)

(M. Rusanen i T. Myking)

502


Gračan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACE Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001). 501-505

- Prunus avium (K. Russell)

- Castanea sativa (F. Lopez)

Fraxinus excelsior (A. Pliura i M. Heuertz)

Malus sylvestris i Pyrus pyraster (R. Stephan)

- Alnus glutinosa (J. Gračan)

- Tilia cordata (J. Jensen)

Liquidambar orientalis (M. Alan)

Niti jedan modul ne bi smio biti duži od četiri tiskane

stranice, uključujući ilustracije. Konačan tekst ne

meže biti duži od 1200 riječi. Svaki se modul sastoji od

sljedećih komponenti: standardnog uvodnog odlomka,

karte distribucije (izvorna i naturalizirana bit će istaknuta

različitim bojama), biologije i ekologije vrsta,

ugroženost genetske raznolikosti, genetsjkog znanja,

njegove važnosti i primjene, te smjernice za genetsku

konservaciju i uporabu. Smjernice će sadržavati i neke

druge detalje koje će trebati poduzeti redoslijedom koji

ovisi o njihovoj tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti, a

potrebni su kako bi se osigurala konzervacija i potrajno

korištenje šumskih genetskih resursa unutar prirodnog

rasprostranjenja pojedinih vrsta u Europi.

Kao stoje već ranije dogovoreno, moduli će biti namijenjeni

šumarskim stručnjacima i odgovornim institucijama

za primjenu očuvanja šumskih genetskih resursa

u svakoj zemlji. Naputak će biti tiskan najprije na

engleskom jeziku i svi će članovi Networka (radne

grupe) dobiti po jedan obrazac kako bi ga mogli prevesti

i prilagoditi vlastitim uvjetima. Moduli će uključivati

relevantne grafičke prikaze, brojčane pokazatelje i

ilustracije. Na kraju svakog modula bit će navedena

stručna literatura radi boljeg informiranja zainteresiranih.

Na obrascu će biti i prazan prostor na pola stranice

u koji treba unijeti specifične informacije koje se odnose

na svaku pojedinu zemlju. Svi će članovi Networka

nastojati naći prikladne ilustracije i što je prije moguće

izravno ih dostaviti autorima. Bitne fotografije trebale

bi uključiti botaničke osobine, rasprostranjenie i

ostali ilustrativni materijal.

Kako bi na vrijeme mogli dati svoje primjedbe, Sekretarijat

EUFORGEN-a će prije 31. kolovoza 2001.

članovima Networka poslati standardni uvodni odlomak

i karte rasprostranjenja (areale) za svaku vrstu

ili grupu vrsta. Svi su autori do 30. studenog 2001. dužni

Sekretarijatu poslati nacrt (skicu) modula, koji će

ih urediti i jezično dotjerati do 31. prosinca 2001. te ih

preko EUFORGEN servera poslati na raspravu. Autori

mogu od drugih članova Networka i drugih stručnjaka

zatražiti inpute i pregled nacrta njihovih modula. Prvi

moduli za navedene vrste bit će tiskani prije sljedećeg

sastanka Network-a.

Na sastanku se raspravljalo i o formatu izvješća što

će ga dati svaka pojedina zemlja. Dogovoreno je da

budu objavljeni u tisku zajedno s materijalima za prethodni

sastanak. Web stranica će sadržavati kompletno

uvodno izvješće svake pojedine zemlje kao i izvješće o

Predstavljena je EUFORGEN "online bibliografija".

Svi su se složili daje potrebna kontakt adresa ako

se želi doći do tzv. sive literature. Ako se želi koristiti

ime nekog suradnika prije toga treba zatražiti njegovu

suglasnost. Reference stručnih časopisa treba i dalje

Tijekom sastanka predstavljena je nova Web stranica

IPGRI Regionalnog centra za Europu i istaknuta

veza s Nacionalnim Programima, frenutačno su tu jedino

one informacije što su ih dostavili nacionalni

koordinatori kao i rezultati ankete provedene 1998.

Kako bi ove stranice bile što informativnije, članovi

INFORMACIJE I DOKUMENTACIJA

Izvješće sa četvrtog i petog sastanka

EUFORGEN Bibliografija

Informacijska platforma

JAVNO MNIJENJE

postignutom nepretku. Tablica koju će svaka zemlja

priložiti svom izvješću bit će odraz trenutačne situacije

mjera očuvanja resursa in situ i ex situ. Sudionici sastanka

preuzimaju odgovornost da će do 15. lipnja

2001. poslati svoja izvješća.

zadržati. Dodat će se uvodni tekst kako bi se objasnio

sadržaj bibliografije i njezino upućivanje na "sivu" literaturu,

fakođer će se dodati veza s web stranicom

IPGRI knjižnice, koja uključuje veze s drugim referentnim

bazama podataka.

Network-a trebali bi informacije vezane za nacionalnu

aktivnost na očuvanju genetskih resursa plemenitih listača

imati na vlastitim web stranicama. Da bi se osiguravali

bolji kontakti pribavit će se podaci o sudionicima

sa zadnjih pet EUFORGEN Mreža (sastanaka).

Raspravljene su preporuke Inter-Network mreže

(voditelji pet mreža). EUFORGEN-ova opća brošura

ubrzano se priprema i bit će uskoro dovršena. Svi članovi

Networka složili su se daje potrebno poticati rad

na promicanju očuvanja genetskih resursa plemenitih

listača na nacionalnoj razini te da izrade i adaptiraju

503


Ciničan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 501-505

EUFORGEN materijale za vlastite potrebe. Treba

iskoristiti postojeće inicijative, posebno one što su

pokrenule organizacije koje se bave konzervacijom i

koje bi mogle biti još učinkovitije. Zaključeno je kako

bi 3-4 postera o plemenitim listačama mogla uvelike

pridonijeti podizanju svijesti o važnosti njihovog očuvanja.

Također je zaključeno da se napravi zbirka

slajdova na CD-ROM-u koji će Network koristiti za

objavljivanje publikacija i podizanje javne svijesti.

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD

Na sastanku je predstavljen pregled međunarodnih

istraživačkih projekta koji su u tijeku. Spominjemo

samo važnije:

CYTOFOR, (dr. Brigitte Demesure, INRA) predstavljene

su aktivnosti u tijeku, kao i rezultati "multi

species projeet-a" koji ima financijsku potporu Europske

unije. Projekt će završiti u lipnju 2001. Devet zemalja,

medu kojima i Hrvatska se uključilo u ova istraživanja.

Sve se aktivnosti odnose na ekosustav od 22

vrste iz 7 različitih porodica (14 stablašica, 8 grmova i

jedan biljni parazit/epifit). Ciljevi projekta su višestruki

i uključili su fllogenetska proučavanja, povijest

(postglacijalne migracijske rute), križanje između

vrsta, veza između ekoloških i genetskih proučavanja

populacija, što će sve imati utjecaja na gospodarenje

šumama. Za fllogenetska istraživanja koristili su se

kloroplastni DNA-markeri. Za sve vrste su se proučavale

postglacijalne mingracijske rute te su identificirani

mogući endemi (refugia). Utvrđeno je kako pojedine

vrste imaju sasvim različite rekonolizacijske uzroke,

te se za neke vrste nisu mogli jasno odrediti endemi.

Za pojedine vrste su uspoređivane geografske i genetske

distance (udaljenosti). Distribucijski uzroci

haplotipova povezani su s biologijom vrsta ili poviješću

populacija. Sorbus torminalis - oskoruša nije pokazala

geografsku strukturu, dok su uzorci brijestova

(Ulmus sp.) bili komparabilni s hrastovima (Quercus

sp.) pokazujući jasne geografske uzroke.

CASCADE, dr. Alfas P1 i ura predstavio je projekt

koji financira Europska unija. Projekt se odnosi na istraživanje

evolucije genetske raznolikosti adaptivnih

uzoraka i genetskih markera pitomog kestena Castanea

sativa u odnosu na čimbenike evolucije, ljudski

utjecaj i stvaranje dugoročne strategije očuvanja. U

ovaj je projekt uključeno 12 ustanova iz španjolske,

Italije, Grčke, Francuske, Ujedinjenog kraljevstva i

Švedske. Projekt se sastoji od 6 radnih paketa koji se

bave različitim istraživačkim pitanjima i socioekonomskim

aspektima očuvanje genofonda pitomog kestena.

Autor je iznio prethodne rezultate proučavanja

adaptivnih osobina koristeći fitotron (plytotron), testove

potomstva i QTL analiza s različitim molekularnim

markerima.

Očuvanje genetskih resursa brijesta (Res Gen 78)

Dr. Eric Collin prezentirao je ovaj projekt koji financira

Europska unija u okviru Programa očuvanja

genetskih resursa na temelju EU Odredbe 1467/94.

Projekt se temelji na postojećim ex situ kolekcijama

europskih brijestova (Ulmus glabra, Ulmus minor i

Ulmus leavis). U projektu sudjeluje 14 organizacija iz

9 zemalja. Svaka je ustanova osigurala različita istraživanja

kao što su to, primjerice, molekularni markeri,

Genetski resursi listača

Na sastanku su predstavljeni ciljevi druge faze projekta:

Genetski resursi važnijih listača u jugoistočnoj

Europi (Myriam Heucrtz) i naglašena je komplementarnost

između in situ i ex situ konzervacije. Istaknuta

je važnost izgradnje kapaciteta i razmjene znanstvenika

među zemljama koje sudjeluju na projektu

(Bugarska, Rumunjska, Maldavija, Ukrajina, Luksemburg)

i drugih europskih zemalja. Projekt se odnosi na

populacija i pojedinih stabala (i Hrvatska), kartirana je

distribucija haplotipova, prepoznate su glavne distribu-

cijske zone i migracijski pravci. Genetski su se podaci

Također, su predstavljeni i rezultati analize ep DNA

običnog jasena (Fraxinus excelsior) s obzirom na njegovu

filogeografiju u Europi. Uzeti su uzorci mnogih

krioprezervacija, entomologija i patologija. Projekt se

sastoji od 6 dijelova: 1) popisivanje i baza podataka; 2)

molekularna karakterizacija za taksonomiju (nuklearna

DNA) i kartiranje migracijskih ruta (ep DNA); 3) ispitivanje

otpornosti brijestova na holandsku bolest i utvrđivanje

adaptivnih i ornamentalnih osobina; 4) izrada

središnje (glavne) zbirke; 5) održavanje središnje zbirke;

6) objava rezultata.

u jugoistočnoj Europi

Filogeografija rada Fraxinus u Europi

sljedeće vrste: hrast, bukvu, jasen i javor. Od istraživačkih

aktivnosti navodimo: popis (inventuru) genetskih

resursa, proizvodnju distribucijskih karata i izbor

sjemenskih sastojina. Provedeni sumikropropagacijski

pokusi kao i stručni seminari o genetici stanične jezgre.

Predstavljeni su i rezultati popisa jasenova (Fraxinus

sp) i javora (Acer sp.) u Bugarskoj.

504


J. Gračan: PhTI EUFORGEN MRHZNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACH Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 501-505

podudarali s podacima fosilnog polena. Na sličan način

se postupilo s poljskim jasenom (F. angustifolia) i crnim

jasenom F. ornus). Naglašena je mogućnost utvrđivanja

podrijetla alohtonih populacija. Izneseni su i

rezultati istraživanja jasena u deset populacija u Bugarskoj

ijedne populacije u Rumunjskoj.

Povećanje proizvodnje jasena za europske potrebe, testiranje odabirom

(selekcijom) i propagacijom oplemenjenih genetskih resursa

Prezentiranje i novi projekt Europske Unije, koji se

bavi genetskom raznolikošću, križanjem, generativnim

i vegetativnim razmnožavanjem i drugim aspektima

produktivnosti jasena. Osnovani pokusi provenijencija

jasena analizirat će se, a novi će se pokusi osnovat u 6

zemalja.

Utvrdit će se i analizirati usko grlo proizvodnje kao

i problemi pri korištenju genetski oplemenjenih materijala

u širem društvenom kontekstu u koji su uključene

sve zainteresirane strane. Opisat će se reakcija u

društvu i pokazati kako to utječe na certifikaciju. Utvrdit

će se pokusne plohe za demonstraciju. Problematiku

je izložio Gerry Douglas ofTeagasc, Irska.

CAFORD, pregled povijesti i njezinih strateških ciljeva

dani su u izlaganju Eugene Hendrick-a. Zadaća je

ove ustanove da koordinira znanstvenoistraživački

program (2000-2006) koji financira Irska vlada u okviru

Nacionalnog plana razvoja. Šumarska genetika i

oplemenjivanje šumskog drveća jedno je od tematskih

područja. Određeno je 6 glavnih vrsta listača (Q. robur,

Q. petrea, F. excelsior, A. pseudoplatanus, B. pendula,

B. pubescens). Strateški su ciljevi: popis, utvrđivanje

in situ konzervacijskih područja i izbor sjemenskih sastojina

za sakupljanje sjemena. Istaknuto je kako će u

okviru šumarske genetike doći do povećanja kapaciteta

i bolje suradnje s EUFORGEN mrežama. U Irskoj postoji

nekoliko istraživačkih organizacija koje se bave

oplemenjivanjem: Coillte, Teagasc University, College

Dublin, Trinity College Dublin i Duchas.

ZAKLJUČCI

Utvrđeno je da štete od Phytophthore predstavljaju

jedan od glavnih problema u uzgoju obične johe (Alnus

glutinosa) u mnogim zemljama. Ova bolest uzrokuje

štete i kod drugih vrsta i širi se postupno. U vezi s tim

obavljaju se istraživanja u Njemačkoj i Engleskoj.

Smatra se daje i izučavanje križanja jedan od prioriteta

istraživanja. Izneseno je mišljenje kako će u bliskoj

budućnosti biti dostupne bolje informacije o sustavima

oplodnje ("mating systems"), osobito za Fraxinus

sp. i Sorbus sp.

Naglašana je potreba za financiranjem istraživanja

u tranzicijskim zemljama. Spomenuti su neki vrlo važni

projekti koje financira Europska Unija.

Međunarodni institut za biljne genetske resurse

(1PGRI) objaviti će rezultate preliminarne ankete o istraživanju

financijskih mogućnosti, koja je provedena

u. europskim zemljama.

Potrebno je potaknuti bilateralne kontakte koji bi

mogli osigurati unapređenje suradnje na području istraživanja.

Na kraju, naše je mišljenje kako članice Europske

unije financiraju samo projekte od interesa za Uniju,

ali vrlo rado i često koriste rezultete istraživanja ostalih

europskih zemalja, osobito Hrvatske.

Za izradu ovoga preglednog članka korištena je dostupna

literatura i podaci pripremljeni za EUFORGEN

- mrežne sastanke: First, Second, Third and Forth

EUFORGEN meeting on Noble Hardwood objavljene

u izdanju EUFORGEN-a od 1994. do 2000. godine.

SUMMARY: In this articl are presented and disscused the research

results on Conservation of Forest genetic resources of Noble Hardwoods in

frame of EUFORGEN. The Meeting was held in Blessington, Ireland from

May 17 to 19, 2001. Croatia as a full Network member has contributed to the

success of Network.

Key

wo rds: Noble Hardwoods, Forest Genetics resources

505


te mmmm


PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 507-510

UDK 630* 971 I 165

ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTAČE

FORTH MEETING OF SOCIAL BROADLEAVES

Sanja PERIĆ*, Joso GRAČAN**

SAŽETAK: U ovom preglednom radu kratko su prikazani rezultati istraživanja

očuvanja šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve

od 1994. godine. Posebno je istaknut napredak i rezultati istraživanja postignuti

između trećeg i četvrtog mrežnog sastanka. Sastanak je održan u Bergenu,

Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan

doprinos radu ove mrežne grupe.

K Ij učne r ij e č i: socijalne listače, šumski genetski resursi

Četvrti EUFORGEN mrežni sastanak za socijalne

listače (hrast lužnjak, hast kitnjak i obične bukva) održan

je u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001.

Dr. Antoine Krem er, predsjedavatelj, otvorio je sastanak,

poželio dobrodošlicu suradnicima i zahvalio Norveškom

šumarskom institutu za organizaciju sastanka.

Dr. Tore Skroppa, pozdravio je nazočne u ime Ministarstva

agrikulture i Norveškog šumarskog instituta.

Norveška je od početka uključena u EUFORGEN

program i u ovom trenutku sudjeluje u tri mreže (Networks).

Norveška je sjeverna granica rasprostranjenja

socijalnih listača. Prije 15000 godina bila je pokrivena

ledom, nakon zatopljena počeli su se javljati obični bor,

jasika i breza, a zatim hrast, jasen i bukva. Tek se posljednja

pojavljuje obična smreka. Ukupna površina

šuma u Norveškoj iznosi 12 milijuna hektara, 7 milijuna

hektara su produktivne šume. Privatne šume posjeduju

oko 120000 vlasnika u prosjeku od 40 ha površine.

U Norveškoj je poraso interes za potrajnim

gospodarenjem šumama i očuvanju šumskih genetskih

resursa.

Predstavnici 27 zemalja (Austrije, Bugarske, Češke,

Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Hrvatske,

Irske, Litve, Luksemburga, Mađarske, Moldavije, Ni-

* Sanja Perić

** Joso Gračan

Šumarski institut, Jastrebarsko

UVOD

Na razini države oformljenje Nacionalni odbor za

upravljanje biljnim genetskim resursima. Nacionalna

će se strategija temeljiti na međunarodnim konvencijama

i nordijskoj suradnji, a odnosi se na genetske resurse

žitarica, šuma i životinja. Norveški šumarski institut

odgovoran je za očuvanje šumskih genetskih resursa.

Najnovije aktivnosti u svezi s očuvanjem (konservacije)

šumskih genetskih resursa odnose se na evaluaciju

(procjenu) autohtonih vrsta. Sve su šumske vrste klasificirane

prema ugroženosti. Utvrđeno je da je samo

jedna vrsta drveća ugrožena u Norveškoj, a to je Ulmus

glabra. U tijeku je provođenje programa oplemenjivanja

obične smreke (80 % sadnica za pošumljavanje).

Umjetna su pošumljavanja smanjena i sve se više koristi

prirodna obnova. Odgovornost za očuvanje prirode

sve se više prenosi na lokalne vlasti i ima nekoliko dobrih

primjera koji koriste genetsko gospodarenje npr.

obična joha (Alnus glutinosa). Genetska su istraživanja

započela na različitim vrstama. Za običnu smreku upravo

se istražuje utjecaj topline na potomstvo tijekom

proizvodnje sjemena i otpornost na visoke temperature.

NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA

zozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske,

Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske,

Turske, Engleske i Ukrajine) bili su nazočni sastanku.

Predstavnici svake zemlje izvijestili su o postignutom

napretku na očuvanju genetskih resursa socijalnih listača.

Izvještaji će biti objavljeni na EUFORGEN web

stranici sa sažetim prikazom za svaku zemlju (tablica).

507


S. Perić. J. Gračan: CKTVRT1 EUF0RGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 507-510

Pojedine su zemlje istakle neke probleme od zajedničkog

interesa, od kojih spominjemo:

Zdravstveni status (Heath status): Posljednjih je

godina defolijacija u porastu zbog različitih čimbenika,

o čemu su izvijestili predstavnici Poljske, Ukrajine,

Švedske i Njemačke. Dogovoreno je da se na ovu temu

provede anketa te da se zatraže dodatne informacije od

ICP-Forests u svezi s praćenjem zdravstvenog stanja.

Autohtonost: Nekoliko nazočnih predstavnika izrazilo

je potrabu verificiranja autohtonog porijekla sastojina

namijenjenih konzervaciji. Detaljnija rasprava

bit će na sljedećem sastanku mrežne grupe.

Udomaćene (naturalized) vrste: U nekim europskim

zemljama (Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Mađarskoj)

prirodne (izvorne) sastojine hrasta lužnjaka

čine samo manji dio šuma lužnjaka. Međutim, alohtonc

sastojine koje su podignute prije nekoliko generacija

i evolucijski čimbenici, doprinijeli su stvaranju rasa

adaptiranih na lokalne uvjete. Postavljeno je pitanje

uporabe udomaćenih vrsta pogodnih za konzervaciju

genetskih resursa.

vora. Odlučeno je kako će se ova problematika obradi-

ti u posebnom izvješću. Dr. Jan Kowalezyk, podnio

je izvješće o trenutačnom stanju konzervacijc genet-

skih resursa socijalnih listača u Poljskoj.

Nekoliko je predstavnika istaklo važnost uporabe

šumskog reprodukcijskog materijala, dok su pojedini

predstavnici izrazili zabrinutost zbog toga što u tim

zemljama taj materijal potječe iz ograničenog broja iz-

Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala:

Postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj

Dr. Aage P a u s, je na posebno organiziranom seminaru

predstavio rezultate istraživanja na temu postglacijalna

imigracija šumskog drveća u Norveškoj. U istraživanjima

je korištena metoda "fosila" za određivanje

imigracijskih uzoraka. Za prikazivanje povijesti

razvoja vegetacije u posljednjih 14000 godina kao način

ulaska različitih vrsta u Norvešku korišteni su dijagrami

postotka polena. Prve su ušle pionirske vrste s

vrlo učinkovitim mehanizmima disperzije (širenja) polena

i one su se prilično brzo rasprostranile u Norveškoj.

Lijeska se proširila izuzetno brzo, a nakon što su

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD

Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja

po pojedinim projektima:

stojbinski i klimatski postali povoljniji uvjeti pojavljuju

se hrast, brijest te joha i konačno jasen i lipa. Antropogeni

utjecaj na razvoj vegetacije u Norveškoj počeo

je prije 5000 godina i od tada su se desile važne promjene.

Porast stanovništva uzrokovao je značajne promjene

u strukturi i sastavu šuma.

Dr. Hans B1 o m i Bjorn IVI o e zajednički su pomoću

slajdova predstavili sadašnje prirodno rasprostranjenje

socijalnih listača na sjevernoj granici pridolaska

u Norveškoj.

Istraživanja kloroplasta

Razmjena (fluktuacija) gena

Cilj je ovog projekta ispitivanje genetskih promjena

(gene flow) koje potiču genetsku raznolikost. Razmjene

gena (gene flow) se općenito smatraju kao migracija

(selenje) gena između različitih populacija, međutim,

isto tako se smatraju i razmjene gena između stabala

Istraživanja na ovom projektu završila su 1999. godine.

Popisan je cijeli polimorfizam kloroplasta DNA

(ep DNA) utemeljen na više od 2600 populacija. Indentificirana

su 42 različita haplotipa koji pokazuju jasne

geografske smjerove. Različitost ep DNA uspoređena

je s kartom distribucije fosilnog polena i na temelju

tog su utvrđeni kolonizacijski pravci (rute) naseljavanja.

Diverzitet ep DNA također je kompariran s varihrastova

(FAIR projekt)

jabilnošću fenotipskih svojstava utvrđenim u testovima

provenijencija. Od 62 različita svojstva samo 7 ih

je imalo značajne razlike u lancu ep DNA. Intenzivna

su istraživanja provedena na pokusnim plohama kako

bi se usporedile razlike između hrasta lužnjaka i kitnjaka.

Izgleda da postoje male razlike u biodiverzitetu staničnih

jezgri između ove dvije vrste.

kod hrastova (OAK FLOW)

unutar jedne populacije. U ova istraživanja uključeno je

13 ustanova i čitav niz suradnika. Ciljevi su: 1) pratiti

genetske razmjene putem polena i sjemena; 2) mjeriti

ekološke i genetske posljedice tih razmjena; 3) mjeriti

utjecaj tih razmjena na planove pravila gospodarenja.

508


S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510

Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom

postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera.

Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom

projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat-

Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku

Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja

na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem

dobro gospodarenih šuma s prašumama,

na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha).

Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije,

Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske.

Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi

korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lonosti

disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit

će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije

polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja

2001. godine i trajati će 4 godine.

i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH)

kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izoencima

između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U

okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti

korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim istraživanjima

procijenjeni su utjecaji gospodarenja šumama

na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo

se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologijom.

U planu je i novi genetski model.

Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR)

Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet

europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo

je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti

odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica

(14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit).

Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja,

postglacijalne (migracijske) rute, križanja između

vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja

populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama.

Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni

DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju

Dostupnost

Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko

projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih

resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni

javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo

vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije,

na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača

međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle,

a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske

procese koji doprinose biološkoj raznolikosti

(fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije

i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata

različitih projekata koje je financirala Europska

sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke

vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su

vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance.

Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s

biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S.

torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok

su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s

uzorcima hrastova (Quercus sp.).

Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5.

sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19.

svibnja 2001.).

rezultata

TEHNIČKE SMJERNICE

Anketa o zajedničkoj strate

Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate

prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka

voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod

raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz

tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši

motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku

bibliografiju, tehničke naputke, legislativu,

terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije

slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju

zajedničkih sastanaka.

unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja

u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije)

šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici

zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja,

članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih

organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove

konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog

(globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija

održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je

prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj

tijekom kolovoza 2002. godine.

giji združene konzervacije

Upitnik dostavljen svim članovima ove Network

grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još

uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu

Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek,

P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit

će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će

grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim

materijalom, koji se koristi za pošumljavanje.

509


Ciničan: C'HTVRTI HUFORCiHN SASTANAK ZA SOCIJALNI: l.lSTAC'h Šumarski list br. 9-10, CXXV (20(11). 507-510

Predstavnik EUFORGEN-a (S. Bore Ili) obrazložio

je strukturu Web stranice Regionalnog IPGRI

Ureda za Europu, a posebice onog dijela koji se odnosi

na informacije u svezi s nacionalnim programima.

Dogovoreno je kako će pojedinačne web stranice po

goje pitanje koje se odnosi na doprinose koje su poje­

dini članovi dali pri izradi bibliografije. Kako bi se

olakšalo uvrštavanje dodatnih referenci, bitno je isko-

ristiti postojeći standardni format.

Prezentirano je trenutačno stanje bibliografije, koja

li ovom trenutku ima približno 1700 navoda (referenci).

Postoji problem tzv. sive literature (magistarski radovi,

doktorske disertacije, ne objavljeni radovi). Dru-

kolika je važnost očuvanja genetskih resursa i stoje u

tom smislu još potrebno učiniti. Konačna verzija poste-

ra bit će tiskana i distribuirana članovima do 31. pro-

sinca 2001. godine. (S. de Vri es).

Predstavljen jc poster na temu "Očuvanje genetskih

resursa hrasta" u Europi. Poster je namijenjen

široj publici (javnosti), šumarima i gospodarstvenicima

te vlasnicima šuma. Poster prenosi poruku o tome

Predstavljeno jc i stanje zbirke slajdova. Neke bi se

teme mogle još upotpuniti te će biti izrađen popis tema

u vezi s tim. Predloženo jc također da se izradi i zajednička

EUFORGEN zbirka slajdova i stavi na web

stranicu.

Razmotrila se i mogućnost pripreme standardnih

novinskih izvješća (okrugli stolovi, pres konferencije)

Iz iznesenog razvidno je kako je očuvanje šumskih

genetskih resursa hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i

bukve odlučujuće za većinu europskih zemalja.

Hrvatska, kao potpisnica 4 rezolucije iz Helsinkija

1993. godine vrlo je aktivna članica EUFORGEN programa

od 1994. godine.

Članovi EUFORGEN - mreže za socijalne listače,

smatraju kako je potrebno intenzivno poraditi na promjeni

naziva "socijalne listače".

Dokumentacija (informacijska platforma)

Bibliografija

Javno mnijenje

Zbirka slajdova

ZAKLJUČAK

zemljama biti povezane s glavnim institucijama koje

su uključene u program očuvanja šumskih genetskih

resursa. Svi su se sudionici sastanka obvezali kako će

potrebne informacije dostaviti što prije.

tijekom održavanja mrežnih sastanaka. Razmatrane su i

druge mogućnosti (izrada EUFORGEN-kape, priprema

članaka za popularni znanstveni časopis, sažeti prikazi

u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa).

Na kraju, i ovdje ističemo kako su članice Europske

unije, koja financira rad na očuvanju šumskih genetskih

resursa (samo svojih članica), vrlo zainteresirane

za rezultate istraživanja koje Hrvatska ima u svezi s

potrajnim gospodarenjem, zaštitom i očuvanjem naših

šuma.

Za izradu i ovog preglednog članka korištena je dostupna

literatura i podaci EUFORGEN - sastanka.

SUMMARY: In this peper are presented research results on Conservation

of Social Broad/eaves (Pedunculate oak, Sessile oak and Beech) in the frame

of EUFORGEN. The Meeting was held in Bergen, Norway from June 13 to

17, 2001. The Croatia as a full Network mamber has contributed to the success

of the Network.

Key words: Social Broadleaves, Forest genetic resources

510


PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532

UDK 630* 904 - 719 (44)

FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM

FRANCE: WOOD AND TIMBER INDUSTRIES AND TRADE

Rudolf SABADI*

SAŽETAK: Francuska je prema svim pokazateljima druga gospodarska

velesila unutar EZ. Posljednjih desetak godina rast bruto domaćeg proizvoda

Francuske veći je od svih drugih članica EZ. Trgovinska bilanca s inozemstvom

i bilanca plaćanja izrazito je pozitivna, ondje gdje nije u pretičku, ona

suprotstavlja vrlo agresivnu, pokretljivu i diversificiranu privredu, kojoj proizvodnost

raste također po stopi iznad prosječne u EZ. Francuska mlada generacija

poslovnih ljudi, tzv. Yappies, stvorila je posljednjih godina ogromnu

industriju na temelju pameti, posljedice koje se još i ne mogu sagledati. Mehanička

prerada drveta, osim pilanarstva, koja obuhvaća poluproizvode za

građevinarstvo, furnire, drvne ploče, ambalažu te finalne drvne proizvode, po

svemu sudeći izašla je iz dugogodišnje krize i snažno korača naprijed. Vjerojatno

je jedan od razloga za to mudra intervencija države, koja jeftinim kreditima

podstiče stambenu izgradnju, motor trčanje drva i drvnih proizvoda. Po

svemu sudeći Francuska je na najboljem putu da svlada konzervativizam u

odnosu na poljoprivredu, koja po svim pokazateljima, poput drugih grana

gospodarstva, također proživljava snažne promjene. Unatoč stremljenjima ka

visokoj proizvodnosti, u toj se zemlji čuva i dalje njeguje kult življenja bez

žurbe, čak postoji i pokret "jedi sporo " kao protivnost Mcdonaldovom "fast

food". U području celuloze i papira, Francuska u dobroj mjeri zavisi o uvozu

kako celuloze i starog papira, tako i različitih vrsta papira. Tomu se ne treba

čuditi. Prvo, Francuska raspolaže s relativno manjim količinama četinjača,

drugo, po svemu sudeći ekološki svjesni Francuzi izbjegavaju, koliko mogu,

onečišćenja kojima može rezulturati proizvodnja celuloze. Pa ipak, snažna

papirna industrija ulazi u sve veću koncentraciju globalnog obujma. Rađa se

i tu nova industrija kojoj će biti teško naći premca. Druga iza Njemačke, sve

više s njom povezana, Francuska postaje sve značajnijim čimbenikom EZ i

svjetske privrede. Prikaz polufinalne i finalne industrije drveta te celuloze i

papira, trebao bi hrvatskim šumarnicima i drugim zainteresiranima dati poticaj

za izučavanje pri traženju rješenja u vlastitom razvoju.

K Ij u č n e r ij e č i: Polufinalna i finalna prerada drveta - industrija celuloze

i papira

U broju 5/6, 2001. Šumarskog lista objavljen je

prikaz francuskog pilanarstva i osvijetljeni trendovi

kretanja u Francuskoj i u industrijski razvijenim zemljama

članicama EZ. Stječe se dojam da bi čitalačku

Red. sveuč. prof, u m., dipl. ing. šum., dipl. oec;

Račkoga 12, Zagreb

PREDGOVOR

publiku ŠL mogao zanimati prikaz stanja i kretanja u

ostalim vrstama prerade drva osim pilanarstva.

Iz takvog prikaza moglo bi se štošta korisnog doznati,

što bi koristilo našim šumarnicima, a i kreatorimna

gospodarske politike pri pronalaženju konzistentne

razvojne koncepcije u višim oblicima prerade drveta,

koji su od uspostave naše nove hrvatske Države goto-

511


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532

vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena,

devastirani.

Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim

zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje

ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo,

Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati

ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila

nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska

će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti

okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je

francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica

jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom

i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije

formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim

mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu,

inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu,

prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih

proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju.

Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već

za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom

sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom

razvoju.

U kratkom preglednom članku o preradi drveta u

Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje

bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da

se traženje olakša.

On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i

prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način,

barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika

kojima je bila namijenjena.

U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema

koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je

poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i

građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima,

koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala,

bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo

je materijal koji je u ponudi količinski ograničen -

određen je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom

sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed

ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će

viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva

stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi

drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava

sve novih supstituta. 1

Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu

koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano

dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda

poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene

proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to

globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u

ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano

odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju

mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko

stotina tisuća, pa i preko milijun m 3 trupaca godišnje, u

proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od

preko milijun m 3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru

i ne govori.

U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika

hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija

malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim

kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana

za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama.

Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz

nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice,

stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve

trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i

stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne

tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu

troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s

proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže

se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za

maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog

usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači

moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz

drugih zemalja.

Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski

razvijenih zemalja 2 jasno pokazuju da za dobra

proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova

pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj

s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg

u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su

proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice

imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih

ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće

(MDF), OSB ploča i dr.

1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i

kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste

ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih

materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta

djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim

nizovima.

:

Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb;

Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva,

HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPO­

RABI ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I.

dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La

Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska

analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43.

512


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532

UVOD:

PRERADA DRVETA I TRGOVINA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI I FRANCUSKOJ

Ukupan prihod poduzeća s preko 20 zaposlenih raste,

u 1998. godini popeo se na 65 milijardi EURO u cijeloj

EZ. Dodana vrijednost je nešto ispod 20 milijardi

EURO. To su poduzeća u grupaciji pilanarstva i ostale

primarne prerade drveta, proizvodnje drvnih ploča,

građevinske stolarije i unutrašnjeg uređenja, ambalaže

ili pak izrade različitih proizvoda iz drveta. Osim spomenutih

poduzeća s preko 20 zaposlenih, dolazi i velik

broj proizvođača s brojem zaposlenih ispod 20. Njemačka

je najveći europski proizvođač u ovoj grani privrede

sa 27 % novostvorene vrijednosti od ukupne u EZ u

razdoblju 1996-98. Francuska je druga sa 12 % od ukupne

novostvorene vrijednosti grane u EZ, ispred Španjolske

i Italije, od kojih potonje sudjeluju s 10 % u

ukupnoj novostvorenoj vrijednosti EZ. Potom slijede

Švedska, Finska i Austrija, svaka sa 6 % učešća u

ukupnoj novostvorenoj vrijednosti ove grane u EZ,

koja se kako je poznato trenutno sastoji od 15 država."

Drvni proizvodi za tesarstvo i građevinsku stolariju u

EZ predstavljaju 40 % novostvorene vrijednosti ove

grane. Ta je oblast najvažnije u nordijskim zemljama

kao što su Danska i Nizozemska, dok je drvo u građevinarstvu

također vrlo cijenjeno. U Švedskoj i Finskoj

u preradi drveta preteže pilanarstvo i primarna prerada,

što je razumljivo s obzirom na visok udio šuma četi-

Tablica 1. Francuska: uvoz trupaca tropskog drveta -

Table 1 France: Tropical log imports

Zemlja Country - Godina - Year

Brazil - Brasil

Fr. Gijana - Fr Guiana

Gabon - Gabon

Kamerun - Cameroon

Obala slonovače - Ivory Coast

Kongo - Congo

Liberia

Ghana

Centr.Afrčka Rep. - CAR

Nigeria

Ost. Afričke zemlje -

Other African Countries

Myanmar (bivša Burma, former Burma)

Indonezija - Indonesia

Malezija - Malaysia

Singapur - Singapore

Filipini - Philippines

Ost.zemlje - Other countries

Ukupno - Total

85

3168

350

475921

89200

284496

46471

128220

104

2350

972

755

98

228

41392

1073725

IZVOR, SOURCE : Douancs et Le Commerce du Bois

90

59

56

464138

112831

63146

52720

195308

3828

1282

495

3242

314

5175

1247

133

903974

njača u tim zemljama. Ove dvije potonje zemlje sudjeluju

s jednom trećinom svih prodaja piljenog i blanjanog

drva. Nasuprot tomu, francuska orijentacija u mehaničkoj

preradi drveta oslanja se na preradu domaćih

vrsta listača te egzotične vrste drveta.

U EZ je 1998. u preradi drveta, počevši od pilanarstva

pa do izrade finalnih drvnih proizvoda, bilo je zaposleno

545 tisuća zaposlenika u poduzećima s preko

20 zaposlenih. U prosjeku ovaj sektor u EZ zapošljava

2,3 % svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali u

Finskoj npr. u tom sektoru radi 6,5 %, 6,0 % u Portugalu,

5 % u Austriji, te oko 1,7 % od svih zaposlenih u

Njemačkoj i Francuskoj.

Bruto plaće i nadnice u EZ u ovom sektoru predstavljaju

21,8 % ukupnog prihoda u razdoblju 1996-98.

Cijena rada u Francuskoj negdje je blizu prosjeku europske

petnaestorice, oko 5 poena ispod Njemačke i

oko 3,5 poena iznad Italije.

Dok u europskim zemljama, iz poznatih razloga

želje za očuvanjem šuma u zemljama u razvoju, potrošnja

uvoznih tropskih trupaca te piljene građe pada,

ona u Francuskoj raste iako ne podjednako u odnosu na

pojedine kontinente. Tako je npr. uvoz kako trupaca,

tako i piljene građe iz Francuske Gijane prestao poslije

93

127

83

428130

168571

58914

48729

9373

5255

387

48

319

167

720103

94

49

45

441584

242898

84048

58935

48

4325

568

643

88

102

4

833337

95

75

489437

226738

66348

34455

5117

1876

660

1

155

218

202

99

22

825403

96

25

409038

183024

21839

60959

8751

8

1055

919

10

10

51042

736680

97

180

429890

200411

1250

93851

267

6169

15

1655

29

94

25

56825

790661

98

48

487762

208889

187

66709

61083

210

11348

1548

311

75802

913897

' Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Portugal. Španjolska, Švedska i

Ujedinjeno Kraljevstvo.

4 Vidi: Sabadi, 2000, Francuska: Šume prekomorskih departmana, ŠL 3-4, CXXIV, 171-84 & ŠL 5-6, CXXIV, 293-302

513


R. Sabaili: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). .i 1

1996, za što ima nekoliko razloga. 4 Uvoz u Francusku

trupaca tropskog drveta porastao je 1998. za 16 % u

odnosu na prethodnu godinu dostigavši količinu

913.897 m\ dok je uvoz piljene građe tropskih vrsta

1998. bio 382.377 m 1 ili čak 20 % manji no prethodne

godine stoje vidljivo iz tablica koje slijede.

Uvoz i izvoz drveta i papira u Francuskoj dostigli su

1998. godine vrijednost oko 95 milijardi Ffrs (14,4

mlrd EURO). Deficit razmjene u ovoj grani se pogoršava,

prelazeći 18 milijardi Ffrs (2,8 mlrd EURO). Taj

deficit potječe većim dijelom uslijed uvoza roba iz ove

oblasti višeg stupnja obrade. Najveći deficit potječe

uslijed uvoza papira i kartona (6,2 mlrd Ffrs). Druga

grupa koja uzrokuje ovaj deficit od 5,2 mlrd Ffrs jest

uvoz namještaja i komadnog namještaja (pretežito sjedala).

Razmjena celuloze i papira, oduvijek deficitarna,

poboljšava se u neku ruku, od deficita 6,3 mlrd Ffrs

1995. godine, on pada 1998. godine na 4,3 mlrd Ffrs.

Deficit pilanarstva dostiže 2,3 mlrd Ffrs, stoje posljedicom

rastuće tražnje za građevnim drvom četinjača. S

druge strane, u mehaničkoj preradi drveta, šperploče,

drvne ploče, parket i bačvarstvo su u razmejni suficitarni

uglavnom zahvaljujući ostvarenim investicijama

početkom desetljeća.

Tri četvrtine razmjene celuloze i papira odvija se sa

zemljama EZ. Među prvih deset dobavljača koji predstavljaju

73 % sveukupnog francuskog uvoza, samo su

SAD izvan petnaestorice EZ.

Drvo predstavlja 4,5 % energetske potrošnje u Francuskoj,

a 3 % u Europi. Francuska potrošnja penje se na

9,15 milijuna ekvivalenta tona nafte. Francuska je najveći

europski potrošač energije iz drveta u Europi, u

sektoru kućanstava, oko 6,8 milijuna stanova griju se

drvetom. Gotovo 180.000 peći na drvo prodaju se svake

godine. Zahvaljujući takvom povećanju uporabe drva

za energiju, kako glede broja korisnika tako i potrošenih

količina, grijanje na drvo gubi svoj značaj tradicionalnosti

i ruralnog rasporeda. Energetsko globalno

iskorištenje koje danas dostiže 30-40 % nema sumnje je

vrlo nisko čak i uz činjenicu da neke konstrukcije peći

na drvo prelaze stupanj korištenja čak od 70 %.

U Francuskoj je preko 80 % ogrjevnog drveta nabavljano

izvan trgovačke mreže ili je vlastita potrošnja

šumoposjednika, procjenjuje se da se vrijednost prometa

ogrjevnog drveta penje na više milijardi Ffrs.

Drvna industrija tradicionalno koristi drvo kao energetski

izvor s obzirom na mnogobrojne potrebe kao što

su energija za pokretanje strojeva, sušenje drveta ili grijanje.

Procjenjuje se da ima oko 1.000 jedinica s više od

1 megawatta, s vjerojatno isto toliko ili više onih ispod

1 megawatta. Ove procjene obuhvaćaju primarnu i finalnu

preradu drveta, ali bez proizvodnje drvnih ploča

te celuloze i papira. Godišnja potrošnja ovakvih energetskih

jedinica minimalno je oko 0,5 milijuna tona

ekvivalenta nafte, što odgovara količini od 1,6 do 1,8

milijuna tona drvnih ostataka koji se potroše.

1. DRVNI INTERMEDIJARNI PROIZVODI - Intermediary wood products

Drvo u građevinarstvu - Timber in construction

Građevinarstvo je u Francuskoj kao i u drugim zemljama,

najveći potrošač drvnog sektora, 1995. godine

npr. utrošeno je oko 14,5 milijuna m\ Najveći dio drveta

troše tesari i stolari, kao i zidari za oplate, izradu krovnih

konstrukcija i dr. Procjenjuje se da se oko 25-30 %

od tog drveta troši neposredno u izgradnji kuća za parket,

podne podloge, stubišta i dr. U seoskim gospodarstvima

te pri održavanju zgrada u selima i gradovima

troši se oko 10 do 15 % sveukupnog drveta utrošenog u

građcvinrstvu. Pri izvedbi prefabriciranih elemenata sve

je više takvih izradaka iz drveta kao što su unaprijed

obrađena piljena građa, parket, untrašnja oprema zidnih

stijena, stolarije koja se ugrađuje i dr. te za izradu skela i

mnogobrojne uporabe vezane uz izgradnju zgrada, njihovo

održavanje, te također i pri niskogradnji. Računa

se da se u Francuskoj utroši od ukupne uporabe u građevinarstvu

oko 30 % drveta iz uvoza. Tu se pretežito radi

o drvetu četinjača i tropskih listača. Udio takvog drva

dakako uvelike zavisi o vrsti radova. U tablici 1. prikazana

je struktura potrošnje drveta (1995.) u tisućama m 3

ekvivalenta oblog drveta i to ukupna potrošnja, dio drveta

porijeklom iz Francuske i uvoznog drveta te postotak

uvoznog drva u potrošnji pojedinih vrsta uporabe.

U metropolitanskoj Francuskoj ima preko 230 poduzeća

(1997. bilo ih je 232) koja se bave proizvodnjom

stolarije i tesarstvom namijenjene gradnji ili obnavljanju

zgrada. Radi se najvećim dijelom o malim

poduzećima, koja pokazuju zadivljujuću prilagodljivost

na nemirnom tržištu. Vrlo je mali broj takvih poduzeća

grupiran u veće sustave, stoje razlog da velik broj

ovih malih poduzeća sudjeluje u izvozu sa svega 6 %

od ukupnog prometa. To je ujedno i najmanji postotak u

svim industrijama. Od svih prodaja u inozemstvo iz ove

branše 60 % otpada na 15 najvećih firmi iz grupacije.

Tijekom razdoblja od pet godina, tj. od 1994. do

1998. broj poduzeća u ovoj grupaciji smanjio se za

4 %, ali seje ukupan broj zaposlenika lagano povećao.

Ako bi željeli iskazati proizvodnost tako da ukupan promet

podijelimo s brojem zaposlenika, proizvodnost je

iznosila 1994. 844.000 Ffrs, a 1997. popela seje na

864.000 Ffrs. Nakon 1995. godine investicije su već u

1997. godini snižene. Poduzeća rezerviraju oko 10 %

dodane vrijednosti za modernizaciju svojih sredstava za

proizvodnju. Krediti u svim oblicima se u ovoj branši

relativno malo koriste. Opća financijska situacija podu-

514


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 511-532

zećaje, kako je to naprijed već istaknuto, općenito zadovoljavajuća

što se očituje pozitivnim rezultatima poslo- izvode poluizradevine ili pak od prosječne industrije.

vanja i dobrom likvidnošću, boljom od branši koje pro­

Tablica 2. Uvoz piljene grade egzota u Francusku u irr

Table 2 Imports of tropical sawnwood to France in m 3

Zemlja Country - Godina - Year

Brazil - Brazil

Fr. Gijana - Fr. Guiana

Ost. J. Amerika - Other S. America

Južna Amerika- South America

Obala Slonovače - Ivory Coast

Kamerun - Cameroon

Ghana - Ghana

Gabon - Gabon

Kongo - Congo

Nigeria - Nigeria

Centr.Afr.Rep. - Central African Rep.

Liberia - Liberia

Ost.afr.zemlje - Other African Countries

Afrika - Africa

Malezija - Malysia

Indonezija - Indonesia

Singapur - Singapore

Myanmar - Myanmar

Filipini - Philippines

Azija -Asia

Ost.zemlje - Other countries

Ukupno - Total

85

8264

1107

120

9491

113371

25638

501

1131

1170

701

591

600

143703

133552

47510

60581

183

18281

260107

413301

IZVOR, SOURCE : Douanes et Le Commerce du Bois

90

33146

828

944

34918

110189

29684

9719

979

891

186

118

20189

4242

176197

172521

39534

18863

238

13652

244808

455923

93

74501

43

406

74950

56657

22949

11979

396

1224

806

216

173

94400

63889

1931

935

36

49

66840

236190

94

133063

117

508

133688

64996

38712

6646

791

1170

659

200

18

113192

46709

1300

570

122

38

48739

295619

95

151421

83

537

152041

66638

36029

28640

926

782

263

133278

42807

1421

585

94

44907

330226

96

94089

222

338

94649

39499

30843

24262

2177

2108

594

188

99716

23389

1134

346

50

24919

25849

245133

97

155359

412

155771

41618

33935

44468

2918

11066

353

188

134546

60118

1332

1108

10949

73507

112441

476265

98

135494

570

136064

39109

36176

39958

3077

15755

561

392

135074

59997

2123

331

8886

71337

39902

382377

Pored spomenutih specijaliziranih firmi, njih 232, u

Francuskoj su djelatni još 1.700 obrtničkih radnji s ispod

20 zaposlenika, koje također djeluju u ovom

sektoru. Te radionice zapošljavaju oko 6.700 zaposlenika

i ostvaruju godišnji promet oko 3,6 milijardi

Ffrs.

Tesarstvo i konstrukcijsko stolarstvo, kako je rečeno,

namjenjuje svoje proizvode građevinarstvu i to pri

izgradnji novih ili popravcima i obnavljanju postojećih

zgrada. Iako je konjunktura počevši od 1998. nešto povoljnija,

konstruktivno stolarstvo, ili ono što nazivamo

građevinska stolarija, i dalje teško trpi konkurenciju

supstitutivnih materijala, posebno polivinil klorida. Između

1981. i 1997. pala je proizvodnja otvora (prozora

i vrata) za jednu trećinu, dok se proizvodnja artikala iz

PVC povećala za šest puta. Proizvođači prozora i prozora-vrata

su među najpogođenijima. Da bi se kako-tako

održali donose na tržište nove proizvode kao što su

prozori od drveta i aluminija ili od drva i PVC. Taki

proizvodi prema unutra zadržavaju toplinu drveta, minimizirajući

gubitke topline prema vani. Unatoč tom

isporuke prozora i prozor-vrata (francuski prozori) pala

je s 5 milijuna krila u 1985. na 3 milijuna u 1997. godini,

s tim da se pad i dalje nastavlja. Stolarska vrata,

najtradicionalniji proizvod, prati konjunkturu izgradnje.

Slično je stanje i u proizvodnji ravnih vrata, gdje

pak inovacije prema proizvodima koji su tehnički savršeniji

ili pak imaju veću dodanu vrijednost, kao što

su vrata koja se definitvno oblikuju pri ugradnji, 5 na

neki način osiguravaju napredak u tražnji.

Ostali proizvodi ovog sektora, prefabricirani elementi

koji se sastavljaju tek prilikom ugradnje, predstavljaju

oko 80 % industrijske proizvodnje, među njima

i prestižni lamelirani lijepljeni proizvodi, koji kombiniraju

tehnička svojstva s estetskim izgledom.

Tesarski elementi i građevna stolarija razmjenjuje

se malo. Belgija i Njemačka glavni su kupci francuskih

proizvoda iz ove branše. Trgovačka razmjena još

je uvijek pozitivna ali pada, stopa pokrića izvoz-uvoz

bila je 1998. godine 104%.

Što se tiče građevinske stolarije u Francuskoj, unatoč

stalnom padu tražnje drvenih prozora i tzv francuskih

prozora (tj. prozora-vrata) u 1998. godini, oni su u

ukupnoj vrijednosti proizvodnje zauzimali visokih 23 %

udjela, ravna vrata zauzimala su u istom razdoblju 17%,

; "Post-formed doors", "Les portes post-formees"

515


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA [ TKCiOVINA DR\'OM Šumarski list hr, 9 10. CXXV (2001). 511-532

dok su vrata po mjeri zauzimala 12 %. Mozaik parketi ili strijski proizvodi, drvena stubišta 6 %, prozorski zasloni

lijepljene podne ploče sudjeluju u ukupnoj vrijednosti 5 %, laminirani industrijski izradci 2 %, a ostali proizvoproizvodnje

u istoj godini 8 %, isto kao i tesarski indu- di iz građevne stolarije sudjelovali su s 19 %.

Tablica 3. Francuska: Potrošnja drva prema vrsti uporabe i prema izvorima (domaće i uvozno drvo)u 1000 m'

Table 3 France: Timber consumption by structure and sources (domestic & imported) in 1000 m !

Vrsta uporabe

Structure of use

Tradicionalno tesarstvo - Traditional structures

Montažna stolarija - Joinery for fixtures and fittings

Oplata i skele - Shuttering and scaffolding

Parket i zidne obloge - Parquet and panelling

Poljoprivredne gospodarske zgrade - Farm building

Odljcvci i kalupi - Mouldings and beading

Drvo za krovne konstrukcije - Roofing timber

Vrata u jeduinicama - Flat doors, door units

Industrijsko stolarstvo - Industrial frames

Prozori i prozorska vrata - Windows & French windows

Vrata za ugradnju - Custom-built doors

Prešano drvo - Injected wood

Pregrade - Partitions

Lamelirane drvne strukture - Laminated wooden structures

Drvene stepenice - Stairways

Drveni građevni okviri - Wooden frames

Posmična vrata, žaluzine - Sliding and pivoting doors, shutters

Ograde i kapije - Fences and gates

Ostalo - Other

Ukupno - Total

Izvor - Source: Serge Lochu Cosultant

Potrošnja drva - Timber consumption

Ukupno Iz domaćih Uvozno

izvora drvo

Domestic Imported

sources timber

3 432

3 199

2 070

1 160

752

627

464

430

355

283

270

267

233

229

196

224

181

80

67

14519

2 612

2 522

1 474

792

553

460

243

119

216

74

122

194

135

86

110

131

103

39

41

10 026

820

677

596

368

199

1676

221

311

139

209

148

73

98

143

86

93

78

41

26

4 493

Postotak

uvoznog

drveta

u ukupnoj

potrošnji

Per cent

of imported

timber

in total

consumption

24%

21 %

29 %

32 %

26 %

27%

48%

72%

39 %

74%

55 %

27%

42%

62 %

44 %

42%

43 %

51 %

39%

31 %

Tablica 4. Francuska: Poduzeća s preko 20 zaposlenika u tesarstvu i konstrukcijskom stolarstvu

Table 4 France: Companies with over 20 employees in the frames and fittings branch

Broj poduzeća - Number of companies

Zaposlenici - Employees

Poslovni prihod prije oporezovanja

Turnover before tax

Dodana vrijednost - Added value

Postotak izvoza - Export rate

Stopa investicija - Investment rate*

Novčani iznosi u 1.000 Ffrs - Monetary amounts in 1,000 Ffrs

1990

263

18336

13 608 000

4 190 000

4%

13%

Tesarstvo i konstr. stolarstvo

Frames & fittings

1992

271

17 744

13 771 000

4 429 000

6%

15%

1994

242

16 234

13 701 000

4 297 000

7%

23%

1997

232

17 348

14 989 000

4481 711

6.4 %

10.4 %

Ukupno u mehaničkoj

preradi drveta

Total in mechanical

wood processing

1994

675

43 004

33 162 000

10 402 000

16%

15%

1997

653

43 073

35 363 000

10 821 078

17%

11.2 %

*Investieije/Novostvorena (dodana) vrijednost

IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d'entreprise 1996 & 1997

516


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532

Slila 1. Kretanje neto proizvodnje izvoza i uvoza industrijskih tesarskih proizvoda i konstrukcijeske (građevne)

stolarije u Francuskoj (Neto proizvodnja = ukupna proizvodnja - izvoz)

Figure 1 The development of production, exports and imports of wooden frames and fittings in France (Net production

= total production - exports)

Tablica 5. Francuska: Vrijednost proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnja proizvoda industrije drvene građevinske stolarije i

Table 5

Godina - Year

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

tesarskih proizvoda

France: The value of production, exports, imports and consumption of industrial wooden fiting and frames

Proizvodnja - Production

12,5

10,1

12,4

12,0

10,4

11,2

11,0

10,0

10,2

Izvoz - Exports

0,596

0,651

0,703

0,988

1,258

1,401

1,303

1,273

1,280

IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes; Sessi: Enquete annuelle de branche 1998

Uvoz - Imports

0,640

0,652

0,569

0,773

0,898

1,014

0,979

1,172

1,229

U mlrd Ffrs - Billion Ffrs

Potrošnja - Consumption

12,54

10,05

12,27

11,77

10,00

10,81

10,68

9,87

10,13

517


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 511-532

Tablica 6. Smjerovi trgovine građevinskom stolarijom Francuske

Table. 6 Direction of trade of wooden industrial frames and

fittings of France (u milijunima Ffrs - Million Ffrs)

Zemlja

Country

Njemačka

Belg. i Lux.

Španjolska

Nizozemska

Austrija

UK

Italija

Portugal

Švedska

Finska

Danska

Ost. zemlje

Ukupno

Uvoz -

1995

169

152

32

60

2

48

54

8

69

28

139

4

765

Imports

1998

204

286

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

73

73

87

506

1229

Izvoz - E

1995

542

234

100

38

31

27

21

9

2

2

1

4

1011

xports

1998

367

256

145

512

1280

Parket i drvne obloge

Od godine 1998. konjunktura za paket može se

označiti kao povoljna. Te je godine u Francuskoj proizvodnja

parketa dosegnula čak 6,8 milijuna m 2 , u usporedbi

s prethodnom 1997. godinom kada je iznosila 5,6

milijuna m : . Proizvodnja drvenih obloga dosegla je

1998. 27,6 milijuna nr, a 1997. bila je 26,0 milijuna nr.

Najvažniji pokretač ovakvog porastaje samo francusko

Kako je rečeno. Francuska je u proizvodima građevinske

stolarije suficitarna, iako ta suficitarnost lagano

opada. Može se reći daje vrijednost proizvodnje cjelokupne

francuske građevne stolarije u razdoblju 1990-98.

negdje oko 12,5 milijardi Ffrs. a potrošnja iznosi nešto

preko 10 milijardi Ffrs, kao stoje to prikazano u tab. 5.

Parquet and panelling

tržište, količina izvezenih parketa i drvnih obloga bila

je u 1998. manja od onog 1997.

Uz vrijednost izvoza od oko 327 milijuna Ffrs u

1998. industrija parketa u Francuskoj bilježi pozitivnu

bilancu. Njezine izvozne prodaje nisu prešle prag od

200 milijuna Ffrs sve do 1995. godine. Prodaja parketa

iz Francuske u inozemnstvo redovito su veće od uvoza,

Tablica 7. Glavni proizvodi grupacije parket i drvene obloge

Table 7 Main products of the parquet and panelling branch

Vrsta proizvoda

Products manufactured

Parket četinjača - Softwood parquet

Drvene obloge četinjača -

Softwood panelling

Parket listača - Hardwood parquet

Drvene obloge listača -

Hardwood panelling

Ploče za parket- Panels for parquet

85

25 691

1 604

1 186

IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de brauche

Proizvedene količine o 1000 nr - Quantities produced in 1 000 sq.m.

90 93 94 95 96 97

30 482 27 275 2 914 3 437 3 441 3 767

3 338

1 650

5 036

1 606

18 686

1 735

750

6 348

20 243

1 726

848

6 356

18318

1 593

641

6 487

Tablica 8. Vrijednost proizvedenih glavnih proizvoda branše parket i drvene obloge u Francuskoj

Table 8 Values of main products of the parquet and wood panelling industry in France

25 394

1 845

568

6 368

98

4 763

27 166

2 048

477

Vrsta proizvoda

Products manufactured

Parket četinjača - Softwood parquet

Drvene obloge četinjača - Softwood panelling

Parket listača - Hardwood parquet

Drvene obloge listača - Hardwood panelling

Ploče za parket - Panels for parquet

Vrijednost mil. Ffrs - Values in million Ffrs

94

152

548

215

46

765

95

179

602

196

52

777

96

176

545

201

40

763

97

193

782

244

37

753

98

242

833

260

32

IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de blanche 1998

518


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9- 10. CXXV (2001), 511-532

u 1998. godini pretičak izvoza nad uvozom bio je čitavih

257 milijuna Ffrs, a godinu dana ranije čak 320 milijuna

Ffrs. Hrvatska je npr. izvezla 1998. godine u

Francusku parketa u vrijednosti oko 4 milijuna Ffrs.

Najveći dio proizvoda iz ove branše izvozi se u

zemlje EZ. Švicarska je prva zemlja izvan EZ, ali po

količini spada tek na deseto mjesto francuskog izvoza.

Uvoz je znatno diverzificiraniji. Oko polovice uvoza

dolazi iz EZ zemalja, a druga polovica iz istočnoeuropskih

zemalja (Slovačka, Hrvatska i Poljska) ali se uvozi

i iz Azije.

Tablica 9. Francuska: Smjerovi trgovine parketom i drvnim oblogama 1998.

Table 9 France: Direction of trade for parquet and wooden panelling 1998 - Milijuna Ffrs - Million Ffrs

Uvoz Imports

10

8

7

4

4

4

3

2

2

26

70

IZVOZ - SOURCE: Agrestc - Douanes

Zemlja - Country

BelgLux

Njemačka

Slovačka

Hrvatska

Poljska

Španjolska

Švedska

Nizozemska

Kina

Ost. zemlje

Ukupno

Zemlja - Country

BelgLux

Njemačka

Nizozemska

Španjolska

UK

Austrija

Finska

Irska

Italija

Švicarska

Izvoz Exports

58

49

44

40

32

24

18

14

13

8

27

327

Poslije pada 1996. godine, proizvodnja furnira i drvnih

ploča uspinje se neprekidno i do 1999. g. Građevinarstvo,

prvi potrošač furnira i posebno drvnih ploča,

nakon nekoliko godina padova, zahvaljujući vladinoj

politici distribucije jeftinih zajmova za stanove i kuće,

ponovno je živnulo. Broj kuća-stanova čija gradnja započinje

nakon tih mjera porastao je po stopi od 20 % godišnje.

Opremanje stanova-kuća, drugi izvor povećanja

tražnje ploča, ukazuje također na povoljan trend. Ploče

iverice u tražnji predstavljaju najviši udio i pridonose u

najvećoj mjeri ove branše. Ploče iverice najčešće su

prodavane od svih ploča, samo u 1998. godini prodano

je oko 2 milijuna m 3 , tj. 20 % više od količine prodane

Furniri i drvne ploče

1994. Uz jednaku stopu rasta sve vrste ploča vlaknatica

nalaze se također u vrhu prosperitetnog razdoblja. Treća

vrsta proizvoda ove branše po važnosti, šperploče, s

druge strane pada u udjelu ukupne tražnje. Od 1998.

proizvođači šperploča imaju poprilične teškoće zbog

konkurencije jeftinijih, vrlo kvalitetnih ploča iz Azije

(velikim dijelom iz Indonezije).

Drvne ploče su najčešće trgovani proizvodi drvne

industrije. One predstavljaju 60 % izvoza i uvoza ovog

sektora u Francuskoj, koja svojom proizvodnjom pokriva

domaće potrebe 123 % (1998.). Proizvodnja je

međutim u odnosu na 1997. pala u 1998. za 7%. Konkurentska

borba poglavito s Njemačkom, glavnim tr-

519


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 511-532

Godinu za godinom industrija drvnih ploča se re-

struktuira i koncentrira. U 1997. četiri najveća proizvođača

objedinjuju trećinu zaposlenih i ukupnih prodaja.

Te su tvornice srednje veličine ali silno kapitalno intenzivne.

U terminima ukupnih prodaja po zaposleniku, industrije

drvnih ploča slične su industriji poluproizvoda

pa i finalnih proizvoda, iako im je proizvodnost rada i

novostvorena vrijednost niža. Najveći udio u ovoj branši

ima proizvodnja iverastih ploča i ploča vlaknatica.

govačkim partnerom Francuske, sve se više intenzificira.

Područje proizvodnje drvnih ploča, uz celulozu i

papir te piianarstvo, tipično je područje ključnih proizvoda,

gdje je racionalizacija dovedena do nevjerojatnog

stupnja. Sve veći kapaciteti, (zapošljavaju sve manji

broj radnika), zahtijevaju takva investicijska sredstva,

koja nije moguće nabaviti unutar pojedinih industrijskih

poduzeća, financiranje se izvodi na globalnoj j

osnovi, perspektive malih proizvođača više nisu nejasne,

one su bezizgledne.

Slika 4. Distribucija poduzeća proizvodnje furnira i drvnih ploča prema veličini (>20 zaposlenih) u % od

ukupnog (stanje 1997.)

Figure 4 Distribution of companies producers of veneer and wood panels by size (>20 employees) in per

cent from total (stand 1997)

Ona obuhvaća šest od deset poduzeća i sudjeluje s

80 % godišnjeg prometa, te 70 % zaposlenika. Struktura

i poslovni rezultati ovih jedinica usporedivi su s performancama

industrije celuloze i papira. U ovu grupaciju

spada i industrija šperploča, koja je pretežito manuelno

intenzivna, s niskom novostvorenom vrijednošću

po zaposlenom i postotkom stope dodane vrijednosti,

koja je među najnižima u drvnoj industriji. Da bi se

sačuvala konkurentska sposobnost na različitim europskim

tržištima, proizvođači ploča iverica odvajaju preko

20 % od novostvorene vrijednosti, za razliku od industrije

šperploča i ostalih proizvođačkih industrija,

gdje ta stopa ne prelazi 12 %.

Izvoz ovog sektora zauzima 37 % ukupnog prometa,

za razliku od ukupne industrije, gdje je stopa izvoza

35 %. Izvoz je koncentriran na velika poduzuzeća: ona

s preko 100 zaposlenih sudjeluju u izvozu s oko 80 %,

kako je to prikazano na slici 3.

Najveća koncentracija zaposlenih u ovoj branši nalazi

se u regiji Poitou-Charantes (1596 zaposlenika) slijedi

regija Aquitaine (1042 zaposlenika), potom Basse

Normandie (736 zaposlenika) i drugi. Osim te, nazovimo

ju zapadne koncentracije, priličan broj zaposlenika

Table 10

90

91

92

93

94

95

96

97

98

Tablica 10. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvnih ploča

u Francuskoj u mlrd Ffrs

Production, exports, imports and consumption

of wooden panels in billion Ffrs

Ukupna

proizvodnja

Total

production

8.3 11

8.498

8.212

7.846

8.348

8.664

8.489

9.232

9.572

Uvoz

Imports

2.999

2.845

2.660

2.368

2.612

2.934

2.817

3.299

3.549

IZVOR. SOURCE: Douancs - Scssi

Izvoz

Exports

2.411

2.698

2.812

2.646

3.248

3.564

3.789

4.232

4.372

Domaća

potrošnja

Domestic

Consumption

8.899

8.645

8.060

7.568

7.712

8.034

7.517

8.229

8.749

520


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532

koncentriran je u sjeveroistočnim regijama Lorraine, proizvodnja, vrlo brzo i u kratkom roku mijenja sliku,

Alsace, Bourgogne i Franche-Comte, gdje u svakoj re- kako je to ilustrirano u tablici 8.

giji radi oko 500-1000 zaposlenika u ovoj branši.

udio pojedinih vrsta proizvoda u ovoj grupaciji u

Vanjska trgovina furnirom i drvnim pločama, kao i Francuskoj, prikazanje na slici 5.

Slila 5. Potrošnja furnira i drvnih ploča u Francuskoj 1998. po vrstama proizvoda u %

Figure 5 Consumption of veneers and wooden panels 1998 by product group in per cent

IZVOR-SOURCE: Enquete trimestricllc de branchc 1998

Tablica 11. Francuska: Smjerovi trgovine furnira i drvnih ploča 1998. u milijunima Ffrs

Table 11 France: Direction of trade of veneers and wooden panels 1998 in million Ffrs

Uvoz, mil. Ffrs- Imports, mill. Ffrs

Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs

Njemačka

745

Belgija

720

Indonezija

249

Finska

248

Italija

197

Španjolska

188

Ostale zemlje

1 202

Ukupno

3 549

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

Izvoz, mil. Ffrs - Exports mill. Ffrs

Zemlja - Country

Njemačka

Nizozemska

UK

Italija

Španjolska

Belgija

Ostale zemlje

Ukupno

Drvna ambalaža u Francuskoj - proizvodi i proizvodnja

Wood packaging in France - products and industry

Ambalaža na osnovi drveta zauzima čak 41 % vrijednosti

proizvodnje industrije ambalaže u Francuskoj

i to 34 % papirne i kartonske ambalaže, te 7 % ambalaže

od drveta. Industrija drvene ambalaže radi za cjelokupnu

industriju. Ona proizvodi laganu ambalažu i drvene

posude, ponajprije bačve za poljodjelsku djelatnost,

a jednako tako i palete, sanduk-palete i ambalažu

po mjeri za transportiranje većih proizvoda. Proizvodnja

paleta i sanduk-paleta, u kojima se nalazi 64 % nepovratne

ambalaže, vodećom je djelatnošću, čineći oko

30 % udjela branše. Između 1995. i 1998. taje industrija

međutim smanjila proizvodnju za 7 %. Da bi se to

Mil. Ffrs-Mill. Ffrs

1 146

559

552

519

454

395

1 306

4 372

nekako kompenziralo, proizvođači su razvili djelatnost

repariranja paleta, sljedeći europske naputke o unapređenju

i reciklaži pakiranja. U posljednje četiri godine

ukupan promet povećanje sedam puta.

Lagana drvena ambalaža daljnja je aktivnost u padu.

Između 1995. i 1998. isporuke su smanjene za 3 %

zbog konkurencije plastične i kartonske ambalaže. Od

početka 1999. međutim proizvođači bilježe izvjestan

uspon u isporukama. Stanje za drvene sanduke varira

tijekom posljednjih pet godina: 1997. bilo je vrlo povoljno,

dok su 1998. i 1999. bile godine recesije. Bačvarska

industrija međutim doživljava od 1995. pravi

521


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532

Slika 6. Distribucija poduzeća proizvodnje drvene ambalaže prema veličini (>20 zaposlenih) u % od

ukupnog (stanje 1997.)

Figure 6 Distribution of companies producers of wood packaging by size (>20 employees) in per cent from

total (stand 1997)

Slika 7. Francuska: Potrošnja drvene ambalaže prema vrsti (u % vrijednosti)

Figure 7 France: The consumption of wood packaging products by billing (in % of the value)

procvat, s udvostručenom proizvodnjom i utrostručenim

asortimanom.

Sektor drvne (i papirne, odn. kartonske) ambalaže

dispergiran je posvuda u Francuskoj, a uključuje i malu

seosku proizvodnju. Najveća koncentracija je na zapadnoj

atlantskoj obali, gdje opet prednjači regija Aquitaine

s oko 1207 zaposlenih, slijedi Pays-de-la -Loire

(1.061 zaposlenik), zatim Rhone-Alpes na jugoistoku

(926), Bretagne na zapadu (880), itd. Proizvođači drvene

ambalaže najvećim su dijelom koncentrirani u regiji

Rhone-Alpes.

Samo dva od 230 poduzeća u ovoj branši imaju preko

250 zaposlenika, inače tri četvrtine poduzeća imaju

između 20 i 50 zaposlenika. Tijekom posljednjih deset

godina 10 % poduzeća otišlo je s tržišta, čime je broj

zaposlenika smanjen za skoro 20 %. _

Proizvodnost, profitabilnost i investicije začuđujuće

su niske. 1997. godine vrijednost proizvodnje po zaposlenom

bila je 654.000 Ffrs, dok je npr. u industriji

poluproizvoda u to vrijeme bila 1,066.000 Ffrs. Udio

izvoza u vrijednosti proizvodnje također je nizak, iako

je od 1985. od 9 % porastao na 14 % u 1997. godini.

Obujam vanjske trgovine artiklima ambalaže pao je

u 1998, ali je bilanca trgovine još uvijek pozitivna

(202 %). Bačvarstvo predstavlja 68 % cjelokupnog izvoza

(1,64 mlrd Ffrs ukupan izvoz, bačvarstvo od toga

ukupno 1,12 mlrd Ffrs), a mušterija broj 1 za burad i

kace su kupci iz SAD ( 34,41 % ili 565 mil. Ffrs, od

ukupnog izvoza grupacije drvene ambalaže).

522


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 511-532

NAMJEŠTAJ I OPREMA UNUTRAŠNJEG PROSTORA

Furniture and indoors furnishing

Industrija i trgovina pokućstvom u Francuskoj

Furniture manufacturing and trade in France

Nakon dugog razdoblja recesije koja je trajala od

1990. pa sve do 1996. industrija namještaja u Francuskoj

započinje nov uspon sredinom 1997. godine. Do

povećane tražnje svakako dolazi zbog politike francuske

vlade da podstiče gradnju stanova i kuća, pa je logično

da uslijed toga dolazi i do pojačane tražnje namještaja

za opremu tih stanova-kuća. Osim povećanja

stambenih prostora nastalog izgradnjom novih jedinica,

povećana realna kupovna moć pučanstva još je jedna

od bitnih čimbenika koji uzrokuju porast tra/nje.

Radi se ne samo o tražnji novog namještaja za opremanje

stanova-kuća, već i o zamjeni starog i dotrajalog

namještaja.

Istraživanja su pokazala da raspoloživ stambeni

prostor i realan disponibilan prihod pučanstva pozitivno

koreliraju s tražnjom novog pokućstva na osnovi

amortizacije postojećeg, starog i dotrajalog namještaja.

S druge strane povećanje novoizgrađenog stambenog

prostora po stanovniku i realan disponibilan prihod pozitivno

koreliraju s tražnjom novog namještaja, ali ne

na osnovi amortizacije, već novog opremanja novih

stambenih prostora. Ima dakako još i drugih varijabli

koje djeluju na veličinu tražnje za namještajem, čak je

njihov broj golem, ali se ne ćemo u njih upuštati. 6

Ponovno oživljavanje tražnje od polovice 1997. u

Francuskoj koje se spominje naprijed, nije u potpunosti

koristilo ovom sektoru, koji se ponovno suočio s teškoćama

plasmana svojih proizvoda kupcima u 1999.

godini. Te poteškoće u prvom redu proizlaze iz pritiska

od strane distribucije, koja je moguća i neizbježna

zbog usitnjenosti proizvođača. Dvije trećine svih poduzeća

iz branše namještaja zapošljavaju manje od 50

radnika. Samo četiri poduzeća imaju u Francuskoj više

od 500 zaposlenih u branši. Unatoč naporima proizvođača

da investiraju u suvremenu opremu, nedovoljna

modernizacija industrijskih alata i strojeva koči konkurentnost

poduzeća. Stvarna proizvodnost rada ostaje

inferiornom proizvodnosti ostalih sektora proizvoda

unutrašnjeg uređenja. Unatoč tomu, udio izvoza polagano

ali sigurno raste, nedostatna veličina poduzeća

vjerojatno predstavlja kočnicu snažnijem izvozu, ostajući

ih na regionalnoj razini.

Poduzeća proizvođači namještaja, koncentrirani su

većinom na zapadu Francuske, primat sa 3.584 zaposlena

(od ukupnih 13.748 zaposlenika u struci, 1997.

god.) u regiji Pays-de-la-Loire, Rhone-Alpes sa 1.280

je druga, a Franche-Comte sa 1.179 zaposlenika treća

regija. Poitou-Charantes je regija sa oko 1.000 zaposlenika

četvrta, itd. Industrija namještaja koncentrirana na

zapadu vrlo je značajna zbog znanja i vještine svojih

radnika, posebice u proizvodnji stilskog namještaja.

Ormar je najviše proizvođen artikal ove branše u

Francuskoj, od ukupne vrijednosti na njega otpada čak

28 %. Kako je to izgledalo po vrijednosti i vrstama namještaja,

prikazuje se na slici 8.

Slika 8. Francuska: Namještaj po vrstama u 1998. (po vrijednosti u %)

Figure 8 France: Furniture by type in 1998 (value in %)

IZVOR - SOURCE: AGRESTE - Enquete annuclle de branche 1998

6 Vidi Sabadi, 1977, Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama u Jugoslaviji u razdoblju 1962-74,

Disertacija, Univ. u Beogradu

523


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRCiOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV 120(11). 511-532

Prateći društveni razvoj u ponašanju kupaca, primjećuje

se porast sklonosti potrošača ka nabavkama

namještaja za slobodno vrijeme, za posebne namjene i

namještaja za djecu i mlade. Soba za jelo više nema

onu važnost kao nekad. U prošlosti su poduzeća ovog

sektora proizvodila po vrlo strogim normama kakvoće

i sigurnosti. Današnja tehnologija i inovacije, uslijed

različitih razloga (prestižnost, originalnost, racionalnost

i dr.) određuje sve više viševrsnost produkcijskih

linija. Mnoga poduzeća bacila su se na izradu uredskog,

trgovačkog i tvorničkog prostora, sve pod pritiskom

borbe za ostanak na tržištu. U ovom sektoru

francuske drvne industrije, bilanca s inozemstvom je

negativna i to gotovo dvostruko. Godine 1998. ukupan

izvoz proizvoda iz ove grupacije namještaja 7 iznosio je

2,22, mlrd Ffrs, a uvoz čak 3,95 mlrd Ffrs. Glavni

kupci i prodavači prikazani su u tablici 12.

Tablica 12. Francuska: Smjer trgovine drvenim namještajem

Table 12 France: Direction of trade od wooden furniture

Milijuna Ffrs - Million Ffrs

UVOZ-IMPORTS

ZEMFJA-

COUNTRY

Italija

1st. Europa

Španjolska

Njemačka

Danska

Ost.zemlje

UKUPNO

Mil.Ffrs

612

540

506

315

293

1684

3950

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

IZVOZ - EXPORTS

ZEMFJA-

COUNTRY

Njemačka

SAD

Švicarska

Španjolska

UK

Ost. zemlje

UKUPNO

Mil. Ffrs

365

322

224

207

159

938

2215

Tablica 13. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenog namještaja u Francuskoj

Table 13 Production, exports, imports and consumption of wooden furniture in France

God - Year

90

91

92

93

94

95

96

97

98

Ukup. proiz - Total production

8.039

8.309

7.845

7.392

7.140

6.976

7.017

6.779

7.415

Izvoz - Exports

1.339

1.309

1.445

1.392

1.540

1.476

1.617

1.879

7.215

Uvoz - Imports

4.229

4.028

3.754

2.814

3.050

3.197

3.209

3.683

3.950

u milijunima Ffrs - Million Ffrs

Potrošnja - Consumption

10.929

11.028

10.154

8.814

8.650

8.697

8.609

8.583

9.150

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

Recesija u proizvodnji i prodaji kuhinjskog namještaja

i opreme kupaonica trajala je punih pet godina, od

1989. sve do 1994. Do oživljavanja dolazi tek nakon

stoje država interventnim mjerama pojeftinila zajmove

za izgradnju stanova-kuća, i uz pojednostavnjenje

procedure ishođenja tih zajmova. Uz opće poboljšanje

gospodarske situacije, poticaji koji su došli iz hipotekarnih

kredita najbolje potvrđuju visoku pozitivnu korelaciju

između kupovne moći, novoizgrađenog stambenog

prostora i iz tog rezultirajuće tražnje za kuhinjskim

namještajem i opremom kupaonica, kao i svekolikih

ostalih finalnih drvnih proizvoda. Do pravog uzleta

dolazi zapravo u 1998. koji se nastavlja i u 1999.

godini. Tijekom krize u ovom sektoru došlo je do niza

strukturnih promjena, gdje dolazi do jakog odvajanja

između malih i srednjih poduzeća sjedne i velikih poduzeća

s druge strane. U 1997. godini 70 % poduzeća

Kuhinjski namještaj, sjedalice i dijelovi namještaja prikazuju se

posebno, o čemu valja voditi računa.

524

Kuhinjski namještaj j - Kitchen furniture

zapošljavalo je manje od 100 zaposlenika, samo tri poduzeća

dostigli su prag od 500 zaposlenika. Ta tri poduzeća

ostvarivala su trećinu ukupnog prometa sektora,

kao i polovicu izvoza i investicija. Ta tri poduzeća

djeluju na više tržišta, čime su u stanju diverzifieirati

svoje prodaje. Da bi amortizirali svoje investicije, ta

poduzeća daju u proizvodnju velike serije. Mala i srednja

poduzeća usredotočila su se na specifične proizvode,

njihova se snaga pak sastoji u fleksibilnosti kojom

proizvode različite modele u različitim bojama i kombinacijama

te u vrlo kratkim rokovima isporuka. Godine

1997. bilo je u Francuskoj ukupno 75 poduzeća koja

su proizvodila isključivo kuhinjski namještaj (od ukupno

718 firmi ovog sektora) postižući najviši ukupan

prihod po zaposleniku od 693.000 Ffrs godišnje (prosjek

sektora, s ukupno 718 poduzeća, negdje je oko

697.000 Ffrs/godišnje/zaposlenik). Stopa investicija

raste u dijelu proizvodnje kuhinjskog namještaja, ali je

nedostatna u proizvodnji opreme za kupaonice. Interesantno

je da ovaj sektor na promidžbu ulaže godišnje

čak 3,4 % od ukupnog prihoda.


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532

Dok izvoz opreme za kupaonice postiže lijep rezultat

od 19 % od ukupne vrijednosti, postotak izvoza kuhinjskog

namještaja pada.

Kako je naprijed rečeno, industrija kuhinjskog namještaja

izašla je iz krize sredinom 1994. godine. Od

tada dolazi do ravnomjernog rasta, zahvaljujući naporima

proizvođača, ponajprije glede kakvoće i cijena

proizvoda. Do diverzifikacije dolazi od 1994. s razvojem

elemenata kuhinja u funkcionalnom kompletu, a

oprema kupaonica se na neki način stabilizira. Da bi se

distancirali od masovnog marketinga, klasična mreža

prodaje veže se na certifikaciju kakvoće. Time se želi

podići kredibilitet u očima kupaca i informirati ih o

vlastitom znanju i vještini u pogledu dizajna, usklađen'ost

standarda ugrađenih instalacija i odgovornošću za

proizvod kroz data jamstva. Kanali distribucije se neprekidno

mijenjaju, supermarkets, kojima je osnovni

cilj lansiranje pojedinih artikala od prilike do prilike,

računaju da će u dijelu plasmana kuhinjskog i kupaonskog

namještaja odnosno dijelova, zauzeti veći dio tržišta

od dosadašnjeg.Osamdeset od sto prodaja odvija

se unutar EZ, ali neke zemlje, među njima i Slovenija,

Tablica 14. Smjerovi trgovine kuhinjskim i kupaonskim namještajem

u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs

Table 14 Direction of trade of kitchen and bathroom furniture

in France (1998) in million Ffrs

Poduzeća s preko 20 zaposlenih

Companies with more than 20 employees

Uvoz - Imports

Zemlja -

Country

UK

Njemačka

Italija

Španjolska

Ostali

Ukupno

Milijuna Ffrs

Million Ffrs

184

176

146

97

152

755

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

Izvoz - Exports

Zemlja -

Country

Švicarska

Nizozemska

Njemačka

UK

Ostali

Ukupno

Milijuna Ffrs

Million Ffrs

143

96

96

90

323

748

naslućuju se kao ozbiljni partneri. Bilanca trgovine artiklima

ove grupacije dugo vremena bila je pozitivna,

no redovito pada sve od 1994. godine, da bi se u 1998.

pojavio čak deficit.

Uvoz - Imports B Izvoz Exports

Slika 10. Kretanje izvoza i uvoza kuhinjskog i kupaonskog namještaja u Francuskoj u milijunima Ffrs po tekućim cijenama

Figure 10 The development of exports and imports of kitchen and batroom furniture in France, million Ffrs at current prices

Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees

525


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532

Stolice i ojastučen namještaj za sjedenje - Chairs and upholstered seating furniture

Industrija namještaja za sjedenje, unatoč istočnoazijskoj

krizi 1998. godine, razvija se povoljno nakon

više godina iscrpljenosti i beznađa. Ta je industrija

1997. godine brojala 92 poduzeća s oko 9.747 zaposlenika.

Ona je nešto jače koncentrirana na istoku Francuske,

tako da najveći broj zaposlenika (1.368) radi u regiji

Lorraine, Champagne-Ardenne (1.108), Rhone-

Alpes (1.263), Aquitaine (1.311), Pays de la Loire,

Bourgogne i Picardie svaka regija s oko 1.000 zaposlenika,

itd. Ta grupacija ostvaruje vrijednost godišnje

proizvodnje od 5,7 milijardi Ffrs. Osim ove industrije

u branši je djelatna značajna obrtnička aktivnost u

proizvodnji okvira za ojastučene fotelje i stolica, s vrijednošću

proizvodnje od skoro jedne milijarde Ffrs.

Struktura ove industrije značajna je po usitnjenosti.

Samo tri proizvođača imaju oko 500 zaposlenika.

Daljnja značajka ovog sektora je visok udio ljudskog

rada u vrijednosti proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti

bruto nadnice i plaće sudjeluju sa 60 %.

Proizvodnost rada najmanja je u cijeloj branši izrade

namještaja i iznosi (1997.) svega 197.000 Ffrs, naprama

prosjeku za cijelu grupaciju, koji iznosi 233.000

Ffrs po radniku. Bruto profit također je najniži u branši

namještaja. Rentabilitct poduzeća proizvođača stolica

i foteljskih okvira, mjeren računovodtsvenim mjerilima,

vrlo je mršav.

Izvoz ovog sektora udvostručenje tijekom posljednjih

deset godina, dostigavši prosječno 18 % ukupne

vrijednosti proizvodnje. Veličina poduzeća nisu prepreka

izvozu, budući da mala poduzeća povećavaju isti.

Od 1992. pa sve do 1997. taje industrija imala velike

teškoće, mnoga su poduzeća otišla za to vrijeme s

tržišta. Ona je bila primorana na brojne promjene i prilagodbu

zahtjevima potrošača, posebno zbog oštre talijanske

konkurencije. Proizvođači su prišli značajnoj

diverzifikaciju i povećanju asortimana, nudeći materijale

kao što je površinska obrada mikrovlakancima te

ponudi najrazličitijih sjedala za relaksaciju. Traže se

također nova područja plasmana u hotelskoj i opskrbnoj

industriji, zadržavajući pritom posebnu kakvoću

pri izradi proizvoda po narudžbi. Cijeli ovaj sektor prisiljen

je, da bi opstao na tržištu, davati visoku kakvoću,

originalan dizajn i racionalnu proizvodnju, kako bi se

uspješno amortizirala investicijska sredstva koja se

svakodnevno poboljšavaju. Isto je tako veliki napor,

posebno u ovom sektoru, poseban agresivnoj prodaji i

diverzifikaciji kanala prodaje.

Cijeli je ovaj sektor prošao kroz krizu od 1993. do

1997. Tek 1999. počinje rast u klimi povjerenja, iako je

to oživljenje vrlo selektivno. Prodaja stolica susreće

Tablica 15. Smjerovi trgovine namještajem za sjedenje u

Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs

Table 15 Direction of trade of seating furniture in France

(1998) in million Ffrs

Uvoz - Imports

Zemlja - Milijuna Ffrs

Country Million Ffrs

Italija

1 813

Belg-Lux

466

Azijske zem. 223

Ist.Furopa 189

Španjolska 162

Ostali

490

Ukupno 3 334

IZVOR - SOURCE: Douanes - Ses.si

Izvoz

Zemlja -

Country

Njemačka

Belg-Lux.

Švicarska

UK

Italija

Ostali

Ukupno

- Exports

Milijuna Ffrs

Million Ffrs

236

216

162

94

77

343

1 128

526

Naslonjači i sofe

Armchairs and sofas

48%

Siika 11. Udio pojedinih vrsta proizvoda industrije drvenih sjedala u Francuskoj (u % od vrijednosti

- 1998.)

Figure 11 The share of products of the industry of wood seating in France (in % of value -

1998)


R. Sabađi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 51 1-532

Tablica 16. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenih sjedalica u Francuskoj u mlrd. Ffrs

Table 16 Production, imports and exports of wood seating in France in billion Ffrs

Godina Year

90

91

92

93

94

95

96

97

98

Ukupna domaća proizvodnja

Total domestric production

5,842

5.902

5.796

5.513

5.599

5.312

5.295

5.203

5.657

IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes

Uvoz Imports

4.672

4.140

3.466

2.912

2.873

2.674

2.844

2.600

2.831

snažnu inozemnu konkurenciju, što potvrđuju cifre trgovačke

bilance, uvelike negativne. Godine 1998. vrijednost

uvoza bila je čak 60 % domaće proizvodnje, tj.

preko 3 milijarde Ffrs. Taj uvoz najvećim dijelom (preko

80 %) dolazi iz EZ, gdje su 75 % ojastučeni naslonjači,

20 % stolice i 5 % konvertibilni namještaj i dijelovi

stolica. Najveći isporučitelj je Italija s oko 55 %

udjela u ukupnom uvozu u Francusku, iza nje dolaze

Belgija i Luxembourg, dok istočne zemlje i posebno

Azija, s vodećom Indonezijom, posljednjih deset godina

polako zauzimaju sve značajnije mjesto u francuskom

uvozu.

Izvoz Exports

.842

.902

.896

.813

.799

.812

.895

.903

.957

Domaća potrošnja

Apparent domestic consumption

9.672

9.140

8.366

7.612

7.673

7.174

7.244

6.900

7.531

Dijelovi za drveni namještaj

Poduzeća koja proizvode dijelove za namještaj nalaze

se po načinu rada, predmetu rada i tržišnom usmjerenju

na granici između pilanarstva, proizvodnje

drvnih ploča i proizvođača namještaja. Do takve organizacije

je došlo zbog potrebe da se postigne specijalizacija

u manjem broju operacija koje su zajedničke za

više sektora, kako bi se dobilo na konkurentnosti i fleksibilnosti,

a uzor je bio talijanski primjer organizacije

proizvodnje. Ova su poduzeća redovito malena i rade

prema konkretnim ugovorima. Njihov se broj povećao

Slika 12. Distribucija poduzeća prema broju zaposlenika u industriji dijelova namještaja u Francuskoj

(1997. g.) u %

Figure. 12 Distribution of companies by number of employed personel in wood furniture parts industry

in France (1997) in %

527


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001).

između 1990. i 1997. godine. U toj oblasti stopa investicija

i novostvorena vrijednost najviši su u cijeloj grupaciji

proizvodnje drvenog namještaja, kao što su i viši

od razine tih pokazatelja u industriji potrošnih dobara.

Geografski razmještaj te industrije pod utjecajem je

razmještaja industrije koja koristi ove proizvode i sirovinske

osnove potrebne za proizvodnju. Razmještaj je

uglavnom uz atlantsku obalu na zapadu, a na istoku slijede

smjer od Tarbesa do Charleville-Mezieres. Najveći

broj zaposlenika (od ukupno 1781 god. 1997) je u

regiji Bourgogne (311), pa zatim u Pays de la Loire

(292) i u Poitou-Charentes (251). Takvim razmještajem

ta industrija bliska je šumama, industriji ploča, i

stoje najvažnije industriji namještaja. Glavna prednost

ovakvog razmještaja u istom gospodarskom prostoru

jest u sniženju troškova transporta i zastoja u opskrbi.

Već je istaknuto da se u slučaju ove industrije radi

uglavnom o malim poduzećima. Samo jedno poduzeće

zapošljava preko 100 radnika, sva ostala negdje u prosjeku

oko 80 radnika (dok je u dijelu ove industrije,

proizvodnji dijelova namještaja, prosjek zaposlenih po

poduzeću tek nešto iznad 40).

Dijelovi drvenog namještaja namijenjeni proizvodnji

namještaja, kuhinjskog namještaja, kupaonskog

namještaja i uredskog namještaja, obuhvaćaju okvire

(za npr. stolove), vanjske ploče, ladice i odreske iverastih

ploča. Za neka poduzeća to su neke vrsti pilanski

proizvodi, za druga pak to su specijalizacije u izradi

poluproizvoda u koje je uključena uporaba kombinacija

iverastih ploča, laminiranog drva i njihovo obrađivanje

profiliranjem. Specijalizacija na ovom području

omogućuje uvođenje specifičnog teh-ničkog znanja i

vještine. Ploče vlaknatice, posebice MDF ploče, koje

imaju strukturu sličnu masivnom drvetu, naširoko se

rabe u proizvodnji namještaja zbog njihove podesnosti

Tablica 17. Smjerovi vanjske trgovine industrije dijelova namještaja

u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs

Table 17 Direction of trade of wood furniture parts industries

in France (1998) in million Ffrs

Uvoz - Imports

Zemlja -

Country

Italija

Njemačka

Španjolska

Švedska

Slovenija

Ostali

Ukupno

Milijuna Ffrs

Million Ffrs

299

128

90

67

22

298

904

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi

Izvoz - Exports

Zemlja -

Country

Španjolska

Italija

Švicarska

UK

Njemačka

Ostali

Ukupno

Milijuna Ffrs

Million Ffrs

53

50

34

25

22

81

265

za strojnu i površinsku obradu. Neka su se poduzeća

specijalizirala u pripremi drvnih ploča, koje se obraduju

i izrezuju prema specifičnim nalozima, namijenjenih

proizvodnji namještaja.

Prodajne količine nacionalne proizvodnje uvelike

se nadopunjuju uvozom, izvoz je tek oko petine uvoza,

nacionalna proizvodnja otprilike je jednaka uvozu.

Oko 80 % razmjene odvija se unutar EZ. Francuski

proizvođači uvoze velike količine ovih proizvoda, od

kojih se neki u Francuskoj uopće ne proizvode. Zanimljiv

je udio Slovenije u uvozu dijelova namještaja, koji

nije nipošto slučajan, već po svemu sudeći posljedica

dugoročnijeg usmjerenja.

Pokućstvo Furniture

56%

Slika. 13. Udio u potrošnji pojedinih grupa dijelova namještaja u Francuskoj 1998. g. u % od

vrijednosti

Figure 13 Share of specific groups of wood furniture parts consumption in France 1998 in %

of value

528


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532

Tablica 18. Francuska: Ključni podaci u branši prerade drva

Table 18 France: Key figures on timber in woodworking

Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees

Broj poduzeća -

Number of companies

Zaposleni - No. of employees

Broj poduzeća -

Nomber of companies.

Ukupan prihod mil. Ffrs -

Annual turnover mil. Ffrs

Građevna stolarija i

tesarstvo -

Wooden frames

and fittings

17348

232

14989

*Investicije/Novostvorena (dodana) vrijednost

IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d'entreprise 1996 & 1997

Furniri i ploče -

Veneers and

panels

8568

68

9541

Ambalaža -

Packaging

10774

230

7057

Ostalo -

Other

6383

123

3776

Ukupno -

Total

Tablica 19. Francuska: Kjučni podaci u branši namještaj i oprema

Table 19 France: Key figures in furnishing branch

Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees

Broj poduzeća - Number of companies

Zaposlenici - Employees

UP/zaposlenik -

Turnover/emplo-ycc 1000 Ffrs

UP mil.Ffrs - Turnover million Ffrs

Dijelovi

namještaja -

Furniture parts

42

1782

547

975

*Investicijc/Novostvorena (dodana) vrijednost

IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d'entreprise 1996 & 1997

Komadno i

ost namještaj -

Occasional and

furniture

194

13748

642

8826

Kuhinjski

namještaj -

Kitchen

furniture

84

9097

685

6231

Ostalo -

Other

398

51176

719

36803

43073

653

35363

Ukupno -

Total

718

75803

697

52835

Francuska: Papir i karton - France: Paper and cardboard

Proizvodnja i cijene francuske industrije papira i

kartona tijekom 1998. godine bile su stabilne. Pad cijena

celuloze pomogao je da se poboljša rentabilitet u industriji

papira.

Taj je rezultat pak različito djelovao na integraciju

poduzeća unutar ove grane. Godina 1999. računa se da

je bila dobra za ovu granu, unatoč teškoćama još početkom

te godine.

Ambalaža i zamatanje

Packaging and wrapping

47%

Slika 14. Potrošnja papira i kartona u Francuskoj po namjeni (1998) u %

Figure 14 The consumption of paper and paper board by use in France (1998) in %

529


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001).

Francuska proizvodnja odvija se u 137 tvornica

(110 firmi) koje zapošljavaju (1998) 22.000 radnika.

To je teška, investicijama intenzivna industrija, gdje se

investicije zbog konkurentnosti i potrebe za čuvanjem

okoliša penju na milijarde Ffrs.

Francuska potrošnja papira i kartona 1998. godine

bila je 175 kg/god/stan., naprama 330 kg/god/stan u

SAD. Potrošnja papira i kartona raste neprekidno već

dvadeset godina, po stopi od 3 % godišnje, što je više

od stope rasta mnogih industrijskih sektora.

Nešto manje od polovice proizvodnje papira i kartona

godišnje proizvodnje u Francuskoj od 9 milijuna

tona troši se za ambalažu. Struktura potrošnje papira u

Francuskoj prikazana je na slijedećim slikama.

U proizvodnji papira i kartona u Francuskoj koristi

se oko 50 % potrebnih sirovina celuloza, a otprilike isto

toliko starog papira. Veća ili manja uporaba jedne ili

druge sirovine uvelike ovisi o cijenama koje posvuda

pokazuju dosta živahne promjene. U Francuskoj se od

ukupnih količina celuloze upotrijebljenih u proizvodnji,

oko 40-50% koristi uvezena celuloza.

Kao stoje to slučaj u ostalim zemljama u proizvodnjama

u šumskom sektoru kod ključnih proizvodnji

(pilanarstvo, drvne ploče), čak i mnogo više u proizvodnji

celuloze i papira, u Francuskoj se jasno također

odražavaju tendencije okrupnjivanja uz ogromna kapitalna

ulaganja i sve veću globalizaciju.

Tisuća tona Thousand tons

Slika 15. Francuska proizvodnja papira i kartona 1998. u 1.000 tona

Figure 15 French production of paper and paperboard 1998. in thousand ton

Tablica 20. Ključni podaci o francuskoj proizvodnji i potrošnji papira i kartona

Table 20 Key figures on French production and consumption of paper and paperboard

Broj tvornica - Number of factories

Broj papirnih strojeva - No of paper machines

Broj zaposlenih - No of personnel

Proizvodnja 1000 t - Production 1000 ton

Uvoz 1000 t-Imports 1000 t

Izvoz 1000 t - Exports 1000 t

Potrošnja 1000 t - Consumption 1000 ton

Vrijednost proizvodnje 1000 Ffrs -

Value of production 1000 Ffrs

Investicije 1000 Ffrs - Investment 1000 Ffrs

85

154

24542

5343

2522

-1309

6556

25984

2316

93

151

23787

7970

4135

-3186

8919

29807

1600

94

146

23763

8682

4778

-3726

9734

34363

1400

95

141

235

23460

8617

4655

-3639

9633

42028

1600

96

141

233

22550

853 1

4772

-3921

9382

35527

1600

97

140

230

22150

9145

5507

-4322

10330

36631

2000

98

137

229

21980

9161

5808

-4287

10682

37060

IZVOR - SOURCE: Copacel

Francuska je osma zemlja po proizvodnji papira i

kartona u svijetu, s proizvodnjom koja godišnje prelazi

9 milijuna tona (1998). Prvi proizvođač u svijetu

(1998) bile su SAD s 86 milijuna tona papira i kartona,

slijedi Japan s 30 milijuna tona, Kina s 28 milijuna tona,

Kanada 19 milijuna tona, Njemačka 16 milijuna tona,

Finska 13 milijuna tona, Švedska 10 milijuna tona i

kako je rečeno Francuska s 9 milijuna tona. Italija i Južna

Koreja su 9. i 10. proizvođači sa po 8 milijuna

tona, itd., kako je to prikazano na sljedećoj slici.

530


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532

Njemačka

Germany

Finska

Finland

6%

Švedska Francuska

Sweden France

4% 4%

Italija

lta 'y

Republika Koreja

Korean Republic

4%

Kanada - Canada

Slika 16. Prvih deset zemalja najvećih proizvođača papira i kartona u svijetu

Figure 16 The first ten countries producers of paper and paperboard in the world

_

o fe

a o

C (30

«*>

29.5

11

9.8

0 3.V

14

800 1219 1291 1663 1789 1824 1827 1870 1986

Slika 17. Sumovitost Francuske tijekom stoljeća

Figure 17 Forest cover of France during centuries

Godina - Year

Od kraja 8. stoljeća pa sve do prve poznate kraljevske

odredbe koja se tiče ograničavanja krčenja šuma

1219. godine, pada površina šuma na današnjem teritoriju

Francuske (bez prekomorskih departmana i Korzike)

od 29.5 milijuna ha na samo 15 milijuna ha. Godine

1291. kralj Philippe Le Bel (Filip Lijepi) imenuje

nadzornike za šume i vode na već smanjenoj površini

šuma od oko 11 milijuna ha. Godine 1661-1669 površina

šuma već je smanjena na oko 9.8 milijuna ha, kada

ministar Louisa XIV., Colbert poduzima velike reforme

šuma kraljevstva. U vrijeme Francuske Revolucije

1789. g. površina šuma još iznosi oko 8.2 milijuna ha.

Godine 1824. osniva se Nacionalna škola za šume i

vode, u Francuskoj je preostalo još samo 6 milijuna ha

šuma. Godine 1827. kada Francuska ima još samo 5.9

milijuna ha šuma, donosi se Šumarski zakonik. Tijekom

sljedećih pedeset godina mnoge će europske zemlje

slijediti taj primjer (Carevina Austrija npr. objavljuje

1852. znamenit Reichforstgesetz, čije osnovne odredbe

vrijede u bivšim zemljama tog carstva i danas,

nakon što su preneseni u aktualne zakone).

Poslije objavljivanja tog zakona, u Francuskoj se situacija

stubokom mijenja. Tijekom Drugog carstva, sedamdesetih

i osamdesetih godina 19. stoljeća, dolazi

do velikih pošumljivanja planinskih regija, a posebno

ogromnih pošumljivanja na jugoistoku, u Landes u

Gascogne, tako da se poslije toga površina šuma povećava

na oko 8.5 milijuna ha. Pošumljivanje i obnova

krčevina nastavlja se djelovanjem pozitivne šumarske

politike, tako da krajem 20. stoljeća površine šuma u

Francuskoj prelaze 14 milijuna ha.

531


R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532

SUMMARY: France, by all figures is the second superpower within

European Community. The last decade the growth of domestic gross product

depasses the majority of other members of the Union. The trade balance as

well as balance of payments is unmistakenly positive, there where comes to

red figures, France confronts very aggressive, mobile and diversified economy

whose productivity grows by rate beyond average in the EU. The young

French generation of businessmen, so called "Yappies" has created the

immense industry based on brain, the consequences is hard to foresee. The

mechanical transformation of timber, except lumbering, which encompasses

semi-finished products for construction, veneers, wood based boards, packaging

as well as final consumption products such as furniture and furnishing,

by all means seems being out of recession, and is marching forward. The reason

for such a development lies in clever governmental policy of promotion of

cheap housing mortgage loans, which is the engine for growth of forest products

demand. It seems realistic the notion that France is moving in the right

direction to overcome its conservative attitude toward its agriculture, which

seems keeps pace towards significant positive changes. Regardless of striving

towards high productivity, in this country is nevertheless guarded the cult of

living without too much hurry, there is even a movement 'Eat slowly" as a

contrast to Mcdonald's "Fast food". In the sector of pulp and paper, France

is heavily dependent upon imports of pulp, old paper, as well as upon various

kinds of paper and cardboard. It is no wonder, first, France has relativelly

smaller quantities of coniferous timber, secon, by all probability the ecologically

conscious Franch try as much as possible to avoid the pollution resulting

from pulp production. Nevertheless, the strong papaer industry enters

heavily into the growing concentration of global dimension. The new industries

have been born, the second best would be difficult to find. The secon

behind Germany, in growing ties with it, France is emerging as more and

more important factor of EU and world economy. The information on

France's semi-finished wood products industries, final consumption wood

pro-ducts industries, as well as pulp and paper industries is supposed to give

to the Croatian foresters and to other interested, a certain impuls in the

search for solutions of the development problems of ours own.

Key words: Semifinished wood products industries - Final consumption

wood products industries - Pulp and paper industries

532


STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630* 176.1 (Ulmus pinnato-ramosa Dieck cx K.oehne)

Šumarski List br. 9-10, CXXV (2001), 533-537

TURKESTANSKI BRIJEST - Ulmus pinnato-ramosa

U DENDROFLORI HRVATSKE

Dieck ex Koehne

TURKESTANEAN ELM - Ulmus pinnato-Ramosa Dieck ex Koehne

IN THE DENDROFLORA OF CROATIA

Ivo TRINAJSTIĆ*

SAŽETAK: U radu se iznose podaci o turkestanskom brijestu - Ulmus

pinnato-ramosa u dendroflori Hrvatske. Taj je brijest u stručnoj šumarskoj literaturi

bio pogrešno označavan kao sibirski brijest- Ulmus pumila.

Ključne riječi: Ulmus pinnato-ramosa, dendroflora, Hrvatska - Dalmacija

UVOD - Introduction

Iako je na mnogo mjesta duž Hrvatskoga primorja U drugom izdanju Šumarske enciklopedije Janj ić

saden i subspontano rasprostranjen jedan, po izgledu, i Fukarek (1980), također, pod natuknicom "Brijest"

neobičan brijest dugih, tankih, više-manje obješenih i opet navode Ulmus pumila, ali više ne kao grm, već

grana, u našoj se dendrološkoj literaturi o njemu malo kao nisko, do 5 m visoko drvo, samo izuzetno visoko

znade. Radi se o turkestanskom brijestu, vrsti Ulmus do 20 m. Da ni njima nije jasno stoje zapravo U. pumila

i kakav to brijest raste u Dalmaciji, vidljivo je iz ci­

pinnato-ramosa. Koliko se može razabrati iz naše šumarske

literature, o turkestanskom brijestu pisao je tata: "Sibirski brijest splitske provenijencije (gdje se

J ed 1 o w s k i (1955), iako ga navodi pod krivim imenom

"Ulmus pumila". Jedlowski je proučavao klija-

bivše Šumarske škole za krš, ima u prvim godinama

nalazi kao i u Vodicama) u drvoredima i arboretumu

vost "sjemena", kako ga on zove "azijskog brijesta", visinski prirast od oko 1 m. "(Janjić i Fukarek

ali usputno donosi i nekoliko vrlo zanimljivih, općenitih

podataka o kojima će biti govora nešto kasnije. Isto var. arborea Litw. (sin. U. pinnato-ramosa Dieck) iz-

1980: 195). U nastavku teksta isti autori pišu: "U. p.

tako i Fukarek (1959) u Šumarskoj enciklopediji, pod raste u visoko drvo, te se kod nas, zbog otpornosti na

natuknicom "Brijest", između ostalih vrsta navodi i bolest, može koristiti u drvoredima i parkovima. Inače

vrstu Ulmus pumila i zove ga "sibirski brijest". Niti je prirodno raširen u Turkestanu." (Janjić i Fukarek

1980: 195).

jedno od navedenih imena nije točno, jer se tu ne radi o

vrsti U. pumila, niti o sibirskom brijestu, a naziv "azijski

brijest" tako je neodređen da bi mogao odgovarati

bilo kojem brijestu, podrijetlom iz Azije.

NOMENKLATURNA PROBLEMATIKA TAKSONA Ulmus pinnato-ramosa

Nomenklatura! problems of Ulmus pinnato-ramosa

Daje Jedlowski (1955) turkestanski brijest nazvao

imenom "Ulmus pumila" nije slučajnost. Naime,

brijest koji raste od prirode u zapadnom Sibiru označio

je Linne (1753) imenom Ulmus pumila. Međutim, to je

* Prof. dr. Ivo Trinajstić, Prilaz Gj. Dcželića 44,

HR-10000 Zagreb, Croatia

grm kako se to može razabrati i iz originalnog opisa

koji je bojavio Linne. On doslovno piše: "pumila 3.

ULMUS foliis aequaliter serratis: basi aequalibus. Ulmus

humilis. Amm. ruth. 260. Ulmus pumila, foliis

parvis glabra, cortice fungoso. Pluk. aim. 293. Habitat

in Sibiria. Frutex." (Linne 1753: 226). Fukarek

(1959) u opisu koji se odnosi na U. pumila piše daje to

grm ili malo drvo, pa se samo djelomično odnosi na sibirski

brijest, koji je zaista grm.

533


I. Trinajslić: TURKLSTANSKI BRIJEST Ulmuspimato-mmosa Uieck ex Kochi : U DENDROFLORJ HRVATSKE Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 533-537

Na području zapadne Azije - u Turkestanu - raste

brijest koji se razvija u obliku stabla, a njega je Litvi -

nov (1908) kao varijetet "arborea" priključio Linneovoj

vrsti U. pumila - U. pumila var. arborea. Tom je

brijestu, zbog naročitog rasporeda postraih izbojaka na

SI. 3: Originalni herbarski primjerak i opis taksona Ulmuspumila

var. arborea iz Hb. SC.PET.

Slika 1. Perasto raspoređeni kratki, postrani izbojci na završecima

ogranaka

Slika 2. Dio vršnoga ogranka sa skoro kuglastim pupovima

dugom vršnom izbojku Dieck (in lit. 1895) dao ime

Ulmus pinnato-ramosa, što znači "perasto razgranjen"

(si. 1, 2), a Koehne je konačno 1910 (usp. Koehne

1910) dao i odgovarajuću latinsku dijagnozu navedene

vrste, zadržavši Dieckovo ime "Ulmus pinnato-ramosa",

koje je prvotno bilo objavljeno samo kao "nomen

nudum" ("golo ime" - ime bez odgovarajućega, dodatnog

obveznog opisa na latinskom).

U. pinnato-ramosa opisan je na temelju stabla uzgojenog

u Spätskom arboretumu iz Roemersdorfa kraj

Rige, iz sjemena podrijetlom iz Turkestana. Zbog toga

smo navedenoj vrsti dali hrvatski naziv "turkestanski

brijest".

Sve ono što se u oba izdanja Šumarske enciklopedije

u natuknici "Brijest" odnosi na vrstu "Ulmus pumila"

- sibirski brijest (usp. Fukarek 1959, Janjić i

F u k a r e k 1980), pa i ono što je istraživao J e d 1 o w -

ski, također označivši kao "Ulmuspumila" - azijski

brijest, ne odnosi se na Linneovu vrstu U. pumila, već

na vrstu U. pinnato-ramosa. Opis koji je donio Litvinov

(1908) odnosi se na tzv. "Shedu" Botaničke herbarske

zbirke u Sankt Petersburgs (si. 3) i nije nigdje

posebno objavljen. Priložena slika nije kvalitetna, jer

534


1, Trinajstić: TURKESTANSKI BRIJEST - Ulmus phmato-ramosa Dieck cx Kochne U DENDROFLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 533-537

Tijekom obrade roda Ulmus za "Analitičku floru

Jugoslavije" između ostalih vrsta roda Ulmus, obuhvatio

sam (usp. Trinaj stić 1974) i vrstu Ulmus pinnato-ramosa.

Tom sam prigodom navedeni brijest opisao

na temelju materijala iz Stona. Ovdje donosim originalni

tekst: "Listopadna, 15-20 m visoka drveta prozračne,

velike krošnje. Kora debla i starih grana tanka,

± glatka, plitko uzdužno ispucala, svijetlosiva, ljušti

se u obliku malenih pločica. Jednogodišnje plodne

grančice tanke, dugačke, često vise prema dolje, svijetlosive,

gole, nisu izrazito sjajne, i u najmlađem stadiju

potpuno gole. Pupovi maleni, kuglasti, 3-4 mm u promjeru.

Palistići zelenkasti, lancetasto-jajasti, na vrhu

tupi, ± goli ili slabo trepavičasti, ubrzo otpadaju. Listovi

(si. 5) s do 1 cm dugom peteljkom; njihova plojka

4-8 cm duga i 2-4 cm široka, jajsta ili jajasto-duguljasta,

najšira u donjoj trećini i postepeno se sužuje prema

vrhu, na bazi skoro simetrična, na rubu tupo jednostruko

pilasta, na vrhu usiljena, već i u mladosti potje

kopirana iz mikrofilma. Taj je mikrofilm načinjen

1975. godine kad sam na Međunarodnom botaničkom

kongresu boravio u tadašnjem Lenjingradu i na zamolbu

dobio mikrofotografiju herbarskog lista, na temelju

kojeg je Litvinov opisao takson U. pumila var. arborea.

Na si. 4 povećanje tekst originalnog opisa. Prema

tome, nomenklatura odnosi navedenog brijesta bili

bi sljedeći:

Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne, Feddes

Repert. 8:74(1910)

Syn. = U. pumila L. var. arborea Litwinow, in

Sched. Herb. Fl. Ross. No. 1992, 6: 460 (1908).

= U. pumila auct. dalm., non L., Sp. PI. 327 (1753)

Slika 4. Povećan tekst s opisom taksona Ulmus pumila var. arborea

OSNOVNE MORFOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Ulmus pinnato-ramosa -

Morphological characteristics of Ulmus pinnato-ramosa

puno gola ili narijetko žljezdasto dlakava, bez čuperaka

u uglovima žila, nije izrazito kožasta...." (Trinaj -

Slika 5. Ulmus pinnato-ramosa

- dio grančice s listovima

535


I. Trinajstić: TURKESTANSKl BRIJEST - Ulmus piimalo-nmwsti Dieck ex KocI.nc U DENDROFLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 533-537

stić 1974: 433-434). Navedenom opisu treba dodati

da su na dugim izbojcima kratki, postrani izbojci raspoređeni

perasto, stoje dobro vidljivo jedino u bezlisnom

stanju i prikazano na već spomenutim si. 1 i 2. Navedeni

opis razmjerno se dobro slaže s dosad objavljenim

podacima, jedino obično spominju da su pupovi

jajasti. Međutim, na našem se materijalu može dobro

razabrati da su skoro kuglasti, što posebice dolazi do

izražaja pred cvatnju, odnosno listanje.

Po nasadima i perivojima u gradu Splitu mogu se

naći mnogobrojna stabla turkestanskog brijesta, od kojih

su poneka i 50-60 cm u prsnom promjeru. Međutim,

još je više mladih stabala koja susrećemo na najrazličitijim

mjestima, najčešće takvima, na kojima ih nitko

ni ne bi sadio (si. 6). To nam dokazuje da se navedeni

brijest sam proširio neovisno od utjeacja čovjeka

(sadnje), ali nam isto tako dokazuje da ima velik biološki

potencijal. Lagano "sjeme" (u stvari plod - perutka)

dobro se širi vjetrom, pa tako može dospjeti u vrlo

različite ekološke uvjete. Ako su oni takvi da pogoduju

nicanju sjemena, brijest će se vrlo brzo razviti. U tom

smislu navedeni brijest je vrlo sličan pajasenu (Ailanthus

glandulosa) kojega, također, često susrećemo i tamo

gdje ga nebismo očekivali.

I dok su splitska, gradska staništa turkestanskog

brijesta uglavnom sušna, bar tijekom toploga dijela vegetacijske

periode, ona njegova staništa u Jadrtovcu

kraj Šibenika su izrazito vlažna, često i podvodna, a

djelomično i zaslanjena.

O tome kako se turkestanski brijest našao u nasadima

Splita Jedlovvski (1955) piše da je uzgojen iz

stabalaca koja su 1933. godine nabavljena u Italiji. Jedlovvski

je proučavao klijavost sjemena, pa o tome

piše: "Za sjemenjake je odabrana manja grupa stabala

azijskog brijesta iz jednog splitskog drvoreda na sjevernim

padinama Marjana, koji je podignut 1933. godine

stabalcima iz Italije." (Jedlovvski 1955: 288).

Prema tome, danas najstarija takva stabla mogu imati

oko 70 godina. Zanimljivo je naglasiti da Pignatti

(1982) u svojoj "Flora d'Italia", iako navodi veliki broj

uzgajanih vrsta, pripadnika mnogobrojnih rodova, u

sklopu roda Ulmus ne navodi "Ulmus pumila" pod kojim

se imenom širio po Europi, a niti U. pinnato-ramosa,

kako ga treba zvati. Niti "Flora Europaea" u svoja

dva izdanja (usp. Tu tin 1964, 1993) ne bilježi navedeni

brijest za područje Europe, iako skoro u pravilu

navodi i takve vrste koje se uzgajaju, a nikada se iz uzgoja

ne šire subspontano.

RASPRAVA - Discussion

Slikao. Dva mlada stabla turkestanskog brojcsta, razvijena spontano

ispred Osnovne škole "Spinut" (Teslina 12) u Splitu

U Hrvatskoj je U. pinnato-ramosa ograničen na

njen primorski dio i dosad je otkriven od Zadra na sjeveru

do Stona na jugu. Vrlo lijepa stonska stabla posječena

su nakon zadnjega potresa.

ZAKLJUČAK

Na mnogo mjesta duž Hrvatskog primorja rasprostranjen

je u uzgoju i subspontano turkestanski brojest-

Ulmus pinnato-ramosa. Taj je brijest u starijoj šumarskoj

literaturi bio označavan pogrešnim imenom U. pu-

- Conclusion

mila koji raste u obliku grma, dok turkestanski brijest

razvija visoka stabla, danas u promjeru i do 60 cm, te

visoka preko 20 m.

536


1. Trinajstić: TURKHSTANSKI BRIJEST Ulmuspinnato-ramosa Dieck ex Kochnc U DENDROKLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9-10, CXXV {2001). 533-537

U. pinnato-ramosa prenijet je u Dalmaciju iz Italije

prije Drugoga svjetsog rata i najčešće se sadio u drvoredima,

rjeđe kao soliter, a tijekom vremena proširio se

subspontano i razvio se na mnogobrojnim mjestima,

gdje pokazuje izuzetnu vitalnost.

Najlakše ga se može prepoznati po tankim visećim

granama i okruglastim tamnosmeđim pupovima, po

čemu se razlikuje od svih drugih vrsta brijestova.

LITERATURA

Fukarek, R, 1959: Brijest. Šumarska enciklopedija

1: 128-131. Jugoslavenski leksikografski zavod.

Zagreb.

Janjić, N., Fukarek, R, 1980: Brijest. Šumarska

enciklopedija 2. izd., 1: 192-196. Jugoslavenski

leksikografski zavod. Zagreb.

Jediowski, D., 1955: O klijavosti azijskog brijesta.

Anali za šumarstvo 2: 287-292.

Koehne, E., 1910: Ulmus pinnato-ramosa Dieck

Cat. 1895 (nom. nud.) Feddes Repert. 8: 74.

Linne, C, 1753: Species Plantarum. Holmiae.

Litvmov,D., 1908: 1992. Ulmuspumila L. Herb. Fl.

Ross. Mus. Bot. Acad. Imper. Sc. Petropolit.

- References

Pignatti, S., 1982: Flora d'Italia. Edagricole. Bologna.

Tri naj stić, I., 1974: Ulmus L. Analitička flora Jugoslavije

1(3): 428-434. Botanički institut Sveučilišta.

Zagreb.

Tutin, T. G., 1964: Ulmus L. In T. G. Tutin and V. H.

Heywood (eds.) Flora Europaea 1: 65. Cambridge.

University Press.

Tutin, T. G., 1993: Ulmus L. In T G. Tutin and V. H.

Heywood (eds.) Flora Europaea ed 2, 1: 76.

Cambridge. University Press.

SUMMARY: In many places along the Cratian Littoral a strange elm, by

its appearence, with long, thin, more or less hanging branches grows. This is

the Turkmen elm, the species Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne. This

elm has been designated as U. pumila L., then as U. pumila var. arborea

Litvinov, and finally as U. pinnato-ramosa. Consequently, the nomenclatural

relations of the Turkmen elm would be as follows:

Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne, Feddes Repert. 8: 74 (1910)

Syn. = U. pumila L. var. arborea Litwinow, in Sched. Herb. Fl. Ross.

No. 1992, &: 460 (1908)

= U. pumila auct. dalm., non L., Sp. PI. 327 (1753)

It is to be pointed out that this elm has neither been registered in the

European Flora (cf Tutin 1964, 1993), and not reported by Pignatti (1982),

although it was brought to Croatia just from Italy (cf. Jedlowski 1955).

537


MEĐUNARODNA SURADNJA

60. SKUPŠTINA NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA,

Dresden 20 - 23. 9. 2001.

U Dresdenu (Saska - Njemačka) od 20. do 23. rujna

2001. godine, održana je 60. godišnja Skupština Njemačkoga

šumarskog društva pod motom "Suma za

sve slučajeve ... Potrajno šumarstvo: jamstvo budućnosti

i ekološke svijesti", pod pokroviteljstvom Vlade

Saske. Njemačko šumarsko društvo je 1999. godine

obilježilo 100-godišnji jubilej. Na Skupštini se okupio

velik broj domaćih šumara (iz svih 11 zemaljskih šumarskih

ogranaka Njemačke), predstavnika politike i

znanosti te gostiju iz Austrije, Češke, Engleske, Finske,

Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske, Švedske i

Švicarske, kao i predstavnika FAO iz Rima, Sekretarijata

Europske ministarske konferencije iz Beča, Instituta

za istraživanje divljači i ekologije iz Beča.

Hrvatska delegacija u sastavu prof. dr. sc. Slavko

Matić, predsjednik HŠD, Hranislav Jako vac, dipl.

ing. tajnik HŠD i mr. se. Josip Dundović, savjetnik

u Uredu direktora, došla je na poziv dr. Wolfganga

D ert z, predsjednika Njemačkog šumarskog društva.

"Unatoč problema, sa kojima se bori šumarstvo i

drvna industrija, zbog pomanjkanja društvenih i političkih

kompetencija, globalizacije tržišta i jačanja lobija

zaštitara prirode, ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri.

Šumarstvo će biti tržište budućnosti! Drvo je

najkraći put od sunčeve energije, C0 2 i vode, proizvedeno

vještim gospodarenjem šumom. Drvo je proizvod

budućnosti ..." rekao je u uvodnoj riječi dr. W.

Dertz.

Prvi dan 20. 9. 2001. hrvatsku delegaciju s ostalim

pozvanim gostima na prijemu u Vladi Saske pozdravio

je u ime premijera i pokrovitelja, Mike Eller, voditelj

Odjela za šumarsku politiku Saskog ministarstva za

okoliš i poljoprivredu. U nadahnutom govoru naglasio

je značaj šuma i šumarstva za Sasku. Površina šuma iznosi

512 600 ha, a pošumljenost je 27,8 %. Udio crnogorice

je 80 % (smreka 44 %, bor 32 %, ariš 4 % i dr.).

No prirodni potencijal današnjih šumskih staništa bio

bi 70 % bjelogorice i 30 % crnogorice. Mješovite sastojine

čine svega 13 % sa 20 % udjela bjelogorice. Nakon

demokratskih promjena vraćeno je 100 000 ha šuma

bivšim šumovlasnicima (oko 60 000 šumovlasnika),

daljnjih 145 000 ha prodano je privatnicima putem

Treuhardšume, a crkvi je vraćeno oko 11 000 ha šuma.

* Nakon demokratskih promjena u DDR-u i ujedinjenja Njemačke,

svaka "stara" zemlja (iz SRNJ) dobila je kao mentor po jednu

"novu" radi bržeg restrukturiranja privrede bivšeg DDR-a!

Uprava državnih šuma Saske ima trostupanjsku

organizaciju sa Državnim uredom za šumarstvo (gornji

stupanj), koji izvršava sljedeće zakonske zadatke:

vrhovni nadzor nad šumarstvom i lovstvom,

gospodarenje i upravljanje državnim šumama,

davanje usluga šumovlasnicima,

- odnosi s javnošću i šumarska pedagogija,

provedba šumskih pokusa i istraživanja.

Državni ured za šumarstvo nalazi se u Odjelu za šumarstvo

Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu.

Srednji stupanj čine dvije Direkcije šuma Chemnitz

i Bautzen.

Donji stupanj su 48 šumarija sa 350 šumarskih revira,

te 3 rasadnika, 2 pogona za mehanizaciju i 3 šumarske

škole specijalističkog usmjerenja.

Godišnje se sječe oko 1,3 mil. m 3 . Do 1992. godine

oko 90 % bile su čiste sječe (*od 1992. do 1996. godine

upravitelj Direkcije za šume bio je Hans - Martin

Stübler, dipl. ing. šum iz Baden - Württemberg, čiji

je zadatak bio uvođenje nove organizacije rada!), a u

1998. godini na čiste sječe, otpada manje od 10 % sa

znatno većim udjelom konverzija i zaštitom crnogoričnih

sastojina.

Sljedeći važan zadatak saske šumarske politike je

jačanje "novih" šumovlasnika, koji trebaju svojim šumama

odgovorno i uspješno gospodariti. Privatni i

korporacijski šumovlasnici dobivaju savjete i pomoć u

šumskim revirima.

SI. 1. Na prostoru oko zgrade gdje je održano savjetovanje postavljeno

je više štandova s različitim drvnim proizvodima i promidžbenim

materijalom, a u hodnicima zgrade štandovi s

knjigama, časopisima, prospektima, lovačkim priborom i si.

539


Drugi dan 21.9. 2001. na savjetovanju, hrvatska

delegacija sudjelovala je seminaru broj 4 "Šumarska

organizacija - Fit za Europu?" (od deset ponuđenih

seminara) u organizaciji Instituta za šumarsku politiku

Sveučilišta u Göttingenu pod vodstvom prof. dr. Bernharda

Möhring. Kao poticaj raspravi odabrano je

šest referata, koji najbolje ilustriraju različitosti šumarskih

strategija i restrukturiranja šumarskih državnih

poduzeća. Šumarska državna poduzeća imaju tradicionalno

vrlo široki spektar zadataka. Ona gospodare državnim

šumama (proizvodnja drva kao gospodarska

grana), izvršavaju zadatke i na području zaštite prirode,

prostornog planiranja, rekreacije i dr., ali daju pomoć

i savjete privatnim šumovlasnicima.

U jedinstvenoj Europi, u kojoj zemlje sve više idu

zajedno, nastupaju različita šumarska državna poduzeća

na tržištu drva dijelom i kao konkurenti, no ipak ona

moraju u okviru šumarske politike naći zajedničke

ciljeve.

Prije svega aktualno i važno je, sa susjedima o pitanjima

šumarske organizacije i njihovog razvoja uspostaviti

dijalog i izmijeniti iskustva (isto potvrđuje

praksa sedam srednjeeuropskih zemalja na upravo

održanoj 5. Konferenciji generalnih direktora državnih

šuma ... Drvenik 18 - 21. 9. 2001.).

Referenti iz različitih europskih zemalja predstavili

su svoje šumarske organizacije i procese reformi iz ne

tako davne prošlosti u okviru okruglog stola i rasprave.

Predavanja su održali:

dr. Bob Macintosh, direktor Forst Enterprise,

Edinburgh, koji je predstavio šume i šumarstvo Engleske,

Jan H e i n o, direktor Finskih državnih šuma,

Markus Brunn er, područje korištenja šuma, Eidgenössische

direkcija šuma, Bern, Švicarska,

dr. Nerijus K u p s t a i t i s, voditelj šumarstva i zaštite

prirode u Ministarstvu za okoliš, Vilnius, Litva,

dr. Alfred K ro 1, direktor Regionalne uprave šuma

Krakow, Poljska i

ing. Josef Vovseny, direktor Schwarzemberk's

Eingentums - Uprava šuma, Orilk, Češka.

(Hrvatska je kao gost 1996. godine predstavila svoje

šume i šumarstvo na 58. godišnjoj skupštini Njemačkog

šumarskog društva u Berlinu referatom "Promjena

staništa i potrajnost gospodarenja šumama u Republici

Hrvatskoj"-J. Dundović iT. Starčević).

Nakon završenog seminara isti dan poslijepodne,

održanje okrugli stol (si. 2) na temu "Uspjeh kroz potrajno

gospodarstvo - očekivanja iz prakse" na kojem

su bili nazočni svi prisutni na prijepodnevnim seminarima.

Moderator ovog foruma bio je Alexander

Niemetz, novinar s Televizije Dresden. Raznolik je

sastav ovog okruglog stola:

- dr. Georg Winter, Savezni njemački ured za ekološko

obrazovanje menadžmenta, Hamburg,

Rudolf Stobbe, voditelj komunikacija u VW,

Wolfsburg,

član Uprave Shell Solar Njemačke Vertrieb d.o.o.,

Hamburg,

- dr. W. Dertz, predsjednik Njemačkoga šumarskog

društva, i

- prof. dr. Michael Suda, profesor za šumarsku politiku

i povijest šumarstva, München,

bio je pravi poticaj raspravi cijelog gledateljstva.

Tom prigodom, u ime hrvatske delegacije, prof. dr.

sc. S.Mat i ć predao je predsjedniku dr. W. De rt zu i

tajniku dr. K. Schulze monografiju "Obična jela", a

mi. sc. J. Dundović uručio je predsjedniku skulpturu

žira hrasta lužnjaka, rad Branka Bazi ne, UŠ

Vinkovci, u znak dosadašnje plodne suradnje njemačkih

i hrvatskih šumara (si. 3).

U večernjim satima upriličena je za sve sudionike

4-satna vožnja rijekom Labom (Elbom) u dva broda.

Hrvatska je delegacija u društvu s gostima iz Švicarske,

Austrije i Finske te novoizabranim predsjednikom

540


nje). Ekskurzija se odvija u cjelovitom šumskom predjelu

"Laussnitzer Heide" sa oko 5000 ha šume.

Njemačkog šumarskog društva g. H. Grofom von

K a n i t z, tijekom ovog neformalnog druženja, između

ostalog dogovorila buduću suradnju šumarskih društava

(si. 4).

Treći dan 22. 9. 2001. hrvatska delegacija je s ostalim

gostima bila na jednodnevnoj stručnoj ekskurziji

broj 18 "Gospodarenje borovim sastojinama na različitim

staništima u području Laussnitzer Heide"

Šumarije Laussnitz, Direkcija šuma Bautzen (ponuđeno

je bilo 5 dvodnevnih i 23 jednodnevne ekskurzije).

Voditelj ekskurzije bio je dr. J. K ö n i g, referent uzgajanja

šuma u Saskom ministarstvu za okoliš i poljoprivredu,

a na objektima šumarije J. Glock, upravitelj

šumarije Laussnitz. Šumarija Laussnitz leži 20 km

sjeverno od Dresdena.

Veličina i šume prema vlasništvu

Državne šume

Savezne šume

Korporacijske šume

Privatne šume

Crkvene šume

* Treuhand šume

Ukupno

5 602 ha

26 ha

34 ha

9 305 ha

27 ha

740 ha

15 734 ha

Organizacija šumarije:

Šumarija ima sedam revira, 3 za državne, 2 za mješovite

i 2 za privatne šume. U šumariji su zaposlena 43

radnika:

2 radnika s visokom šumarskog spremom

8 radnika s višom šumarskom spremom

3 namještenika u uredu

19 čuvara šume

2 šumarska tehničara

9 naučnika.

Šumarija Laussnitz je jedno uzgojno šumskotehničko

obrazovno uporište, obrazuje naučnike, a od 1998.

godine je i pokusni model za financiranje (budžetira-

Šume prema vrsti drveća

Danas

Smreka

5,8%

Bor

82,4%

Ariš

1,3%

Hrast

1,9%

Bukva

2,2%

Breza

5,2%

Ostalo

1,2%

Ukupno 100,0%

Funkcije šume:

Zaštita vode

Zaštita prirode

Zaštita krajolika

Kulturna funkcija

Rekreacijska funkcija

34,8%

10,0%

45,5%

0,5%

9,6%

Nekad (159l.g.)

38,0%

-

-

11,5%

28,7%

-

21,8%

100,0%

Drvna zaliha, prirast i bonitet

- Drvna zaliha porasla je od 149 mVhau 1982. na

198 mVha u 1995. godini.

- Godišnji tečajni prirast iznosi 8,6 mVha

- Vrlo visoki bonitet (II i III).

Godišnji etat je 4,7 mVha, odnosno ukupno godišnje

20 000 m 3 od toga 98% prethodni prihod, a 2 %

glavni prihod

Prosječni godišnji šumskouzgojni radovi:

njega pomlatka 93 ha (do 12 m visine stabla)

čišćenje 280 ha (13 - 20 m visine stabla)

- prorede 215 ha (> 20 m visine stabla)

Ukupno 580 ha

Lov

površina lovnog revira je oko 4 600 ha

- jelenska divljač, godišnji odstrel 1/100 ha, srneća

divljač i divlje svinje

Obnova šuma:

Oko 200 ha u 10 godina, od toga pri glavnom prihodu

(na pruge, pod zastorom krošanja i kombinacija pruge

s čistom sječom i ekološka konverzija s bukvom).

: Treuhandšume se nude na prodaju

541


čije složili su se daje ovakva razmjena mišljenja i stavova

o aktualnim šumarskim problemima potrebna, te

da će se do sljedećeg skupa, koji bi se trebao održati u

Slovačkoj, razmisliti i o potrebi institucionaliziranja

Konferencije. (Izjavu donosimo u cjelini).

priliku u terenskom dijelu Koferencije upoznati se sa

sanacijskim radovima na opožarenim površinama šumarije

Makarske (si. 3 i 4), obići Park prirode Biokovo,

a posjetili su i turistički biser Hrvatske Dubrovnik

(si. 5).

Mr. sc. Josip D undo vi ć, prof, dr se. Mladen Figurić

TRGOVINA DRVOM I NORME ZA DRVO

UVOD

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim

zemljištima u Republici Hrvatskoj "Hrvatske

šume", p.o. Zagreb, prodajom drva osiguravaju potrajno

gospodarenje šumama propisano šumskogospodarskom

osnovom područja s naglaskom na

osiguravanje sredstava:

- za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju

šuma,

- za održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija

šuma, uz posebnu brigu o šumama i šumskim zemljištima

na kršu,

- za potrebne investicije (šumske ceste, sredstva rada

i opremu) i financiranje znanstveno-istraživačkog

rada,

- za troškove poslovanja Poduzeća.

Prodajom drva treba pomagati finalizaciju u domaćoj

drvnoj industriji i osigurati dovoljne količine

drva za potrebe stanovništva.

Trajni cilj i zadatak komercijalnog poslovanja je

prodajom šumskih proizvoda osigurati sredstva za

jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma

na osnovi racionalne proizvodnje u šumarstvu, s

usmjeravanjem prodaje prema finalizaciji u domaćoj

drvnoj industriji, odabirući kvalitetne kupce dobrog

boniteta, solventne prema "Hrvatskim šumama"

U razdoblju od 1995 do 2000. godine prodane

količine drva su u porastu, koji adekvatno ne prati i

rast prihoda, stoje posljedica teškog stanja u gospodarstvu

RH, nemogućnosti ostvarivanja tržišnih

cijena drva i subjektivnih propusta pri utvrđivanju

kakvoće drvnih sortimenata.

Pristupanjem Republike Hrvatske WTO, vjerujemo

da će postupno doći do približavanja cijene

drvnih sortimenata u RH tržišnim cijenama drva na

europskom tržištu.

Preoblikovanjem "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb

prema Zakonu o trgovačkim društvima, stvorit će se

uvjeti za racionalnije i ekonomičnije poslovanje

Poduzeća i na taj način osigurati veća sredstva za

biološke i tehničke investicije, kao i standard uposlenih,

što će jamčiti još uspješnije gospodarenje

šumama.

p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu Poduzeće), uvažavajući

tržište, te postići optimum prihoda prodajom glavnih i

sporednih šumskih proizvoda.

Organ upravljanja Poduzeća je Upravni odbor

koji u djelokrugu svojih ovlasti donosi poslovnu i komercijalnu

politiku Poduzeća uz suglasnost Ministarstva

gospodarstva Republike Hrvatske. Direktor Poduzeća

544

SREDNJOEUROPSKIH ZEMALJA,

Drvenik, Hrvatska 18-21. rujna 2001. šumari srednje Europe u Hrvatskoj

"Hrvatske šume"i hrvatsko šumarstvo bili su od

18-21. rujna ove godine u Drveniku domaćin 5. konferencije

generalnih direktora državnih šuma srednjoeuropskih

zemalja. Na dnevnom redu ovogodišnjeg

skupa čelnih ljudi poduzeća koja gospodare državnim

šumama, našle su se tri aktualne teme podjednako

važne za sve zemlje srednjoeuropskog miljea: trgovina

drvom i norme za drvo, certifikacija gospodarenja

šumama te aktualna politika zaštite okoliša.

Teme su, pokazalo se, važne kako za hrvatsko šumarstvo

tako i za cijelo okruženje, što potvrđuju i sudionici

Konferencije. Vidljivo je da državna šumska

poduzeća muče slični ili isti problemi i da se u pojedinim

zemljama slično i rješavaju. Posebno je istaknuta

važnost šumarstava za gospodarstva pojedinih zemalja

te isto tako značaj i uloga šumara u zaštiti okoliša gdje

su bili prvi zaštitari, no sada se moraju prilagođavati

novim vremenima i surađivati s različitim drugim organizacijama

koje se bave zaštitom prirode.

U radu Konferencije sudjelovali su predstavnici državnih

šuma Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske,

Rumunjske i Slovačke te kao promatrači, Bosne i

Hercegovine, Jugoslavije i Slovenije.

542


Sudionici konferencije (si. 1)

Hrvatska - Željko Ledinski (direktor Hrvatskih šuma),

Ivan Hodić (zamjenik), Tomislav Starčević

(pomoćnik), Josip Dundović, (savjetnik),

Mladen Figurić, Ivica Grbac (Šumarski

fakultet)

Austrija - Dr.Thomaas Uher, Gerald Platner (ÖBf

AG), članovi Uprave

Bavarska - Reinhold Erlbeck (Forstministerium)

Češka - Jiri Oliva (direktor Lesy Češke

Poljska -

Republiky), Jaromir Sixta, Jana Pechova

Dr.Konrad Tomaszewski (direktor Lasy

Panstwowe), Anna Kovalska

Rumunjska - Filip Georgescu (direktor Societata

Nationala Padurilor), Gheorge Florian

Borlea

Slovačka - Blazej Mozucha (direktor Lesy Slovenskej

Republiky š.p.), Rudolf Bruchanik

Promatrači

Bosna i Hercegovina - Pero Marković (direktor Sume

Herceg Bosne), Vlado Soldo,

Alojz Dunđer

Jugoslavija - Vojislav Janković (direktor Srbija šume)

Slovenija - Marko Matjašič, Janez Levstek (savjetnici)

Sudionike i goste uvodno je na otvaranju Konferencije

pozdravio i zaželio im dobrodošlicu direktor "Hrvatskih

šuma" Željko Ledinski, (si. 2). On je tom

prilikom ukratko predstavio Hrvatske šume, naglasivši

da one gospodare sa blizu 2 milijuna ha, da propisani

etat iznosi 4,9 milijuna kubika, no sječe se tek pola dozvoljenog

etata, oko 2,5 milijuna kubika. Potom se

skupu obratio doministar u Ministarstvu poljoprivrede

i šumarstva Željko Rendulić. Obzirom da su neke

od zemalja sudionca konferencije već prošle proces restrukturiranja,

rekao je on, bit će zanimljiva saznanja o

uspješnosti tranzicije šumarstva kod njih. Župan Splitsko-dalmatinske

županije Branimir Lukšić poželio

je sudionicima ugodan boravak u drugoj po veličini

županiji u Hrvatskoj "koja je povijesno oduvijek bila

sastavni dio kulturnog prostora Sredozemlja i srednje

Europe". Goste je pozdravio i upravitelj Uprave šuma

Split, neposrednog domaćina Konferencije, Ivan Lek

o istakavši da ova, po površini najveća uprava u sastavu

poduzeća svoj daljnji razvoj vidi ponajprije u valorizaciji

općekorisnih funkcija šume, u njihovom zaštitnom

karakteru, turističkoj ponudi, ekologiji, lovstvu.

Na kraju se šumarima obratio upravitelj vinkovačke

Uprave Luka Vukovac.

Svi sudionici Konferencije ukratko su referirali o

svakoj temi nakon čega se raspravljalo.

O hrvatskim iskustvima u trgovini drvetom i normama

za drvo referat je pripremio savjetnik u Hrvatskim

šumama mr. Josip Dundović,a na Konferenciji

gaje prezentirao prof. dr. Mladen Figurić. Pomoćnik

direktora Hrvatskih šuma dipl.ing. Tomislav Starčev

i ć uvodno je izlagao na temu Aktualna politika i zaštita

okoliša, a zamjenik direktora Hrvatskih šuma

dipl. ing. Ivan H o d i ć je izvijestio o dostignućima Hrvatske

u certifikaciji šuma. Konferencija je završena

usvajanjem zajedničke Izjave po pitanju trgovine drvetom,

certifikacije šuma te zaštite okoliša u kojoj su se

sudionici složili da se uz ostalo, u svim zemljama osim

Hrvatske trgovina drvom odvija u tržišnim uvjetima i

isključeno je administrativno određivanje cijena, daje

jamstvo plaćanja gotovo uvijek osigurano jamstvom

banke. Kad se radi o certifikaciji šuma u Europi primjenjuju

FSC i PEFC sustavi i s njima sukladni nacionalni

sustavi. Isto tako da aktivna zaštita šumskih eko-

543


sustava zahtijeva integralan pristup u upravljanju i

održivom gospodarenju šumama. Sudionici Konferencije

složili su se daje ovakva razmjena mišljenja i stavova

o aktualnim šumarskim problemima potrebna, te

da će se do sljedećeg skupa, koji bi se trebao održati u

Slovačkoj, razmisliti i o potrebi institucionaliziranja

Konferencije. (Izjavu donosimo u cjelini).

Osim radnog dijela, europski šumari i gosti imali su

priliku u terenskom dijelu Koferencije upoznati se sa

sanacijskim radovima na opožarenim površinama šumarije

Makarske (si. 3 i 4), obići Park prirode Biokovo,

a posjetili su i turistički biser Hrvatske Dubrovnik

(si. 5).

Mr. sc. Josip Dundović, prof, dr se. Mladen Figurić

TRGOVINA DRVOM I NORME ZA DRVO

UVOD

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim

zemljištima u Republici Hrvatskoj "Hrvatske

šume", p.o. Zagreb, prodajom drva osiguravaju potrajno

gospodarenje šumama propisano šumskogospodarskom

osnovom područja s naglaskom na

osiguravanje sredstava:

- za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju

šuma,

- za održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija

šuma, uz posebnu brigu o šumama i šumskim zemljištima

na kršu,

- za potrebne investicije (šumske ceste, sredstva rada

i opremu) i financiranje znanstveno-istraživačkog

rada,

- za troškove poslovanja Poduzeća.

Prodajom drva treba pomagati finalizaciju u domaćoj

drvnoj industriji i osigurati dovoljne količine

drva za potrebe stanovništva.

Trajni cilj i zadatak komercijalnog poslovanja je

prodajom šumskih proizvoda osigurati sredstva za

jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma

na osnovi racionalne proizvodnje u šumarstvu, s

usmjeravanjem prodaje prema finalizaciji u domaćoj

drvnoj industriji, odabirući kvalitetne kupce dobrog

boniteta, solventne prema "Hrvatskim šumama"

U razdoblju od 1995 do 2000. godine prodane

količine drva su u porastu, koji adekvatno ne prati i

rast prihoda, stoje posljedica teškog stanja u gospodarstvu

RH, nemogućnosti ostvarivanja tržišnih

cijena drva i subjektivnih propusta pri utvrđivanju

kakvoće drvnih sortimenata.

Pristupanjem Republike Hrvatske WTO, vjerujemo

da će postupno doći do približavanja cijene

drvnih sortimenata u RH tržišnim cijenama drva na

europskom tržištu.

Preoblikovanjem "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb

prema Zakonu o trgovačkim društvima, stvorit će se

uvjeti za racionalnije i ekonomičnije poslovanje

Poduzeća i na taj način osigurati veća sredstva za

biološke i tehničke investicije, kao i standard uposlenih,

što će jamčiti još uspješnije gospodarenje

šumama.

p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu Poduzeće), uvažavajući

tržište, te postići optimum prihoda prodajom glavnih i

sporednih šumskih proizvoda.

Organ upravljanja Poduzeća je Upravni odbor

koji u djelokrugu svojih ovlasti donosi poslovnu i komercijalnu

politiku Poduzeća uz suglasnost Ministarstva

gospodarstva Republike Hrvatske. Direktor Poduzeća

544


sa zamjenikom, pomoćnicima i upraviteljima uprava

šuma, ili osobe s posebnim ovlaštenjima, provode poslovnu

politiku i odgovorni su za uspješnost poslovanja.

U Poduzeća je ustrojeno jedinstveno komercijalno

poslovanje, koje se provodi na razini Poduzeća preko

Komercijalne službe u Direkciji i komercijalnih odjela

u upravama šuma, gdje se zasnivaju ugovorni odnosi.

/. Postojeći načini prodaje drvnih sortimenata su :

1. Ugovor bez nadmetanja (5-godišnji*, odnosno

godišnji ugovor)

1.1. Područja od posebne državne skrbi

Drvnoj industriji na tom području prodaju se

trupci s tog područja

1.2. Izvozni dio industrije finalnih proizvoda

(namještaj, parket, građevna stolarija i si.)

1.3. Dio primarne prerade

1.3.1. Drvni sortimenti kod kojih je veća ponuda

od potražnje (trupci za furnir i ljuštenje,

tanka oblovina, celulozno drvo, drvo za drvne

ploče, dio pilanskih trupaca i ogrjevno drvo)

1.3.2. Područja gdje je primarna prerada od

posebne važnosti, zbog nemogućnosti razvoja

drugih djelatnosti.

2. Javnim nadmetanjem

2.1. Domaće javno nadmetanje

Za preostale drvne Sortimente kod kojih je potražnja

veća od ponude

2.2. Međunarodno javno nadmetanje

Samo za one drvne Sortimente za koje ne postoji

interes na domaćem tržištu

3. Na blagajni

Prodaja drvnih sortimenata za potrebe pučanstva

Pristupanjem Republike Hrvatske članstvu

WTO vjerojatno će se smanjiti utjecaj Vlade Republike

Hrvatske na formiranje cijena i određivanje

načina prodaje drva, pa se pretpostavlja da će se pozitivno

odraziti na poslovanje Poduzeća, budući da su

dosad u Republici Hrvatskoj ostvarivane cijene niže

od tržišnih cijena drva u susjednim državama.

//. Važeći rokovi plaćanja

• za prodane trupce:

- po ugovoru 60 dana od isporuke

- na nadmetanju prije isporuke

• za prodano celulozno i ostalo sitno industrijsko

drvo:

* Do 31.12. 2000. Poduzeće je zaključilo 41 petogodišnji ugovorite:

a) Sa 38 kupaca ugovoreno je 852 600 m 3 trupaca (što količinski

iznosi 54% trupaca prodanih putem ugovora),

b)Sa 3 kupca ugovoreno je 340 000 nr ccluloznog drva (što količinski

iznosi 56 % celuloznog drva prodanog putem ugovora).

- po ugovoru 90 dana od dana isporuke

- na nadmetanju 30 dana od dana isporuke

• prodani drvni sortimenti na blagajni plaćaju se prije

isporuke.

///. Ostvarena prodaja drvnih sortimenata

u razdoblju od 1995 do 2000. godine

Poslovnom politikom Poduzeća koja je ugrađena u

Plan poslovanja za 2001. godinu, utvrđene su i mjere

za planiranje prihoda izravnom primjenom kvalitativne

strukture drvnih sortimenata prema sortimentnim

tablicama glavnih vrsta jednodobnih i prebornih

šumskih sastojina (prema HRN - 1995).

Ostvarena prodaja drvnih soritmenata od 1 107 092

259 kn (1 EUR = 7,55 kn) ili 3 553 772 m 3 prema mjestima

prodaje u 2000. godini iznosi:

franco cesta (82,5% vrijednosno i 69,3% količinski)

izvoz franco granica (13,9% vrijednosno i 10,9%

količinski)

šuma neizrađeno (3,2% vrijednosno i 18,0% količinski)

šuma izrađeno (0,4% vrijednosno i 1,8% količinski).

Zbog održavanja tekuće likvidnosti zadužena je

Komercijalna služba Poduzeća i Komercijalni odjeli

uprava šuma na provedbu Mjera za racionalizaciju

Plana za 2001. godinu i to:

osigurati plasman roba u skladu s ugovorima uz

praćenje dužnika s obvezatnim osiguranjem validnim

instrumentima plaćanja za isporučene količine

robe i datih usluga,

dinamizirati i izvršiti postupak nadmetanja za robe

u izvozu i za domaće tržište,

povećati prodaju s vlastitim izvozom (bez posrednika),

naplati potraživanja posvetiti osobitu pozornost

(dospjeli dug ne smije biti veći 5% od ukupnog

prometa prethodne godine),

izvršiti pripremu izmjene cijena roba i usluga s aspekta

kretanja cijena na svjetskom tržištu, poskupljenja

inputa proizvodnje (gorivo) i valutni utjecaj

(odnos kuna - DEM odnosno EUR-o).

IV. Problematika prodaje drvnih sortimenata

Iz tablica 1., 2. i 3. vidimo da izvršenje prodaje

drvnih sortimenata količinski raste od ratne 1995. do

2000. godine, što je rezultat pokretanja proizvodnje na

do tada radno nedostupnim površinama i zbog miniranosti

terena. Međutim količinsko povećanje prodaje ne

prati povećanje prihoda od prodaje drvnih sortimenata.

Ovakav raskorak posljedica je nemogućnosti povećanja

cijena i nedosljedne primjene HRN - 1995 za

drvo pri utvrđivanju kakvoće drvnih sortimenata.

U 1999. godini poduzete su mjere za dosljednu primjenu

HRN - 1995 za drvo, stoje rezultiralo poveća-

545


njem prihoda od prodaje drvnih sortimenata u odnosu

na 1998. godinu za 12,5%, dok je količinski rast prodaje

povećan za 9,0 % (tablica 4).

Potražnja na domaćem tržištu je za trupcima hrasta,

jele, smreke, bukve i jasena, a otežana je prodaja

trupaca topole, graba, cera, bagrema i kestena.

U izvozu trupaca došlo je do sniženja cijena trupaca

bukve i povećanja cijena trupaca hrasta i jasena.

Drvni sortimenti izvoze se u Italiju, Austriju, Sloveniju

i nešto malo u Njemačku, Mađarsku i Grčku.

Tablica 1. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva

Godina

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

000 m 3

1 331

1 434

1 527

1 553

1 710

1 853

Oblovina

000 kn

695 945

696 555

722 151

754 847

865 109

917 171

kn/m 3

523

486

473

486

506

495

000 m 3

1 299

1 500

1 605

1 415

1 530

1 701

Prostorno drvo

000 kn

162 037

163 414

167 796

146 795

149 420

189 921

kn/m 3

125

109

105

104

98

112

000 m 3

2 630

2 934

3 132

2 968

3 240

3 554

Ukupno

000 kn

857 982

859 969

889 947

901 642

1 014 529

1 107 092

kn/m 3

326

293

284

304

313

312

m 3

100

112

119

113

123

135

Index

kn

100,0

100,2

103,7

105,1

118,2

129,0

EUR = 7,55 kn

Tablica 2. Izvršenje prodaje po grupama drvnih sortimenata od 1995 - 2000.

Godina

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

Trupci Tanka oblovina Celulozno drvo Ogrjev Ukupno

m 3

1 275 000

1 388 000

1 491 000

1 515 000

1 680 000

1 822 000

56 000

46 000

37 000

38 000

30 000

31 000

440 000

357 000

436 000

386 000

416 000

609 000

859 000

1 143 000

1 168 000

1 029 000

1 113 000

1 092 000

2 630 000

2 934 000

3 132 000

2 968 000

3 239 000

3 554 000

Tablica 3. Izvršenje prodaje trupaca po načinima proda eod 1995 - 2000.

Godina

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

Ugovor

m 3

732 000

952 000

1 131 000

1 101 000

1 375 000

1 588 000

%

59

69

96

93

81

87

Domaća licitacija

m 3 %

359 000 28

234 000 17

105 000 7

295 000 19

146 000 9

90 000 5

Međunarodna

m 3

103 000

73 000

74 000

76 000

112 000

84 000

icitacija

%

8

5

5

5

7

5

Blagajna

m 3

81 000

129 000

181 000

43 000

47 000

60 000

%

7

9

12

3

3

3

Ukupno

m 3

1 275 000

I 388 000

1 491 000

1 515 000

1 680 000

1 822 000

Tablica 4. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva od 1998 - 2000.

Godina

1998.

1999.

2000.

000 m 3

1 553

1 710

1 853

Oblovina

000 kn

754 847

865 109

917 171

kn/m 5

486

506

495

Prostorno drvo

000 m 3 000 kn

1 415 146 795

1 530 149 420

1 701 189 921

kn/m 3

104

98

112

000 m 3

2 968

3 240

3 554

Ukupno

000 kn

901 642

1 014529

1 107 092

kn/m 3

304

313

312

m 3

100

109

120

Index

kn

100,0

112,5

122,8

1 EUR = 7,55 kn

V. Restrukturiranje (preoblikovanje) "Hrvatskih

šuma",p.o. Zagreb

Posljednjih godina Poduzeće je svojim prihodima

i pored sve težih općih (poratnih) gospodarskih prilika

uspjevalo pokrivati svoje rashode i svoje poslovanje

samostalno financirati. Daljnji razvoj događaja

bitno će ovisiti o kretanju i gospodarskom stanju hrvatskih

poduzeća iz djelatnosti prerade drva, koje zadnjih

godina ozbiljno zabrinjavaju i imaju vrlo jak utjecaj na

stanje i poslovanje Poduzeća.

Hrvatska šumarska struka je 1999. godine prepoznala

nužnost promjena i prihvatila obvezu izrade

prijedloga odredaba i ciljeva svoje budućnosti.

546


Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine

donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike

Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću".

Povodom Dana hrvatskog šumarstva 21. lipnja

2000. održana je tematska rasprava na kojoj je ocijenjeno

današnje stanje Poduzeća, a određeni su i temeljni

ciljevi i vizija razvoja šumarstva Hrvatske te

potreba izrade Projekta restrukturiranja koje je vlada

prihvatila, a koji će nakon studiozne razrade postati

dio ukupne strategije razvoja Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je 21. prosinca 2000. donijela

Zaključak o restrukturiranju "Hrvatskih šuma",

p.o. Zagreb prema sljedećim odrednicama:

a) jedinstveno Poduzeće za šume s organizacijskom i

financijskom odgovornošću proširenom i na najniže

organizacijske jedinice (šumarije) i

b) privatizacija djelatnosti koje izravan direktan

utjecaj na gospodarenje šumama.

Pri izradi Projekta restrukturiranja (Poslovnog

koncepta) treba koristiti spoznaje razvijenih europskih

zemalja i najznačajnije ciljeve poslovanja "Hrvatskih

šuma", p.o. Zagreb.

Radovi na izradi Studije restrukturiranja "Hrvatskih

šuma" početi će 1. listopada 2001. godine i

trajati šest mjeseci.

VI. Zaključak

Ovim referatom prikazali smo prodaju drvnih sortimenata

u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb i iznijeli

najznačajnije probleme vezane uz istu za razdoblje

od 1995. do 2000. godine.

U promatranom razdoblju prodajom drvnih

sortimenata osigurani su prihodi za poslovanje Po-

duzeća, jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju

šuma, međutim nisu osigurana dovoljna sredstva

za investicije, što će rezultirati tehnološkim zaostajanjem

u razvoju i povećanju troškova poslovanja

Poduzeća u idućem razdoblju. Zato treba nastaviti daljnje

osvajanje radno nedostupnih šuma, kako bi se povećala

proizvodnja glavnih šumskih proizvoda i uskladile

cijene drvnih sortimenata s cijenama istih na europskom

tržištu.

Može se očekivati da će Projektom restrukturiranja

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb biti omogućeno povećanje

prihoda od ostalih šumskih proizvoda i drugih

djelatnosti.

Vjerujemo da će nam rješavanje ovih problema

olakšati pristup Republike Hrvatske WTO-u.

Iznesene činjenice i problemi zahtijevaju i određene

promjene u hrvatskom zakonodavstvu (Zakon

o šumama, Zakon o lovu, Zakon o vodama, Zakon o

zaštiti prirode, Zakon o cestama, Zakon o rudarstvu)

koje se odnose na šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode

itd.

Napomena!

Pet pitanja za sve sudionike 5. Konferencije

1. Imate li sustav kako vrednujete kupce (dobre i loše)?

2. Kako definirate marketing u šumarstvu i koliko

trošite sredstava od prihoda na njegovo financiranje?

3. Likvidnost poduzeća državnih šuma?

4. Odnos šumarstva i prerade drva u Vašoj zemlji?

5. Primjena internetskog trgovanja?

Tomislav Starčević, dipl. ing. šum.

AKTUALNA POLITIKA I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ

Prije bilo kakvih razmatranja o problematici odnosa

aktualne politike i zaštite okoliša u Hrvatskoj, valja se

jasno odmaknuti od prepoznatljivog pristupa bogatih,

koji zaštitu okoliša prihvaćaju kao dopadljivu zabavu,

ali i mnogih na svim prostorima koji vješto u političkom

ili tržišnom smislu zlorabe prefiks "eko". Treba

reći kako su izrazito rastuće spoznaje o ugroženosti

okoliša, značenju i vrijednostima općih dobara koje daruje

priroda, posebno šumski ekosustavi, uvjetovale i

proizvelea stotinjak što zakonskih ili podzakonskih

akata, usmjerenih na očuvanje šuma, prirode i okoliša

u cjelini. Svakako, nije potrebno sada nabrajati niti sve

zakonske akte ni odredbe koje iz njih slijede. Zadovoljit

će nas definicija okoliša iz Zakona o zaštiti okoliša

(NN, br. 82/94.)

UVOD

* Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i

more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog

djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja

kojeg je stvorio čovjek.

- Okoliš je dobro od interesa za državu i ima njezinu

osobitu zaštitu.

- Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoću

življenja, na zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode.

- Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i

na način propisan zakonima.

Isto tako, za sve aktualne politike svijeta vrijede

stare i dobro znane zakonitosti.

* Politika je skup aktivnosti kojima su svi promišljeni

poslovi usmjereni prema osvajanju i zadržavanju

547


vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost,

a onda isto tako znalački objašnjava zašto se

ta obećanja i proročanstva nisu dogodila.

- Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja

biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu

politike i stvarne zaštite okoliša.

- Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju

nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i

vlasti; za dobro svake politike.

- Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između

amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim

strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato

je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti

odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s

vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima

koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog

održivog razvoja.

* Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje

tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju

i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini

upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo

stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti,

dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i

mnogih znanstvenih istraživanja.

* Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske

(NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine

na oko 15% površine državnoga teritorija.

- Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija

- Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je

26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih

šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %.

* Program prostornog uređenja Republike

Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje

pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno

određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom

razvoju.

* Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih

potencijala, Program jasno obvezuje da se svi

višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima

NACIONALNI PARK

Plitvička jezera

Paklenica

Risnjak

Mljet

Kornati

Brijuni

Krka

Sjeverni Velebit

Ukupno

PARK PRIRODE

Kopački rit

Medvednica

Velebit

Biokovo

Telašeica

Lonjsko Polje

Papuk

Zumberak-Samob.gorje

Vransko jezero

Učka

Ukupno

548

POVRŠINA ha

29.482

10.200

6.400

5.480

23.400

3.635

10.300

12.810

101.707

POVRŠINA ha

17.770

22.826

200.000

19.550

6.706

50.650

38.464

33.300

5.700

14.600

409.566

OCJENA STANJA

prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući

sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije

koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti

takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen

izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini

izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo

kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u

šumskim ekosustavima.

* Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i

prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i

odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna

suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja

(Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o

vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,

Zakon o lovu i drugi).

* Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji

razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi

razvoj".

* Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici

Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost

stručnih službi uprava nacionalnih parkova

i parkova prirode.

* U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak

i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna

zaliha od 10,1 mil. m 3 s godišnjim prirastom od

200.000 m 1 . Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode,

pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi.

* U parkovima prirode, pod posebnim je režimom,

(pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje

s oko 15 mil. m' drvne zalihe.

* Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata

(nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni

rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik

prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna

ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode

shvatili kao pasivno održavanje romantične idile.

* Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima

prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima

nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači

(obični jelen, divlja svinja).


* Za nacionalne parkove i parkove prirode nedostaju:

- prirodnoznanstvene i prateće studije

- prostorni planovi

- procjene socijalne funkcije i procjene provodljivosti

- osposobljene stručne službe i kontrolna funkcija

- dugoročno stabilni izvori financiranja provedbe

aktivne zaštite.

PRIJEDLOZI:

1. Donošenje prostornih planova za nacionalne e

parkove i parkove prirode:

usklađene s Programom prostornog uređenja Republike

Hrvatske

nerazlikovanje deklarativne od stvarne zaštite

prirode

neodređenost u izboru između pasivne zaštite i održivog

gospodarenja

- utemeljene na prirodnoznastvenim i ostalim pratećim

studijama

- manjkava osposobljenost kadrova u stručnim službama

i kontrolnoj funkciji

s jasno razgraničenom prostornom razdiobom svih h

funkcija

- nedovoljno angažirano uključivanje

udruženja i medija

strukovnih

s naglašenom, jasnom i osiguranom mogućnošću u

provedbe i kadrovima

s osiguranim izvorima financijskih sredstava

- nedostatna građanska hrabrost i smjelost intelektualaca

da budu konstruktivnim kritičarem i savješću

svakoj vlasti.

s mogućnošću zapošljavanja i razvoja pratećih djelatnosti

ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom

Putevi izlaska iz ovakvog stanja nisu tajnoviti, pa

2. Integralno upravljanje i održivo (potrajno) gospodarenje

onim zaštićenim objektima (nacionalni parkovi,

parkovi prirode), gdje je temeljni fenomen n

šumski ekosustav potrebno je povjeriti "Hrvatskim n

šumama", bez financijske podrške proračuna Republike

Hrvatske ili županija.

3. Ozbiljan problem za racionalan pristup zaštiti predstavlja:

nepostojanje stručno kompetentne državne institucije

(arbitra)

koja bi jamčila skori iskorak prema željenom cilju. Ovo

je vrijeme obilježeno jasnim spoznajama o nužnosti pri-

hvaćanja novih stvari, pa ipak instiktivno nastavljamo

raditi po starome. Nije tajna da nam je potrebna trajna

edukacija, sustav monitoringa, informatika, razmjena

iskustava sa svijetom, istraživanje tržišta i marketing,

angažirani odnosi s javnošću i još mnogo toga. Sve ovo

odnosi se i na državne institucije bez kojih nije moguće

željene promjene ostvariti. To dakako nije jednostavno

ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative.

Ivan Hodić, dipl. ing.

U HRVATSKOJ FSC SUSTAV

U Hrvatskoj su prve šumske površine certificirane e šume. U tom smislu pred nama je cetificiranje šuma u

prije dvije godine i to na zahtjev tržišta, odnosno kupaca

naših proizvoda, istaknuo je zamjenik direktora Hrtom

predstoji monitoring koji će se odvijati na različi-

bjelovarskoj i senjskoj upravi, pojasnio je Hodić. Povatskih

šuma Ivan Hodić. Za Hrvatske šume koje e tim upravama. Problemi koji se javljaju odnose se na

gospodare s 80 % šuma i šumskog zemljišta u državi,

određena ograničenja u zaštićenim šumama. Sljedeći

certifikacija kao dokaz da proizvod potječe iz šuma u korak, kaže Hodić izrada je nacionalnog sustava certi-

kojima se gospodari na načelima održivog razvoja, ili

ficiranja, koji će se moći koristiti i udovoljiti standardie

ma oba sustava i PEFC i u FSC-u.

kako kažu šumari na načelima potrajnosti, itekako je

zanimljiva. Na zahtjev kupaca i tržišta opredijelili smo

sa za FSC sustav, koji je pogodan za velikog šumovlasnika.

No zanimljiv je i PEFC sustav, čija se mogućnost

primjene razmatra. Dosada je u poduzeću certifi—

cirano 246 000 ha u tri šumske uprave, Delnicama,

Vinkovcima i Zagrebu. Glede činjenice daje to jedinstveno

poduzeće, dovoljno je certificirati trećinu površina,

uz uvjet da budu obuhvaćene sve vrste šuma i načina

gospodarenja, krš, prebor i kontinentalni dio, da bi

Hrvatske šume dobile certifikat za cijele Hrvatske

549


Izjava

Slijedom Izjave donesene u Timisoaru (Temišvar)

9. rujna 2000. godine, sudionici Konferencije direktora

iz poduzeća koja gospodare državnim šumama

Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske, Rumunjske

i Slovačke te kao promatrači iz Bosne i Hercegovine,

Jugoslavije i Slovenije, susreli su se u Drveniku

od 18-21. rujna 2001. godine, kako bi razmijenili

mišljenja o sljedećoj problematici:

1. Trgovina drvom i norme za drvo

2. Certifikacija gospodarenja šumama

3. Aktualna politika i zaštita okoliša.

Nakon izlaganja svih sudionika po navedenim temama

i šire rasprave zaključuje se sljedeće:

adi)

• U svim zemljama sudionicima konferencije izuzev

Hrvatske, trgovina drvnim sortimentima odvija se

u tržišnim uvjetima, tj. cijene određuje tržište ponudom

i potražnjom te je isključeno administrativno

određivanje cijena.

• Odnosi između poduzeća koje gospodare šumama

i kupaca - prerađivača su samo poslovni kroz kupoprodajne

ugovore, a u slučaju ŠBF odnos je sa

najboljim dugoročnim i pouzdanim kupcima i u

vlasničkom udjelu (ŠBF kupile udio i dionice).

• Jamstvo plaćanja prodanih proizvoda gotovo je

uvijek osigurano jamstvom banke.

• Većina sudionika izdvaja određena sredstva za

marketing kojim se propagira uporaba proizvoda

od drva, a ne reklama samih sortimenata. Također

pojedine zemlje ulažu sredstva u razvoj potrošnje

sitnog drva i otpada od drva kao energenta, s ciljem

slabljenja monopola kupaca drveta za celulozu.

• Norme za sortiranje drvnih proizvoda moraju biti u

funkciji zadovoljavanja traženja kupaca. U primjeni

su kod svih sudionika domaći sustavi normi,

koji bolje zadovoljavaju potrebe kupaca, pošto

najveći dio prerade kupci iz vlastite zemlje. EN

norme za drvo ne udovoljavaju potpuno potrebama

unutarnjih tržišta zemalja te se primjenjuju samo

kada ih kupci posebno traže i to uglavnom u međunarodnoj

trgovini.

• Trajni cilj komercijalnog poslovanja prodajom drveta

je osigurati sredstva koja šumama srednje Europe

jamče njihov stalan i stabilan razvoj i osiguravaju

gospodarenje po načelu potrajnosti u okviru

održi vog razvoja.

• Državne šume ispunjavaju važne zadaće brige za

šume i njihove općekorisne funkcije, čije ispunjenje

kod privatnih šumovlasnika možemo očekivati

samo ako im je isto i posebno plaćeno.

ad2)

• Iako se certificiranje gospodarenja šumama temelji

na dragovoljnosti, tržište ga je nametnulo kao

neizbježno.

• U Europi su u primjeni FSC i PEFC sustavi te nacionalni

sustavi njima sukladni. Kod odabira sustava

certiftciranja treba voditi brigu koji je najjeftiniji

u konkretnim uvjetima i najbolje odgovara

gospodarskim uvjetima vlastite zemlje. Dugoročno

treba raditi na razvoju nacionalnog sustava sukladnog

sustavima PEFC i FSC.

ad3)

• Pasivna zaštita prirode i posebno šumskih ekosustava

ne zadovoljava ni najniže ekološke standarde.

Ona ne uvjerava javnost u našu stručnu i moralnu

spremnost za stvarnu zaštitu prirode.

• Aktivna zaštita šumskih ekosustava zahtijeva integralan

pristup u upravljanju i održivom gospodarenju.

Ona nužno nameće potrebu usklađivanja

ukupne zakonske regulative koja uređuje odnose u

okolišu i prirodi (šuma, voda, fauna, divljač i dr.)

realnu procjenu socijalne funkcije i ocjenu provodljivosti.

Aktivna zaštita zahtijeva dugoročno

stabilne financijske izvore, kvalitetno osposobljene

kadrove kako u stručnim službama tako i u

kontrolingu.

• Programiranje i planiranje dinamike u zaštiti šumskih

ekosustava mora biti plod konstruktivne suradnje

šumarske struke i zaštitara prirode iskazan u

prostornim planovima zaštićenih objekata.

• Šumarstvo mora osigurati trajnu i dodatnu edukaciju

svojih kadrova, izvršiti nužnu popunu s novim

profilima stručnjaka; od biologa i pedagoga

do komunikologa, radi zadovoljavanja zahtijeva

za naturmanagmentom i o svojim aktivnostima

argumentirano i uspješno uvjerilo javnost o ispravnosti

pristupa.

Sudionici konferencije složili su se da je daljnju

ovakvu razmjenu mišljenja i stavova o aktualnoj problematici

potrebno nastaviti i razmisliti o mogućoj institucionalizaciji,

jer se pokazala vrlo korisnom, te se

rado prihvaća poziv Slovačkih kolega da se sljedeća

konferencija održi kod njih tijekom 2002. godine.

Zemlje sudionice će do ožujka 2002. godine kolegama

u Slovačkim državnim šumama poslati prijedlog

tema sljedeće konferencije. Sudionici konferencije koja

će se održati u Slovačkoj dostavit će svoja izlaganja

u pismenom obliku, kako bi se ostavilo više vremena

za raspravu.

Sudionici zahvaljuju "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb

na dobroj organizaciji konferencije te čitavom

programu koji im je prezentiran.

Pripremio Miroslav Mrkobrad

550


Savez udruga "DRAVSKA LIGA" kao organizator

i Gradsko poglavarstvo Grada Koprivnice kao suorganizator

pripremili su u Koprivnici skup MEĐUNA­

RODNI DAN DRAVE. To je prvi vrlo uspješan skup

organiziran po novosnovanoj "Dravskoj ligi", a jedan

od njenih osnivača je i Hrvatsko šumarsko društvo.

Neposredni organizator bila je Helena H e č i m o v i ć,

predsjednica koprivničke ekološke udruge i članica

Gradskoga poglavarstva Koprivnice. Skup se odvijao

pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice, kojega je zastupao

gradonačelnik Zvonimir M r š i ć .

Cilj manifestacije bilo je promicanje vrijednosti

održivoga razvoja Podravine te stvaranje osnove za

demokratsko odlučivanje o budućnosti regije uz maksimalnu

zaštitu rijeke Drave.

Skup je započeo 27. rujna 2001. godine otvaranjem

izložbe fotografija na temu DRAVA I PODRAVINA.

Predgovor i predstavljanje izložbe izrekla je poznata

književnica Božica Jelušić, a izložbu je otvorio gradonačelnik

Koprivnice.

Dana 28. rujna obilježavanje Međunarodnog dana

Drave trajalo je čitav dan. Od šumara bili su nazočni

Željko Ledin ski, dipl. ing., direktor i Tomislav

Starčević, dipl. ing., pomoćnik direktora "Hrvatskih

MEĐUNARODNI DAN DRAVE

šuma", dr. se. Ivo Martinić, pomoćnik ministra u Ministarstvu

zaštite okoliša i prostornog uređenja, Đurđa

List, dipl. ing. i Hranislav Jako vac, dipl. ing., članovi

Skupštine "Dravske lige", Branko B e 1 č i ć, dipl. ing.

predsjednik Ogranka Hrvatskoga šumarskog društva

Koprivnica i Vladimir Malez, dipl. ing. savjetnik "Hrvatskih

šuma", Šumarije Varaždin i prof. dr. sc. Branimir

P rp i ć, član Predsjedništva Dravske lige.

Tijekom dopodneva održana je konferencija na temu:

"Drava i Podravina i mogućnosti održavanja

razvoja regije". Sadržaj Konferencije sastojao se od

12 izlaganja. Teme i predavači bili su:

"Drava i Podravina - vizija razvoja regije na lokalnoj

i međunarodnoj razini", Helena H e č i m o v i ć,

Dravska liga

"Prilog bioekološkom vrednovanju Drave i njezinog

zaobalja u Koprivničko-đurđevačkoj Podravini",

dr. se. Radovan Kranj čev

"Zaštita rijeke Drave u prostornom planu Koprivničko-križevačke

županije", Zlatko Filipović Zavod

za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke

županije

"Uloga šuma Podravine, Pomurja i Podunavlja u

Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav", dr. se. Branimir

P r p i ć, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i

član predsjedništva Dravske lige

"Suma varaždinske, koprivničke i đurđevačke Podravine",

Branko B e 1 č i ć, dipl. ing. "Hrvatske šume"

Uprava šuma Koprivnica

"Mogućnosti razvoja turizma uz Dravu", dr. se.

Eduard K u š e n, Zavod za Turizam

"Projekt biciklističkih staza kroz Podravinu ', Mladen

Matica, Zavod za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke

županije

"Održivi razvoj i uloga >Podravke< u održivom

razvoju Podravine", Mr. sc. Đuro Z a 1 a r, "Podravka"

"Mura-Drava: Europska linija života (osnova za

transgraničnu suradnju)", dr. se. Martin Schneide

r-J a c o b y, EURONATUR

"Drava kao međunarodna rijeka u svjetlu europske

politike zaštite voda i europskih integracija", Charlie

Av i s, WWF za Središnju Europu

"Mogućnost suradnje u zaštiti bioraznolikosti

između Hrvatske i Slovenije", Boris Kočevar,

DOOPS, Ormož, Slovenija

"Iskustva u proizvodnji zdrave hrane u Međimurskoj

županiji" Bernarda Orehovec, DUGA, Međimurje.

Konferenciju su na početku pozdravili gradonačelnik

Zvonimir Mršić, direktor "Hrvatskih šuma",

Željko L e d i n s k i i pomoćnik ministra Ivo Martinić.

551


Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović,

a u ime Dravske lige govorila je predsjednica

gospođa Dora Radosavljević.

Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na

prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih

ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih

oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri

države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina.

Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene

ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i

zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na

njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja.

Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni

plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da

zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog

uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio

energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu

prirode u tom prostoru.

Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma

Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav,

površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u

tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura.

Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon

o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine

danas su znatno ugrožene različitim vodotehničkim

zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu

opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene

vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane,

koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija

i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala.

Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa

i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima

bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki

vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume.

Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih

nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim

jedinicama "Varažninske podravske šume",

"Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume",

"Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda",

Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov

brod".

Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio

hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na

posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE

Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo

drastičan pad režima podzemnih voda posebno u

zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim

vodotocima količina vode pala ispod biološkog

minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje

i propadanje cijelih šumskih kompleksa.

Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja

turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost

kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio

program razvoja turizma u Podravini, koji bi

zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga

korištenja Drave.

Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost

razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza

kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista.

Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi

na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati

ta velika prehrambena industrija.

Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog

ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euronatura,

Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti

sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih

zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema

Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi

programa održivoga razvoja podravskoga prostora,

što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo

Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio

od HE Dubrava do Novoga Virja.

Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu

govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj

rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris

Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio

je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti

u Hrvatskoj i Sloveniji.

U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica

i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a

552


Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke

programa.

U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna

izložba podravskih slikara s motivima koji se

odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke

Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica

Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović.

Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije

o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko-Križevačke

županije, ostvaren je umjetničkoekološki

projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče-

nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito

popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja.

Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće

podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina,

gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica

iz ta dva mjesta.

B. Prpić i H. Jakovac

STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA

U AUSTRIJU

Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog

šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta

Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u

organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA.

To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima

Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji

u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc.

Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog

društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom

Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik

Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba,

član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji.

Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena

1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske

stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje

prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama

te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim

ekosustavima.

Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima

gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika.

Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje

šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje

turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje

zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom

hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim

šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije

upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu

u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu,

gdje je započela visokoškolska šumarska nastava

u ovom dijelu Europe.

Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom.

Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske

površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija

Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne

šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u

vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih

šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000)

čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od

15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji

je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita

razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 %

šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha).

Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he-

553


merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih

šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih

šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo

različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane

po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u

svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije

10 godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i

druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat

je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne

industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije

vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba

različitih vrsta drveća također porasla.

Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa

Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i

smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa,

pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu

Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se

još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef

Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način

Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk

Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens

Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i

Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora

i voditelja ekskurzije

gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju

tim šumama po prirodnim načelima je pitanje

gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni

nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma

je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu

dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom.

Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju

troškova, nego i povećanju prihoda i primanja

iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne

smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao

stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom

treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje

sijeku od 4 000 do 8 000 m 3 . Intenzitet sječe ovisi

ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne

cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m 3 . Od

1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom

divljači (2-5 kom/100 ha). Time su smanjili

štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja.

Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje

stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i

postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari.

Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva

razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići.

Druga razina strategije je kako to postići. I treća

razina je planiranje operativnih mjera za provođenje

strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale

važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali

vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i

šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su

prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m ! u gospodarenoj

šumi, u odnosu na 712 ATS/m 3 u šumi kojom se

Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda

554


nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo uočiti daje stabilnost

sastojina vrlo dobra, iako se suše stabla obične jele.

Međutim, mješovita struktura sastojina utjecala je povoljno

na vitalnost stabala. Ovim šumama gospodarile

su tri generacije šumara u obitelji Spörk, i to već spomenuti

sin Josef od 1976 - 1998. i unuk Clemens od 1998.

do danas, a djeda Josef (koji je u svojoj 95. godini bio

ovdje nazočan) od 1946 - 1976. godine. Zatim smo posjetili

predjel Hebalm, koji je poznata turistička destinacija.

Turističke objekte i sadržaje vode šumarski stručnjaci.

Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000.

godini bio je 57:43 % u korist turizma. Od turističkog

dijela prometa 86 % odnosi se na prihod ostvaren od žičara

za skijaše (i noćno skijanje), 5 % na kamping, 5 %

na smještaj u pansionima, a ostalo su prihodi od zakup-

Slika 4. Ispred projekta šumske katedrale

nina. Zanimljivo je bilo vidjeti projekt šumska katedrala

(Der Dom des Waldes), koji je zapravo promidžbeni

projekt savezne pokrajine Steiermark, u kojoj se od lipnja

do rujna održavaju različiti sadržaji (edukacijska

šetnica, koncerti, predavanja i si.).

Drugi dan, posjetili smo šume malih šumoposjednika

(iz šumarske udruge Lavanttal, u Koruškoj. U Koruškoj

je oko 60 % površina pod šumama. Od toga su 70 %

šumski posjedi manji od 200 ha, 26 % veći od 200 ha,

dok je ostalih 4 % šuma državni posjed. Veličina posjeda

kreće se od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj godišnje

priraste oko 3 000 000 m 3 drvne zalihe, a posječe se oko

2 000 000 m 3 . Razvijena je drvnoprerađivačka industrija

s pilanskim kapacitetom od 1,5 mil. m 3 , od kojih Koruška

osigurava 1,2 mil. m 3 , te papirna i industrija ploča

sa 700 000 m 3 (Koruška osigurava 300 000 m 3 ). Postoje

brojna udruženja šumoposjednika. Sumoposjednici se

dragovoljno udružuju zbog zajedničkog nastupa na tržištu.

Svako udruženje vodi diplomirani inženjer šumarstva,

koji daje savjete u svezi s gospodarenjem i prodajom

robe na tržištu. On je subvencioniran od strane države

u iznosu do 80 %, jer ga ova udruženja ne bi mogla

sama plaćati. Prva udruženja šumoposjednika nastala

su početkom 60-ih godina, i ona su također bila subvencionirana

ili poticana od države (40-60 %). Sufinancirani

su programi gospodarenja šumama. Nakon

prestanka poticaja od strane države opao je trend udruživanja.

U novije vrijeme zbog monopola drvne industrije

sumoposjednici ponovno uviđaju potrebu udruživanja.

Izgradnju šumskih cesta subvencionira također

država (subvencija iznosi 270 ATS/m odnosno 55% od

investicije), a njihovu gradnju moraju obavljati šumarski

stručnjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m cesta

po ha. U šumama privatnih vlasnika dozvoljeno je sakupljanje

šumskih plodova i gljiva u određenoj količini

i u određeno vrijeme (2 kg/dan u razdoblju 15. 7. do

30. 9.). Ako vlasnik šume ne želi da drugi ulaze u njegovu

šumu i sakupljaju šumske plodove, to mora vidno

naznačiti uz rub parcele. Gospodarenje ovim šumama

predstavio nam je ing. Roman S c h n i e d 1 e r sa suradnicima

i dva mala šumoposjednika.

Poslijepodne obišli smo zaštitne šume u blizini

Techendorfa. Gosp. dipl. ing. Baumgartner, šef

regionalne inspekcije u Koruškoj, iznio nam je osnovne

podatke o šumama Koruške. Šume u Koruškoj

prostiru se na oko 570 000 ha, 88 % su gospodarske

šume, a od toga 70 % su smrekove šume. Udio obične

smreke u ukupnoj drvnoj zalihi u Koruškoj još je i veći

(oko 75 %). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi

300 m 3 , dok je prosječni prirast oko 8,5 mVha. Gopodarskim

zahvatima iskoristi se do 70 % prirasta. U Koruškoj

ima oko 30 % zaštitinih šuma, međutim oni

s njima također normalno gospodare, što smo mogli

vidjeti na konkretnom primjeru koji su nam austrijske

kolege pokazali. Šume su većinom privatne (96 %), s

oko 23 000 šumoposjednika. Od tog broja oko 10 000

posjeduje šume s površinom do 5 ha, drugih 10 000

imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo mali broj posjednika

s većim površinama šuma. Posjednici s površinom

šuma većom od 500 ha moraju zaposliti šumarskoga

stručnjaka (šumarski tehničar), dok posjednici s

više od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. šumarstva.

Regionalna inspekcija ima sjedište u Klagenfurtu, a u

njoj je zaposlen 21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska

tehničara. Inspekcija se sastoji od 10 pokrajinskih inspektorata

i 34 inspekcijska revira. Kolege su napomenule

da i ovdje država subvencionira gospodarenje šumama.

Oko polovica sredstava subvencije koristi se za

otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao tih subvencija,

dobili smo odgovor da država želi poticati vlasnike

da koriste svoje šume kako bi osigurali njihovu stabilnost.

Zaštitnim šumama gospodari se prema planovima

u kojima se prioriteti daju zaštitnim šumama koje

su u zonama opasnosti za naselja ili objekte. Jedan od

prioriteta u gospodarenju je i starost sastojina, tako da

je dana prednost istim. Površine na kojima provode

zahvate sječa nastoje prirodno obnoviti, bez unošenja

sjemena, dok planiraju unositi sadnice u slučaju izo-

555


stanka obnove. Istaknut je problem gospodarenja s

divljači i štete koje divljač čini na pomlatku. Projekt

sanacije zaštitnih šuma u Gornjoj Koruškoj izrađen je

uz pomoć GIS-tehnologije.

Trećeg dana, vožnjom prema Beču prolazimo Štajerskom

uz pilanu "Mayerholz", kapaciteta 1,0 mil. m 3

četinjača, gdje su Austrijske savezne šume d.d. dioničar,

s udjelom od 33 %. Na tom putu preko Sjevernih

Alpi dr. Georg Frank upoznaje nas s programom kartiranja

i izdvajanja privatnih šuma kao zaštićenih objekata,

koje on kao voditelj projekta provodi zajedno sa

svojim kolegama iz šumarskog instituta u Mariabrunnu,

gdje je i zaposlen. Taj posao ogranizirano se radi

od 1996. godine, i stoje važno istaknuti rade ga šumari,

a "novi zaštitari". Za izdvajanje tih šuma u zaštićene

objekte važno je dobiti suglasnost šumovlasnika, koje

Slika 5. Pomoćnik ministra za šumarstvo Dipl. ing. Gerhard Mannesberger

prilikom pozdravne riječi

Slika 7. Ispred ulaza u Kaiserbrunn (Carski zdenac)

je potrebno uvjeriti u važnost ovog programa. Na temelju

ocjene važnosti šuma za zaštitu okoliša i procijenjene

izgubljene dobiti, predlaže se Ministarstvu poljoprivrede

i šumarstva sklapanje ugovora sa šumovlasnikom,

koji za nekorištenje svoje šume dobiva naknadu.

Dosada je izdvojeno 8 175 ha što znači daje mreža

šumskih zajednica pokrila gotovo sve važne šumske

zajednice i preostalo je samo dopuniti je.

Dolazimo u Kaiserbrunn u Höllentalu (Paklena dolina),

Carski zdenac u području Šumarije Nasswald,

koja pripada šumama grada Beča (4 šumarije s 370 zaposlenih,

od toga 18 dipl. ing. šum. i 41 šum. teh.).

Upoznali smo povijest nastanka vodovoda grada Beča,

koji datira od 1873. godine, a koji dobiva vodu iz ovog

izvora i još nekoliko izvora iz tog područja. Danas Beč

troši 100-150 litara vode po stanovniku, a u početku je

trošio 5-8 litara. To se područje nalazi oko 90 km od

Beča. Posjetili smo i muzej vodovoda i vodoopskrbe

koji se nalazi uz Kaiserbrunn. Dipl. ing. Andreas

Schwab, glasnogovornik šumarija grada Beča bio

nam je neposredni domaćin, a nakratko nas je posjetio

i pozdravio pomoćnik ministra za šumarstvo, Gerhard

Mannesberger, dipl. ing. šum., koji je između

ostalog najavio donošenje novog Zakona o šumama

Slika 6. Iz povijesti - prije gradnje vodovoda, voda za potrebe

grada Beča prenosila se na ovaj način

Slika 8. Šume vodozaštitnog područja Sumarieje Nasswald u vlasništvu

grada Beča

556


(početkom siječnja 2002.). Dalje smo u pratnji dipl.

ing. Andreas Schwaba i dipl. ing. Irmfried Hanreicha,

upravitelja šumarije, posjetili područje šumarije

Naswald, sa 2 000 ha zaštitnih šuma, ukupne

površine oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija osiguranje

pitke vode za bečki vodovod. Kolege su nas

upoznale s osnovnim ciljevima gospodarenja šumama

u tom području. To su osiguranje zastrtosti tla šumom,

kojom se održava vlažnost tla, kao i osiguranje prirodne

obnove šuma uz primjenu žičarskih tehnologija

(uz otvorenost 22,4 m/ha). I na ovom području naglašen

je problem zaštite pomlatka, posebice obične jele

koja strada od divljači. To je krško područje, jako vodopropusno

- prema pokusu obojena voda pojavila se

na izvorima već za 16 sati. Snijeg (4-5 m visine) ima

veliku ulogu u konzerviranju vode, kada se topi u proljeće

(tada je voda je hladnija za nekoliko stupnjeva

nego zimi).

Četvrti dan, posjetili smo šume na zapadnom rubu

grada Beča. To je zapravo šuma Lainzer (šumarija

Slika 9. Pred ulazom u Zoološki rezervat

Slika 10. Hrast kitnjak

u sekundarnoj

prašumi

557


Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500

ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se

upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište

carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada

Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča

ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena

vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima

(pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren

samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom,

Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta

Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta

u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području

grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz,

razlika u temperaturi je 10 °C)

najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini

šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600

muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena.

Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905.

godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat

šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se

od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o

jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena

istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je

pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu

šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku

školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s

aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo

čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije,

da tu školu i programe za djecu vode pedagoški

obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih

škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi,

gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je

prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima,

nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice

je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti

da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal

i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji

znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja,

ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja

do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje

po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je

Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka

prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda!

U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se

također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored

toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog

zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti

biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda!

Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga

istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje

je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište.

U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj

brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj

zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta

drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav

stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili

u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom

i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog

instituta.

dr. se. Ivica Tikvić

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

mr. se. Josip Dundović

558


ZAŠTITA PRIRODE

PLANINSKI VODENJAK (Triturus alpestris Laurenti)

Mužjak je odozgo plavkaste, a ženka sivkaste boje,

oboje prošarani tamnim okruglastim šarama. Trbušna

strana tijela narančaste je boje bez šara. Na prednjim

nogama imaju četiri, a na stražnjim pet prstiju bez plivaćih

kožica. Očna šarenica je zlatnožute boje. U vrijeme

parenja mužjacima se na leđima pojavljuje niski

kožni greben bez zubaca, dok je u ženki kožni greben

tek naznačen ili ga nema. Plivaju uz pomoć postrance

spljoštenog repa. Kretanje vodenjaka izvan vode je

polagano i nezgrapno. Naraste do veličine od 10 centimetara.

Načinom života vezanje uz tekućice i stajaćice brdskih

područja do visokoplaninskih područja cijele srednje

Europe. Kod nas ga često možemo opaziti u brdskom

šumskom području uz izvore i njihove tokove

(Kalnik). Prezimljuje u blizini vode pod lišćem ili kamenjem.

Prehranjuje se ličinkama vodenih kukaca i

vodenim puževima.

Planinski vodenjak je zaštićena vrsta u Republici

Hrvatskoj.

Tekst i fotografije

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.

Karakterističan narančasti trbuh bez pjega

Tek naznačen kožni greben kod ženke

559


AKTUALNO

POSTUPAK VJEŠTAČENJA I DEFINIRANJE MJERA ZAŠTITE OD VUKA

Donesenim na osnovi Zakona o zaštiti prirode

Pravilnikom o zaštiti pojednih vrsta sisavaca,

Mammalia (Narodne novine broj 31/1995) u Hrvatskoj

je stavljena pod zaštitu 61 vrsta zavičajnih sisavaca.

Zbog svoje ugroženosti i malobrojnosti od krupne

zvjeradi (predatora) vodeće mjesto na tom popisu

zauzimaju izvorni vuk (Canis lupus) i uspješno reintroducirani

euroazijski ris (Lynx lynx), koji su uvršteni u

Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske.

Stavljanjem vuka i risa na popis posebno zaštićenih

životinjskih vrsta, odredbom članka 45. spomenutog

Zakona o zaštiti prirode propisano je da štete koje te životinjske

vrste nanesu domaćim životinjama dužna je

naknaditi država. Uputama o postupku utvrđivanja šteta

pobliže su pojašnjena prava i dužnosti oštećenika, a

posebno stručne osobe, vještaka, koji obavlja očevid.

Štete na domaćoj stoci (ona na divljači se ne smatra

štetom!) koje nanosi zaštićeni predator utvrđuje stručni

vještak, koji za taj postupak ima ovlaštenje Ministarstva

zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU). U

Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak ovlaštenih vještaka,

raspoređenih po svim županijama u kojima obitavaju

vuk i/ili ris. Među vještacima je ne mali broj regrutiran

iz redova dipl. ing. šumarstva, mahom zaposlenika

područnih šumarija JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.

Nakon do sada više održanih terenskih stručnih

seminara i instruktaža, Uprava za zaštitu prirode

MZOPU-a i ove je godine organizirala sastanak s vještacima

za utvrđivanje štete nanesene od vuka. S ciljem

poboljšanja mjera zaštite stoke i smanjenja šteta od

vuka te unapređenja mehanizama naknada za učinjene

štete koje uzrokuje zaštićena životinja (predator) sastanak

je održan 13. rujna 2001. u Zagrebu. Uz izvješće o

obujmu i trendu nastalih šteta (izvjestitelj Darka Spud

i ć, dipl. vet.) te sažetog prikaza najzanimljivijih detalja

iz opširne studije dr. se. Alistera Bath a i Aleksandre

M aj i ć, dipl. vet. "Ljudska dimenzija u gospodarenju

vukom u Hrvatskoj" (izvjestitelj prof. dr. se. Đuro

Hub er) na sastanku se raspravila korektnost važećih

Uputa o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena

životinja, a s tim u vezi i cijene za obračun naknada

iz Odštetnog cjenika za štete koje nanesu zaštićene životinje,

donesenih u travnju 2000. godine. U tom smislu

postavljen je cilj kako na kvalitetniji način urediti pitanje

postupaka vještaka i utvrđivanja iznosa naknade šteta

nanesenih od vuka.

Na sastanku kojem je predsjedavao pomoćnik ministra

MZOPU-a dr. se. Ivan M art i ni ć, dipl. ing.

šum., rad vještaka ocijenjen je "zadovoljavajućim, racionalnim

i opravdanim", a tehnička izvedba (izlazak

na teren, foto-dokumentacija, pomni zapisnici i skice)

postupka vještačenja kao racionalna i korektna. Ne-

560

Rad vještaka: zadovoljavajući, racionalan i opravdan

dvojbeno je utvrđeno da vještaci u postupku utvrđivanja

štete (terenski očevidi-uviđaji) neosporno doprinose

u smanjenju visine odštetnih zahtjeva, a koji bi, sudeći

po zahtjevima oštećenika, bili neusporedivo veći.

S ciljem smanjivanja šteta nastalih od vuka, zaključeno

je na sastanku, posebno na području Dalmatinske

zagore, nužno je unaprijediti uobičajene mjere zaštite i

čuvanja stoke te ustrajati na njihovoj provedbi. U vezi

s tim zatraženo je veće angažiranje Povjerenstva za

praćenje populacije velikih zvijeri MZOPU-a i Ministarstva

poljoprivrede i šumarstva (sastanku su nazočili

predstavnici Državnog inspektorata) od kojih bi prvo

(povjerenstvo) trebalo točno definirati mjere zaštite

čuvanja stoke, posebno izgled i dimenzije tora, visine i

Slika 1. Pomoćnik ministra dr. se. Ivan Martinić i načelnica

Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste Jasminka

Radović, dipl. ing. biol. na sastanku s vještacima.

Foto: A. Frković


izgled zaštitnih ograda, načine čuvanja stoke u smislu

broja i sposobnosti pastira, broja pasa čuvara i dr.. a

drugo (ministarstvo) poraditi na objektivnosti iznosa

naknada postojećeg Odštetnog cjenika, kako bi oni bili

što realniji i primjereniji.

Za razliku od važećeg Zakona o zaštiti prirode (iz

1994). prema kojem, istakla je načelnica Odjela za zaštićene

biljne i životinjske vrste pri DUZPO-u Jasminka

R a d o v i ć . dipl. ing. biologije, država plaća odštetu

po načelu objektivne odgovornosti, u Nacrtu novog

Zakona o zaštiti prirode predviđeno je da se odšteta

plaća po načelu podijeljene odgovornosti. Naime,

ovim zakonom propisana je obveza poduzimanja odgovarajućih

mjera zaštite ocrpredaloia. u čemu svojim

sredstvima može pomoći i država, a isplata i v isina odštete

ov isi o poduzimanju tih mjera. Tako bi se od postojećih

20 "o iznos odštete mogao smanjiti na 50 "».

ako nisu poduzete odgovarajuće mjere zaštite stoke.

Tablica I. Iznosi naplaćenih šteta na domaćoj stoci pričinjenih od vuka {Cam's lupus)

Broj zaprimljenih odštetnih zahtjeva

Isplaćeno naknada (u kunama)

1999.

514

890.621

Godina

2000.

747

718.725

2001. (do 31. 8.)

465

500.000

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

I dalje se predviđa dodjela pastirskih pasa tornjaka

Na sastanku je postavljeno i pitanje (neučinkovitosti

držanja pastirskih pasa tornjaka u svrhu bolje zaštite

stoke, koja dolazi do izražaja u onih stočara koji te pse

neadekvatno odgajaju. Potaknuto je i staro nikad riješeno

pitanje nepoznavanja broja stoke (ovaca, koza,

goveda) koju stočari posjeduju, dakle njihovo obilježavanje,

bez kojeg formalno-pravno stoka ne bi smjela u

promet.

Na sastanku s vještacima za utvrđivanje šteta nastalih

od zaštićenog vuka doneseni su još i ovi zaključci:

sustavno provoditi Program edukacije javnosti te

obrazovnu kampanju zbog što realističnije spoznaje

uloge i značenja vuka u prirodi,

obvezuje se resorno ministarstvo da utvrdi objektivne

troškove vještačenja (prosječno godišnje oko

400.000 kn) te poboljšat i ubrzat mehanizme obrade

odštetnih zahtjeva i isplate štete nastale od predatora,

u djelatnije rješenje predmetne problematike uz

stručne vještake uključit će se i inspekcija zaštite

prirode, lovna inspekcija te inspekcija za područje

stočarstva,

kroz rad Povjerenstva za praćenje populacije velikih

zvijeri nastaviti i proširiti provedbu Programa

dodjele autohtonih pastirskih pasas tornjaka kao jedne

od mjera zaštite čuvanja stada ovaca i koza.

pas tornjak, ostaje i dalje nezamjenljiv u čuvanju stada

ovaca i koza.

Foto: A. Frković

Interesantno je pripomenuti da mogući kontrolirani

odstrel vukova u cilju smanjivanja šteta kao jedne od

privremenih mjera predviđenih (Privremenim) planom

gospodarenja vukom u Hrvatskoj iz 1999. god. vještaci

nisu prihvatili, smatrajući da ta mjera ne bi bila dostatno

djelotvorna!

Alojzije Frković

561


KNJIGE I ČASOPISI

L' ITALIA FORESTALE E MONTANA

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje

talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze)

Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo:

Gianfranco Calamini, Enrico Gregori: Rasprava

o bukovoj sastojini na Apeninima kod Pistoje

- mjerni odnosi za procjenu nadzemne biomase.

U ovom članku autori iznose rezultate istraživanja

na procjeni biomase na Apeninima Toskane i Emilije.

Sastojine s prevladavajućim učešćem bukve (Fagus

silvatica L.) obilježavaju šumski krajolik Apenina,

zauzimajući ukupno oko 44 000 ha (podaci Ministarstva

poljoprivrede i šumarstva 1985. g.).

Unatoč trajne ekonomske važnosti u sektoru proizvodnje

drveta i rastuće uloge šume u rekreativnom korištenju,

raspoloživa saznanja o produktivnosti i funkcioniranju

ekosustava bukovih zajednica su ograničena. Tome

doprinosi i značajna varijabilnost tipologije cenoza

koje su u funkciji raznih ekološko-stanišnih čimbenika.

U razdoblju od 1983. do 1991. g. vršena su istraživanja

u rezervatu Pian di Novello (Bidini, Calamini,

Gregori, Miclaus, Nannelli i dr.) koja su važan naknadni

prilog za procjenu raznih komponenata nadzemne

biomase i ostalih dendrometrijskih veličina.

Korišteni podaci za ova istraživanja snimljeni su na

tri različite čiste bukove sastojine, izabrane kao realni

predstavnici bukovih sastojina toga područja u odnosu

na postanak, dob i produktivnost. Područje istraživanja

nalazi se na sjeveroistočnim padinama iznad potoka

Lime, na nadmorskoj visini od 1 150 do 1 300 m. Geološka

podloga odlikuje se pješčanim stjenama uz malu

prisutnost glinastih metamorfnih formacija. Na morfologiju

tla utjecala je fluvijalno-glacijalna aktivnost što

se očituje vidljivim ostatcima terasastih tvorevina. Tlo

je kisele reakcije zbog prisutnosti slojeva listinca u raznim

stadijma dekompozicije.

Prosječna godišnja temperatura je 7,1 "C sa oko

2 500 mm padalina godišnje, prosječna temperatura siječnja

je -0,8 "C, a srpnja 16,3 °C.

Istraživanja su provedena na tri parcele, od kojih je

jedna zrela sastojina (sjemenjača) nazvana "odrasla",

druga je mlađa sastojina također visokog uzgoja nazvana

"srednja" i treća nazvana "mlada", u kojoj su izvršeni

prvi radovi na prorjeđivanju. Sve tri parcele nalaze

se na sličnom terenu.

Izbor stabala za analizu temelji se na biranju prosječnih

predstavnika, izbjegavajući loše formirana stabla,

čija visina ne odudara od visinske krivulje izjednačenja.

Snimljeni su i tablični svi relevantni podaci kao što

su: dob, gustoća, promjer, temeljnica, srednja i dominantna

visina, godina istraživanja, broj stabala, te broj

grana pojedinačni i ukupni za sva tri ispitana uzorka.

Nakon obaranja stabala izvršena su naknadna mjerenja:

promjer, dužina trupca do prve grane, visina stabla,

visina krošnje (od prve žive grane), karakteristike

krošnje, broj grana, dužina grana, težina svake grane i

težina svježe komponente lišća. Svo lišće svake grane

uzorka sačuvano je u zatvorenim omotnicama na temperaturi

od 4 "C za sljedeće laboratorijske analize,

kako bi se kasnije došlo do relacije težine svježe-suho.

Nakon analize podataka došlo se do važnih rezultata

u sljedećim pokazateljima:

odnosi suha težina/svježa težina svih komponenta

(deblo, grane i lišće),

debljina kore debla i grana u odnosu na dob i promjer,

karakteristike i broj lišća u odnosu na promjer stabla,

odnos težine lišća i dužine grana, te

odnosi visine stabala i dužine krošnje

Srednje vrijednosti biomase prikazane su u tablici

za sve tri populacije, s učešćem drvne tvari u kilogramima

i postotku. Biomasa trupca je u tijesnoj korelaciji

s promjerom i visinom stabla. Biomasa krošnje je u izravnoj,

ali ne i linearnoj korelaciji s biomasom trupca.

Za procjenu težine suhe tvari lišća, pored promjera,

potrebno je uzeti i varijabilu koja se odnosi na visinu

krošnje (od prve žive grane do vrha).

Predložene su najbolje jednadžbe za procjenu komponenti

biomase na bazi lakomjcrljivih veličina. Bilogaritmički

model daje najbolju prilagodbu procjeni

uzoraka uz potrebu procedure tipa "stepwise" s promjenjivim

brojem veličina u ulazu, ovisno od slučaja

do slučaja.

Standarne pogreške u procjeni nadzemne biomase

još su uvijek dosta visoke, ali ova istraživanja predstavljaju

polaznu bazu za daljnja istraživanja koja su

već programirana.

562


Tommaso La M a n t i a, Marco M a r c h e 11 i, Sebastiano

C u 11 o 11 a, Salvatore Pasta: Važni pokazatelji

za klasifikaciju šumskih formacija Sicilije.

Ovaj članak nastavak je već vršenih istraživanja i

analiza šumske tipologije za područje Sicilije. Autori

su u članku dali detaljnu analizu šumskih zajednica

otoka.

Radi jednostavnijih prikaza raznih tipova vegetacije,

grupirane su makrokategorije i to: prirodne šume,

naturalizirane šumske formacije i populacije, umjetne

šume, makije, grmlje i garizi, zaštitne formacije i travnate

površine.

Prirodne šume:

Površine pokrivene prirodnim šumama prilično su

reducirane u odnosu na prvobitno stanje. Postojeće prirodne

šume nose obilježja iracionalnog korištenja (sječa

i pašarenje), koje se i dalje provodi. Osnovna uporaba

drveta bila je proizvodnja ugljena, rijeđe ogrijevnog

drveta i kolja za poljoprivredu i vinogradarstvo. Na području

Sicilije oduvijek je nedostajala tradicija gospodarenja

šumama.

Neke vrste koje tvore prirodne šume od velikog su

fitogeografskog značenja, jer tvore vrste genetski izolirane

(jela, breza i bor) koje su osim ostalog od posebnog

interesa, jer u njima žive podvrste endemskih ptica.

Što se tiče tehnike gospodarenja, glavni cilj je konverzija

panjača koja se mora provoditi uz ograničenje

pašarenja.

Navodimo glavne tipove prirodnih šuma:

bukove sastojine Sicilije su najjužnije u Europi.

One su čiste bukove sastojine ili miješane s dominantnom

bukvom. Zauzimaju planinski pojas od

1 200 do 2 200 m (Etna). Po postanku su 92 % panjače

i 8 % sjemenjače. Nalaze se na najvlažnijem

dijelu otoka s više od 1 200 mm godišnjih oborina.

U bukovim šumama obično su prisutne i druge vrste

drveća kao: Acer pseudoplatanus, Acer campestre,

Acer monspesulanum, Pinus laricio (Etna), Betula

pendula (Etna) i grmovi: Crataegus monogyna,

Crataegus laciniata, Ilex aquifolium, Sorbus graeca,

Rosa sicula, Prunus mahaleb, Berberis aetnensis

i Astralagus sp. Na karbonatnoj podlozi razvila

se tipična bukova šuma, u kojoj je od velikog fitogeografskog

značenja prisutnost Abies nebrodensis

i Taxus baceata.

borove šume s korzičkim crnim borom {Pinus laricio)

dolaze samo na sjeveroistočnim padinama

Etne, u pojasu između 1 000-2 000 m n.v. To je područje

obilježeno velikim godišnjim oborinama

(1 300 mm). Zauzimaju površinu od 2 750 ha na padinama

vulkana Etne. Tu je poznata borova šuma

Linguaglossa s površinom od 1 140 ha, za koju je

još 1964. g. napravljen uređaj ni elaborat, ali je primjenjivan

samo djelomično. Interesantno je da Pinus

laricio predstavlja snažnu pionirsku vrstu koja

brzo zauzima površine nakon izljeva lave, a u povoljnim

uvijetima formira monokulturu s impozantnim

dimenzijama stabala.

brezici na Etni vrlo su interesantni, jer se radi o vrsti

Betula pendula var. aetnensjs koja je neoendemična,

i nalazi se izvan uobičajenog areala vrste. Javlja

se na istim terenima kao i P. laricio, i važna je

kao pionirska vrsta za stvaranje tla, što omogućuje

naseljavanje ostalih šumskih vrsta.

- ostale vrste koje tvore prirodne šume su razne vrste

listopadnih hrastova: Quercuspetreae, Q. cerris, Q.

gussonei (sličan ceru ali još termofilniji), Q. pubescens

te njegove različite varijacije koje su zbog genetske

izolacije poprimile morfološke razlike, te se

mogu smatrati drugom vrstom (Q. delechampii, Q.

congesta, Q. leptobalanos, Q. virgiliana, Q. amplifolia).

- česmina {Quercus ilex) zajedno s raznim vazdazelenim

drvećem i grmljem tvori prirodne šume i makije

u položajima od razine mora do oko 1 700 m n.v.

Glede velikih oborina, ta je vegetacija bujna, gdje

česmina, uglavnom panjača, zauzima dominantnu

ulogu.

šume plutnjaka na Siciliji pokrivaju površinu od

oko 20 000 ha. Smještene su pretežito na sjevernim

obroncima otoka prema Tirenskom moru, u pojasu

s nadmorskom visinom do 1 000 m, na kiselim i

pješčanim tlima ili na crvenici. To su uglavnom sjemenjače,

ali i panjače miješane s ostalim hrastovima.

Obilježje šuma plutnjaka je visok stupanj degradacije,

uzrokovan lošim tretmanom kod skidanja

pluta, pašarenjem i čestim požarima.

- prirodne šume primorskog i alepskog bora zauzimaju

posebno mjesto. Nekada su zauzimale puno veću

površinu, ali su zbog negativnog antropološkog djelovanja

i požara znatno reducirane te su uzgojne

mjere podređene problemima zaštite od požara.

Naturalizirane šumske formacije:

Postanak ovih šuma vezanje s prestankom poljoprivrednih

aktivnosti na velikim površinama. U slučaju

potpunog napuštanja zahvata one se evoluiraju prema

obliku šuma-makija. To su uglavnom površine obrasle

kestenom, jasenom, lijeskom i pistacijom (trišlja). Kestenove

šume zauzimaju površinu od 4 000 ha na planinskim

masivima otoka. Nekada od velikog značenja

radi ploda i drveta zbog demografskih promjena i bolesti

(rak kestenove kore), ove šume su izgubile značaj i

sve više se pretvaraju u panjače za produkciju ogrijeva

i kolja.

563


Makije, grmlje i garizi:

Ova kategorija predšumske vegetacije zauzima površinu

veću od 100 000 ha i ima značajnu ulogu u očuvanju

flore i faune otoka. Ove su formacije stabilne u

odnosu na pedoklimatske uvjete, ali su podložne antropološkom

utjecaju - izravnom (sječa i požar) i neizravnom

(pašarenje). Elementi ovih formacija su mnogobrojne

mediteranske vrste drveća i grmlja, kao i druge

razne termofilne vrste.

Zaštitne formacije:

U ovu kategoriju spadju svi oblici vegetacije uz

stalne tokove voda ili uz suha korita koja u kišnim razdobljima

poprimaju oblik bujice. Od vrsta koje se najčešće

nalaze na ovim terenima su Tamarix sp., Nerium

oleander, razne topole i vrbe te Platanus orientalis.

Umjetne šume:

Sadnja umjetnih šuma na Siciliji rezultat je aktivnosti

posjednjih 50 g. Obuhvaćaju površinu od oko

90 000 ha. Uglavnom su korištene četinjače (bor, čempres,

cedar i jela), ali i listače (eukaliptus, bagrem i topola)

te kulture lješnjaka i pistacije za proizvodnju plodova.

Ove formacije imaju rastuću ulogu u očuvanju

flore i faune otoka.

Travnate površine:

Ove površine rezultat su degradacije i destrukcije

šumskih površina, ali imaju vrlo važnu ulogu u procesu

dinamike vegetacije. Rezultat su napuštanja kultiviranja

poljoprivrednih površina ili ekstremne degradacije

šumske vegetacije.

Na kraju se može zaključiti da se na otoku ne ulaže

dovoljan napor za aktivnu zaštitu i gospodarenje šumskim

površinama, te da je potrebno uvesti kriterije za

realiziranje konverzije prema potencijalnim šumskim

formacijama.

Paolo Casanova, Anna Memo 1 i: Organizacija

lova u Španjolskoj

Ovaj članak obrađuje osnovne aspekte organizacije

lova u Španjolskoj, obrađujući problematiku vezanu za

prelazak lovnih kompetencija na Autonomne zajednice

i postojanje različitih normativa unutar pojedinih Autonomija.

Socijalni i ekonomski razvoj na svjetskoj razini

proizveo je duboke transformacije ambijenta i naglasio

potrebu za kompatibilnim korištenjem prirodnih resursa.

Zato i svi važeći zakoni koji reguliraju lovačku aktivnost

u Europi i Sj. Americi (izuzev Italije) nastoje

usuglasiti športsko i rekreacijsko gledište s mogućnosti

održavanja ravnoteže između ambijenta i gustoće populacije

divljači.

Španjolska koja je blizu Italiji po kulturi i tradiciji, i

koja je imala sve do 1970. g. istovjetnu situaciju u lovstvu

kao Italija, uspjela je započeti gospodariti faunom

više racionalno i spasiti od istrebljanja neke životinjske

vrste (crvena jarebica, zec, ris, smeđi sup, vuk i ptice

močvarice općenito).

Područje Španjolske odlikuje se velikim reljefnim i

klimatskim razlikama, što uzrokuje postojanje različite

faune. U središnjem dijelu postoji visoravan Meseta, s

nadmorskom visinom od 800-900 m, koja je okružena

planinskim masivima, a na sjeveroistoku prema Francuskoj

nalazi se Pirinejsko gorje u dužini od 450 km.

Na tim prostorima gotovo svugdje žive kunići i zečevi.

Kozorog (Capra pyrenaica) se razlikuje od onoga što

živi u Gran Paradisu po laganijim i više razmaknutim

rogovima. Iberijska divokoza nalazi se na Kantabrijskom

gorju u manjoj formi, dok je na Pirenejima znatno

veća. Rasprostranjenost srneće divljači je ograničena

na sjeverni dio zemlje. Divljač iz porodice kuna

rasprostranjena je po svim planinskim lancima. To su:

kuna, lasica, tvor i vidra. U šumskim kompleksima nalazi

se i ris, koji je manji od uobičajene forme s više naglašenim

pjegama.

Cijeli Pirinejski poluotok nalazi se na putu preleta

ptica selica, jer je to praktički "most" između Europe i

Afrike. Zbog toga se u doba preleta tu nalaze: grlica,

golub grivnjaš, prepelica, drozd, šljuka, divlja guska i

patka itd. Važna je prisutnost crvene jarebice (Alectoris

rufa hispanica) i fazana. Unatoč pretežito kontinentalnoj

klimi, može se reći daje Španjolska dosta bogata s

lovačkog stajališta i to posebice s divljači niskog lova.

Španjolska s površinom od 504 750 km 2 i oko 38

mil. stanovnika ima preko milijun lovaca ili 2,1 lovca

po ha ili 27,7 lovaca na svakih 1 000 stanovnika. Zakon

o lovu postoji još iz 1879. g. Sada je lovačka aktivnost

regulirana Zakonom 4/89 o očuvanju prirodnog

ambijenta. Lovna područja podjeljena su na zajednička

lovišta i lovišta pod specijalnim režimom.

Područja sa specijalnim režimom su:

nacionalni parkovi na kojima lov može biti zabranjen

(ima ih 10)

lovni rezervati - područja koja predstavljaju posebnu

biološku i znanstvenu vrijednost u kojima je

lov zabranjen (ima ih 7)

zone sigurnosti koje se nalaze u blizini naselja

nacionalni rezervati lova-predstavljaju javno dobro

sa posebno povoljnim uvjetima za uzgoj divljači.

Na njima je lov reguliran preciznim planovima odstrela

i sa svakom upravlja posebni tehnički direktor

(ima ih 40)

društvene lovne površine namijenjene lovu lokalnog

stanovništva (ima ih 32)

kontrolirane lovne zone koje su slične društvenima,

ali su u vlasništvu države (ima ih 22)

564


privatna lovišta veličine 500-1 000 ha su rezervati

vlasnika zemljišta (ima ih 30 066)

lokalni teritoriji osnovani radi unapređenja lovstva

na komunalnoj razini (ima ih 110).

Iz ovih podatada vidljivo je da su razni rezervati za

sprovodenje lovne aktivnosti brojni i zauzimaju površinu

od oko 35 mil. ha. Za obavljanje lova u Španjolskoj

potrebno je imati lovačku dozvolu, oružni list koji

može imati osoba s navršenih 18 g., a za karabine 21 g.

Od 1989. g. za obavljanje lovačke aktivnosti potrebno

je imati lovački ispit.

Vlasnici zemljišta imaju ekskluzivna prava na divljač

koja obitava na njihovom zemljištu, uvažujući sljedeće

zakonske norme:

- ispravno obilježavanje lovišta,

postavljanje ograda oko minimalno tražene površine,

zahtjev kompetentnoj administraciji za osnivanje

rezervata,

uredno podmirenje poreznih obaveza,

predočenje programa za korištenje pasa.

Važno je znati da u Španjolskoj postoji 17 lokalnih

uprava koje su kompetentne za regulaciju lova na

svom teritoriju.

Kod odstrela divljači visokog lova (papkara) primjenjuje

se načelo "prve krvi" tj. divljač pripada lovcu

koji je prvi ranio divljač (makar površinski). Divljač u

ograđenim prostorima nije podvrgnuta normama divljači

iz ostalih lovišta.

Točan broj španjolskih lovaca se ne zna, jer svaka lokalna

administracija izdaje dozvole za svoje područje.

U Španjolskoj se osim uobičajenog načina lova često

primijenjuju i sljedeće vrste lova:

- sokolarenje,

lov s vretnom (vrsta iz porodice kuna za lov divljih

kunića),

- lov s mrežom (zebe i druge ptice),

- lov papkara u doba parenja i

- lov jarebica vabljenjem.

Ove vrste lova uzrok su mnogih polemika, tako da

neke od njih u pojedinim lokalnim uporabama nisu dopuštene

ili su pod strogom kontrolom.

Odstrel lisica dozvoljen je izvan sezone lova u

mnogim autonomnim zajednicama. Periodično je dozvoljeno

odstreljivati jazavce, lisice, tvorove i američkog

nerca. Takoder je dozvoljen odstrel vrana izvan

glavne lovne sezone.

O odstrelu divljači vodi se statistika na razini administrativnih

jedinica, stoje mnogo lakše na manjim površinama.

Velike autonomne jedinice teško mogu imati

točne podatke, pa se tu uglavnom radi o procjenama.

Znanstvene studije o problemu lovstva obično obavljaju

kompetentni stručnjaci Sveučilišta na bazi ugovora.

Osobita pozornost posvećuje se proučavanju kunića i

kontroli brojnog stanja predatora.

Većina autonomnih jedinica na svom području pomažu

financijski ili stručne vlasnike rezervata za unapređenje

lovstva. Ta pomoć kreće se u granicama od

35-60 % potrebnih sredstava.

Na kraju članka autor daje podatke za Italiju, bez

posebnog komentara, radi usporedbe veličina.

Španjolska Italija

Ukupan broj lovaca 1 050 000 901 006

Površina u km kvadratnim 504 750 301262

Broj stanovnika 38 000 000 5 6250 000

Broj lovaca na 1000 st. 27,7 25,4

Broj lovaca na km 2 2,1 4,8

Unatoč nekim nelogičnostima u različitom tretiranju

lovstva u pojedinim autonomnim jedinicama, autori

daju opravdanje ovakvoj organizaciji lovstva u Španjolskoj,

jer su lovci u najmanju ruku vezani na područje

i zaustavljen je "lovački nomadizam".

MONTI E BOSCHI

(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš)

Iz dvobroja 3-4, svibanj-kolovoz 2001. g. dajemo

osvrt na sljedeće priloge:

Alberto Eccher Dali Eco: Novi izazov za šumarstvo

Svjetska javnost vrlo je dobro informirana o stanju

svjetske ekonomije, ali vrlo malo zna o zdravstvenom

stanju globalnog ekosustava, zahvaljujući kojemu može

postojati ekonomsko-produktivni podsustav.

Tri važne institucije: Svjetski institut resursa, Svjetska

banka i ONU u svojim programima "Ambijent" i

"Razvoj" od 1986. na dalje, donose studije razvoja pod

nazivom "Pilot analize globalnog ekosustava", a za

2002. g. predviđen je program istraživanja pod radnim

naslovom "Milenium Ecosystems Assessment", s ambicioznim

programom o mogućnosti Zemlje da održi

odnose prirodnih i antropoloških sustava.

Na bazi novih spoznaja o funkcioniranju prirodnih

sustava i djelovanju čovjeka, ostaje za zaključiti da je

dramatičan utjecaj našeg ekonomsko-produktivnog podsustava

na globalni ekosustav. To proizlazi iz činjenice

što je energetski input uporabom fosilnih goriva (nafta,

plin i ugljen) u stalnom porastu, dokje globalna energetska

konverzija pomoću fotosinteze manje-više na istoj

565


azini. Iz tih razloga koncentracija ugljičnog dioksida i

ostalih štetnih plinova koji doprinose učinku staklenika i

globalnom zagrijavanju u stalnom je porastu.

Globalno povećanje temperature u posljednih 100

g. je za 0,6 °C što se ne čini mnogo, ali je na primjer godina

1998. s prosječnom temperaturom od 14,58 °C

najtoplija godina u stoljeću. To povećanje raste progresivno

od ekvatora prema polovima, gdje je povećanje

2-3 °C. Posljedice ovog povećanja su velike materijalne

štete uzrokovane meteorološkim promjenama.

Šume su najveća aktivna spremišta ugljika. One sadrže

oko 80 % nadzemnog ugljika (kojega ima 40 % od

ukupne količine na zemlji). Kapacitet šuma za prihvat

povećanja koncentracia ugljičnog dioksida u atmosferi

ovisi o njenoj produktivnost i o vremenu opadanja proizvodnje

biomase. U okviru globalnih klimatskih promjena

kojima se ne poznaju granice, šumarstvu su dodijeljeni

novi zadaci sve većih zahtjeva. Kao preventivne

mjere u svrhu redukcije negativnih djelovanja,

potrebno je sačuvati bioraznolikost ili gdje je potrebno

i moguće uspostaviti ga, favorizirajući strukturalnu i fitocenološku

raznovrsnost. Tako se postižu stabilniji

šumski ekosustavi s boljom biološkom funkcijom. Boljom

bioekološkom prilagodljivošću postiže se i veća

mogućnost "apsorpcije" bez trauma uzrokovanih klimatskim

promjenama. Ovaj zadatak nije lagan, jer prelazak

na novu ravnotežu prolazi kroz vrlo kompleksne

prirodne procese. Većina autora slaže se da je u svrhu

postizanja maksimalnih učinaka za povećanje kapaciteta

uskladištenja ugljika potrebno poduzimati adekvatne

uzgojno-tehničke zahvate u postojećim šumama

i paralelno podizati nove (plantaže s brzorastućim

vrstama).

U operativnim planovima potrebno je predvidjeti

pažljivo i prilagodljivo gospodarenje šumskim ekosustavima,

što zahtijeva sve brže promjene u biosferi, pa

će u idućim godinama sve više doći u iskušenje ljudski

kapacitet suradnje s prirodom.

Giuseppe M o d i c a : Hrast kilu jak - Quercus petreae

(Matt.) Liebl u Aspromontu

U južnoj i središnjoj Italiji rasprostranjenost hrasta

kitnjaka značajna je, iako je areal fragmentiran u odnosu

na prošlost. U razdoblju od 1955. do 1999. g. mnogi

su autori proučavali rasprostranjenost hrasta kitnjaka.

Inzistiralo se na procjeni uloge ove vrste u svrhu proizvodnje

drveta na napuštenim poljoprivrednim površinama

brežuljaka i planinskih obronaka, kao komponente

miješanih listača.

To je vrsta visoke tehnološke vrijednosti (autor

kaže kao lužnjak, orah ili jasen). Populacije kitnjaka na

jugu Italije imaju i velik značaj zbog velike biološke i

geološke raznolikosti.

Ovaj članak prilog je poznavanju vegetacije Aspromonta

(Kalabrija) i doprinosi poznavanju rasprostranjenosti

i stanišnih karakteristika kitnjaka u južnoj Italiji.

Informacije o učešću kitnjaka u Aspromontu oskudne

su, i samo djelomično precizne. Kao na ostalom dijelu

apeninskog poluotoka, njegova je rasprostranjenost

veća i kontinuirana. Zbog negativnog antropološkog

djelovanja (požari, pašarenje i iracionalno korištenje)

od nekadašnje populacije ostale su samo male grupe,

često sastavljene od samo nekoliko stabala. Dolaskom

Rimljana na ovo područje posebno je poremećena

ravnoteža između broja stanovništva i prirodnih resursa.

Rimljani su proveli strahovitu devastaciju šuma

zbog potrebe za drvetom i smolom koje su iz Kalabrije

odvozili putem Rima i sjevernih oblasti. U idućem razdoblju

nastavio se proces nestajanja šuma, a pašnjaci

su zauzimali sve veće površine. Glede udaljenosti tržišta,

drvo je smatrano kao besplatan proizvod, poklonjen

od prirode, a ne kao proizvod koji zahtijeva brigu

da bi se mogao reproducirati. Posljednji udarac odraslim

stablima hrasta zadan je za potrebe izrade željezničkih

pragova u poslijeratnom razdoblju (1948). Pastiri

su često sjekli stabla kako bi potencirali izbijanje

mladica za prehranu stoke (posebice koza).

Glede činjenice daje unutar sekcije Robur (Q. pubescens,

Q. petreae i Q. robur) vrlo česta pojava hibridizacije

zbog oprašivanja vjetrom, naglašena je (posebice

u najjužnijim dijelovima) velika morfološka raznolikost.

Q. robur i Q. petreae su lako razdvojive vrste,

dok između Q. petreae i Q. pubescens postoje mnoge

prelazne forme, često čisti hibridi koji mogu izazvati

konfuziju. Zbog toga je možda rasprostranjenost kitnjaka

na južnom dijelu poluotoka manja, sličnost kitnjaka

sa Q. delechampii vrlo velika.

Glavna istraživanja vršena su u Nacionalnom parku

Aspromonte, čija površina iznosi 76 000 ha u provinciji

Reggio Calabria. Istraživanjem su pronađeni brojni

panjevi debljine do 150 cm u nižim predjelima i tanji

panjevi u višim predjelima. To ukazuje na neracionalne

sječe, što je uz pašarenje te učestale požare dovelo do

fragmentiranja staništa kitnjaka na površine maksimalne

veličine do 10 ha i pojedinačna stara stabla na strmim

padinama.

Stanje tih stabala je vrlo loše, produkcija sjemena je

oskudna, a grane i vrhovi često su kresani. Visina stabala

je mala zbog hladnog i sjevernog vjetra. Zajedno s

kitnjakom tu se nalaze sporadično i stabla česmine, te

ostaci pošumljavanja sa P. laricio. Tlo je vrlo erodirano,

a u sloju grmlja Erca arborea sudjeluje sa preko

50 %. Autor navodi da su česte krade pojedinih stabala

većih promjera.

Zbog velike starosti stabala urod sjemena je oskudan,

što uz pašarenje otežava prirodnu obnovu. Potrebno

je primjenjivati zaštitno uzgojne zahvate. Treba isključiti

sječu svih odraslih stabala radi mogućnosti prirodnog

zasijavanja, zaštititi prirodno obnovljene površine

od pašarenja i zaštititi dio sloja grmlja koje ima za-

566


VMimBL

Stanište kitnjaka u Aspromontu

Primjerak odraslog stabla u stjenovitom okružju

Pogled na degradirani okoliš sa sporadičnim kitnjakom

Stari primjerci kitnjaka na strmim kamenitim padinama

štitnu funkciju, te stvoriti sjemenske baze sa stablima iz

tog staništa zbogi daljnjeg širenja autoktonog kitnjaka.

Šumska patologija:

Giorgio Mare si, Paolo Ambrosi, Fabio Angel

i, Paolo Capretti: Crvenjenje krošnje smreke

- Rizosphaera kalkhoffii (Bubak) u Trentinu.

Početkom proljeća 2000 g. u raznim predjelima

Trentina konstatirano je intenzivno crvenjenje krošanja

smreke - Picea abies (L.) Karst, što je izazvalo veliku

zabrinutost.

U suradnji s lokalnim šumskim servisom i šumskom

operativnom jedinicom Poljoprivrednog instituta (Adige),

sprovedena su istraživanja i ustanovljen napad gljive

Rizosphaera kalkhoffii na iglicama smreke u cijeloj

površini obuhvaćene zone. Ova je gljiva i prije uočena

u šumama Trentina, ali uvijek na pojedinačnim stablima

i nikad tako intenzivno i na tako velikoj površini.

U ovom članku autor opisuje promatranu simptomatologiju

i intrakciju između parazita i stanišno meteoroloških

čimbenika.

Na napadnutim lokacijama ustanovljenje intenzitet

napada i uzeti su uzorci grana za laboratorijsko istraživanje.

Opažanja su obavljena u travnju kada je uočen

napad i ponovljena u kolovozu. U laboratoriju su istražene

iglice razne starosti iz kojih su izdvojene kulture i

uzgojene u mraku na 20 °C radi istraživanja morfoloških

karakteristika nametnika. Na napadnutim iglicama

bile su vidljive, već u momentu uzimanja uzorka u šumi,

crne fruktifikacije izlaznih otvora stoma. Pod mikroskopom

je potvrđeno da se radi o piknidama crne

boje koje su specifične za rod Rhizosphaera. Ista pojava

primijetila se i kod iglica koje su u stavljene u vlažnu

komoru zelene i prividno zdrave.

Paraleleno su snimljeni meteorološki podaci iz stanice

Adige i to temperature prvih mjeseci 2000-te godine

te zadnje tomjesječje 1999. g. zbog usporedbe s

prosjecima posljednjih 10g.

Zaključeno je da prosječne temperature nisu mnogo

odstupale od desetogodišnjeg prosjeka, ali su se pojavljivala

topla razdoblja u trajanju od nekoliko dana (uzrokovana

toplim vjetrom "foehn"), nakon čega bi opet

zahladilo. Veće su razlike od prosječnih bile u povećanim

oborinama.

Ovaj parazit poznat je u Italiji od prije, a također i u

zoni Trentina. Napada smreku, a američki stručnjaci ga

567


Crvenjenje krošnje smreke

Sušenje napadnutih iglica

Novi izbojci na napadnutom stablu

opisuju kao patogena na vrstama Piceapungens, P. rubra

i P. engelmani, ali uglavnom kao štetnika rasadnika

i plantaža božičnih stabalaca. Kako su u ovom slučaju

najviše pogođena stabla u dubokim udolinama (često

uz vodotoke) na rubovima šuma, smatra se da je šteti

doprinijeo klimatski stres vezan ponavljanim promjenama

temperatura (zamrznute, a zatim toplim vjetrom

zahvaćene iglice), stoje naknadno pogodovalo napadu

parazita.

Promatrani simptomi ne predstavljaju realnu opasnost

za smreku, ali se mogu uvrstiti u one koje se u novije

vrijeme zbog posebnih meteoroloških stanja pojavljuju

sve češće, što će zahtijevati naknadna istraživanja.

Tommaso Anfodillo, Carlo U rb in at i: Sume

visokih područja u alpskom području - fizionomija,

ekologija i moguće promjene

S obzirom na razne prijelazne oblike, teško je utvrditi

gornju granicu šume. Predložene definicije mogu

se smatrati funkcionalnima u obilježavanju dinamike

tih sustava. Prelazak "guste"subalpske šume prema rijetkim

i diskontinuiranim Koerner (1998 g.) je svrstao

u tri granice:

gornja granica šume je linija koja obilježava gornji

dio kontinuirane šumske vegetacije

Piknidc gljive Rhizosphaera k.

gornja granica drveća je linija koja spaja gornji dio

grupe stabala (koje imaju oblik stabala i visinu veću

od tri metra)

gornja granica vrsta je linija koja spaja gornji dio

izoliranih drvenastih individua u zoni borbe za opstanak

Ove su granice uvjetovane raznim stanišnim čimbenicima

i antropološkim djelovanjem u obliku upotrebe

drveta i pašarenja te u novije vrijeme rekreativnom

aktivnošću. Promjene atmosferskog sadržaja također

utječu na strukturu i dinamiku tih šuma.

Sume visokih područja uz ambijenta Ino naturalističke

uloge, obavljaju i važne funkcije kao zaštita od

erozije i obrana od lavina. Gornja granica stabala ovisi

o prosječnoj temperaturi vegetacijskog razdoblja, koja

se kreće od 5,5-7,5 °C, a traje u prosjeku 5 mjeseci (od

svibnja do rujna). Najviše zone mogu se smatrati one

na visinama od 4 000-4 300 m n.v., što ovisi o geografskoj

širini. Ta se granica negdje spušta i na visinu

od 1 600-2 300 m n.v.

Odgovori na pitanje zašto jedna biljka na visokoj

nadmorskoj visini ne može poprimiti oblik stabla svode

se na nekoliko predpostavki:

zimska dehidracija dijela biljke koji je izvan snježnog

pokrivača, uzrokovane velikom hladnoćom i

568


graft* r*

^***'.-

*

Tipični oblici visokoalpske vegetacije: a) i b) planinska šuma limbe (Pinus cembra),

c) planinska šuma ariša i limbe, d) zimski krajolik

vjetrovima, što onemogućava sazrijevanje epiderme

teškoće oko proizvodnje, disperzije, klijanja sjemena

i oslobađanja mlade biljke vrlo su delikatne faze

(trka preko prepona), na koje utječe stanje ugljičnog

dioksida i odnos asimilacije i respiracije

mehanička oštećenja od vjetra, snijega, leda, lavina

i odrona, te napad patogena (posebice gljivičnih)

koje mogu smanjiti masu lišća. Najkritičnija faza za

mladu biljku je kad počinje izlaziti iz relativno toplog

sloja grmlja da bi postalo "stablo" i bude izložena

izravnom djelovanju atmosferskih čimbenika.

Novija istraživanja pretpostavljaju da se ne radi toliko

o nedovoljnoj asimilaciji, koliko o nemogućnosti

biljaka da pohrane proizvode asimilacije zbog niskih

temperatura.

Aktualna fizionomija alpskih šuma na visokim položajima

proizlazi dobrim dijelom iz dugotrajnog antropološkog

"pritiska", koji je utjecao na strukturu i

prostorni raspored šumskih cenoza. Ove su zone osjetljive

na povećanje temperature i mogu poslužiti kao indikator

za ambijentalne promjene i za negativan utjecaj

povećanja koncentracije ugljičnog dioksida i ostalih

plinova.

Odgovori na sva ova pitanja nisu usuglašeni. Naprotiv,

ovisnost o lokalnim prilikama oblikuje razne

učinke iz čega proizlazi potreba za mnogo složenijim

odgovorima.

Frane Grospić dipl. ing.

Prof. dr. sc. Jasminka Igre Barčić, prof. dr. sc. Milan Maceljski,

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA ZAŠTITA BILJA OD ŠTETNIKA,

2001. Zrinski d.d., Čakovec

Iz tiska je izašla knjiga, sveučilišni udžbenik, naših

eminentnih stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu

iz područja biljne zaštite pod suvremenim naslovom:

Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika.

Nakladnik je Zrinski d.d. Čakovec, 2001. god. Knjiga

je formata 17 x 24 cm. Estetski i tehnički je na visokoj

razini. Opseg je 247 stranice, dvije tablice i 173 slike

shema, tehničkih prikaza i izuzetno kalitetnih originalnih

slika u boji.

569


*

Knjiga uz Proslov i t/vod sadrži 17 poglavlja, kako

slijedi: Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite

bilja, Karantenske mjere, Otporni kultivari, Plodored

u ekološki prihvatljivoj zaštiti bilja, Agrotehničke mjere,

Mehaničke mjere, Fizikalne mjere, Biološke mjere,

Mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava za zaštitu

bilja, Bioinsekticidi, Biotehnička sredstva za zaštitu bilja

od štetnika, Ekološki prihvatljivi zoocidi, Ekološki

prihvatljiviji načini primjene sredstava za zaštitu bilja,

Integrirana zaštita bilja i zaštita bilja u ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji, Prikaz važnijih štetnika kul-

tura i mjera zaštite od njihova napada uz ocjenu ekološke

prihvatljivosti pojedinih mjera, Prilozi i Važnija

vrela podataka.

Poljoprivredne kulture i ukrasno bilje napadaju

brojne štetočine. Gubitak u poljo-privrednoj proizvodnji

u Hrvatskoj iznosi 29,2 % potencijalnog prirasta, a

to je 500 mulijuna USD godišnje. Tijekom Drugog svijetskog

rata naglo se razvijala kemija (DDT, ditiokarbamatni

fungicidi i translokacijski herbicidi). Tada je

započela "era kemije". Porastom ekoloških spoznaja

započinje "era ekologije". Smanjuje se potražnja kemijskih

sredstava. U isto vrijeme pronalaze se novi

spojevi bez "cidnog" djelovanja, poglavito biološke i

biotehničke mjere suzbijanja, selekcija i uzgoj otpornih

kultivara. Svijet ulazi u treći milenij, u "eru ekologije

i kakvoće". Za to je potrebno mnogo veće znanje

agronoma i seljaka. Ekološki prihvatljive mjere zaštite

sadrže: karantenu, uzgoj otpornih kultivara, suvremene

agrotehničke mjere (zdravo sjeme i sadni materijal,

čuvanje uskladištenih proizvoda), mehaničke i fizikalne

mjere zaštite, primjenu biotehničkih sredstava bez

"cidnog" djelovanja, dakle ekološki prihvatljivih kemijskih

pripravaka. Budućnost zaštite bilja u eri ekologije

može se ostvariti u integriranoj zaštiti bilja. Sve

navedeno sadržaj je ove vrijedne knjige pod motom da

suvremena poljo-privreda traži manje materijalnih a

više intelektualnih ulaganja. Treba nam dakle mnogo

više znanja i znanstvenih dostignuća. Tako obrađena

tematika može biti siguran putokaz u održivu i ekološki

prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju. Čitatelj će

u knjizi pronaći pravi i jedini put u suvremenu zaštitu

bilja. Knjiga je namijenjena studentima Agronomskog

fakulteta, agronomima, šumarima i svima onima koji

se bave fitomedicinom. U njoj se nalaze nove spoznaje

i znanstvena dostignuća u nas i u svijetu. Izražavamo

zahvalnost i upućujemo čestitke autorima.

Ova vrijedna knjiga može se nabaviti kod nakladnika

i autora.

Dr. M. Harapin

Uvod

Svjetsko šumarstvo nalazi se pred brojnim izazovima

kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje

šuma kao posljedica zagađenosti okoliša te promjene u

starim šumama u umjerenom klimatskom pojasu, gubitak

šumskog zemljišta zbog prenamjene u druge svrhe

u zemljama tropskog područja, degradacija i osiromašenje

sastojina, kao i proizvodnja šumskog otpada

kojoj su uzrok neprikladan i neodrživ način sječe šuma.

U zadnje vrijeme, zbog zabrinutosti u svezi s razvojem

šuma i šumskih proizvoda pojavljuju se teme poput

570

IZVADAK IZ FAO PROGRAMA ZA EKOLOŠKI

PRIMJERENU ŠUMSKU SJEČU

označavanja proizvoda od drva, prijedlozi za ograničavanje

trgovine, čak i bojkotiranje tropskog drveta koje

dolazi iz šuma u kojima se ne gospodari održivo.

Iako je u zadnjih dvadeset godina kod izvođenja

šumskih radova postignut značajan napredak uvođenjem

visokomehaniziranih i specijaliziranih strojeva

koji omogućuju ekološko, profitabilno i društveno prihvatljivo

iskorištavanje šuma, još uvijek postoji potreba

za primjenom odgovarajuće politike i pravilnika o

ekološkoj sječi s ciljem promicanja održivosti proizvoda

od drva i sporednih šumskih proizvoda.


Godine 1991. diljem svijeta iz šuma su iznesene 3,4

milijarde kubičnih metara oblovine (FAO 1993). Nešto

više od polovice ove količine iskorišteno je za industrijsku

proizvodnju, a ostatak je upotrijebljen za ogrjev.

Ukupni svjetski šumski resursi procjenjuju se na

oko 4 100 milijuna hektara. Uz neprestani porast krčenja

šuma zbog prenamjene (pretvaranje u poljoprivredno

zemljište, izgradnja infrastrukture, urbanizacija;

krčenje se samo u tropskim područjima procjenjuje na

15,4 milijuna hektara godišnje), očita je potreba za zajedničkim

naporom političara, menadžera, tehničkog

osoblja i poslovođa radi poticanja programa za razvoj

šuma, koji bi interes za očuvanjem šuma uskladili s razumnim

korištenjem šumskih potencijala kako bi se

sačuvala njihovu punu sposobnost obnove.

Sječa šuma i održivi razvoj

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša

i razvoj (UNCED), održanoj 1992. u Rio de Janeiru,

šumarstvu je posvećena posebna pozornost - Agenda

21, poglavlje 11, pod nazivom "Borba protiv krčenja

šuma". Poseban naglasak stavlja se na potrebu za

promicanjem učinkovitog korištenja šuma i procjene s

ciljem postizanja pune vrijednosti dobara i usluga iz

šuma i šumskih zemljišta. (UNCED 1992). Činjenica

je da se kod mnogih šumskih radova može primijetiti

kako se ukupan potencijal šuma i šumskih zemljišta ne

ostvaruje kao glavni poticaj razvoja. Preduvjet održivom

iskorištavanju šuma su jasan plan sječe, prikladno

praćenje i izvođenje radova, kao i procjena nakon

obavljene sječe, uz porast proizvodnje dobara i usluga,

ponajprije proširenje ponude šumskih proizvoda (proizvoda

od drva i sporednih proizvoda). To bi povećalo

dohodak i zapošljavanje, unaprijedilo život stanovništva

ruralnih područja bez nanošenja štete regenerativnom

kapacitetu šuma i njihovu doprinosu dobrobiti čovječanstva,

kojim će biti zadovoljene i potrebe budućih

generacija.

Postoje brojne definicije održivosti. Godine 1904.

G.L. Hartig, ravnatelj Pruske šumarske uprave u Berlinu

ovako je definirao održivost:

"Svaki mudri šumarski direktor mora dobro procijeniti

šumske sastojine, kako bi ih maksimalno iskoristio,

a generacijama koje dolaze ostavio mogućnost da

od njih imaju barem toliko koristi koliko je imaju sadašnje

generacije."

1988. Vijeće FAO-a prihvatilo je sljedeću definiciju

održivog razvoja:

"Upravljanje i očuvanje prirodnih resursa temelje

se na orijentaciji prema tehnološkim i institucijskim

promjenama koje će osigurati zadovoljenje potreba sadašnjih

i budućih generacija. Ovakav održivi razvoj

štiti vode, zemlju, biljne i životinjske genetske resurse.

To je ekološki razvoj, tehnički prikladan, ekonomski

isplativ i društveno prihvatljiv."

Definicija Komisije Bruntland (WCED 1987

Svjetska komisija za zaštitu okoliša i razvoj) možda je

najčešće citirana: "razvoj koji udovoljava potrebama

sadašnjih generacija ne uskraćujući pritom budućim generacijama

mogućnost zadovoljenja njihovih potreba."

Imajući na umu smanjenje resursa kojemu su uzrok

propadanje šuma u područjima umjerene klime, te prenamjena

šumskog zemljišta i degradacija šuma u tropskim

krajevima, sječu šuma potrebno je provoditi na

način koji će osigurati očuvanje baze šumskih resursa.

Poznato je da se zbog složenosti i raznolikosti vegetacijskog

pokrova, te zbog faune u raznim šumama,

šumski radovi i intervencije u šumi moraju dobro isplanirati

i nadgledati u skladu s očuvanjem okoliša,

kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šumskih

proizvoda (proizvoda od drva i sporednih proizvoda).

Optimalno iskorištavanje šumskih proizvoda nije uvijek

moguće zbog čimbenika poput okoliša, dostupnosti,

raspoloživosti tehnologije za sječu, resursa, zakona

i propisa.

Nova dimenzija sječe šuma

Sa stajališta FAO-a, sječa šuma u odnosu na društveno-ekonomski

razvoj doživjela je bitne izmjene. U

šumarstvu je potrebno češće uvoditi pojam uporabe

šire ponude šumskih proizvoda koja će se zasnivati na

održivom upravljanju resursima. Uz drvo postoji čitav

niz šumskih proizvoda koji se mogu iskoristiti za ostvarenje

dobiti, te za zapošljavanje, osobito lokalnog

stanovništva. Tako u mnogim slučajevima sječa više ne

znači samo rušenje stabala, nego podrazumijeva i cijeli

niz sporednih proizvoda (de la Cruz 1989.). Neki od

njih su ukrasne biljke, biljke za izradu lijekova, med,

smole, tanin, voće, gljive, orasi, divljač kao prehrambena

namirnica te lovački trofeji. Sječa se tako može

definirati kao pridobivanje sirovina iz šuma. Prema

ovakvom novom pristupu sječa je nezavisna tehnička

disciplina koja se mora promatrati kao snažna veza između

resursa, šumarskih poduzeća i tržišta. FAO je, uz

tradicionalne programe za sječu, razvio i programe za

dobivanje sporednih proizvoda, te izradio studije o sječi

manjih razmjera uz sudjelovanje većeg broja ljudi,

objavljene u šumarskom članku br.87 (de la Cruz,

1989.), kao i studiju o prikupljanju, preradi i prodaji

jestivih gljiva sa šumskih plantaža u Čileu (Donoso i

Kilkki, 1993.). Vrijednost gljiva je do 1990. g. dosegla

3 milijuna USD godišnje.

Programi i projekti za sječu šuma, trgovinu i

marketing

Kao odgovor na potrebu za unapređenjem ekološki

ispravnog i održivog izvođenja šumskih sječa širom

svijeta i potporu transferu prikladne tehnologije, FAO

je stvorio komunikacijsku mrežu između znanstvenika

571


i praktičara iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u

svrhu razmjene informacija i iskustava s područja šumarskog

strojarstva, sječe i transporta. Dvaput godišnje

objavljuje i distribuira bilten pod nazivom FAO

Bilten o sječi šuma.

FAO Bilten o sječi šuma

Cilj biltena je promicanje ekološke šumarske prakse

u čitavom svijetu putem izvještavanja o FAO programima

i aktivnostima na ovom području, s naglaskom

na sporna pitanja koja se pojavljuju te na konflikte.

Izvještava o napretku u smanjenju štetnih posljedica

sječe šuma na okoliš i šumske sastojine, tlo i terene,

napretku u iskorištavanju drveta, zapošljavanju i ostvarivanju

dobiti, prevenciji nesreća na radu i smanjenju

zdravstvenih rizika kod obavljanja šumskih radova.

Ovaj četverobojni bilten na 12 stranica distribuira se

širom svijeta u gotovo 4 000 primjeraka po izdanju. Na

listi članova ove mreže nalaze se stručnjaci s područja

šumske mehanizacije, osoblje za planiranje i šumarsku

politiku, voditelji šumskih radova, tehničari i šumski

radnici, kao i domaći i međunarodni službenici zainteresirani

za šumarstvo te predstavnici masovnih pokreta.

Danas se ovaj bilten šalje raznim institucijama: državnim

šumarskim upravama, šumarskim fakultetima,

tehničkim školama, obrazovnim centrima, institutima

za istraživanje, šumarskim bibliotekama, poduzećima

za šumarstvo i šumarsku industriju, posrednicima za dodjelu

ugovora o obavljanju šumskih radova, nevladinim

udrugama, FAO/UNDP regionalnim i državnim predstavništvima,

bankama za razvoj, te Svjetskoj banci.

Prijedlog o osnivanju svjetske mreže koja će pokrivati

područje šumarskog strojarstva, sječe i transporta,

nastao je na temelju preporuka sa sastanka stručnjaka

na temu FAO Programa za usavršavanje sječe šuma,

održanog 23-27. travnja 1990. godine u mjestu Kotka u

Finskoj. FAO Bilten o sječi šuma sastoji se uglavnom

od uvodnika, obrađenih tema iz područja sječe šuma u

kontekstu odnosa prema gospodarstvu, društvu i okolišu,

te izvješća o korištenju novih tehnologija u planiranju

šumskih cesta, izgradnji, sječi i transportu, kao i

o aktivnostima domaćih i međunarodnih organizacija,

posebice: ILO (Međunarodna organizacija rada),

UNIDO (Organizacija za ulaganje i razvoj pri Ujedinjenim

narodima), ISO (Međunarodna organizacija za

određivanje standarda), ITTO (Međunarodna organizacija

za tropsko drvo) itd. Bilten pokriva i sastanke

kojima je tema strojarstvo, odnosno sječa šuma.

Program za ekološki primjerenu sječu šuma

Svrha je ovog programa doprinos održivom razvoju

putem pronalaska, testiranja i omogućavanja primjene

napredne tehnologije u sječi drva u tropskim šumama.

Sječa drva obuhvaća sve radnje koje se odnose na rušenje

stabala, izvlačenje panjeva i drugih korisnih dijelova

iz šume za preradu u industrijske proizvode. Termin

tehnologija sječe odnosi se na primjenu znanstvenih i

tehničkih načela zajedno s obrazovanjem i obukom, a s

ciljem usavršavanja radne snage i opreme, te operativnih

metoda sječe industrijskog drveta.

Aktivnosti koje se provode u okviru programa proizlaze

izravno iz neodložnih zadataka koje određuje

Deklaracija iz Ria u Poglavlju 11. Bilješke 21. Na primjer

u Načelu 4. Deklaracije navodi se: "Da bi se postigao

održiv razvoj, zaštita okoliša mora postati sastavnim

dijelom razvojnog procesa i ne može se izdvojeno

promatrati". Načelo 11 kaže: "Države će postaviti

učinkovite ekološke pravne okvire", a Načelo 17:

"Procjena utjecaja na okoliš provodit će se za određene

aktivnosti za koje se vjeruje da nanose znatnu štetu

okolišu. Procjena će biti pravni instrument kod donošenja

odluka od strane nadležne državne vlasti." U Poglavlju

11 također se navodi: "neodrživo komercijalno

rušenje stabala" mora se zaustaviti. Bitno je razviti

"ekološki ispravne metode i praksu sječe šuma koje će

biti ekološki prihvatljive i ekonomski isplative", a šumarstvo

mora doprinositi kako razvoju gospodarstva,

tako i zaštiti okoliša poticanjem razvoja "učinkovite

tehnologije i boljeg održivog korištenja ostataka nastalih

pri sječi i obradi."

Navedene su glavne aktivnosti Programa ekološki

primjerene tehnologije sječe šuma za održanje tropskih

šuma kako ih trenutno planira FAO (Sječa šuma, trgovina

i marketing pod nadzorom Odjela za šumsku proizvodnju).

Ove će se aktivnosti započeti u okviru redovnog

programa FAO-a, no za njihovo će provođenje

biti potrebna dodatna novčana potpora.

i) Određivanje jasnih smjernica za ponašanje osoblja,

korištenje opreme i tehnika kod izvođenja šumskih

radova. Ove smjernice činit će model "načina

rada" koji će vlade usvojiti kako bi se smanjio štetan

učinak sječe industrijskog drva na okoliš.

ii) Izrada studija u kojima će se uspoređivati konvencionalna

i moderna tehnologija u tri glavne tropske

regije. Ove će studije poslužiti za prikazivanje poboljšanog

načina rada, mjerenje koristi i troškova

ovakvih radova, te za poticanje uvođenja ekološki

primjerene tehnologije u zemljama u razvoju.

iii) Radi smanjenja količine otpada proizvedenog sječom

razvit će se tehnologije za unapređenje iskorištavanja

šumskih ostataka.

iv) Izradit će se metodologije za procjenu odnosa proizvoda

od drva i sporednih proizvoda, kako bi se

smanjile štetne posljedice sječe stabala na uzgoj,

sakupljanje i ubiranje sporednih proizvoda.

v) Razvoj i provjera postupka za procjenu štetnog

djelovanja predloženog načina izvođenja sječe na

tropske šume.

572


vi) Održavanje tečajeva za obuku i stručnih konzultacija

s ciljem doprinosa primjeni unaprijeđenih tehnologija

sječe. Tečajeve i konzultacije u zemljama

u razvoju organizirat će vladine agencije, privatna

poduzeća i poduzetnici.

Program usavršavanja i obrazovanja

U anketi o potrebama za obučavanjem radnika koju

je FAO proveo u 29 zemalja uz pomoć Finskog programa

za obučavanje u šumarstvu, jasno je kako su česte

promjene osoblja zbog sezonske prirode šumskih radova.

Ova će činjenica svakako utjecati na potrebu za

prostorima za održavanje obuke, vrstu obuke i nastavni

plan te obrazovne programe. Ustanovljeno je kako su u

nastavnom programu šumarskih fakulteta strojarstvo,

sječa šuma i transport u ukupnoj nastavi zastupljeni sa

10-15%.

Tehnička je razina naobrazbe slabo zastupljena na

fakultetima. Najveća je potreba za zanatskim obrazovanjem.

Primijećen je značajan nedostatak prostora i

nastavnog materijala.

Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing posvetio

se stoga, uz pomoć različitih donatorskih agencija, održavanju

tečajeva, radionica, seminara i stručnih konzultacija

na čitav niz tema koje se odnose na planiranje

i izvođenje šumskih radova, pitanje sigurnosti i zaštite

na radu, uvođenje odgovarajuće tehnologije, rušenje

stabala u planinama, na planiranje i izgradnju cesta u

tropskim krajevima te sječu šuma i zaštitu okoliša.

U sklopu programa održanje Seminar iz ekonomije

i upravljanja šumskim operacijama za zemlje u tranziciji

prema tržišnoj privredi. Seminar je održan u mjestu

Gmunden u Austriji - 27. lipnja do 2. srpnja 1994.

godine.

Cilj seminara bilo je davanje osnovnih informacija

o načelima ekonomski učinkovitog i ekološki ispravnog

izvođenja šumskih radova u kontekstu tržišno orijentiranog

privrednog sustava.

Poseban će se napor uložiti u isticanje pravnih, institucijskih,

organizacijskih i administrativnih mjera putem

državnih službi i programa ministarstava poljoprivrede

i šumarstva, u svrhu poticanja razvoja privatnih

šumarskih poduzeća na temeljima austrijskog iskustva.

Polaznici seminara izmijenit će iskustva i informacije.

Podnosit će izvješća o stanju u zemljama iz kojih

dolaze. Izvješća će sadržavati podatke o postignutom

uspjehu, problemima i teškoćama na koje nailaze kod

pretvorbe centraliziranih poduzeća u tržišno orijentirana

poduzeća. Također će iznijeti podatke o stanju u šumarstvu,

zakonodavstvu, vrsti i veličini šumarskih poduzeća,

zapošljavanju, dohotku, zaštiti okoliša, savjetodavnoj

službi, obuci, obrazovanju i istraživanju.

Baza podataka o opremi

FAO Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing

ustanovio je bazu podataka o šumarskom strojarstvu,

strojevima za sječu i transport, opremi i alatu glavnih

proizvođača i dobavljača iz čitavog svijeta. Sustav tako

danas sadrži informacije o više od 240 kompanija iz cijeloga

svijeta.

Raspoložive informacije odnose se na širok spektar

opreme koji uključuje osnovnu, srednju i vrlo naprednu

tehnologiju i sustave za sječu šuma. Cilj je baze podataka

omogućavanje tehničkim servisima da državnim,

dioničkim i privatnim poduzećima omogući odabir odgovarajuće

opreme i strojeva u skladu s njihovim društvenoekonomskim

potrebama i stanjem šumarstva.

Na temelju iskustava na raznim projektima iz drugih

područja, sakupljeni su i podaci o učinkovitosti i

različitom tipovima troškova za različite sustave sječe

šuma. Tako se na temelju ove baze podataka može vrlo

brzo procijeniti učinkovitost i visina troškova sječe.

Uspostava ovakvih baza podataka značajno je povećala

učinkovitost i kapacitet tehničke podrške u

zemljama članicama FAO-a.

Korištenje sporednih šumskih proizvoda

U zemljama velike raznolikosti poput Švedske i Japana

vrijednost sporednih šumskih proizvoda procjenjuje

se na 20-25 % ekonomske vrijednosti drvnih proizvoda.

Sporedni šumski proizvodi još su značajniji za

gospodarstva mnogih zemalja u razvoju. Poznat su primjer

brazilski oraščići, guma, palmina srčika, gljive,

med i pčelinji vosak, ratan i bambus. Ovi proizvodi,

kao i mnogi drugi, manje poznati, no od velike važnosti

za lokalno stanovništvo, imaju potencijal kojim će

povećati vrijednost šuma, te na taj način smanjiti vjerojatnost

krčenja šuma. Branje, transport i tehnike skladištenja

sporednih šumskih proizvoda obično su složene

zbog kratke sezone u kojoj je odlučujuća brza dostava

na tržište. FAO surađuje sa stručnjacima za sporedne

proizvode kako bi unaprijedio branje, preradu i skladištenje,

a s ciljem postizanja maksimalnog doprinosa

ovih proizvoda društvenom dohotku i zapošljavanju u

arralnim zajednicama.

Publikacije

Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing izradio je

niz izvješća o oglednim primjerima sječe šuma koji se

bave inovativnim sustavima i tehnikama koje će povećati

standarde sječe i učinkovitost, smanjiti troškove i

štetan utjecaj šumskih radova na okoliš. Cilj je studija

detaljno dokumentiranje ekološki primjerene i održive

tehnologije korištenja šuma, koja bi mogla biti zanimljiva

mnogim šumarskim poduzećima u brojnim

zemljama.

573


nice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim

stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade

u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu

očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice

će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici

Dr. sc. Marilena Idžojtić

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

576

koje ce povećati produktivnost uz materinvesticije ili

bez njih. Potiče sudjelovanje lokalnog stanovništva u

iskorištavanju šuma. Oprema koju predlaže priručnik

jednostavna je i nije skupa, olakšava posao i štedi energiju

radne snage, a lako se može proizvesti od materijala

koji su na raspolaganju u skromnim kovačnicama

ili u prostorima za održavanje opreme, odnosno na

mjestu izvođenja radova.

Preostala dva priručnika sadrže upute o rušenju stabala

uz pomoć žičara te planiranju i izgradnji šumskih

cesta. Ove su teme vrlo zahtjevne, pa je potrebno uložiti

puno truda u svladavanje vještina kojima se bave.

Mnoge publikacije Šumarskog odjela FAO-a (Šumarski

članci) bave se isključivo sječom i transportom

trupaca (u više od 110 članaka objavljenih u ovoj seriji).

Od početka izlaženja 1977.godine, 15 je izdanja bilo

posvećeno isključivo ili uglavnom sječi i transportu.

Serija je namijenjena znanstvenicima i instruktorima,

profesionalcima na području šumarstva ili na srodnim

područjima te visokopozicioniranim dužnosnicima,

čije prosudbe mogu utjecati na očuvanje i razvoj

šuma u budućnosti.

Zaključak

Važno je upamtiti kako načini obavljanja sječe nisu

po sebi toliko značajni koliko su značajni učinci njiho-

~CT.TTilivnic;TT &t^T7vnrrcTCTTTi^ vv^iaji vjnujamiMi ua vv^ jt

održati ekološke i kulturne vrijednosti šuma iz kojih će

se istovremeno, održivim iskorištavanjem, opskrbljivati

drvom za prodaju.

Zakoni i politike koji su pretjerano strogi guše inicijativu

i na taj način otežavaju djelovanje kod promjena

stanja. Najbolji su šumarski pravilnici koji stvaraju podlogu

za donošenje odluka i procjena, no istovremeno

dopuštaju dovoljno fleksibilnosti za prilagodbu smjernica

kod širenja spoznaja o funkciji ekosustava i potrebama

za uzgojem šuma. Prilagodba je potrebna i kada

dođe do promjena društveno-ekonomske situacije u

zemlji ili regiji. Učinkoviti pravilnici ne mogu se pisati

bez sudjelovanja potencijalnih korisnika i svih zainteresiranih

strana. Tako bi u stvaranje pravilnika trebalo

uključiti državne šumarske dužnosnike, predstavnike

nevladinih udruga, tehničke stručnjake, osobe čiji život

ili kulturno dobro ovisi o održivosti šumskih resursa.

Izvor: Forest Codes of Practice, FAO Forestry

Paper 133, ISBN 92-5-102923-2, 1996.

Jela Bilandžija

Projekt obnove i zaštite obalnih šuma

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Grada Vukovara 78 10000 Zagreb

Novo stručno izdanje

Drvo je jedna od rijetkih sirovina što prate čovjeka

otkako se svejsno počeo služiti prirodnim izvorima za

svoje potrebe, pa do današnjeg atomskog i interplanetarnoga

doba. Nestašice su međutim, počele stvaranjem

prvih većih naselja još u srednjem vijeku. U novije

vrijeme s povećanjem broja stanovnika i naglim razvitkom

industrije počela je kriza drveta. Moderno doba,

odnosno kemijska znanost, pružili su čovjeka niz

materijala koji bi trebali zamjeniti drvo ili njegove prerađevine.

Međutim, usprkos svemu drveta je potrebno

sve više, jer je ono jedinstvena sirovina koja ima toliko

cijenjenih svojstava koje surogati nisu mogli imati.

Stoga, u prve i najvažnije mjere zaštite drva kao krizne

sirovine ubrajamo sušenje. Stoga je u pripremi publikacija

To je prvi put napisana studija o klimi i prirodnom

sušenju drva, u kojoj se proces prirodna sušenja promatra

isključivo sa stajališta meteorolgije. Knjiga će

imati oko 150 stranica teksta sa 13 karata, 15 slika i 8

tablica, a podijeljena je a dva dijela.

574

KLIMA I PRIRODNO SUŠENJE DRVA

koju je izradio

dipl. ing. Tomislav Dimitrov

Prvi je dio naslovljen - "Općenito o vremenu i

klimi" i "Odnosi atmosfere i drva". U tom dijelu autor

piše o fizikalnim odnosima atmosfere i drva i objašnjeni

su oni meteorološki elementi koji utječu na sušenje

ili vlaženje drva. Uz to autor obraća pozornost sve ve-


ćim potrebama za dodatnim količinama tzv. alternativnih

izvora energije vjetra i Sunca te mogućnosti njihova

korištenja.

Drugi je dio naslovljen - "Sadržaj vlage (vode) u drvu"

i "Izolinije (lignoizohigre) analizirane regije". Autor

radi boljeg razumijevanja materije objašnjava određene

spoznaje o higroskopskim svojstvima drva, konceptu

ravnotežne vlage, brzini i trajanju prirodnog sušenja

drva te o principu kašnjenja. Opisana je metoda

rada pomoću koje su na temelju 20-godišnjih podataka

određenih meteoroloških elemenata sa 109 meteoroloških

postaja, izrađene tablice mjesečnih vrijednosti

sadržaja ravnotežne vlage u drvu. Prema tim tablicama

izrađene su originalne karte prostorne razdiobe sadržaja

ravnotežne vlage u drvu za pojedine mjesece te njeno

godišnje kolebanje, za područje analizirane regije koja

obuhvaća sve države nastale nakon raspada bivše SFRJ.

Ova znanstvena knjiga daje općenit uvid u klimu

pojedinih područja analizirane regije i u očekivane, za

svako mjesto, vrijednosti do kojih se drvo može prirodno

osušiti. Na kraju knjige dana je i tablica pomoću

koje se može u svakoj točki motrenja dobiti trenutačna

vrijednost ravnotežne vlage.

Knjiga je namijenjena stručnjacima koji se bave

prirodnim sušenjem drva radi mehaničke i kemijske

preradbe, organizacijama koje se bave projektiranjem

poduzeća za drvnu industriju, koje će u svom sastavu

imati skladište piljene građe i ostalih drvnih sortimenata

radi prirodnoga sušenja. Stoga je poznavanje klime

kao meteorološke podloge veoma važno jer pogrešno

odabrana lokacija skladišta uzrokuje financijske gubitke

za dulje vrijeme.

Knjiga može korisno poslužiti i studentima Šumarskog

fakulteta kao i učenicima srednjih drvnotehničkih

i šumarskih škola. Publikacija izlazi iz tiska potkraj

studenog 2001. god., a stajat će oko 80 kuna.

Ovime ujedno pozivamo sva poduzeća drvne industrije,

obrtnike i ostale zainteresirane za propagiranje

svojih tvrtki i djelatnosti radi uvrštavanja u knjigu,

koja će biti ponuđena i na područjima nama susjednih

zemalja. Time se daje i financijska potpora koja utječe

na sniženje troškova tiskanja i prodajne cijene knjige.

Upite o oglašavanju, kao i donacije uz otkup knjiga,

molimo dostaviti tiskarskom izdavačkom dioničkom

društvu A.G. Matoš, Samobor, Matoševa4.

Telefon: 01/33 61 622 Telefaks: 01/33 62 429 ili autoru

tel./faks: 01/61 52 282.

Tomislav Dimitrov, dipl. ing.

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

DRUGI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA ČETINJAČE

(EUFORGEN = Europski program za očuvanje

šumskih genetskih izvora)

Valsain, Španjolska, 20 - 22. rujna 2001. godine

Na drugom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za

četinjače sudjelovali su predstavnici 27 europskih država:

Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka,

Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Litva,

Madžarska, Makedonija, Malta, Norveška, Njemačka,

Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska,

Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija. Skup

je otvorio predsjednik, C. Mätyäs, koji je održao i

uvodno predavanje o ekološkoj i ekonomskoj važnosti

četinjača u Europi. U ime IPGRI-a (Međunarodnog instituta

za biljne genetske izvore) skup je pozdravio J.

Turok, koji je naglasio važnost očuvanja šumskih genetskih

izvora u Europi i suradnje država na europskoj

razini. Prethodno je od strane IPGRI-a predloženo da na

ovome sastanku naglasak bude na aktivnosti vezane za

očuvanje genetskih izvora četiriju europskih vrsta četinjača:

obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea

abies (L.) Karst.), obične tise (Taxus baccata L.) i

primorskog bora (Pinuspinaster Ait.).

Budući da je sudjelovao velik broj zemalja i zbog

učinkovitosti rada skupa, države su podijeljene u četiri

grupe prema eko-geografskim područjima, te su izvješća

pojedinih zemalja prezentirana u okviru tih grupa.

Hrvatska je u okviru radne grupe država srednje i istočne

Europe predstavljena radom Idžojtić, M., J.

Gračan &D. Kajba: "Silver fir, Norway spruce and

575


common yew genetic resources in Croatia" ("Genetski

izvori obične jele, obične smreke i obične tise u Hrvatskoj").

Za svaku od četiriju radnih grupa izrađeno je

zajedničko izvješće koje je u nastavku rada skupa predstavljeno

svim zemljama sudionicama. Aktivnosti i prioriteti

država su vrlo različiti. Da bi se uspješno mogao

pratiti napredak, odnosno da bi se kvantificirale mjere

koje se poduzimaju, svaka država trebala bi izraditi nacionalnu

bazu podataka očuvanja genetskih izvora.

B. Vend ram in predstavio je prijedlog novog EU

projekta "Globalne promjene i adaptivni potencijal

mediteranskih borova". Prijedlog projekta izradili su

predstavnici Italije, Francuske i Španjolske.

L. Paule predstavio je prijedlog INTAS projekta

"Geografska rasprostranjenost, ekologija i očuvanje

genofonda obične tise na Karpatima, Krimu i Kavkazu".

U projekt su uključene Slovačka, Italija, Rusija,

Armenija, Gruzija i Ukrajina.

U okviru seminara "Nove činjenice i problemi vezani

za očuvanje genofonda europskih četinjača" održana

su dva izlaganja. T. Skroppa izložio je rad "Istraživanje

epigenetskih efekata i njihove posljedice za

očuvanje genofonda". W. Amaral održao je izlaganje

"Klimatska nestabilnost i prioriteti u očuvanju genofonda".

Kao jedan od vrlo važnih koraka za budućnost prihvaćena

je ideja osnivanja mrežnog sustava in situ jedinica

za očuvanje genofonda na europskoj razini. U

mrežu jedinica bila bi uključena neka od već postojećih

zaštićenih područja, odnosno in situ jedinica ili bi

se uključila nova područja, kako bi mreža pokrivala cijelo

područje prirodnog rasprostranjenja pojedinih vrsta.

Počelo bi se s osnivanjem mreže jedinica obične

smreke, jer je to vrsta za koju već postoje standardi za

jedinice zaštite genofonda. Nacionalni predstavnici

trebaju informirati IPGRI o postojećim in situ jedinicama

za zaštitu genofonda obične smreke u svojoj državi,

te trebaju odlučiti koje od tih jedinica, na osnovi dobivenih

definicija i kriterija, mogu biti uključene u europsku

mrežu jedinica.

J. Turok izvijestio je o zaključcima Sastanka međumrežnih

planova (četinjače, socijalne listače, plemenite

listače, crna topola i mediteranski hrastovi), održanog

u listopadu 2000. godine u Turskoj. U svezi s tehničkim

smjernicama, na tom sastanku dogovorena je

izrada općenitog dokumenta koji bi sadržavao ciljeve,

načela i metode očuvanja šumskih genetskih izvora.

Kao posebni moduli bit će do slijedećega sastanka

mrežnog plana za četinjače pripremljene sažete smjernice

za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim

stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade

u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu

očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice

će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici

pojedinih država bit će zaduženi za njihovo prevođenje

i prilagodbu nacionalnim uvjetima.

Sljedeća istraživanja ocijenjena su kao prioritetna:

1. Sustav razmnožavanja, intenzitet i učinci izmjene

gena.

2. Značenje fenotipske plastičnosti i epigenetskih učinaka

za održanje genetske varijabilnosti i negativni

učinak na lokalnu adaptabilnost.

3. Brzina adaptacijskih procesa i realna procjena

adaptacije na lokalne ekološke uvjete.

4. Migracijske potencijale vrsta, moguće učinke introgresije

i odgovor na predviđene okolišne (klimatske)

promjene treba istražiti na molekularnoj i na

kvantitativnoj razini.

5. Istražiti veze između neutralnih molekularnih markera

i za adaptaciju važnih osobina, kako bi se omogućio

odabir područja i populacija od velike važnosti

za očuvanje šumskih genetskih izvora.

6. Ocjena učinkovitosti različitih strategija očuvanja

genofonda primijenjenih u različitim europskim državama,

i to s ekološkog, ekonomskog i genetskog

aspekta.

Posebna pozornost treba biti usmjerena praktičnoj

primjeni ovih istraživanja. Odnosno, s obzirom na specifičnost

dobivenih rezultata, treba naći pravilan put

kako bi se stručnoj javnosti na pristupačan način pokazalo

značenje tih istraživanja i primjenjivost rezultata u

šumarskoj praksi.

S. Borelli predstavio je novu IPGRI web stranicu

i mogućnost spajanja na ostale relevantne stranice. Također

je demonstrirao postojeću EUFORGEN bazu

podataka, te EUFORGEN bibliografiju koja sadrži oko

1700 referenci tzv. sive literature. B. Fady zaduženje

za kolekciju dijapozitiva, koja obuhvaća sve europske

vrste četinjača i različita gledišta očuvanja njihovih genetskih

izvora.

Kao uvod za ekskurziju S. Martin dala je pregled

rasprostranjenosti različitih vrsta četinjača u Španjolskoj

i aktivnosti na očuvanju genetskih izvora tih vrsta.

Organiziranje posjet reliktnim šumama običnog bora u

središnjoj Španjolskoj i zatim posjet šumama primorskog

bora, gdje je demonstrirano smolarenje, koje je

još uvijek aktualno zbog interesa farmaceutske i kozmetičke

industrije.

Slijedeći sastanak održat će se u Poljskoj, u rujnu

2002. godine.

Dr. sc. Marilena Idžojtić

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

576


IZVJEŠĆE SA SASTANKA ZA KULTURE KRATKIH OPHODNJI U

SUSTAVU BIOENERGIJE

(IEA Bioenergy/Task 30 Short Rotation Crops for Bioenergy systems)

Viborg, Danska od 22 - 25. rujna 2001. godine

Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju

održan je u Viborgu, Danska u organizaciji

Danskog instituta za agronomske znanosti (DIAS) iz

Tjelea, a domaćin je bio dr. Uffe Jorgensen. DIAS je

osnovan 1997. godine i zapošljava ukupno 1275 djelatnika

i jedna je od najvećih znanstvenih institucija u

Danskoj. Sastanku je prisustvovalo ukupno tridesetak

predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske,

Novog Zelanda, Australije, Kanade i Hrvatske

(nacionalni koordinator za Task 30 doc. dr. sc. D.

Kajba).

Stručni dio započeo je terenskim obilaskom bioenergetskih

kultura i bioenergana na području Jutlanda.

U mjestu Hornumu posjetili smo najstariji europski

pokus sa travom Miscanthus, porijeklom iz Japana,

koja se smatra važnom energetskom vrstom i mogla bi

zadovoljiti povećane europske potrebe za biomasom.

Uz poboljšanje njezine produkcije suhe tvari znatna se

istraživanja provode i s obzirom na svojstvo tolerantnosti

na mraz, budući daje uočena velika varijabilnost

između različitih vrsta i hibrida unutar ovog roda.

Zbog povećane proizvodnje hrane odluka je Europske

zajednice primorala farmere da 10 % svojih poljoprivrednih

površina ostave na mirovanju, a za te površine

dobivaju naknadu od 350 EUR-a po hektaru. Iako

je to prilika za proširenje proizvodnje biomase poljoprivrednici

se još uvijek radije odlučuju za uzgoj drugih

kultura npr. uljane repice, budući da cijena drvne

biomase još nije određena za dugoročno razdoblje.

Za posjeta farmi Aage Bach, veličine od 250 ha,

upoznati smo sa uzgojem bioenergetskih plantaža vrba

na tom privatnom poljoprivrednom gospodarstvu. U

ophodnjama od četiri godine, klonovi Salix schwerinii

postižu produkciju od 15 do 17 t/ha suhe tvari uz korištenje

prihrane kokošjim gnojivom. Maksimalna

količina ovog načina prihrane može iznositi 20 t/ha ili

75 kg/ha umjetnog dušičnog gnojiva, stoje regulirano

zakonom, kako bi se spriječilo zagađenje vodotoka i

podzemnih voda. Cijeli ciklus proizvodnje je mehaniziran,

pa se za pripremu tla i sadnju koristi Step sadilica.

Za sječu se koriste jednoredna ili dvoredna rezalica

Fröbesta kod dvo- i trogodišnjih vrbovih šiba, koje se

nakon sušenja u polju iveraju u sječku. Dvoredna rezalica

Claas koristi se za sječu vrba do četiri godine plantažne

starosti i odmah se režu u sječku. Na farmi se ostvaruju

i drugi prihodi od vrba kao što je korišćenje

njezine sirovine za košaraštvo, žive ograde i slično.

Vlasnik na svojem imanju ima i 15 vjetrenjača, od kojih

svaka po satu rada proizvede električne energije u

vrijednosti od 350 kn (ukupne snage su 15 750 kW). Iz

tih se razloga investicija od 5 milijuna kuna po vjetrenjači

isplati već kroz nekoliko godina.

Posjetom bioenergani Lokken snage od 8 MW upoznati

smo s mogućnošću i potencijalom sagorijevanja

šumskog otpada i vrbove sječke dobivene ljetnom sječom,

koja inače sadrži veću mokrinu drva od uobičajene

zimske sječe.

Kompanija AKV Langholt bavi se proizvodnjom

krumpira, a u procesu proizvodnje brašna dobiva količinu

od 300 000 m 3 krumpirovog soka, koji tijekom

stajanja stvara više štetnih eteričnih kiselina. No, budući

je on bogat organskim tvarima koristi se za prihranu

novoosnovanih kultura vrba, koje ujedno služe i kao

pročišćavači tla.

Domaćini su nam kroz niz izlaganja približili problematiku

dobivanja i korišćenja biomase, te zakonsku

•".-.

Slika 1. Kulture vrba za bioenergiju i korištenje energije vjetra na

seljačkom gospodarstvu Aage Bach (Tylstrup, Danska)

Slika 2. Kulture vrba i Miscanthusa u kratkim ophodnjama Danskog

instituta za agronomske znanosti (DIAS) u istraživačkom

centru Foulum (Danska)

577


egulativu primjene biomase za energetske potrebe u

Danskoj. Energetska politika u tom smjeru krenula je

još 1976. godine i za 2010. godinu predviđaju korištenje

ukupno 5 PJ od biomase uz redukciju emisije CO,

za 50 % do 2005. god. Većina problema proizvodnje

drvne biomase odnosi se na još uvijek njezinu nekomparativnost

u odnosu na uzgoj drugih poljoprivrednih

kultura, lošeg odnosa seljačkih gospodarstava prema

tim kulturama, mogućnostima skladištenja sječke, njezinim

transportom i rukovanjem u bioenerganama. S

obzirom na vrijednosti mokrine različite biomase, njezine

energetske gustoće (GJ/m 3 ) i toplinske vrijednosti

(GJ/t) najbolje pokazatelje imaju peleti, pa sjecka, te

vrba u odnosu na Miscanthus. Zbog izgradnje novih

kogeneracijskih postrojenja na biomasu Danska je prisiljena

uvoziti znatne količine biosirovine, većinom iz

baltičkih zemalja, iako koristi i velike količine vlastitih

izvora balirane slame.

Predstavljena studija utjecaja politike Europske zajednice

na poljoprivredne i šumske kulture ukazuje na

predviđanje porasta uvoza oblog drva i drvnih ostataka

za 50 %, dok bi potrebe za ogrjevnim drvom porasle u

tim zemljama za 5 do 10 %. Iskustva iz Velike Britanije,

koja je pokrenula projekt ARBRE (vidi Šum. list

5-6 o. g.) i nekih drugih zemalja, predviđaju za sada

pokretanje i korištenje prirodnog plina u nekim postrojenjima

zbog nedostatka dovoljnih količina biosirovina.

Također, elektroprivrede pojedinih zapadnih zemalja

moraju do 2010. godine 10 % energije ostvariti iz

obnovljivih izvora.

Značajne prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva,

kao što su neopterećivanje atmosfere stakleničkim

plinovima, korištenje gnojiva i otpadnog taloga s

farmi u prihranjivanju kultura vrba, kao i njihova uloga

u pročišćavanju tla i voda od povećane količine dušika

ili teških metala, znatno će povećati površine kultura

kratkih ophodnji s daljnjim trendom rasta u sljedećem

desetljeću.

Tijekom radnog dijela sastanka izlagači su izvijestili

o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja

biomase u svojim zemljama, utjecaju tržišta na osiguranje

sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska

je izložila svoj program korištenja energije biomase

i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja

uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama.

Doc. dr. se. Davorin Kajba

578


IN MEMORIAM

JANKO LACKOVIĆ (10. 4. 1928 - 4. 6. 2001)

Janko Lacković rođenje 10.

travnja 1928. g. u Plešivici, u osmeročlanoj

zemljoradničkoj obitelji.

Od 1959. g. živi sa svojom obitelji

u Jastrebarskom.

Odmah nakon dolaska u Jastrebarsko

aktivno se uključuje u rad

Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Godine 1980. postaje zapovjednikom

Vatrogasnog saveza općine Jastrebarsko.

Njegovim zalaganjem

ostvaren je najveći napredak u razvoju

zaštite od požara od Žumberka

do Kupe. Posebnu brigu vodio je o

osposobljavanju mladeži i usavršavanju

vatrogasaca. Tijekom Domovinskog

rata kao ratni zapovjednik

pripremao je vatrogasne postrojbe

za djelovanje u ratnim uvjetima, te

opremio vatrogasne jedinice doniranom

opremom i vozilima iz Austrije.

Nositelj je brojnih priznanja i

odlikovanja od kojih ističemo sljedeće:

Spomenica Domovinskog rata,

medalja civilne zaštite, titula počasnog

predsjednika, povelja i plaketa

Mirka Kolarića Skupštine hrvatske

vatrogasne zajednice. Postigao

je najviši čin Višeg vatrogasnog

časnika.

Dr. Joso Gračan ravnatelj Šumarskog

instituta zadužio me da se

u njegovo ime i u ime djelatnika te

u svoje osobno oprostim s tobom.

Šumarski institut bio je tvoj drugi

dom od njegova osnivanja 1961. do

1979. godine. To je punih 18 godina

stvaranja Instituta, 18 godina

tvoje i naše mladosti. S ponosom

možemo reći da si bio predvodnik

organiziranja i realizacije suvremene

rasadničke proizvodnje u Hrvatskoj.

U rasadniku si bio radnik, predradnik,

izuzetno dobar organizator

proizvodnje, voditelj i primjenitelj

mehanizacije. Znanstvena i tehnička

dostignuća realizirao si u proizvodnji

šumskih sadnica i ukrasnog

bilja listača i četinjača. Bio si izuzetno

marljiv, odgovoran, pun ideja

i realizator svih inovacija u rasadničkoj

proizvodnji.

Sadnice listača i četinjača, koje

se broje u desecima milijuna, za

koje su brinule tvoje ruke, rastu diljem

Hrvatske, od Slavonije preko

Gorskog kotara do Jadrana. To su

već velika drveća i sastojine. Tihi

povjetarac koji miluje njihovo lišće

i iglice nosi ti poruku zahvalnosti

za sav tvoj trud u rasadniku Šumarskog

instituta i za tvoj doprinos

unapređenju rasadničke proizvodnje

u šumarstvu Hrvatske.

Dragi naš Janko, bolno i ponosno

stojimo ovdje uz tvoju suprugu,

sina, snahu, kćer, zeta, unuke, rođake,

susjede te mnogobrojne prijatelje.

Došli smo svi, jer si ti naš. Kao

što si ti nas smatrao tvojima, mi

našom prisutnošću želimo pokazati

da smo tvoji i zauvijek ćemo ostati

s tobom i ti s nama.

Do sada smo išli zajedno u koloni

koja se zove život. Ti si stao.

Časno i uzdignute glave koračao si

i završio svoju dionicu. Providnost

je htjela da izroniš iz rijeke života i

uploviš u vječnost, prijeđeš u sjećanje,

u dragu uspomenu. Zato je teško

sakriti suze. Sada ti govorimo

srcem, sada te pratimo dušom.

Želim ti uputiti posljedni pozdrav

i u ime užeg kruga prijatelja

koji su brinuli o tebi u teškim danima

bolesti; od liječnika i medicinskog

osoblja do onih koji su svojom

prisutnošću i malom pažnjom

suosjećali s tobom i tvojom obitelji,

koji su nastojali djelovati i moliti za

tvoje zdravlje.

Mi ovdje prisutni nećemo zaboraviti

naše susrete. Nikada te nismo

vidjeli Ijutitog ili neraspoloženog.

Uvijek si bio ljubazan i srdačan

kao pravi prijatelj. Posjedovao si

veliko umijeće. Znao si pred nama

sakriti svoju bol. Ostalo je samo ono

stoje i realno bilo: tvoja vedrina, toplina

tvog srca i neprolazan odsjaj

tvoje duše. Tvoje tijelo pripada

zemlji, tvoje srce će kucati zajedno s

našima.

Dragi naš Janko, hvala ti za sve

što si nam podario. Hvala ti za svaki

susret, za svaku lijepu riječ, za

dobrotu srca i ljepotu duše. I dalje

živiš u našim srcima i sjećanju.

Miro Harapin

579


UPUTE AUTORIMA

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,

te radove Hrvatskoga šumarskog društva.

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom

na papiru formata A4.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2

stranice napisane s proredom na papiru formata A4.

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i

prakse.

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost

opravdavaju.

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,

metodološkim napomenama, raspravom,

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom

jeziku.

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju

se malim slovima i navode se odmah iza tablica.

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine

treba posebno objasniti u jednadžbama i si.

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima

kako slijede.

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu

biti u omjeru 2:1.

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne

i kontrastne.

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković,

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski

list 5-6, str. 195-215.

- Pored punog imena i prezimena autora treba

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,

mr., dipl. ing....).

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni

rukopis predati na disketi 3.5".

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani

jezik.

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg

područja na mišljenje u zemlji, a za

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se

može naručiti 20 separata.

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,

JMBG, adresu i općinu stanovanja.

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA

Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 48 28 477, 48 28 359

Telefax: 48 28 477

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr

WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist

More magazines by this user