Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Iskorištavanje<br />
i zaštita šuma<br />
Odabiranje i obilježavanje stabala za sječu (doznaka) je najvažniji stručni<br />
akt u gospodarenju šumama od kojeg prvenstveno zavisi kvalitet sastojine i trajnost<br />
prihoda. Pravilnom doznakom se najbolje i najekonomičnije mogu koristiti<br />
prirodni i biološki faktori u gospodarenju šumama, a nepravilnom nanijeti<br />
i nepopravljiva šteta. Doznaka se obavlja u skladu sa šumskoprivrednom osnovom<br />
odnosno propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu<br />
osnovu.<br />
U zakonu se predviđa da doznaku u šumama u društvenom vlasništvu obavljaju<br />
organizacije koje njima gospodare, a u šumama u građanskom vlasništvu,<br />
kojima ne gospodare privredne organizacije, organ uprave općinskog narodnog<br />
dobora nadležan za poslove šumarstva. Za obavljanje doznake ovaj organ može<br />
ovlastiti i cso-be koje nisu službenici općinskog narodnog odbora. Za vršenje<br />
poslova doznake stabala za sječu s obzirom na naprijed izložene okolnosti propisana<br />
je minimalna stručna sprema za lica koja je obavljaju.<br />
Često se u praksi postavlja pitanje da li je doznaka stabala za sječu stručni<br />
akt ili akt vlasti. Pitanje nije pravilno postavljeno. Doznaka je u svakom slučaju<br />
stručni akt a bit će ujedno i akt vlasti kad ga prema propisima vrše organi vlasti<br />
ili u ime organa vlasti ovlašteni stručnjaci.<br />
Kako je prevladavalo stanovište da doznaku u šumama u građanskom vlasništvu<br />
treba da vrše organi vlasti, to nije usvojen ni prijedlog da troškove ove<br />
doznake snose vlasnici šuma.<br />
Ovdje treba napomenuti da troškove doznake ne mogu podmirivati općinski<br />
zemljišta i da se omogući podizanje plantaža i intenzivnih kultura,<br />
narodni odbori (kao što je to bio do sada slučaj) iz doprinosa vlasnika za unapređivanje<br />
šuma u građanskom vlasništvu prema vrijednosti posječenog drveta.<br />
U duhu i skladu s prednjim načelima što vrijede za doznaku stabala donijet<br />
će se i odredbe o žigosanju drva kod- panja kao> i o izdavanju popratnica.<br />
Krčenje šuma, kojim se ugrožava zaštitna funkcija šuma, zabranjeno je.<br />
Krčenjem, koje se dozvoljava, ide se za tim da se manje vrijedni djelovi šuma<br />
pretvore u vilševrijedne i to uglavnom izmjenom vrsti drveća i boljom obradom<br />
U zakonu je regulirano i pitanje krčenja šume radi trajnog oduzimanja šumskog<br />
zemljišta šumskoj kulturi. To su slučajevi interesa javne sigurnosti i obrane<br />
zemlje, podizanje objekata općeg značaja i unapređenja poljoprivrede csnivanejm<br />
kultura visokog prinosa.<br />
Odredbama saveznog zakona dana je mogućnost republici da može da odredi<br />
u kojim je slučajevima dopuštena čista sječa, koju ne predviđa šumskoprivredna<br />
osnova. Međutim, prilikom donošenja zakona zauzeto' je stanovište da čiste sječe,<br />
koje ne predviđa šumskoprivredna osnova, ne treba dozvoljavati. Ukoliko čista<br />
sječa dolazi u obzir u vezi s krčenjem šume pitanje je riješeno> propisima o krčenju..<br />
Kad je čista sječa (ili neka druga sječa) potrebna u vezi s postavljanjem objekata<br />
za prijenos i razvođenje električne energije, vodovodnih objekata itd., pitanje<br />
sječe treba smatrati riješenim aktom o prenosu korištenja, ustanovljenju<br />
prava služnosti ili privremenog zauzimanja zemljišta po odredbama Zakona<br />
o eksproprijaciji. Iz rješenja donesenih na osnovu ovog zakona mora proizlaziti<br />
vrst i obim sječe koja je potrebna. Organizacije koje gospodare šumama u društvenom<br />
vlasništvu treba da vode brigu da sječu izvrše odnosno da se sječa<br />
8
Change language