Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA 

IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITE 

BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI 

Na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska je 

zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupila 

na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja 1997. godine Hrvatska je postala punopravna 

stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je 

29. prosinac. 

Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je života 

na Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajolici. 

To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje 

životinje i mikroorganizmi. 

Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjem 

stanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskih 

vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj 

vrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000 

vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihova 

korištenja u medicini i dr. 

Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnosti 

koje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštite 

biološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom 1997. godine. 

Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskog 

plana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava. 

Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture 

Republike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kako 

Hrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo, 

zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma. 

Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnila 

u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogi 

hrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz već 

postojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za buduće 

elektrane. 

Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnih 

odnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šume 

i dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljiv 

je sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskog 

sustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći. 

U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojoj 

se raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutoj 

Konferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se na 

samom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkoj 

raznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatska 

predviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoro 

može dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš. 

Prof. dr. sc. B. Prpić 

Naslovna stranica - Front page: 

Park-šuma Maksimir 

Maksimir Park Forest 

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode) 

Naklada 1600 primjeraka

UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

ŠUMARSKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate 

Uređivački savjet: 

1. Mr. sc. Darko Beuk 9. 

2. Prof. dr. sc.Mladen Figurić 10. 

3. Dr. sc. Joso Gračan 11. 

4. Tomislav Lešković, dipl. inž. 12. 

5. Božidar Longin, dipl. inž. 13. 

6. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 14. 

7. Adam Pavlović, dipl. inž. 15. 

8. Mr. sc. Ivan Pentek 

Željko Perković, dipl. inž. 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Zvonko Rožić, dipl. inž. 

Tomislav Starčević, dipl. inž. 

Nadan Sirotić, dipl. inž. 

Mr. sc. Ivan Volf 

Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znansrvcno-st ručnim područjima: 

/. Šumski ekosustavi 

Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija 

šuma 

Dr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskog 

drveća 

Prof. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Doc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šume 

Dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Izv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva 

Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. 

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 

4. Zaštita šuma 

Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. sc.Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Mr. sc.Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma 

Prof. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područja 


Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrika 

Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Mr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područja 


Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografija 

Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijesti 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske 

br. 523-91-2 od06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatraše 

proizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

SADRŽAJ - CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK630*231+236.001(Pirtttf nigra Am.) 

P i n t a r i ć, K. : Analiza strukture i kvalitete prirodnog mladika crnog bora 

The Analysis of the Structure and Quality of the Natural Black Pine Young Growth 215 

UDK630* 272+249 : 630* 652+907.001 

Matić,S.,Prpić,B: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šuma 

na području grada Zagreba 

The Programe of Tending and Maintenance Ecological and Social Functions of the Zagreb Park Forest 225 

UDK630* 312+379 : 630* 419.001 

Bojanin,S., Krpan, A. P. B.: Prilagodba tehnologije rada privlačenja drva zaštiti šuma 

Die anpassung der arbeitstecnologie des holzrückens der waldschonung 243 

UDK630* 165.001 (Larix decidua Mill.) 

P e r i ć, Z.: Međuklonske i unutarklonske razlike u sjemenskoj plantaži europskog ariša 

{Larix decidua Mili.) kraj Bjelovara 

Interclonal and Clonal Differences in a Seed Orchard of European Larch {Larix decidua Mill.) near Bjelovar 253 

UDK630* 175.272: 181.2.001 

Jurković,M.,Jurković-Bevilacqua,B.: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota 

-listače-u zagrebačkim parkovima 

The Contribution to the Introduction and Acclimatization of Exotic Woody Plants 

- Deciduous Trees in Parks of Zagreb 269 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK630* 279: 232.1 

Đurasović, P.: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje 

The Introduction of the Exotic Trees and Shurbs in the Region of Dubrovnik 277 

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK630*628 

N e k v a p i 1, N. : Gospodarenje šumama gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja - Klisa" 

Forest Management of the "Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" 291 

IZ DNEVNOG TISKA - Vjesnik: Najstarije šumarsko glasilo u Europi 

Vjesnik - F u c k s, R. : Europska veza za hrvatsku znanost 300 

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA - Lisjak, Z.: Osvrti na inicijativu za izdvajanje šumskog transporta 

(faze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa proizvodnje šumskih sortimenata 301 

KNJIGE I ČASOPISI 

K1 e p a c, D.: H. Kramer, Chr. Katsch - Individuelles Wachstum von Waldbäumen in Abhängingkeit 

von natürlichen und anthropogenen Einflüssen; 302 

H. Kramer, J. Banks, R. James - Eukaliptusnaturwälder in Australien; 302 

H. Kramer - Zur Läuterung bei Douglasie; 302 

Grupa autora - L'Érable à sucre; 302 

Z. Majcen - Coupe de jardinage et coupe de succession dans cinq secteurs forestiers. 

Accriossement quinquennal en surface terrière et état de la régénération 303 

Serdarušić,A:D. Klepac - Novi sistem uređivanja prebornih šuma 303 

Piškorić,0.: AA.VV.-Pedunculate oak in Croatia 304 

F rk o v i ć, A.: Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci 304 

P i š k o r i ć, O.: N. Weigl - Östrereichs forstwirtschaft in der zwischenkrigszeit 1918-1938,; 306 

Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi Kultura hrvata kroz 1000 godina 307 

NOVI DOKTORI ZNANOSTI - Glavaš, M.; Danko Diminić 308 

- Glavaš, M.: Boris Hrašovec 311 

ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI - P rp i ć, B: Prof. dr. sc. Mladen Stjepan F i g u r i ć 313 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 314 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA -Jakovac,H.: Zapisnik sa 12. sjednice U.O. HŠD-a 315 

- Jakovac, H: Zapisnik sa Godišnje (101) skupštine HŠD-a 319 

IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI - Prpić, B: Svečana skupština AŠZ 333 

IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE - Meštrović, A.: Priopćenje 337 

IN MEMORIAM - Lapaine, M., Franges, S.: Prof. dr. sc. Paško Lovrić (1931-1997) 339 

- Starčević,T:Mr.sc.IvanĐuričić (1934-1997) 340 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 

UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.) 

ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA 

THE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINE 

YOUNG GROWTH 

Konrad PINTARIĆ* 

SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj se 

provodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazi 

mladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjama 

stabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka. 

Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih 

15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nije 

njegovan. 

Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesa 

prirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalno 

pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijek 

trebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m. 

Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti 

15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjekla 

na kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablima 

obnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara. 

Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast. 

Ključne 

rij eč i : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta. 

UVOD 

Od ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni i 

Hercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šume 

običnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Od 

ove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko 

65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i u 

ostalim visokim šumama provodila se isključivo stablimična 

sječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivo 

prirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima staništa, 

prirodna obnova je zadovoljavajuća. 

Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog bora 

specijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodni 

pomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili manjom 

zasjenom krošanja stabala matične sastojine. 

Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetima 

staništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla, 

tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na razvoj 

i kvalitetu stabala obnovljene sastojine. 

* Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7, 

Sarajevo, Bosna i Hercegovina 

Cilj ovih istraživanja bio jeu mladiku crnog bora 

utvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje, 

strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku za 

daljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma. 

Uvjeti staništa 

Klima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, poslužila 

je meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja se 

nalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400 

m nadmorske visine. 

Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, prosječna 

temperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, prosječna 

godišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosječna 

temperatura po godišnjim dobima i u razdoblju od 

V do IX iznosila je: 

zima proljeće ljeto jesen V-IX 

t°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4 

Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je 

38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C. 

215

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 

Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, a 

po godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjeseca 

bila je: 

zima proljeće ljeto jesen V-IX 

mm 151 177 193 189 318 

% 21 25 27 27 45 

Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnom 

razdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnoj 

vrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kao 

granicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20) 

/24,21 i 26/klime. 

Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju na 

kontinentalni karakter klime. 

Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilo 

smeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusno 

za vodu. Kako nema kremena, s napredovanjem 

evolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržaj 

gline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazama 

i ima približno neutraslnu reakciju. 

Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju u 

trajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svom 

sastavu sadrži listopadne elemente. 

Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnog 

bora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojoj 

se provodi stablimična sječa. 

Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednije 

drvne mase uz održavanje ili povećanje plodnosti 

tla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja. 

Metoda rada 

U višegradskom području, u odjelu 2 gospodarske 

jedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji se 

nalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih 

15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranje 

razvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenja 

i to: 

Stupanj osvjetljenja 

A: mladik pod zastorom krošanja stabala matične 

sastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklop 

sastojine 0.5-0.6, 

B: mladik pod zastorom krošanja stabala matične 

sastojine; sklop sastojine 0.3-0.4, 

C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 m 

od ruba krošanja matične sastojine, 

D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15 

m od ruba krošanja stabala matične sastojine, 

E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25 

m od ruba krošanja stabala matične sastojine, 

F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala 

matične sastojine; udaljenost primjernih ploha 

mladika od stabala matične sastojine oko 30 m, 

G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala 

matične sastojine; udaljenost primjernih ploha 

mladika od stabala matične sastojine 50-60 m. 

U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po tri 

primjerne plohe veličine 8 m 2 (2m x 4m), a na svim jedinkama 

vršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene: 

- visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm, 

- debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje) 

u mm, 

- duljina posljednjeg ljetorasta u cm, 

- debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na sredini 

u mm, 

- prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu, 

- prosječna debljina grana u osnovi i u sredini na 

posljednjem pršljenu, 

- starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornje 

visine mladika (20% najviših stabalaca) i 

- kvaliteta jedinki. 

Na temelju mjerenja obračunati su i: 

- koeficijent vitkosti, 

- vitkost grana i 

- odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnoj 

duljini grana u posljednjem pršljenu. 

Za sve navedene parametre obračunate su srednje 

vrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanju 

ovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenosti 

primijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanj 

određenosti i korelaciju ranga. 

stupanj 

zasjenjenosti 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

1975 1976 

s r e d 

120±12 

102±30 

141±10 

71±13 

45±10 

64±18 

60±09 

Visine i visinski prirast 

Srednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće: 

127±11 

118±01 

151±10 

95±09 

71±10 

88±14 

90±07 

g o d i 

1977 

i j a vi 

143±13 

132±03 

163±09 

119±05 

100±11 

112±11 

122±07 

cm 

n a 

1978 

s i n a 

150±14 

147±04 

174±08 

142±02 

137±09 

143±10 

157±06 

1979 1979 

gornja visina 

159±13 

159±05 

185±08 

162±01 

171±07 

172±14 

188±08 

221±10 

202±08 

232±05 

202±10 

208±03 

209±15 

229±19 

216

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 215-224 

zasjenjenost 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

1976 

7.3±0.8 

15.3±2.3 

10.0±0.5 

24.0±3.7 

25.7±0.7 

23.7±5.0 

30.0±2.5 

visinski prirast u godini 

1977 1978 

cm 

12.7±2.2 

14.7+1.9 

11.7±0.8 

24.0±3.6 

29.3+1.7 

24.3±5.7 

32.0±2.8 

Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdoblju 

od 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjenjenosti 

iznosila je: 

Stupanj 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Y = 

Y = 

Y = 

Y = 

Y = 

Y = 

Y = 

10.65 

12.0 

10.05 

19.8 

23.35 

21.2 

30.35 

-0.33 x; 

-0.90 x; 

-0.21 x; 

+ 1.21 x; 

+3.26 x; 

+2.35 x; 

+0.66 x; 

r = 0.19 

r = 0.87 

r = 0.33 

r = 0.90 

r = 0.84 

r = 0.84 

r = 0.43 

Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visini 

od 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljaju 

prilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke na 

visini od 0,10 m. 

Stupanj 

zasjenjenosti 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Debljine 

Prema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem 

1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm 

(stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine između 

202 i 229 cm. 

I pored razlika u visinama koje postoje između pojedinih 

stupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiple 

rang test" pokazao je da su razlike neznatno signifikantne, 

što znači daje materijal po prosječnim visinama 

u 1979. godini prilično homogen. Ova početna 

homogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezultata 

istraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na istraživane 

parametre. 

Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stupnja 

zasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bilo 

oko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnja 

zasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130 

cm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta više 

nego kod stupnja "A". 

U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni visinski 

prirast bio je: 

10.0+1.7 

14.7+1.5 

11.7±0.8 

23.0±2.9 

37.0+2.4 

31.0+7.7 

34.7±2.2 

1979 

9.3±1.3 

12.3+1.0 

10.7±0.5 

20.3±3.2 

34.0+1.6 

29.3±8.4 

31.3±3.1 

1976-1979 

39.3 

57.0 

44.1 

91.3 

126.0 

108.3 

128.0 

Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnja 

zasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendenciju 

opadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenosti 

imao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su i 

veličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zasjenjenosti 

vrlo različite, da su najmanje kod stupnja 

"A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinu 

za sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", a 

najveći kod stupnja "G". 

I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku prirašćivanje 

u visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74% 

slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasniti 

stupnjem zasjenjenosti. 

Osim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine te 

na visini od 1,3 m. 

Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine biljaka 

iznosile su: 

visina mjerenja debljine 

0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 m 

debljina u milimetrima 

20.8+0.8 

23.3+1.2 

25.3+0.8 

32.0+0.9 

34.0+1.6 

40.7+5.4 

45.3+4.1 

18.3+1.0 

21.3+0.9 

22.3+0.9 

28.3+1.1 

31.0+1.3 

34.7+4.2 

39.7+4.0 

15.0+0.9 

18.0+0.9 

20.0+0.0 

24.3+0.8 

26.7+0.5 

30.0+4.2 

33.7+3.3 

10.7+0.7 

12.7+1.2 

11.3+1.6 

13.3+0.3 

14.7+0.7 

17.3+3.2 

18.0+1.3 

Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti u 

svim mjerenim visinama povećavaju debljine, što je 

uvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem intenziteta 

osvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky 

(1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja 

kod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro- 

217


mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnog 

dijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjem 

osvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetima 

jačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenja 

pospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja, 

dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastog 

parenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci su 

mnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji. 

Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvne 

mase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhe 

supstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja. 

Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda, 

koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni od 

oko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe supstance 

iznosila je: 

visina 

biljaka 

težina 

korijena 

suhe supstance 

nadzemnog 

dijela 

ukupno 

puno osvjetljenje 

cm 

42 

gr 

25 

gr 

20 

gr 

45 

1/3 punog 

osvjetljenja 

35 

6 

7 

13 

Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju, 

korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za oko 

tri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovo 

ukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe na 

intenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava u 

proizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjoj 

liniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinu 

stabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazati 

da su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosječna 

širina goda iznosila: 

S t u p a n j 

z a s j e n j e n o s t i 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Debljina na visini 

odO. 10 m (mm) 

20.8 

23.3 

25.3 

32.0 

34.0 

40.7 45.3 

Starost (godina) 

22.4 

17.4 

20.1 

10.1 

7.2 

9.8 8.4 

Prosječni debljinski 

prirast (mm) 

0.9 

1.3 

1.3 

3.2 

4.7 

4.2 5.4 

Prosječna širina 

goda (mm) 

0.46 

0.67 

0.63 

1.58 

2.36 

2.07 2.70 

Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širina 

goda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačem 

stupnju zasjenjenosti (stupanj "A") 

Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, u 

odnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju, 

a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linije 

kod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visini 

od 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir daje 

ta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanje 

organskih materija dolazi jače do izražaja, a isto 

tako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Kramer 

i Kozlovsky, I960.). 

Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, što 

znači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjem 

osvjetljenja. 

Starost mladika 

Starost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju 

1979. godine iznosila je 

S t u p a n j 


A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Broj stabalaca na 

kojimaje određena 

starost 

Prosječna starost 

(godina) 

Varijaciona širina 

(godina) 

Srednja greška 

Prosječna visina (cm) 

23 

22.4 

19-28 

±0.6 

159 

30 

17.4 

13-24 

±0.7 

159 

27 

20.1 

18-24 

±0.6 

185 

29 

10.1 

8-16 

±0.6 

162 

35 

7.2 

7-9 

±0.2 

171 

30 

9.8 

7-15 

±0.7 

172 

32 

8.4 

7-12 

±0.3 

188 

218


Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinama 

stabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnoj 

starosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti 

"A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenosti 

od "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do 

10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjeri 

može stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje u 

visinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kod 

crnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz više 

sjemenih godina, koje su kod crnog bora česte. 

Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starosti 

u pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi da 

je prosječni dobni visinski prirast iznosio: 

Prosječni dobni 

visinski prirast (cm) 

A 

7.1 

B 

9.1 

Stupanj 

C 

9.2 

zasjenjenosti 

D 

E 

16.0 23.8 

F 

17.6 

G 

22.4 

Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjem 

intenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom: 

Y = 23.63-2.5x; r = 0.i 

Korelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajeva 

može objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenosti 

opada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mladik 

utoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća. 

Broj biljaka 

U istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći: 

Broj biljaka 

po aru 

Varijaciona 

širina 

A 

447±12 

280-740 

Stupanj 

B 

C 

467±14 586±47 

440-500 520-700 


D 

E 

F 

753±33 573±76 587±13 

280-1560 420-740 320-880 

G 

387±38 

300-460 

Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000 

do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnost 

selekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenosti 

broj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenosti 

razlike u broju biljaka su veće nego između pojedinih 

stupnjeva zasjenjenosti. 

Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanj 

zasjenjenosti glasi: 

Y = 536.84+1.54 x; r = 0 

što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećava 

broj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenosti 

nije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugi 

čimbenici imali odlučujući utjecaj. 

Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da se 

već u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se ne 

bi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljno 

za selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kao 

što su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijih 

jedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekciju 

k pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnog 

bora često i nisu najbolje, kako se to događa kod prirodne 

selekcije. 

Stupanj vitkosti 

Stupanj vitkosti obračunat je omjerom između visine 

biljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj element 

je prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeri 

utječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vitkosti 

niži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetama 

koje nastaju savijanjem pod teretom snijega. 

Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenosti 

iznosio je: 

A 

149±9 

B 

128±11 

Stupanj zasjenjenosti 

C 1 D 1 E 

Stupanj vitkosti 

159±3 121±6 117±5 

F 

105±11 

G 

106±5 

219


Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem inten- 

ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti. 

Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu na 

stupanj zasjenjenosti bila bi: 

Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80 

Koeficijent vitkosti debla 

Koeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine. 

Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: 

Koeficijent 

vitkosti 

A 

79±3 

Stupanj 

B 

69±1 

zasjenjenosti 

C 

D 

E 

73±2 51±1 50±1 

F 

43±3 

G 

42±4 

Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi: 

Y = 84.5-6.6x; r = 0.93 

S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje se 

koeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnost 

od snijega. 

Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na sredini 

Prosječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su: 

U osnovi 

Na sredini 

A 

5.4±0.2 

5.1±0.2 

B 

6.1±0.2 

5.9±0.2 

Stupanj 

C 

m i 

6..±0.4 

5.6±0.4 

zasjenjenosti 

D 

i m e t a 

8.9±0.9 

8.3±0.8 

E 

r a 

10.9±0.5 

10.1 ±0.4 

F 

11.5±2.1 

10.7Ü.9 

G 

11.3±0.2 

10.5±0.2 

Linearne jednadžbe za ove parametre su: 

Debljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95 

Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95 

U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljenja 

u visokom stupnju sigurnosti povećava i debljina 

grana. 

Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu 

U posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana. 

Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su: 

Stupanj 

zasjenjenosti 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Duljina 

grana (cm) 

Debljina 

grana u 

osnovi (mm) 

Debljina 

grana na 

sredini (mm) 

6.7±0.5 

3.5±0.1 

3.3±0.1 

9.2±0.6 

4.4±0.1 

3.9±0.1 

8.0±0.2 

4.3±0.2 

3.8±0.2 

13.9Ü.5 

5.6±0.3 

5.0±0.3 

20.5Ü.0 

6.8±0.2 

6.1±0.2 

17.9±4.6 

7.4±1.3 

6.7±1.1 

22.0±1.4 

7.2±0.7 

6.4±0.4 

220

K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 215-224 

Linearne jednadžbe za duljine i debljine grana u posljednjem 

pršljenu su sljedeće: 

Duljina grana Y = 3.778 + 2.563 x ; r = 0.89 

Debljina grana u osnovi Y = 2.8 + 0.7 x ; r = 0.96 

Debljina grana u sredini Y = 2.59 + 0.61 x ; r = 0.96 

Iz ovih podataka jasno se vidi da se s povećanjem intenziteta 

osvjetljenja s velikom sigurnošću povećavaju 

duljine i debljine grana u posljednjem pršljenu. 

Odnos između duljine grana posljednjeg 

ljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu 

Izetbegovic (1977) je u svojim istraživanjima 

zaključio da odnos između duljine posljednjeg ljetorasta 

i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u 

znatnoj mjeri ovisi od intenziteta osvjetljenja, i ukoliko 

su uvjeti osvjetljenja slabiji i ovaj odnos je manji. 

U ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, ovaj je iznosio: 

Istovremeno je došao do zaključka da se na temelju 

ovog odnosa može utvrditi i minimalna količina osvjetljenja 

koja bi bila potrebna za normalan rast biljke, što 

ovisi od vrste drveća. Tako kod jele ovaj odnos ne bi 

smio biti manji od 1.0. 

A 

1.3±0.1 

B 

1.3±0.1 

Stupanj 

C 

1.4±0.1 

zasjen 

D 

1.5±0.1 

i e n o s t i 

E 

1.5±0.2 

F 

1.6±0.1 

G 

1.4±0.1 

Linearna jednadžba za ovaj parametar glasi: 

Y = 2.162 +0.275 x; r = 0.80 

Vidljivo je da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja 

povećava i ovaj količnik i to s visokom signifikantnošću. 

Na temelju rezultata istraživanja moglo bi se zaključiti 

da ovaj količnik ne bi trebao biti manji od 1,5, što bi 

bilo u skladu s dinamikom prirašćivanja u visinu kod 

crnog bora, a što bi bila i minimalna količina osvjetljenja 

potrebnog za normalni rast crnog bora. Ovaj zaključak 

bio bi u skladu sa širinom goda, koja u datim uvjetima 

osvjetljenja i na datom staništu iznosi 1,58 mm (stupanj 

zasjenjenosti "D") do 2,70 mm (stupanj zasjenjenosti 

"G"), stoje u granicama proizvodnje najvrijednije 

drvna mase s najpovoljnijim tehnološkim svojstvima. 

Kvaliteta debla mladika crnog bora 

Prilikom analize mladika crnog bora glede kvalitete 

debla, na primjernim prugama od po 5 m 2 (lm x 5m) 

razvrstana su stabla u sljedeće kategorije: 

Kvaliteta debla: 

Odličan : jedinke od vrata korijena do vrha potpuno 

prave 

Osrednji : jedinka slabo jednostrano zakrivljena 

S lab : j edinka j ako zakri vlj en 

Loš : jedinka deformirana 

Na temelju ove kategorizacije kvaliteta jedinki je 

sljedeća: 

Stupanj 

zasjenjenosti 

A 

B 

C 

D 

E 

F 

G 

Broj 

blokova 

3 

3 

3 

3 

3 

3 

3 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

Kvaliteta debla 

Odlična 

13 

3 

93 

20 

160 

26 

427 

57 

327 

57 

253 

43 

300 

77 

Osrednja 

100 

22 

67 

14 

167 

28 

240 

32 

147 

26 

153 

26 

80 

21 

Slaba 

180 

40 

207 

45 

200 

33 

47 

6 

93 

16 

120 

20 

7 

2 

Loša 

153 

35 

100 

21 

80 

13 

40 

5 

7 

1 

60 

11 

- 

Ukupno 

446 

100 

467 

100 

607 

100 

754 

100 

574 

100 

586 

100 

387 

100 

221


Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti 

povećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim. 

Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se da 

se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i 

učešće stabala s odličnim deblom. 

Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič- 

nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom: 

Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91 

Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblom 

u znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer je 

koeficijent određenosti vrlo visok (0,91). 

Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivana 

kvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice. 

Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije: 

- Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnog 

oblika 

Kvaliteta 

krošnje 

Dobra 

Loša 

Ukupno 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

kom/aru 

% 

A 

86 

19 

360 

81 

446 

100 

B 

207 

44 

260 

56 

467 

100 

Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem, 

primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće: 

1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna 

obnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako pod 

zastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletom 

sjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matične 

sastojine). 

2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većim 

zahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje ne 

bi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnog 

pomlatka oko 0.5 m. 

3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti, 

variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti) 

i 188 cm (mladik se razvijao u punom o- 

svjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm. 

Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednje 

tri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenosti 

ima tendenciju porasta. Do ovog se zaključka 

došlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu. 

4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinski 

prirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8 

cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). Prema 

Kvaliteta krošnje 

Stupanj 

c 

313 

52 

294 

48 

607 

100 

- Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre 

krošnje. 

Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti je 

sljedeća: 

z a s j e n j 

D 

540 

72 

214 

28 

754 

100 

e n o s t i 

Iz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjiva- Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88 

njem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnom 

krošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbe 

što znači da se kvaliteta krošanja u 88% slučajeva može 

za relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: objasniti stupnjem zasjenjenosti. 

222 

ZAKLJUČAK 

E 

407 

71 

167 

29 

574 

100 

F 

400 

68 

186 

32 

586 

100 

G 

353 

91 

35 

9 

387 

100 

tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo preko 

tri puta veće. 

5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjem 

intenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda u 

punom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakom 

zasjenom. 

6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajne 

razlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećem 

stupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine 

(stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj 

"E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladak 

potiče iz više sjemenih godina. 

7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava 

se i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj. 

drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj. 

I ostali istraživani parametri ukazuju na značajan 

utjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti. 

Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodni 

pomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, nego 

čak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladika 

veće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladika 

koji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina).

K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 

LITERATURA: 

1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut, H. (1984): Die Waldpflege. III iz- 

Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart. 

zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau- 6 Linder, A. (1961): Prognose für Holzverwertung 

liehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro- 

und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang, 

pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. H e f t § 

2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo. 

uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je- 0 r> • - T ^ T ^ U a -KM I • r< 

, 

6 . J J 

v , . ,? . _ , J 8. Pintarić, K., Izetbegovic, S., Mekic, F. 

lovim sumama na kiselim supstratima Centralne ,,„„,, „ , 

_ _ , .X, „V . T • (1983): Proučavane metoda ovnove i n ege 

Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za „ , . , .. . , ., x • . - , ,. . 

A vvnntmi 

suma hrasta kitnjakai borova. Šumarski fakultet, 

šumarstvo u Sarajevu, god. XXII (1977), knjiga 

Sarajevo. 

22, sv. 3-4. 

4. Kramer, P. -Kozlowsky,T. (1960): Physiology 

of Trees, New York, Toronto, London. 

Weber, E. (1972): Grundrisse der Biologischen 

Statistik. 7. Auflage, Stuttgart. 

SUMMARY: The shading impact of the parent stand tree crowns on the development, 

structure and quality of natural young growth has been investigated 

in the young growth (upper height about 2 m) of the natural Black Pine 

stand (Pinus nigraj, where wood is being exploited in the tree-by-tree way. The 

research was done on the test plots in which neither felling has been done for 

the last 15 to 20 years, nor the young growth tended. 

After the process of natural regeneration under the canopy of the parent 

stand has been initiated, a special regeneration period in the pure Black Pine 

stands should not last longer than 10 years, while the final cut should be carried 

out when the natural young trees reach the height of 0.5 m. 

Only exceptionally, if thicker trees are desired, some 15 to 20 trees of best 

quality should be left per one hectare, in which case these trees would be felled 

at the end of the second production period (rotation), in order to avoid the 

damage on the trees in the regenerated stand. The distance between these preserved 

specimens would be some 20 to 25 meters. Thus would an additional 

volume increment be obtained. 

An analysis of a naturally grown young black pine forest, in which tree-bytree 

cuts have been applied, has shown the following: 

1. On cambisols, developed upon gabbros, natural regeneration is going 

on well, both under the protection of the tree crowns of the parent stand and by 

sideways gush of seeds (at about 2 to 3 tree heights of the parent stand). 

2. As the Black Pine requires much light, a special regeneration period 

should not last longer than 10 years, or the height of the natural young growth 

should be about 0.5 m. 

3. The average height of the young trees, depending on the shade degree, 

vary between 159 cm (the highest shade ) and 188 cm (the young tree has developed 

in full light). The upper heights ranged from 202 and 229 cm. Those 

young trees that had developed under the tree canopy, have decreased in 

growth in the last three years, while the ones with less shade displayed a tendency 

of increase. This conclusion has also been made as to the increment. 

4. In the last four years, the least average height increment has been established 

with the highest degree of shade (9.8 cm), while the highest increment 

was achieved at full light (32 cm). Accordingly, three times higher increment 

has been established with full light. 

223


5. The diameter increment is increasing with the higher intensity of light; 

the average width of the annual ring at full light is six times bigger than in 

deep shade. 

6. Young trees of the approximately same height differ in age considerably. 

In the deepest shade, the average height was 22.4 years (Degree A), while at 

full light (Degrees E, F and G) it was 7 - 9 years. This proves that the natural 

young growth comes from several seed years. 

7. With higher light intensity, the number of trees becomes bigger, though 

not significantly, i.e. there are other factors. 

Other parameters also show the role of shade. 

The conclusion is that the natural young growth of the Black Pine does not 

come from a single seed year, but from as many as 10 years. The age difference 

of the young trees is bigger in case of higher shade, than with the young trees 

that have grown in full light (five years). 

224


UDK 630* 272+249: 630* 652+907.001 

PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE 

FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA* 

THE PROGRAMME OF TENDING AND MAINTENANCE. ECOLOGICAL AND SOCIAL 

FUNCTIONS OF THE ZAGREB PARK FORESTS. 

Slavko MATIĆ* I Branimir PRPIĆ** 

SAŽETAK: U radu se obrađuje dio park-šuma Grada Zagreba površine 

1258,55ha. Obuhvaćeno je 17 parkovnih cjelina, 15 u Gradu Zagrebu i dva u 

Sesvetama. Spomenutepark-šume su dio, pretežito prirodnih park-šuma urbanoga 

prostora grada Zagreba. Od vrlo značajnih park-šuma izostavljene su 

spomenikparkovne arhitekture Maksimir i Dotrščina koje imaju sačinjen program 

održavanja. 

Rad je iznesen u dvije cjeline. Prva se odnosi na program njege, obnove i 

održavanja park-šuma, dok drugi obraduje njihove socijalne i ekološke funkcije. 

U programu njege obraduju se uzgojni postupci od pripreme tla za prirodno 

pomlađivanje, zaštite i njege mlade sastojine do njege sastojine čišćenjem 

i prorijedom kao i preporukom posebnih postupaka koji povećavaju estetsku i 

funkcionalnu vrijednost park-šume. Posebno su opisani struktura i šumskouzgojne 

osobitosti i dane su preporuke postupaka za svih 17 parkovnih cjelina. 

U drugom dijelu prikazana je podjela i opis ekoloških i socijalnih funkcija i 

obavljeno je ocjenjivanje svih parkovnih cjelina. 

Prosječna ocjena raščlanjenih park-šuma iznosi 33,55, najviša je 37 od 

mogućih 38, dok je najmanja 31. 

Koristeći vrijednost sirovinske osnove ustanovljena je sveukupna ekološka 

i socijalna vrijednost obrađenih zagrebačkih park-šuma u iznosu od 4,03 mi- 

Ijarde kuna. 

Povezano uz značajno opterećenje ovih šuma, kako posjetiteljima tako i kemijskim 

onečišćenjem, dane su preporuke uzgojnih postupaka te popravljanja 

odnosa u rizosferi. 

Ključne riječi: Park-šume Grada Zagreba, njega, obnova i održavanje, 

ekološke i socijalne funkcije, vrijednost općekorisnih funkcija. 

1. UVOD - Introduction 

U današnjim, prija svega, vrlo složenim ekološkim 

uvjetima koji su prisutni u čovjekovom okolišu, a izazvani 

su promjenama i pogoršanjem temeljnih životnih 

*Rad je financirao Grad Zagreb, Zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture 

i prirode 

** Prof. dr. sc. Slavko Matić , Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Zavod za uzgajanje šuma 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

uvjeta, kako za čovjeka tako i za cjelovit šumski ekosustav 

koji ga okružuje, šume predstavljaju značajanu prirodnu 

i gospodarsku samoobnovljivu vrijednost. One 

imaju sposobnost i mogućnost ublažavanja nepovoljnih 

utjecaja na čovjeka, a isto tako stručnim usmjeravanjem 

njihovog prirodnog razvoja uz uvažavanje njihove 

prirodne strukture, biološke raznolikosti, potrajnosti 

i sposobnosti prirodne obnove, sposobne su pru- 

225

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim 

(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama. 

Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnih 

funkcija svakim danom sve više doživljavaju šume koje 

se nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, a 

koje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašene 

zaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategoriji 

park-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajno 

ekološko uporište toga područja, u svako doba pružaju 

čovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma, 

svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije. 

Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze koliko 

toliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakom 

čovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebu 

nastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženim 

u vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosi 

čovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjeka 

i dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženost 

čovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba za 

šumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, u 

uvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenim 

uvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teško 

privikava, potreba za šumom posebno je izražena. 

Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijelu 

Europe, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednoj 

blizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama, 

u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikim 

strukturama, u kojima se preko dva stoljeća 

gospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnih 

načela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednice 

su rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva, 

koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelu 

središnje Europe, nastalo prije nešto više od dva 

stoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice a 

zahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnosti 

stručne šumarske prakse, kad se grad formirao 

i širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajne 

površine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezu 

Medvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijed 

prirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu, 

koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojima 

pridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne, 

klimatogene zajednice. 

Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i to 

europsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti) 

i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njih 

predstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiru 

od obronaka Medvednice do obala rijeke Save, u 

nizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka, 

šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osim 

prirodnih šumskih zajednica, na navedenom području, 

u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ili 

šumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema, 

smreke, običnog bora i si. 

Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkane 

u sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajne 

suvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban i 

intezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnove 

i održavanja. Kod toga se moraju istaknuti neke 

postavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja na 

značaj park-šuma. 

Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, a 

ne zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale od 

normalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupak 

i zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šume 

svrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijelove 

prirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šume 

po svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnih 

gospodarskih šuma. Razlika je jedino u cilju 

gospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prije 

svega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdje 

je odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razliku 

od klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanja 

općekorisnih funkcija, naglašene i gospodarske 

funkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijih 

drvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljena 

mjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljni 

razlog što je gospodarska funkcija prepustila 

mjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljima 

općekorisnih funkcija šuma. 

Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetna 

šuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šuma 

normalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametara 

koje imaju "normalne gospodarske šume", pored 

proizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvode 

i općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstoj 

korelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovi 

na njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetni 

s isto takvim radovima u gospodarskim šumama, 

uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu. 

Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak 

20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93 

i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak o 

osnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu prirode 

radi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitu 

park-šuma. Stručna podloga, odnosno terenska 

obrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se na 

park-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšuma 

koje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditi 

stručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici a 

njihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti. 

Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenje 

navedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirode 

temeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. 

GUP-a Grada Zagreba. 

226

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

Slavko MATIĆ 

2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tending 

Svaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterije 

koje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti, 

prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to mora 

pružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitno 

napomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturi 

i vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume. 

Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve faze 

radova koje inače provodimo u prirodnim sastojinama 

time da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti koje 

moraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda i 

još veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njezi 

u čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovi 

park-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstu 

granicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovi 

često puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja. 

Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnoj 

površini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik, 

odnosno pomladak s kojim možemo računati kao s 

budućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radove 

na njezi obavljamo skoro tijekom cijelog života 

sastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi. 

Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljava 

različite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik, 

koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina), 

pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnim 

stadijima. 

Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnom 

obnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjer 

smjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu, 

ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga je 

nužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupiti 

njezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisu 

u mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imaju 

vrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju, 

pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike 

(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga u 

tim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala, 

pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabala 

na niskom stupnju. 

Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekom 

života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi 

se postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti, 

produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnosti 

kvalitetne prirodne obnove. 

Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišni 

uvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodne 

spontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenom 

na šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovi 

tipovi selekcije: 

- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u što 

se ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku, 

i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku 

i mlađem mladiku 

- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u obliku 

proreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim, 

starijim i starim sastojinama. 

Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine sve 

nepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinju 

uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radove 

na pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine ono 

što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnosti 

odabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja, 

deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drveća 

mogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole, 

vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružati 

kvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditi 

računa da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična za 

svaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost, 

potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodne 

obnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji jeu ostalom 

svojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi. 

Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze: 

- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem 

i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla, 

uništavanje korova, odvodnja i dr.) 

- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, 

životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih 

ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.) 

- njega pomlatka nakon dovršnih sječa 

- njega sastojina čišćenjem 

- njega sastojina proredom 

- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu 

vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje 

grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.). 

2.1. Radovi na njezi do prvih proreda 

Tending until the first thinning 

Već smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrlo 

često preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešće 

s radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovi 

najčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojine 

prije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremi 

staništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojeći 

pomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom. 

To naročito dolazi do izražaja u park-šumama 

gdje se obnova obavlja na malim površinama s dugim 

pomladnim razdobljem. 

Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanog 

humusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnje 

suvišne površinske vode. 

227

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kad 

se odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešća 

od mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvorne 

zasjene matične sastojine glavne ili sporednih 

vrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stabla 

podstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladak 

i nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrste 

drveća. 

Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanje 

korova, dok je sastojina u fazi prirodne obnove 

prije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnom 

stadiju ponika i mlađeg mladika. 

Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinje 

se obavljati prije početka oplodnih sječa najčešće 

ograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladak 

na kojeg računamo u budućnosti, a istovremeno 

ubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođene 

pomladne površine. U park-šumama postoji opasnost 

uništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanje 

dobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalih 

štetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnija 

mjera njege. 

Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se onda 

ako nije naplođeno više od 20% pomladne površine . 

U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitim 

vrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetski 

ugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama. 

Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja se 

sječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta, 

grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. U 

ovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlo 

barem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka koje 

oduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanim 

visinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavaju 

korov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivne 

vrste. 

Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadija 

starijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njega 

proredom. Obično je to dob za naše klimatogene 

vrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30 

godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom, 

odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetno 

što ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijeku 

se nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećena 

stabalca. Uklanja se predrast i regulira omjer 

smjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najbolje 

ispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatom 

čišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine, 

ostavljajući različite vrste drveća koje od prirode 

spadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnu 

vrstu drveća. 

2.2. Njega sastojina proredom 

Tending the stands by thinning 

Proredom počinjemo u razvojnom stadiju starijeg 

mladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnog 

odumiranja stabala zbog međusobne konkurencije, 

formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočiti 

stabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa i 

koje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom. 

Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda ne 

poremete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenozi 

glede strukture sastojine, i da se istodobno omogući 

najkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalan 

prirast. To znači da intezitet prorede mora biti 

takav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a način 

ili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu i 

stabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranih 

stabala budućnosti. 

Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom, 

moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeni 

ciljevi koji se žele postići proredom, a to su: 

- pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima u 

sastojini 

- formiranje optimalne strukture sastojine 

- njega krošanja i debla odabranih stabala 

- proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta u 

određenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima 

- formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će 

u određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnu 

prirodnu obnovu. 

Njega sastojna proredom je od velikog značenja za 

park-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetno 

duge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala. 

To znači da će prorede u park-šumama biti takav 

uzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i koji 

će biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bi 

mogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutku 

treba imati odgovor na ova pitanja: 

- Kada treba početi s prvom proredom? 

- Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu, 

odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanji 

proizvodnja i stabilnost sastojine? 

- Na koji način, odnosno kojom metodom treba 

izvesti proredu? 

- Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosno 

koliki treba biti turnus prorede? 

Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjeg 

čišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacije 

tečajnog visinskog prirasta. 

228

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 225-242 

Drvna masa posječena proredom mora biti manja od 

tečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalna 

prosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast je 

skoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog, 

a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine. 

Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase koja 

može biti posječena u jednoj proredi dobijemo ako 

ukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženom 

u desetljećima, što znači: 

Vp = Vu/n 

a na osnovi toga izračunamo intezitet prorede 

I = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi 

1= l/n x 100 

gdje je: 

Vu - ukupna drvna masa sastojine 

Vp - drvna masa prorede 

n - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetljećima. 

Što se tiče načina ili metode prorede ona je određena 

vertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko-gospodarske 

klasifikacije stabala u sastojini 

odredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna- 

C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C) 

dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnom 

dijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći, 

od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko koliko 

taj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnom 

dijelu (C) se može maksimalno posjeći onoliko 

koliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine. 

Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će se 

više od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine, 

gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manje 

S obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume, 

gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno je 

napomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkom 

fiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi za 

one najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodne 

strukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksiod 

20% u donjem dijelu sastojine. Taj način prorede 

osigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi, 

stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine. 

Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede, 

možemo se držati uobičajenog stajališta, da se u 

mladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim, 

starijim i starim sastojinama, od 10 godina. 

2.3. Ostali zahvati njege u park-šumama 

Other tending work in the park forests 

Pod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamo 

sve one radove koji se moraju izvoditi 

zbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebno 

glede njenog estetskog izgleda i formiranja takve strukture 

u kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine, 

kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog 

rašća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevaju 

konkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati. 

U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana, 

formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknuti 

pojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća. 

Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stabla 

podstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unoseći 

one vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa, 

klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetsku 

vrijednost park-šume. 

U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranju 

broja da bi došli do izražaja oni grmovi koji 

zbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj 

(cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu se 

unositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadaju 

u konkretnu zajednicu. 

3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forests 

U svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi briga 

o njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova na 

njezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladiti 

možemo samo onu sastojinu koja ima prirodne, 

usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnost 

i biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume. 

To znači da radovima njege trebamo formirati takvu 

strukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobru 

prirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume, 

potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnu 

dob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi. 

mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovom 

počinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje se 

na pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešće 

događa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajena 

pojava postupno odumiranje i sušenje stabala. 

To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijem 

i fleksibilnijem postupku obnove. Osim toga 

to je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama, 

što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkog 

i s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužno 

reći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječama 

na velikim površinama, jer se taj način obnove postupno 

napušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim, 

vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisne 

funkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodne 

sječe na velikim površinama kao mjera obnove 

šuma polako odlaze u povijest. 

229

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997). 225-242 

S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključiti 

da se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da su 

niskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebaju 

obnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većini 

slučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinama 

s kombinacijom pomlađivanja rubnim sječama 

uz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. To 

znači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdje 

dolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala, 

uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog, 

naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladne 

površine i njeno postupno spajanje sa susjednom 

obavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatu 

metodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba. 

Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi 

(sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšume 

glede dobi i različitih vrsta drveća, što osigurava 

potrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume koju 

obnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi 

o starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom, 

nužno je već postojeći prirodni pomladak, po- 

mladnu jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Isto 

tako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetni 

način obnove uz strogo uvažavanje svih načela koja 

vrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog, 

umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbog 

poboljšanja uspješnosti prirodne obnove. 

Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježene 

onečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedina 

stabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja i 

sušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkim 

svojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu treba 

iskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na taj 

će se način izbjeći masovnost u procesima obnove, koja 

bi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnju 

sastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljali 

u kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnog 

fiziološkog slabljenja i sušenja. 

Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremeno 

na pomladnoj površini provoditi radove na njezi po 

svim naprijed navedenim načelima. 

4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forests 

Održavati neku park šumu znači prije svega voditi 

politiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskim 

sredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje koje 

će omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditi 

mjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno je 

važno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženi 

svakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebe 

za parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smeća 

do krađe drveta, humusnog tla i vegetacije. 

Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitosti 

park-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i 

"zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremeno 

se misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekata 

koji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanja 

staza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca, 

do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih, 

nagnutih ili prelomljenih stabala. 

5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJU 

GRADA ZAGREBA 

Structural and silvicultural properties of the Zagreb park forests 

U priloženoj tablici donosimo neke osnovne struk- Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a 

turne i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje treba Grada Zagreba, 

proglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem 

5.1. Park-šuma Susedgrad 

Susedgrad park forest 

Ukupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha s 

prosječnom drvnom zalihom od 215,50 m 3 /ha i prosječnim 

godišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. U 

omjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smreka 

i druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnim 

stazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječu 

suhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnim 

ili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom. 

Nužna je predhodna priprema staništa. Njegu 

obaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrasta 

kitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicama 

običnog bora uz pripremu tla. 

5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forest 

Ova je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumske 

površine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha. 

Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnih 

šuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnog 

gospodarenja. Nužno je postupnim radovima njege 

formirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad- 

230

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

njom pionirskih vrsta drveća (breza, topola, vrba, smreke, 

borovi i dr.). Ostale površine detaljnim projektom 

staviti u funkciju park-šume bilo pošumljavanjem ili 

pak stvaranjem slobodnih njegovanih zelenih površina. 

5.3. Park-šuma Grmoščica 

Grmoščica park forest 

Ukupna površina park-šume iznosi 76,90 ha, od 

čega na šumsku površinu odpada 63,60 ha. To su 

srednjodobne sastojine u kojima je nužna njega proredom. 

Drvna zaliha je normalna (274,60 m 3 /ha), a prirast 

iznosi 7,60 m 3 /ha. U proredama forsirati hrast kitnjak i 

bukvu iz sjemena na štetu bagrema, stabala iz panja i 

sušaca kestena. U bagremovim sastojinama dati prednost 

autoktonim upotrebljivim vrstama koje se nalaze u 

donjoj etaži. Kulture topola obnoviti u dva sjeka unošenje 

15000 sadnica kitnjaka po ha, uz predhodnu pripremu 

staništa. Čistine pošumljavati četinjačama (smreka, 

borovi i dr). 

5.4. Park-šuma Zamorski breg-Šestinski vrt 

Zamorski breg-Šestinski vrt park forest 

Ukupna površina iznosi 17,10 ha, od čega na šumu 

odpada 14,90 ha. Obrast je normalan, a prosječna drvna 

zaliha iznosi 336,58 m 3 /ha s prirastom od 6,50 m 3 /ha. 

To je pretežno mješovita sastojina kitnjaka i bukve s 

primješanim bagremom. U jednom dijelu nalazi se bagremova 

kultura u dobi od 5o godina. Sastojine su visokog 

uzgojnog oblika u dobi od 45-105 godina. Prirodne 

sastojine njegovati proredom, a bagremovu kulturu njegovati 

do kraja ophodnje uz postupnu konverziju sastojinskog 

oblika pretvorbom u autoktonu sastojinu kitnjaka 

i bukve. 

Tablica 1. 

Table 1. 

Red. 

br. 

No. 

Naziv predjela 

Area 

Državne 

šume 

State 

forests 

Privatne 

šume 

Private 

forests 

Površine (ha) 

Area (ha) 

Ukupno 

šuma 

Total 

Ostalo 

Other 

Ukupna 

površina 

Total 

area 

Prosj. drv. 

zaliha 

Average 

wood stock 

mVha 

Prosj. god. 

teč. prirast 

Average current 

annual increment 

mVha 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

17 

Susedgrad 

Lisičina 

Grmoščica 

Zamorski breg- 

Šestinski vrt 

Šestinski dol 

Jelenovac - 

Vrhovec 

Park šume 

Centra 

Mirogoj 

Remete 

Miroševčina 

Dankovačka 

šuma 

Oporovec 

Novoselec 

Čulinečina 

Savska 

opatovina 

Gaišće 

Magdalena 

Ukupno 

3.65 

0.00 

46.81 

5.66 

3.55 

33.41 

120.39 

29.95 

0.00 

0.00 

7.41 

9.06 

4.29 

0.00 

33.47 

103.47 

0.00 

401.19 

3.95 

6.10 

10.79 

9.24 

1.00 

15.49 

140.38 

16.99 

49.60 

105.40 

184.52 

126.94 

0.00 

72.70 

14.33 

69.23 

24.70 

857.36 

7.60 

6.10 

63.60 

14.90 

4.55 

48.90 

260.77 

46.94 

49.60 

105.40 

192.00 

136.00 

4.29 

72.70 

47.80 

172.70 

24.70 

1258.55 

2.90 

15.70 

13.30 

2.20 

4.80 

5.60 

59.66 

79.60 

58.10 

17.80 

17.30 

11.20 

0.00 

0.00 

21.00 

18.80 

4.20 

332.16 

10.50 

21.80 

70.90 

17.10 

9.35 

54.50 

320.43 

126.54 

107.70 

123.20 

209.30 

147.20 

4.29 

72.70 

68.80 

191.50 

28.90 

1590.71 

215.50 

100.00 

274.60 

336.58 

203.00 

314.82 

386.28 

298.72 

115.00 

150.00 

143.29 

236.91 

228.00 

130.00 

290.00 

423.00 

122.00 

- 

5.59 

4.00 

7.60 

6.50 

5.60 

5.97 

6.88 

7.56 

4.00 

4.20 

6.64 

10.10 

11.30 

3.60 

8.00 

12.50 

3.80 

- 

231

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 225-242 

232

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARKSUMA... Šumarski listbr. 5-6, CXXI (1997), 225-242 

5.5. Park-šuma Šestinski dol 

Šestinski dol park forest 

Ukupna površina iznosi 9,35 ha, od čega šumi pripada 

4,55 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 200,3 m 3 /ha, a 

prirast 5,50 mVha. Stanište je hrasta kitnjaka na kojem 

znantno učešće pored kitnjaka ima bagrem. Čiste sastojine 

bagrema treba postupno pretvarati u kitnjakove po 

uobičajenim metodama. U vitalnijim skupinama bagrema 

i u dijelovima gdje u omjeru smjese dominira hrast 

kitnjak, treba obavljati prorede formirajući što prirodniju 

vertikalnu strukturu i omjer smjese. Ophodnju bagremovog 

kolosjeka treba produžiti i uz nužne uzgojne 

radove uzgojiti bagremovu nisku šumu. 

5.6. Park-šuma Jelenovac-Vrhovec 

Jelenovac-Vrhovec park forest 

Ukupna površina ove park-šume iznosi 54,50 ha od 

čega na šume odpada 48,90 ha. Prosječna drvna zaliha 

iznosi 314,82 mVha, a prirast 5,97 m 3 /ha. To su mješovite 

sastojine u kojima u omjeru smjese dominiraju hrast 

kitnjak, bukva, grab i bagrem. Primješani su lipe, kesten, 

jasen, voćkarice i breza. Sastojine treba njegovati proredom 

uz posebnu pažnju formiranja strukture, zbog ponegdje 

pregustih sastojina, omjera smjese zbog bagrema, 

prostornog rasporeda zbog izrazitih grupa stabala, vertikalne 

strukture posebno formiranja i njege podstojne 

etaže, uzgojnog oblika vađenjem stabala iz panja i na 

klizišta, zbog podržavanja jače pokrovnosti. U starim 

sastojinama u kojima se nalaze fiziološki oslabljena stabla 

provoditi kombiniranu obnovu na malim površinama 

uz oplodne i rubne sječe. 

5.7. Park-šume centra - Centar park forests 

Te vrlo vrijedne park-šume zauzimaju ukupnu površinu 

od 320,43 ha, od čega na šumu odpada 260,77 ha. 

Šume čine predjeli od kojih se pojedini spuštaju do samog 

središta grada, a to su šume Tuškanac, Dubravkin 

put, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac, 

Pantovčak i Prekrižje. Prosječna drvna zaliha iznosi 

386,28 mVha a prirast 6,88 m 3 /ha. To su pretežno 

mješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje u 

omjeru smjese imaju hrast kitnjak, bukvu, grab, bagrem, 

lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge listače 

i četinjače. Sastojine su pretežno visokog uzgojnog 

oblika u kojima treba provoditi sve faze njege i sve 

radove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedine 

sastojine. Njegu, obnovu i održavanje provoditi po naprijed 

navedenim načelima i metodama. 

Park-šuma Pantovčak - Zelengaj 

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode) 

233

S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997), 225-242 

Park-šuma Remete 

(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika 

kulture i prirode) 

Park-šuma Tuškanac 

(Foto: J. Janjić) 

5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forest 

Površina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada 

46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m 3 /ha, a 

prirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjak 

i Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne, 

starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imaju 

bukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama. 

Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinama 

radove na pomlađivanju. 

5.9. Park-šuma Remete - Remete park forest 

Ukupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šume 

odpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivo 

i iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi 

115,oo m 3 /ha i prirasta od 4,00 m 3 /ha. Sastojine hrasta 

kitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećene 

strukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja. 

U njima treba provoditi obimne zahvate njege 

radi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodne 

i umjetne obnove. 

5.10. Park-šuma Miroševčina 

Miroševčina park forest 

Ukupna površina iznosi 123,20 ha, od čega na 

isključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječna 

drvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m 3 /ha. 

Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditi 

radove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacije 

ovih šuma. 

5.11. Park-šuma Dankovečka šuma 

Dankovečka šuma park forest 

Ukupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha, 

od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48 

ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se na 

privatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29 

m 3 /ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskog 

uzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrasta 

kitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je u 

državnim šumama propisana ophodnja od 100 godina. 

Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabala 

iz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja. 

Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika, 

kojima treba produžiti ophodnju te ih postupno 

konvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevaju 

kompleksne radove na njezi i istovremenoj 

obnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstama 

drveća. 

234 

i

S. Matić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski liši br. 5-6, CXXI (1997). 225-242 

5.12. Park-šuma Oporovec 

Oporovec park forest 

Ukupna površina iznosi 147,20 ha, od čega na šume 

odpada 136,00 ha, od čega na privatne šume odpada 

126,94 ha, a na državne 9,06 ha. Prosječna drvna zaliha 

iznosi 236,91 m 3 /ha s prirastom od 10,10 mVha. Državne 

šume su šume hrasta kitnjaka, visokog uzgojnog 

oblika, normalnog obrasta u dobi od 50 godina. U njima 

se preporuča proreda s uobičajenim intezitetom i načinom. 

Privatne su šume po strukturi i uzgojnom obliku 

slične predhodnim, te su u njima istovjetni i radovi koje 

treba obavljati. 

5.13. Park-šuma Novoselec 

Novoselec park forest 

Ukupna površina ove park-šume iznosi 4,29 ha, što 

je i površina šume u državnom vlasništvu. Sastojina 

hrasta kitnjaka u dobi od oko 50 godina, visokog uzgojnog 

oblika, suvislo obrasla i normalnog obrasta. Prosječna 

drvna zaliha iznosi 228,00 mVha, a prirast 11,30 

mVha. S obzirom daje sastojina vrlo blizu normalnoj, 

nužno je provoditi njege proredom. 

5.15. Park-šuma Savska Opatovina 

Savska Opatovina park forest 

Ukupna površina iznosi 68,80 ha, od čega je 33,47 

ha u državnom, a 14,33 ha u privatnom vlasništvu. Prosječna 

drvna zaliha iznosi 290 m 3 /ha, a prirast 8,00 

mVha. To su topolove sastojine u dobi od 30-60 godina 

vrlo slabog obrasta (0,1-0,4). Osim toga postoji ijedna 

kultura običnog bora u dobi od 30 godina. Sastojinu je 

nužno njegovati i istovremeno obnavljati unoseći bijelu 

i crnu topolu, bijelu vrbu i euroameričke topole. Na boljim 

staništima pod zastorom starije sastojine moguće 

je unositi hrast lužnjak, a na čistinama poljski jasen i crnu 

johu. S obzirom daje ovo jedina ritska šuma topola i 

vrba od preostalih 16 park-šuma, a imajući u vidu europski 

trend čuvanja i širenja istih, trebalo bi uložiti dosta 

stručnog rada da se revitalizira. 

Park-šuma Savska opatovina 


Park-šuma Novoselčina 

5.14. Park-šuma Čulinečina 

Čulinečina park forest 


Ukupna površina iznosi 72,70 ha, stoje istovremeno 

i površina privatnih šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi 

130 m3/ha, a prirast 3,80 mVha. Radi se o sastojini 

hrasta lužnjaka u privatnom vlasništvu, gdje će biti nužno 

provoditi mnoge radnje njege radi poboljšanja 

strukture, kao i radove prirodne i umjetne obnove. 

5.16. Park-šuma Gaišće - Gaišće park forest 

Park-šuma na području Sesveta ukupne površine 

191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha privatne. 

Prosječna drva zaliha iznosi 423 m 3 /ha, a prirast 

12,50 mVha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije 

grupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i običnog 

graba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima 

površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog 

graba treba normalno njegovati proredom, a grabike 

njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati, 

uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žir 

ili sadnice hrasta lužnjaka. 

U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spadaju 

kulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture treba 

njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pretvarati 

u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, služeći 

se umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe. 

235

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 225-242 

5.17. Park-šuma Magdalena 

Magdalena park forest 

Ova sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinu 

od 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površina 

od 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječna 

drvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha. 

S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, po 

kvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tom 

vlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrast 

lužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdje 

prevladava grab, te će se na cijeloj površini morati 

obavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjem 

po načelima koje smo već opisali. 

Park-šuma Gaišće 


Branimir PRPIC 

6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA 

Ecological and social functions of Zagreb park forests 

Park-šume Grada Zagreba prema priloženom popisu 

zapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se, 

dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima, 

drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemo 

kako u tome popisu nema spomenika parkovne 

arhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine. 

Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovih 

ekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka, 

protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska, 

zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnog 

dioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotu 

krajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjive 

je vrijednosti za Grad Zagreb. 

Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkih 

park-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskih 

vrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama koje 

su raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnost 

usko je povezana uz način prostiranja, jer kao 

jezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samo 

njegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice. 

Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskim 

utjecajem pa je pojava oštećenih stabala dosta 

česta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko 

25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja. 

Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekoloških 

i socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a to 

je nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanja 

mjera obnove. 

6.1. O općekorisnim funkcijama 

On the generally useful functions 

Skoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri 

osnovne skupine kojima se obuhvaćaju: 

- proizvodna ili sirovinska funkcija 

- ekološka ili zaštitna funkcija 

- socijalna ili društvena funkcija. 

Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložio 

je Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegov 

učenik Christmann (1979). Za naše potrebe dali 

smo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihove 

socijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzir 

ekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnju 

ka razvoju turizma (Prpić, 1992). 

Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanja 

općekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemo 

njihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponom 

ocjena za svaku funkciju. 

Naziv općekorisne funkcije 

Name 

1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume 

1.1 .Hidrološka funkcija šume 

1.2.Protuerozijska funkcija šume 

1.3.Klimatska funkcija šume 

1.4.Protuimisijska funkcija šume 

1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume 

1.6. Sume različitih izvora zaštite 

2. Društvene (socijalne) funkcije šume 

2.1 .Turistička funkcija šume 

2.2.Estetska funkcija šume 

2.3.Rekreacijska funkcija šume 

2.4.Zdravstvena funkcija šume 

Raspon ocjena 

Evaluation range 

8 

0 

0 

0 

0 

- 4 

- 3 

- 3 

- 3 

- 3 

- 10 

- 3 

- 3 

- 3 

- 3 

236

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

6.2. Opis ekoloških funkcija šume s uputom 

za ocjenjivanje 

The description of the ecological functions 

with instructions for evaluation 

6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume 

Hydrological and water-protective forest 

function 

Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih 

i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom 

izvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzog 

otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma. 

Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o 

šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi 

šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome 

reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova 

starost te sklop krošanja. 

Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji, 

gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća 

koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr. 

ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno 

300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm. 

Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla 

(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi 

i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj 

podlozi. 

Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno 

voda šumskih izvora dobra je za piće. 

Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponu 

od 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visoke 

ocjene 3 ili 4. 

6.2.1.2. Protuerozijska funkcija 

Anti-erosion function 

Šumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako od 

erozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakost 

erozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinoj 

dužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količini 

kiše koja padne u jednom mahu. 

Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibima 

većim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanog 

topljenja snijega, a veća je i kod nepropusnih 

geoloških podloga. 

Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenu 

za protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile su 

park-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume. 

6.2.1.3. Klimatska funkcija - Climatic function 

Šuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrlo 

učinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i na 

susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore. 

Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha, 

osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnih 

zračnih strujanja. 

Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice, 

utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekom 

ljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatski 

utjecaj šume, posebice ako se radi o šumi veće 

površine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenosti 

od njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezin 

je klimatski utjecaj značajniji. 

Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime 

su nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednom 

polju, dok su srednje maksimalne temperature niže 

u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju. 

Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatsko 

značenje za klimu grada. Samo je Šestinski dol 

dobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbog 

svoga reljefnog položaja i znatno manje površine, dok 

su ostale park-šume dobile najvišu ocjenu. 

6.2.1.4. Protuimisijska funkcija 

Fighting air pollution function 

Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju 

čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet 

buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za grad 

Zagreb. 

Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim 

gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona 

tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim 

lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju 

zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti 

drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene 

crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i 

duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od 

14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice 

površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha. 

Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog 

ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma 

uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća 

do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i 

dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu, 

fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa, 

teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća, 

dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog 

aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje 

aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova 

edafona. 

Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovom 

koji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područja 

te vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnog 

prometa. 

Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma u 

kojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se pod 

utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji- 

237

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski lis! br. S 6, CXXI (1997), 225-242 

hov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti, 

kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje 

zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima 

velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja 

drveća i do izvaljivanja stabala. 

Park-šuma Maksimir 

(Foto: I. Anić) 

Prilikom obnove park-šuma dobro je koristiti isprobano 

iskustvo Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga 

fakulteta u Zagrebu, koji već više od 70 godina uspješno 

gospodari spomenikom parkovne arhitekture Maksimirom, 

jednim od najvitalnijih zagrebačkih parkova. 

Park-šuma Maksimir, koji je isto tako ugrožen kiselim 

kišama i prometom, predstavlja danas vrlo stabilnu šumu 

u kojoj se već desetljećima oprezno obavlja obnova 

kojom se zadržavaju sva obilježja ovog zahtjevnog parka-spomenika. 

Sve zagrebačke park-šume dobile su vrlo visoku 

ocjenu protuimisijske funkcije. 

6.2.1.5. Vjetrobrano-cestozaštitne šume 

Windshield-road protective forests 

Većina zagrebačkih park-šuma obavlja vjetrobranu 

funkciju, koja je od velikog značaja za susjedne zgrade 

i bliža naselja. Park-šume služe i za zaštitu prometnica, 

a postojanjem šume postiže se veća sigurnost prometa. 

Ova funkcija šume sastoji se u spriječavanju odrona kamenja, 

muljevitih i snježnih nanosa na ceste te u spriječavanju 

udara vjetra. 

Većina zagrebačkih park-šuma ima naglašenu funkciju 

zaštite prometnica. 

6.2.1.6. Šume različitih izvora zaštite 

Forests of different protection sources 

U ovu skupinu pripadaju šume koje su zaštićene 

ponajprije sa stajališta zaštite prirode kao i zbog drugih 

razloga. Tu pripadaju: nacionalni parkovi, strogi rezervati, 

spomenici parkovne arhitekture, spomenici prirode, 

parkovi prirode, posebni rezervati, zaštićeni krajolici, 

šume za očuvanje gonofonda, znanstvene pokusne 

površine, park-šume, arboretumi, šume s posebnom 

namjenom. 

Sve zagrebačke park-šume svrstane su u podskupinu 

u kojoj dobivaju ocjenu 9. Zaštićene šume, temeljem 

Zakona o zaštiti prirode (NN 39/94 i 72/94), dijelovi 

su prirode svrstani u više kategorija koje dalje 

dobivaju međunarodno, državno i lokalno značenje. 

Zaštićene šume imaju ove ocjene: 

Ocjenu 10: 

Nacionalni park, 

strogi rezervat, 

spomenik parkovne arhitekture, 

spomenik prirode. 

Ocjenu 9: 

Park prirode, 

posebni rezervat, 

zaštićeni krajolik, 

šume za očuvanje genofonda, 

znanstveno-pokusne površine, 

park-šume, 

arboretumi. 

Ocjenu 8: 

Šume s posebnom namjenom (fakultetske 

šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume 

za vizualnu zaštitu krajolika, zaštitne 

šume po gospodarskoj osnovi i dr.). 

6.2.2.1. Turistička funkcija šume 

Forest function in tourism 

Turističku funkciju imaju sve šume koje svojim položajem, 

izgledom i rekreacijskom ulogom utječu na 

turistički promet. Park-šume uz središte grada vrijednije 

su i sa ekološkog stajališta i sa socijalnog, u odnosu 

na one perifernije. 

Većina park-šuma Grada Zagreba dobila je najvišu 

ocjenu turističke funkcije, jer zadovoljavaju uvjete naših 

kriterija. Za finije procjenjivanje turističke funkcije 

šume, ocjene bi morale imati širi raspon, stoje već zadatak 

daljnjih istraživanja u tom području. 

6.2.2.2. Estetska funkcija šume 

Aesthetic function 

Pod estetskom funkcijom šume podrazumijevamo 

lijep izgled krajolika koji je takav zbog prisutnosti šume. 

U gusto naseljenom prostoru kao što je Zagreb, 

park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija si- 

238

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 ( 1997), 225-242 

vilo urbanih sklopova, a posebno ako je postignut sklad 

građevina i šume. Ovaj sklad često se zanemaruje. 

Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojoj 

unutrašnjosti. Veću vrijednost imaju zrele šume s dobro 

razvijenim krošnjama stabala. Zagrebačke bjelogorične 

park-šume posebno su lijepe i primamljive u promjenama 

koje donose godišnja doba. 

Park-šuma dobiva na vrijednosti ako je u njoj dobro 

razvijen prizemni sloj šumskoga raslinja, i ako u njoj 

možemo sresti životinjski svijet (ptice, vjevericu, srnu i 

slično). 

6.2.2.3. Rekreacijska funkcija šume 

Recreational function 

Rekreacijsku funkciju ima ona šuma koju pučanstvo 

često posjećuje bilo da su to šetači ili izletnici, turisti ili 

športaši. Stoje šuma bliže gradu, odnosno većem naselju, 

to je njezina uporabna rekreacijska vrijednost veća. 

Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom. 

Ova funkcija je veća što je šuma pristupačnija. Rekreacijska 

funkcija šume u Zagrebu ovisi o njezinoj 

udaljenosti od tramvajskih i autobusnih postaja. 

Ocjene rekreacijskih funkcija su u rasponu od 0 do 

3. Prema našim ocjenama srednja vrijednost iznosi za 

zagrebačke park-šume 2,7 što upućuje na njihovo veliko 

rekreacijsko značenje. 

6.2.2.4. Zdravstvena funkcija šume 

Medical function 

Zdravstvena funkcija šume temelji se u prvome redu 

na povoljnome utjecaju šumske sastojine na psihičko 

raspoloženje čovjeka. Ulaskom u šumu čovjek osjeti 

smirenje i oporavak zbog čestih stresova i frustracija, 

koje su popratna pojava nesmiljene bitke za što veći 

standard koji sam sebi postaje svrhom. 

Utjecaj na ljudsko zdravlje u šumi uvjetovan je proizvodnjom 

fitoncida, kemijskih tvari koje luče više biljke 

kako bi se obranile od biljnih bolesti (virusi, bakterije, 

gljive). Značajnu ulogu ima pri tome i ugodan miris 

šume koji potječe od eteričnih ulja ("mirisni vitamini"). 

Znakovit doprinos šume ljudskome zdravlju, je ispuštanje 

kisika tijekom fotosinteze koja godišnje iznosi 

od 15 do 20tpo ha. Sume su najučinkovitiji proizvođači 

kisika u odnosu na ostale kopnene ekosustave. 

7. OCJENA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA I VREDNOVANJA ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA 

The evaluation of the generally useful functions and the evaluation of the Zagreb park forests 

U priloženoj tablici dane su ocjene općekorisnih 

funkcija za 17 zagrebačkih park-šuma. Ocjene obuhvaćaju 

skupine ekoloških i socijalnih funkcija sa zbrojem 

ocjena za skupinu te zbroj ocjena svih općekorisnih 

funkcija. Najviše ocjene ekoloških funkcija dobile su 

park-šume Jelenovac-Vrhovac, šume Centra i Susedgrad. 

Najviše ocjene socijalnih funkcija dobile su parkšume 

Susedgrad, Grmošćica, Zamorski breg, Šestinski 

vrh i šume Centra. Navedene šume imaju i najveći 

zbroj svih općekorisnih funkcija - 36 i 37. 

Uz iznimku park-šume Susedgrad, visoke ocjene dobili 

su Jelenovac-Vrhovec i park-šume Centra, u prvome 

redu zbog svojeg položaja odnosno blizine zagrebačkog 

središta, ali visoke ocjene dobile su i Grmošćica te 

Zamorski breg zbog dobre sastojinske strukture i uravnotežene 

šume. Relativno visoke ocjene zaslužile su 

park-šume Mirogoj, Remete, Miroševčina i Novoselec. 

Iz podataka o površinama i drvnim zalihama te izračunom 

srednje vrijednosti općekorisnih funkcija, izračunata 

je ukupna vrijednost zagrebačkih park-šuma. 

Prosječna ocjena općekorisnih funkcija svih 17 

park-šuma iznosi 33,53 dok je sveukupna površina šuma 

1.258,55 ha. 

Prosječna drvna zaliha iznosi 292,4 mVha, trenutna 

prosječna cijena tehničkog drva je 540 kn/m 3 , a ogrijeva 

180 kn/m 3 . Uzet je prosječan stupanj iskorištavanja : 

tehničko drvo 50%, ogrijevno drvo 30% i otpad 20%. 

Uz navedene podatke izračunata je vrijednost općekorisnih 

funkcija park-šuma Grada Zagreba na površini 

od 1.258,55 ha i prosječnom ocjenom 33,53 u iznosu od 

4.025,789.509 kn. 

U navedenom iznosu nije uključena sirovinska i 

energetska vrijednost ovih šuma. Navedena vrijednost 

predstavlja prosjek koji služi za opću raspravu, dok se 

točne vrijednosti mogu dobiti utvrđivanjem podataka 

za svaku sastojinu zagrebačkih park-šuma. 

Ova će vrijednost bivati svakim danom sve veća, 

ako se primijeni odgovarajući postupak i njega šume. 

Zaustavljanjem emisija štetnih tvari u gradu Zagrebu 

(tvornice, promet, kućna ložišta, onečišćenja voda i dr.) 

te uređivanjem park-šuma one će postati znatno vrijednije 

nego danas. 

239

S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

Ocjena općekorisnih funkcija Tablica 2 

Evaluation of the generally useful functions Table 2 

Skupina općekorisnih funkcija 

Group of generally useful functions 

Red. 

br. 

No. 

Naziv 

park-šume 

Park forest 

Ekološke (zaštitne) 

funkcije šuma 

Ecological (protective) forest functions 

Socijalne (društvene) 

funkcije šuma 

Social forest functions 

*Brojčane oznake općekorisnih funkcija 

Numerical symbols of the generally useful functions 

1.1 

1.2 

1.3 

1.4 

1.5 

1.6 

Suma 

2.1 

2.2 

2.3 

2.4 

Suma 

XX 

1. 

Susedgrad 

4 

3 

3 

3 

3 

9 

25 

3 

3 

3 

3 

12 

37 

2. 

3. 

Lisičina 

Grmošćica 

3 

4 

1 

3 

3 

3 

2 

3 

2 

2 

9 

9 

20 

24 

3 

3 

2 

3 

3 

3 

2 

3 

11 

12 

31 

36 

4. 

Zamorski breg 

Sestinski vrh 

3 

3 

3 

3 

3 

9 

24 

3 

3 

3 

3 

12 

36 

5. 

Sestinski dol 

3 

3 

2 

2 

3 

9 

22 

2 

2 

2 

3 

9 

31 

6. 

7. 

Jelenovac 

Vrhovec 

Park šume 

centra 

4 

4 

3 

3 

3 

3 

3 

3 

3 

3 

9 

9 

25 

25 

3 

3 

2 

3 

3 

3 

3 

3 

11 

12 

36 

37 

8. 

Mirogoj 

4 

3 

3 

3 

2 

9 

24 

3 

3 

2 

3 

11 

35 

9. 

Remete 

4 

3 

3 

3 

2 

9 

24 

2 

3 

3 

2 

10 

34 

10. 

Miroševčina 

3 

3 

3 

2 

3 

9 

23 

2 

3 

3 

3 

11 

34 

11. 

Dankovečka 

šuma 

3 

2 

3 

3 

2 

9 

22 

2 

3 

3 

2 

10 

32 

12. 

Oporovec 

3 

2 

3 

3 

2 

9 

22 

2 

3 

3 

2 

10 

32 

13. 

Novoselac 

3 

3 

3 

3 

2 

9 

23 

2 

3 

3 

3 

11 

34 

14. 

Culinečina 

3 

1 

3 

3 

2 

9 

21 

2 

3 

2 

3 

10 

31 

15. 

Savska 

opatovina 

3 

1 

3 

3 

1 

9 

20 

3 

3 

2 

3 

11 

31 

16. 

Gaišće 

3 

1 

3 

3 

2 

9 

21 

2 

3 

2 

3 

10 

31 

17. 

Magdalena 

3 

1 

3 

3 

1 

9 

20 

2 

3 

3 

3 

11 

31 

*Brojčana oznaka općekorisnih funkcija: 

Numerical symbols of the generally useful functions 

1. Ekološke funkcije 

1. Ecological functions 

1.1. Hidrološka 

Hydrological 

1.2. Protuerozijska 

Anti-erosion 

1.3. Klimatska 

Climatic 

1.4. Protuimisijska 

Fighting air pollution 

1.5. Vjetrobrano-cestozaštitna 

Windshield-road protective 

1.6. Zaštićene šume 

Protected forests 

2. Socijalna 

Social functions 

2.1. Turistička 

Tourism 

2.2. Estetska 

Aesthetic functions 

2.3. Rekreacijska 

Recreational functions 

2.4. Zdravstvena 

Medical functions 

240

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 225-242 

ZAKLJUČAK 

Zbog daljnjeg unapređenja zagrebačkih park-šuma 

predlaže se: 

- Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom 

gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja. 

Uzgojnim postupcima u gospodarskoj 

šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala 

dok istovremeno podržavamo i povećavamo 

vrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume. 

U park-šumi težište uzgojnih postupaka je u 

povećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkcije 

šume. 

- Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatima 

u gospodarskoj šumi. Njihova obnova u svezi je 

s fiziološkom starošću stabala dok su prorijede 

podređene podizanju vrijednosti, ponajprije socijalnih, 

a zatim ekoloških funkcija šume. 

Značajno je pri tome održavanje biološke raznolikosti 

šume u smislu podržavanja mješovite sastojine, 

po vrstama drveća sukladne staništu. 

- Zbog što većeg vezanja ugljičnog dioksida te ispuštanja 

kisika u procesu fotosinteze potrebno je 

podržavati visoku proizvodnost ekološki uravnotežene 

šumske sastojine. Ovaj cilj se postiže 

normalnim mjerama klasičnog uzgajanja šuma 

prilagođenim cilju park-šume. 

Conclusion 

- Jednodobne ili regularne park-šume bilo da su niskog, 

srednjeg ili visokog uzgojnog oblika potrebno 

je obnavljati kombiniranim načinom i to u 

većini slučajeva postupcima oplodnih sječa na 

malim površinama s kombinacijom pomlađivanja 

rubnim sječama uz relativno dugo pomladno 

razdoblje. Razlog pomlađivanja je fiziološka starost 

stabala uz poremetnju fizioloških procesa 

što smanjuje ekološku vrijednost šume (smanjena 

fotosinteza, povećani transpiracija i disanje.) 

- Potrebno je ispitati pojedine socijalne funkcije 

park-šuma radi njihove kvantifikacije u smislu 

planiranja zaštite šume (frekvencija, gaženje, 

oštećivanje i dr.). 

- Zbog velikog opterećenja ekosustava park-šuma 

Grada Zagreba suhom i mokrom depozicijom te 

unošenjem štetnih tvari u šume na druge načine, 

potrebno je ustanoviti stupnjeve oštećenosti na 

izabranim bioindikacijskim točkama, a gdje je to 

moguće pomoću metode mikrostaništa ustanoviti 

dosadašnji intenzitet taloženja, utvrdivši količine 

štetnih tvari u šumi. 

-Ustanoviti potrebu korekture staništa park-šuma 

u smislu korišćenja zeolitskih preparata (prirodna 

mineralna gnojiva). 

LITERATURA 

Matić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama 

kao mjera povećanja stabilnosti i produktivnosti 

šuma. Šumarski list 3-4; 125-145, Zagreb. 

Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na 

stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina 

hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 261-278, 

Zagreb. 

Matić, S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer, 

danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56, Zagreb. 

Matić, S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije 

privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik 

radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj 

u ozračju Rezolucija helsinške konferencije o 

zaštiti i očuvanju europskih šuma. HAZU; 30-40 

Zagreb. 

Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina 

hrasta lužnjaka. Monografija: Hrast 

lužnjak u Hrvatskoj. HAZU i J. P. Hrvatske 

šume: 167-212, Zagreb-Vinkovci. 

Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. (1990): Model za 

njegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju, 

Šum. list Zagreb, 213-225 

- References 

Pavelić, J., 1994: Program njege, obnove, održavanja 

i zaštite za "Park-šume grada Zagreba" 

Uređajni zapisnik. Odjel za uređivanje šuma 

Zagreb: 1-247, Zagreb. 

Prpić, B., (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcija 

šume, Šum. list, 6-8 

Prpić, B., (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost 

šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučulišta 

u Zagrebu, Monografija Šume u Hrvatskoj, 

Zagreb, 237-256 

Suda, M., (1989): Auswirkungen des Waldsterbens 

auf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen und 

dem Fremdverkehr im bayerischen Alpenraum, 

Deutsche Alpenverein, München, Doktorarbeit 

Suda, M., (1989): Quantifizierung der durch Waldschäden 

beeinflussten Schutzfunktionen, Modellstudien 

im bayerischen Alpenraum, Forstw. 

Cbl. 108,45-55 

Rauš, Đ., i dr., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U: 

Šume u Hrvatskoj: 33-78, Zagreb. 

241

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 

SUMMARY: Today's park forests of Zagreb are the remnants of the ancient 

natural forests that covered today's urbanized Zagreb area. This paper describes 

17 parks covering altogether 1,258.55 ha, while all park forests of Zagreb 

amount to 2,400 ha. 

Greatly retaining their natural composition, Zagreb park forests stretch 

along the Sava valley and the southeast hillsides of the mountain Medvednica. 

On the hills grow the sessile-flowered oaks and submontane beeches. In the 

Sava valley thrive the pubescent oak forests, while the willow and poplar associations 

appear wherever there are floods. 

Woven throughout the city, these precious forests raise the question of how 

to tend them. Protected by law, though not by their genesis, structure and development, 

they do not differ from the classical management forests, except for 

the management targets. Park forests serve only for ecological and social purposes, 

i.e. hydrology; fight against erosion and pollution; in terms of their climatic, 

recreational and health functions. 

The silvicultural topics of this paper have been dealt with in phases, which 

include the revitalization steps such as improvements of the soil for natural regeneration, 

and if necessary, artificial supplements, young stand protection, 

tending of young trees and stands by clearing and thinning, as well as other 

operations that improve the social and ecological forest functions. 

Suggestions for silvicultural care of all 17 park forest areas have been given. 

The ecological and social forest functions are described with the criteria 

for the evaluation of the generally valuable functions, so that the total value of 

all 17 areas amounts to over 4 billion kunas (1.13 billion DEM). 

The following conclusions have been made after the research done in the 

Zagreb park forests: 

1) The management methods used for park forests and those for common 

forests differ by their targets. The latter improve the technical value of the 

trees while supporting the value of the ecological and social forest functions. 

In the park forests, the focus of the operations is the improvement of their ecological 

and social values. Crucial is the maintenance of the biological diversity 

by supporting the mixed stands consisting of the trees corresponding to the 

given habitat. 

2) In order to stimulate the binding of the carbon dioxide and the release of 

oxygen in the process of photosynthesis, a high producibility of the ecologically 

balanced forest stand should be sustained. This target can be met by normal 

measures of the classical silviculture, adjusted to the purposes of the park 

forest. 

3) Even-aged or regular park forests, either low, medium or high in their 

silvicultural form, should be renewed in a combined way. In most cases,this is 

done by the procedures of the regeneration cuts on small areas combined with 

the regeneration through fringe cuts with relatively long regeneration periods. 

The reason for regeneration is the physiological age of the trees with the disturbance 

of the physiological processes, which reduces the ecological forest 

value (reducedphotosynthesis, increased transpiration and breathing). 

4) Single social functions of the park forests should be thoroughly investigated 

for their quantification in terms of planning forest protection (soil treading, 

tree damage, etc.). 

5) Considering the extremely unfavourable chemical impacts of the wet 

toxic sediments, the damage degrees on the selected bio-indicative points 

should be established before deciding on the change of habitat and the appropriate 

measures. 

242

IZVORNI ZNANSRVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252 

UDK 630* 312+379 : 630* 419.001 

PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA 

DIE ANPASSUNG DER ARBEITSTECHNOLOGIE DES HOLZRÜCKENS DER WALDSCHONUNG 

Stevan BOJANIN* i Ante P. B. KRPAN** 

Sažetak: U Hrvatskoj su gospodarstveno najvažnije prirodne jednodobne 

visoke šume i preborne šume. U visokim sejednodobnim šumama tijekom razvoja 

sastojina mijenjaju radni uvjeti, zbog čega se vremenski mijenjaju tehnologija 

i sredstva rada eksploatacije šuma. U prebornim šumama stabla se 

sjeku iznad promjera sječive zrelosti pa do tih promjena ne dolazi. 

U ovom radu prikazali smo rezultate istraživanja privlačenja oblog tehničkog 

i industrijskog drva utovarnih duljina u visokim jednodobnim bjelogoričnim 

šumama u nizini i prigorju pri kasnijim proredama te u pojedinim fazama 

oplodne sječe. Prikazane su metode rada prilagođene što manjem oštećenju 

šume pri navedenim radovima uz zadržavanje razine prihvatljive gospodarstvenosti 

i humanizacije rada. 

U kasnijim su proredama u nizini i prigorju istraživani adaptirani poljoprivredni 

i lakši zglobni traktori s montiranim vitlom. Primijenjena je sortimentna, 

deblovna i poludeblovna metoda izrade te rad jednog i dvojice radnika 

uz traktor. Razmatrano je i sakupljanje drva konjskom vučom po tlu. 

U sječno je zrelim sastojinama u nizini, kod dovršnog sijeka, istraživano 

privlačenje drva zglobnim traktorima uz primjenu deblovne metode, izvoženje 

sortimenata tehničkog oblog drva forvarderima te privlačenje drva pokretnom 

žičarom. 

U jasenovim je sastojinama na močvarnom tlu istraživano privlačenje 

oblog drva u fazi naplodnog sijeka, uz primjenu deblovne metode igusjeničnih 

traktora. 

Uspoređivani su učinci pojedinih načina i sredstava rada, a razmatrani su 

i troškovi rada. 

Ključne r ij e č i: Visoke šume, oplodne sječe, privlačenje drva, adaptirani 

poljoprivredni traktori, traktori, žičare dizalice, učinci privlačenja drva. 

UVOD - Einleitung 

Gospodarske šume u Hrvatskoj uglavnom su jednodobne 

visoke i preborne šume. U jednodobnim se visokim 

šumama pri kraju ophodnje provodi stablimična 

oplodna sječa. Ranije se za vrijeme ophodnje provode 

stablimične prorede, pri čemu se mijenjaju tehnologija i 

sredstva rada. 

* fProf. dr. se. Stevan Bojanin, Zagreb, Pančićeva 1 

** Izv. prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Zagreb 

U prebornim se šumama u desetgodišnjim ophodnjicama 

stalno siječe ujednačeni obujam drva, a primjenjuje 

se isti način sječe i privlačenja te ista sredstva rada. 

U tablici 1 su za sastojinu hrasta lužnjaka u ravnici 

prikazani broj stabala za obaranje, sječi vi drvni obujam 

po ha, te prsni promjer srednjeg stabla za razne starosti 

sastojine u pojedinim etapama prorjeđivanja i oplodne 

sječe. 

243

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 243-252 

Kako se iz tablice vidi, s porastom starosti sastojine 

povećavaju se debljina i obujam stabala kao i posječeni 

obujam drva po ha. Broj stabala za obaranje u vrijeme 

prorjeđivanja opada, dok se za vrijeme oplodne sječe u 

početku povećava a zatim ostaje nepromijenjen. 

Velik broj tankih stabala malog obujma u prvim proredama 

otežava radove eksploatacije. Kasnije se, s razvojem 

sastojine, uvjeti poboljšavaju. 

Stabla se u Hrvatskoj obaraju, a sortimenti izrađuju 

gotovo isključivo motornim pilama za jednog radnika. 

Obzirom na zaštitu šuma, proizvodnost rada i ekonomičnost, 

pri radovima eksploatacije šuma primjenjivala se 

prvo sortimentna, a zatim debalna, odnosno poludebalna 

metoda. 

Ovdje prikazani rezultati naših istraživanja u cilju 

zaštite šuma pri radovima eksploatacije šuma odnose se 

na privlačenje drva u jednodobnim visokim bjelogoričnim 

šumama oplodne sječe u ravnici i prigorju. 

Tablica 1. Razvoj sastojine hrasta lužnjaka s oplodnom sječom za vrijeme ophodnje 

Tabelle 1. Entwicklung des Stieleichenbestandes des Verjüngungshiebs, während der Umtriebszeit 

Vrsta sječe 

Hiebsart 

Proreda 

Durchforstung 

Oplodna 

sječa 

Verjüngungshieb 

Pripremni sijek 

Vorbereitungshieb 

Naplodni sijek 

Besamungshieb 

Dovršni sijek 

Endhieb 

Starost sastojine, 

godina 

Bestandesälter, 

Jahr 

30 

40 

50 

60 

70 

80 

90 

100 

110 

125 

133 

140 

Srednje stablo 

Mittelstamm 

Prsni p., cm 

BHD, cm 

11,5 

16,5 

21,5 

26,5 

31,5 

36,0 

40,5 

45,0 

49,0 

54,5 

57,0 

58,0 

Obujam, m 3 

Inhalt fm 

0,06 

0,20 

0,37 

0,67 

1,06 

1,50 

2,05 

2,65 

3,25 

4,15 

4,70 

4,35 

Ukupno-Total 1.071,00 

Sječni zahvat po ha 

Hiebsanfall je ha 

Obujam, m 3 

Holzmasse fm 

27,1 

36,0 

43,5 

51,0 

58,5 

65,0 

70,5 

64,0 

59,5 

148,0 

220,6 

227,3 

Broj stabala 

Stammzahl 

452 

180 

118 

76 

55 

43 

34 

24 

18 

36 

47 

47 

PRIVLAČENJE DRVA U SASTOJINAMA PRI KASNOJ PROREDI, U RAVNICI I PRIGORJU 

Das Holzrücken in späteren Durchforstungsbeständen in der Ebene und im Hügelland 

U prigorju su istraživanja provedena u sljedećoj 

sastojini: gospodarska jedinica Lešće, odjel 13, šumarija 

Križevci; mješovita sastojina sastava: hrast 47%, 

bukva 44%, grab 9%; starost 102 godine; drvna zaliha 

362 m 3 /ha; drvni zahvat 81,18 m 3 bruto drva, odnosno 

42,2 stabla/ha. Prosječni je razmak oborenih stabala iznosio 

15,4 m. Tlo je bilo lako prohodno, suho, bez terenskih 

zapreka. Kao vlake su služili stari šumski putovi, 

a djelomično su traktori višekratnim prolazom formirali 

vlake. Teren je ravan s mjestimičnim nagibima 

do 5%. 

Tehnička oblovina, kao i industrijsko drvo utovarnih 

duljina, privlačena je adaptiranim poljoprivrednim 

traktorom IMT-558 s dvobubanjskim vitlom na dva načina: 

uz primjenu sortimentne i deblovne metode. Podaci 

o traktoru, tovaru i dnevnim učincima prikazani su 

u tablici 2. 

Kako se iz tablice 5 vidi, na udaljenosti privlačenja 

od 0,1 km učinak privlačenja je kod stablovne metode 

veći 57%, a na udaljenosti od 1,0 km 15% od učinka uz 

primjenu sortimentne metode. Razlika učinaka opada s 

povećanjem udaljenosti privlačenja u početku izrazito, 

a zatim slabije. Kod izbora metode privlačenja pored 

učinka u obzir treba uzeti i druge čimbenike poput gustoće 

mreže finog otvaranja, oštećenja stojećih stabala, 

troškove rada i dr., Bojanin (1975). 

244

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI SUMA Šumarski list br, 5-6, CXXI (1997), 243-252 

245


Kod deblovne je metode primijenjen rad dva radnika 

(traktorist i pomoćni radnik), te rad jednog radnika 

(samo traktorist). 

Pri udaljenosti je privlačenja od 0,1 km dnevni učinak 

kod varijante rada s dva radnika 18%, kod 0,5 km 8 

%, a kod 1,0 km samo 4% veći nego kod rada jednog radnika 

(tablica 5). Ovim problemom bavili su se mnogi 

istraživači i iz rezultata njihovih istraživanja može se 

zaključiti daje učinak kod rada s dva radnika uvijek veći 

nego učinak s jednim radnikom (26%; 12 - 45%) te 

da pomoćni radnik ne povećava dovoljno radni učinak i 

nije dovoljno iskorišten (iskorišten je samo oko 40% 

radnog vremena). Kod deblovne metode s povećanjem 

obujma stabala te s povećanjem udaljenosti privlačenja 

dnevno je radno vrijeme pomoćnog radnika sve manje. 

Ustanovili smo daje učinak privlačenja kod varijante s 

dva radnika povoljniji samo do izvjesne udaljenosti privlačenja. 

Istraživanja privlačenja drva u kasnim proredama u 

ravnici provedena su u šumariji Koska, g. j. Gložđe - 

Brešće, odj. 103 i 135 u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka, 

graba i ostalih tvrdih listača. Starost sastojine 

iznosila je 95 g., a sječni zahvat iznosio je 45,25 mVha 

bruto obujma drva. Za vrijeme privlačenja stanje tla bilo 

je slabo smrznuto do blatno. Tehnička oblovina privlačena 

je pomoću dva adaptirana kotačna poljoprivredna 

traktora i dva zglobna traktora (tablica 2). Traktori 

su bili opremljeni dvobubanjskim vitlima kojima je drvo 

sakupljano do vlaka. Za vrijeme istraživanja svi su 

traktori radili u vrlo sličnim radnim uvjetima, Krpan i 

Ivanović(1995). 

Specifično je opterećenje zglobnih traktora bilo 26 % 

veće nego kod poljoprivrednih traktora. 

Najveći je učinak na svim udaljenostima privlačenja 

imao zglobni traktor LPKT 40 (tablica 2). Snaga motora 

nije bila odlučna po učinak. Prema učincima može se 

zaključiti da navedeni traktori pripadaju istoj grupi. Razlika 

je učinaka ovisna o svojstvima traktora i o ljudskom 

čimbeniku. 

Istraživanje i utrošak goriva pri privlačenju drva. U 

uvjetima rada kakvi su bili za vrijeme istraživanja traktori 

troše sljedeće količine goriva: LPKT 1,045 L/m 3 , Ecotrac 

0,79 L/m 3 , Steyr 0,836 L/m 3 , Torpedo 0,724 L/m 3 . 

Traktor IMT-558 (tablica 2) primijenjen je u sličnim 

uvjetima kao i ostali gore navedeni traktori. Razlika učinka 

ovoga traktora i traktora LPKT 40 je mala, snaga motora 

je također slična, tj. 43 kW, odnosno 46 kW. Radni 

uvjeti traktora IMT-558 bili su ipak nešto povoljniji. 

Primjenom vitla s radio-upravljanjem uz rad jednog 

radnika utrošak vremena sakupljanja se smanjuje. Vrijeme 

povratka radnika do traktora nakon izvlačenja 

užeta se uštedi. Prema raznim autorima ta ušteda se kreće 

od 1,5% do 3,7% operativnog vremena. Radnik, krećući 

se iza tovara pomaže kod savladavanja prepreka, 

što doprinosi daljoj uštedi radnog vremena. 

Dnevni su učinci prikazani na slici 1. 

Slika 1. Dnevni učinci pri privlačenju drva u kasnim proredama u nizini i prigorju 

Abb. 1. Die Tagesleistungen des Holzrückens in späteren Durchforstungswäldern in der Ebene und in 

Hügelland 

246


Tablica 3. Postotni udio utrošaka vremena izvlačenja užeta i privitlavanja tovara 

Tabelle 3. Prozentanteile der Zeitaufwände des Aus- und Zuziehens des Seiles 

Tip traktora - Schleppertyp 

Radne operacije IMT558 Steyr Torpedo LPKT Ecotrac 

Ablaufabschnitte 9078 75 A 40 

Deblovna m. Sortimentna metoda 

Schaftw.R. 

Sortenrücken 

Izvlačenje % 

Ausziehen operativnih 3,8 7,4 10,3 9,3 8,2 8,1 

Dovlačenje vremena 

Zuziehen % 7,1 11,2 8,8 5,6 7,0 7,4 

Ukupno der 

Total RAZ 11,9 18,6 19,1 15,9 15,2 15,5 

U tablici 3 prikazan je utrošak vremena izvlačenja 

užeta i privitlavanja drva u postotku operativnog vremena 

za prosječnu istu udaljenost privitlavanja drva. Kod 

sortimentne metode postotni udio kreće se od 15 - 19%, 

a kod stablovne metode iznosi 12% operativnog vremena. 

Nadalje, bilo bi preporučljivo kod sakupljanja drva 

primijeniti i prijenosno vitlo. 

Sakupljanje te djelomično privlačenje drva konjima o- 

petje aktualno: Hedman ( 1986), Staaf i Wicksten ( 1984), 

Solymas (1994). Ustanovili smo daje kod sakupljanja 

jednim konjem u mladim prorednim bjelogoričnim sastojinama 

dnevni učinak za udaljenost od 50 m iznosio 

16,71 mVdan, a za 100 m 11,14 mVdan. Obujam je tovara 

iznosio 0,30 m 3 ; prosječni promjer komada 15,4 

cm, a obujam komada 0,09 m 3 . U ovdje tretiranim sastojinama 

prosječni promjer komada kretao se između 

27 cm i 31 cm, pa bi i učinci bili očekivano veći. 

Sakupljanjem pomoću konja smanjuje se gustoća 

mreže finog otvaranja i oštećenje stojećih stabala. 

PRIVLAČENJE DRVA U BJELOGORIČNIM NIZINSKIM ŠUMAMA KOD DOVRŠNE 

I OPLODNE SJEČE - 

Das Holzrücken in Waldbeständen in der Ebene, beim Endhieb und Verjüngungshieb 

U sastojini hrasta lužnjaka u šumariji Lipik provedena 

je dovršna sječa zahvata bruto drvnog obujma 

112m 3 /ha. 

Privlačenje tehničkog oblog drva obavljeno je u dvije 

varijante rada, s dva različita sredstva rada: 

• debalna metoda vuče po tlu pomoću zglobnog 

traktora Timberjack 360; 

• izvoz pomoću forvardera Kockums 850. 

U sastojini hrasta lužnjaka (šumarija Garešnica) 

provedena je također dovršna sječa, zahvata bruto drvnog 

obujma od 350 m 3 /ha. Privlačenje sortimenata tehničke 

oblovine obavljeno je pokretnom žičarom Steyr 

KSK 16, Krpan i Ivanović ( 1995). 

Podaci o sredstvima rada, tovaru i učinku prikazani 

su u tablici 4. 

Traktor i forvarder kretali su se po sječini do oborenog 

stabla, odnosno iz njih izrađenih sortimenata. Prosječna 

je udaljenost privlačenja traktorom i forvarderom 

na sječini (bez udaljenosti sakupljanja) iznosila 0,2 km, 

a na vlaci se kretala od 0,1 km, odn. 0,15 km do 0,7 km. 

Forvarder se na sječini morao izrađenim sortimentima 

približiti na dohvat dizalice. Udaljenost sakupljanja 

zglobnog traktora bila je sasvim kratka, tako daje utrošak 

vremena izvlačenja i dovlačenja užeta u prosjeku 

iznosio 5,6 % operativnog vremena. 

Međusobni razmak oborenih stabala iznosio je u 

prosjeku 18 m. U tovaru su zglobnog traktora bila dva 

debla, tako daje udaljenost sakupljanja ovoga sredstva 

privlačenja iznosila 18 m. Obzirom na obujam tovara 

forvardera i obujam drva tehničke oblovine po stablu, 

udaljenost sakupljanja forvarderom iznosila je u prosjeku 

50 m po turi, odnosno tovaru. 

Prosječni je tovar forvardera iznosio 7,76 m 3 i bio je 

93 % veći od tovara zglobnog traktora (tablica 4). 

U drugoj gore spomenutoj sastojini, pri privlačenju 

drva žičarom trase žičare su sa stajališta bile položene 

lepezasto. Najdulja je trasa bila 0,575 km, a prosječna 

247

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 243-252 

udaljenost sakupljanja 17,5 m. Ovdje je bila primijenjena 

sortimentna metoda. Obujam komada kod privlačenja 

žičarom bio je 35% veći nego kod privlačenja forvarderom. 

U tablici 4 prikazani su dnevni učinci privlačenja 

zglobnim traktorom Timberjack, forvarderom i žičarom, 

za različite udaljenosti privlačenja. Obzirom na iste, 

odn. slične radne uvjete, radni učinci su usporedivi. 

Kako se iz tablice 5 vidi, odnos učinaka forvardera i 

zglobnog traktora se s povećanjem udaljenosti povećava 

od 1,23 do 1,32, a u prosjeku iznosi 1,26. Uzrok je 

ovome tijeku odnosa značajnije smanjenje dnevnog 

učinka zglobnog traktora od učinka forvardera s povećanjem 

udaljenosti privlačenja. 

Odnos učinaka žičare i zglobnog traktora ostaje gotovo 

isti za sve udaljenosti privlačenja (1,24 - 1,22). 

Radni je učinak žičare do 3% manji od učinka forvardera 

(tablica 5). 

U zrelim sastojinama u ravnici i u prigorju drvo se 

uglavnom privlači zglobnim traktorima i forvarderima, 

Bojanin, Krpan (1994). 

Kod izbora traktora ili forvardera moraju se uzeti u 

obzir sljedeće činjenice: 

• kod privlačenja nakon dovršne sječe kreću se oba 

stroja tik do oborenog stabla, tako daje sakupljanje 

mnogo puta nepotrebno, 

• kod drugih, prethodnih etapa oplodne sječe ovi 

strojevi ne mogu ući ili djelomično ulaze u sastojinu, 

pa se drvo mora sakupiti do vlake. Za forvarder 

se sakupljanje mora obaviti drugim sredstvom, 

• sakupljanje cijelih debala dovodi do većeg oštećivanja 

stojećih stabala nego sakupljanje izrađenih 

sortimenata, odn. dijelova debala, 

• na pomoćnom stovarištu forvarder slaže izvezene 

Sortimente u visoke složajeve što olakšava utovar u 

kamione i omogućuje bolje iskorištenje površine 

pomoćnog stovarišta, 

• kod privlačenja debala traktorom može se trupljenje 

na pomoćnom stovarištu mehanizirati, a izrađeni 

sortimenti mogu se tada dobro složiti. 

Kako je gore već napomenuto, učinak forvardera je 

u prosjeku 26 % veći nego kod zglobnog traktora, međutim 

nabavna cijena forvardera je duplo veća. S obzirom 

na prednosti i mane ovih strojeva za privlačenje, 

može se u određenim okolnostima odrediti prednost 

određenog stroja. 

Nabavna cijena žičare je do dvaput veća nego forvardera, 

radni učinak je međutim isti ili do 3 % manji. U 

prvom slučaju može se primijeniti rad jednog radnika, 

dok su kod žičare zaposleni 3-5 radnika. Ako se u obzir 

uzmu samo troškovi privlačenja žičarom njezina je primjena 

u usporedbi s primjenom forvardera neekonomična. 

Privlačenje žičarom može se primijeniti bez obzira 

na vremenske prilike i bez oštećenja tla. 

Problem privlačenja drva žičarom u šumama oplodne 

sječe u ravnici potrebno je dalje istraživati. 

Nadalje je istraživano privlačenje drva u šumi oplodne 

sječe na aluvijalnim tlima Gornje Posavine, Bojanin, 

Sever (1979). Tlo na ovom području, pogotovo u 

proljeće, može biti jako blatno i tada je privlačenje drva 

nemoguće obaviti kotačnim traktorima. 

Dnevni učinci prikazani su i na slici 4. 

Slika 2. Dnevni učinci pri privlačenju drva u oplodnim sječama u nizini 

Abb. 2. Die Tagesleistungen des Holruckens Hiebsreife in der Ebene 

248

S. Bqjanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243-252 

Naša se istraživanja odnose na vuču 

debala traktorom gusjeničarem TDT 55 

u jasenovoj sastojini s oplodnom sječom 

u fazi naplodnog sijeka. Podaci o 

traktoru, tovaru i radnim učincima prikazani 

su u tablici 4. 

Snaga motora traktora gusjeničara 

bila je 33% manja nego kod zglobnog 

traktora, a debla su bila 28% tanja, tlo u 

sastojini gdje je primijenjen traktor gusjeničar 

bilo je jako blatno, a gdje je 

primijenjen zglobni traktor suho. Ipak 

je tovar traktora gusjeničara bio 24% 

veći nego zglobnog traktora. Pored toga 

nije se gusjeničar mogao približiti 

oborenim stablima (što je bio slučaj sa 

zglobnim traktorom), nego je morao 

deblo privući do vlake pomoću montiranog 

vitla. 

Gusjeničar se kretao po vlaci naizmjeničnim 

usporednim tragovima. Pri 

takvom je kretanju tlo na vlaci gusjenicama 

u izvjesnoj mjeri ravnao i tako 

vlaku održavao u prohodnom stanju. 

Dnevni učinak gusjeničara bio je 

u prosjeku 20% manji nego zglobnog 

traktora, dok je dnevni učinak žičare 

bio 52% do 55% veći (tablica 5). 

Radni učinci traktora gusjeničara 

nisu potpuno usporedivi s učincima 

zglobnog traktora, forvardera i žičare, 

zbog različitog stanja tla i tanjih stabala, 

no ipak se u odnose učinaka dobije 

određeni uvid. 

S obzirom na vremenske uvjete bilo 

bi u šumama s močvarnim terenima 

preporučljivo privlačenje drva obaviti 

traktorima po zimi, na smrznutom i više 

puta snijegom pokrivenom tlu. 

U proljeće, ako je tlo jako blatno, 

predstavlja privlačenje drva žičarom 

jedinu mogućnost i stoga je bez obzira 

na troškove privlačenja opravdan. 

Što se tiče oplodne sječe, ona sa stajališta 

uzgajanja šuma ima prednost 

pred čistom sječom. Nasuprot tome 

stoji stajalište eksploatacije šuma i zakonitosti 

primjene mehanizacije. Radi 

približavanja stajališta kao prvo bi trebalo 

umjesto stablimične uvesti grupimičnu 

oplodnu sječu. 

249


250

S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 243^252 

ZAKLJUČCI - Folgerungen 

Različitost šuma Hrvatske uvjetuje kod eksploatacije 

šuma primjenu različitih metoda i sredstava rada. 

Njihova ekološka prihvatljivost, odnosno štetni učini 

na tlo i stabla nisu jednaki. 

U ovome su radu prikazani rezultati naših istraživanja 

privlačenja oblog tehničkog drva i industrijskog drva 

utovarnih duljina u bjelogoričnim sastojinama pri 

kasnijim proredama, u ravnici i prigorju, te tehničke o- 

blovine u šumama hrasta lužnjaka i jasena s oplodnom 

sječom u ravnici. 

U sastojinama su kod kasnije prorede, kod istraživanja 

primijenjena tri adaptirana poljoprivredna kotačna 

traktora snage motora od 43 do 57 kW te dva zglobna 

traktora snage motora od 33 kW i 44 kW, uz primjenu 

sortimentne i deblovne metode. Na svakom traktoru je 

montirano dvobubanjsko vitlo. Specifično opterećenje 

zglobnih traktora bilo je 33% veće nego kod poljoprivrednih 

traktora. Nije utvrđena signifikantna razlika 

učinaka ovih dviju tipova traktora kod iste metode rada. 

Učinak poljoprivrednog traktora IMT-558 kod primjene 

deblovne metode bio je na najmanjoj udaljenosti 

privlačenja 57% veći, a na najvećoj udaljenosti 15% 

veći pri primjeni deblovne u odnosu na sortimentnu 

metodu. 

Učinak kod deblovne metode bio je od 18% (najmanja 

udaljenost privlačenja) do 4% (najveća udaljenost) 

veći kod rada dva radnika nego kod rada jednog radnika. 

Radi neoštećenja šuma, pogotovo u mlađim sastojinama, 

sortimentna metoda je u prednosti pred deblovnom 

metodom. 

Kombinacija sakupljanja drva konjima iz sastojine 

do vlake i privlačenje traktorima po vlakama može se 

primijeniti u određenim slučajevima. 

U dvjema sastojinama hrasta lužnjaka s oplodnom 

sječom, uz vrlo slične radne uvjete, primijenjena je na- 

kon dovršnog sijeka deblovna metoda privlačenja pomoću 

zglobnog traktora i sortimentna metoda pomoću 

forvardera te žičare. 

Radni učinci zglobnog traktora, forvardera i žičare u 

prosjeku stoje u odnosu: 1,00 : 1,26 : 1,23, a forvardera 

i žičare 1,00 : 0,98. Nabavne cijene zglobnog traktora i 

forvardera stoje u odnosu 1,00 : 2,00, a forvardera i žičare 

također kao 1,00 : 2,00. 

U sječno zreloj sastoj ini jasena na blatnom tlu izvlačenje 

je obavljeno traktorom gusjeničarom, uz primjenu 

deblovne metode. Iako sa 33% slabijim motorom, na 

blatnom terenu, gusjeničar je imao tovar 24% veći, a 

radni učinak mu je bio 20% manji nego kod zglobnog 

traktora. 

Radni učinak žičare bio je u prosjeku 53% veći nego 

kod traktora gusjeničara. 

Radni uvjeti u sastojini hrasta lužnjaka bili su povoljniji; 

stoga je usporedba učinaka samo približno moguća. 

U ekološkom i estetskom smislu u nizinskim i brdskim 

šumama žičare imaju prednost pred drugim sredstvima 

privlačenja. Potom slijede forvarderi ako se 

primjenjuju u uvjetima dobre prohodnosti. Štete koje će 

učiniti traktori pri privlačenju drva značajno ovise o 

uvjetima rada u sastojini, primarnoj i sekundarnoj 

otvorenosti, načinu sječe, izboru metode izrade, operativnoj 

pripremi i stalnom nadzoru rada. Sortimentna je 

metoda izrade prihvatljivija u gustim i prorednim sastojinama 

od metoda pri kojima se izrađuje oblo drvo većih 

duljina. No, štete pri eksploataciji šuma u visokoj su korelaciji 

sa znanjem i htijenjem svih izvršitelja bez obzira 

na njihovu razinu. Inženjerska uloga neupitno je najvažnija. 

LITERATURA - Literaturverzeichnis 

Boj anin, S. (1975): Izvlačenje tanje tehničke oblovine 

pomoću traktora. Drvna industrija, Nr. 11-12, 

263-269 

Bojanin, S., Krpan, A. P. B. (1994): Eksploatacija 

šuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj. 

Šum. list, Nr. 9-10, 271-282 

Bojanin, S., Sever, S. (1979): Istraživanje učinka 

traktora gusjeničara TDT, 55, kod izvlačenja duge 

oblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu. 

Mehanizacija šumarstva, Nr. 11-12, 1-11 

Hedman,H. (1986): The horse in forestry. Small Scale 

Forestry, Nr. 1, 13-17 

Krpan, A. P. B., Ivanović, Ž. (1995): Iznošenje 

trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16. 

Šum. list, Nr. 3,75-90 

Krpan, A. P. B., I vanović, Ž. (1995): Komparativna 

analiza rada traktora u proredama (znanstvena 

studija). Zagreb, s. 32 

Solymos, R. (1994): Mehren sich die Probleme bei 

der Naturverjüngung? Österr. Fztg. Nr. 6,48 

Staaf, K. A. G. and N. A. Wicksten (1984): Tree 

harvesting techniques. Martinus Nijhoff Dr W. 

Publishers. Dordrecht Boston Landcaster, p. 371 

251


ZUSAMMENFASSUNG: Die Wirtschaftswälder in Kroatien sind hauptsächlich 

die gleichaltrigen Hoch- und die Plenterwälder. Die Unterschiedlichkeit 

der Wälder bedingt für die Holzernte unterschiedliche Arbeitsverfähren 

und Arbeitsmittel. 

In dieser Abhandlung sind die Ergebnisse unserer Untersuchungen im 

Bereich des Holzrückens von Rundnutzholz und Industrieholz in Kranlängen 

in späteren Durchforstungsbeständen der Laubhölzer in der Ebene und 

Hügelland, und von Rundnutzholz in den Eichen- und Eschenbeständen des 

Verjüngungshiebs in der Ebene umfast. 

In späteren Durchforstungsbeständen wurden drei adaptierte landwirtschaftliche 

(MS von 42,7 bis 57 kW) und zwei Knickschlepper (MS 33 und 

48 kW), unter Anwendung sortenweises und schaftweises Rücken eingesetzt. 

Alle diese Schlepper wurden mit je einer Zweitrommelwinde ausgerüstet. Die 

spezifische Belastung der Knickschlepper war 33 % grösser als diejenige der 

landwirtschaftlichen Schlepper. Es wurde keiner signifikanter Unterschied 

zwischen den Leistungen von zwei Schleppertypen festgestellt. 

Die Leistung des landwirtschaftlichen Schleppers IMT-558 war für die 

kürzeste Rückedistanz 57 %, und für die gross te Distanz 15 % grösser beim 

schaftweisen, als beim sortenweisen Rücken. Die Leistung beim schaftweisen 

Rücken war von 18% (kürzeste Rückedistanz) bis 4 % (grösste Distanz) höher 

beim Zweimann- als beim Einmannarbeitsverfahren. 

Wegen der Waldschonung ist das sortenweise Rücken besonders in jüngeren 

Beständen vorteilhafter als das schaftweise Rücken. 

Der Kraftstoffverbrauch der Knickschlepper schwankte von 0,790 L/fm 

bis 1,045 L/fm, und derjenige der landwirtschaftlichen Schlepper von 0,724 

L/fm bis 0,836 L/fm, für die durchschnittliche Rückedistanz. 

Die Kombination des Vorrückens aus dem Bestand durch Pferde, und des 

Rückens mittels Schleppern auf den Rückegassen kann in gewissen Fällen annehmbar 

sein. 

In zwei Stieleichenbeständen des Verjüngungshiebs, mit sehr ähnlichen 

Arbeitsbedingung, wurde nach dem Endhieb schaftweises Rücken mittels des 

Knickschleppers, und sortenweises Rücken mittels des Rückezugs und des 

Seilkrans durchgeführt. 

Die Arbeitsleistungen des Knickschleppers, Rückezugs und Seilkrans stehen 

durchschnittlich im Verhältnis als: 1,00 : 1,26 : 1,23; diejenigen des 

Rückezugs und Seilkrans als 1,00: 0,98. 

Die Anschaffungspreise des Knickschleppers und des Rückezugs stehen im 

Verhältnis als 1,00 : 2,00, und diejenigen des Rückezugs und Seilkrans auch 

als 1,00: 2,00. 

Im hiebsreifen Sumpfwald der Esche des Verjüngungshiebs wurde fürs 

Rücken von Stämmen der Raupenschlepper angewandt. Trotz dem 33 % 

schwächeren Motor, und aufgeweichten Boden, war die Last des 

Raupenschleppers 24 % grösser, und die Arbeitsleistung nur ca 20 % 

geringer als diejenige des Knickschleppers. 

Die Arbeitsleistung des Seilkrans war um 53 % grösser als diejenige des 

Raupenschleppers. 

Die Arbeitsverhältnisse im Stieleichenbestand waren günstiger; deshalb 

ist dieser Vergleich nur annähernd möglich. 

252


UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.) 

MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI 

EUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARA 

INTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH 

{LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVAR 

Zlatko PERIĆ* 

Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je 

1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažu 

danas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski. 

Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljeni 

rezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti), 

odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživana 

svojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine 

100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena. 

Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta, 

urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavosti 

i klijavost. 

UVOD - Introduction 

Europski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj ne 

raste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kulture. 

Kulture ariša nalaze se na području Uprave šuma 

Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice, 

Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača u 

Hrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosno 

2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom, 

običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više. 

U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osnivati 

šumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine su 

neprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degredirane 

šume. Proizvodnju na takvim površinama treba 

otpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurno 

vrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata. 

Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ranom 

kulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zone 

korovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja kroz 

koju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta. 

Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla, 

ariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura. 

*Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izvadak 

iz magistarskog rada I dio 

Mješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnim 

ili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture do 

prirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajedno 

s arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve i 

jele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekta. 

U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predrastom, 

te tijekom proreda prema željenim ciljevima 

gospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kao 

prethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve do 

kraja propisane ophodnje. 

Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta koje 

bi se koristile za podizanje mješovitih kultura moraju 

biti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali visoku 

genetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time se 

može postići više koristi, stabla će biti sa smanjenim 

učešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanosti 

žice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirasta 

biti će značajna. 

Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i o- 

cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, ali 

dovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno raste 

na tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovaraju 

mu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku- 

253

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnim 

strujanjima zraka (Vidaković 1993). Europski 

ariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinama 

viših planinskih masiva, pa sve do najgornjih 

vegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visini 

razvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkoj 

razdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenog 

područja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemo 

prema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš, 

slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjski 

ariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenja 

europskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar 

1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjeniji 

je u Alpama. Horizontalno rasprostranjeno 

ariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar 

1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudne 

rase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v. 

pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jak 

utjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša na 

nadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpama 

razvile su se altitudne rase ariša na nadmorskim 

visinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečke 

šume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalna 

klima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od 

350 do 800 m. 

Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi u 

građevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji, 

kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995). 

Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana. 

Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992) 

Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992). 

Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992) 

254

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 

U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te 

potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo 

genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja 

ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura 

mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša. 

Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku 

varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj 

plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine 

100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina, 

širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne 

klijavosti sjemena ariša. 

Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj 

plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije 

Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od 

2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova 

koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka. 

Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se 

smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno 

odvođenje površinskih voda. Raspored klonova 

i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije 

ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na 

tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino 

betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969), 

te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno 

okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je o- 

krenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže. 

Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske 

plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla 

su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području 

Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u 

Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus 

stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode 

rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se. 

F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio 

na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem. 

MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods 

Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano 

je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1), 

na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim 

zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske 

šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih 

ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u 

vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine 

stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg 

stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije 

za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a. 

Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru 

plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški 

i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških 

osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje, 

punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak 

grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana, 

insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj 

grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja, 

debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti. 

Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba o- 

bratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku 

visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo. 

Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno 

je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to 

bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na 

cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri 

ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine, 

od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po 

jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od 

klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je 

minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili 

ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time 

smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim 

češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus 

je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima 

je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih 

populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti 

težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i 

potpune klijavosti. 

Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog 

instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za 

istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od 

svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su 

na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera. 

Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon 

trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki 

i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana 

energija klijavosti i potpuna klijavost na razini 

rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u 

"Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi 

od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem 

preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je 

trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je 

nakon 10 dana naklijavanja. 

Statistička obrada podataka izvršena je pomoću 

analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije a- 

nalize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu 

što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti 

na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu. 

Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti 

mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente 

varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod 

obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera, 

težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i 

LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka 

analiza varijance korštena je kod obrade podataka 

za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele 

klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih 

tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza 

pretpostavka kako su sve sredine istraživanih o- 

bilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL 

and TORRIE 1960). 

255

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 

256

Z. Perić: MEBUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5 6, CXXI (1997), 253-268 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion 

Prosječan urod češera i sjemena, izražen jeu gramima, 

a prikazan je u tablici 2 i kreće se u rasponu od 

14 040 g kod klona Vo-13 do 41 050 g kod klona Vo-8. 

Prema REGENTU (1980) u 1 kg ide 220 do 280 češera, 

a iz 100 kg češera dobije se 4 do 7 kg sjemena bez krilaca. 

ROHMEDER ( 1956) navodi kako se iz 100 kg češera 

europskog ariša može dobiti 3 kg sjemena bez krilaca. 

Koristeći ove podatke i našu procjenu i proračun, 

utvrdili smo kako je urod čistog sjemena u 1992. godini 

iznosio 37,62 kg ili 5,3 kg na 100 kg ubranih i ručno istraženih 

češera. Mi smo ubrali samo s izabranih rameta 

ukupno 45,34 kg češera, stoje bilo dovoljno za istraživanja 

koja smo proveli. Prije 1992. puni urod češera i 

sjemena bio je 1989. godine. 

Analizirjaući urod češera i sjemena po klonovima i 

rametama, možemo reći kako je urod bio pod jakim 

utjecajem okolišnih čimbenika i to prvenstveno edafskim 

čimbenicima. Za utvrđivanje edafskih razlika na 

površini plantaže provedena su pedološka istraživanja i 

utvrđeno je kako se dio sjemenske plataže nalazi u mikrodepresiji, 

u njoj je napravljen pedološki profil označen 

kao profil II, dok je pedološki presjek na povišenom 

dijelu plantaže (sjeveroistočnom) označen kao 

profil I. Povišeni dio plantaže ide sve do osamnaestog 

reda od ukupno 40 redi i na njemu je bilo više češera na 

pojedinoj rameti bilo kojeg klona nego na dijelu plantaže 

u mikrodepresiji. Neki klonovi rodili su češerima i 

sjemenom samo na tom dijelu plantaže i općenito 

zdravstveno stanje rameta svih klonova bolje je na prvom 

profilu nego na drugom. 

Prema Mayer-u (1995) pedološki opis profila I i II 

je sljedeći: 

Profil I karakteriziran je neprisutnim glejnim horizontom 

u pedološkom prerezu površinskog sloja. Ovaj 

je profil prozračan, dobrog mehaničkog sastava, praskaste 

ilovine, dobre opskrbljenosti makroelementima i 

fiziološki aktivnim kalijem i fosforom, višim sadržajem 

humusa i kiselom reakcijom. Profil I karakteriziraju 

horizonti: Of(0-2/3), P(2/3-32), Bg(32-65), 

BgC(65-85),C(85-120). 

Profil II karakteriziranje površinskim oglejavanjem 

koje upućuje na vlažniju varijantu ispod ariševih stabala 

u mikrodepresiji. To se manifestira većim učešćem 

novoformiranih sivo-maslinastih pjega u donjem dijelu 

homogeniziranog sloja tla označenog sa "P". One ukazuju 

na pojačane redukcijske procese. Površinsko oglejavanje 

nije potpuno uklonjeno agrotehničkim melioracijama 

tako, daje dio zone zakorjenjivanja u zoni podzemne 

vode, posebno u zimsko proljetnom razdoblju. Profil 

se može opisati horizontima: Of(0-3), Pg(3-20), Bg (20- 

40), BgC (40-72), C(72-110). Mehanički sastav tla je 

ujednačen. U profilu prevladvaju praškasto glinaste ilovače. 

Reakcija tla (pH/H20) pretežito je jako kisela. 

Na dijelu klonske sjemenske plantaže koja se nalazi 

u mikrodepresiji, a koja je karakterizirana profilom II, 

urod češera i sjemena je statistički značajno i neusporedivo 

manji u odnosu na dio klonske sjemenske plantaže 

gdje je tlo karakterizirano profilom I. Iz tablice 2 vidljivo 

je kako je urod češera i sjemena za 18 redova profila 

I iznosio 37,99 kg češera i sjemena, a za preostalih 22 

reda 7,45 kg. 

Tablica 2: Urod češera u plantaži prema različitim profilima 

tla. 

Table 2: Cone corp on plantation accordin to different soil 

profiles. 

PROFIL I 

Redni broj 

No. 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

17 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

31 

32 

33 

34 

35 

36 

37 

38 

39 

40 

Klon 

Clone 

Vo-3 

Vo-4 

vo-5 

Vo-7 

Vo-8 

Vo-9 

Vo-10 

Vo-11 

Vo-12 

Vo-15 

Vo-16 

Vo-17 

Vo-18 

Vo-19 

Vo-20 

Vo-21 

Rameta 

Ramet 

1-1 

15-20 

4-11 

4-15 

15-11 

4-4 

14-5 

15-11 

4-10 

4-16 

12-3 

4-3 

6-1 

13-6 

4-12 

5-11 

16-16 

4-13 

5-9 

5-19 

2-2 

3-18 

7-1 

7-17 

16-3 

17-20 

2-3 

11-6 

10-3 

14-19 

1-2 

16-5 

6-11 

10-5 

5-6 

5-16 

15-5 

4-5 

7-14 

15-21 

Težina uzorka 

(g) 

Sample weight 

170 

780 

720 

760 

630 

550 

630 

650 

460 

780 

730 

510 

590 

850 

685 

600 

560 

715 

150 

640 

760 

630 

565 

650 

695 

850 

910 

560 

850 

565 

550 

520 

670 

720 

530 

515 

560 

550 

710 

610 

257

Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

Redni broj 

No. 

41 

42 

43 

44 

45 

46 

47 

48 

49 

50 

51 

52 

53 

54 

55 

56 

57 

58 

59 

60 

UKUPNO 

Klon 

Clone 

Vo-22 

Vo-23 

Vo-24 

Vo-25 

Vo-26 

Vo-27 

Vo-28 

Vo-29 

Vo-30 

PROF. I 

PROFILI 

Rameta 

Ramet 

1-19 

5-4 

16-20 

6-4 

5-20 

14-1 

5-12 

7-19 

6-8 

1-4 

7-6 

18-2 

1-9 

4-6 

4-8 

6-20 

17-1 

1-5 

16-26 

17-4 

Težina uzorka 

(g) 

Sample weight 

570 

490 

530 

580 

640 

690 

760 

600 

530 

670 

550 

590 

750 

430 

670 

580 

760 

760 

615 

650 

37 989 g 

PROFIL II 

Redni broj 

1 

1 

3 

4 

27 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

UKUPNO 

Klon 

Vo-3 

Vo-3 

Vo-12 

Vo-13 

Vo-16 

Vo-17 

Vo-18 

Vo-19 

Vo-23 

Vo-24 

Vo-25 

Vo-26 

Vo-28 

PROF. II 

Rameta 

32-17 

32-17 

31-20 

28-9 

2-3 

39-17 

30-19 

28-7 

28-13 

37-11 

30-20 

31-8 

40-16 

37-16 

Fežina uzorka (g) 

Sample weight 

610 

610 

560 

540 

910 

500 

600 

670 

620 

575 

290 

650 

540 

700 

7 445 g 

Slika 2: 

Fig. 2: 

Ženski cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić) 

Famale flowers of European LarchFig. (Photo: Z. Perić) 

Upravo takvi slučajevi upućuju na moguće postojanje 

veće srodnosti potomstava proizvedenog u godinama 

slabe cvatnje u klonskoj sjemenskoj plantaži. Na 

slikama 2 i 3 prikazani su muški i ženski cvjetovi europskog 

ariša. 

Urod češera i sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži 

ariša ovisi osim o ekološkim čimbenicima i o genetičkoj 

sklonosti pojedinog klona u plantaži s obzirom 

na sposobnost formiranja ženskih i muških cvatova. Za 

neke klonove europskog ariša u sjemenskoj plantaži 

moglo bi se reći da su funkcionalno muški, odnosno 

ženski (M r v a 1990). Takav primjer poznat je kod crne 

johe (Vidaković iKrstinić 1985, Krstinić i 

Kajba 1991) i kod crnog bora (Mrva 1990). Prema 

Mrvi (1990), u godinama loše cvatnje takvi klonovi 

cvatu obilno bilo muškim ili ženskim cvjetovima, te tako 

uzrokuju poremetnje u omjeru između cvatova. 

258 

Slika 3: 

Fig 3: 

Muški cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić) 

Male flowers of European Larch (Photo: Z. Perić)

Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabiranje 

sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako u 

vrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonova 

koji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968). 

Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificiraju 

nepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava budućih 

kultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbridinga 

u potomstvu, češere je potrebno sakupljati u godini 

dobre cvatnje i punog uroda. Na taj način moguće 

je osigurati veći heterogenitet potomstva. 

U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod češera 

i sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultati 

pokazuju kako edafske prilike kao ekološki činitelj i- 

maju veći utjecaj od genotipa. 

Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži. 

Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard. 

Izvor varijabilnosti 

Source of variations 

Tretiranja (Ramete)- Tretmans 

Profili (Tip tla)-Soil profiles 

Greška-Error 

Total 

F58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5% 

F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1% 

Stup. slob. 

D.f. 

58 

1 

58 

117 

Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonove 

i ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada podataka 

kako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u- 

rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istraživati 

samo ako isključimo ekološke čimbenike. U o- 

vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju ramete. 

Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi do 

izražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu na 

ramete drugih klonova, a što se onda manifestira kroz 

oplodnju različitim polinatorima, odnosno kroz specifičnu 

kombinacijsku sposobnost roditeljskih parova. 

Suma kvadrata 

Sum of squ. 

2286609 

7380001 

2246649 

11913259 

Srednji kvadrat 

Mean square 

39424,3 

7380001 

38735,3 

F 

1,017 

190,52** 

Pr>F 

0,47335 

0,00001 

Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5) 

vidljivo je kako postoje statistički značajne razlike na 

razini klona samo na profilu I. 

Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urod 

sjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipova 

pokazale su se tek kada je okolinska varijanca svedena 

na minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaključiti 

kako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjemenskoj 

plantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilike. 

Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika. 

Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže. 

Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard. 


Source of variation 

Tretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones) 

Ponavljanja (Ramete)-Replications 

Greška-Error 

Total 

F24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal% 

F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5% 

Stup. slob. 

D.f. 

24 

2 

48 

74 

Suma kvadrata 

Sum of squares 

1636865 

1218104 

2930279 

5785248 

Sred.kvadrat 

Mean square 

609052,00 

68202,69 

61047,49 

Dužine češera, širine češera i njihov odnos 

F 

a gnj** 

1,117 

Pr>F 

0,00023 

0,36223 

Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov odnos 

izražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plantaži 

prikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5. 

Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskoj 

plantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u rasponu 

od 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo- 

9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, a 

kretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klon 

Vo-8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio 

2,01, a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41 

(klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klon 

Vo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7. 

Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (Negova 

Dubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijenciji, 

budući ove provenijencije karakterizira veća dimenzija 

češera u odnosu na sudetske provenijencije. 

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaturi 

(Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967, 

259

Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( I 997), 253-268 

Keiding 1968, Šindelar 1968 ) dužina češera europskog 

ariša kreće se od 15 mm kod alpskih visinskih 

altitudnih rasa, do 44 mm kod nizinskih rasa alpskog 

ariša. Kod sudetskog ariša dužina češera varira između 

15 i 25 mm (prosječno 20-22 mm). 

PremaVidakoviću (1993) nasljednost za dužinu 

češera iznosi h2 = 0,88, a Š indelaru (1992) h2=0,98, 

što znači kako je dužina češera pod visokom genetskom 

kontrolom, a time i pouzdan pokazatelj pripadnosti 

rasi. Naši rezultati pokazuju kako su češeri sakupljeni u 

klonskoj sjemenskoj plantaži kod Bjelovara u prosjeku 

10 mm duži od prosječne dužine češera sudetskog ariša 

objavljenih u literaturi. Dužina češera za 13 klonova 

sudetskog ariša u arhivu Šumarskog instituta iznosila je 

28,4 mm, što pokazuje kako se naše izmjere dužina 

češera sudestskog ariša razlikuju za 6 mm u usporedbi s 

rezultatima iz literature za sudetski ariš. Dužine i širine 

češera iz klonskog arhiva sudetskog ariša u Jastrebarskom 

manji su u usporedbi sa prosječnim vrijednostima 

iz klonske sjemenske plantaže za 4,3 mm, a što također 

upućuje da se u našoj klonskoj sjemenskoj plantaži radi 

o klonovima alpskog ariša, ali nizinske altitudne rase. 

Ovo je posebno važno naglasiti, budući se provenijencija 

sudetskog ariša na području Republike Hrvatske 

pokazala kao najbolja (Orlić iOcvirek 1989). 

Tablica 5: Dužine i širine češera (mm), te njihov odnos (LL-idex) po rametama, klonovima i kontrolnim populacijama. 

Table 5: Lengths and widths of cones (mm) and theri relation (LL-index) by ramets, clones and control populations 

Red. 

broj 

No. 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

17 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

31 

32 

33 

34 

35 

36 

37 

38 

260 

Vobroj 

Vobroj 

Clona 

No. 

3 

4 

5 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

15 

16 

17 

18 

Ra meta 

Ramet 

l-i 

15-20 

32-17 

4-11 

4-15 

18-14 

4-1 

14-15 

15-11 

4-10 

4-16 

12-3 

4-3 

6-1 

13-6 

28-19 

4-12 

5-11 

16-16 

4-13 

5-9 

5-19 

2-2 

3-18 

7-1 

7-17 

16-3 

31-20 

28-9 

17-20 

2-3 

11-6 

10-3 

14-9 

39-17 

7-2 

16-5 

30-19 

Dužina 

(mm) 

Lenght 

34,9 

33,8 

23,7 

33,9 

35,1 

35,6 

30,3 

27,4 

30,2 

31,4 

39,6 

39,6 

38,9 

36,1 

39,0 

39,1 

40,2 

40,2 

40,4 

31,5 

31,5 

23,4 

30,2 

27,8 

23,0 

32,1 

36,1 

31,9 

26,3 

32,6 

33,6 

15,7 

35,8 

31,1 

31,6 

28,9 

37,6 

32,8 

Prosječna 

dužina 

po 

klonu 

(mm) 

Average 

30,8 

34,9 

29,3 

36,8 

38,3 

40,3 

28,8 

27,0 

33,3 

26,3 

32,6 

32,5 

32,8 

33,1 

Širina 

(mm) 

15,7 

15,6 

12,4 

15,8 

15,3 

15,0 

15,6 

15,7 

16,4 

14,0 

16,5 

15,4 

17,1 

18,8 

19,2 

19,2 

17,8 

18,1 

17,0 

14,9 

14,9 

13,2 

16,0 

15,3 

13,5 

15,8 

16,3 

15,9 

14,3 

16,2 

15,7 

15,6 

16,3 

15,4 

18,5 

15,8 

15.2 

17,4 

Prosječna 

širina 

po 

klonu 

(mm) 

14,5 

15,4 

15,9 

15,3 

18,5 

17,6 

14,3 

14,9 

16,0 

14,3 

16,2 

15,6 

16,7 

15,5 

LL 

indeks 

2,22 

2,17 

1,91 

2,15 

2,29 

2,37 

1,94 

1,75 

1,84 

2,24 

2,40 

2,57 

2,27 

1,92 

2,03 

2,04 

2,26 

2,22 

2,38 

2,11 

2,11 

1,77 

1,89 

1,82 

1,70 

2,03 

2,22 

2,01 

1,84 

2,01 

2,14 

1,01 

2,20 

2,02 

1,71 

1,83 

2,47 

1,89 

Prosječna 

LL 

indeks 

za klon 

Width Average LL-index Average 

2,12 

2,27 

1,84 

2,41 

2,07 

2,29 

2,01 

1,81 

2,08 

1,84 

2,01 

2,08 

1,96 

2,14 

Red. 

broj 

No. 

39 

40 

41 

42 

43 

44 

45 

46 

47 

48 

49 

50 

51 

52 

53 

54 

55 

56 

57 

58 

59 

60 

61 

62 

63 

64 

65 

66 

67 

68 

69 

70 

71 

72 

73 

Clonal 

No. 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

Ra meta 

Raraet 

6-11 

10-5 

28-7 

5-6 

5-16 

15-5 

4-5 

7-14 

15-21 

1-19 

5-4 

16-20 

6-4 

28-13 

5-20 

14-1 

37-11 

5-12 

7-19 

30-20 

6-8 

31-8 

40-16 

1-4 

7-6 

18-6 

1-9 

4-6 

37-16 

4-8 

6-20 

17-1 

1-5 

16-26 

17-4 

Dužina 

(mm) 

Lenght 

34,1 

36,3 

37,3 

32,3 

33,3 

32,9 

35,8 

37,4 

39,7 

28,6 

36,1 

36,0 

27,8 

29,8 

30,5 

31,0 

36,9 

27,6 

27,1 

22,6 

32,3 

29,7 

30,7 

28,1 

30,8 

32,5 

28,1 

28,8 

35,8 

35,4 

36,5 

35,8 

36,6 

36,6 

36,5 

prosječna dimenzija 

češera u plantaži 

Prosječna 

dužina 

po 

klonu 

(mm) 

Average 

35,9 

32,8 

37,6 

32,3 

28,8 

32,8 

25,7 

33,7 

30,5 

30,9 

35,9 

36,6 

32,7 

Širina 

(mm) 

15,5 

17,1 

17,3 

15,7 

14,8 

15,4 

15,6 

18,5 

16,2 

15.0 

18,1 

23,6 

14,0 

16,9 

15,7 

15,1 

18,0 

15,6 

15,0 

13,0 

16,8 

14,8 

16,1 

12,9 

14,6 

14,9 

15,6 

15,6 

17,9 

16,9 

17,0 

17,3 

17,5 

17,7 

17,5 

Prosječna 

širina 

po 

klonu 

(mm) 

16,1 

15,3 

16,7 

16,5 

15,5 

16,3 

14,5 

15,9 

14,1 

16,4 

17,1 

17,6 

15,8 

LL 

indeks 

2,20 

2,12 

2,15 

2,06 

2,25 

2,14 

2,29 

2,02 

2,45 

1,91 

1,99 

1,53 

1,99 

1,76 

1,94 

2,05 

2,05 

1,77 

1,81 

1.74 

1,92 

2,01 

1,91 

2,17 

2,11 

2,18 

1,80 

1,85 

2,00 

2,09 

2,15 

2,07 

2,09 

2,07 

2,09 

Prosječna 

LL 

indeks 

za klon 

Width Average X-index Average 

2,16 

2,14 

2,25 

1,96 

1,86 

2,01 

1,77 

2,11 

2,16 

1,88 

2,10 

2,08 

2,05

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 

Tablica 6: Analiza varijance i F-test za dužine češera. 

Table 6: Analysis of varianace and F-Test for cone lengths. 



Tretiranja (Klonovi)-Tretmans (Clones) 


Greška 

Total 

F25,50 = 2,17; F2,50 = 5,06 za 1% 

F25.50 =1,73; F2,50 = 3,18 za 5% 

Stup. slob. 

D.f. 

25 

2 

50 

77 

Iz tablice 6 vidljivo je kako postoje značajne razlike 

između klonova na razini od 5% i 1% za prosječne dužine 

češera. 

Dobiveni rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu 

ovog svojstva, što se podudara s navodima u literaturi 

(Šindelar 1991, Vidaković 1993), bez obzira 

na različite ekološke čimbenike u plantaži, razlike između 

rameta nisu potvrđene. 

Širine češera europskog ariša su izgleda nešto manje 

istraživane od dužina. Rezultati naših istraživanja su 

Sume kvadrata 


1262,51 

10,87 

553,77 

1827,15 

Srednji kvadrat 

Mean square 

50,50 

5,43 

11,07 

F 

4,56** 

0,49 

Pr>F 

0,0001 

0,6151 

pokazali daje posebno mala unutarvrsna varijabilnost, 

što ukazuje daje širina češera pod strožom genetskom 

kontrolom nego okolinskom. Prosječna širina češera u 

klonskoj sjemenskoj plantaži iznosila je 16,3 mm, u arhivu 

Šumarskog instituta sudetski ariš imao je prosječnu 

širinu češera 20,7 mm, stoje za 4,6 mm više. Rezultati 

istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne 

razlike na razini od 1% i 5% u prosječnim širinama 

češera između pojedinih uzoraka iz klonske sjemenske 

plantaže (Tab. 7). 

Tablica 7: Analiza varijance i F-test za širine češera. 

Table 7: Analysis of variance and F-Test for cone width. 



Tretiranja (Klonovi)-Tratmens 

Ponavljanja (Ramete)-Replication 

Greška-Error 

Total 

Stup. slob. 

D.f. 

25 

2 

50 

77 

Sume kvadrata 

Sum od squares 

117,455 

5,142 

88,091 

210,689 

Sred. kvadrat 

Mean square 

4,698 

2,571 

1,761 

F 

2,67** 

1,46 

Pr>F 

0,0015 

0,2420 

F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%. 

F25.50 = 1,73, F2.50 = 3,18 za 5%. 

Odnos između dužina i širina češera, tj. LL-indeks, 

pokazuje oblik češera. Stoje taj odnos bliži 1, češeri su 

okrugliji, a stoje taj odnos veći od 1, češeri su više izduženi 

(Tab. 8). Prosječni LL-indeks u klonskoj sjemenskoj 

plantaži iznosi 2,05, a u arhivu za sudetski ariš 

Tablica 8: Analiza i F-test za LL-indeks. 

Table 8: Analysis and F-Test for LL-index 



Tretiranja (Klonovi)-Treatmens 

Ponavlj anj a (Ramete)-Replications 

Greška-Error 

Total 

F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal% 

F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18 za 5% 

Stup. slob. 

Df 

25 

2 

50 

77 

1,39. Ovi podaci također pokazuju kako se ovdje radi o 

dvije različite rase ariša. Češeri iz arhiva pripadaju sudetskom 

arišu i okrugliji su, dok su češeri iz plantaže 

više duguljasti i pripadaju alpskom arišu, ali nizinskoj 

altitudnoj rasi. 

Sume kvadrata 


2,08 

0,19 

2,11 

4,38 

Sred. kvadrat 

Mean square 

0,083 

0,098 

0,042 

F 

1,97* 

2,34 

Pr>F 

0,0208 

0,1071 

Dobiveni rezultati istraživanja analizom varijace 

(F-test) za odnos dužine i širine češera pokazuju kako 

postoje značajne razlike između klonova na razini 5%, 

dok na 1% ne postoje značajne razlike. Iz dobivenih rezultata 

istraživanja moguće je zaključiti da su dužine 

češera više varijabilne u odnosu na širine češera kod eu- 

ropskog ariša. Upravo zbog toga, odnos između dužine 

i širine češera je sigurniji pokazatelj varijabilnosti oblika 

češera. 

Na slici 4 prikazani su češeri ariša iz klonske sjemenske 

plantaže, dok su na slici 5 češeri sudetskog ariša 

iz klonskog arhiva u Institutu. 

261

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA. Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 

Slika 4: 

Fig. 4: 

Češeri europskog ariša iz klonske sjemenske plantaže 

arhiva Šumarskog Instituta 

(Snimio: Z. Perić) 

Cones of European Larch from the archives of the Forest 

Research 

(Photo: Z.Perić) 

Slika 5: Češeri sudetskog ariša iz klonske sjemenske plantaže 

arhiva Šumarskog Instituta 

(Snimio: Z. Perić) 

Fig. 5: 

Cones of Sudetan Larsh the clonal seed orchard from the 

archives of the Forest Research Institute 

(Photo: Z. Perić) 

Težine ] 

) češera 

Rezultati izmjera prosječnih težina 100 češera po 

klonovima u klonskoj sjemenskoj plantaži prikazani su 

u tablicama 9 i 10. Prosječna težina 100 češera za sve 

klonove iznosi 334,3 g, a kreće se u rasponu od 210,0 g 

(klonovi Vo-10 i Vo-13) do 527,5 g (klon Vo-8). Ovi 

rezultati koreliraju s rezultatima koje smo dobili za 

ukupne težine češera (Tab. 2), tj. najmanju težinu če- 

sera imao je klon Vo-13, a najveću težinu češera klon 

Vo-8. Analizirajući rezultate težina 100 češera između 

klonova u sjemenskoj plantaži (Tab. 10), kao i kontrole, 

utvrdili smo značajne razlike između klonova na razini 

od 5% i 1%. 

Ovi rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu 

težine češera, odnosno sjemena. 

Tablica 9: Prosječne težine 100 češera i 1000 sjemenki. 

Table 9: Average weights of 100 cones and 1000 seeds. 

Red 

broj 

No 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

16 

17 

Clonal 

No. 

3 

4 

5 

7 

8 

9 

Rameta 

Ramct 

l-i 

15-20 

32-17 

4-11 

4-15 

18-14 

4-1 

14-15 

15-11 

4-10 

4-16 

12-3 

4-3 

6-1 

13-6 

28-19 

4-12 

Težina 

100 

češera 

(g) 

Weight 

of 100 

cones 

121 

275 

290 

410 

340 

370 

250 

350 

340 

451 

350 

250 

600 

560 

500 

450 

560 

Prosj. 

težina 

češera 

(g) 

Average 

228,7 

373,3 

313,3 

350,3 

527,5 

Težina 

1000 

sjemena 

(g) 

Weight of 

1000 

seeds 

2,32 

4,55 

5,08 

5,00 

4,85 

5,57 

6,05 

6,59 

6,58 

7,40 

6,06 

4,51 

7,50 

7.10 

7.10 

7,58 

6,71 

Prosj. 

težina 

sjemena 

(g 

Average 

4,0 

5,1 

6,4 

6,0 

7,3 

Red 

broj 

No 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

31 

32 

33 

34 

Vobroj 

Vobroj 

Clonal 

No. 

10 

11 

12 

13 

15 

16 

17 

Rameta 

Ra met 

5-11 

16-16 

4-13 

5-9 

5-19 

2-2 

3-18 

7-1 

7-17 

16-3 

31-10 

28-9 

17-20 

2-3 

11-6 

10-3 

14-9 

Težina 

100 

češera 

(g) 

Weight 

of 100 

cones 

510 

450 

270 

100 

260 

280 

300 

170 

350 

435 

360 

210 

360 

340 

320 

320 

240 

Prosj. 

težina 

češera 

(g) 

Average 

506,7 

210,0 

250,0 

381,7 

210 

360 

330,0 

296,7 

Težina 

1000 

sjemena 

* (g) 

Weight of 

1000 

seeds 

7,53 

6,60 

4,65 

2,40 

4,50 

4,52 

6,00 

4,04 

5,56 

6,50 

5,58 

4,40 

6,00 

6,01 

6,28 

5,02 

3,52 

Prosj. 

težina 

sjemena 

(g 

Average 

6,9 

3,9 

4,9 

5,9 

4,4 

6 

6,1 

4,5 

262

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKF. RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.: Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 

Red 

broj 

No 

35 

36 

37 

38 

39 

40 

41 

42 

43 

44 

45 

46 

47 

48 

49 

50 

51 

52 

53 

54 

55 

56 

Clonal 

No. 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

Rameta 

Ramet 

39-17 

7-2 

16-5 

30-19 

6-11 

10-5 

28-7 

5-6 

5-16 

15-5 

4-5 

7-14 

15-21 

1-19 

5-4 

16-20 

6-4 

28-13 

5-20 

14-1 

37-11 

5-12 

Težina 

100 

češera 

(g) 

Weight 

of 100 

cones 

330 

350 

350 

250 

420 

360 

470 

340 

305 

335 

524 

400 

415 

260 

350 

470 

240 

250 

300 

380 

280 

380 

Prosj. 

težina 

češera 

(g) 

Average 

316,7 

416,7 

326,7 

446,3 

360,0 

245,0 

320,0 

Težina 

1000 

sjemena 

(g) 

Weight of 

1000 

seeds 

4,90 

6,00 

5,35 

4,59 

6,00 

5,54 

4,59 

5,48 

5,54 

5,52 

5,63 

5,75 

6,58 

4,30 

6,78 

6,25 

4,40 

5,00 

4,68 

5,30 

4,32 

5,60 

Prosj. 

težina 

sjemena 

(g 

Average 

5,3 

5,4 

5,5 

6,0 

5,8 

4,7 

4.8 

Red 

broj 

No 

57 

58 

59 

60 

61 

62 

63 

64 

65 

66 

67 

68 

69 

70 

71 

72 

73 

74 

75 

76 

Vobroj 

Vobroj 

Clonal 

No. 

26 

27 

28 

29 

30 

Rameta 

Ramet 

7-19 

30-20 

6-8 

31-8 

40-16 

1-4 

7-6 

18-6 

1-9 

4-6 

37-16 

4-6 

6-20 

17-1 

1-5 

16-26 

17-4 

Težina 

100 

češera 

(g) 

Weight 

of 100 

cones 

Prosj. 

težina 

češera 

(g) 

Average 

220 270,0 

210 

300 

200 276,7 

330 

260 

290 276,7 

280 

250 

457 317,3 

245 

635 

340 445,0 

360 

450 

490 443,3 

390 

334,3 

489,0 

274,0 

322,0 

Prosječna težina po klonu 

Varaždinbreg 

K ogl-Negova 

Bi iko.-Negova 

Prosječna težina po popul. 361,7 

Težina 

1000 

sjemena 

(g) 

Weight of 

1000 

seeds 

Prosj. 

težina 

sjemena 

(g 

Average 

3,92 4,4 

3,70 

3,95 

3,00 3,7 

4,19 

3,95 

4,32 4,0 

3,75 

3,80 

5,45 4,6 

4,68 

5,70 

4,69 5,0 

4,72 

6,80 

6,90 6,8 

6,70 

5,28 

7,52 

6,82 

6,99 

7,44 

Tablica 10: Analiza varijance i F-test za težine 100 češera 

Table 10: Analysis of variance and F-test for weights of 100 cones. 





Greška-Error 

Total 

F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1% 

F25,50 = 1,73, F2,50 = 3,18 za 5% 

Stup. slob. 

Df 

25 

2 

50 

77 

Možemo zaključiti kako su rezultati za težinu 100 

češera po klonovima slični urodu klonova u plantaži i 

težine 1000 sjemenki pojedinih klonova. Ovu tvrdnju 

Rezultati izmjera težina 1000 sjemenki po klonovima 

i matičnim populacijama prikazani su u tablicama 

9 i 11. Prosječna težina 1000 sjemenki za tretiranja u 

našim istraživanjima iznosi 5,3 g, a kreće se od 3,9 g 

(klon Vo-10) do 7,5 g (populacija Varaždinbreg). Drugim 

riječima rečeno, veća težina češera znači u pravilu i 

veću težinu sjemena (r=0,53), ali ne i veći urod sjemena 

po klonu (r=0,27). 

Sume kvadrata 


546276,3 

12465,3 

255969,3 

814711,0 

Težina 1000 sjemenki 

Sred. kvadrat 

Mean square 

21851,05 

6232,67 

5119,39 

F 

4,27** 

1,22 

Pr>F 

0,0001 

0,3046 

potvrđuje korelacija između težine 100 češera i uroda 

sjemena s= 0,54, a korelacija za težinu 1000 sjemenki i 

težina 100 češera je r=0,53. 

Ovdje ističemo kako težina 1000 sjemenki klona 

Vo-13 iznosi 4,4 g, te zajedno s klonom Vo-26 i Vo-10 

ima i najmanje ukupne i težine 100 češera. Prema RE 

GENTU (1972) jedan češer sadrži oko 80 sjemenki, što 

znači da za 1000 sjemenki treba od 10 do 13 češera. 

Analiza varijance pokazuje statistički značajne razlike 

između srednjih težina 1000 sjemenki klonova na 

razini od 1% i 5%, dok između rameta, odnoso ponavljanja, 

nije utvrđena varijabilnost. 

263

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

Tablica 11: Analiza varijance i F-test za težinu 1000 sjemenki 

Table 12: Analysis of variance and F-test for the weight of 1000 seeds. 





Greška-Error 

Total 

F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal% 

F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18za5% 

Stup. slob. 

Df 

25 

2 

50 

77 

Korelacija imeđu prosječne težine 100 češera i 

težine 1000 sjemenki iznosi 0,53, a između uroda sjemena 

po rametama i težine 1000 sjemenki iznosi 0,27, 

dok je korelacija između težine 1000 sjemenki i energije 

klijavosti 0,20, a kod potpune klijavosti 0,15. U našim 

istraživanjima nismo pronašli vezu između dužine 

češera i težine 1000 sjemenki. Ova korelacija iznosi 

0,06, a najteže sjeme europskog ariša nema i najbolju 

Sume kvadrata 

Sumofsquere 

75,02 

0,14 

28,53 

103,69 

Sred. kvadrat 

Mean squere 

3,00 

0,07 

0,57 

F 

5,26** 

0,12 

Pr>F 

0,0001 

0,8868 

Rezultati istraživanja energije klijavosti sjemena 

ariša po klonovima, rametama unutar klona i kontrolnim 

populacijama prikazani su u tablicama 12 i 13. 

Prosječna energija klijavosti sjemena u našim istraživanjima 

iznosi 46,5%, a kreće se od 18% kod populacija 

Bukovje - Negova, Slovenija do 72% kod klona 

Vo-15. Ovaj je klon zastupljen samo s jednom rametom, 

te zbog toga ovaj rezultat nije pouzdan. Prema 

našim opažanjima manju energiju klijavosti sjemena 

imaju rubne ramete, koje se nalaze na južnoj i jugozapadnoj 

strani. To su klonovi: Vo-3, rameta 32-12; Voklijavost, 

a ni energiju klijavosti. Ovakva korelacija za 

odnos dužine češera i težine sjemena vjerojatno je uvjetovana 

specifičnom gradom sjemenke ariša. Sjemenka 

ariša ima veoma debelu i kompaktnu sjemenu ljusku, a 

sjemenka može biti vrlo sitna i imati malo endosperma, 

tako da je ponekad vrlo mala težinska razlika imeđu 

šturog i punog sjemena. Ova karakteristika sjemena ariša 

može biti veliki problem prilikom strojnog trušenja. 

Energija 

klijavosti 

12, rameta 32-20; Vo-23, rameta 28-13. Manju energiju 

klijavosti imaju i ramete sa zapadne strane plantaže, a 

to su klonovi: Vo-7, rameta 10-3; Vo-22, rameta 1-9 i 

Vo-27, rameta 18-6. Može se pretpostaviti kako su u 

ovom slučaju unutarklonske razlike uvjetovane položajem 

ramete u odnosu na druge klonove polinatore u 

plantaži, odnosno kako su razlike uvjetovane specifičnom 

kombinacijskom sposobnosti roditeljskih parova, 

a na što još upućuje različita energija klijavosti 

kod različitih rameta istog klona (Tab. 12 ) 

Tablica 12: Klijavost po klonovima i rametama, te po kontrolnim populacijama 

Table 12: Germinability by clones and ramets, and by control populations 

Red 

broj 

No 

Clonal 

No. 

Rameta 

Ramet 

Energija 

klijavosti 

(%) 

Germinativ 

e energy 

Prosj. 

energija 

klijavosti 

po klonu 

(%) 

Average 

Klijavost 

(%) 

Prosj. 

klijavost 

po klonu 

(%) 

Germinativ Average 

Red 

broj 

No 

Vobroj 

Vobroj 

Clonal 

No. 

Rameta 

Ramet 

Energija 

klijavosti 

(%) 

Germinativ 

e energy 

Prosj. 

energija 

klijavosti 

poklonu 

(%) 

Average 

Klijavost 

(%) 

Prosj. 

klijavost 

po klonu 

(%) 

Germinativ Average 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

3 

4 

5 

7 

8 

1-1 

15-20 

32-17 

4-11 

4-15 

18-14 

4-1 

14-15 

15-11 

4-10 

4-16 

12-3 

4-3 

6-1 

13-6 

37 

59 

26 

58 

51 

53 

26 

63 

42 

69 

43 

73 

54 

52 

53 

40,7 

54,0 

43,7 

61,7 

56,0 

66,0 

72,5 

67,5 

62,5 

51,0 

56,0 

28,5 

63,5 

42,0 

69,0 

43,0 

73,5 

55,5 

52,5 

54,0 

68,5 

56,5 

44,7 

61,8 

57,0 

16 

17 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

9 

10 

11 

12 

13 

15 

28-19 

4-12 

5-11 

16-16 

4-13 

5-9 

5-19 

2-2 

13-18 

7-1 

7-17 

16-3 

31-20 

28-9 

17-20 

65 

41 

53 

43 

44 

14 

42 

25 

43 

42 

78 

50 

37 

44 

72 

45,7 

33,3 

36,7 

55,0 

44 

72 

66,0 

41,0 

56,5 

44,0 

44,0 

14,0 

44,0 

29,0 

44,0 

42,5 

78,5 

60,0 

62,5 

67,0 

72,5 

47,2 

34,0 

38,5 

67,0 

67,0 

72,5 

264

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

Red 

broj 

No 

Vobroj 

Clonal 

No. 

Rameta 

Ramet 

Energija 

klijavosti 

(%) 

Germinativ 

e energy 

Prosj. 

energija 

klijavosti 

po klonu 

F 

0,0008 

0,9898 

kos nepovoljnom staništu za ariš. Razlog tome je veća 

genetička varijabilnost nego u običnim kulturama. 

Ovaj navod potvrđuju istraživanja klijavosti europskog 

ariša u arhivu Šumarskog instituta gdje je postignuto isto 

tako visok postotak energije klijavosti (Mrva 

1994). 

Korelacija između energije klijavosti i potpune klijavosti 

jako je visoka i iznosi r=0,92. 

Rezultati istraživanja klijavosti dani su u tablicama 

12 i 14. Prosječna potpuna klijavost iznosi 48,4%, a 

kreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova do 

72,5% kod klon Vo-15 koji je zastupljen s jednom rametom. 

Ovi se rezultati podudaraju s rezultatima energije 

klijavosti (Tab. 12). 

265

Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlika 

između energije klijavosti i potpune klijavosti, osim 

kod klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućnosti 

procijeniti potpunu klijavost na temelju energije 

klijavosti. 

Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14) 

ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti na 

razini od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrđena. 

To je dokaz kako postoji dobra disperzija polena 

unutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo. 

Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijavost 

iznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koeficijent 

varijabilnosti nešto je manji kod potpune klijavosti, 

dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od energije 

klijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako je 

energija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjemena 

europskog ariša, jer se energija klijavosti može u- 

tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan. 

Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavost 

Table 14: Analysis of variance forgerminability 



Tretiranja (Klonovi )-Treatmens 


Greška - Error 

Total 77 

Stup. slob. 

Df 

25 

2 

50 

21977,72 

Sume kvadrata 

Sum of squere 

15065,76 

73,37 

6838,582 

Sred. kvadrat 

Mean squere 

602,63 

36,68 

136,77 

F 

4,4061* 

0,268 

Pr>F 

0,7658 

F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %, 

F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%. 

ZAKLJUČCI - Conclusions 

Na osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja može 

se zaključiti. 

1. Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokazala 

su kako na istraživanim svojstvima postoje 

različiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. na 

svojstva težine i veličine češera, klijavosti sjemena 

i težine sjemena jako utječe genotip (klon), 

dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utjecaj 

ima okoliš. 

2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantne 

vode, oglejavanja površinskih slojeva tla, pomanjkanje 

hranjiva u tlu uvjetuju drastično 

smanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kod 

osnivanja budućih klonskih sjemenskih plataža 

ariša treba obratiti posebnu pozornost na izbor 

lokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje. 

Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja su 

dobro opskrbljena hranjivima. 

3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platnaže 

ariša treba obratiti posebnu pozornost i na 

provenijenciju, a ne samo na selekciju plus stabala 

po fenotipu unutar jedne provenijencije. 

4. Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislu 

muške odnosno ženske fukcionalnosti igra isto 

tako veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemena, 

odnosno uzgojenih biljaka. 

5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži 

pojavljuje se svake treće do pete godine. Ukupna 

količina sabranih češera iz uroda 1992. godine 

iznosila je 684,23 kg svježih češera, a kretala 

se prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo- 

13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češera 

istrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krilaca), 

odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera. 

6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), a 

najkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječna 

dužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imao 

je klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1 

mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnos 

između dužine i širine češera (LL - indeks) kretao 

se od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7). 

Prosječni odnos između dužine i širine češera bio 

je 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditi 

kako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj provenijenciji, 

ali nizinskoj altitudnoj rasi. 

7. Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je 

334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13) 

do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemenki 

iznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g 

266

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 

(Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaždinbreg). 

Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog u 

sjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću energiju 

klijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo- 

15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Bukovje. 

Prosječna potpuna klijavost iznosila je 

48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do 

18,0 % kod populacije Bukovje. 

LITERATURA - References 

K e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards established 

for the production of hybrid larch (Larix 

eurolepis Henry). Forest Tree Improvement, 

Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25. 

Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog 

poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus 

glutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskih 

plantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb. 

Mrva, F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija in 

donosa storzev klonov evropskego mecesna v 

semens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253. 

Ljubljana. 

Mrva, F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj; 

(Conifer seed orchard in Croatia), Šumarski 

pregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje. 

Mrva, F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažama 

četinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko. 

Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu 

češera sjemenskim plantažama, Radovi, 

Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko. 

M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda 

i oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarski 

list, br 7-8, pp 203-330, Zagreb. 

Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanja 

ariša različitih provenijencija u Hrvatskoj, 

Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb. 

Oršanić,M., 1995: Uspijevanje šumskih kultura obične 

smreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora 

(Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix decidua 

Mili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse, 

Vol 32, pp 1 -89, Zagreb. 

Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201, 

Beograd. 

Šindelar, J.,1981: Heritability of some reproduction 

characteristic of european larch Larix decidua 

Mill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12: 

103-118 

Šindelar, J.,1982: Hodnota a praktička použitelnost 

plantažniho osiva. Les. prâce, 150-157. 

Šindelar, J., 1983: Evaluation of some Czechoslovak 

experimental plots of larch IUFRO 1958/59 series 

at age of 20 years. Comm. inst. forest. 

Čechoslov., 13, 59-72. 

Šindelar, J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche 

(Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten. 

IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung, 

Most, ČSFR: 275-285. 

Šindelar, J.,1992: Genetics and improvement of european 

larch (Larix decidua Mill.), Anales forestales, 

18-1, Zagreb. 

Vidako vie, M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarski 

list, br. 1-2, Zagreb. 

Vidaković,M., 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost, 

Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb. 

Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika i 

oplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište u 

Zagrebu, Liber, 505 p. Zagreb. 

Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanje 

biološke raznolikosti naših šuma, HAZU, 

Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb. 

Steel, R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles and 

Procedures of Statistics, McGraw-Hill New 

York. 

SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonal 

seed orchard has confirmed that the properties under observation are affected 

by various environmental and genotype influences. For example, the weight 

and size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influenced 

by the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affected 

by the environment. 

Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surface 

soils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and 

267

Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠAr., Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 

seed crops. This is why particular attention should be paid to the choice of location 

and to pedological indicators in establishing future clonal seeds orchards. 

Deep, well-aerated soils which are rich in nutrients should be 

favoured. 

In setting up a future clonal seed orchard, special attention should be paid 

to the provenance, and not only to the selection of plus-trees per phenotype 

within a provenance. 

The sex of selected plus-trees in the sense of their male or female functioning 

also plays an important role in the amount and quality of seed yield, that is, 

of raised plants. 

A full seed crop in a clonal seed orchard occurs every three to five years. 

The crop of 1992 yielded a total of 684.23 kg of fresh cones, ranging from 

14.04 kg (Clone Vo-13) to 41.50 kg (Clone Vo-8) on average. The amount of 

3 7.62 kg of pure seeds (without wings) were obtained from the collected cones, 

or 5.5 kg of seed from 100 kg of cones. 

Clone Vo-9 had the longest cones (40.3 mm), and clone Vo-25 the shortest 

(25.7 mm), while the average cone length was 32.7 mm. Clone Vo-8 yielded the 

widest cones (18.5 mm), and clone Vo-27 the narrowest (14.1 mm), the average 

width being 16.3 mm. The lenght-width ratio (LL-index) ranged from 1.77 

(Clone Vo-25) to 1.41 (Clone Vo-7). The average ratio between the length and 

width of the cone was 2.95. The dimensions of the cones point to the fact that 

the clones from the orchard belong to the Alpine provenance, but of the lowland 

altitudinal race. 

The average weight of 100 fresh cones was 334.3 g, and ranged from 210.0 

g (Vo-10 and Vo-13) to 527.5 g (Vo-8). The average weight of 1000 seeds was 

5.3 g, ranging between 3.9 g (Vo-10) to 7.5 g (controlpopulation Varaždinbreg). 

The average germinating energy of the seed collected in the seed orchard 

was 45.6%. The highest germinating energy, amouting to 72.0%, was displayed 

by Clone Vo-15, and the lowest, of 18.0%, by the control population 

Bukovje. The average full germinating vigour was 48.4%, and ranged from 

72.5% in Clone Vo-15 to 18.0% in the Bukovje population. 

268

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276 

UDK 630* 175.272:181.2.001 

PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - U 

ZAGREBAČKIM PARKOVIMA 

THE CONTRIBUTION TO THE INTRODUCTION AND ACCLIMATIZATION OF EXOTIC WOODY 

PLANTS - DECIDUOUS TREES - IN PARKS OF ZAGREB 

Mato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIĆ - BEVILACQUA** 

SAŽETAK: Studij parkovnih površina proveden je u osam starih zagrebačkih 

parkova i dva stara privatna vrta u predjelu Tuškanca. 

Višegodišnja opažanja životnih pojava i mjeranja obavljena su na šest egzotičnih 

vrsta listača: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra, 

Magnolia acuminata, Quercus rubra i Tilia americana, koje su podrijetlom iz 

Sjeverne Amerike, dok je jedna vrsta - Sophora japonica - samonikla u Kini i 

Koreji. Istraživanja su obuhvatila stupanj zastupljenosti, opću vitalnost, koja 

je ocijenjena na temelju visinskog i debljinskog prirasta kao i zdravstvenog 

stanja, te/enološka motrenja za šest glavnih fenofaza - od početka vegetacije 

do opadanja lišća. 

Glede praćenja njihove aklimatizacije na uvjete zagrebačkog područja tijekom 

dužeg razdoblja, opće vitalnosti i otpornosti na urbana onečišćenja, 

pokazalo se da se sve istraživane egzote uspješno koriste u našoj hortikulturnoj 

praksi. Međutim, ovim istraživanjima dobiven je uvid i o proizvodnosti 

dviju vrsta Celtis occidentalis i Sophpra japonica kojima bi trebalo ispitati konačnu 

vrijednost i za potrebe silvikulture. Juglans nigra i Quercus rubra mogu 

se smatrati dvijema od važnih egzota u našoj zemlji koje već imaju svoju primjenu 

i u našem šumarstvu. 

Ključne riječ i : drvenaste egzote, Us tace, introdukcija, aklimatizacija, 

opća vitalnost i/enološka opažanja. 


Šume su najvrijednije prirodno dobro Hrvatske, a 

pokrivaju oko 35% cjelokupne površine Republike Hrvatske. 

Naša je zemlja poznata kao relativno bogata prirodnim 

šumama, koje spadaju u najočuvanije šumske 

ekosustave Europe. U našoj zemlji šume se nalaze u 

kontinentalnom, mediteranskom i submediteranskom 

području, a ova velika raznolikost stanišnih prilika omogućava 

i pridolazak većeg broja vrsta drveća i grmlja. 

Slijedom navedenoga postoji i mogućnost za veliku introdukciju 

egzota koje pripadaju raznim klimatima. 

*Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićev trg 9a, Prirodoslovnomatematički 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

**Mr. se. Branka Jurkovic-Bevilacqua, Vankina 6, Zagreb 

Također ovakvi uvjeti omogućuju da naše urbane sredine 

i okolina koriste veliku raznolikost biljnog bogatstva 

svijeta. 

Poznato je da se egzote unose zbog dva osnovna razloga. 

Prvi je estetski razlog, a on je itekako važan u o- 

snivanju i izgradnji parkova te ozelenjavanja naselja. 

Izbor se obavlja prema osobinama drveća i grmlja kao 

što su: opći izgled, uzrast, boja, oblik, veličina listova, 

cvjetova i ploda, vrijeme cvatnje i prolistavanja, oblik i 

boja kore itd. Drugi je privredni razlog koji dolazi do 

izražaja u gospodarenju šumama. Ovdje se biraju one 

vrste egzota koje imaju veću ili donekle istu vrijednost 

kao i domaće vrste. Izbor egzota za estetske potrebe 

mnogo je slobidniji i širi u odnosu na njihov izbor za 

269

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276 

privredne potrebe, te je stoga i broj unesenih uresnih 

egzota mnogo veći. Također, znamo da geografski položaj, 

orografska struktura i raznolikost klime naše zemlje 

povećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota. 

Nažalost, koliki je broj drvenastih egzota danas u 

Hrvatskoj ne može se točno navesti, jer ne raspolažemo 

takvim podacima. Pretpostavlja se da se radi o više stotina 

vrsta. Međutim, taj broj svake godine raste. Hortikulturna 

poduzeća u našoj zemlji unose godišnje izvjestan 

broj novih vrsta iz europskih srodnih poduzeća. 

Nove vrste koje se unose prije svega su velike dekorativnosti, 

što im osigurava komercijalni učinak, dok se o 

njihovoj ekologiji malo zna. Uvezene vrste uglavnom 

su nove za naše podneblje, jer prethodnog iskustva o 

ponašanju tih vrsta nije bilo, te su zato one interesantne 

u eksperimantalnom smislu. 

Svakako jedna od važnih zadaća je inventarizacija 

postojećeg drvenastog biljnog materijala u našim parkovima 

i nasadima. Takvu inventarizaciju obavio je 

Jurković (1987) u ukupno 16 starih zagrebačkih parkova 

i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca. Obavljeno 

dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda 

pokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba 

uglavnom uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae 

- 95, Angiospermae - 297) drvenastih egzota. 

Fitogeografska analiza egzota pokazuje dominaciju 

elemenata iz Azije - 60,75%, u usporedbi s onima iz 

Sjeverne Amerike - 36,78%, Euroazije - 1,65%, Južne 

Amerike - 0,41% i sjevernih dijelova Afrike - 0,41%. 

U izučavanim parkovima obavljalo se kroz više desetljeća 

i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i 

biotske čimbenike, tako da pojedini primjerci jedne vrste 

predstavljaju vrlo vrijedan selekcijski materijal. 

Ovim radom nastojimo dati daljnji prilog aklimatizaciji 

i općoj vitalnosti nekih egzota uzgajanih u starim 

parkovima i vrtovima Zagreba. Stečena iskustva uzgojem 

drveća mogu poslužiti veoma korisno kod osnivanja 

i podizanja novih nasada, parkova i park-šuma. Također, 

izučavanjem vrsta u starim parkovima možemo 

zaključiti koje unesene vrste drveća zaslužuju da se u 

našim ekološkim prilikama prošire u vlastite šumske 

kulture. Isto tako nastojimo u ovome radu prikazati kako 

izučavani parkovi daju svojim vrijednim sjemenskim 

materijalom i genetskim fondom dobar uvid što 

može biti od znatne koristi kod razmnožavanja pojedine 

vrste. Zatim, glede ekoloških, bioloških, tehničkih i 

estetskih svojstava, izučavani stari parkovi pružaju dobru 

osnovu i daju mogućnost za studiozno rješavanje 

problema uzgoja drveća visoke kvalitete, za potrebe našeg 

šumarstva i hortikulture. 

Studij starih parkovnih površina obavljen je u osam 

zagrebačkih parkova: Strossmayerov trg, Botanički vrt 

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučulišta u 

Zagrebu, Rooseveltov trg, Trg kralja Petra Krešimira 

IV, park Ribnjak, Mirogoj, park-šuma Maksimir, parkšuma 

Tuškanac, zatim u dva starija privatna vrta u predjelu 

Tuškanca (Tuškanac broj 15 i 100). 

Odabirući drvenaste egzote za ova istraživanja, nastojalo 

se da to budu vrste drveća malih zahtjeva, odnosno 

da imaju široku ekološku valenciju ili širok ekološki 

raspon. Također, odabrane su one vrste koje se uzgajaju 

već više desetljeća (40-110 godina) na zagrebačkom 

području. Slijedom navedonoga, kao materijal korištene 

su ove vrste drveća: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, 

Juglans nigra, Magnolia acuminata, Quercus 

rubra, Sophorajaponica i Tilia americana. Rodovi i vrste 

prikazani su abecednim redom znanstvenog naziva 

rodova i vrsta. 

Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste, 

sinonime i porodicu, zatim narodni naziv ili latinsko 

ime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološke 

osobitosti i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodnom 

arealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilnost, 

važnost introducirane vrste, iskustva o uspijevanju 

egzote u kulturi i hortikulturi u Europi kao i drugim 

270 

MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methods 

gradovima naše zemlje, navodimo korištenjem literature 

u ovome radu. 

Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovima 

i vrtovima pojedine vrste opisana je na sljedeći 

način: vrlo rijetko - zabilježena 1 do 15 biljaka; rijetko - 

zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50 

biljaka i vrlo često - označava nazočnost pojedine vrste 

s više od 50 primjeraka. Za svaku vrstu navodi se nalazište 

i glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsni 

promjer, približna statost, broj stabala i fruktifikacija. 

Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog 

prirasta kao i zdravstvenog stanja svakog primjerka 

pojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svake 

vrste prikazana s tri stupnja te ocijanjena i označena 

znakovima na ovaj način: 

x = nezadovoljavajuća, 

xx = zadovoljavajuća i 

XXX = dobra opća vitalnost. 

Za sve izučavane vrste, izuzev Celtis occidentalis, 

obavljena su fenološka opažanja za šest glavnih fenofaza: 

početak vegetacije, listanje, cvjetanje, sazrijevanje 

plodova, mijenjanje boje i opadanje listova. Fenološka 

opažanja obavljena su na više primjeraka iste vrste (vrijednosti 

su uzimane prosječno) najednom nalazištu ili 

na pojedinom primjerku, ukoliko su ovi usamljeni na

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - .. Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276 

jednom nalazištu. Za pojedine primjerke starost je 

određivana na temelju postojeće dokumentacije, ako 

smo raspolagali ovim podacima, odnosno, uzeti su, radi 

orijentacije o starosti, s nekoliko različitih vrsta stabala 

uzorci Pressler-ovim svrdlom. 

Osobna zapažanja i zaključci u ovome radu baziraju 

se na višegodišnjim opažanjima životnih pojava i opće 

vitalnosti izučavanih vrsta. Također su osobna zapaža- 

GLEDITSIA TRIACANTHOS 1. (= G. spinosa 

Marsh.); Caesalpiniaceae - američka gledičija, trnovac. 

Stablo do 45 m visoko i promjera do 2 m. Areal zanja 

i zaključci uspoređivani s podacima iz literature za 

područja na kojima se opisane vrste uzgajaju više desetljeća, 

a u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkim 

uvjetima. 

Slijedom dobivenih rezultata, nastojimo dati ocjenu 

o uspješnosti i mogućnosti uzgoja unesene egzote, a za 

potrebe šumarstva i hortikulture u ekološkim prilikama 

naše zemlje. 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion 

CELTIS OCCIDENTALS L.; Ulmaceae - obični 

američki, crveni koprivić. Drvo visoko do 35 m, prostrana 

areala u istočnoj i srednjoj Sjevernoj Americi, a 

najviše oko rijeke Mississippi i njenih pritoka. Raste 

dosta brzo. Otporan je na mraz te veoma otporan na sušu 

i gradske uvjete. Ova je vrsta svjetla, a može rasti i 

na zaslanjenim tlima. 

S obzirom na prilično veliki areal, opisano je nekoliko 

botaničkih varijeteta. 

Introduciran je u Francusku 1636. Otporniji je prema 

nizkim temperaturama od našeg koprivića (C. australis) 

te se u nasadima srednjih i sjeverno-europskih 

zemalja uspješno i često uzgaja. U Slovačkoj je zabilježeno 

u parkovima 400 primjeraka, starosti između 

10-140 godina. Najstariji primjerci, između 120-140 

godina imaju visinu 10-16 m i promjer od 96-120 cm 

(Benčat, 1982.). 

U našoj se zemlji nalazi dosta često u parkovima, 

osobito u krajevima gdje se osjeća jači utjecaj kontinentalne 

klime. 

U istraživanim zagrebačkim parkovima zabilježene 

su manje skupine na šest lokaliteta, gdje je nazočan 31 

primjerak (tab. 1.1.). 

Najljepše stablo - visine 18,0 m i prsnog promjera 

76,0 cm - izmjereno je u parku na Rooseveltovom trgu, 

dok primjerak isto tako dobrih dimenzija (visina 14,5 

m, promjer 72,0 cm) raste u parku na Trgu kralja Petra 

Krešimira IV (si. 1). Međutim, analizom dendrometrijskih 

podataka prikazanih u već spomenutoj tablici, 

vidimo daje proizvodna sposobnost i vitalnost stabala 

dobra i na drugim nalazištima. Također, na svim nalazištima 

stabla redovito cvatu, a u jesen donose zrele 

plodove. 

U Zagrebu smo američki koprivić zapazili i na više 

drugih lokaliteta. Manje skupine starijih stabala vrlo 

dobre vitalnosti i uzrasta nalaze se u Vinkovićevoj ulici, 

drvered u Harambašićevoj ulici, uz Mirogojsku cestu i 

dr. Također, mlađi primjerci ove vrste često su prisutni i 

u parkovima Novog Zagreba (Zapruđe, Utrine, Siget). 

uzima petnaestak država na istoku SAD, od područja 

Pennsylvanie do Nebraske i od Texasa do države 

Mississippi, s težištem u ravnicama oko srednjeg toka 

Mississippija i donjih tokova njenih pritoka, na prirodnom 

staništu raste na dubokim, plodnim, aluvijalnim, 

svježim ili vlažnim tlima. U južnom području rasprostranjenosti 

dolazi do 750 m nadmorske visine. 

Slika l.Celtis occidentalis, park na trgu Petra Krešimira IV, Zagreb. 

Fig.l. Celtis occidentalis, park on square of Petra Krešimira IV, 

Zagreb. 

Foto: M. Koman 

Raste dosta brzo. Korijenov je sustav širok i dubok. 

Razmnožava se sjemenom. Počinje plodonositi već oko 

desete, a rodi gotovo svake godine. 

271

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAĆE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276 

Tablica - Table 1. PREGLED NALAZIŠTA I POKAZATELJA VITALNOSTI - Survey of localities and indicators of vitality 

Nalazište 

Locality 

1 

Strossmayerov 

trg 

Botanički vrt 

Rooseveltov 

trg 

Trg Petra 

Krešimira IV 

Park Ribnjak 

Mirogoj 


Park Ribnjak 

Mirogoj 

Park-šuma 

Maksimir 

Tuškanac 100 

Park Ribnjak 

Mirogoj 

Park-šuma 

Maksimir 

Park-šuma 

Tuškanac 


Park Ribnjak 

Broj 

biljaka 

No. of 

plants 

2 

4 

4 

3 

3 

7 

10 

3 

4 

5 

3 

1 

6 

6 

4 

10 

3 

0 

Promjer: 

od-do 

Diameter: 

from-till 

3 

34,0-70,0 

26,0-50,0 

54,0-76,0 

60,0-72,0 

32,0-40,0 

32,0-52,0 

66,0-78,0 

42,0-50,0 

28,0-36,0 

44,0-56,0 

cm 

(x) 

cm 

(x) 

4 

Visina: 

od-do 

Height: 

from-till 

5 

m 

(x) 

m 

(x) 

6 

1.1. CELTIS OCCIDENTALIS 

48,0 11,0-13,0 12,0 

34,5 

64,0 

64,7 

36,0 

36,7 

10,0-12,0 

17,0-18,0 

12,5-14,5 

7,0-10,0 

10,5-12,5 

11,0 

17,6 

13,5 

7,8 

11,5 

1.2. GLEDITSIATRIACANTHOS 

71,4 23,0-25,5 23,8 

44,0 

32,4 

52,0 

102,0 

18,0-22,0 

14,0-1.5,0 

19,0-22,0 

19,3 

14,6 

20,3 

26,5 

Fruktifikacija 

Fructification 

1.3. GLEDITSIATRIACANTHOS f. 1NERMIS 

32,0-42,0 37,7 18,0-20,0 19,3 + 

28,0-36,0 

44,0-70,0 

40,0-62,0 

52,0-66,0 

42,0-62,0 

32,4 

53,5 

46,0 

14,0-15,0 

18,0-22,0 

17,0-22,5 

14,6 

20,3 

18,8 

1.4. JUGLANS NIGRA 

58,0 22,5-25,5 23,7 

52,0 

22,5-24,5 

23,5 

1.5. MAGNOLIA ACUMINATA 

7 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

Približna 

starost 

Approximate 

oldness 

8 

60 

55 

75 

60 

40 

50 

100 

50 

40 

85 

110 

50 

40 

100 

85 

Opća 

vitalnost 

Generally 

vitality 

Botanički vrt 1 56,0 17,5 + 100 XXX 


Park Ribnjak 

Mirogoj 

Park-šuma 

Tuškanac 


Trg Petra 

Krešimira IV 

Park Ribnjak 

Mirogoj 

Tuškanac 15 

2 

5 

6 

2 

5 

1 

5 

1 

2 

34,0-44,0 

40,0-60,0 

38,0-46,0 

46,0-74,0 

42.0-62,0 

- - 

44,0-66,0 

62,0-70,0 

1.6. OUERCUS RUBRA 

39,0 18,0-20,0 19,0 

52,4 

41,7 

60,0 

18,0-23,0 

14,0-18,0 

18,0-21,5 

21,4 

16,3 

19,8 

1.7. SOPHORA JAPONICA 

49,2 17,0-22,0 18,8 

44,0 

51,0 

56,0 

66,0 

- - 

16,0-21,0 

16,5-19,5 

15,5 

15,8 

17,5 

18,0 

1.8. TILIA AMERICANA 

Botanički vrt 2 54,0-56,0 55,0 16,0-18,0 17,0 + 85 XXX 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

+ 

80 

70 

55 

50 

45 

60 

100 

55 

90 

75 

110 

9 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

XXX 

272

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 269-276 

U Europu (Engleska) unesen je 1700. i sada je vrlo 

česta vrsta u parkovima i drvoredima južne i zapadne 

Europe. U Slovačkoj zabilježeni su primjerci starosti 

100 - 150 godina; imaju visine između 19 i 20 m te prsne 

promjere od 90 do 134 cm (BenČat, 1982.). U našoj 

je zemlji gledičija dosta česta u parkovima i drvoredima; 

rjeđe se nalazi kao primiješana vrsta u šumskim 

kulturama. 

U istraživanom području Zagreba evidentirano je 16 

primjeraka različite starosti - od 40 do 110 godina - na 

nekoliko lokaliteta (tab. 1.2.). Najstariji primjerak ima 

visinu 26,5 m i promjer 102,0 cm, a raste u vrtu kuće 

Tuškanac 100. 

Fenologija. Gledičija započinje vegetaciju sredinom 

travnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja, 

a tada se pojavljuju i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevaju 

u rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe boje, 

duge 30 - 40 cm i vise na granama - obično do sredine 

veljače. Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajem 

rujna, dok opadanje listova traje prosječno od treće 

dekade listopada do polovice studenoga. 

GLEDITSIA TRIACANTHOS F INERMIS Wild. 

gotovo je u svemu kao tipična vrsta, ali je bez trnova. 

Pretpostavlja se daje ova forma bržeg rasta i da bolje 

podnosi niske temperature. Introducirana je u Europu 

oko 1798. Za istraživano područje Zagreba pregled 

nalazišta i pokazatelja vitalnosti iznosimo u tablici 1.3. 

JUGLANS NIGRA 1.; Juglandaceae - crni orah. Drvo 

visoko do 50 m i promjera do 3 m, s vrlo širokim arealom 

u atalntskom dijelu Sjeverne Amerike. Područje 

njegove rasprostranjenosti je između poluotoka Floride 

i Kanade (jugoistočni Ontario), na zapad do Minnesote 

i Texasa, a do 700 (1000) m nadmorske visine. Optimalno 

uspijeva u području rijeke Ohio u državama Virginia, 

Kentucky, Indiana i Ohio. Na ovom prostranom 

području klima se mijenja od čisto kontinentalne do 

blago oceanske s puno oborina. Na svojim prirodnim 

staništima crni orah raste prvenstveno u nizinama, na 

dubokim, bogatim i vlažnim tlima. Dolazi u mješovitim 

sastojinama zajedno s vrstama: Liriodendron tulipifera, 

Fagus grandifolia, Gymnocladus dioicus, Fraxinus 

americana, Ulmus americana i dr. Rjeđe tvori čiste sastojine. 

Za optimalan razvoj traži duboko, rahlo, svježe pjeskovito-ilovasto 

ili humusno-pjeskovito tlo i aluvijalne 

nanose. Ne uspijeva u plitkim te suhim, suviše mokrim 

i teškim tlima. 

Stabla uzrasla na osami počinju rađati sjemenom 

već i desetoj godini, u sklopu nešto kasnije. Rodi svake 

ili svake druge godine. Klijavost sjemena iznosi 80 - 

90%. Mlade biljke već u prvoj godini razvijaju dugu 

žilu srčanicu i do 0,85 m dugačku. Izbojna snaga panjeva 

i izdanačka snaga korijenja je velika. 

Crni orah je izrazita vrsta svjetlosti; teško podnosi 

zasjenu, osobito u odraslo doba. Raste brže od hrasta 

lužnjaka i kitnjaka. Po otpornosti na mraz bolji je od 

običnog oraha, iako, dok je mlad, često strada od ranih i 

kasnih mrazova. Može doživjeti starost do 400 godina. 

Poznat je hibrid između crnoga i običnog oraha 

(Juglans x intermedia) koji je važna šumsko-uzgojna i 

dekorativna vrsta. U Sjevernoj Americi postoje i križanci 

između Juglans nigra i Juglans cinerea. 

Crni orah unesen je u Europu (Engleska) 1629. i široko 

je rasprostranjen u kulturama, parkovima i drvoredima. 

U Slovačkoj se kultivira od 1770. godine, gdje 

dolazi u kulturama i kao česta parkovna vrsta. Ovdje su 

zabilježeni primjerci visine 32 m i prsnog promjera 162 

cm, a starosti od oko 180 godina (Benčat, 1982.). U 

našoj zemlji se isto tako uzgaja u šumskim kulturama i 

kao dekorativna vrsta u parkovima i nasadima. Krajina 

(1973) navodi dobre rezultate analizirajući kulture 

crnog oraha u istočnoj Hrvatskoj. Prema istom autoru, 

kulture crnog oraha u nas najvećim se dijelom nalaze 

na sjeverno-istočnom području istočne Slavonije, 

na prostoru između Vinkovaca, Vukovara, Iloka i Tovarnika, 

a manjim dijelom u Baranji. 

U istraživanom području Zagreba zabilježeno je 

samo pet stabala na dva nalazišta (tab. 1.4.). Prosječna 

visina iznosi 23,7 m, a promjer debla je 58,0 cm za tri 

stabla analizirana u arboretumu Botaničkog vrta, dok 

dva, nešto mlađa stabla u parku Ribnjak, imaju visinu 

23,5 m i prsni promjer 52,0. Primjerci plodonose sjemenom 

koje je dobre klijavosti. Dobro se prirodno pomlađuju 

generativnim putem. U Zagrebu, izvan područja 

istraživanja, zapazili smo crni orah i to 21 stablo dobre 

vitalnosti u drvoredu ulice Črnomerec. 

Fenologija. Crni orah počinje listati u drugoj polovici 

travnja, a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada, s 

pojavom prvih jesenskih mrazova. Cvjetni pupovi razvijaju 

se odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva u 

drugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp je 

u zrelosti crn i ne odvaja se od endokarpa kao kod običnog 

oraha. U ranu jesen lišće poprima zlatnožutu boju i 

naglo opada pojavom prvih mrazova. 

MAGNOLIA ACUMINATA 1.; Manoliaceae - američka 

magnolija. Do 30 m visoko drvo, promjera više od 

1 m, iz istočnoh dijela Sjeverne Amerike (od države 

New York do sjeverne Floride i na zapad do Illinoisa i 

Arkansasa). Introducirana je u Englesku 1736. i često 

se kultivira u nasadima unutrašnjih krajeva Europe. 

Međutim, u našoj zemlji rijetko je uzgajana vrsta, koja 

uglavnom dolazi u dendrološkim kolekcijama. 

U arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu nalazi se 

primjerak visine 17,5 m i prsnog promjera 56,0 cm (tab. 

1.5.). Stablo redovito plodonosi sjemenom koje je klijavo. 

Mlade biljke proizvedene iz sjemena brzo se razvijaju 

na sunčanom pložaju i pokazale su se otporne pre- 

273

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - ... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 269-276 

ma niskim zimskim temperaturama. S obzirom da ova 

vrsta magnolija podnosi najžešću zimu, zaslužuje pozornost 

u oplemenjivačkim radovima. Izvan područja 

istraživanja zapaženi su mlađi primjerci ove vrste u 

parkovima Novog Zagreba (Utrine). 

Fenologija. Ova magnolija cvate poslije listanja, a 

stoje osobina američkih magnolija, dok se općenito za 

azijske može reći da cvatu prije listanja. Zelenkastožuti 

cvjetovi koji su manje ugledni pojavljuju se potkraj svibnja, 

dakle poslije listanja. Plodovi dozrijevaju u drugoj 

polovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusom 

ispadaju iz skupnog ploda početkom listopada i vise na 

dužim nitima. Listovi poprimaju smeđe tonove tijekom 

listopada i brzo opadaju pojavom jačih mrazova. 

QUERCUSROBUR 1. (= Qu. borealis Michx.); Fagaceae 

- crveni hrast. Stablo do 30 (45) m visoko i prsnog 

promjera do 2 m. Areal obuhvaća gotovo sve istočne 

države SAD i jugoistočni dio Kanade. Godišnje oborine 

u tome području veće su od 800 mm, a u pojedinim 

predjelima iznose i 2000 mm. U području njegove prirodne 

rasprostranjenosti dolazi do 1000 (1600) m nadmorske 

visine. 

Crveni hrast ima veliku ekološku amplitudu, lako se 

prilagodava različitim klimatskim i terenskim prilikama. 

Prema Schenck-u(1939) ovaj hrast je, s obzirom 

na klimu, najprilagodljiviji od svih američkih hrastova. 

Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu, 

zimske studeni i kasne mrazove crveni je hrast otporniji 

od hrastova lužnjaka i kitnjaka. Zasjenu bolje 

podnosi od domaćih hrastova. Glede tla malih je zahtjeva. 

Dobro uspijeva na stojbinama šume kitnjaka i običnog 

graba, gorske bukove šume i šume cera i sladuna. 

Raste brže od lužnjaka i kitnjaka; uspijeva i na vrlo siromašnim 

tlima koja mogu biti i kisela; slabo prirašćuje 

na tlima koja su bogata vapnom. Najbolje mu odgovara 

pjeskovita ilovača, osobito svježa. 

Ako se uzme u obzir daje njegov prirodni areal velik, 

razumljivo je da postoji više varijeteta ove vrste. 

Ovaj je hrast poslužio kao partner na kontroliranoj 

meduvrsnoj hibridizaciji hrastova (Qu. macranthera x 

Qu. borealis var maxima). Ovaj križanac - smatra se - 

ima pojavu heterozisa. 

Crveni hrast introduciran je u Europu (Švicarska) 

još davne 1691. U nas, kao i široko u Europi, pretežno 

se uzgaja kao dekorativna vrsta brzog rasta. Osim toga, 

crveni hrast predstavlja perspektivnu vrstu za uzgoj u 

šumskim kulturama. Starijih kultura ima u Njemačkoj, 

Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj i 

srednjoj Švedskoj i dr. Umjetno proširen u navedenom 

području crveni hrast se uzgaja na različitim geološkim 

podlogama i tipovima tla te u raznim reljefnim i klimatskim 

uvjetima. Prema istraživanjima Prpića i dr. 

( 1981 ), koja su obavljena u kulturama crvenog hrasta u 

Hrvatskoj, najbolji visinski i volumni rast u istraživanim 

kulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i običnog 

graba. 

Na istraživanim zagrebačkim parkovnim površinama 

crveni hrastje vrlo rijetko prisutan (tab. 1.6.). Analizirano 

je 15 primjeraka, starosti između 45 - 60 godina. 

Stabla su dobre vitalnosti i zdravstvenog stanja, osim 

dva primjerka u park-šumi Tuškanac kod kojih je zapaženo 

sušenje većeg broja grana. Međutim, u novim, 

odnosno, novijim parkovima Zagreba npr. Zapruđe, 

Utrine, Dugave, Sopot, Siget, Trnsko, crveni hrast je 

česta vrsta, koja se ovdje odlično razvija. 

Fenologija. Crveni hrast počinje prelistavanje prosječno 

u drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvaraju 

se sredinom svibnja. Žir dozrijeva sredinom listopada 

druge godine. Ujesen lišće poprima različite nijanse 

svih crvenih do bakrenih tonova, a postupno opada prosječno 

od sredine listopada do kraja studenog. 

SOPHORA JAPONICA 1. (= Styphnolobium japonicum 

Schott); Fabaceae -japanska sofora. Raste kao drvo, 

do 25 (30) m visoko, na području Kine i Koreje (ne 

Japan, iako bi se to po imenu moglo zaključiti); u Japanu 

je ima mnogo, ali je tamo kultivirana. Na prirodnim 

nalazištima sofora se najčešće javlja pojedinačno, 

a vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Najčešće dolazi s vrstama: 

Morus alba, Broussonetia papyrifera, Ginkgo 

biloba, Koelreuteria panniculata, Phelodendron amurense, 

Paulownia tomentosa i drugima. 

Sofora je brzorastuća vrsta koja se dobro razvija na 

dubokim i svježim tlima. Izbojna snaga panjeva je znatna, 

pa se ova vrsta dobro obnavlja iz panja. 

Kao dekorativna vrsta unesena jeu nasade Europe 

(Francuska) između 1747 - 1750. U našoj zemlji dosta 

je česta dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima naselja, 

a zbog pčelinje paše uzgaja se također često, jer 

cvate tijekom srpnja i početkom kolovoza, kada je malo 

cvatućih drvenastih vrsta. Međutim, kao ekonomski 

važna vrsta, u nas se može uzgajati na sljedećim stojbinama: 

lužnjaka-jasena, kitnjaka-graba, cera-sladuna i 

staništima toplijih bukovih šuma ili - općenito gledano 

- može se pokušati uzgajati i na terenima koji su nešto 

hladniji od onih gdje uspijeva bagrem. 

U istraživanim parkovima Zagreba sofora je vrlo rijetko 

prisutna (tab. 1.7.). Najljepši primjerci prosječne 

visine od 18,0 m i promjera 66,0 cm nalaze se u vrtu kuće 

na Tuškancu 15. Međutim, opća vitalnost i ostalih 

analiziranih primjeraka procijenjena je kao dobra. Zabilježena 

stabla obilno plodonose gotovo svake godine. 

Sjeme sabrano s primjeraka koji rastu u arboretumu 

Botaničkog vrta pokazalo je malu klijavost (oko 15,5%). 

Veoma dekorativna oblika, gusto isprepletenih i 

vesećih grana - "Pendula" - zabilježena je samo s pet 

primjeraka (arboretum Botaničkog vrta, park-šuma 

Tuškanac, park na Trgu kralja Petra Krešimira IV i park 

Ribnjak). U hortikulturi se razmnožava cijepljenjem na 

274

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTACE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997). 269-276 

vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci, 

ali u proljeće redovito potjeraju novi. 

Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici u 

Zagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerke 

japanske sofore vrlo dobre vitalnosti. 

Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju u 

prvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosno 

zelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice i 

pojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge, 

okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene između 

pojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahuni 

se nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženih 

ljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno u 

kasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju na 

stablu tijekom zime, odnosno i duže. 

TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigra 

Borkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) m 

visoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrste 

sjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistoka 

Sjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame i 

Géorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelova 

Texasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništima 

dolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama: 

Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis, 

Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata, 

Ulmus americana i dr. 

Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsna 

varijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann, 

I960.). 

Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja, 

najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina, 

Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se već 

više desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu i 

mrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s - 

nikov, 1974). 

Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježena 

u perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889). 

Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustva 

o uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobro 

i uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježi 

stabla visine 27 m i opsega 230 cm. 

U istraživanom području Zagreba zabilježena su 

dva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visina 

analiziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera 

55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena oko 

svakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebno 

ga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci, 

kao i sjeme svih lipa. 

Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa laka 

je i moguća. Opisani su spontani hibridi između T. 

americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa. 

Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens 

(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumu 

Botaničkog vrta u Zagrebu. 

Fenologija. Američka lipa fenofazu listanja počinje 

u prvoj dekadi travnja. Prelistavanje se odvija sporo 

(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja. 

Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporo 

se razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi. 

Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednji 

cvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi su 

zreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada masovno 

opadaju. U rani jesen listovi poprimaju zlatnožutu 

boju; počinju opadati u prvoj dekadi listopada. 

Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i prelistavanje. 

Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvim 

opalo. 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

Slijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnih 

istraživanja nekih drvenastih egzota (listače), a u 

starim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu te 

analizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kako 

slijedi: 

Celtis occidentalis - obični američki koprivić je 

veoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla. 

Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemena 

odmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovasto 

i rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manje 

skupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjena 

vrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojoj 

treba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva. 

Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvom 

zaključku. 

Gleditsia triacanthos - američka gladičija može se 

uspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova naših 

hrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih. 

Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu; 

ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristiti 

i za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjerci 

pokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredine 

pa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnim 

površinama mnogih naših gradova i naselja. 

Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednom 

od važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima u 

nas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjereno 

kontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcije 

i trajno svježa tla dubokog profila, povoljne 

strukture), moguće je podizati njegove kulture koje će 

275

M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - LISTAČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 269-276 

proizvesti vrijednu drvnu masu i na taj način obogatiti 

naš šumski fond ovom cijenjenom vrstom drveća. U 

ozelenjavanju naselja isto je tako vrijedna vrsta, zbog 

svoje visine, oblika krošnje i brzog rasta. 

Magnolia acuminata - američka magnolija uspješno 

se kultivira u umjerenim komtinentalnim krajevima. 

Traži duboka, bogata humusom, umjereno vlažna 

i dobro drenirana tla. Dekorativna i cijenjena vrsta u 

hortikulturi, koja dobro podnosi gradske uvjete. Njena 

dekorativnost dolazi do punog izražaja sadnjom u manjim 

skupinama ili pojedinačno, na sunčanom ili malo 

sjenovitom položaju. Ova je vrsta neopravdano izostavljena 

u našum parkovima i nasadima. 

Quer eus rubra - crveni hrast veoma je pogodan kao 

parkovna vrsta i kao izuzetan element u oblikovanju 

krajolika. Stabla djeluju vrlo dekorativno, osobito ujesen 

kada njihovo lišće poprima razne tonove crvene boje. 

Zatim, ovaj je hrast rijetka vrsta drveća kojom možemo 

osnivati parkovne površine i drvorede u blizini nečiste 

industrije. On dobro podnosi S0 2 , tvorničku prašinu 

i Čadu kojom obiluje atmosfera u blizini industrijskih 

centara. 

Američki crveni hrast ima svoju primjenu i u šumarstvu. 

Radi brzog rasta i podnošenja zasjene crveni hrast 

je konkurentniji brzorastućim četinjačama od hrasta 

kitnjaka, te ga P r p i ć i dr. ( 1981 ) preporučuju u kitnjakovom 

području (Banija, Kordun, Lika i dr.) kod osnivanja 

četinjača. 

Sophorajaponica -japanska sofora podnosi zemlju, 

nije izbirljiva prema tlu, otporna je na sušu i dobro 

raste u uvjetima urbane sredine. Ovo je veoma dekorativna 

vrsta; ističe se svojom širokom, rijetkom, tamnozelenom 

krošnjom i kasnom cvatnjom. U hortikulturi 

se koristi pojedinačno, u skupinama i drvoredima. 

Međutim, ovo je vrsta kojoj svakako treba provjeriti 

vrijednost za potreba našeg šumarstva. 

Tilia americana - američka lipa najbolje uspijeva na 

vlažnijim staništima i na dubokim tlima. Dekorativan je 

cijeli habitus, osobito u vrijeme cvatnje. U našoj zemlji 

vrlo rijetko uzgajana vrsta. Njena je primjena u hortikulturi 

višestruka: aleje, veće skupine, u park-šumama i 

soliteri na travnjacima. U Zagrebu analizirani primjerci 

idu u prilog šire primjene ove veoma dekorativne vrste 

lipe, a u gradovima i naseljima naše domovine. 

LITERATURA - Literature 

SUMMARY: A study of garden areas involved 8 public parks (including 

Zagreb Botanical Gardens of the Faculty of Natural Sciences and 

Mathematics) and 2 private gardens in Tuškanac, apart of the City of Zagreb. 

The plant material: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra, 

Magnolia acuminata, Quercus rubra, Sophora japonica and Tilia americana 

has been investigated. The investigation included degree og representation, 

general vitality andphenological observations. Also, exotic woody plants are 

very much interest of scientific for botany, silviculture, horticulture and landscape 

gardening of Croatia. After that, in parks can be observed and studied 

the ecological relations with regarded to the biological characters of individual 

species. It is especially interesting the study of acclimatization of species 

and wich adapted themselves to the conditions of climate of the sites of the 

Zagreb region. For horticulture and forestry investigated species of exotic, 

have also a great importance as a source of seed basic material for propagation 

by cuttings and drafing. 

276 

Benčat, F. (1982): Atlas rozširenja cudzokrajnych 

drevin na Slovensku a rajonizacija ich pestovania. 

Veda, Vydavatelstvo Slovenskej Akademie 

Vied, Bratislava. 

Ehrendorfer, F. (1973): Liste der Gefâsspflanzen 

Mitteleuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart. 

Ettinger, J. (1889): Pregled drveća i grmlja od osobite 

vrsti, koje rastu u perivoju Maksimir. Šum. 

list, 3:112-119, Zagreb. 

Jurković, M. (1987): Genofond drvenastih egzota 

Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova. 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 

(Magistarski rad). 

Kar a vi a, J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka 

važnost. Šum. list, 1-2:1-30 i 3-4:87- 

115, Zagreb. 

Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaja dendrologija. 

Lesnajapromišlenost, Moskva. 

Kraj ina, M. (1973): Uspjevanje kultura crnog oraha 

(Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj. Šumarski 

fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Zagreb 

(Magistarski rad). 

Krüssmann, G. (1960): Handbuch der Laubgeholze, 

Band I - IL Paul Parey Verlag, Berlin und 

Hamburg. 

Prpić, B., Rauš, Đ., Prebježić, P. (1981): Mogućnost 

unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis 

maxima Sarg.) u šumska staništa Republike 

Hrvatske. Šum list, 8-9:331-341, Zagreb. 

Rehder, A. (1958): Manual of cultivated trees and 

shrubs. The Macmillan Company, New York. 

Schenck, C. A. (1939): Fremdländische Wald - und 

Parkbäume. I - III. Berlin.

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 

UDK 630* 279:232.1 

UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE 

THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK 

Petar ĐURASOVIĆ* 

Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog 

drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu 

okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih 

egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku, 

zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture 

življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka. 

Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih 

kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika 

(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. 

U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili 

su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele 

mnoge drvenaste egzote. 

Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća 

i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu 

Trsteno tada raste oko 300 vrsta. 


Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i 

posebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornost 

i divljenje ljudi. 

Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili 

korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u 

svojoj novoj domovini nisu samonikle. 

Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini 

zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se 

dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo, 

npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkom 

području. 

Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu, 

egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutim 

ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone 

(domaće) u svim dijelovima kontinenta. 

*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno 

Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovima 

neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. države 

Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski 

bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačko 

područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske, 

dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u 

istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnom 

dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja. 

Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća 

i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome 

do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata. 

Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoj 

u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na 

unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje. 

Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum 

se u većoj mjeri unose drvenaste egzote. 

1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističke 

agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i 

277

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 

devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u 

požaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum 

tada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke 

i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem 

1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijama 

se posebno ističu dvije trstenske platane (Platanus 

orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i 

visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina. 

Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od 

XV. do kraja XX. stoljeća i 

procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine 

The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from 

XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody 

exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year 

O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje 

od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV. 

stoljeća nema podataka. 

Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i 

grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice 

XV. stoljeća. 

U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom 

"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis 

(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju 

sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku: 

"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče 

raste povrće". 

U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački 

putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i 

opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama 

i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus 

limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka 

različitih vrsti. 

Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela 

sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog 

obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da 

u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve 

ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba 

tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom 

zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja 

prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je 

Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe 

ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja 

imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da 

su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića 

na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega, 

a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis 

L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih 

pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi- 

Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra 

Franjevačkog samostana u Dubrovniku. 

Foto: Petar Đurasović 

Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i 

njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum, 

sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće 

i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari, 

pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici, 

liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi, 

šumari, botaničari i drugi. 

Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i 

kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na 

putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u 

kojima je vidio naranče i lovor. 

Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud), 

pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi 

(Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku. 

Foto: Petar Đurasović. 

278


tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je 

ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto 

okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu, 

izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je 

sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i 

danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom. 

Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao 

je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči, 

a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju 

palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred 

klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska 

palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud). 

Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom 

Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično 

tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali 

kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović 

iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću 

na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere 

(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp). 

Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.), 

lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro 

Vetranović u pjesmi: 

"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi 

i krasan i zelen i okolo brštanom 

lovorjem opleten i mrčom gizdavom". 

U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik 

i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac 

u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito 

cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera 

L.) uzdignutu na odrine. 

Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac 

Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom 

baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama, 

vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama, 

citronerijama i šipcima (Punica granatum L.). 

Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius 

donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju 

(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma 

unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih 

žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno 

cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike 

cvijeća. 

Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini 

izdaje na hrvatskom jeziku knjigu "0 uzgoju i njegovanju 

cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje 

vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz 

Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu 

dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj 

primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što 

se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović 

opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome. 

U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje 

stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu, 

u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX. 

stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u 

dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon 

edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila 

Solitudo), kojeg danas tamo više nema. 

U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog 

drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko 

područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948. 

godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan 

1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području 

grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste 

preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo 

nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota. 

U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme 

(Butia capitata (Mart.) Becc). 

U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu 

u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia 

robusta H. VVendl.) i kanarske palme. 

Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred 

ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno. 


Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H. 

Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), 

istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno. 


279

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 

U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane 

(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.). 

U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna 

čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"), 

ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims) 

Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara 

velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.). 

Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne 

strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni 

kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a 

kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog 

čempresa (Cupressus arizonica Greene). 

U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna 

sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.). 

Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus 

glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva 

penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje 

i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima 

Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus 

sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki 

koprivić (Celtis occidentalis L.). 

U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac) 

rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten 

(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić- 

Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinus 

canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus 

goveniana Gord.). 

Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog 

utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja 

na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno 

ističemo: 

TRSTENO 

Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske 

Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu 

ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i 

grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku 

i ovaj dio Europe. 

To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz 

pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko 

područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo 

novim biljnim vrstama - egzotama. 

Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju 

egzota su oskudniji. 

Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne 

crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis 

(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik 

don Luka Diodati Božidarović. 

U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić 

u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix 

sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj 

tekle vode. 

Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis, 

pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić 

sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum 

L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu. 

Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je 

opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae 

Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane 

(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je 

tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere, 

čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast 

(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea 

europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica 

L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus 

carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po 

kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime. 

Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi, 

Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj 

vrsta egzotičnog drveća kao: 

Abies nordmanniana (Stev.) Spach --Kavkaska jela 

Abies pinsapo Boiss 

Acer negundo L 

Aesculus hippocastanum L. 

Aesculuspavia L. 

Agave americana L. 

Ailanthus altissima (Mili.) 

Swingle 

Amorpha fruticosa L. 

Aucuba japonica Thunb. 

Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. - 

Caesalpinia gilliesü (Hook.) 

Wall. 

Calycanthus floridus L. 

Camellia japonica L. 

Cedrus deodara (D. Don) G. Don - 

Cedrus HbaniA. Rich 

Celtis occidentalic L. 

Cinnamomum camphora (L.) 

Sieb. 

Citrus aurantium L. 

Citrus limon (L.) Burm 

Cupressus torulosa Don 

Diospyros kaki Thunb. 

Diospyros virginiana L. 

Eriobotrya japonica (Thunb.) 

Lindl. 

Eucalyptus globulus Labill. 

Gardenia jasminoides Ellis 

Koelreuteria paniculata Lahm. 

-Španjolska jela 

- Negundovac 

-Obični divlji 

kesten 

-Crveni divlji 

kesten 

-Agava, loparina 

-Pajasen 

-Amorfa, divlji 

bagrem, čvitnjača 

-Aukuba 

- Dudovac 

-Cesalpinija 

- Kalikant 

-Kamelija 

-Himalajski cedar 

- Libanonski cedar 

- Obični američki 

koprivić 

- Kamforovac 

- Ljuta naranča 

- Limun 

-Himalajski 

čempres 

-Kakijevac 

- Virginijanski 

dragun, kakijevac 

-Nespola 

- Eukalipt 

-Gardenija 

-Kelreuterija 

280


Lagerstroemia indica L. 

Larix decidua Mili. 

Ligustrumjaponicum Thunb. 

Liquidambar styraciflua L. 

Liriodendron tulipifera L. 

Magnolia grandiflora L. 

•Lagerstremija 

- Europski ariš 

Japanska kalina 

Likvidambar 

Tulipanovac 

- Velec vjerna 

magnolija 

Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna 

Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. 

Passiflora caerulea L. 

Paulownia tomentosa (Thunb.) 

Steud. 

Phoenix canariensis hort. 

ex Chabaud 

Picea glauca (Moench) Boiss. 

Picea mariana (Mill.) B.S.P. 

Picea smithiana Boss. 

Pinus strobus L. 

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. 

Robinia hispida L. 

Rosa banksiae Ait. 

Salix babylonica L. 

Sequoiadendron giganteum 

(Lindl.) Buchh. 

Sophora japonica L. 

Tamarix gallica L. 

kineska magnolija 

-Mahonija 

- Muka Kristova, 

pasiflora 

-Pavlovnija 

- Palma 

kanarska datulja 

-Bijela, sura ili 

kanadska smreka 

- Crna ili mrka 

smreka 

-Himalajska 

smreka 

- Borovac, 

Vajmutov bor 

- Pitospor 

- Ukrasni bagrem 

- Banksova ruža 

- Tužna vrba 

-Golemi 

mamutovac, 

džinovska sekvoja 

- Japanska sofora, 

pagoda drvo 

- Tamarika 

Taxus baccata L. 

Thujopsis dolabrata (L.) Sieb. 

et Zucc. 

Tilia tomentosa Moench 

Trachycarpus fortunei (Hook.) 

H. Wendl. 

Washingtonia filifera 

(Lindl. ex Andre) H. Wendl 

Washingtonia robusta H. Wendl. 

Wisteria floribunda (Wild.) DC. 

- Obična tisa 

-Hiba 

- Srebrnasta lipa 

-Palma velika 

žumara 

- Palma vlaknata 

vašingtonija 

- Palma robustna 

vašingtonija 

- Glicinija, gličina 

2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenska 

armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je 

oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih 

stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica 

egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira 

(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum 

tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzota 

i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota. 

Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena 

120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od 

kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta: 

Acacia auriculiformis Benth. 

Acacia cyanophylla Lindl. 

Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don 

Acacia karroo Hayne 

Acacia longifolia (Andr.) Willd. 

Acacia pendula G. Don 

Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl. 

Acacia visco Lorentz 

Albizia lophantha (Willd.) Benth. 

Albizia procera 

Mimosa glomerata 

Popis e gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine 

Red. 

broj 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

Naziv biljke 

Abies nordmanniana (Stev.) Spach 


Acacia catechu (L. f.) Willd. 



Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don 

Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don 

Acacia dealbata Link 

Acacia distachya 

Acacia farnesiana (L.) Willd. 

Acacia horrida Willd. 

Acacia iteaphylla Benth. 


Br. kom. drv. egz. 

uzg. izsj. u 

Arb.Tr. 1993. g. 

1 

4 

3 

2 

1 

5 

4 

1 

3 

1 

5 

1 

3 

Mjesto 

nabave 

sjemena 

Rogow 

Taipa 

Firenze 

Barcelona 

Jena 

Genova 

Kiel 

Genova 

Barcelona 

Gran Canaria 

Beč 

Adelaide 

Genova 

Država 

nabave 

sjemena 

Poljska 

Macau 

Italija 

Španjolska 

Njemačka 

Italija 

Njemačka 

Italija 

Španjolska 

Španjolska 

Austrija 

Australija 

Italija 

281


12. Acacia longifolia (Andr.) Willd. 


13. Acacia pendula G. Don 

14. Acaciapodalyriifolia a. Cunn. 

15. Acacia retinoides Schlechtend. 

Acacia retinoides Schlechtend. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl. 

Acacia visco Lorentz 

Aesculus x carnea Hayne 

Aesculus octandra Marsh. 


Albizia lophantha (Willd.) Benth 

Albizia lophantha (Willd.) Benth 

21. 

22. 

Albizia julibrissin Durazz. 

A Ibizia julibrissin rosea 

23. Albiziaprocera 

Albiziaprocera 

Benth. 

Benth. 

24. 

25. 

26. 

27. 

28. 

29. 

30. 

Alnus cordata (Loisel.) Duby 

Amorpha nana Nutt ex Fras. 

Bauxinia corymbosa Roxbg. 

Bauxinia purpurea L. 

Broussonetia papyrifera (L.) Vent. 

Buddleja nivea Duthie 

Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw. 

31. Caesalpinia tinctoria 

32. 

33. 

34. 

35. 

36. 

37. 

38. 

39. 

40. 

41. 

42. 

43. 

44. 

45. 

46. 

47. 

48. 

49. 

50. 

51. 

52. 

53. 

54. 

Caesalpinia tinctoria 

Callicarpa bodinieri Levi. 

Callistemon rigidus R. Br. 

Caragana arborescens Lam. 

Carpinus caroliniana Walt. var. virginiana 

Cassia acutifolia Deille 

Cassia angustifolia Vahl 

Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth. 

Cassia laevigata Willd. 

Cassia septemtrionalis 

Cassia tora L. 

Casuarina cunninghamiana Miq. 

Catalpa bignonioides Walt. 

Celt is occidentalis L. 

Celtis occidentalis L. var cordata 

Celtis occidentalis L. var cordata 

Cercis siliquastrum L. 

Cestrum parqui L'Herit 

Chamaerops humilis L. var microcarpa 

Clematis crispa L. 

Cneorum triococcon L. 





Colutea cilicica Boiss. et Bal. 

Colutea cilicica Boiss. et Bal. 

Colutea persica Boiss. 

Cordyline fruticosa (L.) A. Chev. 

Coriaria myrtifolia L. 

2 

12 

1 

1 

11 

5 

1 

4 

1 

10 

6 

10 

7 

61 

14 

3 

3 

4 

28 

1 

1 

16 

2 

3 

3 

1 

15 

5 

2 

1 

8 

5 

3 

62 

9 

12 

79 

2 

14 

1 

1 

6 

1 

3 

7 

8 

1 

10 

2 

1 

5 

5 

3 

4 

1 

Genova 

Barcelona 

Genova 

Monaco 

Adelaide 

Genova 

Genova 

Genova 

Siena 

Berlin 

Barcelona 

München 

Bayreuth 

Marseille 

Rouen 

Genova 

Barcelona 

Caen 

Lublin 

Taipa 

Taipa 

Frankfurt 

Lublin 

Bonn 

Gran Canaria 

Catania 

Roterdam 

Jena 

Lublin 

Beč 

Siena 

Siena 

Szeged 

München 

Cambridge 

Copenhagen 

Melbourne 

Caen 

Berlin 

Beč 

Berlin 

Caen 

Genova 

Catania 

Gottingen 

Berlin 

Jena 

Marseille 

Rouen 

Monaco 

Karaka 

Berlin 

Washington 

Warszava 

Berlin 

Italija 

Španjolska 

Italija 

Monaco 

Australija 

Italija 

Italija 

Italija 

Italija 

Njemačka 

Španjolska 

Njemačka 

Njemačka 

Francuska 

Francuska 

Italija 

Španjolska 

Francuska 

Poljska 

Macau 

Macau 

Njemačka 

Poljska 

Njemačka 

Španjolska 

Italija 

Nizozemska 

Njemačka 

Poljska 

Austrija 

Italija 

Italija 

Mađarska 

Njemačka 

V. Britanija 

Danska 

Australija 

Francuska 

Njemačka 

Austrija 

Njemačka 

Francuska 

Italija 

Italija 

Njemačka 

Njemačka 

Njemačka 

Francuska 

Francuska 

Monaco 

Turska 

Njemačka 

U.S.A. 

Poljska 

Njemačka 

282

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-289 

55. 

56. 

57. 

58. 

59. 

60. 

61. 

62. 

63. 

64. 

65. 

66. 

67. 

68. 

69. 

70. 

71. 

72. 

73. 

74. 

75. 

76. 

77. 

78. 

79. 

80. 

81. 

82. 

83. 

84. 

85. 

86. 

87. 

88. 

89. 

90. 

91. 

92. 

93. 

94. 

95. 

96. 

97. 

98. 

99. 

100. 

Cornus capitata Wall. 

Coronilla elegans 

Cupressus quadalupensis S. Wats. 

Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf. 

Deutzia discolor Hemsl. 

Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon 

Elaeagnus angustifolia L. 

Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols. 

Ephedra distachya L. 

Eucalyptus albens Benth. 

Eucalyptus cornuta Labill. 

Eucalyptus gomphocephala DC. 

Eucalyptus nitens (Deane & Maiden) 

Maiden 

Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl 

Fraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla 

(Hance) Hemsl. 

Gleditsia delavayi Franch. 

Gleditsiajaponica Miq. 

Hibiscus syriacus L. 

Hydrangea arboresceans L. 

Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl. 

Jasminum humile L. f. wallichianum 

(Lindl)P. S.Green 

Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp. 

Lantana camara L. 

Lavandula angustifolia Mill. 

Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. Rosea 

Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc. 

var regelianum (Koehne) Rehd. 

Malus floribunda Van Houtee 

Melaleuca lanceolata Otto 

Mimosa speggazzinii Pirotta 

Mimosa speggazzinii Pirotta 

Myrtus communis L. "Albocarpa" 

Myrtus communis L. "Microphylla" 

Nandina domestica Thunb. 

Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum. 

Parthenocissus tricuspidata 

(Sieb, et Zucc.) Planch. 

Passiflora suberosa L. 

Periploca sepium Bunge 

Pieris floribunda (Pursh ex Sims) 

Benth. et Hook 

Pinus armandii Franch. 

Pinus armandii Franch. 

Pinus cembra L. 

Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof ' 

Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. 

Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. 

Plumbago zeylanica L. 

Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean 

Psidium cattleyanum Sabine 

Rhus aromatica Ait. "Dissecta" 

Ruta coerulea 

10 

2 

15 

1 

2 

6 

1 

1 

4 

2 

1 

8 

1 

16 

6 

2 

6 

16 

5 

2 

4 

2 

5 

31 

2 

12 

2 

1 

2 

3 

8 

2 

1 

25 

6 

2 

1 

1 

11 

3 

2 

5 

30 

12 

1 

1 

5 

2 

1 

Porto 

Jena 

Jena 

Bonn 

Caen 

Barcelona 

Copenhagen 

Jena 

Geneva 

Genova 

Genova 

Genova 

Adelaide 

Pyong Yang 

Pyong Yang 

Berlin 

Berlin 

Caen 

Lublin 

Catania 

Moskva 

Madrid 

Siena 

Brno 

Szeged 

Pyong Yang 

Sofija 

Adelaide 

Catania 

Antibes 

Barcelona 

Barcelona 

Marseille 

Stockholm 

Siena 

Marseille 

Dresden 

Berlin 

Rogow 

Kornik 

Kornik 

Beč 

Beč 

Berlin 

Dresden 

Kornik 

Napoca 

Lublin 

Napoca 

Portugal 

Njemačka 

Njemačka 

Njemačka 

Francuska 

Španjolska 

Danska 

Njemačka 

Švicarska 

Italija 

Italija 

Italija 

Australija 

Sjev. Koreja 

Sjev. Koreja 

Njemačka 

Njemačka 

Francuska 

Poljska 

Italija 

Rusija 

Španjolska 

Italija 

Češka 

Madžarska 

Sjev. Koreja 

Bugarska 

Australija 

Italija 

Francuska 

Španjolska 

Španjolska 

Francuska 

Švedska 

Italija 

Francuska 

Njemačka 

Njemačka 

Poljska 

Poljska 

Poljska 

Austrija 

Austrija 

Njemačka 

Njemačka 

Poljska 

Rumunjska 

Poljska 

Rumunjska 

283


101. 

102. 

103. 

104. 

105. 

106. 

107. 

108. 

109. 

110. 

111. 

112. 

113. 

114. 

115. 

116. 

117. 

118. 

119. 

120. 

Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex 

Schult et Schult 

Sabal blackburnia Glazebr. 

Salvia sclarea L. 

Sarcococca ruscifolia stapf 

Sophora microphylla Ait. 

Sophora microphylla Ait. var. fluvida 

Spiraea x arguta Zab. 

Sterculia diversifolia G. Don 

Sterculia lurida F. Muell. ex Benth 

Styrax sp. 

Syringa amurensis Rupr. var. japonica 

Syringa julianae Schneid. 

Syringa reticulata (BI.) Hara 

Syringa sweginzovii Koehne 

Syringa villosa Vahl 

Syringa yunnanensis Franch. 

Syringa yunnanensis Franch. 

Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. 

Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. 

Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. 

Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. 

Washingtonia gracilis Parish 

Washingtonia sonorae Wats. 

Zanthoxylumpiperitum DC. 

1 

9 

10 

2 

2 

1 

21 

4 

6 

1 

6 

12 

8 

6 

7 

7 

1 

5 

1 

3 

4 

4 

1 

7 

Bayreuth 

Napoca 

Bratislava 

Caen 

Dresden 

Christchurch 

Warszava 

Catania 

Catania 

Frankfurt 

Warszava 

Kornik 

Gottingen 

Warszava 

Warszava 

Warszava 

Gottingen 

Taipu 

Siena 

Palermo 

Catania 

Palermo 

Palermo 

Bordeaux 

Njemačka 

Rumunjska 

Slovačka 

Francuska 

Njemačka 

Novi Zeland 

Poljska 

Italija 

Italija 

Njemačka 

Poljska 

Poljska 

Njemačka 

Poljska 

Poljska 

Poljska 

Njemačka 

Macau 

Italija 

Italija 

Italija 

Italija 

Italija 

Francuska 

Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježeno 

je oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. 

Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumu 

se posebno ističu markantna stabla velikih 

dimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aquadukta 

prsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Liriodendron 

tulipifera L.) koji premašuje prsni promjer od 

jednog metra i palma robustna vašingtonija {Washingtonia 

robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan 

metar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje 

(Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari- 

zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C. 

goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih 

prsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se još 

ističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora 

L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsni 

promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.) 

prsnog promjera oko 50 cm. 

Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994. 

godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenaste 

egzote: 

Abelia chinensis R. Br. 

Abies cephalonica Loud. 


Acacia cyanophylla Lindl 

Acacia cyclops A. Cunn. 

ex G. Don 

Acacia dealbata Link 

Acacia farnesiana (L.) Willd. 



Acacia pendula G. Don 

Acacia retinoides Schlechtend 

Acacia saligna (Labill.) 

H. L. Wendl. 



Albizia procera 

284 

Abelija 

Grčka jela 

Akacija, gazija 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Akacija, 

Agava, loparina 

Albicija 

Albicija 

Aloe arborescens Mili. 

Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt. 

Aralia elata (Miq.) Seem 

Araujia sericifera Brot. 

Aucuba japonica Thunb. 

Bauhinia acuminata L. 

Bouganvillea glabra Choisy 

Buxus balearica Lam. 

Callistemon citrinus (Curt.) Stapf 

Calocedrus decurrens (Torr.) 

Florin 

Camellia japonica L. 

Casuarina stricta Dryand. 

Calycanthus occidentalis Hook. 

et Arn. 

-Aloj 

- Citronovac 

-Aralija 

-Arauja 

-Aukuba 

- Bauhinija 

-Bugenvileja 

- Balearski šimšir 

- Kalistemon 

-Kalifornijski 

libocedar 

- Kamelija 

- Kazuarina, 

klokanovo drvo 

- Kalikant


Cedrus atlantica (Endl.) 

Manetti ex Carr. 

-Atlantski cedar 

Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedar 

Cedrus libani A. Rich. 

- Libanonski cedar 

Ceratozamia mexicana Brongn. - Ceratozamija 

Chamaerops humilis L. 

- Palma mala 

žumara 

Cinnamomum camphora (L.) 

Sieb. 

- Kamforovac 

Citrus aurantium L. 

- Ljuta naranča 

Citrus limon (L.) Burm. - Limun 

Citrus medica L. 

— Cetrun 

Citrus paradisi Macf. 

- Grepfrut 

Citrus reticulata Blanco - Narančin 

Citrus sinensis (L.) Pers - Naranča 

Cocculus laurifolius D.C. - Kokulus 

Cupressus arizonica Greene - Arizonski 

čempres 

Cupressus goveniana Gord. - Kalifornijski 

čempres 

Cupressus lusitanica Mill. - Meksički čempres 

Diospyros kaki Thunb. 

- Kakijevac, dragun 

Diospyros virgin ianah. 

- Virginij ski 

kakijevac 

Eriobotria japonica (Thunb.) 

Lindl. 

-Nespola 

Erythrina crista - galli L. - Eritrina, koraljni 

grm 

Eucalyptus albens Benth. - Eukalipt 

Eucalyptus behriana F. Muell. - Eukalipt 

Eucalyptus camaldulensis 

Dehnhardt 

- Eukalipt 

Eucalyptus cosmophylla F. 

Muell. 

Eucalyptus polianthemos 

- Eukalipt 

Schauer - Eukalipt 

Eucalyptus sideroxylon A. 

Cunn. ex Benth. 

Eucalyptus sieberi L. Johnson 

Ficus carica L. 

Fortunella japonica (Thunb.) 

Swingle 

Gingko biloba L. 

Hedera helix L. ssp. canadensis 

(Willi) Coutinho 

Jasminum nudiflorum Lindl. 

Kerria japonica (L.) DC. 

Lagerstroemia indica L. 


Lantana montevidensis (Spreng.) 

Briq. 

Leucaena leucocephala (Lam.) 

- Eukalipt 

- Eukalipt 

- Smokva 

- Fortunela 

- Ginko 

-Kanarskibršljan 

-Rani jasmin, 

čemin 

- Kerija 

-Lagerstremija 

- Lantana, 

promjenjlj ivica 

- Lantana 

De Wit 

- Leucena 

Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac 

Livistona chinensis (Jacq.) R. 

Br. ex Mart. 

- Palma livistona 

Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura 

Magnolia grandiflora L. - Velecvjetna 

magnolija 

Melia azedarach L. 

- Očenašica 

Nerium oleander L. 

- Oleander 

Nolina longifolia (Karw. ex 

Schult, f.) Hemsl. 

- Dezilirij, 

dezilirija 

Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska 

smokva 

Paulownia tomentosa (Thunb.) 

Steud. 

- Pavlovnija 

Phoenix canariensis hort. 

ex Chabaud 

- Palma 

kanarska datulja 

Phoenix dactylifera L. 

- Palma datulja 

Photinia serrulata Lindl. - Fotinija 

Phyllostochys aurea (Carr.) 

A. etC.Riv. 

Žuti bambus 

Phyllostochys nigra (Lodd. ex 

Lindl.) Munro 

Pinus canariensis Chr. Sm. 

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. 

Pittosporum tobira "Variegatum" 

Platanus x hybrida Brot. 

Platanus orientalis L. 

Poncirus trifoliata (L.) Raf. 

Rhus typhina L. 

Rosa banksiae Ait. 

Crni bambus 

Kanarski bor 

Pitospor 

Pitospor 

Platana 

Platana 

Poncirus 

Kiseli ruj 

Banksova ruža 

Rosa chinensis Jacq. 

"Semperflorens" 

Sabal minor (Jacq.) Pers. 

Schinus terebinthifolius Raddi 

Kineska ruža 

Palma sabal 

Brazilsko 

biberovo drvo 

Sophora davidii Kom. 

Tecomaria capensis (Thunb.) - Sofora 

Spach 

Trachelospermum jasminoides Tekomarija 

(Lindl.) Lem. 

Trachycarpus fortunei (Hook.) 

H. Wendl. 

Washingtoniafilifera 

Andre) H. Wendl. 

(Lindl. ex 

Washingtonia robusta H. Wendl. 

Zanthoxylum sumulans Hance 

- Trahelospermum 

- Palma 

velika žumara 

- Palma vlaknata 

vašingtonija 

- Palma robustna 

vašingtonija 

- Zantoksilum 

285


OTOK LOKRUM - Island Lokrum 

Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog 

drveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke 

perivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća. 

1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok 

Lokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično 

drveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: od 

Brazila i Kanarskih otoka do Indije. 

Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lokrumu 

više od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i 

drugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebne 

zaštite. 

U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto sukulenata 

i trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzota. 

Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao: 

mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geonoma 

(Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactylifera 

L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i 

palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor 

(Jacq.) Pers.). 

Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum 

Dicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C. 

"s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinum 

Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasiflore 

(Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia) 

dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju 

oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane 

(Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas 

sativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim 

napredne. 

Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane 

tada na otok Lokrum: 

Abutilon striatum Dicks, ex Lindl. 

Acacia armata R. Br. 


Araucaria cunninghamii D. Don 

Araucaria cunninghamii "glauca" 

Ardisia ere na ta Sims 

Bougainvillea speetabilis Willd. 

Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall. 

Callistemon citrinus (Curt.) Stapf 

Cassia sp. 

Cinnamomum camphora (L.) Sieb. 

Citrus limon (L.) Burm 

Cleodendrum philippinum Schau 

Cordylinefruticosa 

Cycas revoluta Thunb. 

Erythrina crista - galli L. 

(L.) A. Chev. 

Eucalyptus diversifolia Bonpl. 

Ficus elastica Roxb. 

-Abutilon 

-Akacija, gäzija 

- Agava, loparina 

-Araukarija 

-Araukarija 

-Ardizija 

- Bugenvileja 

- Cesalpinija, 

poineijana 

-Kalistemon 

-Kasija 

-Kamforovac 

Limun 

- Klerodendron 

- Dracena 

-Cikas 

- Eritrina, koraljni 

grm 

- Eukalipt 

Smokva 

gumovača 

Ficus stipulata Thunb. 

Gardenia jasminoides 

Geonoma multiflora 


Melaleuca sp. 

Ellis 

Passiflora alba Link. & Otto 

Passiflora 

Pelargonium 

angustifolia 

africanum 

Pelargonium odoratisimum (L.) 

Ait. 

Pelargoniumpeltatum 

Herit. ex Ait. 

Pelargonium radens H. E. 

Moore 

(L.) L' 

Pelargonium zonale (L.) L' 

Herit. ex Ait. 

Phoenix dactylifera L. 

Rhapis excelsa (Thunb.) Henry 

Sabal blackburniana Glazebr. 

Sabal minor (Jacq.) Pers. 

Zamia integrifolia Ait. 

- Smokva puzačica 

i penjačica 

-Gardenija 

- Palma geonoma 

- Lantana, 

promjenjlj ivica 

Melaleuka 


pasiflora 


pasiflora 

-Pelargonija, 

čerošpanja 

-Pelargonija, 

čerošpanja 

- Pelargonija, 

čerošpanja 

- Pelargonija, 

čerošpanja 

-Pelargonija, 

čerošpanja 

-Datulja, poma 

-Zmijska palma 

- Palma 

kišobranasti sabal 

- Palma Sabal 

Palma Zamija 

Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko 

300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra 

bivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekoliko 

lijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmu 

vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. ex 

sd&.-as&ibas Mîâ 

Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl. 

ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana 

na otoku Lokrumu. 


286


Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis Labill.), 

velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora 

L.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobotria 

japonica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosa 

banksiae Ait.). 

Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa, 

što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinom 

XIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cikasa 

(Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus baccata 

L.), stari oko 135 godina. 

U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni eukalipti 

visoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni sukulenti. 

Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus 

globulus Labill. subsp. globulus i E. globulus 

Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji je 

prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu: 

Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E. 

dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scoparia 

Maiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjer 

oko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalocarpa 

Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane & 

Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je 

prsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker, 

E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylon 

A. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm. 

Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu, 

na otoku Lokrumu. 


Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog 

promjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i 

A. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm. 

Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cupressus 

macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus 

coluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm. 

Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca 

australis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera 

oko 40 cm. 

Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene 

su uz ostale, sljedeće drvenaste egzote: 

Cupressus cashmeriana Rayle 

ex Carr. 

Cupressus funebris Endl 

Cupressus macrocarpa Hartw. 

Cupressus guadalupensis S. Wats 

Cycas revoluta Thunb. 

Dovyalis coffra (Harw. et Sond.) 

Warb. 

Eleagnus macrocarpa 

Elaedendron australe Vent. 

Escallonia pulverulenta Pers. 

Eucalyptus andrewsii Maiden 

subsp. andrewsii 

Eucalyptus blakelyi Maiden 

Eucalyptus botryoides Sm. 

Eucalyptus bridgesiana R. Baker 

Eucalyptus cephalocarpa Blakely 

Eucalyptus cinerea Benth. 

Eucalyptus citrodora Hook. 

Eucalyptus cordata Labill. 

Eucalyptus dalrympleana Maiden 

subsp. dalrympleana 

Eucalyptus fraxinoides 

Deane & Maiden 

Eucalyptus globulus Labill. 

subsp. globulus 

Eucalyptus globulus Labill. subsp. 

bicostata (Maiden et al.) Kirpatr. 

Eucalyptus gunnii Hook. 

Eucalyptus hemiphloia F. Muell. 

Eucalyptus intertexta R. Baker 

Eucalyptus laevopinea R. Baker 

Eucalyptus largiflorens F. Muell. 

Eucalyptus leucoxylon F. Muell. 

Eucalyptus macarthurii 

Deana & Maiden 

Eucalyptus macrorhyncha Benth. 

subsp. macrorhyncha 

Eucalyptus maculata Hook. 

Eucalyptus maidenii F. Muell. 

Eucalyptus marginata Smith 

- Kašmirski 

čempres 

- Čempres 

- Čempres 

-Gvadelupski 

čempres 

- Cikas 

-Aberija 

Dafina, maslinica 

Eledendron 

Eskalonija 

Eukali pt 

Eukali pt 

Eukali Pt 

Eukali Pt 

Eukali Pt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

Eukalipt 

287


Eucalyptus melliodora Schauer 

Eucalyptus occidentalis Endl. 

Eucalyptus polyanthemos Schauer - 

Eucalyptus punctata DC. 

Eucalyptus resinifera Sm. 

Eucalyptus rudis Endl. 

Eucalyptus saligna Smith 

Eucalyptus scoparia Maiden 

Eucalyptus sideroxylon A. 

Cunn. ex Benth. 

Eucalyptus viminalis Labill. 

Hakea oleifolia R. Br. 

Leptosperm um juniper in um 

Smith 

Lithraea caustica Miers 

Lithraea molieoides Engler 

Luchea divaricata Martius 

Macrozamia communis L. Johnso - 

Magnolia grandißora L. 

Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm. 

Melaleuca gensitifolia Smith 

Melaleuca glomerata F. Muell. 

Melaleuca parviflora 

Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska 

Eukalipt 

smokva 

Eukalipt Osmanthus heterophyllus 

Eukalipt (G. Don) P. S. Green - Osmant 

Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka 

Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija 

Eukalipt Pinus cembroides Zucc. -Bor 

Eukalipt Pinus coulteri D.Don -Bor 

Pinus roxburghii Sarg 

- Bor 

Eukalipt Pittosporum heterophyllum 

Eukalipt Franch. - Pitospor 

Hakea Pittosporum procerum —Pitospor 

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor 

Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis 

Litrea Psidium cattleyanum Sabine - Psidium 

Litrea Quillaja saponaria Mol. - Kvilaja 

Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss - Zutilovka 

Makrozamija Rosa banksiae Ait. - Banksova ruža 

Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.) 

magnolija Cabrera -Biber drvo 

Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. - Stranvezija 

Melaleuka Taxus baccata L. - Obična tisa 

Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija 

Melaleuka Tristania conferta R. Br. - Tristanija 

ZAKLJUČCI - Conclusions 

1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni 

prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko 

područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno 

i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća. 

2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za 

dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja 

krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja 

i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok 

Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na 

dubrovačko područje. 

3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnosti 

su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura 

i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanja 

krškog krajolika (krajobraza) i naročito za 

turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. 

4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti 

drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznosi 

više od 600 vrsta. 

U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od 

200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. 


Adamović, L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens, 

Leipzig 1911. 

Biankini, P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvieća, 

uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog 

poučnika", Šibenik. 

Deanović,A., (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu 

Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije, 

rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb. 

Đurasović, P, (1984): Stanje i perspektiva zaštite 

prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad, 

Dubrovnik. 

Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander, 

Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart. 

Fisković, C, (1996): Kultura dubrovačkog ladanja, 

NIP "Slobodna Dalmacija", Split. 

Kovačević, M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja 

hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog 

obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća 

starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379, 

Zagreb. 

Petrović, D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija, 

Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb. 

288


Rauš, Đ., Đurasović, P., (1986): Specijalni rezer- Vidaković,M., (1993): Četinjače morfologija i vari - 

vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb, 

za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u Visiani, R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima 

Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. 

del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music. 

Ugrenović,A., (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste. 

SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreign 

trees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundation 

of the city in 7th century until the early 15th century. The first written 

document on the introduction of woody exotic plants date from 1440, when 

Philip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus 

sinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister park 

within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in a 

small garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15th 

century, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stopping 

in Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik 

parks where he saw oranges and laurels. 

The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the Croatian 

Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliest 

records dating December 10, 1494), plays a significant role in the introduction 

and acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area, 

Croatia and this part of Europe. 

In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded that 

orange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, a 

Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place with 

parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrus 

sp.) and fruit-trees of most different species. 

In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovnik 

sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemen 

Petar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj. 

The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introduced 

and adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19th 

century, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing a 

park where exotic trees and bushes were introduced from the distant countries 

of the south: Brazil, Canary islands, India and China. 

Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees and 

bushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian Academy 

Arboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of the 

Island of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbs 

and Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedented 

crime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area, 

throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the war 

vessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards, 

fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire. 

More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand forest 

trees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes, 

and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, the 

Island of Lokrum did not catch fire. 

By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimated 

at 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300. 

289

STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 

UDK 630* 628 

GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE 

"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA" 

FOREST MANAGEMENT OF THE "BASTAJI FOREST - KRIVAJA - KLISA" MANAGEMENT UNIT 

Nenad NEKVAPIL* 

SAŽETAK: Sumama na području današnje gospodarske jedinice "Bastajske 

šume - Krivaja - Klisa " do 1946. godine gospodarile su zemljišne jedinice, 

da bi nakon nacionalizacije 1946. godine tim šumama gospodarila šumarija 

Daruvar sve do 1957. godine, kada je osnovana šumarija Đulovac koja 

sastojinama te gospodarske jedinice gospodari i danas. 

"Bastajske šu 

Jedinstvena gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu 

me - Krivaja - Klisa " izrađena je 1968. godine. 

1978. i 1979. godine gospodarilo se po godišnjim planovima, a 1980. godine 

sastavljena je nova gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. —31. 12. 

1989. godine. Posljednja i sada važeća gospodarska osnova sastavljena je 

1990. godine. 

Gospodarenje sastojinama je jednodobno, a cilj gospodarenja u površinski 

najzastupljenijem uređajnom razredu obične bukve ophodnje 100 godina je 

postizanje najpovoljnijeg omjera smjese vrsta drveća na kraju ophodnje. 

Ključne riječi: gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja - 

Klisa "jednodobno gospodarenje, stabilnost sastojine. 


Šume gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja 

- Klisa" omeđene su rijekom Ilovom na sjeveru, 

cestom Daruvar-Đulovac-Suhopolje na jugu, te cestom 

Đulovac-Removac-Jasenaš na istoku. 

Ovom granicom definirano je prvih 28 odjela gospodarske 

jedinice, dok su preostali odjeli 29-44 na zapadu 

omeđeni cestom Đulovac-Suhopolje i cestom Đulovac-Nova 

Krivaja-Skoblar, na sjeveru šumama gospodarske 

jedinice "Suhopoljska Bilogora", a na jugu 

gospodarskom jedinicom "Vrani kamen". 

Gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja - 

Klisa" ne predstavlja suvisli šumski kompleks, već se 

sastoji od dva veća šumska predjela: Bastajske šume i 

Krivaja-Klisa, te nekoliko manjih (Sječa, Kravljak, 

Turski potok, Cović potok). 

Posljednjom redovnom revizijom obavljenom 1989. 

godine, s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do 

31. 12. 1999. godine ustanovljeno je da sastojine ove gospodarske 

jedinice zauzimaju površinu od 2308.85 ha. 

POVIJESNI PRIKAZ - Historical review 

Šume ove gospodarske jedinice bile su vlasništvo 

grofova Jankovića iz Daruvara, a segregacijom koja je 

obavljena na temelju carskog patenta od 17. 5. 1857. 

godine postale su zemljišne zajednice okolnih sela i 

služile za ispašu i žirenje. 

*Ncnad Nekvapil, dipl. inž. šum., Bjelovar, Đurevačka c. 80 

Dio šuma došao je u vlasništvo zemljišnih zajednica 

izravno kupovinom od grofa Andrije Jankovića 24. 

11. 1924. godine. Državnih šuma ovdje nije bilo. 

Nakon drugog svjetskog rata ukidaju se zemljišne 

zajednice i zakonom iz 1947. godine šume postaju općenarodna 

imovina. Upravljanje šumskim površinama 

predano je šumariji, a pašnjaci su ostavljeni selima na 

korištenje. 

291

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KR1VAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 

Dugogodišnja dvostruka uprava u ovim šumama 

uvjetovala je veliku razliku u kvaliteti šuma bivših zemljišnih 

zajednica i šuma koje su bile u vlasništvu vlastelina. 

Prve su bile prekomjerno iskorišćivane radi slabe 

uprave i čuvanja, dok se vlastelinskim šumama normalno 

gospodarilo, pa su stoga sačuvale lijep izgled i 

kvalitetu. Osim toga, zemljišne zajednice su došle do 

bivših vlastelinskih šuma zamjenom za svu drvnu masu 

iz dotadašnjih svojih šuma. Veći dio tih sječina pretvoren 

je u pašnjake, a dijelom su se razvile kvalitetno slabe 

sastoj ine. 

Nakon Drugog svjetskog rata radi loše planske ekonomije 

tadašnjih vlasti sjeklo se više od prirasta, a šumarski 

stručnjaci da bi sanirali štete nanijete šumskom 

fondu provodili su velika pošumljavanja. 

Sumama ove gospodarske jedinice gospodarila je 

šumarija Daruvar, koja je osnovana 1946. godine. 

Šumarija Đulovac (bivše Miokovićevo) formirana 

je 1957. godine i od tada uspješno gospodari šumama 

ove gospodarske jedinice, za koju je jedinstvena šumsko 

gospodarska osnova izrađena 1968. godine. 1978. i 

1979. godine sastojinama se gospodarilo po godišnjim 

planovima, a 1979. godine obavljena je inventarizacija 

koju je obavio Odjel za uređivanje šuma Bjelovar i 

sastavljena gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 

1980. do 31. 12. 1989. godine. 

Radi nemogućnosti realizacije glavnog prihoda, a s 

time u svezi i propisanih šumskouzgojnih radova obavljena 

je 1988. godine od strane istog odjela za uređivanje 

šuma računarska revizija. 

Posljednja redovita revizija gospodarske jedinice 

"Bastajske šume - Krivaja - Klisa" obavljena je 1989. 

godine s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. 

do 31. 12. 1999. godine. 

KLIMATSKE I GEOMORPOLOSKE KARAKTERISTIKE GJ. 

"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA" 

Climatic ang geomorphological characteristics of Management unit of 

"Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" 

Prema klimatskim osobinama sastoj ine ove gospodarske 

jedinice nalaze se u području eurosibirsko-sjevernoameričke 

regije u Ilirskoj provinciji. Prema podacima 

meteorološke stanice Daruvar prosječna godišnja 

temperatura zraka iznosi 10.4°C, prosječna godišnja 

količina oborina 918 mm, a prosječna relativna vlaga 

zraka 77%. 

Šumski kompleks gospodarske jedinice je brežuljkasto 

brdovit, karakteriziran kosama i jarcima s inklinacijama 

do 20°. Najniža kota je 137 m (odjel 34), a 

najviša 380 m (odjel 40, šumski predjel Hrastik). 

Matični supstrat pripada kvartaru, a čine ga: aluvijalni 

nanos, lesne tvorevine, rhomboidea naslage i miocensko 

vapneno klasične naslage, dok su zastupljeni 

ovi tipovi tala: rendzina, distrično smeđe tlo, eutrično 

smeđe tlo, lesivirano smeđe tlo (najzastupljenije), pseudoglej, 

semiglej, te močvarno glejno tlo. 

Najzastupljenija biljna zajednica ovog područja je 

šuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum, 

Pelcer 1982.), a uz nju još pridolaze šuma hrasta 

kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco petreae- 

Carpinetum ilyricum var. Fagus sylvatica), šuma hrasta 

lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum 

roboris, Anić 59, Rauš 69), šuma crne johe s drhtavim 

šašem (Carici brizoides-Alnetum, Horvat 38), šuma 

bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum, Pelcer 82), te 

šuma hrasta kitnjaka i šumskog šaša (Carici sylvatica-Quercetum 

petreae, Pelcer 82). 

Površinski je najzastupljeniji ekološko-gospodarski 

tip II-D-11, zauzimajući 73,9% obrasle površine gospodarske 

jedinice, a predstavljen je već spomenutom 

zajednicom bukve s dlakavim šašem, u kojoj je jednodobna 

mješovita sjemenjača normalnog stanja najpovoljniji 

sastojinski oblik. 

U njoj se na početku ophodnje predlaže ovaj omjer 

smjese: 40% kitnjaka, 40% bukve, 20% graba i ostale 

bjelogorice, dok bi se stručnim radom šumara u takvim 

sastojinama na kraju ophodnje trebao postići omjer 

smjese od 50% bukve, te 50% kitnjaka s pojedinačno 

primješanim grabom. 

DOSADAŠNJE GOSPODARENJE - Up to date management 

Prethodnim gospodarskim osnovama postavljena su 

osnovna načela gospodarenja sastojinama ove gospodarske 

jedinice kao regularnim sastojinama visokog 

uzgojnog oblika. 

Da bi slika dosadašnjeg gospodarenja bila potpunija 

potrebno je analizirati nekoliko elemenata, a to su: po- 

vršina, drvna zaliha, dobna struktura i prirast. 

1. Površina-Area 

Stanje površina gospodarske jedinice "Bastajske 

šume - Krivaja - Klisa" utvrđeno dosadašnjim redovitim 

revizijama prikazano je u tablici br. 1. 

292

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-K.RIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 

Godina 

inventarizacije 

Obraslo 

(ha) 

Neobraslo (ha) 

Non densitive 

Neplodno 

Tablica 1 -Table 1 

Ukupno 

The year of 

inventory 

Densitive 

Proizvodno 

Productive 

Neproizvodno 

Nonproductive 

(ha) 

Nonfructuous 

(ha) 

Total 

1968 

1980 

1990 

1865.67 

2034.57 

2099.43 

25.92 

206.08 

183.17 

2.67 

16.74 

11.74 

14.14 

3.21 

14.51 

1908.40 

2260.60 

2308.85 

Razlika 

1980. i 1990. god. 

+64.86 

-22.91 

-5.00 

+ 11.30 

+48.25 

Uspoređujući površinu gospodarske jedinice "Bastajske 

šume - Krivaja - Klisa" 1980. i 1990. godine vidljivo 

je povećanje njene ukupne površine za 48,25 ha 

u korist 1990. godine. Uglavnom se tu radi o bivšim privatnim 

površinama koje su uključene u gospodarenje. 

Površina obraslog zemljišta povećana je u odnosu 

na 1980. godinu za 64.86 ha radi pošumljavanja bivših 

čistina, a također je i dio novo priključenih površina 

obrastao uglavnom bagremom, johom i bukvom. 

Izuzeće poljoprivrednih površina, te površina koje 

nisu bile vezane (arondirane) za već postojeće odjele i 

odsjeke rezultiralo je smanjenjem neobraslog proizvodnog 

zemljišta za 22.91 ha u odnosu na 1980. godinu. 

Način mjerenja svjetlih pruga uz prometnice uvjetovao 

je smanjenje neobraslog neproizvodnog zemljišta 

za 5.00 ha. 

Inventarizacijom 1990. godine kategorija neplodnog 

zemljišta povećana je za 11.30 ha radi izgradnje 

novih cesta. 

Cilj gospodarenja gospodarskom jedinicom i u o- 

vom polurazdoblju je daljnje povećanje površine obraslog 

zemljišta, te uzgoj mješovitih sastojina autoktonih 

vrsta drveća kojima je zajamčena stabilnost cjelokupnog 

šumskog sustava. 

2. Drvna zaliha - Timber supply 

Stanje drvne zalihe utvrđeno u posljednje tri inventarizacije 

prikazano je u tablici broj 2. 

Tablica 2-Table 2 

Godina-Year 

1968 

1980 

1990 

Vrsta drveća 

The kind of timber 

m 3 

% 

m 3 

% 

m 3 

% 

Kitnjak 

Cer 

Bukva 

Grab 

Joha 

Bagrem 

Topola 

Crnogorica 

OTB 

OMB 

Ostalo 

Ukupno 

m 3 /ha 

24247 

508 

245732 

31526 

6651 

1186 

606 

781 

14105 

325342 

174 

7.5 

0.2 

75.5 

9.7 

2.0 

0.4 

0.2 

0.2 

4.3 

100.0 

33319 

4447 

308023 

35244 

17885 

10040 

2166 

855 

10991 

942 

423912 

208 

7.9 

1.0 

72.7 

8.3 

4.2 

2.4 

0.5 

0.2 

2.6 

0.2 

100.0 

44022 

3610 

345423 

44736 

18349 

5803 

2100 

4821 

14010 

2056 

484930 

231 

9.1 

0.7 

71.3 

9.2 

3.8 

1.2 

0.4 

1.0 

2.9 

0.4 

100.0 

Od 1968. do 1980. godine ukupna drvna zaliha go 

spodarske jedinice povećana je za 98570 m 3 ili za 

30,3% što je rezultat načina gospodarenja, promjene 

dobne strukture, dvanaestogodišnjeg prirasta, te povećanja 

površine obraslog zemljišta. 

U tom razdoblju povećana je u korist 1980. godine 

drvna zaliha svih vrsta navedenih u tablici broj 2, osim 

kategorije ostalih vrsta. Drvna zaliha hrasta kitnjaka 

povećana je za 9072 m 3 ili 37,4%, bukve za 62291 m 3 

ili 25,3%, graba za 3718 m 3 ili 11.8%. Radi promjene 

dobne strukture i ostalih gore navedenih razloga, drvna 

zaliha crne johe povećana je za 11234 m 3 ili 168,9%. 

Drvna zaliha cera samo je prividno povećana jer prilikom 

inventarizacije 1968. godine nije sav cer posebno 

293

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski liši br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299 

iskazan, a ostala meka bjelogorica je pri inventarizaciji 

1968. godine uvrštena u kategoriju ostalih vrsta. 

U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine ukupna 

drvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za 

14,4% ili 61018 m 3 . Možemo pretpostaviti daje do povećanja 

ukupne drvne zalihe došlo zbog neposječenog 

elata glavnog prihoda, jer je 42% elata glavnog prihoda 

prebačeno u 1/2 polurazdoblje. 

U odnosu na 1980. godinu povećana je drvna zaliha 

hrasta kitnjaka za 10703 m 3 ili 32,1%, bukve za 37400 

m 3 ili 12,1%, te graba za 9492 m 3 ili 26,9%, jedino je 

smanjena drvna zaliha cera za 837 m 3 ili 23,2%, te 

bagrema za 4237 m 3 ili za 73,0%. 

Pregled stanja po uređajnim razredima - Situation review due to working classes 

Uredajni 

razred 

Working 

class 

Hrast lužnjak 

Hrast kitnjak 

Cer 

Bukva 

Grab 

Bagrem 

Panjača bukve 

Panjača graba 

Crnajoha 

Alohtona crnog. 

Čistine 

Čistine za 

pošumljavanje 

Ukupno 

Ophodnja 

Rotation 

140 

120 

100 

100 

70 

25 

80 

60 

70 

80 

Površina (ha) - Area 

Obraslo 

Densitive 

4.45 

84.88 

3.87 

1522.66 

105.26 

75.35 

32.49 

78.34 

139.08 

53.05 

2099.43 

Neobraslo 

proizvodno- 

Nondensitive 

125.76 

57.41 

183.17 

ha 

(%) 

0.2 

4.0 

0.2 

72.6 

5.0 

3.6 

1.5 

3.7 

6.7 

2.5 

100.0 

Drvna zaliha 

Timber supply 

m 3 

9575 

763 

416195 

20338 

3814 

6097 

9705 

12710 

5733 

484930 

m 3 (%) 

2.0 

0.2 

85.8 

4.2 

0.8 

1.2 

2.0 

2.6 

1.2 

100.0 


m 3 

418 

12 

8040 

908 

169 

119 

647 

518 

490 

11321 

Prirast 

Increment 

m 3 (%) 

3.7 

0.1 

71.0 

8.0 

1.5 

1.1 

5.7 

4.6 

4.3 

100.0 

Inventarizacijom 1990. godine utvrđeno je da u gospodarskoj 

jedinici "Bastajske šume - Krivaja - Klisa" 

uredajni razred bukve ophodnje 100 godina prednjači i 

po površini i po drvnoj zalihi, zauzimajući 72,6% obrasle 

površine i sudjelujući s 85,8% u zalihi gospodarske 

jedinice. 

Na drugom mjestu po površinskoj zastupljenosti je 

uredajni razred crne johe (6,7%), dok je isti na trećem 

po sudjelovanju u drvnoj zalihi s 2,6%. Uredajni razred 

običnog graba sudjeluje s 4,2% u drvnoj zalihi, a s 5,0% 

u površinskoj zastupljenosti u gospodarskoj jedinici. 

3. Dobna struktura -Age structure 

Dobna struktura gospodarske jedinice utvrđena je 

inventarizacijama 1968, 1980. i 1990. godine, a prikazana 

je u tablici broj 4. 


Godina 


The year of 

inventory 

Jedinica 

mjere 

Measuring 

unit 

I 

II 

Dobni razredi -Age classes 

III IV V 

VI 

VII 

Svega 

Total 

1968 

ha 

355.33 

172.20 

388.46 

480.34 

445.93 

17.15 

6.26 

1865.67 

m 3 

1259 

18546 

89168 

132424 

79024 

3915 

970 

325342 

1980 

ha 

m 3 

383.12 

344.16 

39043 

206.21 

41868 

487.15 

161565 

445.54 

149238 

162.49 

31366 

5.90 

832 

2034.57 

423912 

1990 

ha 

m 3 

392.98 

336.01 

45279 

234.38 

45367 

274.38 

78213 

685.05 

265579 

169.20 

48376 

7.43 

2116 

2099.43 

484930 

294

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299 

Uspoređujući podatke inventarizacija 1968. i 1980. 

godine, uočljivo je neznatno povećanje površine sastojinal 

dobnog razreda za 27,79 ha u korist 1980. godine, 

površina sastojina II dobnog razreda gotovo je podvostručena, 

a najveće povećanje postignuto je u VI dobnom 

razredu. 

Smanjenje površine zabilježeno je samo u sastojinama 

III dobnog razreda, dok su površine sastojina IV, V i 

VII dobnog razreda ostale gotovo neprimijenjene. U 

polurazdoblju od 1968. do 1980. godine na dobnu 

strukturu gospodarske jedinice utjecalo je urašćivanje 

sastojina iz nižih u više dobne razrede, te dobna struktura 

novopripojenih sastojina, a sve je rezultiralo da u 

gospodarskoj jedinici u to vrijeme još nije postignut 

normalan razmjer dobnih razreda. 

U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine do najvećih 

promjena došlo je u sastojinama IV dobnog razreda, 

čija je površina smanjena za 212.77 ha, te u sastojinama 

V dobnog razreda gdje je zabilježeno povećanje od 

239.51 ha u korist 1990. godine. 

Svrstavajući sastojine svih uređajnih razreda zastupljenih 

u gospodarskoj jedinici po dobnim razredima 

određena je normalna površina dobnog razreda za svaki 

uređajni razred po formuli N = F/u xn(N = normalna 

površina dobnog razreda, F = površina uređajnog razreda, 

u = ophodnja, n = veličina dobnog razreda). 

Zbrajanjem normala svih uređajnih razreda utvrđana je 

normalna površina jednog dobnog razreda u gospodarskoj 

jedinici koja iznosi 439,41 ha. (Tablica 5). 


Uređajni 

razred 

Hrast lužnjak 140 

Hrast kitnjak 120 

Cer 100 

Bukva 100 

Grab 70 

Bagrem 25 

Panjača bukve 80 

Panjača graba 60 

Joha 70 

Aloktona crnog. 

Ukupno 

I 

4.45 

48.08 

203.33 

14.38 

43.36 

7.96 

60.16 

11.26 

392.98 

II 

19.73 

170.23 

44.46 

13.24 

4.07 

42.49 

41.79 

336.01 

Dobni razredi (ha) 

III IV V 

5.68 

143.92 

24.58 

33.70 

26.50 

234.38 

3.52 

188.08 

7.14 

0.61 

24.53 

40.57 

9.93 

274.38 

3.87 

664.40 

14.70 

2.08 

685.05 

VI 

7.87 

146.52 

14.81 

169.20 

VII 

6.18 

1.25 

7.43 

Svega 

4.45 

84.88 

3.87 

1522.66 

105.26 

75.35 

32.49 

78.34 

139.08 

53.05 

2099.43 

Normala 

0.64 

14.15 

0.77 

304.53 

30.07 

15.07 

8.12 

13.06 

39.74 

13.26 

439.41 

Iako površina pojedinih dobnih razreda odstupa od 

normale, ipak gledajući u cjelini dobna struktura nije 

baš nepovoljna, te ne predstavlja preveliki problem pri 

stručnom gospodarenju sastojinama ove gospodarske 

jedinice. 

Grafikon dobnih razreda po površini za 1968, 1980 i 1990. godinu 

Graph of age classes per area for 1968, 1980, 1990. 

295

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291-299 

Grafikon dobnih razreda po masi za 1968, 1980 i 1990. godinu 

Graph of age classes per mass for 1968, 1980, 1990. 

4. Prirast - Increment 

Godišnji tečajni prirast sastojina utvrđen prilikom 

dosadašnjih inventarizacija prikazanje u tablici broj 6. 

Godina 


The year of 

inventory 

1968 

1980 

1990 

Površina bez 

I dobnog 

razreda 

(ha) 

Area without 

I age class 

1510,34 

1651.45 

1706.45 

m3 

325342 

423912 

484930 

Drvna 

zaliha 

Timber supply 

mVha 

215 

257 

284 

Tekući godišnji 

prirast 

Current year 

increment 

m-Vha 

m 3 

7122 

13735 

11321 

4.7 

8.3 

6.6 


p = iv/V 

(%) 

2.18 

3.24 

2.33 

Pri inventarizaciji 1968. godine prirast sastojina nije 

utvrđivan bušenjem izvrtaka, već su korišteni raniji podaci. 

Prirast drvne mase 1980. i 1990. godine utvrđenje 

metodom izvrtaka na temelju vrmena prijelaza koje je 

utvrđeno brojanjem godova na 2.5 cm. 

Pad prirasta u polurazdoblju od 1980. do 1990. godine 

uvjetovale su površinski dosta zastupljene sastojine 

V dobnog razreda u kojima prirast opada i stagnira. 

Postotak volumnog prirasta povećat će svoju vrijednost 

dobivanjem normalnog razmjera dobnih razreda 

po ekološko-gospodarskim tipovima, odnosno uređajnim 

razredima, stoje cilj gospodarenja ovim sastojinama. 

PRIJEDLOG OSNOVE GOSPODARENJA ZA POLURAZDOBLJE 

OD 1990. DO 1999. GODINE 

The suggestion of management for half period from 1990 to 1999. 

Sada važećom gospodarskom osnovom propisan je 

etat glavnog prihoda, šumskouzgojnih radova i prethodnog 

prihoda koji moraju biti obavljeni do isteka važnosti 

osnove. 

a) Propisani etat glavnog prihoda po uređajnim razredima 

za slijedećih 40 godina prikazan je u tablici 

broj 7. 

296

N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 291 -299 

Tablica 7 - Table 7 

Uređajni 

razred 

Working class 

ha 

I/l 

m 3 

ha 

1/2 

m 3 

ha 

II/l 

m 3 

ha 

n/2 

m 3 

Hrast kitnjak 

Hrast cer 

Bukva 


Grab 


Bagrem 

Joha 

4.57 

3.87 

353.68 

7.96 

21.84 

18.14 

11.12 

2101 

823 

101594 

7162 

4549 

2051 

448.10 

24.53 

12.41 

16.36 

0.61 

15.87 

103810 

6097 

5155 

2640 

90 

3877 

3.30 

496.65 

12.17 

13,53 

56.08 

10.64 

863 

125252 

4494 

1784 

3259 

3.30 

326.53 

40.78 

48.45 

16.06 

16.81 

602 

96004 

22020 

12511 

3402 

5625 

Ukupno 

421.18 

118280 

517.88 

121669 

592.37 

135652 

451.93 

140164 

Prvo gospodarsko razdoblje najmanje je nadijeljeno 

etatom glavnog prihoda, dok u narednim polurazdobljima 

isti ima tendenciju porasta, a takvo kretanje etata 

glavnog prihoda svakako je posljedica dobne strukture 

gospodarske j edinice. 

U sva četiri gospodarska polurazdoblja uređajni razred 

bukve ophodnje 100 godina, zauzima vodeće mjesto 

po površini i po drvnoj masi u etatu glavnog prihoda. 

b) Šumskouzgojni radovi - (Timber silvicultural 

work) prikazani su u tablici broj 8. 


Jednostavna biološka reprodukcija 

Simple biological reproduction 

Proširena 

biološka 

reprodukcija 

Expanded biological 

reproduction 

Uređajni 

razred 

Priprema 

staništa 

Pošumljavanje 

sječina 

Popunjavanje 

Njega 

pomlatka 

i mladika 

Čišćenje 

Unos 

žira 

Konverzija 

i rekonstrukcija 

Pošumljavanje 

čistina 


Hrast kitnjak 

Hrast cer 

Bukva 


Grab 


Bagrem 

Joha 

Crnogorica 

Čistine za 

pošumljavanje 

4.57 

3.87 

353.68 

7.96 

21.84 

18.14 

11.12 

41.19 

54.76 

21.84 

7.27 

9.00 

1.50 

59.00 

0.35 

4.45 

52.65 

3.87 

269.76 

7.96 

21.84 

8.76 

31.81 

0.95 

57.41 

181.91 

14.38 

4.07 

56.60 

39.47 

10.31 

16.89 

7.96 

3.85 

57.41 

Ukupno 

462.67 

83.87 

69.85 

459.46 

306.74 

16.89 

11.81 

57.41 

Vrijedne i kvalitetne sastojine rezultat su stručnog i 

pravovremenog provođenja osnovom propisanih šumskouzgojnih 

radova. 

c) Propisani etat prethodnog prihoda po uređajnim 

razredima za slijedećih 40 godina prikazanje u tablici 

broj 9. 

297

N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997). 291-299 


Uređajni 

razred 


Hrast kitnjak 

Bukva 


Grab 


Bagrem 

Joha 

Crnogorica 

ha 

28.93 

832.05 

67.23 

74.27 

60.07 

41.79 

I/l 

m3 

791 

27218 

1977 

1487 

1514 

971 

ha 

28.93 

569.80 

66.36 

61.98 

51.02 

70.79 

52.10 

1/2 

m3 

791 

17571 

1951 

1240 

1481 

1775 

1209 

ha 

3.74 

51.31 

500.68 

48.52 

48.45 

18.14 

90.75 

53.05 

II/l 

m3 

81 

1401 

15693 

1426 

969 

526 

2269 

1231 

ha 

3.74 

71.88 

630.50 

24.53 

41.11 

44.38 

83.33 

53.05 

II/2 

rrf 

81 

1962 

19478 

490 

1209 

888 

0 

2083 

1231 

Ukupno 

1104.34 

33958 

900.98 

26018 

814.64 

23596 

952.52 

27422 

Ukupna površina prorjednih sastojina u I/l polurazdoblju 

iznosi 1104.34 ha, s masom prethodnog prihoda 

od 33958 m 3 ili 29 m 3 /ha. Intenzitet prorjeđivanja 

iznosi 10,8% od drvne zalihe sastojina koje se prorjeđuju 

i 36,2% od desetgodišnjeg prirasta istih sastojina. 

Pri određivanju intenziteta pro rjeđe treba voditi računa 

o starosti sastojine, broju stabala po hektaru, prirastu, 

obrastu, te srednjem prsnom promjeru za odgovarajući 

ekološko-gospodarski tip kojem pripada odsjek 

predviđen za prorjedu. 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

Uspješnost gospodarenja sastojinama gospodarske 

jedinice "Bastajske šume - Krivaja-Klisa"u idućem 

polurazdoblju počiva na opće važećim pravilima gospodarenja 

visokim regularnim šumama. 

Zadatak stručnog šumarskog tima je: 

a) Postići normalan razmjer dobnih razreda, jer 

je normalna struktura sastojina trajnog prihoda 

u visokim regularnim šumama. 

b) Osnivati i podržavati sastojine autoktonih vrsta 

drveća tog kraja, te potpomagati površinski 

najzastupljenijem uređajnom razredu obične 

bukve, da bi se u tim sastojinama na kraju 

ophodnje postigao željeni omjer smjese od 

50% bukve, 50% kitnjaka s pojedinačno primješanim 

grabom i ostalom bjelogoricom. 

c) Redovito provoditi osnovom propisane šumskouzgojne 

radove. 

d) Pridržavati se osnovom propisanog intenziteta 

pri prorjeđivanju sastojina 

e) prije redovite sječe najprije obaviti sanitarnu 

sječu, te voditi preciznu evidenciju sušaca. 

f) Provoditi mjere zaštite šuma od biljnih bolesti 

i štetnika. 

g) Sječu i izradu drvnih sortimenata provoditi u 

vrijeme mirovanja vegetacije. 

h) Podržavati općekorisne funkcije tih sastojina 

koje svakodnevnim napretkom industrije i 

tehnologije dolaze sve više do izražaja, a sastoje 

se od proizvodnje kisika i pročišćavanja 

atmosfere, zaštite vodnog režima, zaštite tla, 

zaštite faune, rekreativne i turističke funkcije. 


K1 e p a c, D. ( 1965): Uređivanje šuma, Zagreb. 

Monografija (1977) 20 godina rada Šumarije Miokovićevo, 

Šumarija Miokovićevo 

Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca 

Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske 

šume - Krivaja - Klisa" ( 1968-1980). 

Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca 

Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske 

šume - Krivaja - Klisa" ( 1980-1989). 

Sektor za uređivanje šuma ŠG "Mojca Birta" Bjelovar: 

Osnova gospodarenja gj. "Bastajske šume - Krivaja 

- Klisa" ( 1990-1999). 

298

N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 291 -299 

SUMMARY: The forests situated on the area of "Bastaji Forest - Krivaja - 

Klisa " management unit were managed by land community until 1946. After 

the nationalization in 1946 those forests were managed by the Forest department 

of Daruvar until 1957. Then the Forest department oj'Đulovac was established 

which manages this management unit up to now. 

The unique managing plan for managing unit "Bastaji Forest - Krivaja — 

Klisa " was made in 1968. 

The years 1978 and 1979 were managed according to annual plans, and a 

new managingplan was made in 1980 lasting from 1. 1. 1980 to 31. 12. 1989. 

The last managingplan 

was made in 1990 and it is still used. 

The management of stands is even-aged, and the aim of management, in 

this most representative working class of beech rotation in 100 years, is 

achieving the most optimal ratio of species mixure at the end of rotation. 

Bukova šuma na Bilogori 

Foto: J. Vukelić 

299

IZ DNEVNOG TISKA 

UZ 150. GODIŠNJICU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

Najstarije šumarsko glasilo u 

Europi 

ZAGREB - »Trudovi« slave ove godine 

150. obljetnicu! Naime, prva hrvatska 

šumarska pisana riječ utjelovljena 

je u godišnjaku »Trudovi«, čiji je prvi 

broj tiskan 1847. godine. Radi se o jednom 

od najstarijih šumarskih glasila u 

Europi. 

Puno ime godišnjaka glasilo je te 

1Ö47. godine »Trudovi godišnjaka šumarskoga 

za Hervatsku i Slavoniju«. 

Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a treći 

i posljednji 1852. godine. Naime, taj 

prvi hrvatski šumarski godišnjak prestao 

je izlaziti pod pritiskom Bachova 

apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživjeti 

će 1. siječnja 1877. pod nazivom »Šumarski 

list« i to najprije kao glasilo lirvatsko-slavonskog 

šumarskog društva, 

a onda kao glasilo Hrvatskog šumtuskog 

društva. »Šumarski list« tisKan je 

do danas na oko 62.000 stranica, a u 

njemu zabilježeni su zapisi više oü 

1.200 autora. (Hinaj 

Zagrebački dnevnik VJESNIK od 30.4. - 1.5.1997. 

EUROPSKA VEZA ZA HRVATSKU ZNANOST* 

Danas, kada pokušavamo doći do projekata koje financira 

Europska unija, COST {Cooperation in the 

field of Science and Technology) postaje nam zanimljivo 

jer jamči kontinuitet prisutnosti naših istraživačkih 

institucija i njihovu informaciju na europskoj razini. 

Financiranje tog najstarijeg oblika znanstvene suradnje 

unutar Europe obavlja se na nacionalnoj razini, što će 

reći da novac za projekt osigurava zemlja koja ga provodi. 

Svih ovih godina podržavali smo taj projekt uz 

velik financijski napor, naglašava prof. dr. Radovan 

Fucks, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za 

međunarodne odnose, u razgovoru uoči ministarske 

konferencije COST-a, koja će zasjedati u Pragu 26. i 27. 

svibnja. 

Hrvatska je članica COST-a od 1992. godine. Prvim 

članicama koje su postale pri utemeljenju COST-a 

1971. godine (19 zemalja EZ-a, EFTA-e i Turska) u 

međuvremenu su se, osim Hrvatske, pridružile i Slovenija, 

Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Island. Očekuje 

se da će im se u Pragu pridružiti i Rumunjska, Cipar, 

Malta, Bugarska te baltičke zemlje. 

*Prof. dr. se. Radovan Fucks, pomoćnik Ministra znanosti i tehnologije 

u Vjesniku od 11. svibnja 1997. 

Hrvatska pozicija u europskim programima 

suradnje 

COST se osniva na ideji o suradnji na istraživačkim 

područjima, primarno vezanim uz telekomunikacije, 

informatiku, promet, materijale, oceanografiju, meteorologiju 

i okoliš. No, sve više današnjih inicijativa 

okreće se društvenim znanostima, zatim kemiji, medicinskim 

istraživanjima i šumarstvu. To je, kaže dr. 

Fucks, praktički jedini projekt na razini Europe u kojem 

je Hrvatska sudjelovala od samog početka i preko kojega 

ima pristup europskim istraživanjima i suradnji na 

području znanosti i tehnologije. Naših 25 projekata (a 

još ih je nekoliko u pripremi) ocijenjeno je vrhunskima, 

a naši su znanstvenici vrlo dobro primljeni. 

Najbolja i najnovija nam je satisfakcija, ističe dr. 

Fucks, COST projekt u okviru šumarstva. Naši su 

šumari pri predstavljanju svojih istraživanja na nedavnom 

sastanku njihove radne grupe pokupili čestitke 

zbog određenih programa održavanja i razvoja 

naših šuma. Radi se o koncepciji samoodržavanja 

šuma koja je kod nas vodilja šumarstva. 

300

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

OSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZ 

JEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATA 

Prema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije 

(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAV 

DANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM 

ODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINAR 

STVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosno 

bolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolege 

koji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastita 

šumska mehanizacija ili usluga? 

I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenata 

u iskorišćivanju šuma baš definitivno napušten 

suvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivo 

klasični način rada? 

1. Organizacija sječe stabala i priprema podređeni 

su uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi u 

cilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano, 

jer su ti troškovi proporcionalno najveći. 

Smanjenje troškova temelji se: 

a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremeno 

uvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalim 

stablima i zemljištu. 

b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalne 

kubature (ovisno od vrste transportnog sredstva) 

jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličine 

komada. Odgovarajućim prethodnim racionalnim 

krojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačno 

kvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može se 

postići znatno veća učinkovitost transporta. 

2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedine 

faze rada i povećanje produktivnosti rada na toj 

osnovi. 

3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnog 

sredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jer 

su sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano. 

4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitije 

angažiranje tehničara i inženjera na poslovima 

pripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesa 

rada, te nadzor nad istim. 

II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskog 

transporta u tržišnoj orijentaciji? 

Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvu 

Požega počinje daleke 1962. godine, kada su 

tadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivno 

više ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi. 

Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnom 

marke Ferguson. 

Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktori 

rasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponudu 

privatnika i samo tri, istina tada moderna stroja marke 

Timberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoć 

na izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većim 

sječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizacije 

čak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da se 

u to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskih 

vlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transporta 

počinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednim 

traktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlima 

za privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, Ingland 

Austrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnih 

traktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT se 

postepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođača 

Torpedo Rijeka. 

Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" i 

donošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišna 

orijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumski 

transport nešumarska djelatnost, nismo nikad precizno 

definirali. Stoga je predlagano da se, "polovica" 

transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo od 

sebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske i 

znanstvene podrške) ne formira solidna ponuda usluga 

šumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabri 

poduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim što 

je ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača! 

III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanja 

osvetiti na višim cijenama usluga privlačenja i 

nepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume? 

Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacija 

je raspoređena na šumarije. Razlog je optimalno 

korištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitih 

uvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama. 

Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljaju 

kroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približno 

zadovoljavajuće rezultate. 

Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi 

(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je i 

ponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpuno 

izostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođač 

radova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj. 

Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenata 

na tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta, 

a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samu 

šumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdje 

suvišno objašnjavati. 

Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu, 

nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjene 

učinke. 

Zlatko Lisjak, dipl. inž. 

Proizvodni odjel UŠ Požega 

301

KNJIGE I ČASOPISI 

H. Kramer und Chr. Katsch (1994): 

INDIVIDUELLES WACHSTUM VON WALDBÄU 

MEN IN ABHÄNGINGKEIT VON NATÜRLICHEN 

UND ANTHROPOGENEN EINFLÜSSEN, str. 152, 

Band 117, Schriften aus Forstliche Fakultät der Universität 

Göttingen. 

Čitateljima Šumarskog lista prof. dr. sc. H. Kramer 

poznat je po svojim djelima Waldwachstumslehre (recenzija 

u Šum. listu 1988, str. 563 - 566) i Leifaden für 

Dendrometrie und Bestandes inventur (recenzija u 

Šum. listu 1988, str. 373). 

U ovom dijelu obrađen je individualni rast obične 

smreke i bukve u zavisnosti od različitih prirodnih i antropogenih 

utjecaja. Istraživanja se oslanjaju na bogatu 

internacionalnu šumarsku literaturu i na vlastite analize 

pojedinih stabala, koje su obavljene u Institutu za uređivanje 

šuma Sveučilišta u Göttingenu. 

Djelo je podijeljeno u 9 dijelova: Uvod, Materijal i 

metoda rada, Visinski rast, Rast u debljinu, Odnos visine 

stabla i njegova prsnog promjera, Razvoj visine i prsnog 

promjera pojedinih stabala u jednodobnim sastojinama, 

Vertikalna raspodijeljenost prirasta stabla i debla, 

Tijek rasta pojedinih stabala u ovisnosti od različitih 

utjecaja i Sažetak. 

Ova istraživanja vršena su na 49 smrekovih pokusnih 

stabala iz zrele jednodobne smrekove sastojine i na 

6 pokusnih bukovih stabala iz 150-godišnje šume. 

Težište istraživanja je na visinskom i debljinskom 

prirastu. Iz tih Kramerovih istraživanja mogu se izvući 

neki zaključci: 

Varijabilnost priraštaje vrlo velika, tako da se godina 

kulminacije visinskog prirasta individualnih stabala 

kreće od 9 do 99 godina. U prosjeku kulminacija visinskog 

prirasta nastupa u 27. godini (šum. predjel Idar- 

Oberstein) i u 19. godini (šum. predjel Witzenhausen). 

Kulminacija debljinskog prirasta nastupa u 30. godini 

u šum. predjelu Idar-Oberstein, a u 28. godini u Witzenhausenu. 

Bilo kako bilo, Kramerova istraživanja potvrđuju 

moju spoznaju da u prosjeku najprije kulminira 

prirast u visinu, a poslije u debljinu, o čemu je bilo protivnih 

mišljenja. Dakako, da u pojedinim individualnim 

slučajevima može biti drukčije. 

U radnji ima vrijednih podataka o utjecaju vanjskih 

čimbenika na prirast. Spomenut ću utjecaj suhih i toplih 

te mokrih i hladnih godina, što je već poznato. Zanimljiv 

je podatak gubitka volumnog prirasta 1976. godine 

kad je bukva urodila bogatim plodom. 

D. Klepac 

H. Kramer, J. Banks und R. James (1995): 

EUKALIPTUSNATURWÄLDER IN AUSTRALIEN, 

str. 777 - 794. Forst und Holz, 50. Jahrgang, Hannover. 

Članak nosi naslov "Prirodne eukaliptusove šume u 

Australiji", jer od prirodnih australskih šuma čak 84% 

čine različite vrste eukaliptusa. Zanimljivo je da u prirodnim 

eukaliptusovim šumama sudjeluje 17 crnogoričnih 

vrsta familije Cupressaccae, među kojima vidno 

mjesto zauzima Araucaria cunnighamii i Araucaria bidwilli 

s primjercima golemih dimenzija: 60 m visine i 

200 cm prsnoga promjera. U članku je najprije dat statistički 

prikaz o površinama šuma i njihovoj sječi, zatim 

se govori o gospodarenju tim šumama sa željom da se 

od prejakih golih sječa uvedu oplodne sječe. 

H.Kramer(1996): 

ZUR LÄUTERUNG BEI DOUGLASIE, str. 595 - 

602, Forst und Holz, 51. Jahrgang, Hannover. 

Autor H. K r a m e r raspravlja u članku o tome kada 

treba početi prve prorede u nasadima duglazije. Novi 

pokusi imaju svrhu provjeriti saska iskustva, a cilj im je 

da se u gustim mladim nasadima duglazije broj stabala 

svede na 1.500 do 2.000 komada po jednom hektaru, 

što bi trebalo učiniti prvom proredom kad je visina stabala 

oko 3 metra, a najkasnije kad stabala dosegnu visinu 

od 6 do 7 m. Noviji pokusi uglavnom se podudaraju 

s tom praksom, budući da bi manjim brojem stabala, primjerice, 

od 1000 a osobito od 500 komada po jednom 

hektaru, nastao gubitak prirasta u iznosu čak od 30%. 

D. Klepac 

L'ÉRABLE À SUCRE (šećerni javor, Acer saccharum 

Marsh), Caractéristiques, Écologie et Aménagement, 

Québec, Canada, 1995, str. 394. 

To je kolektivno djelo, napisano na francuskom jeziku, 

monografija o šećernom javoru, kojoj je izdavač ministarstvo 

prirodnih resursa Vlade Québeca u Kanadi. 

Šećerni javor, fr. L'Érable à sucre, lat. Acer saccharum 

Marsh, jedna je od najznačajnijih listopadnih vrsta 

drveća u Québecu. Svi koji su bili u Québecu sjećaju se 

prekrasnih boja javorovih listova, koji toj zemlji daju 

osebujan izgled. U proljeće, kad počnu kolati sokovi, 

oni navješćuju znatan dohodak u gospodarstvu te oblasti; 

spominje se svota od stotinu milijuna dolara godišnje 

samo od šećera tog javora, ne račinajući prihode od 

drva koji čine oko 30% ukupne proizvodnje drva. 

302

Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se u 

Québecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jedna 

takva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju su 

napisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da posluži 

kao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanju 

šećernog javora. 

Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje i 

gospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski, 

morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora. 

Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernog 

javora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegov 

dio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenik 

Ministarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc. 

Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenje 

šećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanju 

šuma operira s temeljnicom po hektaru koja se 

u šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30 

nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smije 

pasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15 

godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija, 

što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporuča 

svima koji se zanimaju za šećerni javor. 

Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (1997) 

NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA 

Početkom 1997. godine objavljenje pretisak Novog 

sistema uređivanja prebornih šuma akademika Dušana 

Klepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju i 

potrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstaviti 

Predgovor, kojeg je u ime izdavača napisao Anđelko 

Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma", 

p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti. 

H. Jakovac 

D. Klepac 

Zoran M a j c e n (1996): 

COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCES 

SION DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS. 

ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFA 

CE TERRIÈRE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION, 

str. 1-19, Ministère de Ressources naturelles, Québec. 

Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate preborne 

i oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskih 

sektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Komparirani 

su rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršena 

sječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazuju 

da sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate, 

i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikuju 

se bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama, 

gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabala 

neto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje se 

vrši sječa. 

Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom radu 

operira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha, 

pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Time 

se vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupaju 

uporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. To 

nas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj, 

koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služili 

temeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najbolje 

pokazuje obrast sastojine. 

D. Klepac 

Predgovor 

Hrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskog 

šumarstva poglavito poslije Zakona o šumama 

kojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijelu 

austrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentom 

od 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje u 

život u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnoj 

krajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavoniji 

bilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske, 

gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvane 

šume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo 

52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio veliku 

pažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenje 

ustanovljenje gospodarske osnove. 

303

To je još više došlo do izražaja u zakonskim odredbama 

hrvatske vlade od 1894, u kojima se propisuje 

"akademička naobrazba" za šumsko-tehničku službu 

kod političke uprave i obvezno sastavljanje gospodarske 

osnove za gospodarenje u šumama pod osobitim javnim 

nadzorom. Devet godina kasnije Odjel za unutarnje 

poslove Kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade u Zagrebu 

donio je naredbu br. 23 152 od 23. IV 1903. s posebnim 

"Naputkom" glede sastavka gospodarskih osnova odnosno 

programa za šume pod osobitim javnim nadzorom. 

Naputak od 1903. vrijedio je za spomenute šume do 

1945. i odigrao povijesnu ulogu u hrvatskom šumarstvu. 

Po njemu je sastavljeno nekoliko stotina gospodarskih 

osnova i to po načelu rašestarenja u visokim regularnim 

šumama, a po normalama u prebornim šumama. 

Poslije 1945. dolazi u našoj zemlji do unifikacije 

šumskog posjeda iz čega je rezultiralo jedinstveno uređivanje 

šuma za sve šume bez razlike. Na taj su način 

stare hrvatske normale za preborne šume odbačene, a 

mjesto njih primjenjivale su se takozvane "minimalne 

drvne mase" koje moraju ostati poslije sječe (Instrukcija 

od 1937). Takav način uređivanja šuma imao je 

opravdanje u onim prebornim šumama u kojima je bila 

nagomilana velika drvna zaliha, primjerice u Bosni i 

Lici. No kad je tijekom vremena drvna zaliha smanjena, 

postavilo se pitanje da li su sječe u prebornim šumama 

prejake i da li su postojeće drvne zalihe na panju 

premalene ili prevelike. Koje su to optimalne drvne zalihe? 

Odgovor na to pitanje dao je 1961. D. Klepac u 

posebnoj studiji "Novi sistem uređivanja prebornih 

šuma", koju je objavila tadašnja Poljoprivredno-šumarska 

komora u Zagrebu. 

Načelo "Novog sistema" sastoji se u tome da se u 

šumi uspostave optimalne drvne zalihe koje omogućuju 

trajno pomlađivanje i daju najpovoljniji prirast. Prirast 

se mjeri, a etat se određuje na temelju usporedbe 

konkretne drvne zalihe s normalnom (optimalnom) i izmjerenog 

prirasta. 

Novi sistem uređivanja prebornih šuma prihvatila je 

svojevremeno hrvatska taksacija na Rijeci, a jedan njezin 

uvaženi taksator pokojni ing. S. Škopac prilagodio 

je Klepčeve normale za mješovite jelove i bukove preborne 

šume (Šumarski list br. 5-6/1963). Nakon toga je 

Sekretarijat za šumarstvo bivšeg Izvršnog vijeća SR 

Hrvatske svojim rješenjem od 12. II 1963. br. 05-441/2 

propisao Klepčev "Novi sistem" za uređivanje prebornih 

šuma u Hrvatskoj. 

Kasniji pravilnici o načinu izrade šumskogospodarskih 

osnova iz godine 1976, 1981. i 1985. i dalje usvojili 

su uglavnom načelo normala u uređivanju prebornih 

šuma ali u provedbi tog načela postoje danas različiti 

načini i različita shvaćanja koja u praktičnom uređivanju 

prebornih šuma stvaraju određene teškoće i nejasnoće. 

To je razlog da "Hrvatske šume" objavljuju u cijelosti 

pretisak izdanja D. Klepca, Novi sistem uređivanja 

šuma, Zagreb, 1961, u nadi unapređenja i poboljšanja 

uređivanja prebornih šuma u Hrvatskoj. 

Direktor 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb 

Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. 

AA. VV. - PEDUNCULATE OAK IN CROATIA 

Vinkovci - Zagreb 1996 

Pod gornjim naslovom Orazio La M arc a u časopisu 

L'Italia forestale e montana prikazao je knjigu 

"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", koju je izdala Hrvatska 

akademija znanosti i umjetnosti i poduzeće "Hrvatske 

šume" 1996. godine. O. La M a r c a piše: 

"Elegantna knjiga o hrastu, koju je izdala Hrvatska 

akademija znanosti i umjetnosti obogaćuje već znano o 

ovoj važnoj vrsti. " 

Djelo, pod uredništvom Prof. Dušana Klepca, svojedobnog 

predstojnika Katedre za uređivanje šuma na 

zagrebačkom Sveučilištu i pisca brojnih rasprava od 

kojih su neke objavljene i u našim najznačajnijim šumarskim 

časopisima, sadrži sljedeće članke": 

Slijedi popis svih članaka uključujući i bibliografiju 

sa zaključkom: 

"Opširne rasprave su na hrvatskom jeziku s potpisom 

slika, crteže i tablica na engleskom jeziku. Opširan sažetak 

na oko 120 stranica na engleskom jeziku omogućuje 

razumijevanje djela i onome koji ne zna hrvatski. " 

Djelo je dopunjeno bogatom bibliografijom". 

O. Piškorić 

Recenzija o knjizi "Hrast lužnjak u Hrvatskoj", 

tiskana je i u njemačkom časopisu Forst und Holz br. 6. 

od 25. 3. 1997. godine na str. 165. 

H. Jakovac 

CRVENA KNJIGA ŽIVOTINJSKIH SVOJTI 

REPUBLIKE HRVATSKE - SISAVCI 

U izdanju, sada već bivšeg, Zavoda za zaštitu prirode 

Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša početkom 

1995. godine izišla je dugo pripremana i željno očekivana 

Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske 

- sisavci. Kako je to u uvodniku istakao njen 

urednik i priređivač mr. Eugen Dragano vi ć, knjizi je 

cilj da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti, skrene pozornost 

na potrebu očuvanja životinjskog svijeta, prije svega 

onih taksona - vrsta i podvrsta čiji je opstanak u 

304

opasnosti i koje bi mogle iščeznuti. Uz edukacijsko značenje, 

knjiga ukazuje i na mjere koje treba poduzeti da 

danas prorjeđene i ugrožene vrste ne nestanu sa zemlje. 

Na osamdesetak stranica teksta, u ovoj drugoj po redu 

"Crvenoj knjizi" (prva je posvećena ugroženim biljnim 

vrstama i izdana 1994. godine) obrađen je ukupno 

41 takson, od kojih je pet svrstano u izumrle vrste, jedanaest 

u ugrožene, tri u osjetljive, četrnaest u rijetke i o- 

sam s neodređenim statusom. Status pojedinom taksonu 

određen je prema stupnju njegove ugroženosti na području 

Hrvatske, a ne prema stupnju ukupne populacije 

koja može biti rasprostranjena u okolnim područjima. 

Od životinjskih vrsta koje su nekad, a poneke i danas, 

uživale status lovne divljači, u "Crvenu knjigu" su 

uvrštene: divokoza (Rupicapra rupicapra L.), europski 

dabar {Castor fiber L.), krški puh (Eliomys quercinus 

dalmaticus Đulić et Feiten), šumski ris {Lynx lynx L.), 

smeđi medvjed (Ursus arctos L.), sredozemna medvjedica 

{Monachus monachus Herrn.), vidra {Lutra lutra 

L.) i vuk {Canis lupus L.). 

Kao uzrok niske brojnosti divokoze u Hrvatskoj 

(izuzetak je Biokovo, gdje danas obitava oko 300 jedinki 

u proljetnom fondu) spominje se krivolov, turizam i 

novi predator - ris, koji za sigurno usporava rast novo 

naseljene kolonije divokoza na Sjevernom Velebitu. 

Slika 1. Jedina izvorna populacija divokoza u Hrvatskoj obitava danas 

u Gorskom kotaru. Zbog krivolova, brojnost joj se procjenjuje 

na oko 40 grla i s pravom uživa status rijetke vrste. 

Foto: A. Frković 

Dok je europski dabar iščezla vrsta (koja se upravo u 

novije vrijeme uspješno unosi u staru postojbinu), krški 

puh (rasprostranjen samo uz obalni pojas od Učke do 

ušća Neretve) endem, sredozemna medvjedica i vidra 

kao ugrožene vrste, dovedene su na rub istrebljenja u 

Hrvatskoj. Od tri krupna predatora, smeđem medvjedu 

i risu Crvenom je knjigom određen status rijetke vrste, 

a vuku status ugrožene vrste. 

Kao jedan od uzroka izmjene (smanjenja) brojnosti 

smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, u Crvenoj knjizi životinjskih 

svojti R. Hrvatske - sisavci, spominje se uništenje 

većeg dijela šumskog staništa, kao i prekid kontinuiteta 

između preostalih šuma. Oscilacije broja u bližoj 

prošlosti posljedica su mijenjanja statusa medvjeda 

od nezaštićene do trajno zaštićene vrste. Prvobitni broj 

životinja više nije moguće postići, jer se više ne može 

ni bitno povećati površina staništa. Aktualno lovno iskorišćivanje 

populacije (godišnje izlučivanje odstrjelom 

iznosi prosječno 25 - 30 jedinki), vjerojatno ne 

ugrožava njenu neposrednu egzistenciju. 

Veličina vučjih populacija u Hrvatskoj temeljena je 

u prošlosti na lovnoj statistici ulova. U razdoblju od 

1891. do 1921. godine ustrijeljena su ili na druge načine 

ubijena 1324 vuka ili 42 životinje godišnje. U tom razdoblju 

najviše ih je ulovljeno 1892. - 120, a najmanje 

1905. godine, svega 4 primjerka. Od Drugog svjetskog 

rata u svim je zakonima o lovu i njihovim podzakonskim 

aktima vuk bio uvršten u nezaštićenu divljač, koju 

je mogao "svako svagdje ubiti" pa i "pribjeći trovanju". 

(Zakon o lovstvu Hrvatske iz 1976. godine). 

Taglia za ubijenu zvjerad. 

Naredba 

kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za narodno 

gospodarstvo, od 27. svibnja 1915» br. IV. 

72*5, o podjeljivanju nagrada za tamanjenje 

grabežljive zvjeradi. 

Svakomu, koji bud kojim načinom 

u području kraljevina Hrvatske i 

Slavonije usmrti medjeđa ili vuka, 

isplatiti če se na njegov zahtjev iz 

zemaljskih sredstava nagrada i to. 

«a svakog starog medjeda ili međjeđicu 

20 kruna; 

za svakog starog vuka lu kruna; a 

za svaku staru vučicu 12 krttna^ i 

za svakog mladog međjedja ili 

vuka podijeliti će se onome, tko î ht 

utaman i, nagrada od 4 krune. 

Onim osobama koje takove vrsti zvjerftQi. 

ubiju prigodom po oblastima odredjenih hajka, 

dopitati ce se prema starosti i spolu ubijene 

zvijeri polovica gore ustanovljenih isnosa. 

Tko koju od gore navedenih zvjeradi ustürti, 

a želi dobiti nagradu, imađe kod onog obćiuskog 

odnosno gradskog poglavarstva, u poeručju kojeg 

je dotična zvijer usmrćena, predočiti kožu nj

U razdoblju od 1954. do 1972. godine, kada je vuk u 

Hrvatskoj bio prenamnožen, bilo je ulovljeno ukupno 

5206 vukova ili 274 životinje godišnje. Godine 1960/61, 

taj se ulov smanjio na pedesetak, a 1989/90. na svega 

32 vuka. Dok je šezdesetih godina u Gorskom kotaru 

godišnje ulovljeno više od 20 vukova, u razdoblju od 

1987. do 1990. odstrjeljena su samo dva vuka. 

Za populaciju trećeg krupnog predatora Hrvatske, 

šumskog risa, koja je u Hrvatskoj nastala od 6 primjeraka 

unesenih iz Slovačke i puštenih u šume Kočevja 

(Slovenija) 1973. godine, smatra se da je još nedovoljno 

stabilizirana i ovisna o nizu, zasad, nedovoljno poznatih 

utjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnom 

ulasku risa u slobodnu prirodu, kako se navodi u "Crvenoj 

knjizi", te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralo 

njegovo naseljavanje (posljednji izvorni ris ulovljen 

je 1903. godine u šumama tadanje gospoštije 

Ghyczi u Gorskom kotaru), kao i zbog uočenog znatnog 

utjecaja na postojeću populacije srna i divokoza, 

dozvoljava se odstrjel određenog broja primjeraka. 

Crvena knjiga sisavaca Hrvatske izrađena je po uzoru 

na "Red Data Book" IUCN-a (International Union 

for Nature Conservation and Natural Resources), u kojoj 

je isto tako za svaki takson određen status glede 

stupnja njegove ugroženosti. Kao jedini veći nedostatak 

ove naše izuzetno vrijedne knjige, ističemo manjak 

slikovnih priloga, fotografija ili crteža prikazanih 

životinjskih vrsta te njihova areala rasprostranjenosti 

unutar Hrvatske. 

Tekstove za pojedine taksone prema uobičajenim 

natuknicama (status, rasprostranjenost, stanište, biologija 

vrste, brojnost u prirodi, uzroci izmjene brojnosti, 

dosad poduzete mjere zaštite, zaštitne mjere koja valja 

poduzeti) napisali su: Beatrica Đulić (o ježevima i 

šišmišima), Eugen Draganović (o sredozemnoj 

medvjedici), Alojzije Frković (o vuku), Đuro Hübet" 

(o smeđem medvjedu), Darko Kovač i ć (o vidri), 

Željko Štahan (o šumskom risu) i Nikola T vrtk 

o v i ć (o divokozi, dabru, puhu i sitnim glodavcima). 

Alojzije Frković 

Norbert Weigl (1997) 

ÖSTREREICHS FORSTWIRTSCHAFT IN DER 

ZWISCHENKRIGSZEIT 1918-1938, 

Ova knjiga, Austrijsko šumsko gospodarstvo u međuratnom 

razdoblju 1918 - 1938, doktorska je dizertacija 

N. We i g 1 a a izdavač je Östrareichischer Kunstund 

Kulturverlag, Wien. 

I. "Ovaj rad", piše autor u Uvodniku knjige, "istražuje 

položaj austrijskog šumarstva u vremenu od završetka 

Prvog svjetskog rata do priključenja Austrije Njemačkom 

REICH-u kao sastavnog dijela socijalno-ekonomskog 

razvoja Prve republike" - Republike Austrije. 

Kako je autor riješio postavljeni zadatak, pokazuje sadržaj 

disertacije: 

1. Politički razvoj Austrije od 1918 do 1938. godine. 

2. Gospodarski položaj Austrije između 1918. i 1938. 

godine 

3. Austrijsko šumsko gospodarstvo u međratnom 

razdoblju (raščlanjeno na): 

3.1 Površina šuma u Austriji. 

3.2Položaj austrijskog šumskog gospodarstva od 

1918. do 1938. godine prikazanog i ocjenjivanog u 

suvremenim stručnim izdanjima. 

3.3 Izvozna trgovina drvom i cijene drva. 

3.4 Wald in Not (Šuma u nevolji) - kriza šumskog 

gospodarstva. 

3.5 Program zahtjeva i program unapređivanja. 

3.6Poduzete mjere za unapređenje šumskog gospodarstva. 

3.7 Izobrazba šumara na Visokoj školi za kulturu tla. 

3.8 Šumarsko tehnički službenici u političkoj upravi. 

4. Austrija i Njemački Reich - šumarsko-povijesni 

pogled. 

4.1 Značenje austrijskog šumskog gospodarstva za 

gospodarstvo Njemačkog Reicha za vrijeme 

priključka (Anschluss-a). 

4.2 Programske postavke o šumi i šumskog gospodarstva 

Njemačkog Reich-a tridesetih godina. 

Tekstovni dio knjige završava Osvrtom, Sažetkom, 

Tumačem kratica te Indeksom osoba, mjesta i pojmova. 

U Dodatku se nalazi 20 tablica podataka i dva Priloga. 

II. U poglavlju 3.2 autor je obradio ratno gospodarstvo, 

poslijeratnu konjukturu i svjetsku krizu (1929 - 

1930). 

U poglavlju 3.4 - kriza šumskog gospodarstva na 

prvom mjestu autor prikazuje prijedlog von Hubickoga 

iznijetom u listu Wiener Allgemeine Forst-und Jagd- 

Zeitung 1927. godine, da se drvoproizvođači moraju 

sami organizirati uz upozorenje daje "bolje drvo ostaviti 

stajati i stariti nego posječenog izložiti propadanju" 

(von Hubicki). Slijede prikazi dva skupa "Drvo u nevolji", 

jedan 1927, a drugi 1931. godine te kako je "nevolja 

i kriza" prevladana. 

U poglavlju 3.5 prikazanje razvoj šumskog gospodarstva 

od prelaza iz monarhije (Austro-Ugarske) do 

poticaja Austrijskog zemaljskog šumarskog društva 

1938. godine. 

Uz svako poglavlje nalazi se popis "Vrela i literature" 

odnosno točnije dokumentacije iz Državnog arhiva 

i literature. Uz prva dva dijela priložena je i kronologija 

političkih i državničkih zbivanja pa je tako, npr., zabilježeno, 

da se car Karlo 11. studenoga 1919. godine od- 

306

ekao prijestolja, a daje 12. studenoga uspostavljena Republika 

Deutschösterreich ili daje u travnju 1939. godine 

naziv Austrija zamijenjena nazivom Ostmark, itd. 

III. Od 20 tabličnih pregleda navodimo samo neke. 

Prva je tablica o broju nezaposlenih u Austriji od 1919. 

do 1937. godine. Slijede podaci o površini šuma austrijskog 

dijela Austro-Ugarske Monarhije (tu su podaci 

i za Dalmaciju, a to znači do Budve, sa šumovitosti 

16,05% ili površinom šuma 2059 km 2 , prosječnim godišnjim 

prirastom 0,60 mVha i godišnjom proizvodnjom 

od 142 071 m 3 drvne mase). Slijede statistike šuma 

po pokrajinama, po veličini posjeda (1930. godine 

do 2 ha 110 000 posjednika, od 2 do 20 ha 55 000 itd. do 

81 sa preko 3000 ha šuma od ukupno 239 631 šumoposjednika), 

o plaćama radnika za pojedine poslove (na 

uzgajanju, sječi, odvojeno za listače od četinjača, konjske 

zaprege), itd. 

U Prilogu su prikazani nastavni planovi za studij šumarstva 

tada Visoke škole (danas Univerziteta) za kulturu 

tla iz 1920. i 1934. godine. 

IV. Konačno tri pojedinosti. 

Priključenjem Austrije Njemačkoj, kao država morale 

su se također priključiti i društvene organizacije, pa 

je Austrijsko zemaljsko šumarsko društvo održalo svoju 

posljednju sjednicu u ljeto 1938. godine. Na toj se 

skupštini društveni predsjednik, ministarski savjetnik 

Anton Lockner,u svom uvodnom govoru osvrnuo na 

dvadesetgodišnji društveni rad zaključujući "uspješnost 

društvenih prijedloga za obnovu austrijskog šumarstva" 

(Govor je objavljen u Osterreichische Viertelsjahresschrift 

für Forstwesen, Wien 1938.). 

U literaturi uz poglavlje o položaju austrijskog šumarstva 

između dva rata nalazi se i članak Milana Ulmanskog 

u Wiener Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung-u 

1930. godine o krizi drvne industrije. Dr. Milan 

Ulmansky radio je u šumsko-drvnom kompleksu u 

Bosni i Hercegovini, a 1934. godine bio je ministar 

šuma i rudnika Vlade u Beogradu. Kao ministar govorio 

je i na glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskog 

šumarskog udruženja održanoj 8. i 9. rujna 1934. u 

Sarajevu o potrebi planske privrede uopće, a posebice u 

šumarstvu u kojem je proizvodnja dugoročna te pozvao 

J. Š. U. da "raspravi perspektive našeg domaćeg 

šumarstva." 1 

U Tumaču kratica nalazi se kubni metar - fm ali ne i 

prostorni metar- rm, iako se ta mjera nalazi u Tabl. 14., 

u Tablici o cijeni pojedinih faza rada u izradi drvnih 

sortimenata. 2 

O. Piškorić 

Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi 

KULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINA 

Josip H or vat (1896 - 1968), novinar i povjesničar, 

pisac je više povijesnih djela. Jedno od njih je i 

Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Prva knjiga u prvom 

izdanju izašla je 1939. godine, druga 1942, a obje 

knjige u drugom izdanju 1980. U drugoj knjizi na str. 

409. prvog izdanja nalazi se i ovaj tekst: 

"Iz Gospodarskog društva upravo u doba apsolutizma 

niknulo je i "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju"". 

Već kod osnutka Gospodarskog društva u njegovom 

su krugu i šumarski stručnjaci. 1844. Dragutin 

Kos predlaže, da se u krugu Gospodarskog društva 

osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Kos je 1847. 

napisao i prvu knjižicu o šumarskim pitanjima "Šumarstvo 

u Hrvatskoj" upozoravajući vlasnike šuma, da im 

posvete čim veću skrb. Još 1846. zaista je osnovan šumarski 

odio Gospodarskog društva iz kojeg 1851. niče 

"Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju". 

Dodajmo, da se na str. 410. nalazi i tekst: 

"1858., - bilježe "Narodne novine" - osnovao je jedno 

društvo stranih glavničara sa zadaćom kupovati zemlje 

i šume u Hrvatskoj. To je društvo poslalo u Hrvatsku 

jednoga svog opunomoćenika, da na licu mjesta 

skupi obavijesti o prilikama. Posljedak toga bila je ijedna 

spomenica u kojoj se veli: "... uza sve to, što se tu 

gospodari što je najgore moguće, ima tu šuma kakvih 

nije moguće naći u Europi". Društvo je pregovaralo 

najprije s grofovima Erdödyma, želeći kupiti njihove 

šumske posjede. Najveće prirodno bogatstvo Hrvatske, 

njezine šume pale su na oko europskom kapitalu: to je 

početak sustavnog iskorišćivanja najvećeg hrvatskoga 

narodnog imetka, početak jednog novog razdoblja u 

razdoblju Hrvata, koji ostavlja dubok trag u nepovoljnima 

gospodarskim, društvenim i političkim posljedicama 

tokom budućih desetljeća". 

J. Horvat je, kako vidimo, samo naznačio novo 

razdoblje iskorišćivanja šuma, dok je za isto doba opširnije 

prikazao R. B i č a n i ć u knjizi "Doba manufaktura 

u Hrvatskoj i Slavoniji 1750 - I860", Zagreb 

1951. Bičanićjena 23. stranice prikazao "Manufakturu 

drva (širenje proizvodnje, veličina proizvodnje, proizvodna 

tehnika i podjela rada, pilane na vodu i paru, 

koncentracija kapitala, strani i domaći kapital), Proizvodnju 

pepeljike te Paljenje ugljena". 

O. Piškorić 

Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996. Zagreb 1996. str. 202. 

~ Ova knjiga nalazi se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. 

307

NOVI DOKTORI ZNANOSTI 

DANKO DIMINIC 

Mr. sc. Danko D i m i n i ć, dipl. 

inž. šumarstva obranio je 16. travnja 

1997. godine doktorsku disertaciju 

pod naslovom Istraživanje 

gljive Sphaeropsis sapinea (Fr.) 

Dyko et Sutton na borovima u 

Hrvatskoj, te time stekao pravo na 

akademski stupanj doktora biotehničkih 

znanosti, znanstveno polje 

šumarstvo. 

Životopis - Danko D i m i n i ć 

rođenje 01.05.1961. godine u Zagrebu. 

Osnovno i srednje obrazovanje 

završio je u Labinu stekavši 

zvanje suradnika u nastavi. Školske 

godine 1980/81. upisao je Šumarski 

odjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Nakon odsluženja vojne obveze 

redovni studij započinje školske 

godine 1982/83. Diplomirao je na 

istom Fakultetu u siječnju 1989. godine. 

Odmah nakon završenog dodiplomskog 

studija upisuje poslijediplomski 

studij iz područja Zaštite 

šuma na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu. Magistarski rad iz područja 

Zaštite šuma pod naslovom 

"Prilog poznavanju mikoza borovih 

kultura u Istri" obranio je 28. srpnja 

1993. godine. 

Od ožujka do kraja 1989. godine 

radi kao vanjski suradnik u Šumarskom 

institutu u Jastrebarskom na 

poslovima zaštite šuma. Od 1. siječnja 

1990. do 30. rujna 1993. radi kao 

mladi istraživač na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu na Katedri za zaštitu 

šuma, a od 1. listopada 1993. u 

svojstvu asistenta na predmetu Šumarska 

fitopatologija na istom Fakultetu. 

U razdoblju od 1. listopada do 

25. prosinca 1995. godine boravi u 

Institute for Forestry and Nature 

Research u Wageningenu, Nizozemska. 

Tijekom stručnog boravka 

radi i na istraživanju gljive Sphaeropsis 

sapinea (Fr.) Dyke et Sutton 

u okviru teme doktorske disertacije. 

Dr. sc. Danko Diminić upisan je u 

registar istraživača Ministarstva znanosti 

i tehnologije Republike Hrvatske 

pod matičnim brojem 170925. U 

znanstveno-istraživačkom radu sudjelovao 

je do sada kao suradnik na 

dva znanstvena projekta Ministarstva 

znanosti i tehnologije, a trenutno 

je uključen u projekt "Zaštita i 

obnova ekosustava". Među projektima 

J.R "Hrvatske šume" do 1995. 

godine samostalno je vodio jedan 

zadatak te bio suradnikom na nekoliko 

zadataka. Trenutno radi kao suradnik 

na podprojektu "Izloženost 

šuma štetnim utjecajima i povećanje 

njihove zaštite". Do sada je sudjelovao 

na nekoliko znanstvenih te 

znanstveno-stručnih simpozija. 

Tijekom svog stručnog i znanstvenog 

rada objavio je samostalno 

te u suradnji s drugim autorima 15 

radova, od toga je sedam izvornih 

znanstvenih radova, pet znanstvenostručna 

rada iznesena na znanstvenim 

skupovima, jedan rad u kategoriji 

prethodnog priopćenja te dva 

stručna rada. 

Dr. sc. Danko Diminić član je 

Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga 

biološkog društva te British 

Mycological Society. 

U razdoblju od 1. studenoga 

1991. do 7. svibnja 1992. sudjelovao 

je u domovinskom ratu. 

Postupak odobrenja i ocjena 

disertacije - Na temelju izvješća 

povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje 

teme za izradu doktorske disertacije 

u sastavu prof. dr. sc. Milan 

Glavaš i prof. dr. sc. Slavko 

M at i ć, Fakultetsko vijeće Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

odobrilo je mr. se. Danku Diminiću 

izradu disertacije pod gore navedenim 

naslovom. Za mentora je 

imenovan prof. dr. sc. Milan Glavaš. 

Isto Vijeće je po izradi doktorske 

disertacije izabralo povjerenstvo 

za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. 

Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan 

Glavaš Šumarski fakultet Zagreb te 

dr. se. Marija H a 1 a m b e k Šumarski 

institut Jastrebarsko. Nakon pozitivne 

ocjene rada imenovano je 

povjerenstvo za postupak javne obrane 

disertacije u sastavu prof. dr. 

sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan 

Glavaš Šumarski fakultet Zagreb te 

dr. se. Miroslav Harapin Šumarski 

institut Jastrebarsko. 

Prikaz rada - Doktorska disertacija 

mr. se. Danka Diminića nosi 

naslov "Istraživanje gljive Sphaeropsis 

sapinea (Fr.) Dyko et Sutton 

na borovima u Hrvatskoj". Rad obuhvaća 

170 stranica, u što je uključeno 

13 tablica, 55 slika i na kraju 40 

stranica priloga. Čitav rad podijeljen 

je u 9 poglavlja kako slijedi: Uvod, 

O gljivi Sphaeropsis sapinea (Fr.) 

Dyko et Sutton, Istraživanje pojave i 

štetnosti gljive Sphaeropsis sapinea 

308

na borovima u Hrvatskoj, Značajke 

kultura izolata gljive Sphaeropsis 

sapinea, Pokus inokulacije sadnica 

crnog bora izolatima gljive Sphaeropsis 

sapinea, Rasprava, Zaključak, 

Literatura, Prilozi. 

Sažetak rada - Gljiva Sphaeropsis 

sapinea prvi je puta opisana 

1823. godine. Uzročnik je oboljenja 

različitih organa četinjača, a najčešće 

vrsta iz roda Pinus. Utvrđeno je 

da spriječava u razvoju najmlađe 

iglice i izbojke, uzrokuje klorozu i 

nekrozu starijih iglica, krivljenje 

mladih izbojaka, sušenje izbojaka i 

grana, sušenje dijelova krošnje, rak 

kore, plavilo drveta živućih i oborenih 

stabala, bolest korijena, oštećuje 

sjeme, uzrokuje polijeganje ponika, 

te prstenastu trulež i trulež korijena 

biljaka u rasadniku. Sphaeropsis 

sapinea rasprostranjena je u 

umjerenim i tropskim područjima 

Sjeverne i Južne Amerike, Europe, 

Afrike, Azije i Australije. 

Od 80-tih godina na ovamo gljivi 

Sphaeropsis sapinea posvećuje 

se veća pozornost u nekim zemljama 

Europe: u Njemačkoj, Nizozemskoj, 

Francuskoj, Italiji, Austriji 

i Mađarskoj. U Hrvatskoj se 

gljivi nije posvećivala pozornost do 

1992. godine, kada je od autora utvrđena 

kao uzročnikom sušenja borova 

u Istri. 

Istraživanjem zdravstvenog stanja 

borovih kultura u Hrvatskoj u 

razdoblju od 1991. do 1996. godine 

utvrđena su na nekim lokalitetima 

značajnija sušenja borova, posebno 

crnog bora. Najčešće uočavani simptomi 

sušenja na terenu bila su sušenja 

od najmlađih izbojaka do cijelih 

grana u krošnji, a isto tako i cijelih 

stabala. Sušenja su uočena pri 

bazi krošnji, vrhu, kao i u različitim 

dijelovima krošnji. Slični simptomi 

sušenja kasnije su uočeni i na borovima 

u drvoredima, parkovima te 

samostojnim stablima okućnica. 

Na lokalitetima Buje stanica, 

Kanegra, Fazana, Puntera, Marina, 

Prtlog, Kršan, Plomin, Rabac, Klenovica, 

Lopar te u gradu Zagrebu i 

njegovoj okolici, utvrđena su značajna 

sušenja crnog bora. Intenzitet 

sušenja krošanja borova na spomenutim 

lokalitetima kreće se od 5 do 

100 %, te do ukupno oko 40 % stabala. 

Najlošija situacija zabilježena 

je u Kanegri, Marini, Prtlogu, Kršanu, 

Plominu, Loparu te na parkovnim 

stablima crnog bora i munjike u 

Zagrebu. 

Rezultati istraživanja ukazuju da 

je gljiva Sphaeropsis sapinea najučestalija 

među utvrđenim različitim 

mikozama na borovima s uočenim 

simptomima sušenja u Hrvatskoj. 

Ona se javlja na oboljelim iglicama 

i izbojcima različite dobi, te 

na granama. Gljiva Sphaeropsis sapinea 

utvrđena je na 70 % istraživanih 

područja, a na 35 % istraživanih 

područja utvrđena su značajna 

sušenja crnog bora kao posljedica 

(u većoj ili manjoj mjeri) napada 

ove gljive. Sphaeropsis sapinea je 

također utvrđena na iglicama i izbojcima 

alepskog, brucijskog i običnog 

bora, no u cjelini gledano s daleko 

manjim štetnim utjecajem. 

Pojava i štetnost ove gljive vrlo 

je različita od lokaliteta do lokaliteta. 

Sphaeropsis sapinea utvrđena je 

na pojedinačnim borovim stablima 

u parkovima i nasadima, a isto tako 

i u kulturama na borovima u grupi s 

visokim stupnjem njihove zaraženosti 

spomenutom gljivom. S druge 

strane Sphaeropsis sapinea utvrđena 

je na pojedinim stablima u tragovima 

s nebitnim štetnim utjecajem 

na domaćina, te na otpalim suhim 

granama također na različitim lokalitetima 

u Hrvatskoj. Razlog tome s 

jedne strane može biti u samoj gljivi 

Sphaeropsis sapinea. Unutar vrste 

utvrđeno je u svijetu da postoje dvije 

populacije gljive (morfotip Ai B) različitih 

virulentnih svojstava. Utvrđeno 

je daje morfotip A virulentniji 

od morfotipa B. Na zaraženim lokalitetima 

možda je prisutna virulentnija 

populacija, a na nezaraženim 

manje virulentna populacija 

gljive. Ako je tako, autor nadalje postavlja 

pitanje koji su razlozi prisutnosti 

virulentnije, odnosno manje 

virulentne populacije na određenom 

području. Da li je manje virulentna 

"normalno" prisutna niz godina (decenija) 

u Hrvatskoj te zbog toga nisu 

zabilježene štete od ove gljive, a virulentnija 

se "pojavila" zadnjih godina 

i uzrokovala značajne štete na 

borovima u Istri i području Zagreba. 

S druge strane ako unutar vrste 

Sphaeropsis sapinea na borovima u 

Hrvatskoj nema populacija s različitim 

virulentnim svojstvima, onda 

razlog masovnijoj pojavi i štetnosti 

gljive na pojedinim lokalitetima u 

Hrvatskoj leži indirektno u nekim 

drugim abiotskim ili biotskim čimbenicima, 

kao i u individualnoj otpornosti 

borova. 

S ciljem da se pokuša dati odgovor 

na postavljena pitanja, autor je 

proveo dva odvojena pokusa. Prvi 

pokus značajki kultura izolata gljive 

s različitih lokaliteta u Hrvatskoj 

imao je za cilj utvrditi da li postoje 

razlike među njima u morfološkim i 

drugim obilježjima. Drugi pokus 

imao je za cilj utvrditi da li postoje 

razlike medu nekim izolatima u patogenim, 

odnosno virulentnim svojstvima. 

Sphaeropsis sapinea izolirana je 

iz piknida s oboljelih (suhih) iglica. 

Uzgoj kultura izolata gljive obavljen 

jeu Institute for Forestry and 

Nature Research (IBN-DLO) u VVageningenu 

u Nizozemskoj. Istraživanjem 

morfoloških obilježja, brzine 

rasta te vegetativne kompatibilnosti 

17 izolata gljive, utvrđene 

su neke značajke kultura u laboratorijskim 

uvjetima. Svi izolati razvijaju 

zračne (čupave) micelije, bijele 

do tamnosivo-crne boje sa zelenom 

pigmentacijom. Navedena obilježja 

izolata odgovaraju opisanim za virulentniji 

morfotip A. Nadalje, utvrđeno 

je da hrvatski izolati pokazuju 

međusobno signifikantne razlike u 

309

zini rasta. Jasno se izdvajaju brži 

(DD24A-I,DF 17-1,DP04-1,DR 19-1) 

od sporijih izolata 

(DĐ 21, DP 06-1). 

Pokusom sporulacije utvrđeno 

je da u laboratorijskim uvjetima pri 

temperaturi od 24 °C te uvjetima 16 

sati svjetla i 8 sati tame, svi izolati 

šesti dan formiraju piknide pri bazi 

sterilnih iglica, a da se već sedmi 

dan mogu uočiti brojne razvijene 

piknide uzduž cijelih iglica. 

Pokusom konfrontacije utvrđeno 

je da kulture istraživanih izolata 

međusobno kod dodira micelija pokazuju 

post-fuzionu nekompatibilnost, 

stvarajući tzv. "barijeru", odnosno 

da su vegetativno nekompatibilni. 

Može se s toga zaključiti da 

su istraživani izolati gljive Sphaeropsis 

sapinea genetski različiti. S 

druge strane, "barijere" nisu formirali 

jedino miceliji kultura istih izolata 

međusobno konfrotiranih, no to 

je razumljivo jer nema genetskih razlika 

među njima. 

310 

Rezultatima istraživanja drugog 

pokusa - pokusa inokulacije utvrđeno 

je da izolati DP 04-1 i DP 06-3 iz 

Hrvatske te izolat VIPAVA (izoliran 

iz zelenih iglica crnog bora) iz Slovenije 

putem rane na kori biljaka 

mogu zaraziti dvoipogodišnje sadnice 

crnog bora. Prvi simptomi na 

zaraženim biljkama uočeni su u 

obliku kloroze iglica jedanaestog 

dana. Kao posljedica rasta micelija 

izolata ispod kore stabljika borova 

utvrđene su nekroze tkiva. Usporedbom 

tih nekroza došlo se do zaključka 

da se nekroze nastale jednim 

od navedenih izolata međusobno 

značajno ne razlikuju pa stoga 

upućuju na zaključak da izolati pokazuju 

isti (sličan) stupanj virulentnosti. 

Inokulirane sadnice prethodno 

su tretirane s amonijevim sulfatom 

u količinama 0, 20, 40 i 80 

g/m 2 . Utjecaj hranjiva očitovao se, 

u cjelini, u porastu visina biljaka 

povećanjem količine prihranjivanja. 

Ista slika utvrđena je i kod nekroza 

ispod kore inokuliranih sadnica, 

odnosno zabilježen je porast 

dužina nekroza. 

Na temelju rezultata provedenih 

pokusa autor je odbacio pretpostavku 

o mogućoj prisutnosti dviju populacija 

gljive u Hrvatskoj s različitim 

patogenim, odnosno virulentnim 

svojstvima, a time i objašnjenje 

nastanka šteta samo na nekim lokalitetima. 

Glede navedenoga analizirani 

su neki abiotski ili biotski čimbenici 

kao mogući uzročnici predispozicije 

borovih stabala na napad 

gljive Sphaeropsis sapinea. 

Razmatrajući štetan utjecaj različitih 

čimbenika kao mogućih uzroka 

stresnog stanja borova: suša, 

siromašniji stanišni uvjeti, kritične i 

visoke koncentracije S0 2 u atmosferi, 

kukci, posolica i mehanička 

oštećenja, autor pretpostavlja da jedan, 

odnosno vjerojatnije dva ili više 

čimbenika zajedno, svaki s drukčijim 

intenzitetom djelovanja utječu 

na predispoziciju borovih stabala 

na napad ove gljive. Pod utjecajem 

navedenih čimbenika, a kao 

vjerojatno najizraženijom posljedicom 

njihova djelovanja, javlja se 

vodni stres kao kobni ili prijelomni 

moment koji pogoduje ostvarenju 

infekcije, odnosno napadu gljive te 

njenom širenju. U svemu tome važnu 

ulogu igra i sama individualna 

otpornost borova. 

Autor na kraju navodi da u literaturi 

postoji svega nekoliko navoda 

o mogućim, odnosno provedenim 

mjerama zaštite. U rasadnicima 

primjenom različitih metoda moguća 

je učinkovita zaštita borovih sadnica. 

U borovim sastojinama i kulturama 

u cilju spriječavanja pojave 

bolesti dolaze do izražaja uzgojne 

mjere. Međutim, problem zaštitnih 

mjera nastaje pojavom bolesti u borovim 

kulturama i nasadima, odnosno 

na odraslim stablima. S obzirom 

na zapažene simptome bolesti 

na terenu preventivne mjere upotrebom 

fungicida mogu imati utjecaja 

u zaštiti izbojaka i grana nezaraženih 

borova, odnosno eventualno nezaraženih 

izbojaka i grana već oboljelih 

borova. U slučaju kada je već 

došlo do pojave bolesti, odnosno 

sušenja najmlađih izbojaka, te starijih 

izbojaka i grana, već je prekasno, 

jer su stanice navedenih organa 

odumrle. U cilju pronalaženja 

mogućih učinkovitih mjera u zaustavljanu 

razvoja bolesti autor je 

mišljenja da bi trebalo provesti različite 

pokuse s biološkim ili kemijskim 

kurativnim sredstvima. 

Doktorska disertacija mr. se. 

Danka Diminića je suvremeno istraživačko 

djelo. Po suvremenosti 

uklapa se među više europskih istraživača 

koji se bave ovom gljivom. 

Rezultati ovoga rada predstavljaju 

vrijedan doprinos šumarskoj 

znanosti, posebno šumarskoj fitopatologiji, 

odnosno zaštiti šuma, ali 

i praksi. 

Prof. dr. sc. Milan Glavaš

BORIS HRAŠOVEC 

Mr. sc. Boris Hrašovec, diplomirani 

inženjer šumarstva, obranio 

je 16. svibnja 1997. godine doktorsku 

disertaciju pod naslovom 

Entomofauna češera obične jele 

(Abies alba Mill.), obične smreke 

(Picea abies /L./ Karst, i crnoga 

bora (Pinus nigra Arn.) na području 

Hrvatske, i time stekao pravo 

na akademski stupanj doktora biotehničkih 

znanosti, znanstveno polje 

šumarstvo. 

Životopis - Boris Hrašovec rođenje 

11. ožujka 1960. godine u Zagrebu. 

Nakon završene osnovne 

škole 1975. godine upisuje se u V. 

Zagrebačku gimnaziju i nakon 4 godine 

završava srednjoškolsko obrazovanje, 

stekavši zvanje suradnika 

u nastavi. Studij šumarstva upisuje 

u školskoj godini 1979/80 na Šumarskom 

fakultetu Sveučilišta u 

Zagrebu. Obranom diplomskog rada 

iz područja šumarske ekologije, 

u studenom 1984. godine, stječe 

zvanje diplomiranoga inženjera šumarstva. 

Odmah po završetku studija 

započinje raditi na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu pri Katedri za 

zaštitu šuma, te se od 1. prosinca 

1986. zapošljava na istoj katedri u 

svojstvu asistenta na predmetu Zaštita 

šuma. Poslijediplomski studij 

upisuje u školskoj godini 1984/85, 

a magistarski rad pod naslovom 

"Prilog poznavanju bioekologije 

insekata iz roda Balaninus 

Germ., štetnika žira hrasta lužnjaka 

(Quercus robuf L.)" brani 

15. siječnja 1992. godine. Boris 

Hrašovec sudjelovao je do sada u 

znanstveno-istraživačkom radu kao 

suradnik na dva projekta Ministarstva 

znanosti i tehnologije, a trenutačno 

je uključen u projekt "Zaštita 

i obnova ekosustava" pri istom ministarstvu. 

U proteklom znanstveno-istraživačkom 

razdoblju surađivao 

je na više istraživačkih projekata 

J.P. "Hrvatske šume", od kojih je 

samostalno vodio zadatak pod 

nazivom: "Suzbijanje štetnika sjemena 

šumskoga drveća". U novom 

istraživačkom razdoblju uključenje 

u podprojekt "Izloženost šuma štetnim 

utjecajima i povećanje njihove 

zaštite". U okviru spomenutih istraživačkih 

projekata, za čitavog 

razdoblja rada na fakultetu, bavi se 

različitim problemima iz područja 

šumarske entomologije i zaštite šuma. 

Intenzivnije proučava kompleks 

štetnih kukaca koji napadaju 

šumsko sjeme i plodove radi njihove 

povećane štetne uloge i sve češćih 

problema oko obnove naših 

šumskih ekosustava. Usporedo prati 

aktualne promjene u napadu različitih 

štetnika u svim dijelovima Hrvatske, 

nastojeći obraditi najvažnije 

i utvrditi razloge njihova prenamnoženja 

te odrediti mjere njihova 

suzbijanja. Svoja saznanja prenosi 

šumarskoj javnosti i djelatnicima 

na terenu neposrednim kontaktima, 

putem elaborata ili objavljivanjem 

u domaćim i inozemnim stručnim i 

znanstvenim glasilima. Samostalno 

ili u koautorstvu objavio je do sada 

22 rada. Kontaktira s inozemnim 

stručnjacima te proširuje znanje iz 

područja entomologije i zaštite šuma. 

Sudjeluje na više domaćih i 

međunarodnih stručnih i znanstvenih 

skupova. U okviru nastavne 

djelatnosti sudjeluje u izvođenju 

nastave iz predmeta Šumarska entomologija 

i Zaštita šuma pridonoseći 

razvoju gradiva vježbi, terenske 

nastave kao i nastavnih sredstava 

koja se koriste za ove predmete. 

Član je Hrvatskoga šumarskog društva 

i Hrvatskoga entomološkog 

društva, a sudjeluje kao koordinator 

i na nekoliko međunarodnih projekata 

u razmjeni znanstvenih saznanja 

i razvoju veza između šumarskih 

znanstvenika u Europi i svijetu. 

Postupak odobrenja i ocjena 

disertacije - Na osnovi izvješća Povjerenstva 

za ocjenu uvjeta i odobrenje 

disertacije u sastavu prof. dr. 

sc. Milan Glavaš i dr. sc. Miroslav 

Harapin, Fakultetsko vijeće 

Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu odobrilo je mr. se. Borisu 

Hrašovcu temu doktorske disertacije, 

a za mentora je izabralo dr. 

se. Miroslava Harapina. Isto Fakultetsko 

vijeće je po izradi doktorske 

disertacije imenovalo Povjerenstvo 

za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. Milan 

Glavaš, dr. sc. Miroslav Harapin 

i prof. dr. sc. Slavko Matić . 

Prikaz rada - Rad je opsega 167 

stranica, čime je obuhvaćeno 8 tablica, 

48 slika i 21 stranica priloga. 

Slike se mogu svrstati u dvije kategorije: 

slike u boji (7) na kojima su 

prikazani insekti utvrđeni tijekom 

istraživanja na ukupno 26 pojedinačnih 

fotografija, te različiti dijagrami, 

crteži kartografskih prikaza 

(40). Radom je isto tako obuhvaćeno 

13 originalnih klimadijagrama iz 

15-godišnjega razdoblja sabiranja 

klimatoloških podataka te 26 dijagrama 

koji nisu posebno obrojčani. 

Čitav je rad podijeljen u 8 poglavlja 

kako slijedi: Uvod (22 stranice), Područje 

istraživanja (15 stranica), 

Materijali i metode (10 stranica), 

Rezultati rada (67 stranica), Rasprava 

(13 stranica), Zaključci (4 stranice), 

Literatura (15 stranica), Prilozi 

(21 stranica). 

Sažetak rada - Istraživanje je 

obuhvatilo entomofaunistički kom- 

311

pleks češera obične jele smreke i crnoga 

bora. Time su u obzir uzete naše 

najvažnije vrste četinjača. Raspored 

i odabir lokaliteta istraživanja 

nadovezao se uglavnom na postojeće 

priznate sjemenske sastojine, 

čime se željelo približiti interesima 

praktičara, odnosno obaviti istraživanje 

na aktualnim površinama 

predviđenim za prikupljanje sjemena 

četinjača. Jelovi češeri sakupljeni 

su na 18 lokaliteta iz panonskog 

i dinarskog dijela areala. U 

1994. godini analiza češera i sjemena 

obavljena je uzimanjem uzorka 

iz osnovne količine od 9.800 kg. 

češera. U 1996. godini taje količina 

iznosila 4.441 kg. Uzorak češera i 

sjemena crnoga bora uzet je iz ukupno 

prikupljene mase od 12.511 kg 

češera. Uzorci smrekovih češera sabrani 

su najvećim dijelom sa tla i 

bili su proporcionalno najslabije zastupljeni 

u odnosu na ostale dvije 

vrste. Obrađen je tek jedan uzorak 

svježih češera iz područja Trakošćana 

u 1994. godini. Kvantitativna 

analiza oštećenosti češera pokazala 

je relativno mali stupanj oštećenja u 

uvjetima bogatog uroda jele 1994. 

godine. Prosječna oštećenost iznosila 

je 12,5 %. Uzorci češera crnoga 

bora bili su najslabije napadnuti i 

oštećenost se kretala od 0 do 5 %. 

Analiza otpalih smrekovih češera iz 

uroda 1993. godine pokazala je prosječnu 

oštećenost od 20 %. Kvantitativna 

analiza jelova sjemena iz 

uroda 1994. godine pokazala je prosječnu 

oštećenost od 7,3% čiji su 

uzročnici bili različiti insekti. Kvantitativna 

analiza sjemena iz uroda 

1996. godine rezultirala je prosječnom 

oštećenošću od 4,2% uzrokovanu 

insektima. Sjeme crnoga 

bora prosječno je bilo oštećeno također 

sa 4,2 %. Može se zaključiti 

daje udio šteta na sjemenu od insekata 

u istraživanom razdoblju bio 

vrlo malen. Postotak jelova sjemena 

ispunjenoga endospermom i embrijem 

bio je razmjerno malen. Na 

uzorku sjemena iz 1994. godine 

utvrđen je prosječni postotak gluhoga 

sjemena od 30,1 %. Zdravoga 

je sjemena na tome uzorku utvrđeno 

61,1 %. Za urod 1996. godine 

ove su vrijednosti iznosile 60,6 % 

gluhoga sjemena i 33,7 % zdravih 

sjemenki. Iako vrijednosti izračunate 

na ova dva uroda nisu komparabilne 

radi velike razlike u širini i 

intenzitetu uzimanja uzoraka, evidentno 

postoji velika razlika u postotku 

gluhoga sjemena. Istovremeno 

se štete od insekata nisu bitno 

povećale. Štoviše, i postotak ovih 

oštećenja je gotovo dvostruko manji 

na urodu 1996. godine. Metodom 

disekcije češera i sjemena te uzgojem 

insekata izdvojeno je 14 štetnih 

vrsta fitofagnih insekata. Od toga 

broja 9 ih pripada konospermatofagima, 

a preostalih 5 je pravih spermatofaga. 

Najzastupljeniji su dvokrilci 

(Diptera) sa 6 vrsta. Sa 4 

štetne vrste su zastupljeni leptiri 

(Lepidoptera). Slijede kornjaši (Coleoptera) 

i opnokrilci (Hymenoptera) 

sa po dvije vrste. Istovremeno 

je masovnim uzgojem iz češera izdvojeno 

i determinirano 7 vrsta parazitoida. 

Ukupno je izdvojeno 510 

primjeraka raznih parazitoida. Od 

ukupnoga broja samo ih je 10 izdvojeno 

iz jelovih češera. Usporedba 

ukupnoga broja izdvojenih konofita 

i parazitoida daje grubu procjenu 

parazitiranosti od 10 %. Najveći 

dio parazitoida izdvojen je iz 

smrekovih češera (najmanje 9 vrsta). 

Prema broju izdvojenih primjeraka 

također prednjače parazitoidi 

iz smrekovih češera (90 % - smreka, 

8 % - crni bor i 2 % - obična 

jela). Najveći broj parazitskih vrsta 

pripada porodici Braconidae. Slijede 

pripadnice porodica Torymidae, 

Ichneumonidae, Pteromalidae, Eulophidae 

i Tachinidae. Iz ovih su 

porodica determinirane sljedeće vrste 

parazitoida: Tory'mus azureus, T. 

caudatus, Anogmus vala, Tetrastlchus 

strobilanae, Baeacis abietis, 

Bracon pineti i Spathius curvicaudis. 

Od konospermatofaga utvrđene 

su vrste: Dioryctria abietella, Barbara 

herrichiana, Cydia strobilella, 

Eupithecia pini, Pissodes validirostris, 

Ernobius abietis, Kaltenbachiola 

strobl, Earomyla Imposslbtle l 

Laslomma anthraclna. Od spermatofaga 

utvrđene su Megastigmus 

suspectus, M. strobiloblus, Resseliella 

plceae, Plemeliella abietina i 

Megasella rufipes. 

Prvo provedeno opsežnije istraživanje 

štetne entomofaune češera 

obične jele, obične smreke i crnoga 

bora, otkrilo je razmjerno bogat faunistički 

sastav. Osim 14 vrsta konofitnih 

insekata utvrđeno je i više 

od 7 vrsta parazitoida, od kojih je 

među najbrojnijim bila vrsta T azureus. 

Dobiveni rezultati plod su višegodišnjega 

originalnog znanstvenog 

rada i predstavljaju značajan 

doprinos poznavanju zoocenoza i 

biodiverziteta naših šuma. Istraživanje 

međuodnosa jele, smreke i crnoga 

bora s jedne i konofitnog kompleksa 

s druge strane pokazala su da 

je taj proces složen i dobro razvijen. 

Otkrivanje većeg broja ekoloških 

komponenti u tim odnosima otvara 

nove i sve brojnije mogućnosti integralnoj 

metodi i zaštiti šuma, s naglaskom 

na biološkom suzbijanju 

primjenom parazitoida. 

Prof. dr. sc. Milan Glavaš 

312

ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI 

Prof. dr. sc. Mladen Stjepan FIGURIĆ, dipl. inž. drvne tehnologije 

Predsjednik Republike Hrvatske dr. se. Franjo Tuđman odlikovao je dana 27. svibnja 1997. godine 

odlukom broj 01-051-97-13-2-3/1 N. N. broj 58 od 9. lipnja 1997., dekana Šumarskoga fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu prof. dr. sc. Mladena Stjepana Figurica 

REDOM DANICE HRVATSKE 

S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA 

za osobite zasluge u gospodarstvu. 

Prof. Figurić rođen je 25. 4. 

1943. u Zagrebu. Maturirao je na zagrebačkoj 

V gimnaziji 1962. godine. 

Diplomirao je na Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu 1966. 

godine na Drvnotehnološkom odjelu. 

Nakon toga zapošljava se u DIPu 

"Zagorje" - Krapina, gdje radi prvo 

na poslovima tehnologa, a kasnije 

upravitelja tvornice stolica. 1971. 

godine prelazi na Institut za drvo - 

Zagreb, u Odjel za tehnološku organizaciju, 

gdje radi na znanstvenoistraživačkim 

i razvojnim projektima 

za potrebe drvne industrije. 

Uže područje rada u Institutu za drvo 

mu je studij i mjerenje rada, 

projektiranje makro i mikro organizacije 

poduzeća te upravljanje proizvodnjom 

i poslovanjem. 

Školske godine 1972/73. upisuje 

poslijediplomski studij na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu iz područja: 

organizacija rada u drvnoj 

industriji. Magistrira 1975. godine, 

a doktorira 1978. godine. Postaje 

asistent na Šumarskom fakultetu, 

gdje počinje oblikovati Katedru za 

organizaciju proizvodnje u drvnoj 

industriji. 1978. godine postaje docent, 

1982. izvanredni profesor, a 

1987. izabran je za redovitog profesora. 

Od 1983. do 1988. obnaša 

funkciju predstojnika Zavoda za istraživanje 

u drvnoj industriji, 1990- 

1992. i 1994-1996. prodekan je Drvnotehnološkog 

odjela, od 1991. do 

danas predstojnik je Zavoda za organizaciju 

proizvodnje u drvnoj industriji, 

a od 1992-1994. dekan Šumarskog 

fakulteta. Ponovno je izabran 

za dekana za školsku godinu 

1996/97-1997/98. 

U nastavnom radu poznat je kao 

vrstan predavač i pedagog. Predaje 

na dodiplomskom i poslijediplomskom 

studiju na Šumarskom fakultetu 

na oba odjela (Šumarskom i Drvnotehnološkom), 

te povremeno na 

poslijediplomskom studiju na Biotehničkoj 

fakulteti u Ljubljani i Ekonomskom 

fakultetu u Splitu. 

Uz to obnaša sljedeće značajne 

funkcije: 

Predstavnik je Republike Hrvatske 

u TEHNICAL COMMITTEE 

OF FORESTS AND FORESTRY 

PRODUCT (FAO) (Izabralo ga je 

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 

Republike Hrvatske). 

Član je Vijeća za poljoprivredu 

i šumarstvo Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti, izvanredni je 

član Hrvatske tehničke Akademije i 

dopredsjednik Akademije šumarskih 

znanosti. 

Potpredsjednik je Hrvatskoga šumarskog 

društva, a također je dopredsjednik 

Matičnog povjerenstva 

za biotehničke znanosti i dopredsjednik 

Znanstvenog područja Vijeća 

za biotehničke znanosti. 

Objavio je preko 80 znanstvenih 

radova, preko 100 stručnih radova, 

dvije samostalne knjige, sedam sa 

suradnicima te niz skripti. Uz to, 

napisao je velik broj domaćih i međunarodnih 

recenzija. 

Posebno surađuje sa fakultetima 

u Zvolenu (Slovačka), Sopronu 

(Mađarska), Skopju (Makedonija), 

Ljubljani (Slovenija), Sankt Peterburgu 

(Rusija), Poznanu (Poljska), 

Sofiji (Bugarska) i Vicenzi (Italija). 

Boravio je u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, 

Slovačkoj, Francuskoj i 

Italiji (studijski). 

Održao je niz predavanja na domaćim 

i međunarodnim simpozijima 

te raznim savjetovanjima i seminarima. 

Čestitamo dekanu Šumarskog 

fakulteta i potpredsjedniku Hrvatskoga 

šumarskog društva na visokome 

odličju. 

B. Prpić 

313

Prof. dr. sc. Joso VUKELIĆ, dipl. inž. šumarstva 

Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman Odlukom broj 01-051-97-13-3-1/1 

od 27. svibnja 1997. godine odlikovao je prodekana Šumarskoga fakulteta u Zagrebu 

prof. dr. sc. Josu Vukelića 

REDOM DANICE HRVATSKE 

S LIKOM RUĐERA BOŠKOVIĆA 

za osobite zasluge u znanosti, 

N. N. broj 58. od 9. lipnja 1997. godine. 

Prof. Joso Vukelić rođen je 3. 

travnja 1955. godine u Senju. Osnovnu 

školu završio je u Krasnu, a kemijsku 

tehničku u Zagrebu. Školske 

godine 1974/75. upisao je studij 

na Šumarskom odjelu Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu, te diplomirao 

16. ožujka 1979. godine. 

Poslije diplome radio je dvije 

godine u službi za uređivanje šuma 

Šumskog gospodarstva Sisak, a potom 

jednu školsku godinu u Odgojno-obrazovnom 

centru za šumarstvo 

u Karlovcu, kao predavač stručnih 

predmeta. Od 1. rujna 1981. 

godine zaposlen je na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta, 

od 1990. docenta, od 1993. 

izvanrednog profesora, a 1997. izabran 

je za redovitog profesora iz 

predmeta Šumarska fitocenologija. 

Školske godine 1979/80. upisao 

je poslijediplomski studij na Šumarskom 

fakultetu u zagrebu iz područja 

Uređivanja šuma i magistrirao 

22. listopada 1984. godine, a 

disertaciju pod naslovom "Šumske 

zajednice i staništa hrasta kitn jaka 

(Quercus petraea Liebl.) u sjeverozapadnoj 

Hrvatskoj" obranio 

je 6. veljače 1990. godine. 

Tijekom 1985, 1986. i 1990. godine 

boravio je godinu dana na specijalizaciji, 

na Botaničkom institutu 

u Grazu, Sveučilištu za kulturu tla u 

Beču, Šumarskim fakultetima u 

Miinchenu i Freiburgu, te WWF u 

Rasttatu. Pored toga u više navrata 

posjećivao je razne znanstvene, nastavne 

i stručne skupove u inozemstvu, 

od čega izdvajamo jednotjedne 

posjete Šumarskoj akademiji u 

Firenzi 1984. i 1994, Visokoj šumarskoj 

školi u Zvolenu 1988. i 

1995, Visokoj šumarskoj školi uZiirichu 

1989, Šumarskom fakultetu u 

Brnu 1995. i Šumarskom fakultetu 

u Šopronu 1996. godine. U svojstvu 

pomoćnika ministra za poljoprivredu 

i šumarstvo u izaslanstvu Republike 

Hrvatske sudjelovao je u radu 

II ministarske konferencije o zaštiti 

europskih šuma u Helsinkiju 1994. i 

FAO Komisiji za šumarstvo u Rimu 

1995. godine. 

Na Šumarskom fakultetu aktivno 

je uključen u znanstveno-nastavni 

rad koji je vezan za šire područje 

Šumarske fitocenologije. 

Glavni je urednik Glasnika za 

šumske pokuse i urednik područja 

Šumski ekosustavi u Šumarskom 

listu. 

Član je jadanaest znanstvenih i 

stručnih domaćih i stranih udruženja, 

a sudjelovao je na više od četrdeset 

znanstvenih i stručnih skupova 

u Hrvatskoj i inozemstvu. Održao 

je više javnih predavanja u Šumarskom 

društvu, Hrvatskom ekološkom 

društvu, Pčelarskom društvu 

i drugdje. Ističemo predavanja 

koja je o šumskoj vegetaciji Hrvatske 

održao na Šumarskom fakultetu 

u Freiburgu i Miinchenu te na 

WWF institutu u Rastattu. 

Do sada je objavio 64 znanstvena 

i stručna rada i tri bibliografije, te 

više različitih stručnih prikaza, mišljenja 

i elaborata. Većina radova 

odnosi se na istraživanje šumskih 

zajednica i staništa kontinentalnog 

dijela Hrvatske, te na kartiranje 

šumske vegetacije. Od 1993. do 

1996. godine bio je pomoćnik ministra 

za poljoprivredu i šumarstvo, a 

od 1996. godine prodekan je Šumarskog 

odsjeka na Šumarskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Čestitamo prodekanu Šumarskog 

fakulteta i članu Upravnog odbora 

Hrvatskoga šumarskog društva 

na visokome odličju. 

B. Prpić 

314

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

ZAPISNIK 

sa 12. sjednice Upravnog odbora 

Hrvatskoga šumarskog društva 

održane 18. ožujka 1997. godine u Zagrebu 

Nazočni: mr. se. Darko Beuk, dr. se Joso Gračan, 

Tomislav Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl. 

inž., prof. dr. sc. Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl. 

inž., Željko Perković, dipl. inž., prof. dr. sc. Branimir 

Prpić, Zvonko Rožić, dipl. inž., Tomislav Starčević, 

dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., Slavko Šarčević, 

dipl. inž., Valerija Vukelić, dipl. inž., Vladimir Špoljarić, 

dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž. i Vlatka 

Antonie. 

Ispričani: prof. dr. se. Mladen Figurić, mr. se. Ivan 

Pentek, mr. se. Ivan Volf i prof. dr. sc. Joso Vukelić. 

Nakon stoje predsjednik HŠD-a pozdravio sve nazočne 

usvojen je ovaj 

Dnevni red: 

1. Prihvaćanje Zapisnika 11. sjednice Upravnog odbora 

HŠD-a. 

2. Obavijesti. 

3. Prihvaćanje izvješća o poslovanju za 1996. godinu 

a) Izvješće povjerenstva za popis imovine 

b) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova 

c) Izvješće Nadzornog odbora. 

d) Izvješće o financijskom poslovanju zal996. godinu 

4. Šumarski list. 

5. Pripreme za Godišnju Skupštinu HŠD-a. 

6. Hrvatski šumarski dom - održavanje i uređenje 

zgrade. 

7. Područna šumarska društva. 

8. Odnos sa zakupcima poslovnog prostora. 

9. Razno. 

Ad 1. Zapisnik sa 11. sjednice Upravnog odbora 

HŠD-a prihvaćenje bez primjedbi. 

Ad 2. Tajnik HŠD-a izvješćuje da su poduzete mjere 

za kontrolu vlasničkih odnosa prema Zakonu i vlasništvu. 

U svezi s tim obavljeni su razgovori i dostavljeni 

dokumenti u Odvjetničku kancelariju Kos, putem javne 

bilježnice g-đe Škrinjar. Također je obavljen razgovor s 

Odvjetničkom kancelarijom Drezga, koja vodi spor 

HŠD-a s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije. 

- Priprema se sastanak sa zamjenikom ministra u Ministarstvu 

znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Nikolom 

Ružinski i predstavnicima Instituta za međunarodne odnose 

i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije radi 

korektnih zakupničkih odnosa i plaćanja zakupa. 

- Upravo je u tijeku iseljavanje Knjižnica grada Zagreba 

(računovodstvo). Za taj prostor su zainteresirane 

"Hrvatske šume", pa će se nakon uređenja radnog prostora 

i stubišta pristupiti dogovoru ili natječaju za zakup 

tog prostora. 

- Predviđena je Svečana skupština Akademije šumarskih 

znanosti za 9. travnja 1997. godine u Hrvatskoj 

gospodarskoj komori, na kojoj će biti uručene Odluke o 

izboru izabranim članovima AŠZ. 

-1 ove godine Tajništvo će pripremati zahtjev Ministarstvu 

znanosti i tehnologije za pomoć u financiranju 

časopisa Šumarski list. 

Ad 3. a) Povjerenstvo za popis imovine 

Predmet: Izvještaj o obavljenom popisu sa stanjem 

na dan 31. prosinca 1996. godine 

Upravnom odboru 

Izvješćujemo daje Povjerenstvo u sastavu: 

1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik 

2. Đurđa Belić, član 

3. Marina Šoštarec, član 

obavilo popis sa stanjem na dan 31. prosinca 1996. 

godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju 

podnosimo sljedeće izvješće: 

1. Popis je obavljen od 15. do 31. prosinca 1996. godine. 

2. Popisano je sljedeće: 

- dugotrajna materijalna imovina; 

- financijska imovina, dugoročna i kratkoročna; 

- potraživanja dugoročna i kratkoročna; 

- novac u banci (na računima) i u blagajni; 

- dugoročne obveze i kratkoročne obveze; 

315

Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je, da stvarno 

stanje osnovnih sredstava odgovara knjižnom stanju. 

- Dugoročna potraživanja iznose 350.040,97 kn 

(utužena neplaćena zakupnina - Fakultet kemijskog 

inženjerstva i tehnologije). 

- Kratkoročna potraživanja iznose 783.967,91 kn. 

- Stanje na žiro računu iznosi 137.212,83 kn. 

- Stanje u blagajni iznosi 923,11 kn. 

- Stanje na depozitima u bankama iznosi 610.000,00 kn. 

- Kratkoročne obveze iznose 53.526,00 kn, 

dobavljači 

62.319,22 kn. 

Povjerenstvo predlaže: da se dugovanja od pojedinaca 

pretplatnika na Šumarski list u iznosu od 

15.944,33 kn prenesu kao dug i u 1997. godinu te pokušaju 

naplatiti; dugovanja od Uprave šuma Požega u iznosu 

od 200,00 kn; "Županija Varaždinska" Varaždin u 

iznosu od 500,00 kn i "Iver" Požega u iznosu od 500,00 

kn otpise; iznos od 755.266,11 kn prenese na dugotrajna 

potraživanja (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 

- dug za zakupnine u 1996. godini 

238.953,24 kn i IMO - dug za zakupnine 516.312,87 

kn); da se iznos od 27.501,80 kn prenese u 1997. godinu 

kao potraživanje od kupaca. U 1996. godini za sva 

dugovanja - kupcima su se slale opomene u više navrata, 

a u 1997. godini neplaćene račune treba pokušati naplatiti. 

Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeće popisne materijale: 

Popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara 

u upotrebi; Popis dugovanja na dan 31. prosinca 

1996. godine; Popis pojedinaca-dužnika za pretplatu na 

Šumarski list za 1993, 1994, 1995. i 1996. godinu. 

Povjerenstvo u sastavu: 

1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik 

2. Đurđa Belić, član 

3. Marina Šoštarec, član 

b) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 1996. godine 

Tekući Sadržaj Ukupno Stručne Šumarski Proslava Min. polj. i šum. 

broj službe list obljetnice Svjetska banka 

Prihodi 

1. Prihod od pretplate i 

prodaje ŠL, sep., oglasa 466.661,41 466.661,41 

2. Prihodi od dotacija 

Minist, znanosti i teh. 69.918,00 69.918,00 

3. Prihodi od 1.396.822,94 

zakupnina 1.396.822,94 

4. Ostali prihodi 176.961,87 88.899,69 88.062,18 

5. Prihodi od 

150. i 120. obljetnice 56.100,00 - 56.100,00 

Ukupni prihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18 

Troškovi 

I. Materijalni troškovi 

1. Utrošak materijala 

za redovitu djelatnost 

2. Utrošena energije 

II. Troškovi usluga 

3. Prijevozne usluge 

4. Usluge održavanja 

5. Intelektualne usluge 

i osobne usluge 

6. Komunalne usluge 

Troškovi tiska 

(ŠL i ostali troškovi) 

316 

71.361,10 10.129,99 8.735,57 52.495,54 

14.003,50 9.802,45 4.201,05 

815,00 815,00 

284.590,78 284.590,78 

320.415,44 495,91 88.685,09 143.172,26 

26.943,70 18.860,59 8.083,11 

687.291,03 556.003,88 131.287,15 

88.062,18

III. Troškovi za zaposlene 

8. Plaće, naknade, 

porezi, prirezi i doprinosi 262.246,75 183.572,73 78.674,02 

9. Ostali izdaci 

za zaposlene 10.855,50 10.855,50 

10. Dnevice i putni 

troškovi služb. put. 19.459,96 19.459,96 

11. Izdaci za 

reprezentaciju 148.427,63 51.856,18 96.571,45 

12. Premije 

osiguranja 15.602,99 15.602,99 

13. Bankovne usluge i 

troškovi ZAP-a 5.623,00 5.623,00 

14. Troškovi za stručno 

obrazovanje i savjet. 7.720,00 7.720,00- 

15. Troškovi za stručnu 

literaturu i si. glasila 7.356,00 7.356,00- 

16. Ostali nematerijal. troškovi 43.749,56 26.587,95 17.161,61 

Ukupnotroškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18 

Rekapitulacija 

Prihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18 

Troškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18 

Višakprihoda 240.002,28 +833.208,60 -208.618,31 -384.588,01 

c) Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog 

društva 

Nadzorni odbor u sastavu: 

Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednik 

Valerija Vukelić, dipl. inž., član 

Vladimir Spoljarić, dipl. inž., član 

pregledao je materijalno-financijsku dokumentaciju 

za 1996. godinu i podnosi Upravnom odboru sljedeće 

izvješće: 

- poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnog 

sustava knjigovodstva; 

- obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću 

elektroničkog računala i takav unos podataka u 

glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu 

unosa podataka; 

- računovodstvo se vodi na načelu fondovskog računovodstva 

i primjenjuje se računski plan kao neprofitna 

organizacija-A- fond redovite djelatnosti; 

- nabavljanje dugotrajne imovine evidentira se putem 

Fonda kapitalnih projekata - B - ; 

- vode se pomoćne knjige blagajne, inventara, ulaznih 

i izlaznih računa; 

- blagajnički dnevnik se vodi uredno na temelju isplatnica 

i uplatnica, blagajnički maksimum se ne prekoračuje; 

- Povjerenstvo za popis imovine je obavila na kraju 

godine popis dugotrajne imovine, novac na računu i u 

blagajni, potraživanja i obveze; 

- ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi 

se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravka 

umanjuje se i imovina i izvori financiranja; 

- inventurne liste kao i popis dugovanja u 1996. godini 

nalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva, kojeg je 

prihvatio Nadzorni odbor; 

- utužena potraživanja u iznosu od 1.105.307,08 kn 

(a odnose se na neplaćene zakupnine: Fakultet kemijskog 

inženjerstva i tehnologije 588.994,21 kn i IMO 

516.312,87 kn) ostaju i dalje kao problem naplate preko 

suda. 

Nadzorni odbor prihvaća izvješće o financijskom 

poslovanju za 1996. godinu, koje je izrađeno u skladu 

sa sadržajem pregledane dokumentacije. 

Prihodi 

Prihodi i izdaci za 1996. godinu 

Prihodi od Ministarstva znanosti i 

tehnologije 

Prihodi od redovite djelatnosti 

Ostali prihodi 

Ukupni prihodi 

69.918,00 kn 

1.952.384,04 kn 

144.162,18 kn 

2.166.464,22 kn 

317

Izdaci 

Materijalni troškovi 

Troškovi usluga 

Troškovi za zaposlene 

Nematerijalni troškovi 

Ukupno izdaci 

Ukupno prihodi 

Ukupno izdaci 

Višak prihoda 

85.364,60 kn 

1.320.055,95 kn 

273.102,25 kn 

247.939,14 kn 

1.926.461,94 kn 

2.166.464,22 kn 

1.926.461,94 kn 

240.002,28 kn 

Nadzorni odbor dostavlja Izvješće Upravnom odboru 

Hrvatskoga Šumarskog društva s prijedlogom da ga 

u cijelosti prihvati. 

Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednik 

Valerija Vukelić, dipl. inž., član 

Vladimir Špoljarić, dipl. inž., član 

d) Izvješće o financijskom poslovanju za 1996. 

godinu 

Prilog ovom izvješću čine: Izvješće povjerenstva za 

popis imovine, novca i potraživanja sa stanjem na dan 

31. prosinca 1996. godine; Obračun prihoda i izdataka 

po mjestima troškova; Izvršenje financijskog plana za 

1996. godinu i Izvješće Nadzornog odbora. 

Ukupni prihod u odnosu na plan, ostvarenje s indeksom 

114.80, a rashodi s indeksom 102.09. Promatramo 

li prihode pojedinačno, vidimo da su dvije glavne 

stavke, uz nužan mali oprez dobro planirane i ostvarene. 

Prihodi od dotacija, planirani su na temelju prošlogodišnjih, 

dakle također oprezno, no Ministarstvo znanosti 

i tehnologije, imajući u vidu proslavu ali i redovitu 

dostavu Šumarskog lista na uvid, u posljednjim danima 

stare 1996. godine unatoč brojnim obvezama, uplatilo 

je nešto veći iznos, pa iz toga slijedi ovaj indeks od 

233.06. Nasuprot njemu, a usprkos mnogim sponzorskim 

obećanjima za pripomoć u organizaciji proslave 

150-te i 120-te obljetnice, ova stavka bilježi ostvarenje 

plana s indeksom 28.05. 

Kod troškova možemo navesti da materijalni troškovi 

u ukupnim troškovima sudjeluju sa 6.09%, troškovi 

usluga sa 66.86%, troškovi za zaposlene 14.18% i 

nematerijalni troškovi poslovanja s 12.87%. Kada promatramo 

indeks u odnosu na plan, značajnija odstupanja 

vidimo kod usluga održavanja, zatim usluga proslave 

150-te i 120-te obljetnice, a isto tako i kod nematerijalnih 

troškova u svezi s proslavom obljetnica. 

Kada je riječ o uslugama održavanja - t.j. ulaganja u 

zgradu, trošilo se oprezno, glede nesigurnosti prihoda 

namijenjenih proslavi. Kod drugih dviju stavki obećano 

nam je, kako će neki troškovi proslave (usluge) biti 

podmireni izravno od sponzora. 

Financijsko izvješće o proslavi 150-te i 120-te obljetnice, 

U.O. je prihvatio na svojoj 11. sjednici pa ga 

stoga ne ponavljamo. Troškovi Šumarskog lista su unutar 

planiranih, a ostale stavke ne odstupaju značajnije 

od plana ili su pak bez većeg utjecaja na poslovanje. 

Nakon rasprave i pojašnjavanja, izvješće o financijskom 

poslovanju u 1996. godini jednoglasno je prihvaćeno. 

Ad 4. Glavni urednik Šumaraskog lista izvješćuje 

da se časopis tiska redovito, držeći se rokova. Treba poraditi 

na tome da sadržaj na stranom jeziku bude opširniji 

kako bi časopis bio još interesantniji za inozemstvo 

i kako bi još povećao znanstvenu razinu. Zamjera Ministarstvu 

znanosti i tehnologije stoje Šumarski list ispušten 

iz popisa prioritetnih biotehničkih glasila (obrazloženje 

je daje mogao na popisu biti samo jedan časopis 

iz određene grane znanosti i to isključivo znanstveni 

časopis, pa je stoga na popisu samo Glasnik za šumske 

pokuse i Drvna industrija), iako je citiran, u npr. Agricoli, 

CAB Internationalu ... i ostalim časopisima koje 

se prema MOST-u za područje biotehničkih znanosti 

dobiva gotovo najviše bodove. 

Ad 5. Nakon rasprave zaključeno je da se Godišnja 

(101) skupština HŠD-a održi 9. svibnja 1997. godine u 

Zagrebu s već uobičajenim dnevnim redom. 

Za stručnu temu skušptine predložena je tema: 

Hrvatsko šumarstvo danas i sutra. 

Zaključeno je da je potrebno pripremiti uvodne 

referate za raspravu o predloženoj temi. Članovi U.O. 

su mišljenja da za raspravu treba podloga, te bi bilo najbolje 

zamoliti direktora "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, 

Anđelka Serdarušića, dipl. inž. šum.,koji raspolaže podacima 

preko stručnih službi "HŠ", da pripremi uvodni 

referat za Skupštinu. Zamolbu će uputiti i razgovor 

obaviti Matić, Prpić, Figurić, Gračan i Jakovac. Očekujući 

prihvaćanje ovog prijedloga U.O. zaključuje da 

bi uvod u raspravu pripremili predsjednik HŠD-a i direktor 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. 

Ad 6. Prema programu rada i financijskom planu za 

1997. godinu prihvaćenom na 11. sjednici U.O. nastavlja 

se posao na uređenju arhive i podruma ( oko 

190.000 kn), stubišnog prostora - glavni ulaz (predračunski 

iznos od oko 75.000 kn), stubišnog prostora u 

Perkovčevoj (oko 20.000 kn), hodnika i sanitarnog 

čvora u prostorijama HŠD-a (oko 170.000 kn), krova - 

ulična strana (oko 300.000 kn), postavljanje centralnog 

grijanja u podrumu (izrada projekta i izvedba oko 

70.000 kn) i uređenje radnog prostora na II. katu (ulaz s 

Perkovčeve - prostor koji su koristile Knjižnice grada 

Zagreba oko 20.000 kn). 

Upravni odbor prihvaća ovaj plan dajući ovlasti predsjedniku 

U.O. i tajniku da izaberu redoslijed i obujam 

poslova prema raspoloživim financijskim sredstvima. 

318

Ad 7. HSD će poraditi na oživljavanju aktivnosti 

šumarskih društava Varaždin, Virovitica i Gospić. 

Predloženo je i usvojeno da se 1000 komada knjige 

Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996 raspodijeli 

na područna šumarska društva (kriterij - broj članova) 

uz cijenu od 50 kn, od kojih bi nakon prodaje 50% ostalo 

područnom šumarskom društvu a 50% HŠD-u (ova 

cijena je predložena samo zbog toga da bi knjiga dospi- 

Dnevni red: 

1. Otvaranje 101. Skupštine 

- izbor radnog predsjedništva 

- izbor zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i 

Povjerenstva za zaključke. 

2. Izvješće o radu za razdoblje između 100. i 101. 

Skupštine 

a) Izvješće predsjednika HŠD-a 

b) Izvješće tajnika 

c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista 

d) Verifikacija financijskog poslovanja za 

1996.godinu 

3. Program rada za 1996. godinu. 

4. Rasprava po izvješćima. 

5. Statut HŠD-a. 

6. Dodjela priznanja zaslužnim članovima HŠD-a. 

7. Razno. 

8. Stručna tema 101. Skupštine: 

Hrvatsko šumarstvo danas i sutra 

9. Prijedlog Komisije za zaključke 

Ad. 1. Jednoglasno je izabrano Radno predsjedništvo: 

Slavko Matić, predsjednik, Eduard Kalajdžić i Petar 

Jurjević; zapisničar: tajnik HŠD-a Hranislav Jakojela 

u ruke ljudi koji će je čitati, a ne da bude bacaanje). 

300 komada knjiga (30% više) područna šumarska društva 

dobila bi besplatno, kako bi ih mogli dijeliti kao 

prikladan poklon. 

Ad 8. O ovoj točci dnevnog reda već je raspravljeno 

prethodno, a nove rasprave nije bilo. 

Ad 9. Pod ovom točkom također nije bilo materijala 

za raspravu. 

ZAPISNIK S GODIŠNJE (101.) SKUPŠTINE 

Hrvatskoga šumarskog društva održane 9. svibnja 1997. godine u 10 sati 

u dvorani Göthe instituta, Zagreb, ul. grada Vukovara 64 

U radu Skupštine sudjelovali su članovi Upravnog 

odbora, Nadzornog odbora, delegacije svih područnih 

društava (Bjelovara, Buzeta, Dalmacije - Split, Delnica, 

Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina, 

Osijeka, Senja, Siska, Slavonskog broda, Varaždina, 

Vinkovaca i Zagreba), predstavnici Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva, Gradskog odbora za poljoprivredu 

i šumarstvo, "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb 

(direktor, zamjenik, pomoćnice, šefovi odjela, upravitelji 

Uprava šuma i dr.), Croatiadrva, Exportdrva i drugi 

gosti - ukupno 188 sudionika. 

Prihvaćenje ovaj 

vac; ovjerovitelji zapisnika Milan Oršanić i Denis Jelačić; 

Povjerenstvo za zaključke: članovi Upravnog odbora 

HŠD-a (15). 

Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je sve 

nazočne, izrazivši zadovoljstvo što je Skupštini nazočan 

tako veliki broj članova, a stoje znak daje šumarska 

struka spremna raspravljati o tekućim problemima i 

iznaći prava rješenja za njih. Kao i uvijek, sudionici 

Skupštine su najviše zainteresirani za stručnu temu, posebice 

kada od nje očekuju značajne zaključke. 

Ad. 2. a) U početku svog izvješća o radu od protekle 

100. Skupštine do danas, predsjednik HŠD-a zaključuje 

kako je izvješće lako sastaviti i podnositi ovakvom 

skupu ako se radilo i ako ima rezultata. U proteklom 

razdoblju imali smo nekoliko planiranih zadaća i vjeruje 

da su one kvalitetno učinjene, o čemu će donijeti sud 

i ova Skupština. 

- Kao što je svima znano, glavna zadaća, za koju 

smo se nekoliko godina pripremali, bila je proslava 

150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 

120-te obljetnice neprekidnog tiskanja Šumarskog 

lista. Ovoj proslavi 9-11. listopada 1996. godine bila je 

nazočna većina članova HŠD-a (prvi dan u HNK-u preko 

800 sudionika, a druga dva dana preko 500 sudionika), 

pa i sami mogu ocijeniti njezin uspjeh. Prigodni 

program u HNK-u, izložbe u Etnografskom muzeju (likovna 

i lovačka), gotovo 100 referata na Šumarskom 

fakultetu o rezultatima znanstvenih istraživanja u proteklom 

petogodištu, tiskanje 8 knjiga promoviranih u 

Etnografskom muzeju, polaganje kamena temeljca za 

novu zgradu Šumarskog fakulteta - sve je to veliki posao 

i zbog toga nas vesele, ali ne iznenađuju čestitke 

koje smo primili iz Hrvatske i inozemstva. U ovom 

poslu bio je angažiran velik broj članova HŠD-a i sve 

šumarske institucije (Ministarstvo, Šumarski fakultet, 

Šumarski institut, "Hrvatske šume" i dr.), pa je to zajednički 

uspjeh struke. No, 150 godina nije malo kako je to 

rekao i pokrovitelj ove proslave Predsjednik RH dr. se. 

319

Franjo Tuđman, na prijamu uoči proslave. Stoga 

smo zadovoljni i ponosni što smo proslavu tog jubileja 

dostojno obilježili. Najvrednije od svega su knjige, one 

ostaju kao svjedok truda koji smo uložili. O proslavi je 

detaljno pisano u broju 11-12/96 Šumarskog lista, pa 

nije potrebno reći ništa više. 

- Drugi značajan događaj protekle godine je Akademija 

šumarskih znanosti, na čijem smo osnivanju 

dugo radili, te održali Svečanu skupštinu 9. travnja 

1997. godine na kojoj je uručena Odluka o članstvu u 

AŠZ, počasnim, redovitim, izvanrednim članovima i 

članovima suradnicima. 

Slijedom toga, rezultat rada HSD-a je i Akademija 

šumarskih znanosti kao nužda današnjeg trenutka šumarske 

struke u Hrvatskoj, a za koju je inicijativa potekla 

na 99. Skupštini HŠD-a održanoj u Križevcima 

1994. godine. 

To su bile dvije najvažnije stvari koje su tražile naš 

trud i pažnju tijekom proteklog razdoblja, naravno uz 

sve tekuće stvari i uređenje naše zgrade, na kojoj se uvijek 

nešto radi i popravlja, što svi mogu vidjeti (ulaz, 

stubište, arhiva, krov, šumarski klub i dr.). O tome postoje 

izvješća sa sjednica Upravnog odbora, pa detalje 

koji su poznati ne moramo iznositi. 

AŠZ predstavlja samo jedan od događaja kroz proteklih 

150 godina i možemo biti sretni što smo članovi 

HŠD-a, jer je ono bilo inicijator, organizator i pokrovitelj 

svega onoga pozitivnog i kvalitetnog što se dogodilo 

u šumarstvu u zadnj ih 150 godina. Samo da se podsjetimo, 

ono je bilo inicijator osnivanja Gospodarskošumarskog 

učilišta u Križevcima. To je uglavnom bila 

ideja šumarskih stručnjaka vođenih domoljubnom mišlju 

da diplomirani šumarski inženjeri dolaze s hrvatskih 

učilišta, a ne da dolaze iz Mađarske, Austrije, Češke, 

Slovačke, Italije i dr. Nećemo spominjati današnje 

ideje nekih kako nam sada treba dovoditi stručnjake iz 

Austrije. HŠD 1877. tiska prvi broj svog znanstvenostručnog 

i staleškog glasila Šumarski list i 120 godina 

neprekidnoga tiskanja zadivilo je pokrovitelja proslave, 

kao i sve one koji znaju što znači održati kontinuitet 

i znanstveno-stručnu razinu i citiranost u svim svijetskim 

časopisima. Najznačajnije je bilo osnivanje Šumarske 

akademije koja je s radom započela 20. listopada 

1898. godine u zgradi koju je izgradilo Hrvatsko 

šumarsko društvo, a u kojoj ćemo se i poslije Skupštine 

sastati. Iduće godine Šumarski fakultet zajedno s 

HŠD-om proslavit će 100 godina sveučilišne šumarske 

nastave. To nas stavlja na četvrto mjesto po starini na 

Zagrebačkom sveučilištu (Bogoslovlje, Mudroslovlje, 

Pravo i Šumarstvo). To je isto tako aktivnost HŠD-a, i 

šumara koji su imali uvijek na umu razvoj hrvatske šumarske 

struke i svoje domovine. 

b) Nakon ovakvog izvješća predsjednika, tajniku 

je ostalo malo materijala za njegovo izvješće o radu 

HŠD-a, primijećuje tajnik. Tajnik i Tajništvo je nastojalo 

u cijelosti korektno provesti odluke Upravnog odbora, 

a isto tako prikupiti informacije i pripremiti prijedloge 

koji će pripomoći radu Upravnog odbora i HŠD-a u 

cijelosti. 

Iz Plana rada za 1996. godinu, odnosno do nove 

Skupštine, glavna nam je zadaća bila: 

Dostojno organizirati proslavu visokih obljetnica 

HŠD-a (150-te i 120-te)-da li je to bilo na visini 

to će ocijeniti Skupština. 

- Pokrenuti rad Akademije šumarskih znanosti - 

stoje učinjeno. 

- Osigurati redovito tiskanje Šumarskog lista - o 

samome Š. L. govorit će njegov glavni urednik, dok je 

Tajništvo brinulo o pribavljanju financijskih sredstava 

(pretplate, sponzorstva, traženje sufinanciranja od Ministarstva 

znanosti i tehnologije i drugo). Uz određene 

teškoće i čekanja, taj dio posla je uspješno obavljen, a 

nadamo se da će barem tako moći ići i dalje. Što se tiče 

tehničke strane, naše su želje svakako novo poboljšanje 

i što manje grešaka, koje su nažalost kao i u svakom tisku 

neizbježne. 

- Daljnje uređenje zgrade "Hrvatski šumarski 

dom" - kao onaj koji po logici posla ima najbolji uvid u 

stanje zgrade, a gledajući sadašnje mogućnosti i poslo- 

320

ve koji nas očekuju, cilj nam je barem očuvati ono što 

su naši preci sagradili, pa pozivamo sve Vas da poduprete 

naš trud u ovom poslu oko uređenja. 

- Osnivanje stručnih sekcija unutar HŠD-a - postupili 

smo prema odluci prošle Skupštine i osnovali 9 

sekcija: 

1. za uzgajanje šuma (prirodne šume, sjemenarstvo, 

rasadnici, hortikultura) 

2. za ekologiju i zaštitu šuma 

3. za iskorištavanje šuma, mehanizaciju, šumsko 

građevinarstvo 

4. za uređivanje šuma (iplaniramnje) 

5.za lovstvo 

6. za primarnu preradu drva (pilane, furniri, ploče, 

parketi, elementi) 

7. za finalnu obradu drva (namještaj i drvo u graditeljstvu) 

8. za istraživanja, razvoj i planiranje, organizaciju, 

poduzetništvo, zakonodavstvo 

9. za marketing, standarde, prodaju, informatiku. 

Da bi to učinili,, bila nam je potrebna pomoć područnih 

SD koja su trebala sačiniti popis svojih članova po 

sekcijama. Većina je to učinila, pa možemo smatrati da 

je prvi posao učinjen (ostale molimo da dostave popise), 

pa predlažemo da ovlastite U.O. koji će predložiti 

sazivače skupova po sekcijama, na kojima bi se trebala 

formirati vodstva sekcija. 

- Obećali smo, da ćemo tijekom godine poraditi na 

novom Statutu HŠD-a i novoj iskaznici - no u očekivanju 

najavljenog (još lanjske godine) Zakona o udrugama, 

učinili smo pripremne radove i očekujemo Zakon. 

- U jednom od dopisa Društvima zamolili smo ih da 

nam dostave, ne samo broj, nego i popis članova ŠD-a, 

kako bismo taj popis objavili u Š. L. pa neka ostane zapisano 

to članstvo, jer lijepo je pročitati danas imena 

članova HŠD od recimo prije 100 godina. Koristim stoga 

priliku da pozovem delegate i vodstva SD-a (koja to 

još nisu učinila) da to učine što prije. 

- Hrvatski inženjerski savez nije održao obećani 

Inženjerski sabor kojemu je bio cilj raspraviti o poboljšanju 

statusa inženjerske struke. Inženjerske komore 

nisu još oformljene (očekuje se potez Vlade RH 

koja treba otvoriti postupak), stoga nema pravih licencija 

za stručne inženjerske radove - pa nije čudo što u 

važnim projektima za državu Hrvatsku (koji se tiču 

šume i prostora) nema inženjerske struke. Da li čekati 

HIS? - To je već ono o čemu ćemo u stručnoj temi 

Skupštine. 

- Biti nazočan na skupovima i imati mogućnost 

izreći pravu istinu o šumama i šumarstvu. 

Stoga je Tajništvo nastojalo biti nazočno svagdje i 

ne potcjenjivati mogućnosti niti jednog skupa za promicanje 

šumarske struke - od Dana planeta zemlje, kada 

je bila prigoda kazati nešto ljudima koji rade s djecom 

do skupova koje organizira Saborski odbor za zaštitu 

okoliša. 

- U "Hrvatskom šumarskom domu" organizirane su 

2 konferencije za tisak i RTV Jedna u povodu proslava 

150-te i 120-te obljetnice, druga u povodu prikazivanja 

6 epizoda emisije Hrvatske šume i šumarstvo, a isto tako 

održanje i velik broj stručnih sastanaka i susreta. 

- Cilj i želja nam je da Hrvatski šumarski dom bude 

u pravom smislu riječi šumarska kuća, u kojoj ćemo 

dogovarati i održavati stručne i društvene skupove, 

svraćati u njega što češće, pa makar i na prijateljski razgovor 

i eventualno kavu. 

- Ono na čemu više moramo poraditi kao staleško 

društvo jest briga o zaštiti svakog člana HŠD-a u stručnom 

i moralnom pogledu. 

- Međunarodni kontakti odvijaju se putem razmjene 

časopisa, informacija i posjeta (uskoro u srpnju 

očekujemo posjetu vodstva Njemačkog šumarskog 

društva, a pozvani smo i na Skupštinu Mađarskog šumarskog 

društva). 

Godina je kratka - ima samo 365 dana, a trudili smo 

se da za to vrijeme što više učinimo, i možemo reći da 

smo djelomično zadovoljni. 

c) Glavni urednik Šumarskog lista izvješćuje ono 

najglavnije u svezi sa časopisom. 

Šumarski list tiskan je na 550 stranica, a sadrži 123 

naslova. Sveukupno je znanstvenih i stručnih radova 44 

i to - uzgajanje šuma 13, ekologija šuma 13 (urbano šumarstvo 

2), zaštita šuma 3, uređivanje šuma 2, iskorištavanje 

šuma 10 i šumarska politika 3. Od ostalih 

napisa je uvodnika 6, izazovi i suprostavljanja4, obljetnice 

14, prikazi knjiga 10, znanstveni i stručni skupovi 

9, novi doktori znanosti 9, odlikovani članovi HŠD-a 7, 

iz lovstva 4, inozemni tisak 2, društvene vijesti 5 i in 

memoriam 5. 

Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimir Prpić i Radno 

predsjedništvo: Mr. se. Ivan Tikvić. prof. dr. sc. Slavko Matić (predsjednik), 

Eduard Kalajdžić, dipl. inž. šum. i Mr. sc. Petar Jurjević 

321

Iz izvješća je vidljivo pomanjkanje tekstova iz nekih 

značajnih područja šumarstva, primjerice iz zaštite šuma, 

uređivanja šuama, ekonomike i šumarske politike, 

pa glavi urednik poziva stručnjake iz tih područja na 

plodniju suradnju. 

d) Kako su delegacije šumarskih društava kao prilog 

pozivu za Skupštinu dobile materijale o finanacijskom 

poslovanju za 1996. godinu, izvješće Povjerenstva 

za popis imovine i izvješće Nadzornog odbora, 

očekuje se eventualna rasprava, pitanja i pojašnjenje izvješća 

poslovanja. 

Ad. 3. Program rada za 1997. godinu dostavljen je 

delegacijama, pa očekujemo eventualne dopune. 

Ad. 4. Prethodna izvješća i Program rada za 1997. 

godinu jednoglasno su prihvaćeni. 

Ad. 5. O ovoj točki nije bilo rasprave jer se očekuje 

novi Zakon o udrugama. 

Ad. 6. Kao uvod prije dodjele priznanja, predsjednik 

HŠD-a naglašava kako opstanak HŠD-a ovisi prije 

svega o aktivnosti njegovih članova, i to ne samo u centru, 

nego diljem Hrvatske. Naši dobri običaji su uvijek 

bili, da u prigodi značajnih jubileja dodjeljujemo priznanja 

svim onim članovima koji su se angažirali u radu 

HŠD-a, pa i ovog puta: 

Hrvatsko šumarsko društvo povodom 150-te obljetnice 

svog utemeljenja i 120-te obljetnice "Šumarskog lista" 

dodjeljuje 

PRIZNANJE 

za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke 

Pismeno priznanje i srebrnjak 

KRALJ TOMISLAV 

Hrvatsko šumarsko društvo dodjeljuje: 

1. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 

2. Ministarstvu znanosti i tehnologije 

3. Šumarskom fakultetu 

4. Šumarskom institutu 

5. "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb 

6. RKUD-u "Šumari" Vinkovci 

7. "Exportdrvu" d.d. 

8. Croatiadrvu d.d. 

9. Unikomercu d.o.o. 

10. A. G. Matoš d.d. Samobor 

1. Josipu Bečareviću 

2. Vladimiru Bogatiju 

3. Juri Cazinu 

4. Antonu Crnčiću 

5. Josipu Crnkoviću 

6. Milanu Devčiću 

7. Josipu Dundoviću 

8. f Ivanu Đuričiću 

9. Darku Fekeži 

10. Alojziju Frkoviću 

11. Dragutinu Hanzlu 

12. Slavku 

Horvatinoviću 

13. Vicku Ivančeviću 

14. Verilvančić 

15. Eduardu Kalajdžiću 

16. Akademiku 

Dušanu Klepcu 

17. Josipu Knepru 

18. Franji Kolaru 

19. Nikoli Komlenoviću 

20. Zvonimiru Koščeviću 

21. Đuri Kovačiću 

22. Zvonku Kranjcu 

23. Herbertu 

Krauthackeru 

24. Andriji Kusaniću 

25. Đuri Kušanu 

26. Borisu Lioviću 

27. Franji Lipošćaku 

28. Stjepanu Lukačiću 

29. Nikoli Lukiću 

30. Borislavu Ljubetiću 

31. Branki Malnar 

32. Ivanu Maričeviću 

33.MikiMateziću 

34. Zlatku Maurinu 

35. MatiMihaniću 

36. Miroslavu Mikiću 

37. Stjepanu Mikucu 

38. Ivanu Mrzljaku 

39. Duji Paveliću 

40. Adamu Pavloviću 

41. Ivanu Penteku 

42. Franji Petroviću 

43. Oskaru Piškoriću 

44. Božidaru Pleše 

45. Karlu Posavcu 

46. Milanu Presečanu 

47. Tomislavu Prki 

48. Zvonku Rožicu 

49. Porinu Schreibern 

50. Nadanu Siroticu 

51. Filipu Šabiću 

52. Slavku Šarčeviću 

53. Miri Špoljariću 

54. Ivanu Šubariću 

55.Ivanu Tarnaju 

56. Marinu Tomaiću 

57. Rudolfu Tomeku 

58. Vladi Topiću 

59. Stjepanu Tuškanu 

60. Akademiku 

Mirku Vidakoviću 

61. Stjepanu Vidakoviću 

62. Draženu Videcu 

63. Ivanu Višiću 

64. Pavlu Vojtu 

65. Mladenu Vrbanoviću 

66. Žarku Vrdoljaku 

67. Valeriji Vukelić 

68. Adamu Zahiroviću 

69. Josipu Žižiću 

70. Darinki Žuna 

U ime nagrađenih zahvalio se Edo Kalajdžić, napominjući 

da to nije samo priznanje nagrađenima, nego je to 

i veliki uspjeh članstva, odraz tradicije, prijateljstva, 

kolegijalnosti i odanosti ovoj našoj lijepoj zemlji. 

Ad. 7. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo materijala 

za raspravu. 

Ad. 8. Prema prijedlogu sa 12. sjednice U.O. za Godišnju 

skupštinu HŠD-a odabrana je tema Hrvatsko 

322

šumarstvo danas i sutra. Za uvod u raspravu odazvali 

su se pozivu i pripremili uvodna izlaganja, predsjednik 

HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih 

šuma" p.o. Zagreb, Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šumarstva. 

Njihove uvode u raspravu dajemo u cijelosti, a rasprave 

ostalih sudionika skraćeno. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić 

Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva: 

Dame i gospodo, kolegice i kolege! 

Uvjeren sam da će ovaj drugi dio naše Skupštine dati 

odgovor na mnoga pitanja koja su prisutna u našim 

mislima i radu, a odnose se na današnje stanje i budućnost 

hrvatskog šumarstva. Siguran sam da će na mnoga 

pitanja dati odgovor danas najmjerodavniji čovjek u 

šumarstvu Hrvatske, generalni direktor "Hrvatskih šuma" 

gospodin Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., koji 

se ljubezno odazvao na molbu Upravnog odbora da 

nam da svoje mišljenje odnosno mišljenje, poslodavstva 

i Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" o šumarstvu 

danas i planovima za budućnost, na čemu se iskreno zahvaljujemo. 

Nemam ni zadatak ni namjeru da o toj temi dublje 

raspravljam, jer prije svega nemam valjanih argumenata 

za to, ali ću si uzeti to pravo da prije svega zbog poticanja 

slobodne i s ničim opterećene rasprave u ovome 

mom uvodnom izlaganju iznesem probleme koje ja prije 

svega kao šumar i znanstvenik uočavam i na koje bi 

ova Skupština trebala odgovoriti donošenjem prijedloga 

i preporuka za eventualno poboljšanje stanja. 

Prije svega nužno je naglasiti daje HŠD najmjerodavnija 

stručna organizacija koja mora raspravljati o 

stanju u hrvatskom šumarstvu posebno onda, kad su 

svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. I do sada 

je ovo Društvo raspravljalo i pomagalo u rješavanju 

mnogih problema struke tijekom njegovog 150-godišnjeg 

postojanja. HŠD je samostalna nevladina, nestranačka, 

prije svega stručna organizacija, koja okuplja 

sve šumarske institucije i šumare, te je normalno da se u 

okvirima Društva raspravlja o svim stručnim problemima. 

Osim toga nitko od nas ne očekuje da se problemi 

mogu riješiti preko noći a posebno ne bi bilo dobro tražiti 

i osuđivati krivce, jer ih prije svega ne znamo a kad 

bi i postojali oni su sigurno posljedica a ne uzrok stanja 

u kojem se nalazimo. Možda će biti bolje da svatko od 

nas nađe svoje mjesto i ulogu u složenom kompleksu 

stanja i problema naše struke, te će korigiranjem svog 

rada dati najbolji doprinos poboljšanju stanja. 

Namjera mi je da budem što kraći i jasniji te ću sam 

sebi i svima postaviti neka pitanja za koja mislim da bi 

trebalo naći odgovore i rješenja. 

Prije svega htio bih govoriti o kadrovima i zapošljavanju 

u šumarstvu Hrvatske. U zadnjih 50-tak godina 

nikad se nije dogodilo da diplomirani inženjeri šumarstva 

nemaju posla i da ih je svakim danom sve više 

na burzi rada. Gotovo je pravilo da pripravnici nakon 

staža završe na ulici. Kako se to može dogoditi kad 

znademo daje od ukupno zaposlenih inženjera prije rata 

25% inženjera Srba napustilo posao i našu državu, 

kad više nemamo pritiske za zaposlenje beogradskih i 

sarajevskih studenata kao stoje to bilo do nedavno, a isto 

tako broj diplomiranih se nije promjenio u zadnjih 15 

do 20 godina. 

Zašto se sve više govori da će se šumarstvo svesti na 

svega par tisuća zaposlenih. Kome smetaju zaposleni u 

šumarstvu Hrvatske, zašto ne mijenjamo stanje i postavimo 

cilj da ovo šumarstvo sa svojim resursima može 

zapošljavati i 20 000 ljudi ali samo uz inventivni rad i 

otvaranje novih poslova. Isto tako znademo da su mnoge 

šumarije i područja nepokrivene s inženjerskim i 

tehničarskim kadrom, da se revirni sustav u mnogim 

Upravama šuma nije proveo i pored izvanrednih rezultata 

u mnogim šumarijama koje su ga provele. 

Kad razmišljamo o položaju šumarstva u kontekstu 

ostalih javnih poduzeća i odnosa Vlade, Ministarstva i 

ostalih prema njemu, tu se nameću brojna pitanja i 

dileme. 

Zašto se oduzimaju šume jedinom kvalificiranom 

državnom poduzeću za poslove šumarstva i daju se nekvalificiranom 

isto tako državnom poduzeću kao što su 

nacionalni parkovi. Što smo poduzeli da se promijeni 

Zakon o zaštiti prirode koji je isključivo uperen protiv 

interesa i prirode i šumarstva, jer se priroda i šume prepuštaju 

na upravljanje raznoraznim upravnim odborima, 

gdje gotovo šumara i nema. Što sve poduzimamo 

na sve bliže vrijeme da se Medvednica, Velebit i ostale 

površine koje su šumari učinili kvalitetnim, proglase 

nacionalnim parkovima. Što činimo za naš podređeni 

položaj u odnosu na Hrvatske ceste koje po najnovijem 

ulaze u šume bez naknade, a ista je stvar s vodoprivredom 

i elektroprivredom. Što poduzimamo što se hidrocentrala 

Novo Virje počinje graditi bez ekološke studije. 

Što smo poduzeli da utječemo na izgradnju kanala 

Dunav-Sava kako bi što manje negativno utjecao na 

najvrednije hrvatske hrastove šume. Moramo li biti samo 

poslušnici bez dizanja stručnog glasa koji je, siguran 

sam, uvijek u interesu šumarstva i hrvatske države. 

Uvjeren sam da bi i hrvatska Vlada bila zadovoljna kad 

bi joj pomogli našim stavovima kad se radi o šumi i 

šumarstvu. 

Što smo poduzeli protiv toga da se drvo raspoređuje 

bez utjecaja šumara po komisijama, da su ionako niske 

cijene svakim danom sve niže, zašto nam se brani izvoz 

i slobodna prodaja kad se svi zaklinjemo u slobodno 

konkurentsko tržište. Kako to da sam prije dva tjedna u 

323

Mađarskoj vidio hrastove trupce koji su u odnosu na 

našu hrastovinu "ž" kategorije a oni ih prodaju u Austriju 

i Italiju po cijeni od 430 DEM. Zašto se naša roba 

iz 140-godišnje sastojine u oplodnom sijeku gdje je 

70% furnira i to deklasiranog u neki F2 koji je i izmišljen 

za takve situacije, prodaje po cijeni od 300 

DEM. Zašto je prisutan permanentan pad cijena na taj 

način da se u izuzetno kvalitetnim hrastovim šumama 

prosječna cijena po jedinici proizvoda samo za godinu 

dana snizi od 120 na 75 DEM. Zašto se šumarstvu vješaju 

oko vrata propali drvnoindustrijski mastadonti, a 

istovremeno se raspravlja i to jako veleučeno da li hortikultura 

spada u šumarstvo. Odričemo se iskorištavanja 

šuma, oduzimamo i razbijamo cjelovitost šumarstva 

u ime nekih neprovjerenih teorija o privatizaciji. 

Zašto se pod svaku cijenu želi privatizirati skoro cijelo 

šumarstvo kad toga nigdje nema u ozbiljnim šumarstvima 

svijeta. Oduzimanjem iskorišćivanja šuma i ostalih 

pratećih djelatnosti šumarstvu a posebno svakom inženjeru 

se oduzima inventivnost i poduzetnički duh, koji 

svaku struku vuče naprijed. 

Zašto dozvoljavamo da nam u šumi mogu raditi oni 

koji nisu licencirani za rad u šumi. Razno-razni, polupismeni 

poduzetnici s istrošenom i za šumu štetnom 

mehanizacijom, nekvalificiranom radnom snagom, 

ulaze u šumu i rade poslove za koje nisu ni educirani ni 

sposobni. Sumnjam da nam to može biti model i ideal u 

transformaciji šumarstva. Zbog čega se ne ugledamo na 

agronomsku struku gdje primjerice samo inženjer 

smjera zaštite može raditi u poljoprivrednim apotekama. 

Svak štiti ugled struke i djelokrug rada a mije pomalo 

rasprodajemo i to jeftino. 

Jesmo li svjesni daje šumarstvo previše značajno i 

od životne važnosti za svaku državu da bi s njim ulazili 

u rizike iz kojih nema povratka ni popravka. Zašto ne 

organiziramo okrugle stolove unutar struke, da svak o 

životnim pitanjima šumarstva može iznijeti svoj stav, 

jer za takve sudbonosne korake ne mogu odgovarati pojedinci 

iz anonimnog korpusa nedokazanih stručnjaka 

ili koji kvazi znanstvenik s deformiranim i nikad ozbiljnim 

znanjem o šumi i šumarstvu. O drugima koji čini 

mi se o tome odlučuju nije vrijedno ni govoriti. Što nas 

spriječava da postavimo i ispitamo modele na nekoliko 

šumarija da bi se uvjerili da li neka postavka funkcionira 

ili ne. Vraćamo li se na OUR-e, funkcionalno gospodarenje, 

zar smo zaboravili daje prodaja na panju doživila 

krah u nas još davne 1954. godine. Čemu tolika 

žurba u privatizaciji onog što je integralni dio šumarstva 

a zna se, daje kod nas općeprihvaćeni stav da se 

željeznica ne može privatizirati a mi želimo privatizirati 

šumarstvo. Jesmo li svjesni da šumarstvo nije potrošna 

roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilo 

šta drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi, 

primjerice, kako u šumi bogatoj i zato ekološki 

još stabilnoj Hrvatskoj, tako i u obešumljenoj i suhoj 

pustinji neke naftom bogate afričke zemlje. Zašto si 

prednost, što imamo sreću kao nijedna europska država 

kad gospodarimo s 80% državnih šuma u jedinstvenom 

državnom poduzeću, pretvaramo nerazumnim pokušajima 

u manu. Poznato je da Švicarska država kupuje šume 

od privatnika da bi poboljšala i zaštitila njihove općekorisne 

funkcije a mi gotovinu pretvaramo u veresiju. 

Nije li to momentalno pomodarstvo u kojem je ulog 

vrlo velik a posljedice mogu biti katastrofalne. 

Mnogo je još nepostavljenih pitanja koja nas muče. 

Nisam spomenuo problem Baranje, dane hrvatskog šumarstva 

kojih smo se ne znam zbog čega odrekli, međuljudskih 

i svakim danom sve napetijih odnosa, projekta 

obnove mediteranskih šuma s kojim se kao struka 

ponosimo dok ga neznalice proglašavaju namjernom 

diverzijom na hrvatsko šumarstvo, stručnih ispita, proširivanja 

djelatnosti usvajanjem pilanarstva po ugledu 

na ostala europska šumarstva, razvijanja hortikulturne 

djelatnosti, urbanog šumarstva i još mnogo toga. 

Na 99. godišnjoj skupštini održanoj 1994. godine u 

Križevcima u uvodnom referatu sam pored ostalog rekao: 

''Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati i 

veći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenog 

digniteta, posebice kada je u pitanju šumarska etika, 

a usudio bih se i reći i moralni lik šumara, u odnosu 

na struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati. 

Naša je struka dobrim dijelom utemeljena na profesionalnoj 

etici, koju čini skup normi, vrijednosti i ciljeva 

s kojima se moramo rukovoditi kao pripadnici 

profesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešće 

se radi o pisanim kodeksima kao što su primjerice 

osnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima, 

pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramo 

pridržavati, ali su još važniji oni neformalni, nepisani 

kodeksi struke u dugoj europskoj šumarskoj tradiciji i 

od naših velikih prethodnika, koji su utkani u svaki profesionalni 

odnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavu 

kako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta. 

... Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onih 

koji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle da 

im je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematične 

zarade". 

Čini mi se daje danas ta konstatacija puno aktualnija 

nego prije 3 godine što nas u svakom pogledu obeshrabruje 

i čini zabrinutim. 

Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, javnog poduzeća za 

gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici 

Hrvatskoj 

Štovano Predsjedništvo, gospođe i gospodo, kolegice 

i kolege! 

324

Cast mi je i zadovoljstvo što Vas na 101-oj Godišnjoj 

skupštini HŠD-a mogu pozdraviti u ime "Hrvatskih 

šuma" javnog poduzeća za gospodarenje šumama i 

šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. 

Zahvaljujem organizatorima ove Skupštine što su 

me pozvali sudjelovati u njenom radu. Želim uspješan 

rad Skupštine i kvalitetne zaključke na dobrobit hrvatskog 

šumarstva, hrvatskog naroda i hrvatske države. 

Prije sazivanja ove Skupštine gospoda prof. Mati 

ć, prof. P r p i ć i kolega J a k o v a c predložili su mi 

da ja, Anđelko Serdarušić, direktor "Hrvatskih šuma", 

p.o. Zagreb sudjelujem u uvodnoj raspravi na 

temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". 

Prihvatio sam se ove zadaće u namjeri da iskažem 

svoja razmišljanja o hrvatskom šumarstvu. Oprostit ćete 

ako osjetite određenu uzbuđenost. I tema i skup je takav 

da ja osjećam da ne mogu uzdržati određenu tremu 

i uzbuđenost- dakle prihvatio sam se da ovoj Skupštini 

izrazim svoja razmišljanja o šumarstvu. Sretan sam što 

sam doživio da u ovoj našoj državi koju smo desetljećima 

priželjkivali mogu reći ono što mislim, nakon dugih 

godina kada se moralo šutjeti ili govoriti jedno a 

misliti drugo. 

Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. 

Nemam namjeru, iako seje možda iz uvodnih izlaganja 

prof. Matica dalo naslutiti da sam ja trebao govoriti 

samo kao direktor "Hrvatskih šuma". Ja nemam namjeru 

govoriti kao direktor "HS" p.o. Zagreb, nego kao 

član HŠD-a ravnopravan s ostalim članovima ove 

Skupštine, jer mislim da ovo nije ni skup zaposlenika, 

ni stručni kolegij U.O. Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, pa 

sam pošao od uvjerenja da ne bi bilo primjereno i da bi 

bilo nedopustivo zloupotrebljavati skupštinu HŠD-a i 

raspravljati samo o jednom poduzeću. Poduzeće "HŠ" 

p.o. Zagreb samo je dio šumarstva Republike Hrvatske 

kao što svi znamo, isto kao što su to Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, 

Nacionalni parkovi Plitvice, Mljet, Risnjak ... i dr., to je 

više privatnih poduzeća u RH koji se bave djelatnošću 

šumarstva ili u šumarstvu, Uprava za šumarstvo u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva RH, koji svi zajedno 

čine šumarstvo Republike Hrvatske. 

Hrvatsko šumarstvo danas proživljava sudbinu prostora 

na kojem se nalazi, proživljava sudbinu prostora 

na kojem su se dogodile velike gospodarske i političke 

promjene. Propao je i nestao komunistički sustav, propalo 

je i nestalo društveno vlasništvo, propalaje i nestala 

SFRJ. 

Stvorena je i krvlju obranjena Republika Hrvatska, 

slobodna i samostalna, demokratska i suverena država, 

ravnopravna članica međunarodne zajednice. Konačno 

je i naše Šumarsko društvo postalo Hrvatsko šumarsko 

društvo. Po prvi puta u povijesti Zakonom o šumama iz 

1990. godine Sabor RH utemeljio je jedno šumskogospodarsko 

područje za cijelu RH. Tijekom 1996. godine 

utvrđena je veličina tog područja za 2.485.611 ha, 

324 mil. m 3 drvne zalihe, godišnji prirast drvne zalihe 

od 9.6 mil. m 3 , propisanim godišnjim etatom od 5.35 

mil m 3 i propisanim radovima jednostavne i proširene 

biološke reprodukcije na površini od 50 000 ha. 

Danas je u Republici Hrvatskoj 4/5 šuma i šumskih 

zemljišta u državnom vlasništvu, a samo je 1/5 u privatnom 

vlasništvu. Zahvaljujući usitnjenosti privatnog posjeda, 

nesigurnosti privatnog vlasništva u bivšem političkom 

sustavu, bez značajnijeg utjecaja šumarske struke 

u gospodarenju privatnim šumama, one su uglavnom 

devastirane i u puno su lošijem stanju od šuma u 

državnom vlasništvu. Mislim da se oko toga svi slažemo. 

Iz toga bi se morao izvesti zaključak daje oblik državnog 

vlasništva, prije društvenog vlasništva, učinkovitiji 

od privatnog ako se zanemari neravnopravnost 

vlasništva u bivšem političkom sustavu. U slobodnom 

demokratskom društvu gdje postoji formalna i stvarna 

ravnopravnost oblika vlasništva i gdje postoji funkcioniranje 

pravne države, privatno vlasništvo nije opasnost 

a ja mislim da nije opasnost ni za šumarstvo. Opasna 

je nebriga, nemar, neracionalnost, nestručnost, nered 

i nerad. U zemljama i društvima koji su nama uzor 

većina šuma je u privatnom vlasništvu. Takvo vlasni- 

325

štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveo 

prof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku. 

Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećeno 

je mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenim 

iz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti, 

koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvor 

brze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdano 

uživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu tako 

daleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje članke 

kao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari prema 

šumama odnose kao vukovi prema ovcama. Menije 

žao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takve 

napise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnici 

drvne industrije, podržani i drugima, zgražaju 

se na podatak da gospodarska osnova propisuje etat 

60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent, 

drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode. 

U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada, 

a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, ne 

ekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovi 

sa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visoke 

profite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malo 

u novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijama 

vlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorija 

RH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%. 

To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojeg 

smo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nema 

života na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti opće 

koristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kao 

općeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativa 

oko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnih 

šuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju. 

Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvih 

dilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostaju 

spoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najviše 

zasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne može 

podmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, od 

onih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šume 

pretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Često 

puta nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pa 

su sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatsko 

šumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa, 

suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažem 

ovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke: 

1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine na 

kojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatsku 

javnost o hrvatskom šumarstvu. 

2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da se 

na programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskom 

šumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušaja 

je bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati, 

a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje. 

3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskim 

fakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem 

"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeni 

prijedlog Zakona o šumama i Dugoročni program 

razvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskoj 

Vladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni. 

Možda da pripomenem, da nitko do sada nije 

napravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama, 

osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa, 

prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi na 

izradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako neki 

kažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrt 

prijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom cilju 

imenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", a 

predsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić, 

koji je danas na ovoj Skupštini. 

4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstva 

RH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvne 

industrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof. 

Matić spomenuo, "Listu finaliste", reprogramiranje 

dugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si. 

5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb 

i drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranje 

s ciljem racionalnijeg i učinkovitijeg 

poslovanja. 

6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenje 

produktivnosti šuma. 

7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosa 

šumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije, 

stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problema 

za šumarstvo, a mislim da bi tu trebale biti 

djelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivrede 

i turizma. 

8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi više 

ekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to u 

dosadašnjim propisima nedostajalo. 

9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatske 

šumarske struke, na osiguranju financijskih 

sredstava za gospodarenje šumama u privatnom 

vlasništvu. 

10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećima 

i svim onima koji o tome mogu odlučivati ili na 

to utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta, 

jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurno 

će trebati puno vremena, puno truda i puno 

sredstava da se one otklone. 

1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmisli 

i predloži bolju organizaciju zaštite šuma od 

požara. I na kraju 

12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostima 

na zaštiti prirode stoje već spominjano, na 

prostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika i 

slično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci. 

Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sada 

predlažem toliko. Hvala Vam lijepo. 

326

Zahvaljujući inž. Serdarušiću na trudu i konkretnim 

prijedlozima koji će pripomoći kod pripreme zaključaka, 

prof. Matićotvara raspravu. 

Zeljko S ta h an, dipl. inž. šum. 

Upozorava na neke probleme iz područja zaštite prirode 

(čime se bavi 25 godina - radi na inspekciji zaštite 

prirode u Ministarstvu kulture). Svima je znano da su 

ideolozi i zaštitnici prirode od samog početka, ali danas 

sve manje bili upravo inženjeri šumarstva i šumarska 

struka. Danas se to promijenilo, ušle su u taj posao druge 

struke tako da su sada šumari u manjini, a to nije u redu. 

Sljedeći problem je neslaganje između zakonskih propisa 

koji se odnose na zaštitu prirode, na šumarstvo i na 

prostorno planiranje i uređenje zemljišta. Za to ima brojnih 

primjera - npr. proširenja Nacionalnih parkova, 

Parkova prirode, donošenje različitih pravilnika i zaštita 

pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko je šumarstvo 

u tome sudjelovalo? Ističe i upozorava na potrebno 

suglasje upravnih šumarskih organa, "Hrvatskih šuma", 

Šumarskog fakulteta, i Instituta i upravnih tijela koji se 

bave zaštitom prirode i poslovnim planiranjem. Stoga je 

potrebno formirati radnu grupu za izjednačavanje propisa 

i traženja rješenja koja će biti najbolja za našu domovinu. 

Mišljenja je da je HŠD najbolje mjesto za taj 

posao, ne kao stručna udruga, nego kao udruga struke. 

Dr. sc. VickoIvančević 

Zalaže se, da se na području Parka prirode Velebit ne 

grade energetski objekti. Naime svi su čuli, da se namjerava 

u Lukovom Šugarju graditi termoelektrana, a 

što bi to značilo za Velebit bar šumarima nije potrebno 

govoriti. 

Tomislav Starčević; dipl. inž šum. 

Zalaže se, da se raspravom obuhvati i šumarstvo 

"jučer", jer jedinstveno Poduzeće funkcionira već šest i 

pol godina, pa je svakako vrijeme da se analizira, da li 

smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske 

pretpostavke za jedinstveni i uravnoteženi razvoj 

šumarstva Hrvatske. 

U provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske 

politike, još postoji skupa trostupanjska organiziranost, 

a Šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj 

jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u 

dohodovnoj utakmici ne daje se dovoljno značaja, kao i 

svim mogućim poticajnostima, bez kojih zasigurno nema 

ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. 

Umjesto toga, uz gubitak motiva, postoji psihoza 

posvemašnje šutnje i strah od gubitka posla, što otvara 

vrata našoj poslovičnoj "snalažljivosti". 

Ozbiljno nam nedostaje životni i provodljiv Srednjoročni 

plan razvoja, gospodarenja i poslovanja. 

Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. 

U provedbi osnova gospodarenja, posebice u ostvarenju 

uzgojnih radova, vidljivo opada kvaliteta izvršenih 

radova, gomilaju se povećani radovi kod obnove, što 

ozbiljno povećava i ukupne troškove poslovanja. 

U toj stihijnosti pribjegavamo obvezatnim doradama 

planova gospodarenja i poslovanja, povećavajući 

sortimentnu strukturu planova sječa bez stvarne osnove, 

što se provedbom planova ne ostvaruje i istog časa 

demantira. Rezultat je da do ovih dana nemamo jasno 

definirane planske veličine. 

Nadalje, nekorektnom provedbom knjigovodstva 

proizvodnje nismo u mogućnosti kontrolirati visine 

stvarnih troškova. Opasnost prijeti kvaliteti uzgojnih 

radova od vanjske usluge zbog cjenika radova na temelju 

cijene radniko-dana po ugovoru o djelu. 

Revirnim sustavom dužni smo osigurati mladim ljudima 

utakmicu " na djelu", zahtijevati od njih inteziviranje 

proizvodnje i rast dohotka, a ne ih tretirati kao 

"opći trošak". 

Zalaže se, da ova Skupština bude poticajna, da smireno 

i temeljito počnemo graditi razvoj šumarstva na 

onim idejama koje je Zakon o šumama jasno najavio, 

kako bi izgradili Poduzeće u kojem će ljudi s radošću 

raditi. 

327

Milan Presečan, dipl. inž. šum. 

Izvješćuje, kako je 6. prosinca 1996. godine u okviru 

Izborne godišnje skupštine Šumarskog društva Bjelovar 

održana i stručna rasprava na temu "Budućnost 

javnog poduzeća Hrvatske šume u ovom obliku organizacije". 

U svezi s time, nakon rasprave doneseno je 12 

zaključaka s kojima su upoznati Ministarstvo poljoprivrede 

i šumarstva, Upravni odbor "Hrvatskih šuma" i 

direktor "Hrvatskih šuma", a koji su sažetak onoga što 

se do sada čulo od prethodnika u raspravi. 

Milan Presečan, dipl.inž. šum. 

1. Centralizacija poduzeća "Hrvatskih šuma" provodi 

se na svim područjima. To je dovelo do gubitka 

dohodovne utakmice unutar organizacijskih jedinica, 

pa do motiviranosti, odgovotnosti i produktivnosti uz 

istovremeni rast svih troškova. Mi smo uvijek locirali 

problem i ponudili rješenje, znači nismo kritizirali već 

sugerirali kako se problem može riješiti. Podržavamo 

jedinstveno poduzeće u kojem je Šumarija osnovna jedinica 

uz centraliziranje najneophodnijih poslova na 

razini poduzeća. 

2. Nedjelotvornost u radu U.O., organa upravljanja 

kroz proteklih 6 godina zajedno sa stvarnošću javnog 

poduzeća "Hrvatske šume", loše se odražava na temeljni 

plan jednog poduzeća za šume u Hrvatskoj. 

3. Poduzeće nema zacrtanog plana provođenja potrebne 

privatizacije kao ni razvoja poduzetništva. Predlažemo 

donošenje programa kako bi se riješio ovaj 

problem. 

4. Položaj "Hrvatskih šuma" u usporedbi s ostalim 

javnim poduzećima je neravnopravan. To smo isto već 

čuli. To je odnos Države kao i svih njenih institucija 

prema nama, koji ponovno trpimo sve nedaće, nepravovremena 

plaćanja ili liste fmalista, za razliku od recimo 

HPT, Elektroprivrede ili Vodoprivrede, gdje dolazi do 

iskapčanja zbog neplaćanja. Dakle mi smo u neravnopravnom 

položaju. 

5. Revirni sustav nije proveden u praksi zbog nedorečenosti. 

Predlažemo analizu revirnog sustava uz 

rješavanje elementarnih opisnih dijelova ovih poslova, 

te usklađenje ostalih akata poduzeća. 

6. Jedinstveni cjenik uzgojnih radova je vrlo dobro 

mjerilo za potrebe planiranja i kontrolu troškova. Predlažemo 

situiranje po stvarnim troškovima te dosljednu 

provedbu knjigovodstva proizvodnje. 

7. Etat je nažalost u praksi nešto što očekujemo, a ne 

govori što tržište traži. Predlažemo komercijalnim stručnjacima 

u našoj domeni da odrede naš etat na temelju 

saznanja o potrebama i zahtjevima tržišta. 

8. Primanja zaposlenih u Hrvatskum šumama ne 

mogu biti s udjelom 50% terenskog dohotka, jer to destimulira 

proizvodnost. Predlažemo izmjene mjerila o 

plaćama, stimulaciju poslovođa na radilištu, stoje nekada 

postojalo. 

9. Kategorije ovlaštenja i odgovornosti potrebno je 

precizno definirati. Predlažemo ustrojavanje unutarnje 

organiziranosti koja će regulirati kompetencije i odgovornosti 

na svakoj razini, te adekvatne stimulacije i destimulacije. 

10. Sanacije površina nastalih sušenjem i propadanjem 

ne provode se zadovoljavajućim tempom. Posljedice 

će biti poskupljenje sanacija, degradacija staništa i 

gubitak potrajnosti. Ažuriranje ovih poslova i stalni 

nadzor kontrolnih službi "HS" poboljšat će situaciju. 

11. Prodaja sirovine na dosadašnji način putem tzv. 

Lista finalista mora biti promijenjena. Predlažemo prodaju 

drvne sirovine na slobodnom tržištu bez ustupaka 

kupcima. 

12. Šumarski fakultet školuje kadar koji se u ovako 

organiziranom segmentu gospodarstva neće moći uposliti 

bez usavršavanja njegovih potreba. Predlažemo suradnju 

na bazi znanih kadrovskih odljeva i potreba između 

Šumarskih učilišta - Šumarska škola, Šumarski 

fakultet i "Hrvatske šume", glede potrebe i školovanja 

kadrova. 

Prof. dr. sc. Joso Vu ke 1 i ć 

Na početku rasprave ističe da podržava većinu dosadašnjih 

prijedloga, a da se ne može složiti s uvodnim 

referatom direktora "Hrvatskih šuma". On je općenit i 

ne analizira trenutno ključne probleme u poduzeću, a 

još manje pokazuje da poslovodstvo i Upravni odbor 

imaju jasnu koncepciju razvoja poduzeća. U referatu se 

328

niti ne spominje restrukturiranje "Hrvatskih šuma" i 

osnivanje društava s ograničenom odgovornošću o kojima 

se u posljednje vrijeme toliko govori, ne analiziraju 

se ekonomsko-proizvodni pokazatelji, zastoj u razvoju 

i investiranju, zaduženje kod banaka za plaće, pojava 

obustava rada i nezadovoljstvo djelatnika poduzeća, 

ispunjavanje odredbi kolektivnog ugovora i slično. 

Ne tvrdi da poslovodstvo nema koncepciju razvoja 

poduzeća, no misli da ona danas nije predstavljena i referat 

se ne može podržati. 

Dr. V u k e 1 i ć smatra da Vlada Republike Hrvatske 

nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, 

da niti najmanje ne uvažava stručna mišljenja, da 

Upravni odbor nije stručno kompetentan, da je Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva neadekvatno organizirano 

čime je struka ozbiljno podređena, a da se u izradu 

novog Zakona o šumama, u restrukturiranje i reorganizaciju 

poduzeća ide bez koncepcije i što je osobito 

važno bez prethodnog mišljenja i stavova stručnih i 

znanstvenih institucija. Za glavnog krivca ispod očekivanog 

i krajnje stagnirajućeg stanja u "Hrvatskim šumama" 

vidi Vladu Republike Hrvatske i subjektivne 

slabosti u vođenju "Hrvatskih šuma" pa predlaže da 

Skupština Hrvatskoga šumarskog društva iskaže Vladi 

i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nezadovoljstvo 

njihovim odnosom i radom prema cjelokupnom 

šumarstvu države. 

Temeljem toga predlaže da stručni tim Ministarstva, 

a uz mišljenje i konsenzus stručnih institucija izradi 

strategiju razvoja šumarstva Hrvatske, posebno poduzeća 

"Hrvatske šume", te da od Vlade usvojena strategija 

bude temelj za izradu novog Zakona o šumama i 

sve korake koji će se za to poduzeti. Nadalje, dr. Vukelić 

predlaže da Vlada Republike Hrvatske ne donosi 

više odluke o izdvajanju u državni proračun sredstava 

iz Hrvatskih šuma niti onih o sanaciji drvne industrije 

na račun poduzeća reprogramiranjem dugova, preuzimanjem 

dioničarstva i slično. Isto tako predlaže da Vlada 

promijeni neke članove Upravnog odbora iz svoje 

nadležnosti i imenuje nove iz redova šumarske i graničnih 

struka kako to propisuje članak 21. Zakona o šumama. 

Predlaže da se Šumarstvo, lovstvo i drvna industrija 

izdvoje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao 

samostalne državne uprave i na kraju predlaže da Hrvatsko 

šumarsko društvo odredi jedan datum iz naše šumarske 

povijesti i ustroji ga kao dan hrvatskog šumarstva 

i svake godine organizira prigodno obilježavanje. 

Uz ove prijedloge dr. Vukelić je istaknuo nezadovoljstvo 

društveno-moralnim položajem šumarske 

struke, šumara pojedinaca u gospodarstvu i politici Hrvatske, 

za što smatra da smo velikim dijelom sami krivi. 

Iz različitih interesa u proteklih pet godina pojedinci 

su potpomognuti nekim političarima, marginalne probleme 

dogurali i do Sabora Republike Hrvatske, ozbiljnog 

i žutog tiska, stvorivši o šumarskoj struci negativno 

mišljenje koje će još dugo ostaviti trag u javnosti, 

nanijevši šumarstvu i šumarima veliku sramotu i štetu. 

Slični trendovi se nastavljaju i mi mnoge stavove jedni 

drugima danas dokazujemo pred sudbenom vlasti. Dr. 

Vukelić na kraju ističe da se red i zakon moraju poštivati 

i svi moramo na tome ustrajati, no tu treba biti principijelan 

i korektan. 

Sve rečeno dr. Vukelić podvlači u interesu je struke, 

jer smatra da možemo bolje, a zaslužujemo više. 

Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. 

Smatra da je ovo zapravo prava atmosfera jedne 

stručne udruge i prava tema. Vjerojatno ona neće biti ni 

danas apsolvirana i na nju ćemo se stalno vraćati, jer je i 

problem stalan. Ovisi samo s kojom se razinom problema 

u životu suočavamo, jer nijedna organizacija nije 

konačna pa tako ni organizacija šumarstva u Hrvatskoj. 

Temu treba promatrati na način, jučer, danas i eventualno 

sutra. Mnoge stvari nisu nastale samo tek tako, a ni 

slučajno. Podsjeća, da smo imali obvezu predložiti izmjene 

i dopune Zakona o šumama. 1990. godine pred 

višestranačkim sazivom Sabora, ali tada još u SRH, a 

imali smo pred sobom u vidu i određene promjene i imperative 

za ono što će doći. Iz toga je proizašla ovakva 

organizacija o kojoj neki danas nakon 7 godina pišu kako 

je to trebalo učiniti drukčije. Iznijeli smo mi i hrvatsko 

šumarstvo u cjelini sve zahtjeve koji su bili postavljeni 

pred nas tijekom ovog rata, a bili su od nacionalnog 

i općehrvatskog interesa. Zašto je nastalo 15 

Uprava šuma? Nije slučajno, i nije korišten samo stručni 

kriterij. Danas 1997. godine Hrvatska je cjelovita tj. 

bez onih rak-rana koje je imala 1990. i početkom balvan-revolucije 

1991. (Zastoje Podravska Slatina tada 

izgubila status gospodarstva i pripojena je Našicama, 

treba li to nekome ovdje objašnjavati. Zašto smo u U. Š. 

objedinili čitavu Baranju, ondašnji "Jelen". Treba se 

sjetiti demonstracija u Osijeku kada je više tisuća ljudi 

izašlo sa zahtjevom nakon izbora, da se riješi pitanje 

tuđinske vlasti nad Baranjom. Pripojili smo to U. Š. 

Osijek i napravili takvu Upravu koja je imala i ima svoj 

smisao). Možda danas nakon 7 godina, u potpuno novoj 

situaciji, s drukčijim imperativima pred nama, ima mjesta 

i za novu organizaciju. Ali nju treba stručno izučiti i 

postaviti prije svega pretpostavke koje će unaprijediti i 

šume i život onih koji su za njih zaduženi. Čuli smo da 

se obavljaju pripreme za izradu novog Zakona o šumama, 

pa bi bilo dobro, prije nego li se donesu odluke, da 

se kaže u kojim to dijelovima današnja rješenja o postojećem 

Zakonu o šumama onemogućavaju našu bolju 

učinkovitost. Koji su to segmenti, da li treba sada ići u 

izmjene i dopune, odnosno na novi Zakon o šumama i 

si. 1990. godine uvjerili smo hrvatski Sabor da idemo 

na jedinstvenu organizaciju upravljanja šumama i šumskim 

zemljištem u Hrvatskoj. Kao šumar i danas misli 

daje to najispravniji pristup, da Hrvatska treba jedinstveno 

gospodariti šumama i šumskim zemljištem. 

329

Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institut 

općekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% iz 

ukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen je 

jedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tu 

funkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status. 

Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopune 

Zakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepciji 

gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenje 

strategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicama 

izradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvo 

danas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j. p. "Hrvatske 

šume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uz 

nasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godina 

kada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribuciju 

sirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla 

"Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pamet 

predložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvoren 

prvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji, 

trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šume 

nije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati 

"Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratom 

ugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovca 

itd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno, 

danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumente 

koji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smo 

se našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i ta 

su poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas treba 

štošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti definiranje 

smjernica i odgovor što se želi postići sa šumama 

i šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebao 

jedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenuti 

postupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupi 

izradi strategije razvoja i na temelju tako definiranih 

ciljeva i kroz tu strategiju, eventualno donese 

odluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijediti 

organizaciju koju budemo željeli. 

Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. 

Prof. dr. sc. Branimir P r p i ć 

U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske 

koja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvo 

ima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemo 

biti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja, 

na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisne 

funkcije navedene tek deklarativno, iako znamo 

kako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavlje 

smjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto. 

Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljem 

Ocjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodari 

šumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavlju 

o zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi 

(rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavlje 

ne uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumama 

stoje u nas tradicija gotovo 200 godina. 

Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvu 

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljen 

je prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamo 

se da će biti i prihvaćen. 

U svezi sa Strategijom prostornog uređenja Republike 

Hrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata u 

kojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu na 

šumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlaže 

prije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijski 

zahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume, 

obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskom 

strukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumama 

tog prostora. 

Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsega 

šumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslova 

ustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redu 

šumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko, 

jer netko drugi očito obavlja stručne šumarske 

poslove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg i 

održivog razvoja. 

Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva bave 

agronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirode 

zapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari, 

iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatni 

poduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremeno 

tvrdi kako šumara ima previše. 

Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskog 

inženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si- 

330

ovinsku, socijalnu i ekološku vrijednost šume, a zna se 

i kako su šumarski inženjeri pojedinci zaduženi za površine 

koje su tako velike da ih je nemoguće u godinu 

dana pregledati. 

I upravo je iz navedenih razloga potrebno razmisliti 

o učvršćivanju šumarskog lobija, kako u vlastitom cehovskom 

interesu, tako i u interesu Hrvatske, u smislu 

očuvanja jednoga od najvećih prirodnih bogatstava. Ne 

bude li tako, bit ćemo prisiljeni kao i prije 150 godina 

kupovati šumarske stručnjake u Austriji, Mađarskoj, 

Sloveniji, Srbiji. 

Dr. sc. Đuro Kovačić 

Izvjestio je skup daje imenovano Povjerenstvo za 

izradu prijedloga Zakona o šumama. Nisu "HS" namjeravale 

uzurpirati sebi pravo da će one sve napraviti onako 

kako mi mislimo bez suradnje, jer poznamo problematiku 

i što to sve znači. Prema tome, informira daje 

Povjerenstvu, gdje su dva šumara, dva pravnika i jedan 

ekonomist, stavljeno u zadaću da se za polazište novog 

Zakona o šumama uzmu najfunkcionalnije odredbe, o 

kojima je govorio naš bivši ministar g. Tarnaj. Povjerenstvo 

će uključiti HSD, Fakultet i Institut, jer to ne 

možemo napraviti bez stručnih ljudi. Nema tako kompetentnog 

stručnjaka koji je u sebi toliko inkorporirao 

znanja, iskustva, ekonomskog, teoretskog i organizacijskog, 

da bi on to mogao napraviti sam, a da to bude 

funkcionalno. Sto bi to bilo naj.... iz dopunjenog Zakona 

1990. god. To bi bilo jedno poduzeće, jer smo stalno 

govorili o tome. Zašto? Radi financijskih sredstava, unapređenja 

itd. Zašto 15 uprava, stoje ex ministar govorio, 

i o tome je bilo riječi - potrebe, organizacija, otvorenost, 

vezanost za drvnu industriju, preradu i si. a o tome 

se raspravljalo. Općekorisne funkcije šume (odredba 

članka 70., 0,07%) - Naša struka se boji da će nam i to 

ukinuti. Zašto mi imamo svoj Fakultet, Institut? Trebamo 

to vrednovati analitikom, grupirati elemente i polazišta, 

odrediti što su to općekorisne funkcije, izraditi 

analitiku, a onda se ne moramo bojati (po koliko je to 

0,07% - 120 mil. kn. je li to dovoljno?). Da li mi imamo 

u novoj Osnovi numerike? Treba reći koliko vrijede te 

općekorisne funkcije šume. 

Zatražen je sastanak s predstavnicima Ministarstva 

o strategiji. Dakako, bilo bi korisno napraviti strategiju 

i odrediti odakle krenuti, što će nam poslužiti kao element 

za unapređenje gospodarenja. 

Ivan Z o v a k, dipl. inž. šum, 

predsjednik Zaposleničkog vijeća 

U svojoj raspravi ukazuje na potrebu jedinstva 

struke, na lociranje problema, imenovanje ljudi i događaja, 

pozivajući sve da ne gledaju svoj osobni interes i 

borbu za stolicu, nego za struku, hrvatske šume i hrvatsku 

Državu. 

Prof. dr. sc. ŠimeMeštrović 

Upozorava na napis iz dnevnog tiska iz kojeg bi se 

moglo zaključiti kako šumarstvo tek sada ide u kompjuterizaciju. 

Svima nama je znano, kada je i daje šumarska 

struka (Fakultet, Institut, "Hrvatske šume" i poduzeća 

drvne industrije), gotovo prva počela i daleko 

otišla u kompjuterizaciji. Stoga je ovakve napise potrebno 

osporiti. 

Ad. 9. Nakon iznesenih uvoda i rasprava usklađeni 

su i pripremljeni: 

1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i 

šumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije 

i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p. o. 

Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga 

stručnih ustanova. Strategija, koju bi Vlada 

usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu 

novoga Zakona o šumama i preustroj šumarstva, 

koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom 

modelu. 

2. Očituje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i 

Vladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom 

prema "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, i 

šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak 

očekivanih rezultata i nezadovoljstvo među 

šumarskim djelatnicima. 

3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost 

njezine politike prema "Hrvatskim šumama", p. o. 

Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u 

ZAKLJUČCI 101. SKUPŠTINE HŠD-a 

Skupština Hrvatskoga šumarskog društva: 

cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH uz istodobno 

podržavanje netržišnoga odnosa šumarstva 

i drvne industrije dodjelom dionica poduzeća 

koje Vlada spašava od stečaja, Listom finalista, 

reprogramiranjem dugova i si. Ovdje svakako 

treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje 

su ponekad nerazmjerno niske u odnosu na kakvoću. 

4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 

i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne 

uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju 

(slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživoga 

i potpuno neprimjerenoga položaja šumarske 

struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva. 

5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva 

opravdanja proširivati nacionalne parkove na 

štetu šumskih površina kojima gospodare "Hr- 

331

vatske šume" p, o. Zagreb, jer se tim površinama 

upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu. 

6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 

pri izradi i davanju suglasnosti na zakonske i 

druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno 

zatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskih 

ustanova. 

7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove 

u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani 

za rad u šumi i šumarstvu. 

Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, 

pridobivanje drva, zaštite šuma, uređivanje šuma, 

mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih 

nacionalnih parkova, park-šuma, parkovnih površina 

(drveće, drvoredi, arboretumi i dr.), lovstva 

i primarne prerade drva mogu obavljati isključivo 

šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri 

šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari 

i kvalificirani šumarski radnici kao prevoditelji. 

Ustanove koje gospodare šumama i šumarska 

struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug, 

već ga naprotiv trebaju širiti omogućujući da se 

ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4000, kako 

neki predlažu, nego da se povećava u skladu s 

poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu. 

Nestručno obavljanje ovih poslova imat će 

dalekosežne nepovoljne posljedice jer će se u 

najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga 

bogatstva Republike Hrvatske . 

8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 

da organizira stručnu raspravu o izradi programa 

sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom 

Podunavlju. 

9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako 

je industrijske, energetske i druge objekte, koji 

mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti 

okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i 

ekološki već narušenom prostoru, koji će se na 

taj način donekle urediti ( za što obično nema 

novca), te svakako izvan parkova i zaštićenih 

krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine 

uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere 

te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode, 

potrebno je dosljedno štititi od neekološke 

gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrane 

"Lukovo Sugarje". 

Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a: 

Hranislav Jako vac, dipl. inž. 

10. Predlaže Vladi RH nužnost promjene nekih članova 

Upravnoga odbora "Hrvatskih šuma", p. o. 

Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove 

imenuje iz redova šumarske struke i na način 

predviđen 21. člankom Zakona o šumama. 

11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog 

društva da uputi zahtjev HRT-u da se na programu 

HRT-a emitira redovito jednom tjedno emisija 

o hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata. 

Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih 

uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi 

za šume i šumsko zemljište na 43.5 % površine 

Hrvatske, to i zaslužuje. 

12.Ističe "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, potrebu 

dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja. 

To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo 

sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju 

mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo 

dosada nije zabilježeno. 

13.Zaključuje kako je potrebno organizirati: 

a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice 

kada je riječ o temama od sudbonosnoga značenja 

za šumarsku struku, na kojima bi šumarski 

stručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, koje 

bi mjerodavni trebali prihvatiti 

b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci 

upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu. 

14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita 

priobalnih šuma, kojega će ostvaraj, među 

ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu 

šuma. 

15.Proglašava 20. lipnja za "Dan hrvatskoga šumarstva", 

koji će se od 1998. godine u organizaciji 

HŠD-a obilježavati svake godine. Naime, 20 

lipnja 1991. godine na 96. redovitoj skupštini 

tadašnjega Saveza društava inženjera i tehničara 

šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoj 

u Velikoj dvorani Šumarskoga fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu, a u skladu s Ustavom Republike 

Hrvatske, jednoglasno je donesena odluka o promjeni 

dotadašnjega naziva u Hrvatsko šumarsko 

društvo. Taj dan, kada je vraćeno ime ovoj 

stručnoj udruzi šumarske struke, i to u slobodnoj 

i neovisnoj nam državi Hrvatskoj, zaslužuje da 

bude proglašen "Danom hrvatskoga šumarstva". 

Predsjednik Radnog predsjedništva: 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. 

Ovjerovitelji Zapisnika: 

Mr.sc. Milan Oršanić, v.r. 

Dr. sc. Denis Mačić, v.r. 

332

IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI 

SVEČANA SKUPŠTINA AŠZ 

Dana 9. travnja 1997. godine održana je Svečana 

skupština Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) u povodu 

proglašenja već obavljenog izbora počasnih, redovitih 

i izvanrednih članova te članova suradnika. 

Skupština je održana u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske 

komore koja je ujedno i domaćin skupa. 

Na Svečanoj skupštini AŠZ sudjelovali su predstavnici 

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademici 

Slavko Krvavica, Mirko Vidaković, Dušan Klepac 

i Bozo Udovičić, predstavnici šumarske struke u ime 

poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Damir Moćan, 

dipl. inž. šum. zamjenik direktora, Marijan Šagovac, 

dipl. inž. šum. pomoćnik direktora i dr., predstavnici 

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog 

instituta Jastrebarsko, članovi Ustavnoga suda 

Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom gosp. Jadrankom 

Crnićem, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, 

predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Agronomskog 

fakulteta, Farmaceutskog fakulteta, Filozofskog 

fakulteta i dr. 

Skup je otvorio predsjednik Akademije prof. dr. sc. 

Slavko Matić, a pozdrav skupu uputio je akademik 

prof. dr. sc. Bozo Udovičić u ime domaćina te u ime 

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Akademije 

šumarskih znanosti u uvodnome je govoru rekao: 

Dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege! 

Dozvolite da Vam uputim najiskrenije riječi zahvale 

što ste se odazvali našem pozivu da budete nazočni na 

svečanoj skupštini u povodu izbora počasnih, redovitih, 

izvanrednih i članova suradnika Akademije šumarskih 

znanosti. 

Današnji čin promocije uvaženih članova AŠZ je 

još jedan korak koji je napravilo šumarstvo Hrvatske, 

koje na ovim Hrvatskim prostorima organizirano i vrlo 

aktivno radi već preko dva stoljeća. Šumarska znanost i 

šumarstvo, kao rijetko koje znanstveno polje, nastaje 

istovremeno kod nas kada i u središnjoj Europi, a to 

znači i u cijelome svijetu. Razlog je opravdani strah od 

nestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanja 

sa šumom. 

O aktivnosti hrvatskoga šumarstva najbolje govore 

njegove šume, koje su preko 95% prirodne, nastale prirodnim 

pomlađivanjem, u kojima vlada biološka raznolikost, 

a gospodarenje se temelji na potrajnosti kao 

temeljnom postulatu svakog šumarstva koje funkcionira 

na načelima znanosti. 

Znanost je utkana u civilizacijski razvoj hrvatskoga 

naroda, te će znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatske 

bitno ovisiti o broju intelektualnih kapaciteta na ovome 

prostoru. Ta ideja nije nova, ona je pratila povijesni 

razvoj hrvatske znanosti, koja je već u XVIII. stoljeću 

institucionalizirana te ojačala snovim suvremenim 

znanstvenim idejama. Hrvatska znanost svoju punu 

afirmaciju doživljava u XIX. stoljeću, posebno osnivanjem 

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1866. i 

modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine. 

Hrvatska šumarska znanost i struka isto tako dobiva 

temelje i poticaje za svoj razvoj već u XVIII. stoljeću. 

Europska ideja o osnivanju šumarske struke i znanosti 

kod nas hvata čvrste korjene, o čemu svjedoče brojni 

pisani dokumenti. Dovoljno je spomenuti "Urbar" Marije 

Terezije iz 1755. i "Šumski red" pisan na hrvatskom 

jeziku iz 1769., te značajan broj u inozemstvu školovanih 

hrvatskih šumarskih stručnjaka, koji već u prvoj 

polovici 19. stoljeća imaju značajnu intelektualnu, 

stručnu i domoljubnu ulogu u javnom životu tadašnje 

Hrvatske. 

Rezultati njihovog rada su vidljivi, jer se već 1846. 

osniva Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje tada 

postaje i do današnjeg dana ostaje stožerna organizacija 

koja je bila i ostala pokretač i osnivač svega onoga 

što se do današnjega dana dogodilo u šumarskoj 

struci i znanosti Hrvatske. 

Prošle godine proslavili smo 150. obljetnicu neprekidnog 

i plodnog rada tog društva, te je tom prigodom 

dosta rečeno i napisano o HŠ Društvu. Zbog toga ćemo 

sažeto iznijeti njegove aktivnosti na promicanju 

šumarske struke, posebno znanosti i obrazovanja do 

današnjeg dana, kad se na inicijativu društva i u njegovom 

okrilju osniva i ova AŠZ. 

Svesrdnim zalaganjem članova Hrvatsko-Slavonskog 

šumarskog društva osniva se 1860. godine Gospodarsko-šumarsko 

učilište u Križevcima. U okvirima 

društva već 1877. izlazi prvi broj znanstveno-stručnog 

glasila "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg 

dana i čiju smo 120. obljetnicu izlaženja obilježili 

prošle godine. Velikim zalaganjem društva gradi se Šumarski 

dom u razdoblju od 1896 do 1898. u kojem 20. 

listopada 1898. započinje s radom Šumarska akademija, 

sveučilišna ustanova utemeljena Naredbom kr. hrvatsko 

slavonske dalmatinske zemaljske vlade broj 

66101. od 7. listopada 1898. "kojom se ureduje šumars- 

333 

ka obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu" 

te naredbom broj 66102. iste vlade i istog datuma "kojom 

se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva 

na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta 

Franje Josipa I. u Zagrebu". Nadamo se da ćemo iduće 

1998. godine dostojno obilježiti 100. obljetnicu sveučilišne 

šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno 

na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Osnivanje AŠZ je nužnost današnjeg vremena, to je 

reakcija na vrlo složene ekološke, gospodarske i društvene 

uvjete u kojima šuma i šumarstvo plaćaju visoke 

račune, koji mogu dovesti u pitanje sve ono što je šumarska 

struka tijekom povijesti stvorila. Nerazumijevanje 

temeljnih načela funkcioniranja šume kao najsloženijeg 

i najosjetljivijeg ekosustava na svijetu, raste 

sa sve većim tehnološkim, tehničkim i gospodarskim 

razvojem društva. Sve više se zaboravlja daje šumarstvo 

infrastruktura svakog društva, a to znači daje ekološka 

i gospodarska podloga bez koje ne može kvalitetno 

funkcionirati ni jedno civilizirano društvo. Šumarstvo 

nije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala 

ili bilo što drugo što se može svugdje i u 

svako vrijeme sagraditi. Šuma je, prije svega, zrak, voda, 

klima, zadovoljstvo i ugođaj utkan u genetsku konstituciju 

čovjeka. To je osjećaj stvaran u tisućugodišnjim 

vezama čovjeka i šume, bez kojeg je čovjek 

ugrožen i osiromašen. Mi se možemo pohvaliti šumom 

bogatom i ekološki još uvijek stabilnom i raznolikom. 

Jednostavno rečeno, šumarski znanstvenici nisu zadovoljni 

općom klimom koja se stvara u odnosu na 

šumu i šumarstvo, a uvjereni smo da će članovi ove 

akademije, uz brojne šumarske stručnjake Hrvatske, 

pridonijeti poboljšanju trenutnog stanja. AŠZ, kao profesionalno 

znanstveno udruženje u području šumarstva 

i drvne tehnologije Hrvatske svojim, će znanstvenim i 

javnim radom činiti sve kako bi hrvatsko šumarstvo i 

dalje zadržalo visoko mjesto unutar šumarstva Europe. 

Nažalost, morat ćemo se truditi da nam ugled bude makar 

približno sličan onome kojeg danas hrvatske šume i 

šumarstvo imaju u svijetu, a posebice u Europi. 

Pročitat ću definiciju šumarstva, koja je malo pohrvaćena 

službena definicija koju su napisale sveučilišne 

šumarske institucije Kanade. Ona glasi: "Šumarstvo je 

znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja 

šuma i stojbine, odnosno cijelog šumskog ekosustava, 

za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. 

Ono se brine o uravnoteženom i potrajnom gospodarenju 

šumama i drvnim zalihama, maksimalnim 

prinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnu 

stabilnost šumskih ekosustava, vodeći brigu o bujnom 

životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama 

pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, 

kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama, 

te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šumarstvo 

se isto tako koristi znanjem i iskustvom mnogih 

znanstvenih područja i ostalih profesija te igra značajnu 

ulogu u razvoju i primjeni tehnike za gospodarenje 

šumskim zalihama". 

Ova definicija, iako napisana u zemlji gdje je tek nedavno 

šumarstvo krenulo pravim putem, kojeg su usput 

rečeno trasirali i šumarski stručnjaci s diplomom Šumarskoga 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jasno govori 

o cjelovitosti i slojevitosti šumarske struke, koja, kao ni 

jedna druga u znanstvenim područjima, u središtu svoga 

rada ima najsloženije i po živim bićima najbrojnije 

šumske ekosustave. Šumski ekosustavi ne trpe pogreške, 

jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sve 

one koji se u njemu nalaze. 

Zbog svega toga će AŠZ sa svojim znanstvenicima, 

koji su u samom vrhu hrvatske šumarske znanosti, tražiti 

i trasirati puteve, koji će ići u smjeru održavanja postojećih 

prirodnih šuma, poboljšanja njihovog biodiverziteta, 

potrajnosti, stabilnosti, produktivnosti i sposobnosti 

kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, što ih 

čini vječnim, a sve zbog kvalitetnijeg i ljepšeg života u 

nama najljepšoj i šumama najbogatijoj Hrvatskoj domovini. 

Na poziv predsjednika glavni tajnik Akademije šumarskih 

znanosti (AŠZ) prof. dr. sc. Branimir Prpić 

rekao je: 

Današnja svečana skupština AŠZ značajna je zbog 

dodjele Odluka o izboru osnovnog tijela Udruge, koje 

će i dalje djelovati po Statutu i Pravilniku o predlaganju 

i izboru članova AŠZ. 

Tijek osnivanja AŠZ do ove Skupštine odvijao se ovako: 

Prijedlog za osnivanje AŠZ dao je predsjednik HŠD 

prof. dr. sc. S. Matić u Programu rada za 1995. godinu, 

a na 99. Skupštini HŠD održanoj 22. 12. 1994. godine u 

Križevcima. Prije toga se u više navrata na sjednicama 

UO HŠD raspravljalo o potrebi osnivanja Akademije. 

To je potreba za jednim nezavisnim znanstveno-stručnim 

tijelom koje bi u Republici Hrvatskoj donosilo 

smjernice o postupku sa šumama koje predstavljaju neprocjenjivo 

prirodno bogatstvo naše zemlje. 

Na temelju tog poticaja, 14. veljače 1995. godine 

sastaje se osnivačka skupština Hrvatske akademije 

šumarskih znanosti (HAŠZ). Skupštini je nazočno 12 

doktora šumarskih znanosti šumara i prerađivača drva, 

znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnikaa 

to su: prof dr. Mladen Figurić, prof. dr. Milan Glavaš, 

dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, prof. dr. Ante 

Krstinić, prof. dr. Boris Ljuljka, prof. dr. Slavko Matić, 

prof. dr. Šime Meštrović, prof. dr. Branimir Prpić, prof, 

dr. Đuro Rauš, prof. dr. Zvonko Seletković i prof. dr. 

Joso Vukelić. 

Svi nazočni već su i prije sudjelovali u raspravama o 

potrebi osnivanja HAŠZ. 

334

Dio Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti 

Članovi AŠZ i gosti na Svečanoj skupštini 

Osnivačka skupština bira Predsjedništvo i Nadzorni 

odbor HASZ u ovom sastavu: 

Predsjedništvo 

- Prof. dr. sc. S. Matić, predsjednik 

-Prof. dr. sc. M. Figurić, potpredsjednik 

-Dr. sc. J. Gračan, potpredsjednik 

- Prof. dr. sc. B. Prpić, glavni tajnik 

- Prof. dr. sc. Ante Kristinić, tajnik Odsjeka za 

uzgajanje šuma 

- Prof. dr. sc. Šime Meštrović, tajnik Odsjeka za 

uređivanje šuma i šumarsku politiku 

- Prof. dr. sc. M. Glavaš, tajnik Odsjeka za zaštitu 

šuma i lovstvo 

- Prof. dr. sc. B. Ljuljka, tajnik Odsjeka za 

iskorišćivanje šuma i uporabu drva 

Nadzorni odbor 

- Prof. dr. sc. Đuro Rauš 

- Dr. sc. Nikola Komlenović i 

- Prof. dr. sc. Zvonko Seletković 

Glavni tajnik AŠZ prof. dr. sc. Branimir Prpić prima Odluku o 

izboru za redovitog člana AŠZ 

Za poslovnog tajnika izabran je Hranislav Jakovac, 

dipl. inž. šum., tajnik HŠD. 

Dogovoreno je kako će HASZ koristiti dio slobodnih 

prostorija HŠD. 

Za Osnivačku skupštinu pripremljeni su Statut i Pravilnik 

o predlaganju i izboru članova HASZ, koji su poslije 

rasprave prihvaćeni. 

Na Skupštini su konsenzusom osnivača predloženi 

kandidati za članstvo HAŠZ i to izdvojeno za redovite, 

izvanredne i počasne članove te za članove suradnike. 

Prilikom predlaganja kandidata kriteriji su bili znanstveni 

doprinos, primjena rezultata znanstvenog rada u 

praksi, doprinos unapređenju hrvatskog gospodarstva, 

mogućnost suradnje u timskom radu, sklonost radu u 

udrugama, rad na ustrojstvu znanstvenih i stručnih skupova, 

rad na znanstveno-stručnoj publicistici, članstvo 

u znanstvenim, stručnim i znanstveno-stručnim udrugama. 

Raspravljajući o pojedinim kandidatima, razmotren 

je njihov sveukupan doprinos znanosti, struci i kroz to 

unapređenje hrvatskoga gospodarstva. 

Kod ocjenjivanja znanstvenog rada kriterij za pojedine 

kategorije Ministarstva znanosti je udvostručen. 

Sva potrebna dokumentacija upućena je mjerodavnim 

institucijama Republike Hrvatske, kako bi se dobilo 

rješenje o upisu Hrvatske akademije šumarskih 

znanosti u Registar udruženja. 

Postupak je, međutim, usporen, budući da se pravna 

služba u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske nije 

složila s nazivom Hrvatska akademija šumarskih znanosti 

te predložila promjenu naziva u Akademija šumarskih 

znanosti. Skupština članova osnivača održana 

27. veljače 1996. godine prihvatila je promjenu naziva 

i navedeno Ministarstvo donosi 29. veljače 1996. godine 

Rješenje kojim se odobrava upis Akademije šumarskih 

znanosti u Registar udruženja građana Republike 

Hrvatske. 

335

Predsjednik AŠZ prof. dr. sc. Slavko Matić uručuje Akademiku 

Dušanu Klepcu Odluku o izboru za redovitog člana AŠZ 

Poslije primanja Rješenja, budućim članovima Akademije 

šumarskih znanosti predloženima na Skupštini 

osnivača 14. veljače 1995, dostavljen je upitnik-pristupnica 

koji se ispunjen i potpisan vraća Akademiji. 

Pristigli upitnici razmatraju se na sjednici Predsjedništva 

AŠZ održanoj dana 14. veljače 1997. gdje ih 

tajnici pojedinih odsjeka s glavnim tajnikom AŠZ 

usklađuju s donesenim kriterijima o kategoriji članstva. 

Predsjedništvo prihvaća prijedloge tajnika odsjeka, pa 

je na toj sjednici službeno obavljen izbor članova. 

Poslije ove svečane Skupštine stvoreni su uvjeti za 

postupak daljnjeg izbora članstva Akademije šumarskih 

znanosti, a u skladu sa Statutom i Pravilnikom o 

predlaganju i izboru članstva. 

Odluke o članstvu dodijeljene su ponajprije tajnicima 

odsjeka prof. dr. sc. Anti Krstiniću, prof. dr. sc. Šimi 

Meštroviću, prof. dr. sc. Milanu Glavašu i prof. dr. sc. 

Borisu Ljuljki. Odluke im je dodijelio predsjednik uz 

prethodno čitanje životopisa po glavnome tajniku. 

Daljnja dodjela odluka odvijala se po odsjecima AŠZ 

uz čitanje životopisa što ga obavljaju tajnici. 

U počasne članove ASZ izabrani su: 

Prof. dr. sc. Milan Androić, prof. dr. sc. Roko Benić, 

prof. dr. sc. Ivo Dekanić, prof. dr. sc. Nikola Filipović, 

član Ustavnoga suda Republike Hrvatske, prof. dr. sc. 

Marijan Brežnjak, dr. sc. Marija Halambek, dr. sc. 

Miroslav Harapin, f dr. se. Vladimir Hren, prof. dr. sc. 

Zvonimir Potočić, prof. dr. sc. Ankica Pranjić, prof. dr. 

sc. Rudolf Sabadi. 

U redovite članove ASZ izabrani su: 

Prof. dr. sc. Mladen Figurić, dr. sc. Joso Gračan, 

akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, dr. sc. Nikola Komlenović, 

prof. dr. sc. Ante Krstinić, prof. dr. sc. Boris 

Ljuljka, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. se. Šime 

Meštrović, prof. dr. sc. Božidar Petrić, prof. dr. sc. dr. 

h.c. Branimir Prpić, prof. dr. sc. Đuro Rauš, prof. dr. sc. 

Stanislav Sever, prof. dr. se. Ivo Trinajstić i akademik 

prof. dr. sc. dr. h.c. Mirko Vidaković. 

Dr. sc. Vicko Ivančević izabran je za člana suradnika AŠZ 

U izvanredne članove ASZ izabrani su: 

Prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Branimir Mayer, 

prof. dr. sc. Nikola Lukić, dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc. 

Stjepan Petrović, prof. dr. sc. Dominik Raguž, prof. dr. 

sc. Zvonko Seletković, prof. dr. sc. Stjepan Tkalec, 

prof. dr. sc. Simeun Tomanić, prof. dr. sc. Joso Vukelić. 

U članove suradnike ASZ izabrani su: 

Prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Ivica Grbac, 

dr. sc. Vicko Ivančević, dr. sc. Tomislav Prka, dr. 

sc. Vlado Topic. 

Poslije Svečane sjednice u Hrvatskome šumarskom 

društvu održanje prigodni domjenak. 

Akademik Mirko Vidaković prima Odluku o izboru za redovitog 

člana AŠZ 

336

IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE 

Priopćenje 

Prva godišnja Skupština Hrvatskog šumarskog društva 

HR H-B održanaje u Mostaru 14. ožujka 1997. godine 

u maloj dvorani Hrvatskog doma "Herceg Stjepan 

Kosaca". 

Nazočni: Delegati iz Podružnica društva, članovi 

Upravnog odbora društva, članovi-predstavnici Javnog 

poduzeća "Šume Herceg-Bosne", predstavnici više poduzeća 

prerade drva, te gosti i uzvanici iz drugih organizacija-institucija- 

više od 30 sudionika. 

Pripreme za održavanje prve Skupštine HŠD-a HR 

H-B obavljene su u organizaciji Upravnog odbora društva 

uz pokroviteljstvo J. P. "Sume Herceg-Bosne". Rasprava 

o mjestu za održavanje i prijedlozima za Program 

rada i odgovarajuće odluke-zaključke vodena je 

na 3. i 4. sjednici Upravnog odbora. 

Program rada 

1. Otvaranje Skupštine, pozdravna riječ, izbor Radnog 

Predsjedništva, zapisničara, dva ovjeravatelja i komisije 

za zaključke - predsjednik Slavko Batinić, 

dipl. inž. 

2. Izvješće o radu društva za razdoblje od Osnivačke 

Skupštine - predsjednik Slavko Batinić, dipl. inž. 

3. Izvješće o financijskom poslovanju društva za 1996. 

godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić, dipl. inž. 

4. Izvješće Nadzornog odbora - član Nadzornog odbora 

Mladen Paradžik, dipl. inž. 

5. Razmatranje i donošenje Programa rada društva za 

1997. godinu - član Upravnog odbora Franjo 

Kljajo, dipl. inž. 

6. Razmatranje i donošenje financijskog plana društva 

za 1997. godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić, 

dipl. inž. 

7. Rasprava i prihvaćanje: izvješća o radu društva, izvješća 

o financijskom poslovanju društva za 1996. 

godinu, izvješća Nadzornog odbora, programa rada 

za 1997. godinu i financijskog plana za 1997. godinu. 

8. Stručna tema - član Upravnog odbora Augustin Meštrović, 

dipl. inž. 

9. Razno. 

Prema Statutu HŠD-a HR H-B, obvezno je svake 

godine održavanje godišnje Skupštine. Uzimajući u obzir 

sve okolnosti u kojima se nalazimo Upravni odbor je 

zaključio da se Skupština održi krajem zime. 

Ad. 1. Predsjednik HŠD-a HR H-B i predsjednik 

Upravnog odbora društva Slavko Batinić, dipl. inž. nakon 

otvaranja Prve godišnje Skupštine HŠD-a HR H-B 

i upućivanja pozdravnih riječi intonirana je himna Lijepa 

Naša, a zatim je minutom šutnje odana počast svima 

onima, koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu. 

Medu njima je i ne mali broj kolegica i kolega inženjera 

i tehničara, koji su dio sebe ugradili za unapređenje naše 

struke. 

Nakon pozdrava zastupnika i svih sudionika uslijedio 

je poseban pozdrav svim cijenjenim gostima Skupštine, 

a zatim je program rada Skupštine jednoglasno 

prihvaćen. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog 

članova za: 

- radno predsjedništvo: Franjo Kljajo, dipl. inž. - predsjednik, 

Branka Stojkić, dipl. inž. - član, Alojz Dunđer, 

dipl. inž. - član, Slavko Batinić, dipl. inž. - član 

-zapisničar: LjiljanaDujmović, dipl. inž. 

- komisija za ovjeravanje zapisnika: Ivica Marijan, 

dipl. inž.,Vlado Boro, dipl. inž. 

- komisija za zaključke : Augustin Meštrović, dipl. inž., 

Ivica Knežević, dipl. inž., Drago Kraljević, šum. teh. 

Nakon toga Skupštinu su pozdravili sljedeći gosti: u 

svoje osobno ime gosp. Ivan Rebac, dipl. inž. u mirovini 

i počasni član društva, gosp. Mate Kopilaš, dipl. inž. kao 

predstavnik općine Mostar i gosp. Ivan Šimić, dipl. inž. 

iz šumarije Makarska-Uprava šuma Split, kao predstavnik 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. 

Ad. 2. Izvješće o radu društva za razdoblje od Osnivačke 

Skupštine do danas podnio je predsjednik HŠD-a 

HR H-B gosp. Slavko Batinić, dipl. inž. i naglasio da su 

realizirane najhitnije zadaće kao što su: 

- registriranje HŠD-a HR H-B kod nadležnih institucija; 

- konstituiranje radnih tijela društva: 

Upravnog i Nadzornog odbora; 

- otvaranje žiro i deviznih računa kod ZAP-a Mostar i 

Hrvatske banke d. d. Mostar; 

- izrada memoranduma, pečata i iskaznica za članove 

društva; 

- organiziranje Podružnica je pri samom kraju (ostale 

su još dvije neorganizirane ijedna djelomično) kao i 

-prikupljanje članarine za 1996. godinu. 

Do sada je evidentirano 216 članova iz 20 Podružnica, 

a ostale su još neorganizirane Podružnice u Orašju, 

Uskoplju i djelomično Žepču. Nakon završetka ovog 

posla očekuje se 250 članova društva, a od toga 90 inženjera, 

100 tehničara i 60 ostalih zanimanja. 

Zaključak: Izvješće o radu Društva jednoglasno se 

prihvaća. 

Ad. 3. Financijsko izvješće o radu Društva za 1996. 

godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž. 

Svi prihodi Društva su donacije i to od Ministarstva 

gospodarstva HR H-B i J. P "Šume H-B", a iznose 

337

6.840,00 kn, a rashodi 6.717,55 kn te prihod iznosi 

155,45 kn. 

Ad. 4. Izvješće Nadzornog odbora Društva podnio 

je gosp. Mladen Paradžik, dipl. inž. 

Uvidom Nadzornog odbora Društva utvrđeno je da 

je isto poslovalo sukladno propisima te predlaže prihvaćanje 

financijskog izvješća. 

Nakon Ad. 3. iAd. 4. donijet je 

Zaključak: Jednoglasno se prihvaća financijsko izvješće 

o radu Društva za 1996. godinu. 

Ad. 5. Prijedlog Programa rada Društva za 1997. 

godinu podnio je gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. kojim 

su naznačena pojedinačna područja organiziranog djelovanja 

i važniji zadaci. 

Nakon otvorene rasprave donijet je sljedeći: 

Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženi 

Program rada Društva za 1997. godinu. 

Ad. 6. Prijedlog financijskog plana Društva za 1997. 

godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž. kojim je naznačeno 

da planirani prihod Društva iznosi 93.600,00 kn, 

investicije 6.120,00 kn, ukupni rashodi 92.628,00 kn i na 

kraju planirani prihod 972,00 kn. 

Na kraju otvorene rasprave donijet je sljedeći: 

Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženi 

financijski plan društva za 1997. godinu. 

Ad. 7. Predsjednik radnog predsjedništva gosp. Franjo 

Kljajo, dipl. inž. ponovno je stavio na raspravu točke 

2. 3. 4. 5. i 6. U tijeku rasprave Komisija za zaključke 

formulirala je naprijed navedene zaključke koji su stavljeni 

na usvajanje, te su isti na kraju rasprave jednoglasno 

prihvaćeni. 

Ad. 8. U okviru ove točke programa rada Skupštine 

gosp. Augustin Meštrović, dipl inž. podnio je vrlo aktualnu 

i značajnu temu pod naslovom "Zakon o šumama" 

na zanimljiv i zapažen način. Izlaganjem naprijed navedene 

stručne teme ukazano je općenito na značenje zakonske 

i podzakonske legislative, polazne osnove za izradu 

zakona o šumama, činjenice koje se trebaju uzeti u 

obzir pri izradi zakona, stanje zakonskih 

i podzakonskih propisa u sadašnjem 

trenutku na ovim prostorima, 

činjenice za političko i stručno opredjeljenje 

o načinu organiziranja šumarstva 

na ovim prostorima, elemente koji 

se trebaju uzeti u obzir prilikom 

izrade zakona kako se ne bi narušili i 

ugrozili temeljni interesi Hrvata u 

Federaciji Bosne i Hercegovine u 

oblasti šumarstva, promjene koje donosi 

tržišno gospodarstvo u šumarstvu 

i mnogo toga drugoga. Na kraju je 

gosp. Meštrović pozvao sve nazočne i 

sve preostale stručne i svekolike druge 

snage da pripomognu donošenju 

takvog Zakona o šumama na prostoru 

Federacije BiH, koji će osigurati interese hrvatskog naroda 

iz oblasti šumarstva te od predsjedavajućeg Skupštine 

zatražio raspravu na svoju izloženu stručnu temu 

čemu je i udovoljeno. 

U raspravi, koja je dugo trajala, pokazalo se da ima i 

drukčijih mišljenja u pogledu organiziranja šumarstva 

od onih koja su vrijedila do danas, ali na formalnopravno 

i tehnički neutemeljen način koji narušava naše 

temeljne interese u oblasti šumarstva. 

U raspravi su sudjelovali: gosp. Vlado Soldo, dipl. 

inž., gosp. Nedeljko Pokrajčić, dipl. inž., gosp. Mladen 

Paradžik, dipl. inž., gosp. Augustin Meštrović, dipl. 

inž., gosp. Dragutin Perić, dipl. inž., gosp. Josip Cilar, 

šum. teh., gosp. Slavko Batinić, dipl. inž., g-dica Rozika 

Doko, dipl. iur., gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. i gosp. 

Mate Kopilaš, dipl. inž. 

Na kraju rasprave gosp. Augustin Meštrović predložio 

je da Skupština donese sljedeći: 

Zaključak: Hrvatsko šumarsko društvo H-B sa 

stručnog aspekta stoji na stajalištu daje preustrojavanje 

sadašnje organizacije šumarstva na prostorima Herceg- 

Bosne izvan okvira J. P. "Šume Herceg-Bosne", prije 

donošenja federalnog zakona o šumama, stručno neutemeljeno, 

preuranjeno, štetno i neopravdano te apelira 

na svekolike mjerodavne institucije i pojedince da ne 

dopuste ovakve i slične radnje i postupke koji omalovažavaju 

šumarsku struku i praksu i neopravdano nanose 

ogromnu štetu šumarstvu uopće. 

Prijedlog je stavljen na glasovanje i donijet apsolutnom 

većinom glasova uz pet glasova protiv i bez suzdržanih. 

Na samom kraju predsjednik Radnog predsjedništva 

zahvalio se svima koji su radili na pripremi Skupštine, 

zatim svim nazočnim i onima koji su sudjelovali 

u raspravama tijekom programa rada Skupštine, pozvavši 

sve nazočne na domjenak. 

Augustin Meštrović, dipl. inž. šum. 

338

IN MEMORIAM 

Prof. dr. se. PAŠKO LOVRIĆ (1931 - 1997) 

U Zagrebu je nakon kratke bolesti, 

16. siječnja 1997. preminuo prof, 

dr. sc. Paško L o v r i ć, redoviti profesor 

Geodetskog fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu. 

Paško Lovrić rođen je u Dubrovniku 

31. kolovoza 1931. Maturirao 

je na Muškoj gimnaziji u Osijeku 

1950, a diplomirao na Geodetskom 

odj elu Arhitektonsko-građevinskogeodetskog 

fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu 1956. Nakon dvogodišnjeg 

boravka u Institutu za kartografiju i 

topografiju Sveučilišta u Bonnu, kao 

stipendist zaklade Aleksander von 

Humbolt, doktorirao je 1972. s tezom 

Beiträge zur Weiterentwicklung des 

Jugoslawischen Grundkartenwerkes. 

Mentor mu je bio direktor Instituta 

prof. dr. inž. A. H e u p e 1. 

Asistent za predmete topografije i 

kartografije na današnjem Geodetskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 

postao je 1959, docent za iste predmete 

1973, izvanredni profesor 1978, 

i redoviti profesor 1983. Predstojnik 

Zavoda za kartografiju Geodetskog 

fakulteta bio je 1975-81, 1983-87. i 

1991-1997. U članstvo Hrvatske akademije 

tehničkih znanosti izabran je 

1994. U 38-godišnjoj nastavničkoj 

djelatnosti na Geodetskom fakultetu 

u Zagrebu pod njegovim vodstvom 

izrađen je 71 diplomski rad. Bio je 

mentor u izradi pet magistarskih radova 

ijedne doktorske disertacije. 

Njegove monografije, posebno 

Kartografska reprodukcija (1983, 

1987) i Opća kartografija (1988) prihvaćeni 

su kao udžbenici i priručnici 

i izvan matičnog fakulteta, suvremeno 

su koncipirani i odlikuju se uvijek 

vrlo jasnim tumačenjem i najsloženijih 

pojmova. Osim u Zagrebu, predavao 

je i na Fakultetu za arhitekturu, 

građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani 

1973/74. i 1976/77, Građevinskom 

fakultetu u Sarajevu 1976/77, Arhitektonskom 

fakultetu u Zagrebu 

1979-82. i Agronomskom fakultetu 

u Zagrebu 1988-96. 

Rezultate svojih znanstvenih istraživanja 

objavio je u mnogobrojnim 

člancima u inozemnim i domaćim 

publikacijama. U tim radovima 

dao je značajne priloge geodetskoj i 

kartografskoj reprodukciji. Prof. dr. 

Paško Lovrić održavao je stalne 

kontakte s većim brojem najuglednijih 

kartografskih znanstvenika u Europi. 

Bio je s njima u stalnoj prepisci, 

razmjenjivao publikacije i karte. 

Mnogi su na njegov poziv došli u Zagreb 

i održali zapažena predavanja. 

Kao glavni urednik objavio je s koautorima 

ili suradnicima više od 90 topografskih 

i tematskih karata, najčešće 

turističkih, zatim karte pojedinih 

regija i nacionalnih parkova Hrvatske, 

planove hrvatskih gradova i naselja 

te više faksimila starih karata. 

Svoj istančani estetski smisao za 

kartografsko oblikovanje i prikaz 

prof. Lovrić je višestruko potvrdio 

na mnogobrojnim svojim zemljovidima, 

naročito hrvatskih gradova. 

Oni su prvorazredni dokumenti stanja 

prikazanih objekata u trenutku izdavanja. 

To su vrhunska djela hrvatske 

kartografije, što stoje uz bok najboljim 

ostvarenjima europskih kartografa. 

Održao je i više javnih predavanja 

o različitim temama iz područja kartografije. 

Autor je dva scenarija televizijskih 

emisija o topografskim 

kartama. Bio je recenzent knjiga, atlasa 

i kataloga kartografskih izložbi. 

Posebno treba istaći da je bio glavni 

urednik velike kartografske izložbe 

1994. u Zagrebu pod naslovom Zagreb 

na geodetsko-katastarskim zemljovidima 

i u zemljišnim knjigama. 

Bogat je i njegov prevoditeljski rad. 

Preveo je s njemačkog na hrvatski 25 

radova najuglednijih svjetskih kartografa, 

među kojima radove Imhofa, 

Heupela, Arnbergera, Kelnhofera, 

Witta, Ogrisseka, Freitaga. 

Aktivno je djelovao u geodetskim 

i kartografskim udruženjima. Bio je 

predsjednik (1973-75) Saveza geodetskih 

inženjera i geometra Hrvatske 

i član savjeta njegovog časopisa 

Geodetski list (1976-81). Zbog toga 

je još 1973. proglašen zaslužnim članom 

tog saveza. Od 1994. bio je pročelnik 

Sekcije za kartografiju Hrvatskog 

geodetskog društva. 

Svima nama koji smo ga poznavali, 

cijenili, voljeli tim je teže i bolnije, 

danas, kada ga više nema među nama. 

Ali ostala su njegova djela koja 

će nas još dugo pratiti. 

Isječak plana grada Zagreba iz 1994. Autor: P. Lovrić 

Miljenko Lapaine 

Stanislav Frangeš 

339

Mr. sc. IVAN ĐURIČIĆ dipl. inž. šumarstva (1934 - 1977) 

Hrvatsko šumarstvo i šumarska 

znanost, izgubili su jednog od stožernih 

ljudi, a prelijepe šume Kalnika 

ostale su bez svog dugogodišnjeg brižnog, 

zanesenog i nadasve stručnog 

gospodara. Umoran i skrhan bolešću, 

pa ipak nenadano i puno prerano, 6. 

lipnja 1997. godine preminuo je Ivan 

Đuričić-Đuka. 

Rođen u Oštricama, kraj Novog 

Marofa, 23. studenoga 1934. godine, 

mladost je dijelio sa svojom generacijom, 

nenaviknutom na posjedovanje 

bilo čega osim ideala i ljubavi, 

stoje bitno utjecalo na njegov životni 

put. Osjetio je i znao, da u životu čovjek 

mora više "BITI" nego "IMA 

TI", pa je u tom opredjeljenju protekao 

njegov cijeli život. Diplomirao je 

na Šumsko gospodarskom odjelu, 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1961. 

godine, i odmah se potom zaposlio u 

Šumariji Križevci, gdje je do pred 

odlazak u mirovinu 1994. godine 

proveo skoro čitavo vrijeme službovanja. 

Sve te godine rada u struci bile su 

vezane uz šume križevačkoga kraja, s 

uvijek istim ishodištem, Kalnikom, 

njegovim Kalnikom, gdje danas postoje 

i rastu najljepše šume hrasta kitnjaka 

i obične bukve njegovane njegovom 

ljubavlju i brižnom rukom, 

kao spomenici virtuoznog poznavanja 

tajni prirodnih zakonitosti i odnosa 

u srastanju čovjeka s prirodom. Tako, 

kako je istančanim osjećajem prilazio 

ekosustavu šume, tako je u isto to 

okruženje svrstavao sav živi svijet i 

ljude toga kraja, vežući ih mnoštvom 

340 

niti uz krajobraz, arhitekturu, običaje 

i navike. 

Živeći život, žureći krozanj, punio 

je svoja jedra tolikim interesima i 

sadržajnim bogatstvom, da i nije mogao 

nepotrošiti se tako rano. Pa ipak, 

iza njega nisu ostale samo misli i sjećanja, 

ostalo je djelo, ostao je trag. 

Svoja znanja, traganja i istraživanja, 

okrunio je magistarskim radom 

"Šumsko-uzgojne karakteristike hrasta 

kitnjaka na Kalniku" 1981. godine, 

dok je svoj dug prema bukvi 

ugradio u knjigu " Prirodna obnova 

sastojina obične bukve na obroncima 

Kalnika i Bilogore " 1994. godine. 

I onda kad bi netko pomislio daje 

u ove radove potrošena sva energija i 

ljubav našega Duke, tog zaljubljenika 

u život, ne bi imao pravo. U lovstvu 

križevačkoga kraja bio je predsjednikom 

Lovačkog saveza, nositeljem 

misli i razvoja, podizanja znanja kod 

mladih lovaca, tumačem lijepih običaja 

i lovačke etike, uživajući u tome 

da svima više pruži nego je kroz čitavo 

vrijeme uzeo za sebe, bio je bogataš 

ljepote u darivanju. S ne manjim 

žarom bio je i jedan od osnivača Kinološkog 

društva u Križevcima i njegov 

prvi predsjednik, a uz planinarstvo 

bio je vezan njegov čitav život, 

pa gaje i prerana smrt zatekla na funkciji 

predsjednika planinarskog društva 

"Kalnik" Križevci. 

Svoje djelovanje mr. Ivan Đuričić 

vezao je uz križevački kraj, skrbeći s 

podjednakim žarom za zaštitu zavičajne 

kulturne baštine, prirodnih 

posebnosti Kalnika i očuvanja kalničkih 

šuma, ali i za razvoj potkalničkog 

sela i njegovih ljudi. Bio je inicijator 

i suradnik u izdavanju "Topografije 

Križevaca", knjige "Pavlini 

u Hrvatskoj" te mnogih drugih publikacija. 

Osobitu ljubav prema Kalniku 

pretočio jeu trajnu skrb za njegovo 

očuvanje te izdvajanje i zaštitu pojedinih 

posebno vrijednih šuma u 

križevačkom kraju. Poučnom stazom 

oko grebena svoga Kalnika, kao daje 

zatvorio svoj zadnji životni krug, 

radeći zajedno sa svojim vrlim prijateljem 

prof. dr. Đurom R a u š e m. 

Ne mogu, pišući o Tebi Duka, ne 

sjetiti se, sa koliko si ljubavi doživljavao 

beskrajnu šokačku ravnicu i konje 

na njoj, miris plodne crnice, pa onda 

vrletno stijenje našeg Velebita, čarobnu 

i najljepšu Štirovaču, ili pak 

prelijepe šume Smrekove drage Gorskoga 

kotara, do plavih bistrih dubina 

Kornata. A onda opet, svu svoju mekoću 

duše i raspjevanost znao si podastrti 

pred svoje prijatelje u zanosu 

priče, o Tebi najljepšoj planini Kalniku, 

njegovim šumama, goricama i 

kletima, za koje si nas sve uvjerio da 

su svetišta, utočišta duša kojima treba 

bijeg od često grube životne stvarnosti. 

Mislim da nema šumara u Hrvatskoj 

koji Te nije znao, ili barem čuo, 

kako u drevnim Križevcima postoji 

čovjek, zaljubljenik u svoju Domovinu, 

struku, kraj i ljude, čovjek, koji 

svemu tome pripada svim svojim 

bićem. Za one koji nisu znali Tvoju 

širinu i dosege, bilo je trajno upitno 

kako si mogao biti isto tako dobar sin, 

brat, divan suprug i otac. Iz utrobe 

ove zemlje, iz skrivene snage duhova - 

naših predaka, crpio si životne sokove, 

pretačući ih u snagu osjećanja i 

ljepotu kojom si darivao druge. 

Baš kao i u biljnoj, šumskoj životnoj 

zajednici rasli su uz Tebe Tvoji 

bližnji, pružajući Tebi potporu i oslonac, 

da bi svojom krošnjom mogao 

svima njima osigurati zaštitu i sigurnost. 

Ispod Tvoje krošnje, kao i u tajanstvu 

vječnosti šume, trajno će bujati 

samoobnovljiva snaga, Tvoj će se 

život duhom vratiti u Tvoje šume, 

Kalnik, Tvojoj ženi i djeci. I mi, Tvoji 

prijatelji, nalazit ćemo Te tamo gdje 

smo s Tobom mnogi lijepi i nezaboravni 

čas provodili. Dolazit ćemo u 

šume Kalnika, kleti, klanjati se ljepoti, 

kazivati stihove koje si nam Ti govorio 

i živjeti s našim zajedničkim 

uspomenama. 

Neka Te stih Frana Galovića isprati 

u naša sjećanja; 

Cez pola idem čisto sam, 

A trava je vužgana, 

I šuma je pospana, 

Ja moram brže biti tam 

Tam, gde se bregi zelene, 

Vu mesečine mlačne 

1 sive i oblačne, 

Tam najdem srečo; ništ i se... 

Neka Te ovi stihovi ponesu u 

vječnost, u sjećanje, u Tvoje kalničke 

šume, među Tvoje brege i Tvoje 

ljude, njima si "obećal da se buš 

vrnul nazaj". 

Tomislav Starčević

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto 

na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučulišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić,B.iKomlenović,N. iSeletković, 

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. inž....). 

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 444-206, 449-686 

Telefax: 444-206

Å UMARSKI LIST 5-6/1997 - HÅ D

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?