Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITE

BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska je

zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupila

na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja 1997. godine Hrvatska je postala punopravna

stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je

29. prosinac.

Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je života

na Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajolici.

To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje

životinje i mikroorganizmi.

Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjem

stanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskih

vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj

vrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000

vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihova

korištenja u medicini i dr.

Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnosti

koje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštite

biološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom 1997. godine.

Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskog

plana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava.

Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture

Republike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kako

Hrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo,

zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma.

Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnila

u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogi

hrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz već

postojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za buduće

elektrane.

Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnih

odnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šume

i dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljiv

je sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskog

sustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći.

U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojoj

se raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutoj

Konferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se na

samom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkoj

raznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatska

predviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoro

može dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš.

Prof. dr. sc. B. Prpić

Naslovna stranica - Front page:

Park-šuma Maksimir

Maksimir Park Forest

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)

Naklada 1600 primjeraka


UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332

CODEN SULIAB

ŠUMARSKI

LIST

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate

Uređivački savjet:

1. Mr. sc. Darko Beuk 9.

2. Prof. dr. sc.Mladen Figurić 10.

3. Dr. sc. Joso Gračan 11.

4. Tomislav Lešković, dipl. inž. 12.

5. Božidar Longin, dipl. inž. 13.

6. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 14.

7. Adam Pavlović, dipl. inž. 15.

8. Mr. sc. Ivan Pentek

Željko Perković, dipl. inž.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Zvonko Rožić, dipl. inž.

Tomislav Starčević, dipl. inž.

Nadan Sirotić, dipl. inž.

Mr. sc. Ivan Volf

Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić

Uređivački odbor po znansrvcno-st ručnim područjima:

/. Šumski ekosustavi

Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija

šuma

Dr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskog

drveća

Prof. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanje

šumskog drveća

Dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija

Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo

2. Uzgajanje šuma i hortikultura

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo

Doc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šume

Dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode

3. Iskorišćivanje šuma

Izv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice

Dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva

Dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva

Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir Prpić

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina

4. Zaštita šuma

Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc.Milan Glavaš, šumarska fitopatologija

Mr. sc.Boris Hrašovec, šumarska entomologija

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari

5. Izmjera šuma

Prof. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrika

Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija

6. Uređivanje šuma

Mr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područja

Urednici znanstvenih grana:

Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika

Branko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu

7. Šumarska politika

Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografija

Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijesti

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,

općekorisne funkcije šuma

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama

zavisno o odluci uredništva.

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske

br. 523-91-2 od06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatraše

proizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.


SADRŽAJ - CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK630*231+236.001(Pirtttf nigra Am.)

P i n t a r i ć, K. : Analiza strukture i kvalitete prirodnog mladika crnog bora

The Analysis of the Structure and Quality of the Natural Black Pine Young Growth 215

UDK630* 272+249 : 630* 652+907.001

Matić,S.,Prpić,B: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šuma

na području grada Zagreba

The Programe of Tending and Maintenance Ecological and Social Functions of the Zagreb Park Forest 225

UDK630* 312+379 : 630* 419.001

Bojanin,S., Krpan, A. P. B.: Prilagodba tehnologije rada privlačenja drva zaštiti šuma

Die anpassung der arbeitstecnologie des holzrückens der waldschonung 243

UDK630* 165.001 (Larix decidua Mill.)

P e r i ć, Z.: Međuklonske i unutarklonske razlike u sjemenskoj plantaži europskog ariša

{Larix decidua Mili.) kraj Bjelovara

Interclonal and Clonal Differences in a Seed Orchard of European Larch {Larix decidua Mill.) near Bjelovar 253

UDK630* 175.272: 181.2.001

Jurković,M.,Jurković-Bevilacqua,B.: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota

-listače-u zagrebačkim parkovima

The Contribution to the Introduction and Acclimatization of Exotic Woody Plants

- Deciduous Trees in Parks of Zagreb 269

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS

UDK630* 279: 232.1

Đurasović, P.: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje

The Introduction of the Exotic Trees and Shurbs in the Region of Dubrovnik 277

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS

UDK630*628

N e k v a p i 1, N. : Gospodarenje šumama gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"

Forest Management of the "Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" 291

IZ DNEVNOG TISKA - Vjesnik: Najstarije šumarsko glasilo u Europi

Vjesnik - F u c k s, R. : Europska veza za hrvatsku znanost 300

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA - Lisjak, Z.: Osvrti na inicijativu za izdvajanje šumskog transporta

(faze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa proizvodnje šumskih sortimenata 301

KNJIGE I ČASOPISI

K1 e p a c, D.: H. Kramer, Chr. Katsch - Individuelles Wachstum von Waldbäumen in Abhängingkeit

von natürlichen und anthropogenen Einflüssen; 302

H. Kramer, J. Banks, R. James - Eukaliptusnaturwälder in Australien; 302

H. Kramer - Zur Läuterung bei Douglasie; 302

Grupa autora - L'Érable à sucre; 302

Z. Majcen - Coupe de jardinage et coupe de succession dans cinq secteurs forestiers.

Accriossement quinquennal en surface terrière et état de la régénération 303

Serdarušić,A:D. Klepac - Novi sistem uređivanja prebornih šuma 303

Piškorić,0.: AA.VV.-Pedunculate oak in Croatia 304

F rk o v i ć, A.: Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci 304

P i š k o r i ć, O.: N. Weigl - Östrereichs forstwirtschaft in der zwischenkrigszeit 1918-1938,; 306

Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi Kultura hrvata kroz 1000 godina 307

NOVI DOKTORI ZNANOSTI - Glavaš, M.; Danko Diminić 308

- Glavaš, M.: Boris Hrašovec 311

ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI - P rp i ć, B: Prof. dr. sc. Mladen Stjepan F i g u r i ć 313

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 314

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA -Jakovac,H.: Zapisnik sa 12. sjednice U.O. HŠD-a 315

- Jakovac, H: Zapisnik sa Godišnje (101) skupštine HŠD-a 319

IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI - Prpić, B: Svečana skupština AŠZ 333

IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE - Meštrović, A.: Priopćenje 337

IN MEMORIAM - Lapaine, M., Franges, S.: Prof. dr. sc. Paško Lovrić (1931-1997) 339

- Starčević,T:Mr.sc.IvanĐuričić (1934-1997) 340

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.)

ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA

THE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINE

YOUNG GROWTH

Konrad PINTARIĆ*

SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj se

provodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazi

mladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjama

stabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka.

Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih

15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nije

njegovan.

Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesa

prirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalno

pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijek

trebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m.

Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti

15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjekla

na kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablima

obnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara.

Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast.

Ključne

rij eč i : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta.

UVOD

Od ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni i

Hercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šume

običnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Od

ove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko

65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i u

ostalim visokim šumama provodila se isključivo stablimična

sječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivo

prirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima staništa,

prirodna obnova je zadovoljavajuća.

Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog bora

specijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodni

pomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili manjom

zasjenom krošanja stabala matične sastojine.

Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetima

staništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla,

tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na razvoj

i kvalitetu stabala obnovljene sastojine.

* Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7,

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Cilj ovih istraživanja bio jeu mladiku crnog bora

utvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje,

strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku za

daljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma.

Uvjeti staništa

Klima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, poslužila

je meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja se

nalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400

m nadmorske visine.

Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, prosječna

temperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, prosječna

godišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosječna

temperatura po godišnjim dobima i u razdoblju od

V do IX iznosila je:

zima proljeće ljeto jesen V-IX

t°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4

Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je

38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C.

215


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, a

po godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjeseca

bila je:

zima proljeće ljeto jesen V-IX

mm 151 177 193 189 318

% 21 25 27 27 45

Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnom

razdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnoj

vrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kao

granicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20)

/24,21 i 26/klime.

Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju na

kontinentalni karakter klime.

Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilo

smeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusno

za vodu. Kako nema kremena, s napredovanjem

evolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržaj

gline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazama

i ima približno neutraslnu reakciju.

Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju u

trajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svom

sastavu sadrži listopadne elemente.

Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnog

bora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojoj

se provodi stablimična sječa.

Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednije

drvne mase uz održavanje ili povećanje plodnosti

tla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja.

Metoda rada

U višegradskom području, u odjelu 2 gospodarske

jedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji se

nalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih

15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranje

razvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenja

i to:

Stupanj osvjetljenja

A: mladik pod zastorom krošanja stabala matične

sastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklop

sastojine 0.5-0.6,

B: mladik pod zastorom krošanja stabala matične

sastojine; sklop sastojine 0.3-0.4,

C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 m

od ruba krošanja matične sastojine,

D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15

m od ruba krošanja stabala matične sastojine,

E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25

m od ruba krošanja stabala matične sastojine,

F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala

matične sastojine; udaljenost primjernih ploha

mladika od stabala matične sastojine oko 30 m,

G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala

matične sastojine; udaljenost primjernih ploha

mladika od stabala matične sastojine 50-60 m.

U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po tri

primjerne plohe veličine 8 m 2 (2m x 4m), a na svim jedinkama

vršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene:

- visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm,

- debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje)

u mm,

- duljina posljednjeg ljetorasta u cm,

- debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na sredini

u mm,

- prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu,

- prosječna debljina grana u osnovi i u sredini na

posljednjem pršljenu,

- starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornje

visine mladika (20% najviših stabalaca) i

- kvaliteta jedinki.

Na temelju mjerenja obračunati su i:

- koeficijent vitkosti,

- vitkost grana i

- odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnoj

duljini grana u posljednjem pršljenu.

Za sve navedene parametre obračunate su srednje

vrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanju

ovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenosti

primijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanj

određenosti i korelaciju ranga.

stupanj

zasjenjenosti

A

B

C

D

E

F

G

1975 1976

s r e d

120±12

102±30

141±10

71±13

45±10

64±18

60±09

Visine i visinski prirast

Srednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće:

127±11

118±01

151±10

95±09

71±10

88±14

90±07

g o d i

1977

i j a vi

143±13

132±03

163±09

119±05

100±11

112±11

122±07

cm

n a

1978

s i n a

150±14

147±04

174±08

142±02

137±09

143±10

157±06

1979 1979

gornja visina

159±13

159±05

185±08

162±01

171±07

172±14

188±08

221±10

202±08

232±05

202±10

208±03

209±15

229±19

216


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 215-224

zasjenjenost

A

B

C

D

E

F

G

1976

7.3±0.8

15.3±2.3

10.0±0.5

24.0±3.7

25.7±0.7

23.7±5.0

30.0±2.5

visinski prirast u godini

1977 1978

cm

12.7±2.2

14.7+1.9

11.7±0.8

24.0±3.6

29.3+1.7

24.3±5.7

32.0±2.8

Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdoblju

od 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjenjenosti

iznosila je:

Stupanj

A

B

C

D

E

F

G

Y =

Y =

Y =

Y =

Y =

Y =

Y =

10.65

12.0

10.05

19.8

23.35

21.2

30.35

-0.33 x;

-0.90 x;

-0.21 x;

+ 1.21 x;

+3.26 x;

+2.35 x;

+0.66 x;

r = 0.19

r = 0.87

r = 0.33

r = 0.90

r = 0.84

r = 0.84

r = 0.43

Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visini

od 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljaju

prilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke na

visini od 0,10 m.

Stupanj

zasjenjenosti

A

B

C

D

E

F

G

Debljine

Prema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem

1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm

(stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine između

202 i 229 cm.

I pored razlika u visinama koje postoje između pojedinih

stupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiple

rang test" pokazao je da su razlike neznatno signifikantne,

što znači daje materijal po prosječnim visinama

u 1979. godini prilično homogen. Ova početna

homogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezultata

istraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na istraživane

parametre.

Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stupnja

zasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bilo

oko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnja

zasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130

cm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta više

nego kod stupnja "A".

U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni visinski

prirast bio je:

10.0+1.7

14.7+1.5

11.7±0.8

23.0±2.9

37.0+2.4

31.0+7.7

34.7±2.2

1979

9.3±1.3

12.3+1.0

10.7±0.5

20.3±3.2

34.0+1.6

29.3±8.4

31.3±3.1

1976-1979

39.3

57.0

44.1

91.3

126.0

108.3

128.0

Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnja

zasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendenciju

opadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenosti

imao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su i

veličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zasjenjenosti

vrlo različite, da su najmanje kod stupnja

"A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinu

za sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", a

najveći kod stupnja "G".

I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku prirašćivanje

u visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74%

slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasniti

stupnjem zasjenjenosti.

Osim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine te

na visini od 1,3 m.

Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine biljaka

iznosile su:

visina mjerenja debljine

0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 m

debljina u milimetrima

20.8+0.8

23.3+1.2

25.3+0.8

32.0+0.9

34.0+1.6

40.7+5.4

45.3+4.1

18.3+1.0

21.3+0.9

22.3+0.9

28.3+1.1

31.0+1.3

34.7+4.2

39.7+4.0

15.0+0.9

18.0+0.9

20.0+0.0

24.3+0.8

26.7+0.5

30.0+4.2

33.7+3.3

10.7+0.7

12.7+1.2

11.3+1.6

13.3+0.3

14.7+0.7

17.3+3.2

18.0+1.3

Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti u

svim mjerenim visinama povećavaju debljine, što je

uvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem intenziteta

osvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky

(1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja

kod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro-

217


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnog

dijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjem

osvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetima

jačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenja

pospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja,

dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastog

parenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci su

mnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji.

Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvne

mase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhe

supstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja.

Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda,

koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni od

oko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe supstance

iznosila je:

visina

biljaka

težina

korijena

suhe supstance

nadzemnog

dijela

ukupno

puno osvjetljenje

cm

42

gr

25

gr

20

gr

45

1/3 punog

osvjetljenja

35

6

7

13

Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju,

korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za oko

tri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovo

ukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe na

intenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava u

proizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjoj

liniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinu

stabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazati

da su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosječna

širina goda iznosila:

S t u p a n j

z a s j e n j e n o s t i

A

B

C

D

E

F

G

Debljina na visini

odO. 10 m (mm)

20.8

23.3

25.3

32.0

34.0

40.7 45.3

Starost (godina)

22.4

17.4

20.1

10.1

7.2

9.8 8.4

Prosječni debljinski

prirast (mm)

0.9

1.3

1.3

3.2

4.7

4.2 5.4

Prosječna širina

goda (mm)

0.46

0.67

0.63

1.58

2.36

2.07 2.70

Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širina

goda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačem

stupnju zasjenjenosti (stupanj "A")

Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, u

odnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju,

a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linije

kod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visini

od 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir daje

ta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanje

organskih materija dolazi jače do izražaja, a isto

tako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Kramer

i Kozlovsky, I960.).

Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, što

znači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjem

osvjetljenja.

Starost mladika

Starost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju

1979. godine iznosila je

S t u p a n j

z a s j e n j e n o s t i

A

B

C

D

E

F

G

Broj stabalaca na

kojimaje određena

starost

Prosječna starost

(godina)

Varijaciona širina

(godina)

Srednja greška

Prosječna visina (cm)

23

22.4

19-28

±0.6

159

30

17.4

13-24

±0.7

159

27

20.1

18-24

±0.6

185

29

10.1

8-16

±0.6

162

35

7.2

7-9

±0.2

171

30

9.8

7-15

±0.7

172

32

8.4

7-12

±0.3

188

218


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinama

stabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnoj

starosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti

"A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenosti

od "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do

10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjeri

može stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje u

visinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kod

crnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz više

sjemenih godina, koje su kod crnog bora česte.

Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starosti

u pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi da

je prosječni dobni visinski prirast iznosio:

Prosječni dobni

visinski prirast (cm)

A

7.1

B

9.1

Stupanj

C

9.2

zasjenjenosti

D

E

16.0 23.8

F

17.6

G

22.4

Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjem

intenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom:

Y = 23.63-2.5x; r = 0.i

Korelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajeva

može objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenosti

opada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mladik

utoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća.

Broj biljaka

U istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći:

Broj biljaka

po aru

Varijaciona

širina

A

447±12

280-740

Stupanj

B

C

467±14 586±47

440-500 520-700

z a s j e n j e n o s t i

D

E

F

753±33 573±76 587±13

280-1560 420-740 320-880

G

387±38

300-460

Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000

do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnost

selekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenosti

broj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenosti

razlike u broju biljaka su veće nego između pojedinih

stupnjeva zasjenjenosti.

Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanj

zasjenjenosti glasi:

Y = 536.84+1.54 x; r = 0

što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećava

broj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenosti

nije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugi

čimbenici imali odlučujući utjecaj.

Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da se

već u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se ne

bi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljno

za selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kao

što su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijih

jedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekciju

k pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnog

bora često i nisu najbolje, kako se to događa kod prirodne

selekcije.

Stupanj vitkosti

Stupanj vitkosti obračunat je omjerom između visine

biljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj element

je prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeri

utječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vitkosti

niži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetama

koje nastaju savijanjem pod teretom snijega.

Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenosti

iznosio je:

A

149±9

B

128±11

Stupanj zasjenjenosti

C 1 D 1 E

Stupanj vitkosti

159±3 121±6 117±5

F

105±11

G

106±5

219


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem inten-

ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti.

Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu na

stupanj zasjenjenosti bila bi:

Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80

Koeficijent vitkosti debla

Koeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine.

Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je:

Koeficijent

vitkosti

A

79±3

Stupanj

B

69±1

zasjenjenosti

C

D

E

73±2 51±1 50±1

F

43±3

G

42±4

Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi:

Y = 84.5-6.6x; r = 0.93

S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje se

koeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnost

od snijega.

Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na sredini

Prosječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su:

U osnovi

Na sredini

A

5.4±0.2

5.1±0.2

B

6.1±0.2

5.9±0.2

Stupanj

C

m i

6..±0.4

5.6±0.4

zasjenjenosti

D

i m e t a

8.9±0.9

8.3±0.8

E

r a

10.9±0.5

10.1 ±0.4

F

11.5±2.1

10.7Ü.9

G

11.3±0.2

10.5±0.2

Linearne jednadžbe za ove parametre su:

Debljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95

Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95

U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljenja

u visokom stupnju sigurnosti povećava i debljina

grana.

Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu

U posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana.

Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su:

Stupanj

zasjenjenosti

A

B

C

D

E

F

G

Duljina

grana (cm)

Debljina

grana u

osnovi (mm)

Debljina

grana na

sredini (mm)

6.7±0.5

3.5±0.1

3.3±0.1

9.2±0.6

4.4±0.1

3.9±0.1

8.0±0.2

4.3±0.2

3.8±0.2

13.9Ü.5

5.6±0.3

5.0±0.3

20.5Ü.0

6.8±0.2

6.1±0.2

17.9±4.6

7.4±1.3

6.7±1.1

22.0±1.4

7.2±0.7

6.4±0.4

220


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 215-224

Linearne jednadžbe za duljine i debljine grana u posljednjem

pršljenu su sljedeće:

Duljina grana Y = 3.778 + 2.563 x ; r = 0.89

Debljina grana u osnovi Y = 2.8 + 0.7 x ; r = 0.96

Debljina grana u sredini Y = 2.59 + 0.61 x ; r = 0.96

Iz ovih podataka jasno se vidi da se s povećanjem intenziteta

osvjetljenja s velikom sigurnošću povećavaju

duljine i debljine grana u posljednjem pršljenu.

Odnos između duljine grana posljednjeg

ljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu

Izetbegovic (1977) je u svojim istraživanjima

zaključio da odnos između duljine posljednjeg ljetorasta

i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u

znatnoj mjeri ovisi od intenziteta osvjetljenja, i ukoliko

su uvjeti osvjetljenja slabiji i ovaj odnos je manji.

U ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, ovaj je iznosio:

Istovremeno je došao do zaključka da se na temelju

ovog odnosa može utvrditi i minimalna količina osvjetljenja

koja bi bila potrebna za normalan rast biljke, što

ovisi od vrste drveća. Tako kod jele ovaj odnos ne bi

smio biti manji od 1.0.

A

1.3±0.1

B

1.3±0.1

Stupanj

C

1.4±0.1

zasjen

D

1.5±0.1

i e n o s t i

E

1.5±0.2

F

1.6±0.1

G

1.4±0.1

Linearna jednadžba za ovaj parametar glasi:

Y = 2.162 +0.275 x; r = 0.80

Vidljivo je da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja

povećava i ovaj količnik i to s visokom signifikantnošću.

Na temelju rezultata istraživanja moglo bi se zaključiti

da ovaj količnik ne bi trebao biti manji od 1,5, što bi

bilo u skladu s dinamikom prirašćivanja u visinu kod

crnog bora, a što bi bila i minimalna količina osvjetljenja

potrebnog za normalni rast crnog bora. Ovaj zaključak

bio bi u skladu sa širinom goda, koja u datim uvjetima

osvjetljenja i na datom staništu iznosi 1,58 mm (stupanj

zasjenjenosti "D") do 2,70 mm (stupanj zasjenjenosti

"G"), stoje u granicama proizvodnje najvrijednije

drvna mase s najpovoljnijim tehnološkim svojstvima.

Kvaliteta debla mladika crnog bora

Prilikom analize mladika crnog bora glede kvalitete

debla, na primjernim prugama od po 5 m 2 (lm x 5m)

razvrstana su stabla u sljedeće kategorije:

Kvaliteta debla:

Odličan : jedinke od vrata korijena do vrha potpuno

prave

Osrednji : jedinka slabo jednostrano zakrivljena

S lab : j edinka j ako zakri vlj en

Loš : jedinka deformirana

Na temelju ove kategorizacije kvaliteta jedinki je

sljedeća:

Stupanj

zasjenjenosti

A

B

C

D

E

F

G

Broj

blokova

3

3

3

3

3

3

3

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

Kvaliteta debla

Odlična

13

3

93

20

160

26

427

57

327

57

253

43

300

77

Osrednja

100

22

67

14

167

28

240

32

147

26

153

26

80

21

Slaba

180

40

207

45

200

33

47

6

93

16

120

20

7

2

Loša

153

35

100

21

80

13

40

5

7

1

60

11

-

Ukupno

446

100

467

100

607

100

754

100

574

100

586

100

387

100

221


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti

povećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim.

Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se da

se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i

učešće stabala s odličnim deblom.

Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič-

nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom:

Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91

Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblom

u znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer je

koeficijent određenosti vrlo visok (0,91).

Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivana

kvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice.

Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije:

- Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnog

oblika

Kvaliteta

krošnje

Dobra

Loša

Ukupno

kom/aru

%

kom/aru

%

kom/aru

%

A

86

19

360

81

446

100

B

207

44

260

56

467

100

Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem,

primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće:

1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna

obnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako pod

zastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletom

sjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matične

sastojine).

2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većim

zahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje ne

bi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnog

pomlatka oko 0.5 m.

3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti,

variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti)

i 188 cm (mladik se razvijao u punom o-

svjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm.

Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednje

tri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenosti

ima tendenciju porasta. Do ovog se zaključka

došlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu.

4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinski

prirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8

cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). Prema

Kvaliteta krošnje

Stupanj

c

313

52

294

48

607

100

- Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre

krošnje.

Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti je

sljedeća:

z a s j e n j

D

540

72

214

28

754

100

e n o s t i

Iz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjiva- Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88

njem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnom

krošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbe

što znači da se kvaliteta krošanja u 88% slučajeva može

za relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: objasniti stupnjem zasjenjenosti.

222

ZAKLJUČAK

E

407

71

167

29

574

100

F

400

68

186

32

586

100

G

353

91

35

9

387

100

tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo preko

tri puta veće.

5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjem

intenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda u

punom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakom

zasjenom.

6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajne

razlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećem

stupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine

(stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj

"E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladak

potiče iz više sjemenih godina.

7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava

se i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj.

drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj.

I ostali istraživani parametri ukazuju na značajan

utjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti.

Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodni

pomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, nego

čak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladika

veće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladika

koji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina).


K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

LITERATURA:

1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut, H. (1984): Die Waldpflege. III iz-

Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart.

zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau- 6 Linder, A. (1961): Prognose für Holzverwertung

liehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro-

und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,

pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. H e f t §

2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.

uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je- 0 r> • - T ^ T ^ U a -KM I • r<

,

6 . J J

v , . ,? . _ , J 8. Pintarić, K., Izetbegovic, S., Mekic, F.

lovim sumama na kiselim supstratima Centralne ,,„„,, „ ,

_ _ , .X, „V . T • (1983): Proučavane metoda ovnove i n ege

Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za „ , . , .. . , ., x • . - , ,. .

A vvnntmi

suma hrasta kitnjakai borova. Šumarski fakultet,

šumarstvo u Sarajevu, god. XXII (1977), knjiga

Sarajevo.

22, sv. 3-4.

4. Kramer, P. -Kozlowsky,T. (1960): Physiology

of Trees, New York, Toronto, London.

Weber, E. (1972): Grundrisse der Biologischen

Statistik. 7. Auflage, Stuttgart.

SUMMARY: The shading impact of the parent stand tree crowns on the development,

structure and quality of natural young growth has been investigated

in the young growth (upper height about 2 m) of the natural Black Pine

stand (Pinus nigraj, where wood is being exploited in the tree-by-tree way. The

research was done on the test plots in which neither felling has been done for

the last 15 to 20 years, nor the young growth tended.

After the process of natural regeneration under the canopy of the parent

stand has been initiated, a special regeneration period in the pure Black Pine

stands should not last longer than 10 years, while the final cut should be carried

out when the natural young trees reach the height of 0.5 m.

Only exceptionally, if thicker trees are desired, some 15 to 20 trees of best

quality should be left per one hectare, in which case these trees would be felled

at the end of the second production period (rotation), in order to avoid the

damage on the trees in the regenerated stand. The distance between these preserved

specimens would be some 20 to 25 meters. Thus would an additional

volume increment be obtained.

An analysis of a naturally grown young black pine forest, in which tree-bytree

cuts have been applied, has shown the following:

1. On cambisols, developed upon gabbros, natural regeneration is going

on well, both under the protection of the tree crowns of the parent stand and by

sideways gush of seeds (at about 2 to 3 tree heights of the parent stand).

2. As the Black Pine requires much light, a special regeneration period

should not last longer than 10 years, or the height of the natural young growth

should be about 0.5 m.

3. The average height of the young trees, depending on the shade degree,

vary between 159 cm (the highest shade ) and 188 cm (the young tree has developed

in full light). The upper heights ranged from 202 and 229 cm. Those

young trees that had developed under the tree canopy, have decreased in

growth in the last three years, while the ones with less shade displayed a tendency

of increase. This conclusion has also been made as to the increment.

4. In the last four years, the least average height increment has been established

with the highest degree of shade (9.8 cm), while the highest increment

was achieved at full light (32 cm). Accordingly, three times higher increment

has been established with full light.

223


K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224

5. The diameter increment is increasing with the higher intensity of light;

the average width of the annual ring at full light is six times bigger than in

deep shade.

6. Young trees of the approximately same height differ in age considerably.

In the deepest shade, the average height was 22.4 years (Degree A), while at

full light (Degrees E, F and G) it was 7 - 9 years. This proves that the natural

young growth comes from several seed years.

7. With higher light intensity, the number of trees becomes bigger, though

not significantly, i.e. there are other factors.

Other parameters also show the role of shade.

The conclusion is that the natural young growth of the Black Pine does not

come from a single seed year, but from as many as 10 years. The age difference

of the young trees is bigger in case of higher shade, than with the young trees

that have grown in full light (five years).

224


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

UDK 630* 272+249: 630* 652+907.001

PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE

FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA*

THE PROGRAMME OF TENDING AND MAINTENANCE. ECOLOGICAL AND SOCIAL

FUNCTIONS OF THE ZAGREB PARK FORESTS.

Slavko MATIĆ* I Branimir PRPIĆ**

SAŽETAK: U radu se obrađuje dio park-šuma Grada Zagreba površine

1258,55ha. Obuhvaćeno je 17 parkovnih cjelina, 15 u Gradu Zagrebu i dva u

Sesvetama. Spomenutepark-šume su dio, pretežito prirodnih park-šuma urbanoga

prostora grada Zagreba. Od vrlo značajnih park-šuma izostavljene su

spomenikparkovne arhitekture Maksimir i Dotrščina koje imaju sačinjen program

održavanja.

Rad je iznesen u dvije cjeline. Prva se odnosi na program njege, obnove i

održavanja park-šuma, dok drugi obraduje njihove socijalne i ekološke funkcije.

U programu njege obraduju se uzgojni postupci od pripreme tla za prirodno

pomlađivanje, zaštite i njege mlade sastojine do njege sastojine čišćenjem

i prorijedom kao i preporukom posebnih postupaka koji povećavaju estetsku i

funkcionalnu vrijednost park-šume. Posebno su opisani struktura i šumskouzgojne

osobitosti i dane su preporuke postupaka za svih 17 parkovnih cjelina.

U drugom dijelu prikazana je podjela i opis ekoloških i socijalnih funkcija i

obavljeno je ocjenjivanje svih parkovnih cjelina.

Prosječna ocjena raščlanjenih park-šuma iznosi 33,55, najviša je 37 od

mogućih 38, dok je najmanja 31.

Koristeći vrijednost sirovinske osnove ustanovljena je sveukupna ekološka

i socijalna vrijednost obrađenih zagrebačkih park-šuma u iznosu od 4,03 mi-

Ijarde kuna.

Povezano uz značajno opterećenje ovih šuma, kako posjetiteljima tako i kemijskim

onečišćenjem, dane su preporuke uzgojnih postupaka te popravljanja

odnosa u rizosferi.

Ključne riječi: Park-šume Grada Zagreba, njega, obnova i održavanje,

ekološke i socijalne funkcije, vrijednost općekorisnih funkcija.

1. UVOD - Introduction

U današnjim, prija svega, vrlo složenim ekološkim

uvjetima koji su prisutni u čovjekovom okolišu, a izazvani

su promjenama i pogoršanjem temeljnih životnih

*Rad je financirao Grad Zagreb, Zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture

i prirode

** Prof. dr. sc. Slavko Matić , Prof. dr. sc. Branimir Prpić

Zavod za uzgajanje šuma

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

uvjeta, kako za čovjeka tako i za cjelovit šumski ekosustav

koji ga okružuje, šume predstavljaju značajanu prirodnu

i gospodarsku samoobnovljivu vrijednost. One

imaju sposobnost i mogućnost ublažavanja nepovoljnih

utjecaja na čovjeka, a isto tako stručnim usmjeravanjem

njihovog prirodnog razvoja uz uvažavanje njihove

prirodne strukture, biološke raznolikosti, potrajnosti

i sposobnosti prirodne obnove, sposobne su pru-

225


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim

(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama.

Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnih

funkcija svakim danom sve više doživljavaju šume koje

se nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, a

koje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašene

zaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategoriji

park-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajno

ekološko uporište toga područja, u svako doba pružaju

čovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma,

svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije.

Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze koliko

toliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakom

čovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebu

nastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženim

u vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosi

čovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjeka

i dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženost

čovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba za

šumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, u

uvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenim

uvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teško

privikava, potreba za šumom posebno je izražena.

Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijelu

Europe, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednoj

blizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama,

u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikim

strukturama, u kojima se preko dva stoljeća

gospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnih

načela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednice

su rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva,

koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelu

središnje Europe, nastalo prije nešto više od dva

stoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice a

zahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnosti

stručne šumarske prakse, kad se grad formirao

i širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajne

površine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezu

Medvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijed

prirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu,

koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojima

pridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne,

klimatogene zajednice.

Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i to

europsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti)

i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njih

predstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiru

od obronaka Medvednice do obala rijeke Save, u

nizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka,

šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osim

prirodnih šumskih zajednica, na navedenom području,

u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ili

šumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema,

smreke, običnog bora i si.

Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkane

u sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajne

suvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban i

intezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnove

i održavanja. Kod toga se moraju istaknuti neke

postavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja na

značaj park-šuma.

Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, a

ne zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale od

normalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupak

i zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šume

svrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijelove

prirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šume

po svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnih

gospodarskih šuma. Razlika je jedino u cilju

gospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prije

svega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdje

je odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razliku

od klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanja

općekorisnih funkcija, naglašene i gospodarske

funkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijih

drvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljena

mjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljni

razlog što je gospodarska funkcija prepustila

mjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljima

općekorisnih funkcija šuma.

Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetna

šuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šuma

normalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametara

koje imaju "normalne gospodarske šume", pored

proizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvode

i općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstoj

korelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovi

na njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetni

s isto takvim radovima u gospodarskim šumama,

uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu.

Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak

20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93

i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak o

osnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu prirode

radi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitu

park-šuma. Stručna podloga, odnosno terenska

obrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se na

park-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšuma

koje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditi

stručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici a

njihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti.

Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenje

navedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirode

temeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7.

GUP-a Grada Zagreba.

226


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

Slavko MATIĆ

2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tending

Svaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterije

koje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti,

prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to mora

pružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitno

napomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturi

i vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume.

Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve faze

radova koje inače provodimo u prirodnim sastojinama

time da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti koje

moraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda i

još veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njezi

u čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovi

park-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstu

granicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovi

često puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja.

Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnoj

površini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik,

odnosno pomladak s kojim možemo računati kao s

budućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radove

na njezi obavljamo skoro tijekom cijelog života

sastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi.

Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljava

različite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik,

koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina),

pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnim

stadijima.

Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnom

obnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjer

smjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu,

ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga je

nužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupiti

njezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisu

u mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imaju

vrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju,

pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike

(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga u

tim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala,

pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabala

na niskom stupnju.

Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekom

života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi

se postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti,

produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnosti

kvalitetne prirodne obnove.

Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišni

uvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodne

spontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenom

na šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovi

tipovi selekcije:

- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u što

se ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku,

i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku

i mlađem mladiku

- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u obliku

proreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim,

starijim i starim sastojinama.

Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine sve

nepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinju

uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radove

na pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine ono

što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnosti

odabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja,

deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drveća

mogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole,

vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružati

kvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditi

računa da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična za

svaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost,

potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodne

obnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji jeu ostalom

svojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi.

Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze:

- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem

i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla,

uništavanje korova, odvodnja i dr.)

- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka,

životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih

ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.)

- njega pomlatka nakon dovršnih sječa

- njega sastojina čišćenjem

- njega sastojina proredom

- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu

vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje

grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.).

2.1. Radovi na njezi do prvih proreda

Tending until the first thinning

Već smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrlo

često preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešće

s radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovi

najčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojine

prije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremi

staništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojeći

pomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom.

To naročito dolazi do izražaja u park-šumama

gdje se obnova obavlja na malim površinama s dugim

pomladnim razdobljem.

Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanog

humusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnje

suvišne površinske vode.

227


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kad

se odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešća

od mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvorne

zasjene matične sastojine glavne ili sporednih

vrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stabla

podstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladak

i nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrste

drveća.

Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanje

korova, dok je sastojina u fazi prirodne obnove

prije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnom

stadiju ponika i mlađeg mladika.

Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinje

se obavljati prije početka oplodnih sječa najčešće

ograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladak

na kojeg računamo u budućnosti, a istovremeno

ubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođene

pomladne površine. U park-šumama postoji opasnost

uništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanje

dobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalih

štetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnija

mjera njege.

Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se onda

ako nije naplođeno više od 20% pomladne površine .

U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitim

vrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetski

ugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama.

Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja se

sječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta,

grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. U

ovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlo

barem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka koje

oduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanim

visinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavaju

korov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivne

vrste.

Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadija

starijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njega

proredom. Obično je to dob za naše klimatogene

vrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30

godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom,

odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetno

što ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijeku

se nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećena

stabalca. Uklanja se predrast i regulira omjer

smjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najbolje

ispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatom

čišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine,

ostavljajući različite vrste drveća koje od prirode

spadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnu

vrstu drveća.

2.2. Njega sastojina proredom

Tending the stands by thinning

Proredom počinjemo u razvojnom stadiju starijeg

mladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnog

odumiranja stabala zbog međusobne konkurencije,

formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočiti

stabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa i

koje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom.

Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda ne

poremete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenozi

glede strukture sastojine, i da se istodobno omogući

najkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalan

prirast. To znači da intezitet prorede mora biti

takav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a način

ili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu i

stabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranih

stabala budućnosti.

Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom,

moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeni

ciljevi koji se žele postići proredom, a to su:

- pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima u

sastojini

- formiranje optimalne strukture sastojine

- njega krošanja i debla odabranih stabala

- proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta u

određenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima

- formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će

u određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnu

prirodnu obnovu.

Njega sastojna proredom je od velikog značenja za

park-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetno

duge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala.

To znači da će prorede u park-šumama biti takav

uzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i koji

će biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bi

mogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutku

treba imati odgovor na ova pitanja:

- Kada treba početi s prvom proredom?

- Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu,

odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanji

proizvodnja i stabilnost sastojine?

- Na koji način, odnosno kojom metodom treba

izvesti proredu?

- Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosno

koliki treba biti turnus prorede?

Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjeg

čišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacije

tečajnog visinskog prirasta.

228


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 225-242

Drvna masa posječena proredom mora biti manja od

tečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalna

prosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast je

skoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog,

a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine.

Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase koja

može biti posječena u jednoj proredi dobijemo ako

ukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženom

u desetljećima, što znači:

Vp = Vu/n

a na osnovi toga izračunamo intezitet prorede

I = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi

1= l/n x 100

gdje je:

Vu - ukupna drvna masa sastojine

Vp - drvna masa prorede

n - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetljećima.

Što se tiče načina ili metode prorede ona je određena

vertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko-gospodarske

klasifikacije stabala u sastojini

odredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna-

C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C)

dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnom

dijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći,

od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko koliko

taj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnom

dijelu (C) se može maksimalno posjeći onoliko

koliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine.

Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će se

više od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine,

gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manje

S obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume,

gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno je

napomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkom

fiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi za

one najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodne

strukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksiod

20% u donjem dijelu sastojine. Taj način prorede

osigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi,

stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine.

Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede,

možemo se držati uobičajenog stajališta, da se u

mladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim,

starijim i starim sastojinama, od 10 godina.

2.3. Ostali zahvati njege u park-šumama

Other tending work in the park forests

Pod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamo

sve one radove koji se moraju izvoditi

zbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebno

glede njenog estetskog izgleda i formiranja takve strukture

u kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine,

kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog

rašća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevaju

konkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati.

U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana,

formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknuti

pojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća.

Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stabla

podstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unoseći

one vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa,

klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetsku

vrijednost park-šume.

U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranju

broja da bi došli do izražaja oni grmovi koji

zbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj

(cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu se

unositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadaju

u konkretnu zajednicu.

3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forests

U svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi briga

o njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova na

njezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladiti

možemo samo onu sastojinu koja ima prirodne,

usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnost

i biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume.

To znači da radovima njege trebamo formirati takvu

strukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobru

prirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume,

potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnu

dob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi.

mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovom

počinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje se

na pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešće

događa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajena

pojava postupno odumiranje i sušenje stabala.

To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijem

i fleksibilnijem postupku obnove. Osim toga

to je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama,

što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkog

i s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužno

reći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječama

na velikim površinama, jer se taj način obnove postupno

napušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim,

vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisne

funkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodne

sječe na velikim površinama kao mjera obnove

šuma polako odlaze u povijest.

229


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997). 225-242

S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključiti

da se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da su

niskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebaju

obnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većini

slučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinama

s kombinacijom pomlađivanja rubnim sječama

uz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. To

znači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdje

dolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala,

uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog,

naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladne

površine i njeno postupno spajanje sa susjednom

obavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatu

metodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba.

Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi

(sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšume

glede dobi i različitih vrsta drveća, što osigurava

potrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume koju

obnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi

o starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom,

nužno je već postojeći prirodni pomladak, po-

mladnu jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Isto

tako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetni

način obnove uz strogo uvažavanje svih načela koja

vrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog,

umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbog

poboljšanja uspješnosti prirodne obnove.

Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježene

onečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedina

stabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja i

sušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkim

svojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu treba

iskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na taj

će se način izbjeći masovnost u procesima obnove, koja

bi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnju

sastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljali

u kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnog

fiziološkog slabljenja i sušenja.

Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremeno

na pomladnoj površini provoditi radove na njezi po

svim naprijed navedenim načelima.

4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forests

Održavati neku park šumu znači prije svega voditi

politiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskim

sredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje koje

će omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditi

mjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno je

važno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženi

svakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebe

za parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smeća

do krađe drveta, humusnog tla i vegetacije.

Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitosti

park-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i

"zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremeno

se misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekata

koji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanja

staza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca,

do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih,

nagnutih ili prelomljenih stabala.

5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJU

GRADA ZAGREBA

Structural and silvicultural properties of the Zagreb park forests

U priloženoj tablici donosimo neke osnovne struk- Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a

turne i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje treba Grada Zagreba,

proglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem

5.1. Park-šuma Susedgrad

Susedgrad park forest

Ukupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha s

prosječnom drvnom zalihom od 215,50 m 3 /ha i prosječnim

godišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. U

omjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smreka

i druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnim

stazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječu

suhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnim

ili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom.

Nužna je predhodna priprema staništa. Njegu

obaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrasta

kitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicama

običnog bora uz pripremu tla.

5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forest

Ova je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumske

površine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha.

Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnih

šuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnog

gospodarenja. Nužno je postupnim radovima njege

formirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad-

230


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

njom pionirskih vrsta drveća (breza, topola, vrba, smreke,

borovi i dr.). Ostale površine detaljnim projektom

staviti u funkciju park-šume bilo pošumljavanjem ili

pak stvaranjem slobodnih njegovanih zelenih površina.

5.3. Park-šuma Grmoščica

Grmoščica park forest

Ukupna površina park-šume iznosi 76,90 ha, od

čega na šumsku površinu odpada 63,60 ha. To su

srednjodobne sastojine u kojima je nužna njega proredom.

Drvna zaliha je normalna (274,60 m 3 /ha), a prirast

iznosi 7,60 m 3 /ha. U proredama forsirati hrast kitnjak i

bukvu iz sjemena na štetu bagrema, stabala iz panja i

sušaca kestena. U bagremovim sastojinama dati prednost

autoktonim upotrebljivim vrstama koje se nalaze u

donjoj etaži. Kulture topola obnoviti u dva sjeka unošenje

15000 sadnica kitnjaka po ha, uz predhodnu pripremu

staništa. Čistine pošumljavati četinjačama (smreka,

borovi i dr).

5.4. Park-šuma Zamorski breg-Šestinski vrt

Zamorski breg-Šestinski vrt park forest

Ukupna površina iznosi 17,10 ha, od čega na šumu

odpada 14,90 ha. Obrast je normalan, a prosječna drvna

zaliha iznosi 336,58 m 3 /ha s prirastom od 6,50 m 3 /ha.

To je pretežno mješovita sastojina kitnjaka i bukve s

primješanim bagremom. U jednom dijelu nalazi se bagremova

kultura u dobi od 5o godina. Sastojine su visokog

uzgojnog oblika u dobi od 45-105 godina. Prirodne

sastojine njegovati proredom, a bagremovu kulturu njegovati

do kraja ophodnje uz postupnu konverziju sastojinskog

oblika pretvorbom u autoktonu sastojinu kitnjaka

i bukve.

Tablica 1.

Table 1.

Red.

br.

No.

Naziv predjela

Area

Državne

šume

State

forests

Privatne

šume

Private

forests

Površine (ha)

Area (ha)

Ukupno

šuma

Total

Ostalo

Other

Ukupna

površina

Total

area

Prosj. drv.

zaliha

Average

wood stock

mVha

Prosj. god.

teč. prirast

Average current

annual increment

mVha

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

Susedgrad

Lisičina

Grmoščica

Zamorski breg-

Šestinski vrt

Šestinski dol

Jelenovac -

Vrhovec

Park šume

Centra

Mirogoj

Remete

Miroševčina

Dankovačka

šuma

Oporovec

Novoselec

Čulinečina

Savska

opatovina

Gaišće

Magdalena

Ukupno

3.65

0.00

46.81

5.66

3.55

33.41

120.39

29.95

0.00

0.00

7.41

9.06

4.29

0.00

33.47

103.47

0.00

401.19

3.95

6.10

10.79

9.24

1.00

15.49

140.38

16.99

49.60

105.40

184.52

126.94

0.00

72.70

14.33

69.23

24.70

857.36

7.60

6.10

63.60

14.90

4.55

48.90

260.77

46.94

49.60

105.40

192.00

136.00

4.29

72.70

47.80

172.70

24.70

1258.55

2.90

15.70

13.30

2.20

4.80

5.60

59.66

79.60

58.10

17.80

17.30

11.20

0.00

0.00

21.00

18.80

4.20

332.16

10.50

21.80

70.90

17.10

9.35

54.50

320.43

126.54

107.70

123.20

209.30

147.20

4.29

72.70

68.80

191.50

28.90

1590.71

215.50

100.00

274.60

336.58

203.00

314.82

386.28

298.72

115.00

150.00

143.29

236.91

228.00

130.00

290.00

423.00

122.00

-

5.59

4.00

7.60

6.50

5.60

5.97

6.88

7.56

4.00

4.20

6.64

10.10

11.30

3.60

8.00

12.50

3.80

-

231


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 225-242

232


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARKSUMA... Šumarski listbr. 5-6, CXXI (1997), 225-242

5.5. Park-šuma Šestinski dol

Šestinski dol park forest

Ukupna površina iznosi 9,35 ha, od čega šumi pripada

4,55 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 200,3 m 3 /ha, a

prirast 5,50 mVha. Stanište je hrasta kitnjaka na kojem

znantno učešće pored kitnjaka ima bagrem. Čiste sastojine

bagrema treba postupno pretvarati u kitnjakove po

uobičajenim metodama. U vitalnijim skupinama bagrema

i u dijelovima gdje u omjeru smjese dominira hrast

kitnjak, treba obavljati prorede formirajući što prirodniju

vertikalnu strukturu i omjer smjese. Ophodnju bagremovog

kolosjeka treba produžiti i uz nužne uzgojne

radove uzgojiti bagremovu nisku šumu.

5.6. Park-šuma Jelenovac-Vrhovec

Jelenovac-Vrhovec park forest

Ukupna površina ove park-šume iznosi 54,50 ha od

čega na šume odpada 48,90 ha. Prosječna drvna zaliha

iznosi 314,82 mVha, a prirast 5,97 m 3 /ha. To su mješovite

sastojine u kojima u omjeru smjese dominiraju hrast

kitnjak, bukva, grab i bagrem. Primješani su lipe, kesten,

jasen, voćkarice i breza. Sastojine treba njegovati proredom

uz posebnu pažnju formiranja strukture, zbog ponegdje

pregustih sastojina, omjera smjese zbog bagrema,

prostornog rasporeda zbog izrazitih grupa stabala, vertikalne

strukture posebno formiranja i njege podstojne

etaže, uzgojnog oblika vađenjem stabala iz panja i na

klizišta, zbog podržavanja jače pokrovnosti. U starim

sastojinama u kojima se nalaze fiziološki oslabljena stabla

provoditi kombiniranu obnovu na malim površinama

uz oplodne i rubne sječe.

5.7. Park-šume centra - Centar park forests

Te vrlo vrijedne park-šume zauzimaju ukupnu površinu

od 320,43 ha, od čega na šumu odpada 260,77 ha.

Šume čine predjeli od kojih se pojedini spuštaju do samog

središta grada, a to su šume Tuškanac, Dubravkin

put, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac,

Pantovčak i Prekrižje. Prosječna drvna zaliha iznosi

386,28 mVha a prirast 6,88 m 3 /ha. To su pretežno

mješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje u

omjeru smjese imaju hrast kitnjak, bukvu, grab, bagrem,

lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge listače

i četinjače. Sastojine su pretežno visokog uzgojnog

oblika u kojima treba provoditi sve faze njege i sve

radove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedine

sastojine. Njegu, obnovu i održavanje provoditi po naprijed

navedenim načelima i metodama.

Park-šuma Pantovčak - Zelengaj

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)

233


S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997), 225-242

Park-šuma Remete

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika

kulture i prirode)

Park-šuma Tuškanac

(Foto: J. Janjić)

5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forest

Površina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada

46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m 3 /ha, a

prirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjak

i Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne,

starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imaju

bukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama.

Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinama

radove na pomlađivanju.

5.9. Park-šuma Remete - Remete park forest

Ukupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šume

odpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivo

i iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi

115,oo m 3 /ha i prirasta od 4,00 m 3 /ha. Sastojine hrasta

kitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećene

strukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja.

U njima treba provoditi obimne zahvate njege

radi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodne

i umjetne obnove.

5.10. Park-šuma Miroševčina

Miroševčina park forest

Ukupna površina iznosi 123,20 ha, od čega na

isključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječna

drvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m 3 /ha.

Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditi

radove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacije

ovih šuma.

5.11. Park-šuma Dankovečka šuma

Dankovečka šuma park forest

Ukupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha,

od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48

ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se na

privatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29

m 3 /ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskog

uzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrasta

kitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je u

državnim šumama propisana ophodnja od 100 godina.

Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabala

iz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja.

Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika,

kojima treba produžiti ophodnju te ih postupno

konvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevaju

kompleksne radove na njezi i istovremenoj

obnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstama

drveća.

234

i


S. Matić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski liši br. 5-6, CXXI (1997). 225-242

5.12. Park-šuma Oporovec

Oporovec park forest

Ukupna površina iznosi 147,20 ha, od čega na šume

odpada 136,00 ha, od čega na privatne šume odpada

126,94 ha, a na državne 9,06 ha. Prosječna drvna zaliha

iznosi 236,91 m 3 /ha s prirastom od 10,10 mVha. Državne

šume su šume hrasta kitnjaka, visokog uzgojnog

oblika, normalnog obrasta u dobi od 50 godina. U njima

se preporuča proreda s uobičajenim intezitetom i načinom.

Privatne su šume po strukturi i uzgojnom obliku

slične predhodnim, te su u njima istovjetni i radovi koje

treba obavljati.

5.13. Park-šuma Novoselec

Novoselec park forest

Ukupna površina ove park-šume iznosi 4,29 ha, što

je i površina šume u državnom vlasništvu. Sastojina

hrasta kitnjaka u dobi od oko 50 godina, visokog uzgojnog

oblika, suvislo obrasla i normalnog obrasta. Prosječna

drvna zaliha iznosi 228,00 mVha, a prirast 11,30

mVha. S obzirom daje sastojina vrlo blizu normalnoj,

nužno je provoditi njege proredom.

5.15. Park-šuma Savska Opatovina

Savska Opatovina park forest

Ukupna površina iznosi 68,80 ha, od čega je 33,47

ha u državnom, a 14,33 ha u privatnom vlasništvu. Prosječna

drvna zaliha iznosi 290 m 3 /ha, a prirast 8,00

mVha. To su topolove sastojine u dobi od 30-60 godina

vrlo slabog obrasta (0,1-0,4). Osim toga postoji ijedna

kultura običnog bora u dobi od 30 godina. Sastojinu je

nužno njegovati i istovremeno obnavljati unoseći bijelu

i crnu topolu, bijelu vrbu i euroameričke topole. Na boljim

staništima pod zastorom starije sastojine moguće

je unositi hrast lužnjak, a na čistinama poljski jasen i crnu

johu. S obzirom daje ovo jedina ritska šuma topola i

vrba od preostalih 16 park-šuma, a imajući u vidu europski

trend čuvanja i širenja istih, trebalo bi uložiti dosta

stručnog rada da se revitalizira.

Park-šuma Savska opatovina

(Foto: J. Janjić)

Park-šuma Novoselčina

5.14. Park-šuma Čulinečina

Čulinečina park forest

(Foto: J. Janjić)

Ukupna površina iznosi 72,70 ha, stoje istovremeno

i površina privatnih šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi

130 m3/ha, a prirast 3,80 mVha. Radi se o sastojini

hrasta lužnjaka u privatnom vlasništvu, gdje će biti nužno

provoditi mnoge radnje njege radi poboljšanja

strukture, kao i radove prirodne i umjetne obnove.

5.16. Park-šuma Gaišće - Gaišće park forest

Park-šuma na području Sesveta ukupne površine

191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha privatne.

Prosječna drva zaliha iznosi 423 m 3 /ha, a prirast

12,50 mVha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije

grupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i običnog

graba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima

površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog

graba treba normalno njegovati proredom, a grabike

njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati,

uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žir

ili sadnice hrasta lužnjaka.

U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spadaju

kulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture treba

njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pretvarati

u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, služeći

se umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe.

235


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 225-242

5.17. Park-šuma Magdalena

Magdalena park forest

Ova sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinu

od 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površina

od 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječna

drvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha.

S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, po

kvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tom

vlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrast

lužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdje

prevladava grab, te će se na cijeloj površini morati

obavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjem

po načelima koje smo već opisali.

Park-šuma Gaišće

(Foto: J. Janjić)

Branimir PRPIC

6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA

Ecological and social functions of Zagreb park forests

Park-šume Grada Zagreba prema priloženom popisu

zapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se,

dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima,

drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemo

kako u tome popisu nema spomenika parkovne

arhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine.

Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovih

ekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka,

protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska,

zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnog

dioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotu

krajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjive

je vrijednosti za Grad Zagreb.

Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkih

park-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskih

vrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama koje

su raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnost

usko je povezana uz način prostiranja, jer kao

jezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samo

njegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice.

Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskim

utjecajem pa je pojava oštećenih stabala dosta

česta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko

25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja.

Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekoloških

i socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a to

je nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanja

mjera obnove.

6.1. O općekorisnim funkcijama

On the generally useful functions

Skoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri

osnovne skupine kojima se obuhvaćaju:

- proizvodna ili sirovinska funkcija

- ekološka ili zaštitna funkcija

- socijalna ili društvena funkcija.

Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložio

je Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegov

učenik Christmann (1979). Za naše potrebe dali

smo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihove

socijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzir

ekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnju

ka razvoju turizma (Prpić, 1992).

Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanja

općekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemo

njihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponom

ocjena za svaku funkciju.

Naziv općekorisne funkcije

Name

1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume

1.1 .Hidrološka funkcija šume

1.2.Protuerozijska funkcija šume

1.3.Klimatska funkcija šume

1.4.Protuimisijska funkcija šume

1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume

1.6. Sume različitih izvora zaštite

2. Društvene (socijalne) funkcije šume

2.1 .Turistička funkcija šume

2.2.Estetska funkcija šume

2.3.Rekreacijska funkcija šume

2.4.Zdravstvena funkcija šume

Raspon ocjena

Evaluation range

8

0

0

0

0

- 4

- 3

- 3

- 3

- 3

- 10

- 3

- 3

- 3

- 3

236


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

6.2. Opis ekoloških funkcija šume s uputom

za ocjenjivanje

The description of the ecological functions

with instructions for evaluation

6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume

Hydrological and water-protective forest

function

Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih

i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom

izvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzog

otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma.

Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o

šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi

šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome

reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova

starost te sklop krošanja.

Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji,

gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća

koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr.

ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno

300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm.

Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla

(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi

i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj

podlozi.

Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno

voda šumskih izvora dobra je za piće.

Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponu

od 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visoke

ocjene 3 ili 4.

6.2.1.2. Protuerozijska funkcija

Anti-erosion function

Šumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako od

erozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakost

erozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinoj

dužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količini

kiše koja padne u jednom mahu.

Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibima

većim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanog

topljenja snijega, a veća je i kod nepropusnih

geoloških podloga.

Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenu

za protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile su

park-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume.

6.2.1.3. Klimatska funkcija - Climatic function

Šuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrlo

učinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i na

susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore.

Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha,

osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnih

zračnih strujanja.

Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice,

utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekom

ljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatski

utjecaj šume, posebice ako se radi o šumi veće

površine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenosti

od njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezin

je klimatski utjecaj značajniji.

Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime

su nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednom

polju, dok su srednje maksimalne temperature niže

u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju.

Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatsko

značenje za klimu grada. Samo je Šestinski dol

dobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbog

svoga reljefnog položaja i znatno manje površine, dok

su ostale park-šume dobile najvišu ocjenu.

6.2.1.4. Protuimisijska funkcija

Fighting air pollution function

Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju

čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet

buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za grad

Zagreb.

Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim

gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona

tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim

lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju

zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti

drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene

crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i

duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od

14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice

površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.

Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog

ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma

uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća

do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i

dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu,

fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa,

teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća,

dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog

aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje

aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova

edafona.

Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovom

koji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područja

te vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnog

prometa.

Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma u

kojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se pod

utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji-

237


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski lis! br. S 6, CXXI (1997), 225-242

hov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti,

kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje

zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima

velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja

drveća i do izvaljivanja stabala.

Park-šuma Maksimir

(Foto: I. Anić)

Prilikom obnove park-šuma dobro je koristiti isprobano

iskustvo Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga

fakulteta u Zagrebu, koji već više od 70 godina uspješno

gospodari spomenikom parkovne arhitekture Maksimirom,

jednim od najvitalnijih zagrebačkih parkova.

Park-šuma Maksimir, koji je isto tako ugrožen kiselim

kišama i prometom, predstavlja danas vrlo stabilnu šumu

u kojoj se već desetljećima oprezno obavlja obnova

kojom se zadržavaju sva obilježja ovog zahtjevnog parka-spomenika.

Sve zagrebačke park-šume dobile su vrlo visoku

ocjenu protuimisijske funkcije.

6.2.1.5. Vjetrobrano-cestozaštitne šume

Windshield-road protective forests

Većina zagrebačkih park-šuma obavlja vjetrobranu

funkciju, koja je od velikog značaja za susjedne zgrade

i bliža naselja. Park-šume služe i za zaštitu prometnica,

a postojanjem šume postiže se veća sigurnost prometa.

Ova funkcija šume sastoji se u spriječavanju odrona kamenja,

muljevitih i snježnih nanosa na ceste te u spriječavanju

udara vjetra.

Većina zagrebačkih park-šuma ima naglašenu funkciju

zaštite prometnica.

6.2.1.6. Šume različitih izvora zaštite

Forests of different protection sources

U ovu skupinu pripadaju šume koje su zaštićene

ponajprije sa stajališta zaštite prirode kao i zbog drugih

razloga. Tu pripadaju: nacionalni parkovi, strogi rezervati,

spomenici parkovne arhitekture, spomenici prirode,

parkovi prirode, posebni rezervati, zaštićeni krajolici,

šume za očuvanje gonofonda, znanstvene pokusne

površine, park-šume, arboretumi, šume s posebnom

namjenom.

Sve zagrebačke park-šume svrstane su u podskupinu

u kojoj dobivaju ocjenu 9. Zaštićene šume, temeljem

Zakona o zaštiti prirode (NN 39/94 i 72/94), dijelovi

su prirode svrstani u više kategorija koje dalje

dobivaju međunarodno, državno i lokalno značenje.

Zaštićene šume imaju ove ocjene:

Ocjenu 10:

Nacionalni park,

strogi rezervat,

spomenik parkovne arhitekture,

spomenik prirode.

Ocjenu 9:

Park prirode,

posebni rezervat,

zaštićeni krajolik,

šume za očuvanje genofonda,

znanstveno-pokusne površine,

park-šume,

arboretumi.

Ocjenu 8:

Šume s posebnom namjenom (fakultetske

šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume

za vizualnu zaštitu krajolika, zaštitne

šume po gospodarskoj osnovi i dr.).

6.2.2.1. Turistička funkcija šume

Forest function in tourism

Turističku funkciju imaju sve šume koje svojim položajem,

izgledom i rekreacijskom ulogom utječu na

turistički promet. Park-šume uz središte grada vrijednije

su i sa ekološkog stajališta i sa socijalnog, u odnosu

na one perifernije.

Većina park-šuma Grada Zagreba dobila je najvišu

ocjenu turističke funkcije, jer zadovoljavaju uvjete naših

kriterija. Za finije procjenjivanje turističke funkcije

šume, ocjene bi morale imati širi raspon, stoje već zadatak

daljnjih istraživanja u tom području.

6.2.2.2. Estetska funkcija šume

Aesthetic function

Pod estetskom funkcijom šume podrazumijevamo

lijep izgled krajolika koji je takav zbog prisutnosti šume.

U gusto naseljenom prostoru kao što je Zagreb,

park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija si-

238


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 ( 1997), 225-242

vilo urbanih sklopova, a posebno ako je postignut sklad

građevina i šume. Ovaj sklad često se zanemaruje.

Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojoj

unutrašnjosti. Veću vrijednost imaju zrele šume s dobro

razvijenim krošnjama stabala. Zagrebačke bjelogorične

park-šume posebno su lijepe i primamljive u promjenama

koje donose godišnja doba.

Park-šuma dobiva na vrijednosti ako je u njoj dobro

razvijen prizemni sloj šumskoga raslinja, i ako u njoj

možemo sresti životinjski svijet (ptice, vjevericu, srnu i

slično).

6.2.2.3. Rekreacijska funkcija šume

Recreational function

Rekreacijsku funkciju ima ona šuma koju pučanstvo

često posjećuje bilo da su to šetači ili izletnici, turisti ili

športaši. Stoje šuma bliže gradu, odnosno većem naselju,

to je njezina uporabna rekreacijska vrijednost veća.

Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom.

Ova funkcija je veća što je šuma pristupačnija. Rekreacijska

funkcija šume u Zagrebu ovisi o njezinoj

udaljenosti od tramvajskih i autobusnih postaja.

Ocjene rekreacijskih funkcija su u rasponu od 0 do

3. Prema našim ocjenama srednja vrijednost iznosi za

zagrebačke park-šume 2,7 što upućuje na njihovo veliko

rekreacijsko značenje.

6.2.2.4. Zdravstvena funkcija šume

Medical function

Zdravstvena funkcija šume temelji se u prvome redu

na povoljnome utjecaju šumske sastojine na psihičko

raspoloženje čovjeka. Ulaskom u šumu čovjek osjeti

smirenje i oporavak zbog čestih stresova i frustracija,

koje su popratna pojava nesmiljene bitke za što veći

standard koji sam sebi postaje svrhom.

Utjecaj na ljudsko zdravlje u šumi uvjetovan je proizvodnjom

fitoncida, kemijskih tvari koje luče više biljke

kako bi se obranile od biljnih bolesti (virusi, bakterije,

gljive). Značajnu ulogu ima pri tome i ugodan miris

šume koji potječe od eteričnih ulja ("mirisni vitamini").

Znakovit doprinos šume ljudskome zdravlju, je ispuštanje

kisika tijekom fotosinteze koja godišnje iznosi

od 15 do 20tpo ha. Sume su najučinkovitiji proizvođači

kisika u odnosu na ostale kopnene ekosustave.

7. OCJENA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA I VREDNOVANJA ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA

The evaluation of the generally useful functions and the evaluation of the Zagreb park forests

U priloženoj tablici dane su ocjene općekorisnih

funkcija za 17 zagrebačkih park-šuma. Ocjene obuhvaćaju

skupine ekoloških i socijalnih funkcija sa zbrojem

ocjena za skupinu te zbroj ocjena svih općekorisnih

funkcija. Najviše ocjene ekoloških funkcija dobile su

park-šume Jelenovac-Vrhovac, šume Centra i Susedgrad.

Najviše ocjene socijalnih funkcija dobile su parkšume

Susedgrad, Grmošćica, Zamorski breg, Šestinski

vrh i šume Centra. Navedene šume imaju i najveći

zbroj svih općekorisnih funkcija - 36 i 37.

Uz iznimku park-šume Susedgrad, visoke ocjene dobili

su Jelenovac-Vrhovec i park-šume Centra, u prvome

redu zbog svojeg položaja odnosno blizine zagrebačkog

središta, ali visoke ocjene dobile su i Grmošćica te

Zamorski breg zbog dobre sastojinske strukture i uravnotežene

šume. Relativno visoke ocjene zaslužile su

park-šume Mirogoj, Remete, Miroševčina i Novoselec.

Iz podataka o površinama i drvnim zalihama te izračunom

srednje vrijednosti općekorisnih funkcija, izračunata

je ukupna vrijednost zagrebačkih park-šuma.

Prosječna ocjena općekorisnih funkcija svih 17

park-šuma iznosi 33,53 dok je sveukupna površina šuma

1.258,55 ha.

Prosječna drvna zaliha iznosi 292,4 mVha, trenutna

prosječna cijena tehničkog drva je 540 kn/m 3 , a ogrijeva

180 kn/m 3 . Uzet je prosječan stupanj iskorištavanja :

tehničko drvo 50%, ogrijevno drvo 30% i otpad 20%.

Uz navedene podatke izračunata je vrijednost općekorisnih

funkcija park-šuma Grada Zagreba na površini

od 1.258,55 ha i prosječnom ocjenom 33,53 u iznosu od

4.025,789.509 kn.

U navedenom iznosu nije uključena sirovinska i

energetska vrijednost ovih šuma. Navedena vrijednost

predstavlja prosjek koji služi za opću raspravu, dok se

točne vrijednosti mogu dobiti utvrđivanjem podataka

za svaku sastojinu zagrebačkih park-šuma.

Ova će vrijednost bivati svakim danom sve veća,

ako se primijeni odgovarajući postupak i njega šume.

Zaustavljanjem emisija štetnih tvari u gradu Zagrebu

(tvornice, promet, kućna ložišta, onečišćenja voda i dr.)

te uređivanjem park-šuma one će postati znatno vrijednije

nego danas.

239


S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

Ocjena općekorisnih funkcija Tablica 2

Evaluation of the generally useful functions Table 2

Skupina općekorisnih funkcija

Group of generally useful functions

Red.

br.

No.

Naziv

park-šume

Park forest

Ekološke (zaštitne)

funkcije šuma

Ecological (protective) forest functions

Socijalne (društvene)

funkcije šuma

Social forest functions

*Brojčane oznake općekorisnih funkcija

Numerical symbols of the generally useful functions

1.1

1.2

1.3

1.4

1.5

1.6

Suma

2.1

2.2

2.3

2.4

Suma

XX

1.

Susedgrad

4

3

3

3

3

9

25

3

3

3

3

12

37

2.

3.

Lisičina

Grmošćica

3

4

1

3

3

3

2

3

2

2

9

9

20

24

3

3

2

3

3

3

2

3

11

12

31

36

4.

Zamorski breg

Sestinski vrh

3

3

3

3

3

9

24

3

3

3

3

12

36

5.

Sestinski dol

3

3

2

2

3

9

22

2

2

2

3

9

31

6.

7.

Jelenovac

Vrhovec

Park šume

centra

4

4

3

3

3

3

3

3

3

3

9

9

25

25

3

3

2

3

3

3

3

3

11

12

36

37

8.

Mirogoj

4

3

3

3

2

9

24

3

3

2

3

11

35

9.

Remete

4

3

3

3

2

9

24

2

3

3

2

10

34

10.

Miroševčina

3

3

3

2

3

9

23

2

3

3

3

11

34

11.

Dankovečka

šuma

3

2

3

3

2

9

22

2

3

3

2

10

32

12.

Oporovec

3

2

3

3

2

9

22

2

3

3

2

10

32

13.

Novoselac

3

3

3

3

2

9

23

2

3

3

3

11

34

14.

Culinečina

3

1

3

3

2

9

21

2

3

2

3

10

31

15.

Savska

opatovina

3

1

3

3

1

9

20

3

3

2

3

11

31

16.

Gaišće

3

1

3

3

2

9

21

2

3

2

3

10

31

17.

Magdalena

3

1

3

3

1

9

20

2

3

3

3

11

31

*Brojčana oznaka općekorisnih funkcija:

Numerical symbols of the generally useful functions

1. Ekološke funkcije

1. Ecological functions

1.1. Hidrološka

Hydrological

1.2. Protuerozijska

Anti-erosion

1.3. Klimatska

Climatic

1.4. Protuimisijska

Fighting air pollution

1.5. Vjetrobrano-cestozaštitna

Windshield-road protective

1.6. Zaštićene šume

Protected forests

2. Socijalna

Social functions

2.1. Turistička

Tourism

2.2. Estetska

Aesthetic functions

2.3. Rekreacijska

Recreational functions

2.4. Zdravstvena

Medical functions

240


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 225-242

ZAKLJUČAK

Zbog daljnjeg unapređenja zagrebačkih park-šuma

predlaže se:

- Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom

gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja.

Uzgojnim postupcima u gospodarskoj

šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala

dok istovremeno podržavamo i povećavamo

vrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume.

U park-šumi težište uzgojnih postupaka je u

povećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkcije

šume.

- Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatima

u gospodarskoj šumi. Njihova obnova u svezi je

s fiziološkom starošću stabala dok su prorijede

podređene podizanju vrijednosti, ponajprije socijalnih,

a zatim ekoloških funkcija šume.

Značajno je pri tome održavanje biološke raznolikosti

šume u smislu podržavanja mješovite sastojine,

po vrstama drveća sukladne staništu.

- Zbog što većeg vezanja ugljičnog dioksida te ispuštanja

kisika u procesu fotosinteze potrebno je

podržavati visoku proizvodnost ekološki uravnotežene

šumske sastojine. Ovaj cilj se postiže

normalnim mjerama klasičnog uzgajanja šuma

prilagođenim cilju park-šume.

Conclusion

- Jednodobne ili regularne park-šume bilo da su niskog,

srednjeg ili visokog uzgojnog oblika potrebno

je obnavljati kombiniranim načinom i to u

većini slučajeva postupcima oplodnih sječa na

malim površinama s kombinacijom pomlađivanja

rubnim sječama uz relativno dugo pomladno

razdoblje. Razlog pomlađivanja je fiziološka starost

stabala uz poremetnju fizioloških procesa

što smanjuje ekološku vrijednost šume (smanjena

fotosinteza, povećani transpiracija i disanje.)

- Potrebno je ispitati pojedine socijalne funkcije

park-šuma radi njihove kvantifikacije u smislu

planiranja zaštite šume (frekvencija, gaženje,

oštećivanje i dr.).

- Zbog velikog opterećenja ekosustava park-šuma

Grada Zagreba suhom i mokrom depozicijom te

unošenjem štetnih tvari u šume na druge načine,

potrebno je ustanoviti stupnjeve oštećenosti na

izabranim bioindikacijskim točkama, a gdje je to

moguće pomoću metode mikrostaništa ustanoviti

dosadašnji intenzitet taloženja, utvrdivši količine

štetnih tvari u šumi.

-Ustanoviti potrebu korekture staništa park-šuma

u smislu korišćenja zeolitskih preparata (prirodna

mineralna gnojiva).

LITERATURA

Matić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama

kao mjera povećanja stabilnosti i produktivnosti

šuma. Šumarski list 3-4; 125-145, Zagreb.

Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na

stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina

hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 261-278,

Zagreb.

Matić, S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer,

danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56, Zagreb.

Matić, S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije

privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik

radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj

u ozračju Rezolucija helsinške konferencije o

zaštiti i očuvanju europskih šuma. HAZU; 30-40

Zagreb.

Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina

hrasta lužnjaka. Monografija: Hrast

lužnjak u Hrvatskoj. HAZU i J. P. Hrvatske

šume: 167-212, Zagreb-Vinkovci.

Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. (1990): Model za

njegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju,

Šum. list Zagreb, 213-225

- References

Pavelić, J., 1994: Program njege, obnove, održavanja

i zaštite za "Park-šume grada Zagreba"

Uređajni zapisnik. Odjel za uređivanje šuma

Zagreb: 1-247, Zagreb.

Prpić, B., (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcija

šume, Šum. list, 6-8

Prpić, B., (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost

šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučulišta

u Zagrebu, Monografija Šume u Hrvatskoj,

Zagreb, 237-256

Suda, M., (1989): Auswirkungen des Waldsterbens

auf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen und

dem Fremdverkehr im bayerischen Alpenraum,

Deutsche Alpenverein, München, Doktorarbeit

Suda, M., (1989): Quantifizierung der durch Waldschäden

beeinflussten Schutzfunktionen, Modellstudien

im bayerischen Alpenraum, Forstw.

Cbl. 108,45-55

Rauš, Đ., i dr., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:

Šume u Hrvatskoj: 33-78, Zagreb.

241


S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242

SUMMARY: Today's park forests of Zagreb are the remnants of the ancient

natural forests that covered today's urbanized Zagreb area. This paper describes

17 parks covering altogether 1,258.55 ha, while all park forests of Zagreb

amount to 2,400 ha.

Greatly retaining their natural composition, Zagreb park forests stretch

along the Sava valley and the southeast hillsides of the mountain Medvednica.

On the hills grow the sessile-flowered oaks and submontane beeches. In the

Sava valley thrive the pubescent oak forests, while the willow and poplar associations

appear wherever there are floods.

Woven throughout the city, these precious forests raise the question of how

to tend them. Protected by law, though not by their genesis, structure and development,

they do not differ from the classical management forests, except for

the management targets. Park forests serve only for ecological and social purposes,

i.e. hydrology; fight against erosion and pollution; in terms of their climatic,

recreational and health functions.

The silvicultural topics of this paper have been dealt with in phases, which

include the revitalization steps such as improvements of the soil for natural regeneration,

and if necessary, artificial supplements, young stand protection,

tending of young trees and stands by clearing and thinning, as well as other

operations that improve the social and ecological forest functions.

Suggestions for silvicultural care of all 17 park forest areas have been given.

The ecological and social forest functions are described with the criteria

for the evaluation of the generally valuable functions, so that the total value of

all 17 areas amounts to over 4 billion kunas (1.13 billion DEM).

The following conclusions have been made after the research done in the

Zagreb park forests:

1) The management methods used for park forests and those for common

forests differ by their targets. The latter improve the technical value of the

trees while supporting the value of the ecological and social forest functions.

In the park forests, the focus of the operations is the improvement of their ecological

and social values. Crucial is the maintenance of the biological diversity

by supporting the mixed stands consisting of the trees corresponding to the

given habitat.

2) In order to stimulate the binding of the carbon dioxide and the release of

oxygen in the process of photosynthesis, a high producibility of the ecologically

balanced forest stand should be sustained. This target can be met by normal

measures of the classical silviculture, adjusted to the purposes of the park

forest.

3) Even-aged or regular park forests, either low, medium or high in their

silvicultural form, should be renewed in a combined way. In most cases,this is

done by the procedures of the regeneration cuts on small areas combined with

the regeneration through fringe cuts with relatively long regeneration periods.

The reason for regeneration is the physiological age of the trees with the disturbance

of the physiological processes, which reduces the ecological forest

value (reducedphotosynthesis, increased transpiration and breathing).

4) Single social functions of the park forests should be thoroughly investigated

for their quantification in terms of planning forest protection (soil treading,

tree damage, etc.).

5) Considering the extremely unfavourable chemical impacts of the wet

toxic sediments, the damage degrees on the selected bio-indicative points

should be established before deciding on the change of habitat and the appropriate

measures.

242


IZVORNI ZNANSRVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252

UDK 630* 312+379 : 630* 419.001

PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA

DIE ANPASSUNG DER ARBEITSTECHNOLOGIE DES HOLZRÜCKENS DER WALDSCHONUNG

Stevan BOJANIN* i Ante P. B. KRPAN**

Sažetak: U Hrvatskoj su gospodarstveno najvažnije prirodne jednodobne

visoke šume i preborne šume. U visokim sejednodobnim šumama tijekom razvoja

sastojina mijenjaju radni uvjeti, zbog čega se vremenski mijenjaju tehnologija

i sredstva rada eksploatacije šuma. U prebornim šumama stabla se

sjeku iznad promjera sječive zrelosti pa do tih promjena ne dolazi.

U ovom radu prikazali smo rezultate istraživanja privlačenja oblog tehničkog

i industrijskog drva utovarnih duljina u visokim jednodobnim bjelogoričnim

šumama u nizini i prigorju pri kasnijim proredama te u pojedinim fazama

oplodne sječe. Prikazane su metode rada prilagođene što manjem oštećenju

šume pri navedenim radovima uz zadržavanje razine prihvatljive gospodarstvenosti

i humanizacije rada.

U kasnijim su proredama u nizini i prigorju istraživani adaptirani poljoprivredni

i lakši zglobni traktori s montiranim vitlom. Primijenjena je sortimentna,

deblovna i poludeblovna metoda izrade te rad jednog i dvojice radnika

uz traktor. Razmatrano je i sakupljanje drva konjskom vučom po tlu.

U sječno je zrelim sastojinama u nizini, kod dovršnog sijeka, istraživano

privlačenje drva zglobnim traktorima uz primjenu deblovne metode, izvoženje

sortimenata tehničkog oblog drva forvarderima te privlačenje drva pokretnom

žičarom.

U jasenovim je sastojinama na močvarnom tlu istraživano privlačenje

oblog drva u fazi naplodnog sijeka, uz primjenu deblovne metode igusjeničnih

traktora.

Uspoređivani su učinci pojedinih načina i sredstava rada, a razmatrani su

i troškovi rada.

Ključne r ij e č i: Visoke šume, oplodne sječe, privlačenje drva, adaptirani

poljoprivredni traktori, traktori, žičare dizalice, učinci privlačenja drva.

UVOD - Einleitung

Gospodarske šume u Hrvatskoj uglavnom su jednodobne

visoke i preborne šume. U jednodobnim se visokim

šumama pri kraju ophodnje provodi stablimična

oplodna sječa. Ranije se za vrijeme ophodnje provode

stablimične prorede, pri čemu se mijenjaju tehnologija i

sredstva rada.

* fProf. dr. se. Stevan Bojanin, Zagreb, Pančićeva 1

** Izv. prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Zagreb

U prebornim se šumama u desetgodišnjim ophodnjicama

stalno siječe ujednačeni obujam drva, a primjenjuje

se isti način sječe i privlačenja te ista sredstva rada.

U tablici 1 su za sastojinu hrasta lužnjaka u ravnici

prikazani broj stabala za obaranje, sječi vi drvni obujam

po ha, te prsni promjer srednjeg stabla za razne starosti

sastojine u pojedinim etapama prorjeđivanja i oplodne

sječe.

243


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252

Kako se iz tablice vidi, s porastom starosti sastojine

povećavaju se debljina i obujam stabala kao i posječeni

obujam drva po ha. Broj stabala za obaranje u vrijeme

prorjeđivanja opada, dok se za vrijeme oplodne sječe u

početku povećava a zatim ostaje nepromijenjen.

Velik broj tankih stabala malog obujma u prvim proredama

otežava radove eksploatacije. Kasnije se, s razvojem

sastojine, uvjeti poboljšavaju.

Stabla se u Hrvatskoj obaraju, a sortimenti izrađuju

gotovo isključivo motornim pilama za jednog radnika.

Obzirom na zaštitu šuma, proizvodnost rada i ekonomičnost,

pri radovima eksploatacije šuma primjenjivala se

prvo sortimentna, a zatim debalna, odnosno poludebalna

metoda.

Ovdje prikazani rezultati naših istraživanja u cilju

zaštite šuma pri radovima eksploatacije šuma odnose se

na privlačenje drva u jednodobnim visokim bjelogoričnim

šumama oplodne sječe u ravnici i prigorju.

Tablica 1. Razvoj sastojine hrasta lužnjaka s oplodnom sječom za vrijeme ophodnje

Tabelle 1. Entwicklung des Stieleichenbestandes des Verjüngungshiebs, während der Umtriebszeit

Vrsta sječe

Hiebsart

Proreda

Durchforstung

Oplodna

sječa

Verjüngungshieb

Pripremni sijek

Vorbereitungshieb

Naplodni sijek

Besamungshieb

Dovršni sijek

Endhieb

Starost sastojine,

godina

Bestandesälter,

Jahr

30

40

50

60

70

80

90

100

110

125

133

140

Srednje stablo

Mittelstamm

Prsni p., cm

BHD, cm

11,5

16,5

21,5

26,5

31,5

36,0

40,5

45,0

49,0

54,5

57,0

58,0

Obujam, m 3

Inhalt fm

0,06

0,20

0,37

0,67

1,06

1,50

2,05

2,65

3,25

4,15

4,70

4,35

Ukupno-Total 1.071,00

Sječni zahvat po ha

Hiebsanfall je ha

Obujam, m 3

Holzmasse fm

27,1

36,0

43,5

51,0

58,5

65,0

70,5

64,0

59,5

148,0

220,6

227,3

Broj stabala

Stammzahl

452

180

118

76

55

43

34

24

18

36

47

47

PRIVLAČENJE DRVA U SASTOJINAMA PRI KASNOJ PROREDI, U RAVNICI I PRIGORJU

Das Holzrücken in späteren Durchforstungsbeständen in der Ebene und im Hügelland

U prigorju su istraživanja provedena u sljedećoj

sastojini: gospodarska jedinica Lešće, odjel 13, šumarija

Križevci; mješovita sastojina sastava: hrast 47%,

bukva 44%, grab 9%; starost 102 godine; drvna zaliha

362 m 3 /ha; drvni zahvat 81,18 m 3 bruto drva, odnosno

42,2 stabla/ha. Prosječni je razmak oborenih stabala iznosio

15,4 m. Tlo je bilo lako prohodno, suho, bez terenskih

zapreka. Kao vlake su služili stari šumski putovi,

a djelomično su traktori višekratnim prolazom formirali

vlake. Teren je ravan s mjestimičnim nagibima

do 5%.

Tehnička oblovina, kao i industrijsko drvo utovarnih

duljina, privlačena je adaptiranim poljoprivrednim

traktorom IMT-558 s dvobubanjskim vitlom na dva načina:

uz primjenu sortimentne i deblovne metode. Podaci

o traktoru, tovaru i dnevnim učincima prikazani su

u tablici 2.

Kako se iz tablice 5 vidi, na udaljenosti privlačenja

od 0,1 km učinak privlačenja je kod stablovne metode

veći 57%, a na udaljenosti od 1,0 km 15% od učinka uz

primjenu sortimentne metode. Razlika učinaka opada s

povećanjem udaljenosti privlačenja u početku izrazito,

a zatim slabije. Kod izbora metode privlačenja pored

učinka u obzir treba uzeti i druge čimbenike poput gustoće

mreže finog otvaranja, oštećenja stojećih stabala,

troškove rada i dr., Bojanin (1975).

244


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI SUMA Šumarski list br, 5-6, CXXI (1997), 243-252

245


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252

Kod deblovne je metode primijenjen rad dva radnika

(traktorist i pomoćni radnik), te rad jednog radnika

(samo traktorist).

Pri udaljenosti je privlačenja od 0,1 km dnevni učinak

kod varijante rada s dva radnika 18%, kod 0,5 km 8

%, a kod 1,0 km samo 4% veći nego kod rada jednog radnika

(tablica 5). Ovim problemom bavili su se mnogi

istraživači i iz rezultata njihovih istraživanja može se

zaključiti daje učinak kod rada s dva radnika uvijek veći

nego učinak s jednim radnikom (26%; 12 - 45%) te

da pomoćni radnik ne povećava dovoljno radni učinak i

nije dovoljno iskorišten (iskorišten je samo oko 40%

radnog vremena). Kod deblovne metode s povećanjem

obujma stabala te s povećanjem udaljenosti privlačenja

dnevno je radno vrijeme pomoćnog radnika sve manje.

Ustanovili smo daje učinak privlačenja kod varijante s

dva radnika povoljniji samo do izvjesne udaljenosti privlačenja.

Istraživanja privlačenja drva u kasnim proredama u

ravnici provedena su u šumariji Koska, g. j. Gložđe -

Brešće, odj. 103 i 135 u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka,

graba i ostalih tvrdih listača. Starost sastojine

iznosila je 95 g., a sječni zahvat iznosio je 45,25 mVha

bruto obujma drva. Za vrijeme privlačenja stanje tla bilo

je slabo smrznuto do blatno. Tehnička oblovina privlačena

je pomoću dva adaptirana kotačna poljoprivredna

traktora i dva zglobna traktora (tablica 2). Traktori

su bili opremljeni dvobubanjskim vitlima kojima je drvo

sakupljano do vlaka. Za vrijeme istraživanja svi su

traktori radili u vrlo sličnim radnim uvjetima, Krpan i

Ivanović(1995).

Specifično je opterećenje zglobnih traktora bilo 26 %

veće nego kod poljoprivrednih traktora.

Najveći je učinak na svim udaljenostima privlačenja

imao zglobni traktor LPKT 40 (tablica 2). Snaga motora

nije bila odlučna po učinak. Prema učincima može se

zaključiti da navedeni traktori pripadaju istoj grupi. Razlika

je učinaka ovisna o svojstvima traktora i o ljudskom

čimbeniku.

Istraživanje i utrošak goriva pri privlačenju drva. U

uvjetima rada kakvi su bili za vrijeme istraživanja traktori

troše sljedeće količine goriva: LPKT 1,045 L/m 3 , Ecotrac

0,79 L/m 3 , Steyr 0,836 L/m 3 , Torpedo 0,724 L/m 3 .

Traktor IMT-558 (tablica 2) primijenjen je u sličnim

uvjetima kao i ostali gore navedeni traktori. Razlika učinka

ovoga traktora i traktora LPKT 40 je mala, snaga motora

je također slična, tj. 43 kW, odnosno 46 kW. Radni

uvjeti traktora IMT-558 bili su ipak nešto povoljniji.

Primjenom vitla s radio-upravljanjem uz rad jednog

radnika utrošak vremena sakupljanja se smanjuje. Vrijeme

povratka radnika do traktora nakon izvlačenja

užeta se uštedi. Prema raznim autorima ta ušteda se kreće

od 1,5% do 3,7% operativnog vremena. Radnik, krećući

se iza tovara pomaže kod savladavanja prepreka,

što doprinosi daljoj uštedi radnog vremena.

Dnevni su učinci prikazani na slici 1.

Slika 1. Dnevni učinci pri privlačenju drva u kasnim proredama u nizini i prigorju

Abb. 1. Die Tagesleistungen des Holzrückens in späteren Durchforstungswäldern in der Ebene und in

Hügelland

246


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252

Tablica 3. Postotni udio utrošaka vremena izvlačenja užeta i privitlavanja tovara

Tabelle 3. Prozentanteile der Zeitaufwände des Aus- und Zuziehens des Seiles

Tip traktora - Schleppertyp

Radne operacije IMT558 Steyr Torpedo LPKT Ecotrac

Ablaufabschnitte 9078 75 A 40

Deblovna m. Sortimentna metoda

Schaftw.R.

Sortenrücken

Izvlačenje %

Ausziehen operativnih 3,8 7,4 10,3 9,3 8,2 8,1

Dovlačenje vremena

Zuziehen % 7,1 11,2 8,8 5,6 7,0 7,4

Ukupno der

Total RAZ 11,9 18,6 19,1 15,9 15,2 15,5

U tablici 3 prikazan je utrošak vremena izvlačenja

užeta i privitlavanja drva u postotku operativnog vremena

za prosječnu istu udaljenost privitlavanja drva. Kod

sortimentne metode postotni udio kreće se od 15 - 19%,

a kod stablovne metode iznosi 12% operativnog vremena.

Nadalje, bilo bi preporučljivo kod sakupljanja drva

primijeniti i prijenosno vitlo.

Sakupljanje te djelomično privlačenje drva konjima o-

petje aktualno: Hedman ( 1986), Staaf i Wicksten ( 1984),

Solymas (1994). Ustanovili smo daje kod sakupljanja

jednim konjem u mladim prorednim bjelogoričnim sastojinama

dnevni učinak za udaljenost od 50 m iznosio

16,71 mVdan, a za 100 m 11,14 mVdan. Obujam je tovara

iznosio 0,30 m 3 ; prosječni promjer komada 15,4

cm, a obujam komada 0,09 m 3 . U ovdje tretiranim sastojinama

prosječni promjer komada kretao se između

27 cm i 31 cm, pa bi i učinci bili očekivano veći.

Sakupljanjem pomoću konja smanjuje se gustoća

mreže finog otvaranja i oštećenje stojećih stabala.

PRIVLAČENJE DRVA U BJELOGORIČNIM NIZINSKIM ŠUMAMA KOD DOVRŠNE

I OPLODNE SJEČE -

Das Holzrücken in Waldbeständen in der Ebene, beim Endhieb und Verjüngungshieb

U sastojini hrasta lužnjaka u šumariji Lipik provedena

je dovršna sječa zahvata bruto drvnog obujma

112m 3 /ha.

Privlačenje tehničkog oblog drva obavljeno je u dvije

varijante rada, s dva različita sredstva rada:

• debalna metoda vuče po tlu pomoću zglobnog

traktora Timberjack 360;

• izvoz pomoću forvardera Kockums 850.

U sastojini hrasta lužnjaka (šumarija Garešnica)

provedena je također dovršna sječa, zahvata bruto drvnog

obujma od 350 m 3 /ha. Privlačenje sortimenata tehničke

oblovine obavljeno je pokretnom žičarom Steyr

KSK 16, Krpan i Ivanović ( 1995).

Podaci o sredstvima rada, tovaru i učinku prikazani

su u tablici 4.

Traktor i forvarder kretali su se po sječini do oborenog

stabla, odnosno iz njih izrađenih sortimenata. Prosječna

je udaljenost privlačenja traktorom i forvarderom

na sječini (bez udaljenosti sakupljanja) iznosila 0,2 km,

a na vlaci se kretala od 0,1 km, odn. 0,15 km do 0,7 km.

Forvarder se na sječini morao izrađenim sortimentima

približiti na dohvat dizalice. Udaljenost sakupljanja

zglobnog traktora bila je sasvim kratka, tako daje utrošak

vremena izvlačenja i dovlačenja užeta u prosjeku

iznosio 5,6 % operativnog vremena.

Međusobni razmak oborenih stabala iznosio je u

prosjeku 18 m. U tovaru su zglobnog traktora bila dva

debla, tako daje udaljenost sakupljanja ovoga sredstva

privlačenja iznosila 18 m. Obzirom na obujam tovara

forvardera i obujam drva tehničke oblovine po stablu,

udaljenost sakupljanja forvarderom iznosila je u prosjeku

50 m po turi, odnosno tovaru.

Prosječni je tovar forvardera iznosio 7,76 m 3 i bio je

93 % veći od tovara zglobnog traktora (tablica 4).

U drugoj gore spomenutoj sastojini, pri privlačenju

drva žičarom trase žičare su sa stajališta bile položene

lepezasto. Najdulja je trasa bila 0,575 km, a prosječna

247


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 243-252

udaljenost sakupljanja 17,5 m. Ovdje je bila primijenjena

sortimentna metoda. Obujam komada kod privlačenja

žičarom bio je 35% veći nego kod privlačenja forvarderom.

U tablici 4 prikazani su dnevni učinci privlačenja

zglobnim traktorom Timberjack, forvarderom i žičarom,

za različite udaljenosti privlačenja. Obzirom na iste,

odn. slične radne uvjete, radni učinci su usporedivi.

Kako se iz tablice 5 vidi, odnos učinaka forvardera i

zglobnog traktora se s povećanjem udaljenosti povećava

od 1,23 do 1,32, a u prosjeku iznosi 1,26. Uzrok je

ovome tijeku odnosa značajnije smanjenje dnevnog

učinka zglobnog traktora od učinka forvardera s povećanjem

udaljenosti privlačenja.

Odnos učinaka žičare i zglobnog traktora ostaje gotovo

isti za sve udaljenosti privlačenja (1,24 - 1,22).

Radni je učinak žičare do 3% manji od učinka forvardera

(tablica 5).

U zrelim sastojinama u ravnici i u prigorju drvo se

uglavnom privlači zglobnim traktorima i forvarderima,

Bojanin, Krpan (1994).

Kod izbora traktora ili forvardera moraju se uzeti u

obzir sljedeće činjenice:

• kod privlačenja nakon dovršne sječe kreću se oba

stroja tik do oborenog stabla, tako daje sakupljanje

mnogo puta nepotrebno,

• kod drugih, prethodnih etapa oplodne sječe ovi

strojevi ne mogu ući ili djelomično ulaze u sastojinu,

pa se drvo mora sakupiti do vlake. Za forvarder

se sakupljanje mora obaviti drugim sredstvom,

• sakupljanje cijelih debala dovodi do većeg oštećivanja

stojećih stabala nego sakupljanje izrađenih

sortimenata, odn. dijelova debala,

• na pomoćnom stovarištu forvarder slaže izvezene

Sortimente u visoke složajeve što olakšava utovar u

kamione i omogućuje bolje iskorištenje površine

pomoćnog stovarišta,

• kod privlačenja debala traktorom može se trupljenje

na pomoćnom stovarištu mehanizirati, a izrađeni

sortimenti mogu se tada dobro složiti.

Kako je gore već napomenuto, učinak forvardera je

u prosjeku 26 % veći nego kod zglobnog traktora, međutim

nabavna cijena forvardera je duplo veća. S obzirom

na prednosti i mane ovih strojeva za privlačenje,

može se u određenim okolnostima odrediti prednost

određenog stroja.

Nabavna cijena žičare je do dvaput veća nego forvardera,

radni učinak je međutim isti ili do 3 % manji. U

prvom slučaju može se primijeniti rad jednog radnika,

dok su kod žičare zaposleni 3-5 radnika. Ako se u obzir

uzmu samo troškovi privlačenja žičarom njezina je primjena

u usporedbi s primjenom forvardera neekonomična.

Privlačenje žičarom može se primijeniti bez obzira

na vremenske prilike i bez oštećenja tla.

Problem privlačenja drva žičarom u šumama oplodne

sječe u ravnici potrebno je dalje istraživati.

Nadalje je istraživano privlačenje drva u šumi oplodne

sječe na aluvijalnim tlima Gornje Posavine, Bojanin,

Sever (1979). Tlo na ovom području, pogotovo u

proljeće, može biti jako blatno i tada je privlačenje drva

nemoguće obaviti kotačnim traktorima.

Dnevni učinci prikazani su i na slici 4.

Slika 2. Dnevni učinci pri privlačenju drva u oplodnim sječama u nizini

Abb. 2. Die Tagesleistungen des Holruckens Hiebsreife in der Ebene

248


S. Bqjanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252

Naša se istraživanja odnose na vuču

debala traktorom gusjeničarem TDT 55

u jasenovoj sastojini s oplodnom sječom

u fazi naplodnog sijeka. Podaci o

traktoru, tovaru i radnim učincima prikazani

su u tablici 4.

Snaga motora traktora gusjeničara

bila je 33% manja nego kod zglobnog

traktora, a debla su bila 28% tanja, tlo u

sastojini gdje je primijenjen traktor gusjeničar

bilo je jako blatno, a gdje je

primijenjen zglobni traktor suho. Ipak

je tovar traktora gusjeničara bio 24%

veći nego zglobnog traktora. Pored toga

nije se gusjeničar mogao približiti

oborenim stablima (što je bio slučaj sa

zglobnim traktorom), nego je morao

deblo privući do vlake pomoću montiranog

vitla.

Gusjeničar se kretao po vlaci naizmjeničnim

usporednim tragovima. Pri

takvom je kretanju tlo na vlaci gusjenicama

u izvjesnoj mjeri ravnao i tako

vlaku održavao u prohodnom stanju.

Dnevni učinak gusjeničara bio je

u prosjeku 20% manji nego zglobnog

traktora, dok je dnevni učinak žičare

bio 52% do 55% veći (tablica 5).

Radni učinci traktora gusjeničara

nisu potpuno usporedivi s učincima

zglobnog traktora, forvardera i žičare,

zbog različitog stanja tla i tanjih stabala,

no ipak se u odnose učinaka dobije

određeni uvid.

S obzirom na vremenske uvjete bilo

bi u šumama s močvarnim terenima

preporučljivo privlačenje drva obaviti

traktorima po zimi, na smrznutom i više

puta snijegom pokrivenom tlu.

U proljeće, ako je tlo jako blatno,

predstavlja privlačenje drva žičarom

jedinu mogućnost i stoga je bez obzira

na troškove privlačenja opravdan.

Što se tiče oplodne sječe, ona sa stajališta

uzgajanja šuma ima prednost

pred čistom sječom. Nasuprot tome

stoji stajalište eksploatacije šuma i zakonitosti

primjene mehanizacije. Radi

približavanja stajališta kao prvo bi trebalo

umjesto stablimične uvesti grupimičnu

oplodnu sječu.

249


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252

250


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243^252

ZAKLJUČCI - Folgerungen

Različitost šuma Hrvatske uvjetuje kod eksploatacije

šuma primjenu različitih metoda i sredstava rada.

Njihova ekološka prihvatljivost, odnosno štetni učini

na tlo i stabla nisu jednaki.

U ovome su radu prikazani rezultati naših istraživanja

privlačenja oblog tehničkog drva i industrijskog drva

utovarnih duljina u bjelogoričnim sastojinama pri

kasnijim proredama, u ravnici i prigorju, te tehničke o-

blovine u šumama hrasta lužnjaka i jasena s oplodnom

sječom u ravnici.

U sastojinama su kod kasnije prorede, kod istraživanja

primijenjena tri adaptirana poljoprivredna kotačna

traktora snage motora od 43 do 57 kW te dva zglobna

traktora snage motora od 33 kW i 44 kW, uz primjenu

sortimentne i deblovne metode. Na svakom traktoru je

montirano dvobubanjsko vitlo. Specifično opterećenje

zglobnih traktora bilo je 33% veće nego kod poljoprivrednih

traktora. Nije utvrđena signifikantna razlika

učinaka ovih dviju tipova traktora kod iste metode rada.

Učinak poljoprivrednog traktora IMT-558 kod primjene

deblovne metode bio je na najmanjoj udaljenosti

privlačenja 57% veći, a na najvećoj udaljenosti 15%

veći pri primjeni deblovne u odnosu na sortimentnu

metodu.

Učinak kod deblovne metode bio je od 18% (najmanja

udaljenost privlačenja) do 4% (najveća udaljenost)

veći kod rada dva radnika nego kod rada jednog radnika.

Radi neoštećenja šuma, pogotovo u mlađim sastojinama,

sortimentna metoda je u prednosti pred deblovnom

metodom.

Kombinacija sakupljanja drva konjima iz sastojine

do vlake i privlačenje traktorima po vlakama može se

primijeniti u određenim slučajevima.

U dvjema sastojinama hrasta lužnjaka s oplodnom

sječom, uz vrlo slične radne uvjete, primijenjena je na-

kon dovršnog sijeka deblovna metoda privlačenja pomoću

zglobnog traktora i sortimentna metoda pomoću

forvardera te žičare.

Radni učinci zglobnog traktora, forvardera i žičare u

prosjeku stoje u odnosu: 1,00 : 1,26 : 1,23, a forvardera

i žičare 1,00 : 0,98. Nabavne cijene zglobnog traktora i

forvardera stoje u odnosu 1,00 : 2,00, a forvardera i žičare

također kao 1,00 : 2,00.

U sječno zreloj sastoj ini jasena na blatnom tlu izvlačenje

je obavljeno traktorom gusjeničarom, uz primjenu

deblovne metode. Iako sa 33% slabijim motorom, na

blatnom terenu, gusjeničar je imao tovar 24% veći, a

radni učinak mu je bio 20% manji nego kod zglobnog

traktora.

Radni učinak žičare bio je u prosjeku 53% veći nego

kod traktora gusjeničara.

Radni uvjeti u sastojini hrasta lužnjaka bili su povoljniji;

stoga je usporedba učinaka samo približno moguća.

U ekološkom i estetskom smislu u nizinskim i brdskim

šumama žičare imaju prednost pred drugim sredstvima

privlačenja. Potom slijede forvarderi ako se

primjenjuju u uvjetima dobre prohodnosti. Štete koje će

učiniti traktori pri privlačenju drva značajno ovise o

uvjetima rada u sastojini, primarnoj i sekundarnoj

otvorenosti, načinu sječe, izboru metode izrade, operativnoj

pripremi i stalnom nadzoru rada. Sortimentna je

metoda izrade prihvatljivija u gustim i prorednim sastojinama

od metoda pri kojima se izrađuje oblo drvo većih

duljina. No, štete pri eksploataciji šuma u visokoj su korelaciji

sa znanjem i htijenjem svih izvršitelja bez obzira

na njihovu razinu. Inženjerska uloga neupitno je najvažnija.

LITERATURA - Literaturverzeichnis

Boj anin, S. (1975): Izvlačenje tanje tehničke oblovine

pomoću traktora. Drvna industrija, Nr. 11-12,

263-269

Bojanin, S., Krpan, A. P. B. (1994): Eksploatacija

šuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj.

Šum. list, Nr. 9-10, 271-282

Bojanin, S., Sever, S. (1979): Istraživanje učinka

traktora gusjeničara TDT, 55, kod izvlačenja duge

oblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu.

Mehanizacija šumarstva, Nr. 11-12, 1-11

Hedman,H. (1986): The horse in forestry. Small Scale

Forestry, Nr. 1, 13-17

Krpan, A. P. B., Ivanović, Ž. (1995): Iznošenje

trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16.

Šum. list, Nr. 3,75-90

Krpan, A. P. B., I vanović, Ž. (1995): Komparativna

analiza rada traktora u proredama (znanstvena

studija). Zagreb, s. 32

Solymos, R. (1994): Mehren sich die Probleme bei

der Naturverjüngung? Österr. Fztg. Nr. 6,48

Staaf, K. A. G. and N. A. Wicksten (1984): Tree

harvesting techniques. Martinus Nijhoff Dr W.

Publishers. Dordrecht Boston Landcaster, p. 371

251


S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252

ZUSAMMENFASSUNG: Die Wirtschaftswälder in Kroatien sind hauptsächlich

die gleichaltrigen Hoch- und die Plenterwälder. Die Unterschiedlichkeit

der Wälder bedingt für die Holzernte unterschiedliche Arbeitsverfähren

und Arbeitsmittel.

In dieser Abhandlung sind die Ergebnisse unserer Untersuchungen im

Bereich des Holzrückens von Rundnutzholz und Industrieholz in Kranlängen

in späteren Durchforstungsbeständen der Laubhölzer in der Ebene und

Hügelland, und von Rundnutzholz in den Eichen- und Eschenbeständen des

Verjüngungshiebs in der Ebene umfast.

In späteren Durchforstungsbeständen wurden drei adaptierte landwirtschaftliche

(MS von 42,7 bis 57 kW) und zwei Knickschlepper (MS 33 und

48 kW), unter Anwendung sortenweises und schaftweises Rücken eingesetzt.

Alle diese Schlepper wurden mit je einer Zweitrommelwinde ausgerüstet. Die

spezifische Belastung der Knickschlepper war 33 % grösser als diejenige der

landwirtschaftlichen Schlepper. Es wurde keiner signifikanter Unterschied

zwischen den Leistungen von zwei Schleppertypen festgestellt.

Die Leistung des landwirtschaftlichen Schleppers IMT-558 war für die

kürzeste Rückedistanz 57 %, und für die gross te Distanz 15 % grösser beim

schaftweisen, als beim sortenweisen Rücken. Die Leistung beim schaftweisen

Rücken war von 18% (kürzeste Rückedistanz) bis 4 % (grösste Distanz) höher

beim Zweimann- als beim Einmannarbeitsverfahren.

Wegen der Waldschonung ist das sortenweise Rücken besonders in jüngeren

Beständen vorteilhafter als das schaftweise Rücken.

Der Kraftstoffverbrauch der Knickschlepper schwankte von 0,790 L/fm

bis 1,045 L/fm, und derjenige der landwirtschaftlichen Schlepper von 0,724

L/fm bis 0,836 L/fm, für die durchschnittliche Rückedistanz.

Die Kombination des Vorrückens aus dem Bestand durch Pferde, und des

Rückens mittels Schleppern auf den Rückegassen kann in gewissen Fällen annehmbar

sein.

In zwei Stieleichenbeständen des Verjüngungshiebs, mit sehr ähnlichen

Arbeitsbedingung, wurde nach dem Endhieb schaftweises Rücken mittels des

Knickschleppers, und sortenweises Rücken mittels des Rückezugs und des

Seilkrans durchgeführt.

Die Arbeitsleistungen des Knickschleppers, Rückezugs und Seilkrans stehen

durchschnittlich im Verhältnis als: 1,00 : 1,26 : 1,23; diejenigen des

Rückezugs und Seilkrans als 1,00: 0,98.

Die Anschaffungspreise des Knickschleppers und des Rückezugs stehen im

Verhältnis als 1,00 : 2,00, und diejenigen des Rückezugs und Seilkrans auch

als 1,00: 2,00.

Im hiebsreifen Sumpfwald der Esche des Verjüngungshiebs wurde fürs

Rücken von Stämmen der Raupenschlepper angewandt. Trotz dem 33 %

schwächeren Motor, und aufgeweichten Boden, war die Last des

Raupenschleppers 24 % grösser, und die Arbeitsleistung nur ca 20 %

geringer als diejenige des Knickschleppers.

Die Arbeitsleistung des Seilkrans war um 53 % grösser als diejenige des

Raupenschleppers.

Die Arbeitsverhältnisse im Stieleichenbestand waren günstiger; deshalb

ist dieser Vergleich nur annähernd möglich.

252


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.)

MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI

EUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARA

INTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH

{LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVAR

Zlatko PERIĆ*

Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je

1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažu

danas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski.

Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljeni

rezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti),

odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživana

svojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine

100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena.

Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta,

urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavosti

i klijavost.

UVOD - Introduction

Europski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj ne

raste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kulture.

Kulture ariša nalaze se na području Uprave šuma

Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice,

Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača u

Hrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosno

2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom,

običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više.

U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osnivati

šumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine su

neprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degredirane

šume. Proizvodnju na takvim površinama treba

otpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurno

vrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata.

Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ranom

kulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zone

korovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja kroz

koju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta.

Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla,

ariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura.

*Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izvadak

iz magistarskog rada I dio

Mješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnim

ili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture do

prirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajedno

s arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve i

jele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekta.

U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predrastom,

te tijekom proreda prema željenim ciljevima

gospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kao

prethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve do

kraja propisane ophodnje.

Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta koje

bi se koristile za podizanje mješovitih kultura moraju

biti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali visoku

genetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time se

može postići više koristi, stabla će biti sa smanjenim

učešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanosti

žice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirasta

biti će značajna.

Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i o-

cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, ali

dovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno raste

na tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovaraju

mu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku-

253


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnim

strujanjima zraka (Vidaković 1993). Europski

ariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinama

viših planinskih masiva, pa sve do najgornjih

vegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visini

razvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkoj

razdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenog

područja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemo

prema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš,

slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjski

ariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenja

europskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar

1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjeniji

je u Alpama. Horizontalno rasprostranjeno

ariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar

1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudne

rase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v.

pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jak

utjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša na

nadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpama

razvile su se altitudne rase ariša na nadmorskim

visinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečke

šume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalna

klima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od

350 do 800 m.

Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi u

građevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji,

kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995).

Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana.

Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992)

Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992).

Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992)

254


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268

U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te

potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo

genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja

ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura

mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša.

Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku

varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj

plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine

100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina,

širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne

klijavosti sjemena ariša.

Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj

plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije

Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od

2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova

koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka.

Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se

smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno

odvođenje površinskih voda. Raspored klonova

i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije

ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na

tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino

betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969),

te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno

okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je o-

krenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže.

Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske

plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla

su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području

Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u

Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus

stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode

rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se.

F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio

na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem.

MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods

Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano

je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1),

na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim

zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske

šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih

ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u

vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine

stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg

stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije

za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a.

Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru

plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški

i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških

osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje,

punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak

grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana,

insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj

grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja,

debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti.

Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba o-

bratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku

visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo.

Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno

je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to

bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na

cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri

ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine,

od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po

jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od

klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je

minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili

ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time

smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim

češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus

je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima

je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih

populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti

težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i

potpune klijavosti.

Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog

instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za

istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od

svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su

na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera.

Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon

trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki

i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana

energija klijavosti i potpuna klijavost na razini

rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u

"Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi

od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem

preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je

trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je

nakon 10 dana naklijavanja.

Statistička obrada podataka izvršena je pomoću

analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije a-

nalize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu

što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti

na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu.

Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti

mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente

varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod

obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera,

težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i

LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka

analiza varijance korštena je kod obrade podataka

za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele

klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih

tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza

pretpostavka kako su sve sredine istraživanih o-

bilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL

and TORRIE 1960).

255


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268

256


Z. Perić: MEBUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5 6, CXXI (1997), 253-268

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion

Prosječan urod češera i sjemena, izražen jeu gramima,

a prikazan je u tablici 2 i kreće se u rasponu od

14 040 g kod klona Vo-13 do 41 050 g kod klona Vo-8.

Prema REGENTU (1980) u 1 kg ide 220 do 280 češera,

a iz 100 kg češera dobije se 4 do 7 kg sjemena bez krilaca.

ROHMEDER ( 1956) navodi kako se iz 100 kg češera

europskog ariša može dobiti 3 kg sjemena bez krilaca.

Koristeći ove podatke i našu procjenu i proračun,

utvrdili smo kako je urod čistog sjemena u 1992. godini

iznosio 37,62 kg ili 5,3 kg na 100 kg ubranih i ručno istraženih

češera. Mi smo ubrali samo s izabranih rameta

ukupno 45,34 kg češera, stoje bilo dovoljno za istraživanja

koja smo proveli. Prije 1992. puni urod češera i

sjemena bio je 1989. godine.

Analizirjaući urod češera i sjemena po klonovima i

rametama, možemo reći kako je urod bio pod jakim

utjecajem okolišnih čimbenika i to prvenstveno edafskim

čimbenicima. Za utvrđivanje edafskih razlika na

površini plantaže provedena su pedološka istraživanja i

utvrđeno je kako se dio sjemenske plataže nalazi u mikrodepresiji,

u njoj je napravljen pedološki profil označen

kao profil II, dok je pedološki presjek na povišenom

dijelu plantaže (sjeveroistočnom) označen kao

profil I. Povišeni dio plantaže ide sve do osamnaestog

reda od ukupno 40 redi i na njemu je bilo više češera na

pojedinoj rameti bilo kojeg klona nego na dijelu plantaže

u mikrodepresiji. Neki klonovi rodili su češerima i

sjemenom samo na tom dijelu plantaže i općenito

zdravstveno stanje rameta svih klonova bolje je na prvom

profilu nego na drugom.

Prema Mayer-u (1995) pedološki opis profila I i II

je sljedeći:

Profil I karakteriziran je neprisutnim glejnim horizontom

u pedološkom prerezu površinskog sloja. Ovaj

je profil prozračan, dobrog mehaničkog sastava, praskaste

ilovine, dobre opskrbljenosti makroelementima i

fiziološki aktivnim kalijem i fosforom, višim sadržajem

humusa i kiselom reakcijom. Profil I karakteriziraju

horizonti: Of(0-2/3), P(2/3-32), Bg(32-65),

BgC(65-85),C(85-120).

Profil II karakteriziranje površinskim oglejavanjem

koje upućuje na vlažniju varijantu ispod ariševih stabala

u mikrodepresiji. To se manifestira većim učešćem

novoformiranih sivo-maslinastih pjega u donjem dijelu

homogeniziranog sloja tla označenog sa "P". One ukazuju

na pojačane redukcijske procese. Površinsko oglejavanje

nije potpuno uklonjeno agrotehničkim melioracijama

tako, daje dio zone zakorjenjivanja u zoni podzemne

vode, posebno u zimsko proljetnom razdoblju. Profil

se može opisati horizontima: Of(0-3), Pg(3-20), Bg (20-

40), BgC (40-72), C(72-110). Mehanički sastav tla je

ujednačen. U profilu prevladvaju praškasto glinaste ilovače.

Reakcija tla (pH/H20) pretežito je jako kisela.

Na dijelu klonske sjemenske plantaže koja se nalazi

u mikrodepresiji, a koja je karakterizirana profilom II,

urod češera i sjemena je statistički značajno i neusporedivo

manji u odnosu na dio klonske sjemenske plantaže

gdje je tlo karakterizirano profilom I. Iz tablice 2 vidljivo

je kako je urod češera i sjemena za 18 redova profila

I iznosio 37,99 kg češera i sjemena, a za preostalih 22

reda 7,45 kg.

Tablica 2: Urod češera u plantaži prema različitim profilima

tla.

Table 2: Cone corp on plantation accordin to different soil

profiles.

PROFIL I

Redni broj

No.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

Klon

Clone

Vo-3

Vo-4

vo-5

Vo-7

Vo-8

Vo-9

Vo-10

Vo-11

Vo-12

Vo-15

Vo-16

Vo-17

Vo-18

Vo-19

Vo-20

Vo-21

Rameta

Ramet

1-1

15-20

4-11

4-15

15-11

4-4

14-5

15-11

4-10

4-16

12-3

4-3

6-1

13-6

4-12

5-11

16-16

4-13

5-9

5-19

2-2

3-18

7-1

7-17

16-3

17-20

2-3

11-6

10-3

14-19

1-2

16-5

6-11

10-5

5-6

5-16

15-5

4-5

7-14

15-21

Težina uzorka

(g)

Sample weight

170

780

720

760

630

550

630

650

460

780

730

510

590

850

685

600

560

715

150

640

760

630

565

650

695

850

910

560

850

565

550

520

670

720

530

515

560

550

710

610

257


Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

Redni broj

No.

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

UKUPNO

Klon

Clone

Vo-22

Vo-23

Vo-24

Vo-25

Vo-26

Vo-27

Vo-28

Vo-29

Vo-30

PROF. I

PROFILI

Rameta

Ramet

1-19

5-4

16-20

6-4

5-20

14-1

5-12

7-19

6-8

1-4

7-6

18-2

1-9

4-6

4-8

6-20

17-1

1-5

16-26

17-4

Težina uzorka

(g)

Sample weight

570

490

530

580

640

690

760

600

530

670

550

590

750

430

670

580

760

760

615

650

37 989 g

PROFIL II

Redni broj

1

1

3

4

27

5

6

7

8

9

10

11

12

13

UKUPNO

Klon

Vo-3

Vo-3

Vo-12

Vo-13

Vo-16

Vo-17

Vo-18

Vo-19

Vo-23

Vo-24

Vo-25

Vo-26

Vo-28

PROF. II

Rameta

32-17

32-17

31-20

28-9

2-3

39-17

30-19

28-7

28-13

37-11

30-20

31-8

40-16

37-16

Fežina uzorka (g)

Sample weight

610

610

560

540

910

500

600

670

620

575

290

650

540

700

7 445 g

Slika 2:

Fig. 2:

Ženski cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)

Famale flowers of European LarchFig. (Photo: Z. Perić)

Upravo takvi slučajevi upućuju na moguće postojanje

veće srodnosti potomstava proizvedenog u godinama

slabe cvatnje u klonskoj sjemenskoj plantaži. Na

slikama 2 i 3 prikazani su muški i ženski cvjetovi europskog

ariša.

Urod češera i sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži

ariša ovisi osim o ekološkim čimbenicima i o genetičkoj

sklonosti pojedinog klona u plantaži s obzirom

na sposobnost formiranja ženskih i muških cvatova. Za

neke klonove europskog ariša u sjemenskoj plantaži

moglo bi se reći da su funkcionalno muški, odnosno

ženski (M r v a 1990). Takav primjer poznat je kod crne

johe (Vidaković iKrstinić 1985, Krstinić i

Kajba 1991) i kod crnog bora (Mrva 1990). Prema

Mrvi (1990), u godinama loše cvatnje takvi klonovi

cvatu obilno bilo muškim ili ženskim cvjetovima, te tako

uzrokuju poremetnje u omjeru između cvatova.

258

Slika 3:

Fig 3:

Muški cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)

Male flowers of European Larch (Photo: Z. Perić)


Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabiranje

sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako u

vrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonova

koji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968).

Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificiraju

nepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava budućih

kultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbridinga

u potomstvu, češere je potrebno sakupljati u godini

dobre cvatnje i punog uroda. Na taj način moguće

je osigurati veći heterogenitet potomstva.

U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod češera

i sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultati

pokazuju kako edafske prilike kao ekološki činitelj i-

maju veći utjecaj od genotipa.

Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži.

Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard.

Izvor varijabilnosti

Source of variations

Tretiranja (Ramete)- Tretmans

Profili (Tip tla)-Soil profiles

Greška-Error

Total

F58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5%

F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1%

Stup. slob.

D.f.

58

1

58

117

Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonove

i ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada podataka

kako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u-

rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istraživati

samo ako isključimo ekološke čimbenike. U o-

vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju ramete.

Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi do

izražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu na

ramete drugih klonova, a što se onda manifestira kroz

oplodnju različitim polinatorima, odnosno kroz specifičnu

kombinacijsku sposobnost roditeljskih parova.

Suma kvadrata

Sum of squ.

2286609

7380001

2246649

11913259

Srednji kvadrat

Mean square

39424,3

7380001

38735,3

F

1,017

190,52**

Pr>F

0,47335

0,00001

Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5)

vidljivo je kako postoje statistički značajne razlike na

razini klona samo na profilu I.

Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urod

sjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipova

pokazale su se tek kada je okolinska varijanca svedena

na minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaključiti

kako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjemenskoj

plantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilike.

Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika.

Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže.

Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard.

Izvor varijabilnosti

Source of variation

Tretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones)

Ponavljanja (Ramete)-Replications

Greška-Error

Total

F24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal%

F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5%

Stup. slob.

D.f.

24

2

48

74

Suma kvadrata

Sum of squares

1636865

1218104

2930279

5785248

Sred.kvadrat

Mean square

609052,00

68202,69

61047,49

Dužine češera, širine češera i njihov odnos

F

a gnj**

1,117

Pr>F

0,00023

0,36223

Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov odnos

izražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plantaži

prikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5.

Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskoj

plantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u rasponu

od 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo-

9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, a

kretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klon

Vo-8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio

2,01, a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41

(klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klon

Vo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7.

Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (Negova

Dubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijenciji,

budući ove provenijencije karakterizira veća dimenzija

češera u odnosu na sudetske provenijencije.

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaturi

(Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967,

259


Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( I 997), 253-268

Keiding 1968, Šindelar 1968 ) dužina češera europskog

ariša kreće se od 15 mm kod alpskih visinskih

altitudnih rasa, do 44 mm kod nizinskih rasa alpskog

ariša. Kod sudetskog ariša dužina češera varira između

15 i 25 mm (prosječno 20-22 mm).

PremaVidakoviću (1993) nasljednost za dužinu

češera iznosi h2 = 0,88, a Š indelaru (1992) h2=0,98,

što znači kako je dužina češera pod visokom genetskom

kontrolom, a time i pouzdan pokazatelj pripadnosti

rasi. Naši rezultati pokazuju kako su češeri sakupljeni u

klonskoj sjemenskoj plantaži kod Bjelovara u prosjeku

10 mm duži od prosječne dužine češera sudetskog ariša

objavljenih u literaturi. Dužina češera za 13 klonova

sudetskog ariša u arhivu Šumarskog instituta iznosila je

28,4 mm, što pokazuje kako se naše izmjere dužina

češera sudestskog ariša razlikuju za 6 mm u usporedbi s

rezultatima iz literature za sudetski ariš. Dužine i širine

češera iz klonskog arhiva sudetskog ariša u Jastrebarskom

manji su u usporedbi sa prosječnim vrijednostima

iz klonske sjemenske plantaže za 4,3 mm, a što također

upućuje da se u našoj klonskoj sjemenskoj plantaži radi

o klonovima alpskog ariša, ali nizinske altitudne rase.

Ovo je posebno važno naglasiti, budući se provenijencija

sudetskog ariša na području Republike Hrvatske

pokazala kao najbolja (Orlić iOcvirek 1989).

Tablica 5: Dužine i širine češera (mm), te njihov odnos (LL-idex) po rametama, klonovima i kontrolnim populacijama.

Table 5: Lengths and widths of cones (mm) and theri relation (LL-index) by ramets, clones and control populations

Red.

broj

No.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

260

Vobroj

Vobroj

Clona

No.

3

4

5

7

8

9

10

11

12

13

15

16

17

18

Ra meta

Ramet

l-i

15-20

32-17

4-11

4-15

18-14

4-1

14-15

15-11

4-10

4-16

12-3

4-3

6-1

13-6

28-19

4-12

5-11

16-16

4-13

5-9

5-19

2-2

3-18

7-1

7-17

16-3

31-20

28-9

17-20

2-3

11-6

10-3

14-9

39-17

7-2

16-5

30-19

Dužina

(mm)

Lenght

34,9

33,8

23,7

33,9

35,1

35,6

30,3

27,4

30,2

31,4

39,6

39,6

38,9

36,1

39,0

39,1

40,2

40,2

40,4

31,5

31,5

23,4

30,2

27,8

23,0

32,1

36,1

31,9

26,3

32,6

33,6

15,7

35,8

31,1

31,6

28,9

37,6

32,8

Prosječna

dužina

po

klonu

(mm)

Average

30,8

34,9

29,3

36,8

38,3

40,3

28,8

27,0

33,3

26,3

32,6

32,5

32,8

33,1

Širina

(mm)

15,7

15,6

12,4

15,8

15,3

15,0

15,6

15,7

16,4

14,0

16,5

15,4

17,1

18,8

19,2

19,2

17,8

18,1

17,0

14,9

14,9

13,2

16,0

15,3

13,5

15,8

16,3

15,9

14,3

16,2

15,7

15,6

16,3

15,4

18,5

15,8

15.2

17,4

Prosječna

širina

po

klonu

(mm)

14,5

15,4

15,9

15,3

18,5

17,6

14,3

14,9

16,0

14,3

16,2

15,6

16,7

15,5

LL

indeks

2,22

2,17

1,91

2,15

2,29

2,37

1,94

1,75

1,84

2,24

2,40

2,57

2,27

1,92

2,03

2,04

2,26

2,22

2,38

2,11

2,11

1,77

1,89

1,82

1,70

2,03

2,22

2,01

1,84

2,01

2,14

1,01

2,20

2,02

1,71

1,83

2,47

1,89

Prosječna

LL

indeks

za klon

Width Average LL-index Average

2,12

2,27

1,84

2,41

2,07

2,29

2,01

1,81

2,08

1,84

2,01

2,08

1,96

2,14

Red.

broj

No.

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

Clonal

No.

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Ra meta

Raraet

6-11

10-5

28-7

5-6

5-16

15-5

4-5

7-14

15-21

1-19

5-4

16-20

6-4

28-13

5-20

14-1

37-11

5-12

7-19

30-20

6-8

31-8

40-16

1-4

7-6

18-6

1-9

4-6

37-16

4-8

6-20

17-1

1-5

16-26

17-4

Dužina

(mm)

Lenght

34,1

36,3

37,3

32,3

33,3

32,9

35,8

37,4

39,7

28,6

36,1

36,0

27,8

29,8

30,5

31,0

36,9

27,6

27,1

22,6

32,3

29,7

30,7

28,1

30,8

32,5

28,1

28,8

35,8

35,4

36,5

35,8

36,6

36,6

36,5

prosječna dimenzija

češera u plantaži

Prosječna

dužina

po

klonu

(mm)

Average

35,9

32,8

37,6

32,3

28,8

32,8

25,7

33,7

30,5

30,9

35,9

36,6

32,7

Širina

(mm)

15,5

17,1

17,3

15,7

14,8

15,4

15,6

18,5

16,2

15.0

18,1

23,6

14,0

16,9

15,7

15,1

18,0

15,6

15,0

13,0

16,8

14,8

16,1

12,9

14,6

14,9

15,6

15,6

17,9

16,9

17,0

17,3

17,5

17,7

17,5

Prosječna

širina

po

klonu

(mm)

16,1

15,3

16,7

16,5

15,5

16,3

14,5

15,9

14,1

16,4

17,1

17,6

15,8

LL

indeks

2,20

2,12

2,15

2,06

2,25

2,14

2,29

2,02

2,45

1,91

1,99

1,53

1,99

1,76

1,94

2,05

2,05

1,77

1,81

1.74

1,92

2,01

1,91

2,17

2,11

2,18

1,80

1,85

2,00

2,09

2,15

2,07

2,09

2,07

2,09

Prosječna

LL

indeks

za klon

Width Average X-index Average

2,16

2,14

2,25

1,96

1,86

2,01

1,77

2,11

2,16

1,88

2,10

2,08

2,05


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268

Tablica 6: Analiza varijance i F-test za dužine češera.

Table 6: Analysis of varianace and F-Test for cone lengths.

Izvor varijabilnosti

Source of variation

Tretiranja (Klonovi)-Tretmans (Clones)

Ponavljanja (Ramete)-Replications

Greška

Total

F25,50 = 2,17; F2,50 = 5,06 za 1%

F25.50 =1,73; F2,50 = 3,18 za 5%

Stup. slob.

D.f.

25

2

50

77

Iz tablice 6 vidljivo je kako postoje značajne razlike

između klonova na razini od 5% i 1% za prosječne dužine

češera.

Dobiveni rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu

ovog svojstva, što se podudara s navodima u literaturi

(Šindelar 1991, Vidaković 1993), bez obzira

na različite ekološke čimbenike u plantaži, razlike između

rameta nisu potvrđene.

Širine češera europskog ariša su izgleda nešto manje

istraživane od dužina. Rezultati naših istraživanja su

Sume kvadrata

Sum of squares

1262,51

10,87

553,77

1827,15

Srednji kvadrat

Mean square

50,50

5,43

11,07

F

4,56**

0,49

Pr>F

0,0001

0,6151

pokazali daje posebno mala unutarvrsna varijabilnost,

što ukazuje daje širina češera pod strožom genetskom

kontrolom nego okolinskom. Prosječna širina češera u

klonskoj sjemenskoj plantaži iznosila je 16,3 mm, u arhivu

Šumarskog instituta sudetski ariš imao je prosječnu

širinu češera 20,7 mm, stoje za 4,6 mm više. Rezultati

istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne

razlike na razini od 1% i 5% u prosječnim širinama

češera između pojedinih uzoraka iz klonske sjemenske

plantaže (Tab. 7).

Tablica 7: Analiza varijance i F-test za širine češera.

Table 7: Analysis of variance and F-Test for cone width.

Izvor varijabilnosti

Source of variation

Tretiranja (Klonovi)-Tratmens

Ponavljanja (Ramete)-Replication

Greška-Error

Total

Stup. slob.

D.f.

25

2

50

77

Sume kvadrata

Sum od squares

117,455

5,142

88,091

210,689

Sred. kvadrat

Mean square

4,698

2,571

1,761

F

2,67**

1,46

Pr>F

0,0015

0,2420

F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%.

F25.50 = 1,73, F2.50 = 3,18 za 5%.

Odnos između dužina i širina češera, tj. LL-indeks,

pokazuje oblik češera. Stoje taj odnos bliži 1, češeri su

okrugliji, a stoje taj odnos veći od 1, češeri su više izduženi

(Tab. 8). Prosječni LL-indeks u klonskoj sjemenskoj

plantaži iznosi 2,05, a u arhivu za sudetski ariš

Tablica 8: Analiza i F-test za LL-indeks.

Table 8: Analysis and F-Test for LL-index

Izvor varijabilnosti

Source of variation

Tretiranja (Klonovi)-Treatmens

Ponavlj anj a (Ramete)-Replications

Greška-Error

Total

F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%

F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18 za 5%

Stup. slob.

Df

25

2

50

77

1,39. Ovi podaci također pokazuju kako se ovdje radi o

dvije različite rase ariša. Češeri iz arhiva pripadaju sudetskom

arišu i okrugliji su, dok su češeri iz plantaže

više duguljasti i pripadaju alpskom arišu, ali nizinskoj

altitudnoj rasi.

Sume kvadrata

Sum of squares

2,08

0,19

2,11

4,38

Sred. kvadrat

Mean square

0,083

0,098

0,042

F

1,97*

2,34

Pr>F

0,0208

0,1071

Dobiveni rezultati istraživanja analizom varijace

(F-test) za odnos dužine i širine češera pokazuju kako

postoje značajne razlike između klonova na razini 5%,

dok na 1% ne postoje značajne razlike. Iz dobivenih rezultata

istraživanja moguće je zaključiti da su dužine

češera više varijabilne u odnosu na širine češera kod eu-

ropskog ariša. Upravo zbog toga, odnos između dužine

i širine češera je sigurniji pokazatelj varijabilnosti oblika

češera.

Na slici 4 prikazani su češeri ariša iz klonske sjemenske

plantaže, dok su na slici 5 češeri sudetskog ariša

iz klonskog arhiva u Institutu.

261


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA. Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268

Slika 4:

Fig. 4:

Češeri europskog ariša iz klonske sjemenske plantaže

arhiva Šumarskog Instituta

(Snimio: Z. Perić)

Cones of European Larch from the archives of the Forest

Research

(Photo: Z.Perić)

Slika 5: Češeri sudetskog ariša iz klonske sjemenske plantaže

arhiva Šumarskog Instituta

(Snimio: Z. Perić)

Fig. 5:

Cones of Sudetan Larsh the clonal seed orchard from the

archives of the Forest Research Institute

(Photo: Z. Perić)

Težine ]

) češera

Rezultati izmjera prosječnih težina 100 češera po

klonovima u klonskoj sjemenskoj plantaži prikazani su

u tablicama 9 i 10. Prosječna težina 100 češera za sve

klonove iznosi 334,3 g, a kreće se u rasponu od 210,0 g

(klonovi Vo-10 i Vo-13) do 527,5 g (klon Vo-8). Ovi

rezultati koreliraju s rezultatima koje smo dobili za

ukupne težine češera (Tab. 2), tj. najmanju težinu če-

sera imao je klon Vo-13, a najveću težinu češera klon

Vo-8. Analizirajući rezultate težina 100 češera između

klonova u sjemenskoj plantaži (Tab. 10), kao i kontrole,

utvrdili smo značajne razlike između klonova na razini

od 5% i 1%.

Ovi rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu

težine češera, odnosno sjemena.

Tablica 9: Prosječne težine 100 češera i 1000 sjemenki.

Table 9: Average weights of 100 cones and 1000 seeds.

Red

broj

No

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

Clonal

No.

3

4

5

7

8

9

Rameta

Ramct

l-i

15-20

32-17

4-11

4-15

18-14

4-1

14-15

15-11

4-10

4-16

12-3

4-3

6-1

13-6

28-19

4-12

Težina

100

češera

(g)

Weight

of 100

cones

121

275

290

410

340

370

250

350

340

451

350

250

600

560

500

450

560

Prosj.

težina

češera

(g)

Average

228,7

373,3

313,3

350,3

527,5

Težina

1000

sjemena

(g)

Weight of

1000

seeds

2,32

4,55

5,08

5,00

4,85

5,57

6,05

6,59

6,58

7,40

6,06

4,51

7,50

7.10

7.10

7,58

6,71

Prosj.

težina

sjemena

(g

Average

4,0

5,1

6,4

6,0

7,3

Red

broj

No

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

Vobroj

Vobroj

Clonal

No.

10

11

12

13

15

16

17

Rameta

Ra met

5-11

16-16

4-13

5-9

5-19

2-2

3-18

7-1

7-17

16-3

31-10

28-9

17-20

2-3

11-6

10-3

14-9

Težina

100

češera

(g)

Weight

of 100

cones

510

450

270

100

260

280

300

170

350

435

360

210

360

340

320

320

240

Prosj.

težina

češera

(g)

Average

506,7

210,0

250,0

381,7

210

360

330,0

296,7

Težina

1000

sjemena

* (g)

Weight of

1000

seeds

7,53

6,60

4,65

2,40

4,50

4,52

6,00

4,04

5,56

6,50

5,58

4,40

6,00

6,01

6,28

5,02

3,52

Prosj.

težina

sjemena

(g

Average

6,9

3,9

4,9

5,9

4,4

6

6,1

4,5

262


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKF. RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.: Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268

Red

broj

No

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

Clonal

No.

18

19

20

21

22

23

24

25

Rameta

Ramet

39-17

7-2

16-5

30-19

6-11

10-5

28-7

5-6

5-16

15-5

4-5

7-14

15-21

1-19

5-4

16-20

6-4

28-13

5-20

14-1

37-11

5-12

Težina

100

češera

(g)

Weight

of 100

cones

330

350

350

250

420

360

470

340

305

335

524

400

415

260

350

470

240

250

300

380

280

380

Prosj.

težina

češera

(g)

Average

316,7

416,7

326,7

446,3

360,0

245,0

320,0

Težina

1000

sjemena

(g)

Weight of

1000

seeds

4,90

6,00

5,35

4,59

6,00

5,54

4,59

5,48

5,54

5,52

5,63

5,75

6,58

4,30

6,78

6,25

4,40

5,00

4,68

5,30

4,32

5,60

Prosj.

težina

sjemena

(g

Average

5,3

5,4

5,5

6,0

5,8

4,7

4.8

Red

broj

No

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

Vobroj

Vobroj

Clonal

No.

26

27

28

29

30

Rameta

Ramet

7-19

30-20

6-8

31-8

40-16

1-4

7-6

18-6

1-9

4-6

37-16

4-6

6-20

17-1

1-5

16-26

17-4

Težina

100

češera

(g)

Weight

of 100

cones

Prosj.

težina

češera

(g)

Average

220 270,0

210

300

200 276,7

330

260

290 276,7

280

250

457 317,3

245

635

340 445,0

360

450

490 443,3

390

334,3

489,0

274,0

322,0

Prosječna težina po klonu

Varaždinbreg

K ogl-Negova

Bi iko.-Negova

Prosječna težina po popul. 361,7

Težina

1000

sjemena

(g)

Weight of

1000

seeds

Prosj.

težina

sjemena

(g

Average

3,92 4,4

3,70

3,95

3,00 3,7

4,19

3,95

4,32 4,0

3,75

3,80

5,45 4,6

4,68

5,70

4,69 5,0

4,72

6,80

6,90 6,8

6,70

5,28

7,52

6,82

6,99

7,44

Tablica 10: Analiza varijance i F-test za težine 100 češera

Table 10: Analysis of variance and F-test for weights of 100 cones.

Izvor varijabilnosti

Source of variation

Tretiranja (Klonovi)-Treatmens

Ponavljanja (Ramete)-Replications

Greška-Error

Total

F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%

F25,50 = 1,73, F2,50 = 3,18 za 5%

Stup. slob.

Df

25

2

50

77

Možemo zaključiti kako su rezultati za težinu 100

češera po klonovima slični urodu klonova u plantaži i

težine 1000 sjemenki pojedinih klonova. Ovu tvrdnju

Rezultati izmjera težina 1000 sjemenki po klonovima

i matičnim populacijama prikazani su u tablicama

9 i 11. Prosječna težina 1000 sjemenki za tretiranja u

našim istraživanjima iznosi 5,3 g, a kreće se od 3,9 g

(klon Vo-10) do 7,5 g (populacija Varaždinbreg). Drugim

riječima rečeno, veća težina češera znači u pravilu i

veću težinu sjemena (r=0,53), ali ne i veći urod sjemena

po klonu (r=0,27).

Sume kvadrata

Sum of squares

546276,3

12465,3

255969,3

814711,0

Težina 1000 sjemenki

Sred. kvadrat

Mean square

21851,05

6232,67

5119,39

F

4,27**

1,22

Pr>F

0,0001

0,3046

potvrđuje korelacija između težine 100 češera i uroda

sjemena s= 0,54, a korelacija za težinu 1000 sjemenki i

težina 100 češera je r=0,53.

Ovdje ističemo kako težina 1000 sjemenki klona

Vo-13 iznosi 4,4 g, te zajedno s klonom Vo-26 i Vo-10

ima i najmanje ukupne i težine 100 češera. Prema RE­

GENTU (1972) jedan češer sadrži oko 80 sjemenki, što

znači da za 1000 sjemenki treba od 10 do 13 češera.

Analiza varijance pokazuje statistički značajne razlike

između srednjih težina 1000 sjemenki klonova na

razini od 1% i 5%, dok između rameta, odnoso ponavljanja,

nije utvrđena varijabilnost.

263


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

Tablica 11: Analiza varijance i F-test za težinu 1000 sjemenki

Table 12: Analysis of variance and F-test for the weight of 1000 seeds.

Izvor varijabilnosti

Source of variations

Tretiranja (Klonovi)-Treatmens

Ponavljanja (Ramete)-Replications

Greška-Error

Total

F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%

F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18za5%

Stup. slob.

Df

25

2

50

77

Korelacija imeđu prosječne težine 100 češera i

težine 1000 sjemenki iznosi 0,53, a između uroda sjemena

po rametama i težine 1000 sjemenki iznosi 0,27,

dok je korelacija između težine 1000 sjemenki i energije

klijavosti 0,20, a kod potpune klijavosti 0,15. U našim

istraživanjima nismo pronašli vezu između dužine

češera i težine 1000 sjemenki. Ova korelacija iznosi

0,06, a najteže sjeme europskog ariša nema i najbolju

Sume kvadrata

Sumofsquere

75,02

0,14

28,53

103,69

Sred. kvadrat

Mean squere

3,00

0,07

0,57

F

5,26**

0,12

Pr>F

0,0001

0,8868

Rezultati istraživanja energije klijavosti sjemena

ariša po klonovima, rametama unutar klona i kontrolnim

populacijama prikazani su u tablicama 12 i 13.

Prosječna energija klijavosti sjemena u našim istraživanjima

iznosi 46,5%, a kreće se od 18% kod populacija

Bukovje - Negova, Slovenija do 72% kod klona

Vo-15. Ovaj je klon zastupljen samo s jednom rametom,

te zbog toga ovaj rezultat nije pouzdan. Prema

našim opažanjima manju energiju klijavosti sjemena

imaju rubne ramete, koje se nalaze na južnoj i jugozapadnoj

strani. To su klonovi: Vo-3, rameta 32-12; Voklijavost,

a ni energiju klijavosti. Ovakva korelacija za

odnos dužine češera i težine sjemena vjerojatno je uvjetovana

specifičnom gradom sjemenke ariša. Sjemenka

ariša ima veoma debelu i kompaktnu sjemenu ljusku, a

sjemenka može biti vrlo sitna i imati malo endosperma,

tako da je ponekad vrlo mala težinska razlika imeđu

šturog i punog sjemena. Ova karakteristika sjemena ariša

može biti veliki problem prilikom strojnog trušenja.

Energija

klijavosti

12, rameta 32-20; Vo-23, rameta 28-13. Manju energiju

klijavosti imaju i ramete sa zapadne strane plantaže, a

to su klonovi: Vo-7, rameta 10-3; Vo-22, rameta 1-9 i

Vo-27, rameta 18-6. Može se pretpostaviti kako su u

ovom slučaju unutarklonske razlike uvjetovane položajem

ramete u odnosu na druge klonove polinatore u

plantaži, odnosno kako su razlike uvjetovane specifičnom

kombinacijskom sposobnosti roditeljskih parova,

a na što još upućuje različita energija klijavosti

kod različitih rameta istog klona (Tab. 12 )

Tablica 12: Klijavost po klonovima i rametama, te po kontrolnim populacijama

Table 12: Germinability by clones and ramets, and by control populations

Red

broj

No

Clonal

No.

Rameta

Ramet

Energija

klijavosti

(%)

Germinativ

e energy

Prosj.

energija

klijavosti

po klonu

(%)

Average

Klijavost

(%)

Prosj.

klijavost

po klonu

(%)

Germinativ Average

Red

broj

No

Vobroj

Vobroj

Clonal

No.

Rameta

Ramet

Energija

klijavosti

(%)

Germinativ

e energy

Prosj.

energija

klijavosti

poklonu

(%)

Average

Klijavost

(%)

Prosj.

klijavost

po klonu

(%)

Germinativ Average

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

3

4

5

7

8

1-1

15-20

32-17

4-11

4-15

18-14

4-1

14-15

15-11

4-10

4-16

12-3

4-3

6-1

13-6

37

59

26

58

51

53

26

63

42

69

43

73

54

52

53

40,7

54,0

43,7

61,7

56,0

66,0

72,5

67,5

62,5

51,0

56,0

28,5

63,5

42,0

69,0

43,0

73,5

55,5

52,5

54,0

68,5

56,5

44,7

61,8

57,0

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

9

10

11

12

13

15

28-19

4-12

5-11

16-16

4-13

5-9

5-19

2-2

13-18

7-1

7-17

16-3

31-20

28-9

17-20

65

41

53

43

44

14

42

25

43

42

78

50

37

44

72

45,7

33,3

36,7

55,0

44

72

66,0

41,0

56,5

44,0

44,0

14,0

44,0

29,0

44,0

42,5

78,5

60,0

62,5

67,0

72,5

47,2

34,0

38,5

67,0

67,0

72,5

264


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

Red

broj

No

Vobroj

Clonal

No.

Rameta

Ramet

Energija

klijavosti

(%)

Germinativ

e energy

Prosj.

energija

klijavosti

po klonu

F

0,0008

0,9898

kos nepovoljnom staništu za ariš. Razlog tome je veća

genetička varijabilnost nego u običnim kulturama.

Ovaj navod potvrđuju istraživanja klijavosti europskog

ariša u arhivu Šumarskog instituta gdje je postignuto isto

tako visok postotak energije klijavosti (Mrva

1994).

Korelacija između energije klijavosti i potpune klijavosti

jako je visoka i iznosi r=0,92.

Rezultati istraživanja klijavosti dani su u tablicama

12 i 14. Prosječna potpuna klijavost iznosi 48,4%, a

kreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova do

72,5% kod klon Vo-15 koji je zastupljen s jednom rametom.

Ovi se rezultati podudaraju s rezultatima energije

klijavosti (Tab. 12).

265


Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlika

između energije klijavosti i potpune klijavosti, osim

kod klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućnosti

procijeniti potpunu klijavost na temelju energije

klijavosti.

Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14)

ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti na

razini od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrđena.

To je dokaz kako postoji dobra disperzija polena

unutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo.

Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijavost

iznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koeficijent

varijabilnosti nešto je manji kod potpune klijavosti,

dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od energije

klijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako je

energija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjemena

europskog ariša, jer se energija klijavosti može u-

tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan.

Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavost

Table 14: Analysis of variance forgerminability

Izvor varijabilnosti

Source of variations

Tretiranja (Klonovi )-Treatmens

Ponavljanja (Ramete)-Replications

Greška - Error

Total 77

Stup. slob.

Df

25

2

50

21977,72

Sume kvadrata

Sum of squere

15065,76

73,37

6838,582

Sred. kvadrat

Mean squere

602,63

36,68

136,77

F

4,4061*

0,268

Pr>F

0,7658

F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %,

F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%.

ZAKLJUČCI - Conclusions

Na osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja može

se zaključiti.

1. Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokazala

su kako na istraživanim svojstvima postoje

različiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. na

svojstva težine i veličine češera, klijavosti sjemena

i težine sjemena jako utječe genotip (klon),

dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utjecaj

ima okoliš.

2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantne

vode, oglejavanja površinskih slojeva tla, pomanjkanje

hranjiva u tlu uvjetuju drastično

smanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kod

osnivanja budućih klonskih sjemenskih plataža

ariša treba obratiti posebnu pozornost na izbor

lokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje.

Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja su

dobro opskrbljena hranjivima.

3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platnaže

ariša treba obratiti posebnu pozornost i na

provenijenciju, a ne samo na selekciju plus stabala

po fenotipu unutar jedne provenijencije.

4. Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislu

muške odnosno ženske fukcionalnosti igra isto

tako veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemena,

odnosno uzgojenih biljaka.

5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži

pojavljuje se svake treće do pete godine. Ukupna

količina sabranih češera iz uroda 1992. godine

iznosila je 684,23 kg svježih češera, a kretala

se prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo-

13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češera

istrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krilaca),

odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera.

6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), a

najkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječna

dužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imao

je klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1

mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnos

između dužine i širine češera (LL - indeks) kretao

se od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7).

Prosječni odnos između dužine i širine češera bio

je 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditi

kako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj provenijenciji,

ali nizinskoj altitudnoj rasi.

7. Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je

334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13)

do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemenki

iznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g

266


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268

(Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaždinbreg).

Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog u

sjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću energiju

klijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo-

15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Bukovje.

Prosječna potpuna klijavost iznosila je

48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do

18,0 % kod populacije Bukovje.

LITERATURA - References

K e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards established

for the production of hybrid larch (Larix

eurolepis Henry). Forest Tree Improvement,

Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25.

Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog

poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus

glutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskih

plantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb.

Mrva, F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija in

donosa storzev klonov evropskego mecesna v

semens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253.

Ljubljana.

Mrva, F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj;

(Conifer seed orchard in Croatia), Šumarski

pregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje.

Mrva, F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažama

četinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko.

Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu

češera sjemenskim plantažama, Radovi,

Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko.

M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda

i oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarski

list, br 7-8, pp 203-330, Zagreb.

Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanja

ariša različitih provenijencija u Hrvatskoj,

Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb.

Oršanić,M., 1995: Uspijevanje šumskih kultura obične

smreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora

(Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix decidua

Mili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse,

Vol 32, pp 1 -89, Zagreb.

Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201,

Beograd.

Šindelar, J.,1981: Heritability of some reproduction

characteristic of european larch Larix decidua

Mill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12:

103-118

Šindelar, J.,1982: Hodnota a praktička použitelnost

plantažniho osiva. Les. prâce, 150-157.

Šindelar, J., 1983: Evaluation of some Czechoslovak

experimental plots of larch IUFRO 1958/59 series

at age of 20 years. Comm. inst. forest.

Čechoslov., 13, 59-72.

Šindelar, J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche

(Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten.

IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung,

Most, ČSFR: 275-285.

Šindelar, J.,1992: Genetics and improvement of european

larch (Larix decidua Mill.), Anales forestales,

18-1, Zagreb.

Vidako vie, M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarski

list, br. 1-2, Zagreb.

Vidaković,M., 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost,

Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb.

Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika i

oplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište u

Zagrebu, Liber, 505 p. Zagreb.

Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanje

biološke raznolikosti naših šuma, HAZU,

Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb.

Steel, R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles and

Procedures of Statistics, McGraw-Hill New

York.

SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonal

seed orchard has confirmed that the properties under observation are affected

by various environmental and genotype influences. For example, the weight

and size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influenced

by the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affected

by the environment.

Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surface

soils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and

267


Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠAr., Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268

seed crops. This is why particular attention should be paid to the choice of location

and to pedological indicators in establishing future clonal seeds orchards.

Deep, well-aerated soils which are rich in nutrients should be

favoured.

In setting up a future clonal seed orchard, special attention should be paid

to the provenance, and not only to the selection of plus-trees per phenotype

within a provenance.

The sex of selected plus-trees in the sense of their male or female functioning

also plays an important role in the amount and quality of seed yield, that is,

of raised plants.

A full seed crop in a clonal seed orchard occurs every three to five years.

The crop of 1992 yielded a total of 684.23 kg of fresh cones, ranging from

14.04 kg (Clone Vo-13) to 41.50 kg (Clone Vo-8) on average. The amount of

3 7.62 kg of pure seeds (without wings) were obtained from the collected cones,

or 5.5 kg of seed from 100 kg of cones.

Clone Vo-9 had the longest cones (40.3 mm), and clone Vo-25 the shortest

(25.7 mm), while the average cone length was 32.7 mm. Clone Vo-8 yielded the

widest cones (18.5 mm), and clone Vo-27 the narrowest (14.1 mm), the average

width being 16.3 mm. The lenght-width ratio (LL-index) ranged from 1.77

(Clone Vo-25) to 1.41 (Clone Vo-7). The average ratio between the length and

width of the cone was 2.95. The dimensions of the cones point to the fact that

the clones from the orchard belong to the Alpine provenance, but of the lowland

altitudinal race.

The average weight of 100 fresh cones was 334.3 g, and ranged from 210.0

g (Vo-10 and Vo-13) to 527.5 g (Vo-8). The average weight of 1000 seeds was

5.3 g, ranging between 3.9 g (Vo-10) to 7.5 g (controlpopulation Varaždinbreg).

The average germinating energy of the seed collected in the seed orchard

was 45.6%. The highest germinating energy, amouting to 72.0%, was displayed

by Clone Vo-15, and the lowest, of 18.0%, by the control population

Bukovje. The average full germinating vigour was 48.4%, and ranged from

72.5% in Clone Vo-15 to 18.0% in the Bukovje population.

268


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276

UDK 630* 175.272:181.2.001

PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - U

ZAGREBAČKIM PARKOVIMA

THE CONTRIBUTION TO THE INTRODUCTION AND ACCLIMATIZATION OF EXOTIC WOODY

PLANTS - DECIDUOUS TREES - IN PARKS OF ZAGREB

Mato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIĆ - BEVILACQUA**

SAŽETAK: Studij parkovnih površina proveden je u osam starih zagrebačkih

parkova i dva stara privatna vrta u predjelu Tuškanca.

Višegodišnja opažanja životnih pojava i mjeranja obavljena su na šest egzotičnih

vrsta listača: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,

Magnolia acuminata, Quercus rubra i Tilia americana, koje su podrijetlom iz

Sjeverne Amerike, dok je jedna vrsta - Sophora japonica - samonikla u Kini i

Koreji. Istraživanja su obuhvatila stupanj zastupljenosti, opću vitalnost, koja

je ocijenjena na temelju visinskog i debljinskog prirasta kao i zdravstvenog

stanja, te/enološka motrenja za šest glavnih fenofaza - od početka vegetacije

do opadanja lišća.

Glede praćenja njihove aklimatizacije na uvjete zagrebačkog područja tijekom

dužeg razdoblja, opće vitalnosti i otpornosti na urbana onečišćenja,

pokazalo se da se sve istraživane egzote uspješno koriste u našoj hortikulturnoj

praksi. Međutim, ovim istraživanjima dobiven je uvid i o proizvodnosti

dviju vrsta Celtis occidentalis i Sophpra japonica kojima bi trebalo ispitati konačnu

vrijednost i za potrebe silvikulture. Juglans nigra i Quercus rubra mogu

se smatrati dvijema od važnih egzota u našoj zemlji koje već imaju svoju primjenu

i u našem šumarstvu.

Ključne riječ i : drvenaste egzote, Us tace, introdukcija, aklimatizacija,

opća vitalnost i/enološka opažanja.

UVOD - Introduction

Šume su najvrijednije prirodno dobro Hrvatske, a

pokrivaju oko 35% cjelokupne površine Republike Hrvatske.

Naša je zemlja poznata kao relativno bogata prirodnim

šumama, koje spadaju u najočuvanije šumske

ekosustave Europe. U našoj zemlji šume se nalaze u

kontinentalnom, mediteranskom i submediteranskom

području, a ova velika raznolikost stanišnih prilika omogućava

i pridolazak većeg broja vrsta drveća i grmlja.

Slijedom navedenoga postoji i mogućnost za veliku introdukciju

egzota koje pripadaju raznim klimatima.

*Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićev trg 9a, Prirodoslovnomatematički

fakultet Sveučilišta u Zagrebu

**Mr. se. Branka Jurkovic-Bevilacqua, Vankina 6, Zagreb

Također ovakvi uvjeti omogućuju da naše urbane sredine

i okolina koriste veliku raznolikost biljnog bogatstva

svijeta.

Poznato je da se egzote unose zbog dva osnovna razloga.

Prvi je estetski razlog, a on je itekako važan u o-

snivanju i izgradnji parkova te ozelenjavanja naselja.

Izbor se obavlja prema osobinama drveća i grmlja kao

što su: opći izgled, uzrast, boja, oblik, veličina listova,

cvjetova i ploda, vrijeme cvatnje i prolistavanja, oblik i

boja kore itd. Drugi je privredni razlog koji dolazi do

izražaja u gospodarenju šumama. Ovdje se biraju one

vrste egzota koje imaju veću ili donekle istu vrijednost

kao i domaće vrste. Izbor egzota za estetske potrebe

mnogo je slobidniji i širi u odnosu na njihov izbor za

269


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276

privredne potrebe, te je stoga i broj unesenih uresnih

egzota mnogo veći. Također, znamo da geografski položaj,

orografska struktura i raznolikost klime naše zemlje

povećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota.

Nažalost, koliki je broj drvenastih egzota danas u

Hrvatskoj ne može se točno navesti, jer ne raspolažemo

takvim podacima. Pretpostavlja se da se radi o više stotina

vrsta. Međutim, taj broj svake godine raste. Hortikulturna

poduzeća u našoj zemlji unose godišnje izvjestan

broj novih vrsta iz europskih srodnih poduzeća.

Nove vrste koje se unose prije svega su velike dekorativnosti,

što im osigurava komercijalni učinak, dok se o

njihovoj ekologiji malo zna. Uvezene vrste uglavnom

su nove za naše podneblje, jer prethodnog iskustva o

ponašanju tih vrsta nije bilo, te su zato one interesantne

u eksperimantalnom smislu.

Svakako jedna od važnih zadaća je inventarizacija

postojećeg drvenastog biljnog materijala u našim parkovima

i nasadima. Takvu inventarizaciju obavio je

Jurković (1987) u ukupno 16 starih zagrebačkih parkova

i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca. Obavljeno

dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda

pokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba

uglavnom uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae

- 95, Angiospermae - 297) drvenastih egzota.

Fitogeografska analiza egzota pokazuje dominaciju

elemenata iz Azije - 60,75%, u usporedbi s onima iz

Sjeverne Amerike - 36,78%, Euroazije - 1,65%, Južne

Amerike - 0,41% i sjevernih dijelova Afrike - 0,41%.

U izučavanim parkovima obavljalo se kroz više desetljeća

i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i

biotske čimbenike, tako da pojedini primjerci jedne vrste

predstavljaju vrlo vrijedan selekcijski materijal.

Ovim radom nastojimo dati daljnji prilog aklimatizaciji

i općoj vitalnosti nekih egzota uzgajanih u starim

parkovima i vrtovima Zagreba. Stečena iskustva uzgojem

drveća mogu poslužiti veoma korisno kod osnivanja

i podizanja novih nasada, parkova i park-šuma. Također,

izučavanjem vrsta u starim parkovima možemo

zaključiti koje unesene vrste drveća zaslužuju da se u

našim ekološkim prilikama prošire u vlastite šumske

kulture. Isto tako nastojimo u ovome radu prikazati kako

izučavani parkovi daju svojim vrijednim sjemenskim

materijalom i genetskim fondom dobar uvid što

može biti od znatne koristi kod razmnožavanja pojedine

vrste. Zatim, glede ekoloških, bioloških, tehničkih i

estetskih svojstava, izučavani stari parkovi pružaju dobru

osnovu i daju mogućnost za studiozno rješavanje

problema uzgoja drveća visoke kvalitete, za potrebe našeg

šumarstva i hortikulture.

Studij starih parkovnih površina obavljen je u osam

zagrebačkih parkova: Strossmayerov trg, Botanički vrt

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučulišta u

Zagrebu, Rooseveltov trg, Trg kralja Petra Krešimira

IV, park Ribnjak, Mirogoj, park-šuma Maksimir, parkšuma

Tuškanac, zatim u dva starija privatna vrta u predjelu

Tuškanca (Tuškanac broj 15 i 100).

Odabirući drvenaste egzote za ova istraživanja, nastojalo

se da to budu vrste drveća malih zahtjeva, odnosno

da imaju široku ekološku valenciju ili širok ekološki

raspon. Također, odabrane su one vrste koje se uzgajaju

već više desetljeća (40-110 godina) na zagrebačkom

području. Slijedom navedonoga, kao materijal korištene

su ove vrste drveća: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos,

Juglans nigra, Magnolia acuminata, Quercus

rubra, Sophorajaponica i Tilia americana. Rodovi i vrste

prikazani su abecednim redom znanstvenog naziva

rodova i vrsta.

Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste,

sinonime i porodicu, zatim narodni naziv ili latinsko

ime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološke

osobitosti i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodnom

arealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilnost,

važnost introducirane vrste, iskustva o uspijevanju

egzote u kulturi i hortikulturi u Europi kao i drugim

270

MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methods

gradovima naše zemlje, navodimo korištenjem literature

u ovome radu.

Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovima

i vrtovima pojedine vrste opisana je na sljedeći

način: vrlo rijetko - zabilježena 1 do 15 biljaka; rijetko -

zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50

biljaka i vrlo često - označava nazočnost pojedine vrste

s više od 50 primjeraka. Za svaku vrstu navodi se nalazište

i glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsni

promjer, približna statost, broj stabala i fruktifikacija.

Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog

prirasta kao i zdravstvenog stanja svakog primjerka

pojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svake

vrste prikazana s tri stupnja te ocijanjena i označena

znakovima na ovaj način:

x = nezadovoljavajuća,

xx = zadovoljavajuća i

XXX = dobra opća vitalnost.

Za sve izučavane vrste, izuzev Celtis occidentalis,

obavljena su fenološka opažanja za šest glavnih fenofaza:

početak vegetacije, listanje, cvjetanje, sazrijevanje

plodova, mijenjanje boje i opadanje listova. Fenološka

opažanja obavljena su na više primjeraka iste vrste (vrijednosti

su uzimane prosječno) najednom nalazištu ili

na pojedinom primjerku, ukoliko su ovi usamljeni na


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - .. Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276

jednom nalazištu. Za pojedine primjerke starost je

određivana na temelju postojeće dokumentacije, ako

smo raspolagali ovim podacima, odnosno, uzeti su, radi

orijentacije o starosti, s nekoliko različitih vrsta stabala

uzorci Pressler-ovim svrdlom.

Osobna zapažanja i zaključci u ovome radu baziraju

se na višegodišnjim opažanjima životnih pojava i opće

vitalnosti izučavanih vrsta. Također su osobna zapaža-

GLEDITSIA TRIACANTHOS 1. (= G. spinosa

Marsh.); Caesalpiniaceae - američka gledičija, trnovac.

Stablo do 45 m visoko i promjera do 2 m. Areal zanja

i zaključci uspoređivani s podacima iz literature za

područja na kojima se opisane vrste uzgajaju više desetljeća,

a u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkim

uvjetima.

Slijedom dobivenih rezultata, nastojimo dati ocjenu

o uspješnosti i mogućnosti uzgoja unesene egzote, a za

potrebe šumarstva i hortikulture u ekološkim prilikama

naše zemlje.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion

CELTIS OCCIDENTALS L.; Ulmaceae - obični

američki, crveni koprivić. Drvo visoko do 35 m, prostrana

areala u istočnoj i srednjoj Sjevernoj Americi, a

najviše oko rijeke Mississippi i njenih pritoka. Raste

dosta brzo. Otporan je na mraz te veoma otporan na sušu

i gradske uvjete. Ova je vrsta svjetla, a može rasti i

na zaslanjenim tlima.

S obzirom na prilično veliki areal, opisano je nekoliko

botaničkih varijeteta.

Introduciran je u Francusku 1636. Otporniji je prema

nizkim temperaturama od našeg koprivića (C. australis)

te se u nasadima srednjih i sjeverno-europskih

zemalja uspješno i često uzgaja. U Slovačkoj je zabilježeno

u parkovima 400 primjeraka, starosti između

10-140 godina. Najstariji primjerci, između 120-140

godina imaju visinu 10-16 m i promjer od 96-120 cm

(Benčat, 1982.).

U našoj se zemlji nalazi dosta često u parkovima,

osobito u krajevima gdje se osjeća jači utjecaj kontinentalne

klime.

U istraživanim zagrebačkim parkovima zabilježene

su manje skupine na šest lokaliteta, gdje je nazočan 31

primjerak (tab. 1.1.).

Najljepše stablo - visine 18,0 m i prsnog promjera

76,0 cm - izmjereno je u parku na Rooseveltovom trgu,

dok primjerak isto tako dobrih dimenzija (visina 14,5

m, promjer 72,0 cm) raste u parku na Trgu kralja Petra

Krešimira IV (si. 1). Međutim, analizom dendrometrijskih

podataka prikazanih u već spomenutoj tablici,

vidimo daje proizvodna sposobnost i vitalnost stabala

dobra i na drugim nalazištima. Također, na svim nalazištima

stabla redovito cvatu, a u jesen donose zrele

plodove.

U Zagrebu smo američki koprivić zapazili i na više

drugih lokaliteta. Manje skupine starijih stabala vrlo

dobre vitalnosti i uzrasta nalaze se u Vinkovićevoj ulici,

drvered u Harambašićevoj ulici, uz Mirogojsku cestu i

dr. Također, mlađi primjerci ove vrste često su prisutni i

u parkovima Novog Zagreba (Zapruđe, Utrine, Siget).

uzima petnaestak država na istoku SAD, od područja

Pennsylvanie do Nebraske i od Texasa do države

Mississippi, s težištem u ravnicama oko srednjeg toka

Mississippija i donjih tokova njenih pritoka, na prirodnom

staništu raste na dubokim, plodnim, aluvijalnim,

svježim ili vlažnim tlima. U južnom području rasprostranjenosti

dolazi do 750 m nadmorske visine.

Slika l.Celtis occidentalis, park na trgu Petra Krešimira IV, Zagreb.

Fig.l. Celtis occidentalis, park on square of Petra Krešimira IV,

Zagreb.

Foto: M. Koman

Raste dosta brzo. Korijenov je sustav širok i dubok.

Razmnožava se sjemenom. Počinje plodonositi već oko

desete, a rodi gotovo svake godine.

271


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAĆE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276

Tablica - Table 1. PREGLED NALAZIŠTA I POKAZATELJA VITALNOSTI - Survey of localities and indicators of vitality

Nalazište

Locality

1

Strossmayerov

trg

Botanički vrt

Rooseveltov

trg

Trg Petra

Krešimira IV

Park Ribnjak

Mirogoj

Botanički vrt

Park Ribnjak

Mirogoj

Park-šuma

Maksimir

Tuškanac 100

Park Ribnjak

Mirogoj

Park-šuma

Maksimir

Park-šuma

Tuškanac

Botanički vrt

Park Ribnjak

Broj

biljaka

No. of

plants

2

4

4

3

3

7

10

3

4

5

3

1

6

6

4

10

3

0

Promjer:

od-do

Diameter:

from-till

3

34,0-70,0

26,0-50,0

54,0-76,0

60,0-72,0

32,0-40,0

32,0-52,0

66,0-78,0

42,0-50,0

28,0-36,0

44,0-56,0

cm

(x)

cm

(x)

4

Visina:

od-do

Height:

from-till

5

m

(x)

m

(x)

6

1.1. CELTIS OCCIDENTALIS

48,0 11,0-13,0 12,0

34,5

64,0

64,7

36,0

36,7

10,0-12,0

17,0-18,0

12,5-14,5

7,0-10,0

10,5-12,5

11,0

17,6

13,5

7,8

11,5

1.2. GLEDITSIATRIACANTHOS

71,4 23,0-25,5 23,8

44,0

32,4

52,0

102,0

18,0-22,0

14,0-1.5,0

19,0-22,0

19,3

14,6

20,3

26,5

Fruktifikacija

Fructification

1.3. GLEDITSIATRIACANTHOS f. 1NERMIS

32,0-42,0 37,7 18,0-20,0 19,3 +

28,0-36,0

44,0-70,0

40,0-62,0

52,0-66,0

42,0-62,0

32,4

53,5

46,0

14,0-15,0

18,0-22,0

17,0-22,5

14,6

20,3

18,8

1.4. JUGLANS NIGRA

58,0 22,5-25,5 23,7

52,0

22,5-24,5

23,5

1.5. MAGNOLIA ACUMINATA

7

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

Približna

starost

Approximate

oldness

8

60

55

75

60

40

50

100

50

40

85

110

50

40

100

85

Opća

vitalnost

Generally

vitality

Botanički vrt 1 56,0 17,5 + 100 XXX

Botanički vrt

Park Ribnjak

Mirogoj

Park-šuma

Tuškanac

Botanički vrt

Trg Petra

Krešimira IV

Park Ribnjak

Mirogoj

Tuškanac 15

2

5

6

2

5

1

5

1

2

34,0-44,0

40,0-60,0

38,0-46,0

46,0-74,0

42.0-62,0

- -

44,0-66,0

62,0-70,0

1.6. OUERCUS RUBRA

39,0 18,0-20,0 19,0

52,4

41,7

60,0

18,0-23,0

14,0-18,0

18,0-21,5

21,4

16,3

19,8

1.7. SOPHORA JAPONICA

49,2 17,0-22,0 18,8

44,0

51,0

56,0

66,0

- -

16,0-21,0

16,5-19,5

15,5

15,8

17,5

18,0

1.8. TILIA AMERICANA

Botanički vrt 2 54,0-56,0 55,0 16,0-18,0 17,0 + 85 XXX

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

80

70

55

50

45

60

100

55

90

75

110

9

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

XX

XXX

XXX

XXX

XXX

XXX

272


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276

U Europu (Engleska) unesen je 1700. i sada je vrlo

česta vrsta u parkovima i drvoredima južne i zapadne

Europe. U Slovačkoj zabilježeni su primjerci starosti

100 - 150 godina; imaju visine između 19 i 20 m te prsne

promjere od 90 do 134 cm (BenČat, 1982.). U našoj

je zemlji gledičija dosta česta u parkovima i drvoredima;

rjeđe se nalazi kao primiješana vrsta u šumskim

kulturama.

U istraživanom području Zagreba evidentirano je 16

primjeraka različite starosti - od 40 do 110 godina - na

nekoliko lokaliteta (tab. 1.2.). Najstariji primjerak ima

visinu 26,5 m i promjer 102,0 cm, a raste u vrtu kuće

Tuškanac 100.

Fenologija. Gledičija započinje vegetaciju sredinom

travnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja,

a tada se pojavljuju i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevaju

u rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe boje,

duge 30 - 40 cm i vise na granama - obično do sredine

veljače. Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajem

rujna, dok opadanje listova traje prosječno od treće

dekade listopada do polovice studenoga.

GLEDITSIA TRIACANTHOS F INERMIS Wild.

gotovo je u svemu kao tipična vrsta, ali je bez trnova.

Pretpostavlja se daje ova forma bržeg rasta i da bolje

podnosi niske temperature. Introducirana je u Europu

oko 1798. Za istraživano područje Zagreba pregled

nalazišta i pokazatelja vitalnosti iznosimo u tablici 1.3.

JUGLANS NIGRA 1.; Juglandaceae - crni orah. Drvo

visoko do 50 m i promjera do 3 m, s vrlo širokim arealom

u atalntskom dijelu Sjeverne Amerike. Područje

njegove rasprostranjenosti je između poluotoka Floride

i Kanade (jugoistočni Ontario), na zapad do Minnesote

i Texasa, a do 700 (1000) m nadmorske visine. Optimalno

uspijeva u području rijeke Ohio u državama Virginia,

Kentucky, Indiana i Ohio. Na ovom prostranom

području klima se mijenja od čisto kontinentalne do

blago oceanske s puno oborina. Na svojim prirodnim

staništima crni orah raste prvenstveno u nizinama, na

dubokim, bogatim i vlažnim tlima. Dolazi u mješovitim

sastojinama zajedno s vrstama: Liriodendron tulipifera,

Fagus grandifolia, Gymnocladus dioicus, Fraxinus

americana, Ulmus americana i dr. Rjeđe tvori čiste sastojine.

Za optimalan razvoj traži duboko, rahlo, svježe pjeskovito-ilovasto

ili humusno-pjeskovito tlo i aluvijalne

nanose. Ne uspijeva u plitkim te suhim, suviše mokrim

i teškim tlima.

Stabla uzrasla na osami počinju rađati sjemenom

već i desetoj godini, u sklopu nešto kasnije. Rodi svake

ili svake druge godine. Klijavost sjemena iznosi 80 -

90%. Mlade biljke već u prvoj godini razvijaju dugu

žilu srčanicu i do 0,85 m dugačku. Izbojna snaga panjeva

i izdanačka snaga korijenja je velika.

Crni orah je izrazita vrsta svjetlosti; teško podnosi

zasjenu, osobito u odraslo doba. Raste brže od hrasta

lužnjaka i kitnjaka. Po otpornosti na mraz bolji je od

običnog oraha, iako, dok je mlad, često strada od ranih i

kasnih mrazova. Može doživjeti starost do 400 godina.

Poznat je hibrid između crnoga i običnog oraha

(Juglans x intermedia) koji je važna šumsko-uzgojna i

dekorativna vrsta. U Sjevernoj Americi postoje i križanci

između Juglans nigra i Juglans cinerea.

Crni orah unesen je u Europu (Engleska) 1629. i široko

je rasprostranjen u kulturama, parkovima i drvoredima.

U Slovačkoj se kultivira od 1770. godine, gdje

dolazi u kulturama i kao česta parkovna vrsta. Ovdje su

zabilježeni primjerci visine 32 m i prsnog promjera 162

cm, a starosti od oko 180 godina (Benčat, 1982.). U

našoj zemlji se isto tako uzgaja u šumskim kulturama i

kao dekorativna vrsta u parkovima i nasadima. Krajina

(1973) navodi dobre rezultate analizirajući kulture

crnog oraha u istočnoj Hrvatskoj. Prema istom autoru,

kulture crnog oraha u nas najvećim se dijelom nalaze

na sjeverno-istočnom području istočne Slavonije,

na prostoru između Vinkovaca, Vukovara, Iloka i Tovarnika,

a manjim dijelom u Baranji.

U istraživanom području Zagreba zabilježeno je

samo pet stabala na dva nalazišta (tab. 1.4.). Prosječna

visina iznosi 23,7 m, a promjer debla je 58,0 cm za tri

stabla analizirana u arboretumu Botaničkog vrta, dok

dva, nešto mlađa stabla u parku Ribnjak, imaju visinu

23,5 m i prsni promjer 52,0. Primjerci plodonose sjemenom

koje je dobre klijavosti. Dobro se prirodno pomlađuju

generativnim putem. U Zagrebu, izvan područja

istraživanja, zapazili smo crni orah i to 21 stablo dobre

vitalnosti u drvoredu ulice Črnomerec.

Fenologija. Crni orah počinje listati u drugoj polovici

travnja, a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada, s

pojavom prvih jesenskih mrazova. Cvjetni pupovi razvijaju

se odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva u

drugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp je

u zrelosti crn i ne odvaja se od endokarpa kao kod običnog

oraha. U ranu jesen lišće poprima zlatnožutu boju i

naglo opada pojavom prvih mrazova.

MAGNOLIA ACUMINATA 1.; Manoliaceae - američka

magnolija. Do 30 m visoko drvo, promjera više od

1 m, iz istočnoh dijela Sjeverne Amerike (od države

New York do sjeverne Floride i na zapad do Illinoisa i

Arkansasa). Introducirana je u Englesku 1736. i često

se kultivira u nasadima unutrašnjih krajeva Europe.

Međutim, u našoj zemlji rijetko je uzgajana vrsta, koja

uglavnom dolazi u dendrološkim kolekcijama.

U arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu nalazi se

primjerak visine 17,5 m i prsnog promjera 56,0 cm (tab.

1.5.). Stablo redovito plodonosi sjemenom koje je klijavo.

Mlade biljke proizvedene iz sjemena brzo se razvijaju

na sunčanom pložaju i pokazale su se otporne pre-

273


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276

ma niskim zimskim temperaturama. S obzirom da ova

vrsta magnolija podnosi najžešću zimu, zaslužuje pozornost

u oplemenjivačkim radovima. Izvan područja

istraživanja zapaženi su mlađi primjerci ove vrste u

parkovima Novog Zagreba (Utrine).

Fenologija. Ova magnolija cvate poslije listanja, a

stoje osobina američkih magnolija, dok se općenito za

azijske može reći da cvatu prije listanja. Zelenkastožuti

cvjetovi koji su manje ugledni pojavljuju se potkraj svibnja,

dakle poslije listanja. Plodovi dozrijevaju u drugoj

polovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusom

ispadaju iz skupnog ploda početkom listopada i vise na

dužim nitima. Listovi poprimaju smeđe tonove tijekom

listopada i brzo opadaju pojavom jačih mrazova.

QUERCUSROBUR 1. (= Qu. borealis Michx.); Fagaceae

- crveni hrast. Stablo do 30 (45) m visoko i prsnog

promjera do 2 m. Areal obuhvaća gotovo sve istočne

države SAD i jugoistočni dio Kanade. Godišnje oborine

u tome području veće su od 800 mm, a u pojedinim

predjelima iznose i 2000 mm. U području njegove prirodne

rasprostranjenosti dolazi do 1000 (1600) m nadmorske

visine.

Crveni hrast ima veliku ekološku amplitudu, lako se

prilagodava različitim klimatskim i terenskim prilikama.

Prema Schenck-u(1939) ovaj hrast je, s obzirom

na klimu, najprilagodljiviji od svih američkih hrastova.

Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu,

zimske studeni i kasne mrazove crveni je hrast otporniji

od hrastova lužnjaka i kitnjaka. Zasjenu bolje

podnosi od domaćih hrastova. Glede tla malih je zahtjeva.

Dobro uspijeva na stojbinama šume kitnjaka i običnog

graba, gorske bukove šume i šume cera i sladuna.

Raste brže od lužnjaka i kitnjaka; uspijeva i na vrlo siromašnim

tlima koja mogu biti i kisela; slabo prirašćuje

na tlima koja su bogata vapnom. Najbolje mu odgovara

pjeskovita ilovača, osobito svježa.

Ako se uzme u obzir daje njegov prirodni areal velik,

razumljivo je da postoji više varijeteta ove vrste.

Ovaj je hrast poslužio kao partner na kontroliranoj

meduvrsnoj hibridizaciji hrastova (Qu. macranthera x

Qu. borealis var maxima). Ovaj križanac - smatra se -

ima pojavu heterozisa.

Crveni hrast introduciran je u Europu (Švicarska)

još davne 1691. U nas, kao i široko u Europi, pretežno

se uzgaja kao dekorativna vrsta brzog rasta. Osim toga,

crveni hrast predstavlja perspektivnu vrstu za uzgoj u

šumskim kulturama. Starijih kultura ima u Njemačkoj,

Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj i

srednjoj Švedskoj i dr. Umjetno proširen u navedenom

području crveni hrast se uzgaja na različitim geološkim

podlogama i tipovima tla te u raznim reljefnim i klimatskim

uvjetima. Prema istraživanjima Prpića i dr.

( 1981 ), koja su obavljena u kulturama crvenog hrasta u

Hrvatskoj, najbolji visinski i volumni rast u istraživanim

kulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i običnog

graba.

Na istraživanim zagrebačkim parkovnim površinama

crveni hrastje vrlo rijetko prisutan (tab. 1.6.). Analizirano

je 15 primjeraka, starosti između 45 - 60 godina.

Stabla su dobre vitalnosti i zdravstvenog stanja, osim

dva primjerka u park-šumi Tuškanac kod kojih je zapaženo

sušenje većeg broja grana. Međutim, u novim,

odnosno, novijim parkovima Zagreba npr. Zapruđe,

Utrine, Dugave, Sopot, Siget, Trnsko, crveni hrast je

česta vrsta, koja se ovdje odlično razvija.

Fenologija. Crveni hrast počinje prelistavanje prosječno

u drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvaraju

se sredinom svibnja. Žir dozrijeva sredinom listopada

druge godine. Ujesen lišće poprima različite nijanse

svih crvenih do bakrenih tonova, a postupno opada prosječno

od sredine listopada do kraja studenog.

SOPHORA JAPONICA 1. (= Styphnolobium japonicum

Schott); Fabaceae -japanska sofora. Raste kao drvo,

do 25 (30) m visoko, na području Kine i Koreje (ne

Japan, iako bi se to po imenu moglo zaključiti); u Japanu

je ima mnogo, ali je tamo kultivirana. Na prirodnim

nalazištima sofora se najčešće javlja pojedinačno,

a vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Najčešće dolazi s vrstama:

Morus alba, Broussonetia papyrifera, Ginkgo

biloba, Koelreuteria panniculata, Phelodendron amurense,

Paulownia tomentosa i drugima.

Sofora je brzorastuća vrsta koja se dobro razvija na

dubokim i svježim tlima. Izbojna snaga panjeva je znatna,

pa se ova vrsta dobro obnavlja iz panja.

Kao dekorativna vrsta unesena jeu nasade Europe

(Francuska) između 1747 - 1750. U našoj zemlji dosta

je česta dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima naselja,

a zbog pčelinje paše uzgaja se također često, jer

cvate tijekom srpnja i početkom kolovoza, kada je malo

cvatućih drvenastih vrsta. Međutim, kao ekonomski

važna vrsta, u nas se može uzgajati na sljedećim stojbinama:

lužnjaka-jasena, kitnjaka-graba, cera-sladuna i

staništima toplijih bukovih šuma ili - općenito gledano

- može se pokušati uzgajati i na terenima koji su nešto

hladniji od onih gdje uspijeva bagrem.

U istraživanim parkovima Zagreba sofora je vrlo rijetko

prisutna (tab. 1.7.). Najljepši primjerci prosječne

visine od 18,0 m i promjera 66,0 cm nalaze se u vrtu kuće

na Tuškancu 15. Međutim, opća vitalnost i ostalih

analiziranih primjeraka procijenjena je kao dobra. Zabilježena

stabla obilno plodonose gotovo svake godine.

Sjeme sabrano s primjeraka koji rastu u arboretumu

Botaničkog vrta pokazalo je malu klijavost (oko 15,5%).

Veoma dekorativna oblika, gusto isprepletenih i

vesećih grana - "Pendula" - zabilježena je samo s pet

primjeraka (arboretum Botaničkog vrta, park-šuma

Tuškanac, park na Trgu kralja Petra Krešimira IV i park

Ribnjak). U hortikulturi se razmnožava cijepljenjem na

274


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTACE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997). 269-276

vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci,

ali u proljeće redovito potjeraju novi.

Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici u

Zagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerke

japanske sofore vrlo dobre vitalnosti.

Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju u

prvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosno

zelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice i

pojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge,

okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene između

pojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahuni

se nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženih

ljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno u

kasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju na

stablu tijekom zime, odnosno i duže.

TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigra

Borkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) m

visoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrste

sjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistoka

Sjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame i

Géorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelova

Texasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništima

dolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama:

Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis,

Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata,

Ulmus americana i dr.

Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsna

varijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann,

I960.).

Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja,

najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina,

Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se već

više desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu i

mrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s -

nikov, 1974).

Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježena

u perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889).

Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustva

o uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobro

i uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježi

stabla visine 27 m i opsega 230 cm.

U istraživanom području Zagreba zabilježena su

dva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visina

analiziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera

55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena oko

svakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebno

ga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci,

kao i sjeme svih lipa.

Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa laka

je i moguća. Opisani su spontani hibridi između T.

americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa.

Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens

(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumu

Botaničkog vrta u Zagrebu.

Fenologija. Američka lipa fenofazu listanja počinje

u prvoj dekadi travnja. Prelistavanje se odvija sporo

(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja.

Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporo

se razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi.

Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednji

cvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi su

zreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada masovno

opadaju. U rani jesen listovi poprimaju zlatnožutu

boju; počinju opadati u prvoj dekadi listopada.

Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i prelistavanje.

Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvim

opalo.

ZAKLJUČAK - Conclusion

Slijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnih

istraživanja nekih drvenastih egzota (listače), a u

starim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu te

analizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kako

slijedi:

Celtis occidentalis - obični američki koprivić je

veoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla.

Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemena

odmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovasto

i rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manje

skupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjena

vrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojoj

treba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva.

Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvom

zaključku.

Gleditsia triacanthos - američka gladičija može se

uspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova naših

hrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih.

Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu;

ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristiti

i za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjerci

pokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredine

pa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnim

površinama mnogih naših gradova i naselja.

Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednom

od važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima u

nas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjereno

kontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcije

i trajno svježa tla dubokog profila, povoljne

strukture), moguće je podizati njegove kulture koje će

275


M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276

proizvesti vrijednu drvnu masu i na taj način obogatiti

naš šumski fond ovom cijenjenom vrstom drveća. U

ozelenjavanju naselja isto je tako vrijedna vrsta, zbog

svoje visine, oblika krošnje i brzog rasta.

Magnolia acuminata - američka magnolija uspješno

se kultivira u umjerenim komtinentalnim krajevima.

Traži duboka, bogata humusom, umjereno vlažna

i dobro drenirana tla. Dekorativna i cijenjena vrsta u

hortikulturi, koja dobro podnosi gradske uvjete. Njena

dekorativnost dolazi do punog izražaja sadnjom u manjim

skupinama ili pojedinačno, na sunčanom ili malo

sjenovitom položaju. Ova je vrsta neopravdano izostavljena

u našum parkovima i nasadima.

Quer eus rubra - crveni hrast veoma je pogodan kao

parkovna vrsta i kao izuzetan element u oblikovanju

krajolika. Stabla djeluju vrlo dekorativno, osobito ujesen

kada njihovo lišće poprima razne tonove crvene boje.

Zatim, ovaj je hrast rijetka vrsta drveća kojom možemo

osnivati parkovne površine i drvorede u blizini nečiste

industrije. On dobro podnosi S0 2 , tvorničku prašinu

i Čadu kojom obiluje atmosfera u blizini industrijskih

centara.

Američki crveni hrast ima svoju primjenu i u šumarstvu.

Radi brzog rasta i podnošenja zasjene crveni hrast

je konkurentniji brzorastućim četinjačama od hrasta

kitnjaka, te ga P r p i ć i dr. ( 1981 ) preporučuju u kitnjakovom

području (Banija, Kordun, Lika i dr.) kod osnivanja

četinjača.

Sophorajaponica -japanska sofora podnosi zemlju,

nije izbirljiva prema tlu, otporna je na sušu i dobro

raste u uvjetima urbane sredine. Ovo je veoma dekorativna

vrsta; ističe se svojom širokom, rijetkom, tamnozelenom

krošnjom i kasnom cvatnjom. U hortikulturi

se koristi pojedinačno, u skupinama i drvoredima.

Međutim, ovo je vrsta kojoj svakako treba provjeriti

vrijednost za potreba našeg šumarstva.

Tilia americana - američka lipa najbolje uspijeva na

vlažnijim staništima i na dubokim tlima. Dekorativan je

cijeli habitus, osobito u vrijeme cvatnje. U našoj zemlji

vrlo rijetko uzgajana vrsta. Njena je primjena u hortikulturi

višestruka: aleje, veće skupine, u park-šumama i

soliteri na travnjacima. U Zagrebu analizirani primjerci

idu u prilog šire primjene ove veoma dekorativne vrste

lipe, a u gradovima i naseljima naše domovine.

LITERATURA - Literature

SUMMARY: A study of garden areas involved 8 public parks (including

Zagreb Botanical Gardens of the Faculty of Natural Sciences and

Mathematics) and 2 private gardens in Tuškanac, apart of the City of Zagreb.

The plant material: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,

Magnolia acuminata, Quercus rubra, Sophora japonica and Tilia americana

has been investigated. The investigation included degree og representation,

general vitality andphenological observations. Also, exotic woody plants are

very much interest of scientific for botany, silviculture, horticulture and landscape

gardening of Croatia. After that, in parks can be observed and studied

the ecological relations with regarded to the biological characters of individual

species. It is especially interesting the study of acclimatization of species

and wich adapted themselves to the conditions of climate of the sites of the

Zagreb region. For horticulture and forestry investigated species of exotic,

have also a great importance as a source of seed basic material for propagation

by cuttings and drafing.

276

Benčat, F. (1982): Atlas rozširenja cudzokrajnych

drevin na Slovensku a rajonizacija ich pestovania.

Veda, Vydavatelstvo Slovenskej Akademie

Vied, Bratislava.

Ehrendorfer, F. (1973): Liste der Gefâsspflanzen

Mitteleuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.

Ettinger, J. (1889): Pregled drveća i grmlja od osobite

vrsti, koje rastu u perivoju Maksimir. Šum.

list, 3:112-119, Zagreb.

Jurković, M. (1987): Genofond drvenastih egzota

Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb

(Magistarski rad).

Kar a vi a, J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka

važnost. Šum. list, 1-2:1-30 i 3-4:87-

115, Zagreb.

Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaja dendrologija.

Lesnajapromišlenost, Moskva.

Kraj ina, M. (1973): Uspjevanje kultura crnog oraha

(Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj. Šumarski

fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Zagreb

(Magistarski rad).

Krüssmann, G. (1960): Handbuch der Laubgeholze,

Band I - IL Paul Parey Verlag, Berlin und

Hamburg.

Prpić, B., Rauš, Đ., Prebježić, P. (1981): Mogućnost

unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis

maxima Sarg.) u šumska staništa Republike

Hrvatske. Šum list, 8-9:331-341, Zagreb.

Rehder, A. (1958): Manual of cultivated trees and

shrubs. The Macmillan Company, New York.

Schenck, C. A. (1939): Fremdländische Wald - und

Parkbäume. I - III. Berlin.


PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

UDK 630* 279:232.1

UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE

THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK

Petar ĐURASOVIĆ*

Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog

drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu

okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih

egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku,

zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture

življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka.

Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih

kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika

(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.

U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili

su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele

mnoge drvenaste egzote.

Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća

i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu

Trsteno tada raste oko 300 vrsta.

UVOD - Introduction

Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i

posebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornost

i divljenje ljudi.

Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili

korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u

svojoj novoj domovini nisu samonikle.

Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini

zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se

dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo,

npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkom

području.

Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu,

egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutim

ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone

(domaće) u svim dijelovima kontinenta.

*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno

Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovima

neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. države

Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski

bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačko

područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske,

dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u

istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnom

dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja.

Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća

i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome

do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata.

Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoj

u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na

unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.

Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum

se u većoj mjeri unose drvenaste egzote.

1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističke

agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i

277


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u

požaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum

tada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke

i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem

1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijama

se posebno ističu dvije trstenske platane (Platanus

orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i

visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina.

Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od

XV. do kraja XX. stoljeća i

procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine

The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from

XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody

exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year

O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje

od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV.

stoljeća nema podataka.

Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i

grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice

XV. stoljeća.

U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom

"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis

(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju

sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku:

"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče

raste povrće".

U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački

putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i

opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama

i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus

limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka

različitih vrsti.

Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela

sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog

obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da

u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve

ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba

tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom

zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja

prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je

Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe

ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja

imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da

su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića

na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega,

a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis

L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih

pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi-

Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra

Franjevačkog samostana u Dubrovniku.

Foto: Petar Đurasović

Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i

njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum,

sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće

i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari,

pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici,

liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi,

šumari, botaničari i drugi.

Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i

kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na

putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u

kojima je vidio naranče i lovor.

Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud),

pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi

(Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku.

Foto: Petar Đurasović.

278


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je

ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto

okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,

izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je

sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i

danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.

Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao

je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,

a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju

palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred

klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska

palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).

Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom

Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično

tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali

kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović

iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću

na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere

(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).

Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),

lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro

Vetranović u pjesmi:

"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi

i krasan i zelen i okolo brštanom

lovorjem opleten i mrčom gizdavom".

U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik

i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac

u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito

cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera

L.) uzdignutu na odrine.

Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac

Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom

baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,

vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,

citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).

Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius

donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju

(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma

unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih

žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno

cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike

cvijeća.

Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini

izdaje na hrvatskom jeziku knjigu "0 uzgoju i njegovanju

cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje

vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz

Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu

dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj

primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što

se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović

opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.

U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje

stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,

u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.

stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u

dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon

edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila

Solitudo), kojeg danas tamo više nema.

U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog

drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko

područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.

godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan

1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području

grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste

preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo

nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.

U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme

(Butia capitata (Mart.) Becc).

U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu

u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia

robusta H. VVendl.) i kanarske palme.

Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred

ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.

Foto: Petar Đurasović

Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.

Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.),

istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.

Foto: Petar Đurasović

279


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane

(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).

U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna

čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"),

ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims)

Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara

velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).

Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne

strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni

kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a

kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog

čempresa (Cupressus arizonica Greene).

U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna

sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).

Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus

glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva

penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje

i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima

Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus

sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki

koprivić (Celtis occidentalis L.).

U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac)

rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten

(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-

Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinus

canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus

goveniana Gord.).

Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog

utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja

na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno

ističemo:

TRSTENO

Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske

Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu

ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i

grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku

i ovaj dio Europe.

To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz

pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko

područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo

novim biljnim vrstama - egzotama.

Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju

egzota su oskudniji.

Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne

crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis

(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik

don Luka Diodati Božidarović.

U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić

u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix

sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj

tekle vode.

Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis,

pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić

sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum

L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.

Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je

opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae

Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane

(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je

tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere,

čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast

(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea

europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica

L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus

carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po

kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.

Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi,

Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj

vrsta egzotičnog drveća kao:

Abies nordmanniana (Stev.) Spach --Kavkaska jela

Abies pinsapo Boiss

Acer negundo L

Aesculus hippocastanum L.

Aesculuspavia L.

Agave americana L.

Ailanthus altissima (Mili.)

Swingle

Amorpha fruticosa L.

Aucuba japonica Thunb.

Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -

Caesalpinia gilliesü (Hook.)

Wall.

Calycanthus floridus L.

Camellia japonica L.

Cedrus deodara (D. Don) G. Don -

Cedrus HbaniA. Rich

Celtis occidentalic L.

Cinnamomum camphora (L.)

Sieb.

Citrus aurantium L.

Citrus limon (L.) Burm

Cupressus torulosa Don

Diospyros kaki Thunb.

Diospyros virginiana L.

Eriobotrya japonica (Thunb.)

Lindl.

Eucalyptus globulus Labill.

Gardenia jasminoides Ellis

Koelreuteria paniculata Lahm.

-Španjolska jela

- Negundovac

-Obični divlji

kesten

-Crveni divlji

kesten

-Agava, loparina

-Pajasen

-Amorfa, divlji

bagrem, čvitnjača

-Aukuba

- Dudovac

-Cesalpinija

- Kalikant

-Kamelija

-Himalajski cedar

- Libanonski cedar

- Obični američki

koprivić

- Kamforovac

- Ljuta naranča

- Limun

-Himalajski

čempres

-Kakijevac

- Virginijanski

dragun, kakijevac

-Nespola

- Eukalipt

-Gardenija

-Kelreuterija

280


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

Lagerstroemia indica L.

Larix decidua Mili.

Ligustrumjaponicum Thunb.

Liquidambar styraciflua L.

Liriodendron tulipifera L.

Magnolia grandiflora L.

•Lagerstremija

- Europski ariš

Japanska kalina

Likvidambar

Tulipanovac

- Velec vjerna

magnolija

Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna

Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt.

Passiflora caerulea L.

Paulownia tomentosa (Thunb.)

Steud.

Phoenix canariensis hort.

ex Chabaud

Picea glauca (Moench) Boiss.

Picea mariana (Mill.) B.S.P.

Picea smithiana Boss.

Pinus strobus L.

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.

Robinia hispida L.

Rosa banksiae Ait.

Salix babylonica L.

Sequoiadendron giganteum

(Lindl.) Buchh.

Sophora japonica L.

Tamarix gallica L.

kineska magnolija

-Mahonija

- Muka Kristova,

pasiflora

-Pavlovnija

- Palma

kanarska datulja

-Bijela, sura ili

kanadska smreka

- Crna ili mrka

smreka

-Himalajska

smreka

- Borovac,

Vajmutov bor

- Pitospor

- Ukrasni bagrem

- Banksova ruža

- Tužna vrba

-Golemi

mamutovac,

džinovska sekvoja

- Japanska sofora,

pagoda drvo

- Tamarika

Taxus baccata L.

Thujopsis dolabrata (L.) Sieb.

et Zucc.

Tilia tomentosa Moench

Trachycarpus fortunei (Hook.)

H. Wendl.

Washingtonia filifera

(Lindl. ex Andre) H. Wendl

Washingtonia robusta H. Wendl.

Wisteria floribunda (Wild.) DC.

- Obična tisa

-Hiba

- Srebrnasta lipa

-Palma velika

žumara

- Palma vlaknata

vašingtonija

- Palma robustna

vašingtonija

- Glicinija, gličina

2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenska

armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je

oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih

stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica

egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira

(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum

tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzota

i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.

Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena

120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od

kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:

Acacia auriculiformis Benth.

Acacia cyanophylla Lindl.

Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don

Acacia karroo Hayne

Acacia longifolia (Andr.) Willd.

Acacia pendula G. Don

Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.

Acacia visco Lorentz

Albizia lophantha (Willd.) Benth.

Albizia procera

Mimosa glomerata

Popis e gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine

Red.

broj

1.

2.

3.

4.

5.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

Naziv biljke

Abies nordmanniana (Stev.) Spach

Acacia auriculiformis Benth.

Acacia catechu (L. f.) Willd.

Acacia cyanophylla Lindl.

Acacia cyanophylla Lindl.

Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don

Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don

Acacia dealbata Link

Acacia distachya

Acacia farnesiana (L.) Willd.

Acacia horrida Willd.

Acacia iteaphylla Benth.

Acacia karroo Hayne

Br. kom. drv. egz.

uzg. izsj. u

Arb.Tr. 1993. g.

1

4

3

2

1

5

4

1

3

1

5

1

3

Mjesto

nabave

sjemena

Rogow

Taipa

Firenze

Barcelona

Jena

Genova

Kiel

Genova

Barcelona

Gran Canaria

Beč

Adelaide

Genova

Država

nabave

sjemena

Poljska

Macau

Italija

Španjolska

Njemačka

Italija

Njemačka

Italija

Španjolska

Španjolska

Austrija

Australija

Italija

281


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

12. Acacia longifolia (Andr.) Willd.

Acacia longifolia (Andr.) Willd.

13. Acacia pendula G. Don

14. Acaciapodalyriifolia a. Cunn.

15. Acacia retinoides Schlechtend.

Acacia retinoides Schlechtend.

16.

17.

18.

19.

20.

Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl.

Acacia visco Lorentz

Aesculus x carnea Hayne

Aesculus octandra Marsh.

Albizia lophantha (Willd.) Benth.

Albizia lophantha (Willd.) Benth

Albizia lophantha (Willd.) Benth

21.

22.

Albizia julibrissin Durazz.

A Ibizia julibrissin rosea

23. Albiziaprocera

Albiziaprocera

Benth.

Benth.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Alnus cordata (Loisel.) Duby

Amorpha nana Nutt ex Fras.

Bauxinia corymbosa Roxbg.

Bauxinia purpurea L.

Broussonetia papyrifera (L.) Vent.

Buddleja nivea Duthie

Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw.

31. Caesalpinia tinctoria

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

Caesalpinia tinctoria

Callicarpa bodinieri Levi.

Callistemon rigidus R. Br.

Caragana arborescens Lam.

Carpinus caroliniana Walt. var. virginiana

Cassia acutifolia Deille

Cassia angustifolia Vahl

Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth.

Cassia laevigata Willd.

Cassia septemtrionalis

Cassia tora L.

Casuarina cunninghamiana Miq.

Catalpa bignonioides Walt.

Celt is occidentalis L.

Celtis occidentalis L. var cordata

Celtis occidentalis L. var cordata

Cercis siliquastrum L.

Cestrum parqui L'Herit

Chamaerops humilis L. var microcarpa

Clematis crispa L.

Cneorum triococcon L.

Cneorum triococcon L.

Cneorum triococcon L.

Cneorum triococcon L.

Cneorum triococcon L.

Colutea cilicica Boiss. et Bal.

Colutea cilicica Boiss. et Bal.

Colutea persica Boiss.

Cordyline fruticosa (L.) A. Chev.

Coriaria myrtifolia L.

2

12

1

1

11

5

1

4

1

10

6

10

7

61

14

3

3

4

28

1

1

16

2

3

3

1

15

5

2

1

8

5

3

62

9

12

79

2

14

1

1

6

1

3

7

8

1

10

2

1

5

5

3

4

1

Genova

Barcelona

Genova

Monaco

Adelaide

Genova

Genova

Genova

Siena

Berlin

Barcelona

München

Bayreuth

Marseille

Rouen

Genova

Barcelona

Caen

Lublin

Taipa

Taipa

Frankfurt

Lublin

Bonn

Gran Canaria

Catania

Roterdam

Jena

Lublin

Beč

Siena

Siena

Szeged

München

Cambridge

Copenhagen

Melbourne

Caen

Berlin

Beč

Berlin

Caen

Genova

Catania

Gottingen

Berlin

Jena

Marseille

Rouen

Monaco

Karaka

Berlin

Washington

Warszava

Berlin

Italija

Španjolska

Italija

Monaco

Australija

Italija

Italija

Italija

Italija

Njemačka

Španjolska

Njemačka

Njemačka

Francuska

Francuska

Italija

Španjolska

Francuska

Poljska

Macau

Macau

Njemačka

Poljska

Njemačka

Španjolska

Italija

Nizozemska

Njemačka

Poljska

Austrija

Italija

Italija

Mađarska

Njemačka

V. Britanija

Danska

Australija

Francuska

Njemačka

Austrija

Njemačka

Francuska

Italija

Italija

Njemačka

Njemačka

Njemačka

Francuska

Francuska

Monaco

Turska

Njemačka

U.S.A.

Poljska

Njemačka

282


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-289

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

Cornus capitata Wall.

Coronilla elegans

Cupressus quadalupensis S. Wats.

Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf.

Deutzia discolor Hemsl.

Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon

Elaeagnus angustifolia L.

Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols.

Ephedra distachya L.

Eucalyptus albens Benth.

Eucalyptus cornuta Labill.

Eucalyptus gomphocephala DC.

Eucalyptus nitens (Deane & Maiden)

Maiden

Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl

Fraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla

(Hance) Hemsl.

Gleditsia delavayi Franch.

Gleditsiajaponica Miq.

Hibiscus syriacus L.

Hydrangea arboresceans L.

Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl.

Jasminum humile L. f. wallichianum

(Lindl)P. S.Green

Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp.

Lantana camara L.

Lavandula angustifolia Mill.

Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. Rosea

Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc.

var regelianum (Koehne) Rehd.

Malus floribunda Van Houtee

Melaleuca lanceolata Otto

Mimosa speggazzinii Pirotta

Mimosa speggazzinii Pirotta

Myrtus communis L. "Albocarpa"

Myrtus communis L. "Microphylla"

Nandina domestica Thunb.

Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum.

Parthenocissus tricuspidata

(Sieb, et Zucc.) Planch.

Passiflora suberosa L.

Periploca sepium Bunge

Pieris floribunda (Pursh ex Sims)

Benth. et Hook

Pinus armandii Franch.

Pinus armandii Franch.

Pinus cembra L.

Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof '

Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.

Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.

Plumbago zeylanica L.

Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean

Psidium cattleyanum Sabine

Rhus aromatica Ait. "Dissecta"

Ruta coerulea

10

2

15

1

2

6

1

1

4

2

1

8

1

16

6

2

6

16

5

2

4

2

5

31

2

12

2

1

2

3

8

2

1

25

6

2

1

1

11

3

2

5

30

12

1

1

5

2

1

Porto

Jena

Jena

Bonn

Caen

Barcelona

Copenhagen

Jena

Geneva

Genova

Genova

Genova

Adelaide

Pyong Yang

Pyong Yang

Berlin

Berlin

Caen

Lublin

Catania

Moskva

Madrid

Siena

Brno

Szeged

Pyong Yang

Sofija

Adelaide

Catania

Antibes

Barcelona

Barcelona

Marseille

Stockholm

Siena

Marseille

Dresden

Berlin

Rogow

Kornik

Kornik

Beč

Beč

Berlin

Dresden

Kornik

Napoca

Lublin

Napoca

Portugal

Njemačka

Njemačka

Njemačka

Francuska

Španjolska

Danska

Njemačka

Švicarska

Italija

Italija

Italija

Australija

Sjev. Koreja

Sjev. Koreja

Njemačka

Njemačka

Francuska

Poljska

Italija

Rusija

Španjolska

Italija

Češka

Madžarska

Sjev. Koreja

Bugarska

Australija

Italija

Francuska

Španjolska

Španjolska

Francuska

Švedska

Italija

Francuska

Njemačka

Njemačka

Poljska

Poljska

Poljska

Austrija

Austrija

Njemačka

Njemačka

Poljska

Rumunjska

Poljska

Rumunjska

283


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex

Schult et Schult

Sabal blackburnia Glazebr.

Salvia sclarea L.

Sarcococca ruscifolia stapf

Sophora microphylla Ait.

Sophora microphylla Ait. var. fluvida

Spiraea x arguta Zab.

Sterculia diversifolia G. Don

Sterculia lurida F. Muell. ex Benth

Styrax sp.

Syringa amurensis Rupr. var. japonica

Syringa julianae Schneid.

Syringa reticulata (BI.) Hara

Syringa sweginzovii Koehne

Syringa villosa Vahl

Syringa yunnanensis Franch.

Syringa yunnanensis Franch.

Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.

Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.

Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.

Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.

Washingtonia gracilis Parish

Washingtonia sonorae Wats.

Zanthoxylumpiperitum DC.

1

9

10

2

2

1

21

4

6

1

6

12

8

6

7

7

1

5

1

3

4

4

1

7

Bayreuth

Napoca

Bratislava

Caen

Dresden

Christchurch

Warszava

Catania

Catania

Frankfurt

Warszava

Kornik

Gottingen

Warszava

Warszava

Warszava

Gottingen

Taipu

Siena

Palermo

Catania

Palermo

Palermo

Bordeaux

Njemačka

Rumunjska

Slovačka

Francuska

Njemačka

Novi Zeland

Poljska

Italija

Italija

Njemačka

Poljska

Poljska

Njemačka

Poljska

Poljska

Poljska

Njemačka

Macau

Italija

Italija

Italija

Italija

Italija

Francuska

Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježeno

je oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.

Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumu

se posebno ističu markantna stabla velikih

dimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aquadukta

prsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Liriodendron

tulipifera L.) koji premašuje prsni promjer od

jednog metra i palma robustna vašingtonija {Washingtonia

robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan

metar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje

(Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari-

zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C.

goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih

prsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se još

ističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora

L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsni

promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.)

prsnog promjera oko 50 cm.

Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994.

godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenaste

egzote:

Abelia chinensis R. Br.

Abies cephalonica Loud.

Acacia auriculiformis Benth.

Acacia cyanophylla Lindl

Acacia cyclops A. Cunn.

ex G. Don

Acacia dealbata Link

Acacia farnesiana (L.) Willd.

Acacia karroo Hayne

Acacia longifolia (Andr.) Willd.

Acacia pendula G. Don

Acacia retinoides Schlechtend

Acacia saligna (Labill.)

H. L. Wendl.

Agave americana L.

Albizia lophantha (Willd.) Benth.

Albizia procera

284

Abelija

Grčka jela

Akacija, gazija

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Akacija,

Agava, loparina

Albicija

Albicija

Aloe arborescens Mili.

Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt.

Aralia elata (Miq.) Seem

Araujia sericifera Brot.

Aucuba japonica Thunb.

Bauhinia acuminata L.

Bouganvillea glabra Choisy

Buxus balearica Lam.

Callistemon citrinus (Curt.) Stapf

Calocedrus decurrens (Torr.)

Florin

Camellia japonica L.

Casuarina stricta Dryand.

Calycanthus occidentalis Hook.

et Arn.

-Aloj

- Citronovac

-Aralija

-Arauja

-Aukuba

- Bauhinija

-Bugenvileja

- Balearski šimšir

- Kalistemon

-Kalifornijski

libocedar

- Kamelija

- Kazuarina,

klokanovo drvo

- Kalikant


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

Cedrus atlantica (Endl.)

Manetti ex Carr.

-Atlantski cedar

Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedar

Cedrus libani A. Rich.

- Libanonski cedar

Ceratozamia mexicana Brongn. - Ceratozamija

Chamaerops humilis L.

- Palma mala

žumara

Cinnamomum camphora (L.)

Sieb.

- Kamforovac

Citrus aurantium L.

- Ljuta naranča

Citrus limon (L.) Burm. - Limun

Citrus medica L.

— Cetrun

Citrus paradisi Macf.

- Grepfrut

Citrus reticulata Blanco - Narančin

Citrus sinensis (L.) Pers - Naranča

Cocculus laurifolius D.C. - Kokulus

Cupressus arizonica Greene - Arizonski

čempres

Cupressus goveniana Gord. - Kalifornijski

čempres

Cupressus lusitanica Mill. - Meksički čempres

Diospyros kaki Thunb.

- Kakijevac, dragun

Diospyros virgin ianah.

- Virginij ski

kakijevac

Eriobotria japonica (Thunb.)

Lindl.

-Nespola

Erythrina crista - galli L. - Eritrina, koraljni

grm

Eucalyptus albens Benth. - Eukalipt

Eucalyptus behriana F. Muell. - Eukalipt

Eucalyptus camaldulensis

Dehnhardt

- Eukalipt

Eucalyptus cosmophylla F.

Muell.

Eucalyptus polianthemos

- Eukalipt

Schauer - Eukalipt

Eucalyptus sideroxylon A.

Cunn. ex Benth.

Eucalyptus sieberi L. Johnson

Ficus carica L.

Fortunella japonica (Thunb.)

Swingle

Gingko biloba L.

Hedera helix L. ssp. canadensis

(Willi) Coutinho

Jasminum nudiflorum Lindl.

Kerria japonica (L.) DC.

Lagerstroemia indica L.

Lantana camara L.

Lantana montevidensis (Spreng.)

Briq.

Leucaena leucocephala (Lam.)

- Eukalipt

- Eukalipt

- Smokva

- Fortunela

- Ginko

-Kanarskibršljan

-Rani jasmin,

čemin

- Kerija

-Lagerstremija

- Lantana,

promjenjlj ivica

- Lantana

De Wit

- Leucena

Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac

Livistona chinensis (Jacq.) R.

Br. ex Mart.

- Palma livistona

Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura

Magnolia grandiflora L. - Velecvjetna

magnolija

Melia azedarach L.

- Očenašica

Nerium oleander L.

- Oleander

Nolina longifolia (Karw. ex

Schult, f.) Hemsl.

- Dezilirij,

dezilirija

Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska

smokva

Paulownia tomentosa (Thunb.)

Steud.

- Pavlovnija

Phoenix canariensis hort.

ex Chabaud

- Palma

kanarska datulja

Phoenix dactylifera L.

- Palma datulja

Photinia serrulata Lindl. - Fotinija

Phyllostochys aurea (Carr.)

A. etC.Riv.

Žuti bambus

Phyllostochys nigra (Lodd. ex

Lindl.) Munro

Pinus canariensis Chr. Sm.

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.

Pittosporum tobira "Variegatum"

Platanus x hybrida Brot.

Platanus orientalis L.

Poncirus trifoliata (L.) Raf.

Rhus typhina L.

Rosa banksiae Ait.

Crni bambus

Kanarski bor

Pitospor

Pitospor

Platana

Platana

Poncirus

Kiseli ruj

Banksova ruža

Rosa chinensis Jacq.

"Semperflorens"

Sabal minor (Jacq.) Pers.

Schinus terebinthifolius Raddi

Kineska ruža

Palma sabal

Brazilsko

biberovo drvo

Sophora davidii Kom.

Tecomaria capensis (Thunb.) - Sofora

Spach

Trachelospermum jasminoides Tekomarija

(Lindl.) Lem.

Trachycarpus fortunei (Hook.)

H. Wendl.

Washingtoniafilifera

Andre) H. Wendl.

(Lindl. ex

Washingtonia robusta H. Wendl.

Zanthoxylum sumulans Hance

- Trahelospermum

- Palma

velika žumara

- Palma vlaknata

vašingtonija

- Palma robustna

vašingtonija

- Zantoksilum

285


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

OTOK LOKRUM - Island Lokrum

Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog

drveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke

perivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća.

1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok

Lokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično

drveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: od

Brazila i Kanarskih otoka do Indije.

Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lokrumu

više od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i

drugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebne

zaštite.

U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto sukulenata

i trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzota.

Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao:

mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geonoma

(Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactylifera

L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i

palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor

(Jacq.) Pers.).

Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum

Dicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C.

"s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinum

Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasiflore

(Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia)

dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju

oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane

(Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas

sativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim

napredne.

Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane

tada na otok Lokrum:

Abutilon striatum Dicks, ex Lindl.

Acacia armata R. Br.

Agave americana L.

Araucaria cunninghamii D. Don

Araucaria cunninghamii "glauca"

Ardisia ere na ta Sims

Bougainvillea speetabilis Willd.

Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall.

Callistemon citrinus (Curt.) Stapf

Cassia sp.

Cinnamomum camphora (L.) Sieb.

Citrus limon (L.) Burm

Cleodendrum philippinum Schau

Cordylinefruticosa

Cycas revoluta Thunb.

Erythrina crista - galli L.

(L.) A. Chev.

Eucalyptus diversifolia Bonpl.

Ficus elastica Roxb.

-Abutilon

-Akacija, gäzija

- Agava, loparina

-Araukarija

-Araukarija

-Ardizija

- Bugenvileja

- Cesalpinija,

poineijana

-Kalistemon

-Kasija

-Kamforovac

Limun

- Klerodendron

- Dracena

-Cikas

- Eritrina, koraljni

grm

- Eukalipt

Smokva

gumovača

Ficus stipulata Thunb.

Gardenia jasminoides

Geonoma multiflora

Lantana camara L.

Melaleuca sp.

Ellis

Passiflora alba Link. & Otto

Passiflora

Pelargonium

angustifolia

africanum

Pelargonium odoratisimum (L.)

Ait.

Pelargoniumpeltatum

Herit. ex Ait.

Pelargonium radens H. E.

Moore

(L.) L'

Pelargonium zonale (L.) L'

Herit. ex Ait.

Phoenix dactylifera L.

Rhapis excelsa (Thunb.) Henry

Sabal blackburniana Glazebr.

Sabal minor (Jacq.) Pers.

Zamia integrifolia Ait.

- Smokva puzačica

i penjačica

-Gardenija

- Palma geonoma

- Lantana,

promjenjlj ivica

Melaleuka

- Muka Kristova,

pasiflora

- Muka Kristova,

pasiflora

-Pelargonija,

čerošpanja

-Pelargonija,

čerošpanja

- Pelargonija,

čerošpanja

- Pelargonija,

čerošpanja

-Pelargonija,

čerošpanja

-Datulja, poma

-Zmijska palma

- Palma

kišobranasti sabal

- Palma Sabal

Palma Zamija

Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko

300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra

bivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekoliko

lijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmu

vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. ex

sd&.-as&ibas Mîâ

Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl.

ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana

na otoku Lokrumu.

Foto: Petar Đurasović

286


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis Labill.),

velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora

L.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobotria

japonica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosa

banksiae Ait.).

Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa,

što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinom

XIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cikasa

(Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus baccata

L.), stari oko 135 godina.

U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni eukalipti

visoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni sukulenti.

Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus

globulus Labill. subsp. globulus i E. globulus

Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji je

prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu:

Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E.

dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scoparia

Maiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjer

oko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalocarpa

Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane &

Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je

prsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker,

E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylon

A. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm.

Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu,

na otoku Lokrumu.

Foto: Petar Đurasović

Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog

promjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i

A. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm.

Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cupressus

macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus

coluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm.

Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca

australis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera

oko 40 cm.

Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene

su uz ostale, sljedeće drvenaste egzote:

Cupressus cashmeriana Rayle

ex Carr.

Cupressus funebris Endl

Cupressus macrocarpa Hartw.

Cupressus guadalupensis S. Wats

Cycas revoluta Thunb.

Dovyalis coffra (Harw. et Sond.)

Warb.

Eleagnus macrocarpa

Elaedendron australe Vent.

Escallonia pulverulenta Pers.

Eucalyptus andrewsii Maiden

subsp. andrewsii

Eucalyptus blakelyi Maiden

Eucalyptus botryoides Sm.

Eucalyptus bridgesiana R. Baker

Eucalyptus cephalocarpa Blakely

Eucalyptus cinerea Benth.

Eucalyptus citrodora Hook.

Eucalyptus cordata Labill.

Eucalyptus dalrympleana Maiden

subsp. dalrympleana

Eucalyptus fraxinoides

Deane & Maiden

Eucalyptus globulus Labill.

subsp. globulus

Eucalyptus globulus Labill. subsp.

bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.

Eucalyptus gunnii Hook.

Eucalyptus hemiphloia F. Muell.

Eucalyptus intertexta R. Baker

Eucalyptus laevopinea R. Baker

Eucalyptus largiflorens F. Muell.

Eucalyptus leucoxylon F. Muell.

Eucalyptus macarthurii

Deana & Maiden

Eucalyptus macrorhyncha Benth.

subsp. macrorhyncha

Eucalyptus maculata Hook.

Eucalyptus maidenii F. Muell.

Eucalyptus marginata Smith

- Kašmirski

čempres

- Čempres

- Čempres

-Gvadelupski

čempres

- Cikas

-Aberija

Dafina, maslinica

Eledendron

Eskalonija

Eukali pt

Eukali pt

Eukali Pt

Eukali Pt

Eukali Pt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

287


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

Eucalyptus melliodora Schauer

Eucalyptus occidentalis Endl.

Eucalyptus polyanthemos Schauer -

Eucalyptus punctata DC.

Eucalyptus resinifera Sm.

Eucalyptus rudis Endl.

Eucalyptus saligna Smith

Eucalyptus scoparia Maiden

Eucalyptus sideroxylon A.

Cunn. ex Benth.

Eucalyptus viminalis Labill.

Hakea oleifolia R. Br.

Leptosperm um juniper in um

Smith

Lithraea caustica Miers

Lithraea molieoides Engler

Luchea divaricata Martius

Macrozamia communis L. Johnso -

Magnolia grandißora L.

Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm.

Melaleuca gensitifolia Smith

Melaleuca glomerata F. Muell.

Melaleuca parviflora

Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska

Eukalipt

smokva

Eukalipt Osmanthus heterophyllus

Eukalipt (G. Don) P. S. Green - Osmant

Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka

Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija

Eukalipt Pinus cembroides Zucc. -Bor

Eukalipt Pinus coulteri D.Don -Bor

Pinus roxburghii Sarg

- Bor

Eukalipt Pittosporum heterophyllum

Eukalipt Franch. - Pitospor

Hakea Pittosporum procerum —Pitospor

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor

Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis

Litrea Psidium cattleyanum Sabine - Psidium

Litrea Quillaja saponaria Mol. - Kvilaja

Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss - Zutilovka

Makrozamija Rosa banksiae Ait. - Banksova ruža

Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.)

magnolija Cabrera -Biber drvo

Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. - Stranvezija

Melaleuka Taxus baccata L. - Obična tisa

Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija

Melaleuka Tristania conferta R. Br. - Tristanija

ZAKLJUČCI - Conclusions

1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni

prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko

područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno

i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća.

2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za

dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja

krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja

i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok

Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na

dubrovačko područje.

3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnosti

su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura

i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanja

krškog krajolika (krajobraza) i naročito za

turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.

4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti

drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznosi

više od 600 vrsta.

U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od

200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.

LITERATURA - References

Adamović, L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens,

Leipzig 1911.

Biankini, P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvieća,

uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog

poučnika", Šibenik.

Deanović,A., (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu

Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije,

rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb.

Đurasović, P, (1984): Stanje i perspektiva zaštite

prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad,

Dubrovnik.

Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander,

Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart.

Fisković, C, (1996): Kultura dubrovačkog ladanja,

NIP "Slobodna Dalmacija", Split.

Kovačević, M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja

hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog

obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća

starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379,

Zagreb.

Petrović, D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija,

Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb.

288


P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

Rauš, Đ., Đurasović, P., (1986): Specijalni rezer- Vidaković,M., (1993): Četinjače morfologija i vari -

vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb,

za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u Visiani, R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima

Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music.

Ugrenović,A., (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste.

SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreign

trees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundation

of the city in 7th century until the early 15th century. The first written

document on the introduction of woody exotic plants date from 1440, when

Philip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus

sinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister park

within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in a

small garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15th

century, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stopping

in Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik

parks where he saw oranges and laurels.

The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the Croatian

Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliest

records dating December 10, 1494), plays a significant role in the introduction

and acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area,

Croatia and this part of Europe.

In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded that

orange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, a

Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place with

parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrus

sp.) and fruit-trees of most different species.

In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovnik

sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemen

Petar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj.

The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introduced

and adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19th

century, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing a

park where exotic trees and bushes were introduced from the distant countries

of the south: Brazil, Canary islands, India and China.

Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees and

bushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian Academy

Arboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of the

Island of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbs

and Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedented

crime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area,

throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the war

vessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards,

fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire.

More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand forest

trees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes,

and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, the

Island of Lokrum did not catch fire.

By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimated

at 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300.

289


STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299

UDK 630* 628

GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE

"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"

FOREST MANAGEMENT OF THE "BASTAJI FOREST - KRIVAJA - KLISA" MANAGEMENT UNIT

Nenad NEKVAPIL*

SAŽETAK: Sumama na području današnje gospodarske jedinice "Bastajske

šume - Krivaja - Klisa " do 1946. godine gospodarile su zemljišne jedinice,

da bi nakon nacionalizacije 1946. godine tim šumama gospodarila šumarija

Daruvar sve do 1957. godine, kada je osnovana šumarija Đulovac koja

sastojinama te gospodarske jedinice gospodari i danas.

"Bastajske šu­

Jedinstvena gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu

me - Krivaja - Klisa " izrađena je 1968. godine.

1978. i 1979. godine gospodarilo se po godišnjim planovima, a 1980. godine

sastavljena je nova gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. —31. 12.

1989. godine. Posljednja i sada važeća gospodarska osnova sastavljena je

1990. godine.

Gospodarenje sastojinama je jednodobno, a cilj gospodarenja u površinski

najzastupljenijem uređajnom razredu obične bukve ophodnje 100 godina je

postizanje najpovoljnijeg omjera smjese vrsta drveća na kraju ophodnje.

Ključne riječi: gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -

Klisa "jednodobno gospodarenje, stabilnost sastojine.

UVOD - Introduction

Šume gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja

- Klisa" omeđene su rijekom Ilovom na sjeveru,

cestom Daruvar-Đulovac-Suhopolje na jugu, te cestom

Đulovac-Removac-Jasenaš na istoku.

Ovom granicom definirano je prvih 28 odjela gospodarske

jedinice, dok su preostali odjeli 29-44 na zapadu

omeđeni cestom Đulovac-Suhopolje i cestom Đulovac-Nova

Krivaja-Skoblar, na sjeveru šumama gospodarske

jedinice "Suhopoljska Bilogora", a na jugu

gospodarskom jedinicom "Vrani kamen".

Gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -

Klisa" ne predstavlja suvisli šumski kompleks, već se

sastoji od dva veća šumska predjela: Bastajske šume i

Krivaja-Klisa, te nekoliko manjih (Sječa, Kravljak,

Turski potok, Cović potok).

Posljednjom redovnom revizijom obavljenom 1989.

godine, s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do

31. 12. 1999. godine ustanovljeno je da sastojine ove gospodarske

jedinice zauzimaju površinu od 2308.85 ha.

POVIJESNI PRIKAZ - Historical review

Šume ove gospodarske jedinice bile su vlasništvo

grofova Jankovića iz Daruvara, a segregacijom koja je

obavljena na temelju carskog patenta od 17. 5. 1857.

godine postale su zemljišne zajednice okolnih sela i

služile za ispašu i žirenje.

*Ncnad Nekvapil, dipl. inž. šum., Bjelovar, Đurevačka c. 80

Dio šuma došao je u vlasništvo zemljišnih zajednica

izravno kupovinom od grofa Andrije Jankovića 24.

11. 1924. godine. Državnih šuma ovdje nije bilo.

Nakon drugog svjetskog rata ukidaju se zemljišne

zajednice i zakonom iz 1947. godine šume postaju općenarodna

imovina. Upravljanje šumskim površinama

predano je šumariji, a pašnjaci su ostavljeni selima na

korištenje.

291


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KR1VAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299

Dugogodišnja dvostruka uprava u ovim šumama

uvjetovala je veliku razliku u kvaliteti šuma bivših zemljišnih

zajednica i šuma koje su bile u vlasništvu vlastelina.

Prve su bile prekomjerno iskorišćivane radi slabe

uprave i čuvanja, dok se vlastelinskim šumama normalno

gospodarilo, pa su stoga sačuvale lijep izgled i

kvalitetu. Osim toga, zemljišne zajednice su došle do

bivših vlastelinskih šuma zamjenom za svu drvnu masu

iz dotadašnjih svojih šuma. Veći dio tih sječina pretvoren

je u pašnjake, a dijelom su se razvile kvalitetno slabe

sastoj ine.

Nakon Drugog svjetskog rata radi loše planske ekonomije

tadašnjih vlasti sjeklo se više od prirasta, a šumarski

stručnjaci da bi sanirali štete nanijete šumskom

fondu provodili su velika pošumljavanja.

Sumama ove gospodarske jedinice gospodarila je

šumarija Daruvar, koja je osnovana 1946. godine.

Šumarija Đulovac (bivše Miokovićevo) formirana

je 1957. godine i od tada uspješno gospodari šumama

ove gospodarske jedinice, za koju je jedinstvena šumsko

gospodarska osnova izrađena 1968. godine. 1978. i

1979. godine sastojinama se gospodarilo po godišnjim

planovima, a 1979. godine obavljena je inventarizacija

koju je obavio Odjel za uređivanje šuma Bjelovar i

sastavljena gospodarska osnova s važnošću od 1. 1.

1980. do 31. 12. 1989. godine.

Radi nemogućnosti realizacije glavnog prihoda, a s

time u svezi i propisanih šumskouzgojnih radova obavljena

je 1988. godine od strane istog odjela za uređivanje

šuma računarska revizija.

Posljednja redovita revizija gospodarske jedinice

"Bastajske šume - Krivaja - Klisa" obavljena je 1989.

godine s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990.

do 31. 12. 1999. godine.

KLIMATSKE I GEOMORPOLOSKE KARAKTERISTIKE GJ.

"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"

Climatic ang geomorphological characteristics of Management unit of

"Bastaji Forest - Krivaja - Klisa"

Prema klimatskim osobinama sastoj ine ove gospodarske

jedinice nalaze se u području eurosibirsko-sjevernoameričke

regije u Ilirskoj provinciji. Prema podacima

meteorološke stanice Daruvar prosječna godišnja

temperatura zraka iznosi 10.4°C, prosječna godišnja

količina oborina 918 mm, a prosječna relativna vlaga

zraka 77%.

Šumski kompleks gospodarske jedinice je brežuljkasto

brdovit, karakteriziran kosama i jarcima s inklinacijama

do 20°. Najniža kota je 137 m (odjel 34), a

najviša 380 m (odjel 40, šumski predjel Hrastik).

Matični supstrat pripada kvartaru, a čine ga: aluvijalni

nanos, lesne tvorevine, rhomboidea naslage i miocensko

vapneno klasične naslage, dok su zastupljeni

ovi tipovi tala: rendzina, distrično smeđe tlo, eutrično

smeđe tlo, lesivirano smeđe tlo (najzastupljenije), pseudoglej,

semiglej, te močvarno glejno tlo.

Najzastupljenija biljna zajednica ovog područja je

šuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum,

Pelcer 1982.), a uz nju još pridolaze šuma hrasta

kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco petreae-

Carpinetum ilyricum var. Fagus sylvatica), šuma hrasta

lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum

roboris, Anić 59, Rauš 69), šuma crne johe s drhtavim

šašem (Carici brizoides-Alnetum, Horvat 38), šuma

bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum, Pelcer 82), te

šuma hrasta kitnjaka i šumskog šaša (Carici sylvatica-Quercetum

petreae, Pelcer 82).

Površinski je najzastupljeniji ekološko-gospodarski

tip II-D-11, zauzimajući 73,9% obrasle površine gospodarske

jedinice, a predstavljen je već spomenutom

zajednicom bukve s dlakavim šašem, u kojoj je jednodobna

mješovita sjemenjača normalnog stanja najpovoljniji

sastojinski oblik.

U njoj se na početku ophodnje predlaže ovaj omjer

smjese: 40% kitnjaka, 40% bukve, 20% graba i ostale

bjelogorice, dok bi se stručnim radom šumara u takvim

sastojinama na kraju ophodnje trebao postići omjer

smjese od 50% bukve, te 50% kitnjaka s pojedinačno

primješanim grabom.

DOSADAŠNJE GOSPODARENJE - Up to date management

Prethodnim gospodarskim osnovama postavljena su

osnovna načela gospodarenja sastojinama ove gospodarske

jedinice kao regularnim sastojinama visokog

uzgojnog oblika.

Da bi slika dosadašnjeg gospodarenja bila potpunija

potrebno je analizirati nekoliko elemenata, a to su: po-

vršina, drvna zaliha, dobna struktura i prirast.

1. Površina-Area

Stanje površina gospodarske jedinice "Bastajske

šume - Krivaja - Klisa" utvrđeno dosadašnjim redovitim

revizijama prikazano je u tablici br. 1.

292


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-K.RIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299

Godina

inventarizacije

Obraslo

(ha)

Neobraslo (ha)

Non densitive

Neplodno

Tablica 1 -Table 1

Ukupno

The year of

inventory

Densitive

Proizvodno

Productive

Neproizvodno

Nonproductive

(ha)

Nonfructuous

(ha)

Total

1968

1980

1990

1865.67

2034.57

2099.43

25.92

206.08

183.17

2.67

16.74

11.74

14.14

3.21

14.51

1908.40

2260.60

2308.85

Razlika

1980. i 1990. god.

+64.86

-22.91

-5.00

+ 11.30

+48.25

Uspoređujući površinu gospodarske jedinice "Bastajske

šume - Krivaja - Klisa" 1980. i 1990. godine vidljivo

je povećanje njene ukupne površine za 48,25 ha

u korist 1990. godine. Uglavnom se tu radi o bivšim privatnim

površinama koje su uključene u gospodarenje.

Površina obraslog zemljišta povećana je u odnosu

na 1980. godinu za 64.86 ha radi pošumljavanja bivših

čistina, a također je i dio novo priključenih površina

obrastao uglavnom bagremom, johom i bukvom.

Izuzeće poljoprivrednih površina, te površina koje

nisu bile vezane (arondirane) za već postojeće odjele i

odsjeke rezultiralo je smanjenjem neobraslog proizvodnog

zemljišta za 22.91 ha u odnosu na 1980. godinu.

Način mjerenja svjetlih pruga uz prometnice uvjetovao

je smanjenje neobraslog neproizvodnog zemljišta

za 5.00 ha.

Inventarizacijom 1990. godine kategorija neplodnog

zemljišta povećana je za 11.30 ha radi izgradnje

novih cesta.

Cilj gospodarenja gospodarskom jedinicom i u o-

vom polurazdoblju je daljnje povećanje površine obraslog

zemljišta, te uzgoj mješovitih sastojina autoktonih

vrsta drveća kojima je zajamčena stabilnost cjelokupnog

šumskog sustava.

2. Drvna zaliha - Timber supply

Stanje drvne zalihe utvrđeno u posljednje tri inventarizacije

prikazano je u tablici broj 2.

Tablica 2-Table 2

Godina-Year

1968

1980

1990

Vrsta drveća

The kind of timber

m 3

%

m 3

%

m 3

%

Kitnjak

Cer

Bukva

Grab

Joha

Bagrem

Topola

Crnogorica

OTB

OMB

Ostalo

Ukupno

m 3 /ha

24247

508

245732

31526

6651

1186

606

781

14105

325342

174

7.5

0.2

75.5

9.7

2.0

0.4

0.2

0.2

4.3

100.0

33319

4447

308023

35244

17885

10040

2166

855

10991

942

423912

208

7.9

1.0

72.7

8.3

4.2

2.4

0.5

0.2

2.6

0.2

100.0

44022

3610

345423

44736

18349

5803

2100

4821

14010

2056

484930

231

9.1

0.7

71.3

9.2

3.8

1.2

0.4

1.0

2.9

0.4

100.0

Od 1968. do 1980. godine ukupna drvna zaliha go

spodarske jedinice povećana je za 98570 m 3 ili za

30,3% što je rezultat načina gospodarenja, promjene

dobne strukture, dvanaestogodišnjeg prirasta, te povećanja

površine obraslog zemljišta.

U tom razdoblju povećana je u korist 1980. godine

drvna zaliha svih vrsta navedenih u tablici broj 2, osim

kategorije ostalih vrsta. Drvna zaliha hrasta kitnjaka

povećana je za 9072 m 3 ili 37,4%, bukve za 62291 m 3

ili 25,3%, graba za 3718 m 3 ili 11.8%. Radi promjene

dobne strukture i ostalih gore navedenih razloga, drvna

zaliha crne johe povećana je za 11234 m 3 ili 168,9%.

Drvna zaliha cera samo je prividno povećana jer prilikom

inventarizacije 1968. godine nije sav cer posebno

293


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski liši br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299

iskazan, a ostala meka bjelogorica je pri inventarizaciji

1968. godine uvrštena u kategoriju ostalih vrsta.

U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine ukupna

drvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za

14,4% ili 61018 m 3 . Možemo pretpostaviti daje do povećanja

ukupne drvne zalihe došlo zbog neposječenog

elata glavnog prihoda, jer je 42% elata glavnog prihoda

prebačeno u 1/2 polurazdoblje.

U odnosu na 1980. godinu povećana je drvna zaliha

hrasta kitnjaka za 10703 m 3 ili 32,1%, bukve za 37400

m 3 ili 12,1%, te graba za 9492 m 3 ili 26,9%, jedino je

smanjena drvna zaliha cera za 837 m 3 ili 23,2%, te

bagrema za 4237 m 3 ili za 73,0%.

Pregled stanja po uređajnim razredima - Situation review due to working classes

Uredajni

razred

Working

class

Hrast lužnjak

Hrast kitnjak

Cer

Bukva

Grab

Bagrem

Panjača bukve

Panjača graba

Crnajoha

Alohtona crnog.

Čistine

Čistine za

pošumljavanje

Ukupno

Ophodnja

Rotation

140

120

100

100

70

25

80

60

70

80

Površina (ha) - Area

Obraslo

Densitive

4.45

84.88

3.87

1522.66

105.26

75.35

32.49

78.34

139.08

53.05

2099.43

Neobraslo

proizvodno-

Nondensitive

125.76

57.41

183.17

ha

(%)

0.2

4.0

0.2

72.6

5.0

3.6

1.5

3.7

6.7

2.5

100.0

Drvna zaliha

Timber supply

m 3

9575

763

416195

20338

3814

6097

9705

12710

5733

484930

m 3 (%)

2.0

0.2

85.8

4.2

0.8

1.2

2.0

2.6

1.2

100.0

Tablica 3-Table 3

m 3

418

12

8040

908

169

119

647

518

490

11321

Prirast

Increment

m 3 (%)

3.7

0.1

71.0

8.0

1.5

1.1

5.7

4.6

4.3

100.0

Inventarizacijom 1990. godine utvrđeno je da u gospodarskoj

jedinici "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"

uredajni razred bukve ophodnje 100 godina prednjači i

po površini i po drvnoj zalihi, zauzimajući 72,6% obrasle

površine i sudjelujući s 85,8% u zalihi gospodarske

jedinice.

Na drugom mjestu po površinskoj zastupljenosti je

uredajni razred crne johe (6,7%), dok je isti na trećem

po sudjelovanju u drvnoj zalihi s 2,6%. Uredajni razred

običnog graba sudjeluje s 4,2% u drvnoj zalihi, a s 5,0%

u površinskoj zastupljenosti u gospodarskoj jedinici.

3. Dobna struktura -Age structure

Dobna struktura gospodarske jedinice utvrđena je

inventarizacijama 1968, 1980. i 1990. godine, a prikazana

je u tablici broj 4.

Tablica 4-Table 4

Godina

inventarizacije

The year of

inventory

Jedinica

mjere

Measuring

unit

I

II

Dobni razredi -Age classes

III IV V

VI

VII

Svega

Total

1968

ha

355.33

172.20

388.46

480.34

445.93

17.15

6.26

1865.67

m 3

1259

18546

89168

132424

79024

3915

970

325342

1980

ha

m 3

383.12

344.16

39043

206.21

41868

487.15

161565

445.54

149238

162.49

31366

5.90

832

2034.57

423912

1990

ha

m 3

392.98

336.01

45279

234.38

45367

274.38

78213

685.05

265579

169.20

48376

7.43

2116

2099.43

484930

294


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299

Uspoređujući podatke inventarizacija 1968. i 1980.

godine, uočljivo je neznatno povećanje površine sastojinal

dobnog razreda za 27,79 ha u korist 1980. godine,

površina sastojina II dobnog razreda gotovo je podvostručena,

a najveće povećanje postignuto je u VI dobnom

razredu.

Smanjenje površine zabilježeno je samo u sastojinama

III dobnog razreda, dok su površine sastojina IV, V i

VII dobnog razreda ostale gotovo neprimijenjene. U

polurazdoblju od 1968. do 1980. godine na dobnu

strukturu gospodarske jedinice utjecalo je urašćivanje

sastojina iz nižih u više dobne razrede, te dobna struktura

novopripojenih sastojina, a sve je rezultiralo da u

gospodarskoj jedinici u to vrijeme još nije postignut

normalan razmjer dobnih razreda.

U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine do najvećih

promjena došlo je u sastojinama IV dobnog razreda,

čija je površina smanjena za 212.77 ha, te u sastojinama

V dobnog razreda gdje je zabilježeno povećanje od

239.51 ha u korist 1990. godine.

Svrstavajući sastojine svih uređajnih razreda zastupljenih

u gospodarskoj jedinici po dobnim razredima

određena je normalna površina dobnog razreda za svaki

uređajni razred po formuli N = F/u xn(N = normalna

površina dobnog razreda, F = površina uređajnog razreda,

u = ophodnja, n = veličina dobnog razreda).

Zbrajanjem normala svih uređajnih razreda utvrđana je

normalna površina jednog dobnog razreda u gospodarskoj

jedinici koja iznosi 439,41 ha. (Tablica 5).

Tablica 5-Table 5

Uređajni

razred

Hrast lužnjak 140

Hrast kitnjak 120

Cer 100

Bukva 100

Grab 70

Bagrem 25

Panjača bukve 80

Panjača graba 60

Joha 70

Aloktona crnog.

Ukupno

I

4.45

48.08

203.33

14.38

43.36

7.96

60.16

11.26

392.98

II

19.73

170.23

44.46

13.24

4.07

42.49

41.79

336.01

Dobni razredi (ha)

III IV V

5.68

143.92

24.58

33.70

26.50

234.38

3.52

188.08

7.14

0.61

24.53

40.57

9.93

274.38

3.87

664.40

14.70

2.08

685.05

VI

7.87

146.52

14.81

169.20

VII

6.18

1.25

7.43

Svega

4.45

84.88

3.87

1522.66

105.26

75.35

32.49

78.34

139.08

53.05

2099.43

Normala

0.64

14.15

0.77

304.53

30.07

15.07

8.12

13.06

39.74

13.26

439.41

Iako površina pojedinih dobnih razreda odstupa od

normale, ipak gledajući u cjelini dobna struktura nije

baš nepovoljna, te ne predstavlja preveliki problem pri

stručnom gospodarenju sastojinama ove gospodarske

jedinice.

Grafikon dobnih razreda po površini za 1968, 1980 i 1990. godinu

Graph of age classes per area for 1968, 1980, 1990.

295


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291-299

Grafikon dobnih razreda po masi za 1968, 1980 i 1990. godinu

Graph of age classes per mass for 1968, 1980, 1990.

4. Prirast - Increment

Godišnji tečajni prirast sastojina utvrđen prilikom

dosadašnjih inventarizacija prikazanje u tablici broj 6.

Godina

inventarizacije

The year of

inventory

1968

1980

1990

Površina bez

I dobnog

razreda

(ha)

Area without

I age class

1510,34

1651.45

1706.45

m3

325342

423912

484930

Drvna

zaliha

Timber supply

mVha

215

257

284

Tekući godišnji

prirast

Current year

increment

m-Vha

m 3

7122

13735

11321

4.7

8.3

6.6

Tablica 6-Table 6

p = iv/V

(%)

2.18

3.24

2.33

Pri inventarizaciji 1968. godine prirast sastojina nije

utvrđivan bušenjem izvrtaka, već su korišteni raniji podaci.

Prirast drvne mase 1980. i 1990. godine utvrđenje

metodom izvrtaka na temelju vrmena prijelaza koje je

utvrđeno brojanjem godova na 2.5 cm.

Pad prirasta u polurazdoblju od 1980. do 1990. godine

uvjetovale su površinski dosta zastupljene sastojine

V dobnog razreda u kojima prirast opada i stagnira.

Postotak volumnog prirasta povećat će svoju vrijednost

dobivanjem normalnog razmjera dobnih razreda

po ekološko-gospodarskim tipovima, odnosno uređajnim

razredima, stoje cilj gospodarenja ovim sastojinama.

PRIJEDLOG OSNOVE GOSPODARENJA ZA POLURAZDOBLJE

OD 1990. DO 1999. GODINE

The suggestion of management for half period from 1990 to 1999.

Sada važećom gospodarskom osnovom propisan je

etat glavnog prihoda, šumskouzgojnih radova i prethodnog

prihoda koji moraju biti obavljeni do isteka važnosti

osnove.

a) Propisani etat glavnog prihoda po uređajnim razredima

za slijedećih 40 godina prikazan je u tablici

broj 7.

296


N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 291 -299

Tablica 7 - Table 7

Uređajni

razred

Working class

ha

I/l

m 3

ha

1/2

m 3

ha

II/l

m 3

ha

n/2

m 3

Hrast kitnjak

Hrast cer

Bukva

Panjača bukve

Grab

Panjača graba

Bagrem

Joha

4.57

3.87

353.68

7.96

21.84

18.14

11.12

2101

823

101594

7162

4549

2051

448.10

24.53

12.41

16.36

0.61

15.87

103810

6097

5155

2640

90

3877

3.30

496.65

12.17

13,53

56.08

10.64

863

125252

4494

1784

3259

3.30

326.53

40.78

48.45

16.06

16.81

602

96004

22020

12511

3402

5625

Ukupno

421.18

118280

517.88

121669

592.37

135652

451.93

140164

Prvo gospodarsko razdoblje najmanje je nadijeljeno

etatom glavnog prihoda, dok u narednim polurazdobljima

isti ima tendenciju porasta, a takvo kretanje etata

glavnog prihoda svakako je posljedica dobne strukture

gospodarske j edinice.

U sva četiri gospodarska polurazdoblja uređajni razred

bukve ophodnje 100 godina, zauzima vodeće mjesto

po površini i po drvnoj masi u etatu glavnog prihoda.

b) Šumskouzgojni radovi - (Timber silvicultural

work) prikazani su u tablici broj 8.

Tablica 8-Table 8

Jednostavna biološka reprodukcija

Simple biological reproduction

Proširena

biološka

reprodukcija

Expanded biological

reproduction

Uređajni

razred

Priprema

staništa

Pošumljavanje

sječina

Popunjavanje

Njega

pomlatka

i mladika

Čišćenje

Unos

žira

Konverzija

i rekonstrukcija

Pošumljavanje

čistina

Hrast lužnjak

Hrast kitnjak

Hrast cer

Bukva

Panjača bukve

Grab

Panjača graba

Bagrem

Joha

Crnogorica

Čistine za

pošumljavanje

4.57

3.87

353.68

7.96

21.84

18.14

11.12

41.19

54.76

21.84

7.27

9.00

1.50

59.00

0.35

4.45

52.65

3.87

269.76

7.96

21.84

8.76

31.81

0.95

57.41

181.91

14.38

4.07

56.60

39.47

10.31

16.89

7.96

3.85

57.41

Ukupno

462.67

83.87

69.85

459.46

306.74

16.89

11.81

57.41

Vrijedne i kvalitetne sastojine rezultat su stručnog i

pravovremenog provođenja osnovom propisanih šumskouzgojnih

radova.

c) Propisani etat prethodnog prihoda po uređajnim

razredima za slijedećih 40 godina prikazanje u tablici

broj 9.

297


N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997). 291-299

Tablica 9-Table 9

Uređajni

razred

Hrast lužnjak

Hrast kitnjak

Bukva

Panjača bukve

Grab

Panjača graba

Bagrem

Joha

Crnogorica

ha

28.93

832.05

67.23

74.27

60.07

41.79

I/l

m3

791

27218

1977

1487

1514

971

ha

28.93

569.80

66.36

61.98

51.02

70.79

52.10

1/2

m3

791

17571

1951

1240

1481

1775

1209

ha

3.74

51.31

500.68

48.52

48.45

18.14

90.75

53.05

II/l

m3

81

1401

15693

1426

969

526

2269

1231

ha

3.74

71.88

630.50

24.53

41.11

44.38

83.33

53.05

II/2

rrf

81

1962

19478

490

1209

888

0

2083

1231

Ukupno

1104.34

33958

900.98

26018

814.64

23596

952.52

27422

Ukupna površina prorjednih sastojina u I/l polurazdoblju

iznosi 1104.34 ha, s masom prethodnog prihoda

od 33958 m 3 ili 29 m 3 /ha. Intenzitet prorjeđivanja

iznosi 10,8% od drvne zalihe sastojina koje se prorjeđuju

i 36,2% od desetgodišnjeg prirasta istih sastojina.

Pri određivanju intenziteta pro rjeđe treba voditi računa

o starosti sastojine, broju stabala po hektaru, prirastu,

obrastu, te srednjem prsnom promjeru za odgovarajući

ekološko-gospodarski tip kojem pripada odsjek

predviđen za prorjedu.

ZAKLJUČAK - Conclusion

Uspješnost gospodarenja sastojinama gospodarske

jedinice "Bastajske šume - Krivaja-Klisa"u idućem

polurazdoblju počiva na opće važećim pravilima gospodarenja

visokim regularnim šumama.

Zadatak stručnog šumarskog tima je:

a) Postići normalan razmjer dobnih razreda, jer

je normalna struktura sastojina trajnog prihoda

u visokim regularnim šumama.

b) Osnivati i podržavati sastojine autoktonih vrsta

drveća tog kraja, te potpomagati površinski

najzastupljenijem uređajnom razredu obične

bukve, da bi se u tim sastojinama na kraju

ophodnje postigao željeni omjer smjese od

50% bukve, 50% kitnjaka s pojedinačno primješanim

grabom i ostalom bjelogoricom.

c) Redovito provoditi osnovom propisane šumskouzgojne

radove.

d) Pridržavati se osnovom propisanog intenziteta

pri prorjeđivanju sastojina

e) prije redovite sječe najprije obaviti sanitarnu

sječu, te voditi preciznu evidenciju sušaca.

f) Provoditi mjere zaštite šuma od biljnih bolesti

i štetnika.

g) Sječu i izradu drvnih sortimenata provoditi u

vrijeme mirovanja vegetacije.

h) Podržavati općekorisne funkcije tih sastojina

koje svakodnevnim napretkom industrije i

tehnologije dolaze sve više do izražaja, a sastoje

se od proizvodnje kisika i pročišćavanja

atmosfere, zaštite vodnog režima, zaštite tla,

zaštite faune, rekreativne i turističke funkcije.

LITERATURA - References

K1 e p a c, D. ( 1965): Uređivanje šuma, Zagreb.

Monografija (1977) 20 godina rada Šumarije Miokovićevo,

Šumarija Miokovićevo

Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca

Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske

šume - Krivaja - Klisa" ( 1968-1980).

Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca

Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske

šume - Krivaja - Klisa" ( 1980-1989).

Sektor za uređivanje šuma ŠG "Mojca Birta" Bjelovar:

Osnova gospodarenja gj. "Bastajske šume - Krivaja

- Klisa" ( 1990-1999).

298


N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 291 -299

SUMMARY: The forests situated on the area of "Bastaji Forest - Krivaja -

Klisa " management unit were managed by land community until 1946. After

the nationalization in 1946 those forests were managed by the Forest department

of Daruvar until 1957. Then the Forest department oj'Đulovac was established

which manages this management unit up to now.

The unique managing plan for managing unit "Bastaji Forest - Krivaja —

Klisa " was made in 1968.

The years 1978 and 1979 were managed according to annual plans, and a

new managingplan was made in 1980 lasting from 1. 1. 1980 to 31. 12. 1989.

The last managingplan

was made in 1990 and it is still used.

The management of stands is even-aged, and the aim of management, in

this most representative working class of beech rotation in 100 years, is

achieving the most optimal ratio of species mixure at the end of rotation.

Bukova šuma na Bilogori

Foto: J. Vukelić

299


IZ DNEVNOG TISKA

UZ 150. GODIŠNJICU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA

Najstarije šumarsko glasilo u

Europi

ZAGREB - »Trudovi« slave ove godine

150. obljetnicu! Naime, prva hrvatska

šumarska pisana riječ utjelovljena

je u godišnjaku »Trudovi«, čiji je prvi

broj tiskan 1847. godine. Radi se o jednom

od najstarijih šumarskih glasila u

Europi.

Puno ime godišnjaka glasilo je te

1Ö47. godine »Trudovi godišnjaka šumarskoga

za Hervatsku i Slavoniju«.

Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a treći

i posljednji 1852. godine. Naime, taj

prvi hrvatski šumarski godišnjak prestao

je izlaziti pod pritiskom Bachova

apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživjeti

će 1. siječnja 1877. pod nazivom »Šumarski

list« i to najprije kao glasilo lirvatsko-slavonskog

šumarskog društva,

a onda kao glasilo Hrvatskog šumtuskog

društva. »Šumarski list« tisKan je

do danas na oko 62.000 stranica, a u

njemu zabilježeni su zapisi više oü

1.200 autora. (Hinaj

Zagrebački dnevnik VJESNIK od 30.4. - 1.5.1997.

EUROPSKA VEZA ZA HRVATSKU ZNANOST*

Danas, kada pokušavamo doći do projekata koje financira

Europska unija, COST {Cooperation in the

field of Science and Technology) postaje nam zanimljivo

jer jamči kontinuitet prisutnosti naših istraživačkih

institucija i njihovu informaciju na europskoj razini.

Financiranje tog najstarijeg oblika znanstvene suradnje

unutar Europe obavlja se na nacionalnoj razini, što će

reći da novac za projekt osigurava zemlja koja ga provodi.

Svih ovih godina podržavali smo taj projekt uz

velik financijski napor, naglašava prof. dr. Radovan

Fucks, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za

međunarodne odnose, u razgovoru uoči ministarske

konferencije COST-a, koja će zasjedati u Pragu 26. i 27.

svibnja.

Hrvatska je članica COST-a od 1992. godine. Prvim

članicama koje su postale pri utemeljenju COST-a

1971. godine (19 zemalja EZ-a, EFTA-e i Turska) u

međuvremenu su se, osim Hrvatske, pridružile i Slovenija,

Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Island. Očekuje

se da će im se u Pragu pridružiti i Rumunjska, Cipar,

Malta, Bugarska te baltičke zemlje.

*Prof. dr. se. Radovan Fucks, pomoćnik Ministra znanosti i tehnologije

u Vjesniku od 11. svibnja 1997.

Hrvatska pozicija u europskim programima

suradnje

COST se osniva na ideji o suradnji na istraživačkim

područjima, primarno vezanim uz telekomunikacije,

informatiku, promet, materijale, oceanografiju, meteorologiju

i okoliš. No, sve više današnjih inicijativa

okreće se društvenim znanostima, zatim kemiji, medicinskim

istraživanjima i šumarstvu. To je, kaže dr.

Fucks, praktički jedini projekt na razini Europe u kojem

je Hrvatska sudjelovala od samog početka i preko kojega

ima pristup europskim istraživanjima i suradnji na

području znanosti i tehnologije. Naših 25 projekata (a

još ih je nekoliko u pripremi) ocijenjeno je vrhunskima,

a naši su znanstvenici vrlo dobro primljeni.

Najbolja i najnovija nam je satisfakcija, ističe dr.

Fucks, COST projekt u okviru šumarstva. Naši su

šumari pri predstavljanju svojih istraživanja na nedavnom

sastanku njihove radne grupe pokupili čestitke

zbog određenih programa održavanja i razvoja

naših šuma. Radi se o koncepciji samoodržavanja

šuma koja je kod nas vodilja šumarstva.

300


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

OSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZ

JEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATA

Prema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije

(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAV­

DANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM

ODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINAR­

STVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosno

bolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolege

koji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastita

šumska mehanizacija ili usluga?

I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenata

u iskorišćivanju šuma baš definitivno napušten

suvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivo

klasični način rada?

1. Organizacija sječe stabala i priprema podređeni

su uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi u

cilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,

jer su ti troškovi proporcionalno najveći.

Smanjenje troškova temelji se:

a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremeno

uvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalim

stablima i zemljištu.

b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalne

kubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)

jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličine

komada. Odgovarajućim prethodnim racionalnim

krojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačno

kvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može se

postići znatno veća učinkovitost transporta.

2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedine

faze rada i povećanje produktivnosti rada na toj

osnovi.

3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnog

sredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jer

su sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.

4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitije

angažiranje tehničara i inženjera na poslovima

pripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesa

rada, te nadzor nad istim.

II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskog

transporta u tržišnoj orijentaciji?

Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvu

Požega počinje daleke 1962. godine, kada su

tadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivno

više ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.

Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnom

marke Ferguson.

Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktori

rasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponudu

privatnika i samo tri, istina tada moderna stroja marke

Timberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoć

na izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većim

sječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizacije

čak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da se

u to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskih

vlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transporta

počinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednim

traktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlima

za privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, Ingland

Austrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnih

traktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT se

postepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođača

Torpedo Rijeka.

Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" i

donošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišna

orijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumski

transport nešumarska djelatnost, nismo nikad precizno

definirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"

transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo od

sebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske i

znanstvene podrške) ne formira solidna ponuda usluga

šumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabri

poduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim što

je ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!

III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanja

osvetiti na višim cijenama usluga privlačenja i

nepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?

Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacija

je raspoređena na šumarije. Razlog je optimalno

korištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitih

uvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.

Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljaju

kroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približno

zadovoljavajuće rezultate.

Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi

(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je i

ponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpuno

izostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođač

radova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj.

Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenata

na tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,

a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samu

šumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdje

suvišno objašnjavati.

Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,

nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjene

učinke.

Zlatko Lisjak, dipl. inž.

Proizvodni odjel UŠ Požega

301


KNJIGE I ČASOPISI

H. Kramer und Chr. Katsch (1994):

INDIVIDUELLES WACHSTUM VON WALDBÄU­

MEN IN ABHÄNGINGKEIT VON NATÜRLICHEN

UND ANTHROPOGENEN EINFLÜSSEN, str. 152,

Band 117, Schriften aus Forstliche Fakultät der Universität

Göttingen.

Čitateljima Šumarskog lista prof. dr. sc. H. Kramer

poznat je po svojim djelima Waldwachstumslehre (recenzija

u Šum. listu 1988, str. 563 - 566) i Leifaden für

Dendrometrie und Bestandes inventur (recenzija u

Šum. listu 1988, str. 373).

U ovom dijelu obrađen je individualni rast obične

smreke i bukve u zavisnosti od različitih prirodnih i antropogenih

utjecaja. Istraživanja se oslanjaju na bogatu

internacionalnu šumarsku literaturu i na vlastite analize

pojedinih stabala, koje su obavljene u Institutu za uređivanje

šuma Sveučilišta u Göttingenu.

Djelo je podijeljeno u 9 dijelova: Uvod, Materijal i

metoda rada, Visinski rast, Rast u debljinu, Odnos visine

stabla i njegova prsnog promjera, Razvoj visine i prsnog

promjera pojedinih stabala u jednodobnim sastojinama,

Vertikalna raspodijeljenost prirasta stabla i debla,

Tijek rasta pojedinih stabala u ovisnosti od različitih

utjecaja i Sažetak.

Ova istraživanja vršena su na 49 smrekovih pokusnih

stabala iz zrele jednodobne smrekove sastojine i na

6 pokusnih bukovih stabala iz 150-godišnje šume.

Težište istraživanja je na visinskom i debljinskom

prirastu. Iz tih Kramerovih istraživanja mogu se izvući

neki zaključci:

Varijabilnost priraštaje vrlo velika, tako da se godina

kulminacije visinskog prirasta individualnih stabala

kreće od 9 do 99 godina. U prosjeku kulminacija visinskog

prirasta nastupa u 27. godini (šum. predjel Idar-

Oberstein) i u 19. godini (šum. predjel Witzenhausen).

Kulminacija debljinskog prirasta nastupa u 3