Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
24.10.2014 • Views
Share Embed Flag

Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume

Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume

Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
casopis.hrsume.hr

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

Časopis <strong>za</strong> populari<strong>za</strong>ciju šumarstva n Broj 190 n Godina XV. n Zagreb, listopad 2012. n ISSN 1330 – 6480<br />

Elementarna nepogoda –<br />

suša u Hrvatskoj<br />

Prvo zlato <strong>za</strong> Hrvatsku<br />

Značajni potencijali biomase<br />

Hrvatskih šuma<br />

Nekad golet, danas šuma

Mala enciklopedija šumarstva<br />

Mlječike (Euphorbia)<br />

28<br />

u ovom broju<br />

3 Posljedice suše u Spačvi<br />

5 Prokletstvo Crne kraljice<br />

6 Vranskom jezeru prijeti slana voda iz mora<br />

8 Hrvatskoj zlato na Svjetskom prvenstvu<br />

šumarskih radnika u Bjelorusiji<br />

11 Nesavjesni građani i dalje <strong>za</strong>gađuju <strong>šume</strong><br />

12 Znanstvena elita u Ivanić Gradu<br />

14 Značajni potencijali biomase Hrvatskih šuma<br />

16 Festival šuma u našičkom parku<br />

17 Slovački šumari posjetili Gorski kotar<br />

18 Predsjednik Josipović i ministar Jakovina posjetili<br />

štand Hrvatskih šuma<br />

19 Akcija čišćenja Park <strong>šume</strong> Šijana<br />

Ispitani godišnji planovi <strong>gospodarenja</strong><br />

20 <strong>Program</strong> <strong>gospodarenja</strong> <strong>za</strong> <strong>“Pleterničke</strong> <strong><strong>šume</strong>”</strong><br />

21 Bogata povijest i šumarska prošlost<br />

24 Jesu li kazne <strong>za</strong> i<strong>za</strong>zivanje požara premale?!<br />

25 Svaki čovjek bi trebao posaditi 10.000 stabala<br />

28 Ratovi i razni vlasnici opustošili bosanske <strong>šume</strong><br />

30 Mlječike (Euphorbia)<br />

32 Nekad golet, danas šuma<br />

34 Primjena propisa kod izvlačenja, prijevo<strong>za</strong> i utovara drva<br />

35 Novi udžbenik <strong>za</strong> stručnjake i studente<br />

36 Lijek <strong>za</strong> mnoge bolesti<br />

Balet na vodi<br />

38 Žuti gavez (Symphytum tuberosum)<br />

39 Skupljanje hrane <strong>za</strong> hladne dane<br />

41 Šuma na pokretnim pješčanim dinama<br />

42 Računalna aplikacija u svrhu suvremenog komuniciranja<br />

43 Tko će s nama u šumicu? – Projekt <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong><br />

2012./2013.<br />

impressum<br />

Mjesečnik »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« n Izdavač: »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« d.o.o. Zagreb n Predsjednik<br />

Uprave: Ivan Pavelić n Glavni urednik: Goran Vincenc n Novinari: Irena Devčić, Marija<br />

Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc n Uređivački odbor: predsjednik Branko<br />

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran n Adresa redakcije:<br />

Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 n e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr<br />

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.<br />

Naslovna stranica: Skriven u kori, Marinko Bošnjaković n Zadnja stranica: Posljednja šansa, Marinko Bošnjaković<br />

Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić n Tisak: Intergrafika ttŽ d.o.o., Zagreb, Bistranska 19<br />

Naklada: 6200 kom<br />

cjENIK OGlasNOG prostora n Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200<br />

kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. n Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700<br />

kn; 1/3 stranice 1800 kn; <strong>za</strong>dnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). n U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća<br />

oglašivač.

Zemlja ispucala od suše<br />

elementarna nepogoda<br />

SLAVONIJA<br />

Posljedice suše u Spačvi<br />

Od prve polovice lipnja kiša praktično više nije ni padala.<br />

Ti podatci sami po sebi su već strašni i <strong>za</strong>brinjavajući.<br />

No, ima li se na umu i to kolike su bile temperature<br />

zraka i tla kroz čitavo ljeto te kolikom je snagom sunce<br />

pržilo izmučenu vegetaciju, dolazimo do spoznaje o početku mogućih<br />

katastrofalnih posljedica. Mnoge od njih već se vide, a kako će se<br />

stanje dalje razvijati nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti.<br />

Prve vidljive posljedice manjka oborina<br />

poka<strong>za</strong>le su se jesenas tijekom obnove<br />

starih hrastika. Žir, koji je 2011. urodio<br />

drugu godinu <strong>za</strong>redom, nakon unosa u sastojine<br />

većinom je proklijao, ali zbog velike<br />

suhoće klice nisu uspjele uspostaviti kontakt<br />

s tlom i ogroman broj ih se već tada<br />

posušio. U proljeće je slika na pomladnim<br />

površinama bila <strong>za</strong>brinjavajuća. Nicanje je<br />

bilo vrlo slabo. Tek nakon kiša, u travnju<br />

i svibnju, uspjeli su proklijati žirovi koji<br />

su prošle jeseni ostali <strong>za</strong>tvoreni, a nicanje<br />

biljaka je produženo do duboko u srpanj.<br />

Ukupan broj izniklih biljaka po jedinici<br />

površine prema prvim prebrojavanjima<br />

daleko je manji od uobičajenog, uzevši u<br />

obzir količinu iz uroda i dodatno unesene<br />

količine žira.<br />

Druga vidljiva posljedica je sušenje<br />

biljaka. Njime su pogođene sve biljke u svim razvojnim stadijima.<br />

Najveće štete nastale su na sadnicama posađenima zimus, koje su,<br />

osim šoka od presadnje, pretrpile i strahovitu sušu i vrućinu te ih<br />

je većina odumrla. Najviše ih se sačuvalo u zonama koje su nakon<br />

sadnje obrasle visokom i bujnom vegetacijom zeljastih biljaka koje<br />

Ni najstariji ne pamte sušu poput<br />

ovogodišnje koja je pogodila istočnu<br />

Slavoniju. Još od početka ljeta 2011.<br />

nebo kao da se <strong>za</strong>tvorilo nad ovim<br />

dijelom zemlje. Čitavo ljeto, jesen i<br />

zima prošle godine protekli su obilježeni<br />

sušom i izrazitim manjkom oborina.<br />

Takvo loše stanje nastavljeno je sve<br />

do travnja ove godine. Od travnja do<br />

početka lipnja kiša je tek nekoliko puta<br />

pala. No, pravo značenje riječi suša<br />

upoznali smo tek nakon toga.<br />

su ih štitile od utjecaja suncožara. Hrastov ponik na pomlađenim<br />

površinama također se počeo sušiti, a prosječna šteta je prema brojanju<br />

živih i suhih biljaka na uzorku iznosila 9 % suhih biljaka u<br />

drugoj polovici kolovo<strong>za</strong>. Početkom rujna biljke su bile u još gorem<br />

stanju i bilo je vidljivo da je sušenje još više uznapredovalo. Suhe<br />

biljke pojavile su se tijekom kolovo<strong>za</strong> i u pomlatcima, mladicima,<br />

koljicima, mladim, srednjedobnim i starim sastojinama. Neke biljke<br />

imaju po jednu ili nekoliko suhih grana,<br />

dok su neke potpuno osušene.<br />

Što se tiče zona sušenja, ono je, kao i dosad,<br />

intenzivnije na nižim dijelovima terena.<br />

U nizinama i područjima uz bare i manje<br />

vodotoke ugrožena su čitava područja,<br />

u lošem su stanju ne samo sva stabla, nego<br />

mjestimično i čitav sloj grmlja. Vegetacija<br />

u tim zonama je prilagođena stalnom doticaju<br />

korijenovih sustava s vlagom u plićem<br />

sloju tla, pa sad, kad se vlaga povukla u veliku<br />

dubinu, biljke nemaju dovoljno (ili uopće)<br />

ponirućega korijenja kojim bi došle do<br />

potrebnih količina vlage <strong>za</strong> preživljavanje.<br />

Vjerojatno i struktura i vrsta tla na niskim<br />

dijelovima terena pri ovakvoj suši tome također<br />

ni malo ne pogoduju.<br />

Do sušenja je došlo najviše zbog nepovoljne<br />

i preduge kombinacije triju ekstrema:<br />

iznimno visokih temperatura, jakoga suncožara i ne<strong>za</strong>pamćenoga<br />

manjka vode. Prema reakciji vrsta drveća čini se da je u najgorem<br />

stanju poljski jasen. Od najmanjih biljaka do najstarijih stabala nije<br />

rijetkost uočiti čitave skupine jasena potpuno skvrčenoga, sparušenoga<br />

i suhoga lista. Vjerojatno je to pove<strong>za</strong>no s fiziologijom ove vrste<br />

Tekst ■ foto: Darko Posarić<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 3

Suha jednogodišnja hrastova biljka<br />

koja, rastući na niskim i uvijek vlažnim položajima, transpirira veliku<br />

količinu vode preko lista. Budući da se podzemna voda spustila<br />

do gotovo nedostupnih dubina, transpiracijom se gubilo više vode<br />

nego li je korijen mogao povući i stabla su stradala. Od grmlja se prvi<br />

počeo sušiti glog koji je dosta stradao, a od konca kolovo<strong>za</strong> u lošem<br />

je stanju i svib. Od ostalih šumskih vrsta obični grab intenzivnije<br />

žuti i smeđi još od početka kolovo<strong>za</strong>, ali ipak je mali broj potpuno<br />

suhih biljaka. Većinom su mu grane ravnomjerno prošarane žutim<br />

i smeđim lišćem, nekima gotovo potpuno. Brijestu i lipi su također<br />

požutjeli i počeli smeđiti listovi na pojedinačnim granama i dijelovima<br />

krošnje, ali manje intenzivno nego grabu. Svuda se uočava pravilnost<br />

da biljke na <strong>za</strong>štićenijim položajima i u sjeni bolje podnose<br />

ove ekstremne uvjete od onih izravno izloženih svakodnevnom suncožaru.<br />

Najgore je što sadašnje stanje nije konačno i što se kalamiteti<br />

velikih razmjera tek mogu očekivati.<br />

Kakve bi se prognoze mogle dati? Odmah treba reći da nema<br />

pouzdanih. No, neke se stvari mogu predvidjeti. Neke biljke koje su<br />

odbacile dio listova i time smanjile transpiracijsku površinu, makar<br />

sada vizualno izgledale i loše, moguće je da u proljeće iznova izlistaju<br />

Čamci ostali na suhom nakon opadanja razine vode u rijeci<br />

Suho korito rijeke Brežnice<br />

i prežive. Nekima, s druge strane, sigurno neće biti spasa jer su već<br />

odumrle. Međutim, sve biljke svih vrsta i svih dobi ove su godine<br />

zbog ekstremnih uvjeta pretrpjele strahovit šok i stres. Treba imati na<br />

umu da je ovo druga sušna godina <strong>za</strong>redom. Sve one se od srpnja pa<br />

nadalje bore <strong>za</strong> opstanak, <strong>za</strong> goli život! U toj borbi potrošile su svu<br />

moguću hranu i sve rezerve što su ih imale. Zbog toga iscrpljivanja<br />

iznimno su oslabile. Od sada će <strong>za</strong> njihovo preživljavanje svi utjecaji<br />

igrati važnu ulogu: kakva će biti jesen, kakva zima, kakvo proljeće.<br />

Iako temperature nisu nevažne, trenutno su najvažnije oborine. Bilo<br />

bi jako dobro da veća količina oborina tijekom jeseni i zime podigne<br />

razinu podzemne vode, te da proljeće bude kišno i povoljno. Ipak,<br />

takav razvoj događaja teško je očekivati. Veća je vjerojatnost da će u<br />

proljeće razine voda još uvijek biti niske, što će značiti novu borbu<br />

<strong>za</strong> već umorne „igrače“. U ovim je uvjetima veliko pitanje i što je s<br />

mikrofaunom tla, hoće li i u kolikoj brojnosti ti korisni mikroorganizmi<br />

preživjeti nepovoljno razdoblje. Nadalje, preživljavanje bolesti<br />

i štetnika također je značajno. Npr. mednjača, koja je u čitavom Spačvanskom<br />

bazenu vrlo raširena, mogla bi u uvjetima jako oslabljelih<br />

stabala biti vrlo opasna. S druge strane, ovi suhi uvjeti su i <strong>za</strong> njezino<br />

širenje vjerojatno bili vrlo loši. No, moguće je da na proljeće neka<br />

bolest ili štetnik bude u velikom potencijalu i nanese značajnu štetu.<br />

Jer, tada će i manji stres <strong>za</strong> većinu stabala možda biti koban. Ono što<br />

je izvjesno je da se naredne godine mogu, nažalost, očekivati najveća<br />

sušenja. Čak i u slučaju idealnoga rasporeda oborina mnoga će iscrpljena<br />

stabla odumrijeti, a bude li nepovoljno razdoblje potrajalo i<br />

dalje vjerojatno ćemo se suočiti s kalamitetima vrlo velikih razmjera.<br />

No, kako je ranije navedeno, to se sa sigurnošću ne može prognozirati.<br />

Uz to što vrlo nepovoljno djeluju na vegetaciju, suša i visoke temperature<br />

imaju utjecaja na čitavu biocenozu <strong>šume</strong>. Divljač se veći<br />

dio dana vrlo malo kreće, a hranu i vodu traže noću. Budući da<br />

su mnogi vodotoci presušili, više se <strong>za</strong>državaju ondje gdje je voda<br />

preostala. Hranu teško nalaze jer je u ovim uvjetima ima malo, pa<br />

su sve jedinke uglavnom vrlo mršave. Riblji fond i životinje koje<br />

se hrane ribom sigurno će biti reducirane uslijed vrlo nepovoljnih<br />

okolnosti. Kukci ve<strong>za</strong>ni uz biljke koje cvatu ljeti će u velikoj mjeri<br />

stradati jer nisu našli potrebnu hranu, budući da je cvatnja bila vrlo<br />

skromna. Smanjenje broja kukaca uzrokovat će i smanjenje broja<br />

njihovih konzumenata, koji neće nalaziti hranu u dovoljnoj mjeri, i<br />

tako ukrug. Stvarne posljedice nepogode koja nas je snašla i njihov<br />

utjecaj na sav živi svijet u Spačvi još će se dugo proučavati, ali sigurno<br />

je da će one biti brojne i značajne. Šumarima ostaje da intenzivno<br />

prate razvoj događaja i u okviru <strong>za</strong>konskih mogućnosti prilagode<br />

šumskouzgojne <strong>za</strong>hvate trenutnom stanju sastojina te gdje god je<br />

moguće umanje štetne posljedice suše na šumu. ■<br />

4 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

SUŠA NA MEDVEDNICI<br />

Prokletstvo Crne kraljice<br />

Kraljičin zdenac<br />

elementarna nepogoda<br />

Tekst ■ foto: Marija Glavaš<br />

Planet Zemlja razlikuje se od svih drugih u našem Sunčevom<br />

sustavu. Planet Zemlja ima vodu, a <strong>za</strong>hvaljujući vodi<br />

Zemlja je živi planet. Zato što je voda preduvjet života,<br />

<strong>za</strong>štićena je Ustavom Republike <strong>Hrvatske</strong>. Zaštićena je i<br />

Zakonom o šumama kroz više odredbi.<br />

Šuma i voda međusobno se snažno prožimaju. Voda daje život<br />

šumi, a šuma vodi omogućuje da kruži prirodom i neprestano se<br />

obnavlja. Najčišća pitka voda na Zemlji upravo je izvorska šumska<br />

voda. To je <strong>za</strong>to što ona kroz tlo prodire dublje i brže od bilo koje<br />

druge i pri tome se pročišćava kroz korijenski sustav i listinac. Tako,<br />

na primjer, bakterije u vlažnome šumskom tlu pretvaraju štetne nitrate<br />

u plinoviti dušik koji se onda umjesto u obližnje potoke i rijeke<br />

otpušta u atmosferu. Mlada stabla su u stanju profiltrirati gotovo sav<br />

dušik i fosfor. Voda na Medvednici je čista jer nema industrijskih<br />

postrojenja koja bi je <strong>za</strong>gađivala, a nema<br />

ni većih obrađenih površina. Ona je kvalitetna<br />

i zbog toga što su se šumari dobro<br />

brinuli i brinu o šumama. Doka<strong>za</strong>no je<br />

da je u <strong>za</strong>puštenim sastojinama i kvaliteta<br />

vode manja.<br />

Osim šumara u svježoj izvorskoj vodi<br />

od pamtivijeka uživaju lokalni stanovnici<br />

i <strong>za</strong>grebački izletnici. No ovog ljeta obilaskom<br />

nekih od izvora na području gospodarskih<br />

jedinica „Markuševačka gora“ i<br />

„Sljeme – Medvedgradske <strong>šume</strong>“ uvjerili<br />

smo se kako se prirodni poredak narušio.<br />

Ovog ljeta baš kao da se probudio<br />

zloduh Crne kraljice uz koju se veže<br />

legenda o velikoj suši <strong>za</strong> koje su<br />

presahnuli svi zdenci i vrela u okolici,<br />

osim njezinog zdenca na Medvedgradu.<br />

Legenda dalje kazuje kako je kraljica<br />

narodu uskratila vodu pa ju je narod<br />

prokleo, njezin izvor je presahnuo,<br />

a pojavio se izvor usred <strong>šume</strong>.<br />

Potok Bliznec na nekim je mjestima presušio i jasno se moglo vidjeti<br />

blato na dnu korita. Čuveni izvor Adolfovac uz cestu je presušio, iz<br />

Šumareva groba tek je sramežljivo kapalo ponešto vode. Od izvora<br />

kod Stare lugarnice ni kap nije potekla iz slavine neko vrijeme, no<br />

vode je bilo u susjednom koritu gdje su nekada napajali kirijaške konje.<br />

Niti kap nije pala ni kod uređenog izvora kod Lovačkog doma.<br />

Od izvora koji pripadaju gospodarskoj jedinici „Sljeme – Medvedgradske<br />

<strong>šume</strong>“ u dobrom su stanju bili jedino Kraljičin zdenac (možda<br />

su neke legende istinite) i jezerce Tigrovo oko. Izvori na području<br />

jedinice „Markuševačka gora“ u principu ne presušuju, ali je i tamo<br />

dobrano pao nivo vode. Tako smo se uvjerili u snagu potoka Trnave<br />

i njegovog pritoka Vidovca s izvorom. Voda je izbijala i na Jucinom<br />

izvoru i iz Gorščice, uređenog izvora kod kojega je metalna cijev<br />

<strong>za</strong>bijena u stijenu pa se razlijeva na šljunčanu stazu u šumi.<br />

Osim presušenih izvora u kojima je<br />

pao nivo vode promjene su bile vidljive<br />

i na drveću. Voda i šuma su jedna duša,<br />

a kada je voda nedostatna drveće se bori<br />

svim sredstvima <strong>za</strong> svoj opstanak. Ono<br />

što stablo najprije učini kada osjeti da mu<br />

predstoji veliki manjak potrebne tekućine<br />

je promjena kemijskog sastava u stanicama,<br />

a iduće je <strong>za</strong>tvaranje puči. Apsorpcija<br />

kroz korijenski sustav se povećava, počinje<br />

iskorištavanje rezervnih hranjiva. Stanice u<br />

lišću mogu ograničiti fotosintezu zbog preranog<br />

starenja lišća. Da lišće prerano stari,<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 5

SUŠA U DALMACIJI<br />

Izvor Gorščica na Markuševačkoj gori<br />

gubi klorofil i opada, svi smo se ovog ljeta mogli osvjedočiti. Za<br />

jake suše lišće može i ne mora izgubiti klorofil ili vrijedne sastojke<br />

pa na tlu bude i zelenog i lišća jesenjih boja. Svaka vrsta se ponaša<br />

drugačije. Divlji kesten obično odbaci svo lišće, dok drijenovo ostaje<br />

uvenulo na stablu. Najosjetljivije vrste su hrast, bagrem i topola,<br />

vrlo osjetljive bukva, jasen, jela i smreka, dosta osjetljive grab, javor i<br />

ariš, a manje osjetljive bre<strong>za</strong>, brijest, lipa, bor i duglazija. Kod listača<br />

može doći do uvijanja, smeđenja i otpadanja lišća, a kod četinjača<br />

do žućenja ili smeđenja vrhova iglica. Također, četinjače će duže držati<br />

puči <strong>za</strong>tvorenima i kasnije odbaciti iglice. Najprije otpada lišće<br />

s vrha krošnje, tj. ono do kojeg voda dopre najkasnije, osim toga<br />

starije lišće otpada prije mlađeg. Što je krošnja izloženija suncu više<br />

će lišća otpasti. Može doći i do stvaranja novog lišća, ali će ono biti<br />

ili malobrojnije ili manje.<br />

Presušeni izvor kraj Lovačkog doma<br />

Kod pojačanja suše može doći do izumiranja izbojaka, grančica<br />

i grana u krošnjama. Kod korijenja suša uzrokuje stvaranje sporednih<br />

korijenčića blizu površine tla, što stablo postiže preraspodjelom<br />

hranjiva u korist korijenovog sustava. Inače, bolje prolaze stabla koja<br />

imaju širok korijenov sustav. Za suše se smanjuje rast u visinu i debljinski<br />

prirast. Možemo <strong>za</strong>ključiti da je glavni razlog stradavanja vegetacije<br />

poremećaj u ravnoteži primanja vode iz tla i izbacivanja vode<br />

putem transpiracije. Oporavak stabala ovisi o relativnoj vlazi, jačini<br />

i trajanju suše. Potrebno je određeno vrijeme da se mehani<strong>za</strong>m fotosinteze<br />

vrati u normalu, a ako biljka to nije u stanju dolazi do oštećenja<br />

kloroplasta, puči i narušena je njihova mogućnost otvaranja<br />

bez obzira na oporavljeni turgor u stanicama. Stabla koja su već bila<br />

izložena stresu suše bolje je podnose od onih koja to nisu bila. Zbog<br />

smanjenih rezervi hranjiva <strong>za</strong> trajanja suše povećava se predispozicija<br />

stabala oboljevanju i napadima štetnih kukaca, a već oboljela stabla<br />

još su ugroženija. Možemo reći da suša stvara bolesna stabla. Suša<br />

nosi sa sobom i povećanu opasnost od šumskih požara, a tamo gdje<br />

se nalaze nuklearna postrojenja i potencijalnu katastrofu. ■<br />

6 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Vranskom<br />

jezeru prijeti<br />

slana voda iz<br />

mora<br />

Ovih dana smo mogli čitati o velikim sušama koje<br />

su ovo ljeto pogodile našu zemlju. Prilikom našeg<br />

posjeta Dalmaciji mogli smo se uvjeriti u probleme<br />

koji su nastali niskim vodostajem u Vranskome<br />

jezeru. Naime, na tom području čak tri godine nije pala prava<br />

kiša, što je <strong>za</strong> posljedicu dovelo do niskog vodostaja, a samim<br />

time i do povećanja saliniteta u jezeru, što je i<strong>za</strong>zvalo pomor<br />

ribe. Razina vode u kanalu prosika, koji spaja more sa jezerom,<br />

je svega 15 centimetara zbog čega se more <strong>za</strong> vrijeme plime<br />

ulijeva u jezero. No nas je <strong>za</strong>nimalo kako se to odrazilo na fl oru<br />

i faunu u okolici. Šumama na obali jezera gospodare naše dvije<br />

šumarije – Benkovac i Biograd na moru. Benkovac gospodari<br />

sjevernim djelom gdje su na povišenim položajima razvijene<br />

<strong>šume</strong> hrasta crnike pomiješane sa brojnim biljnim vrstama,<br />

koje su uglavnom u stadiju makije koja tek djelomično prelazi<br />

u nisku šumu i na mjestima je neprohodna.<br />

Južna pak strana pripada Šumariji Biograd gdje se nalaze<br />

umjetno formirane <strong>šume</strong> alepskoga bora koje uglavnom sadrže<br />

mali broj vrsta. Pored površina pod alepskim borom brojno je<br />

zemljište obraslo šikarom i dračom, gdje se nalazi veliki broj<br />

pravih mediteranskih vrsta.<br />

– Šuma je navikla na sušu, a pored toga to su vrste koje dobro<br />

podnose nedostatak padalina. No suše su uzrokovale požare<br />

zbog kojih je ove godine stradala velika površina makije i gariga<br />

– govori nam Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero.<br />

Ulaz u rezervat<br />

Tekst ■ foto: Goran Vincenc

U tršćacima je sve manje vode<br />

elementarna nepogoda<br />

Pored već poznatih problema sa požarima,<br />

ove godine se šumari bore sa još jednom<br />

nepogodom koja se najzornije može<br />

primijetiti na našem najvećem jezeru –<br />

Vranskom jezeru. Zbog suše je izrazito pala<br />

razina jezerske vode, što je i<strong>za</strong>zvalo cijeli<br />

niz ekoloških problema. Niska razina je i u<br />

kanalu Prosika koji spaja more sa jezerom,<br />

zbog čega se more <strong>za</strong> vrijeme plime ulijeva<br />

u jezero što dovodi to povećanog saliniteta<br />

jezerske vode, a samim time i do pomora<br />

slatkovodne ribe.<br />

Kanal Prosika spaja jezero sa morem<br />

Voda se drastično povukla<br />

– Kod faune, pogotovo ptica, problemi su nastali zbog nedostatka<br />

gniježđenja malog vranca i čaplje dangube. Pogotovo<br />

je to vidljivo kod malog vranca koji na Vranskom jezeru ima<br />

jedino stabilno gnjezdilište u Hrvatskoj. Njemu su potrebni posebni<br />

uvjeti, a to su tršćak koji se nalazi iznad vode. S obzirom<br />

da vode ove godine nije bilo, nije bilo ni uvjeta <strong>za</strong> gniježđenje<br />

– naglasila je Katalinić pa nastavlja<br />

– Južni dio jezera praktično se već pretvorio u more. Salinitet<br />

mu je skočio na čak 17 promila, dok je normalna situacija 1 do<br />

2 promila. Zbog cijele situacije namnožile su se fitoplanktonske<br />

alge koje preko noći iscrpe sav kisik iz jezera, zbog čega stradava<br />

riba – <strong>za</strong> kraj nam je rekla Katalinić.<br />

Iako je sredinom rujna pala obilna kiša, vodostaj se podigao<br />

tek <strong>za</strong> pet centimetara, jer teško je nadoknaditi ovako dug<br />

period sušnog vremena. Ostaje nam samo nada da ćemo imati<br />

kišovitu jesen i zimu, jer u protivnom, strah nas je i pomisliti<br />

što bi sa Vranskim jezerom moglo biti idućeg ljeta. ■<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 7

natjecanja Tekst ■ foto: Ratko Matošević<br />

Hrvatska reprezentacija na svečanom otvaranju<br />

SJEKAČI<br />

Hrvatskoj zlato na Svjetskom<br />

prvenstvu šumarskih radnika<br />

u Bjelorusiji<br />

Radi se o jednom od najboljih<br />

rezultata u povijesti ove discipline,<br />

u kojoj se, nažalost, još<br />

uvijek kao svjetski rekord vodi<br />

nerealan rezultat od 285 bodova ostvaren<br />

1995. po drukčijem sustavu bodovanja.<br />

Kada bi se taj rekord ponderirao prema<br />

sadašnjem bodovanju, vjerojatno bi bio<br />

lošiji od rezultata našeg Siniše koji bi<br />

tada <strong>za</strong>jedno s Ole Kjaerom (Danska)<br />

dijelio svjetski rekord. Bez obzira na to,<br />

ostaje činjenica da je zlatna medalja u<br />

Hrvatskoj, na čemu od srca čestitamo<br />

Siniši, kao i cijeloj našoj ekipi koja je i<strong>za</strong><br />

toga rezultata stajala. Našu su momčad<br />

sačinjavali Siniša Varga, Milan Ćorković,<br />

Davor Ivanković i Predrag Šolaja (junior),<br />

Mirko Balala kao tehnički vođa i<br />

Sandrino Rac kao vođa ekipe. Radi se o<br />

novoj generaciji sjekača UŠP Zagreb koja je svoju snagu poka<strong>za</strong>la<br />

i na državnom prvenstvu i od koje se s razlogom može očekivati<br />

još puno u budućnosti ovoga vrlo <strong>za</strong>nimljivog sporta.<br />

U Raubichiju, Bjelorusija, je od 23. do<br />

27. kolovo<strong>za</strong> 2012. održano jubilarno<br />

30. svjetsko prvenstvo šumarskih radnika<br />

na kojem je sudjelovalo više od stotinu<br />

natjecatelja iz 28 zemalja. Ovo Svjetsko<br />

prvenstvo je prije svega obilježila prva<br />

zlatna medalja <strong>za</strong> Hrvatsku od njezine<br />

samostalnosti <strong>za</strong> koju je <strong>za</strong>služan<br />

državni prvak Siniša Varga (Šumarija<br />

Lipovljani). On je briljantno izveo<br />

disciplinu precizno prepiljivanje trupca<br />

i s osvojenim 251 bodom u potpunosti<br />

pomeo konkurenciju.<br />

Natjecanje se odvijalo u pet disciplina<br />

prema međunarodnim pravilima<br />

koja se, uz poneku razliku, koriste i na<br />

našim natjecanjima. Našim natjecateljima<br />

je pomalo odmogla činjenica da se<br />

natjecanje odvijalo na trupcima bijelog<br />

bora koji kod nas nije česta vrsta, te se<br />

kao takav nije mogao koristiti <strong>za</strong> treninge.<br />

Zahvaljujući sponzorima, uspjeli<br />

smo nabaviti nekoliko trupaca bijelog<br />

bora, koji nažalost, nisu istih karakteristika<br />

kao onaj iz bjeloruskog areala. Dodatni<br />

problem je predstavljao i jak vjetar<br />

<strong>za</strong> vrijeme obaranja stabla zbog čega su<br />

podbacili rezultati u ovoj disciplini koja<br />

donosi dosta bodova. Zbog toga, a i zbog<br />

razmjernog neiskustva, ukupni rezultat<br />

naše reprezentacije (22. mjesto) nije bio<br />

baš vrhunski. Od naših rezultata treba<br />

istaknuti i šesto mjesto i diplomu u disciplini štafeta, te osmo<br />

mjesto našeg juniora Predraga Šolaje u ukupnom plasmanu koji<br />

je do <strong>za</strong>dnje discipline bio u konkurenciji <strong>za</strong> medalju. U svakom<br />

8 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Nastavak na 10. stranici >>>>>

Postrojene reprezentacije<br />

Siniša Varga u akciji<br />

Siniša Varga, najprecizniji svjetski sjekač<br />

Svečano primanje Sjekačke reprezentacije<br />

U lugarnici Krušak, Šumarija Velika Gorica, održano je svečano<br />

primanje <strong>Hrvatske</strong> sjekačke reprezentacije od strane Uprave društva<br />

Hrvatskih šuma d.o.o. Prisutnima se uvodnim riječima obratio vođa<br />

ekipe Sandrino Rac, koji se <strong>za</strong>hvalio Upravi na velikoj pomoći koju<br />

su imali od strane Hrvatskih šuma. Izbornik Mirko Balala opisao je<br />

događaje u Bjelorusiji, te iznenađujuće, dao izbornički mandat na<br />

raspolaganje Upravi društva, izrazivši ne<strong>za</strong>dovoljstvo osvojenim 22.<br />

mjestom. Predsjednik Uprave Ivan Pavelić odbio je ostavku, uz napomenu<br />

kako je uvidio da je Svjetsko prvenstvo sjekača pravi sport<br />

gdje se veliča znanje, sposobnost i pripremljenost sjekača, te da rezultati<br />

mogu služiti na ponos Hrvatskim šumama koje se na ovaj način<br />

promoviraju kao tvrtka. Sjekačima su uručeni i prigodni darovi, dok<br />

je osvajač zlatne medalje u disciplini preciznog prere<strong>za</strong>, Siniša Varga,<br />

dobio <strong>za</strong> svoja dostignuća sat sa posvetom. Izbornik Balala održao je i<br />

foto-video prezentaciju ekspedicije<br />

Bjelorusija 2012.<br />

Tom prilikom razgovarali smo<br />

sa prvim osvajačem medalje <strong>za</strong><br />

samostalnu Hrvatsku, Sinišom<br />

Vargom<br />

Pred početak natjecanja <strong>za</strong> disciplinu<br />

preciznog prere<strong>za</strong>, kakve<br />

ste upute dobili od izbornika?<br />

– Nakon što smo uvidjeli da će<br />

ukupni rezultat biti slab, dogovor<br />

Reprezentativcima su uručeni prigodni darovi<br />

je bio da popravimo što se popraviti može. Taktika je bila da riskiramo<br />

i da damo sve od sebe. Rezultat toga je bila zlatna medalja u toj disciplini.<br />

Nakon što ste obavili svoj dio natjecanja, jeste li bili svjesni da ste<br />

napravili jedan od najboljih rezultata u povijesti?<br />

– Nisam odmah bio svjestan. Za vrijeme natjecanja velika je koncentracija<br />

na sami rez, a tu je i adrenalin. U disciplini preciznog prere<strong>za</strong><br />

mora se puno riskirati da bi se došlo do rezultata. Druge discipline<br />

se uglavnom svedu na onu staru, što napraviš, napraviš. Kod preciznog<br />

prere<strong>za</strong> sve je u riziku.<br />

Kakav je osjećaj slušati himnu na pobjedničkom postolju?<br />

– Sam osjećaj da ste po prvi puta napravili nešto <strong>za</strong> Hrvatsku je<br />

fenomenalan. Podići se na pobjedničko postolje i slušati himnu<br />

prekrasan je osjećaj, srce je u tom trenutku u potpunosti ispunjeno.<br />

Tekst ■ foto: Goran Vincenc<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 9

Rezultati<br />

Pojedinačno Zemlja Broj bodova<br />

1. Aleksandr Sokolov Rusija 1645<br />

2. Jukka Perämäki Finska 1645<br />

3. Urs Amstzutz Švicarska 1639<br />

Ekipno<br />

1. Finska 4806<br />

2. Rusija 4785<br />

3. Bjelorusija 4780<br />

Reprezentativci <strong>Hrvatske</strong><br />

slučaju našim rezultatima, s obzirom na neiskustvo, možemo biti<br />

<strong>za</strong>dovoljni, a zlatnom medaljom Siniše Varge presretni. Nadamo<br />

se da se ta medalja u njegovim Lipovljanima dostojno proslavila.<br />

Samo prvenstvo su naše bjeloruske kolege organizirale s puno<br />

truda i ljubavi, no nažalost, međunarodno-političke okolnosti su<br />

mnogima uzrokovale niz problema. Koliko god Bjelorusija bila<br />

lijepa zemlja, krasnih šuma i prirode te vrlo gostoljubivih ljudi,<br />

nažalost, najčešće je se gleda kroz prizmu političkih odnosa i njihovog<br />

nedemokratskog režima koji kao da dolazi iz nekih starih<br />

komunističkih vremena <strong>za</strong> koje smo mislili da su <strong>za</strong>uvijek i<strong>za</strong> nas.<br />

Iako se među šumarskim kolegama to nije moglo osjetiti, režim<br />

pokazuje određeno nepovjerenje prema strancima, što uzrokuje<br />

svojevrsnu izolaciju zemlje. Ako tome dodamo i birokratsku<br />

krutost, ne čudi da su mnoge zemlje imale silne poteškoće pri<br />

ulazu u zemlju, uvozu i izvozu opreme i komunikaciji. Nažalost,<br />

kao tiha sjena se pojavilo i nesudjelovanje Švedske i Danske koje<br />

je djelomično uzrokovano trenutnom diplomatskom krizom. No<br />

bez obzira na politiku, duh <strong>za</strong>jedništva i kolegijalnosti je pobijedio<br />

te prvenstvom možemo u konačnici biti više nego <strong>za</strong>dovoljni.<br />

U našoj maloj delegaciji se nalazio i Boris Pahanić (Unikomerc-Uvoz)<br />

te Ratko Matošević kao predstavnik Ialc-a. Od srca<br />

<strong>za</strong>hvaljujemo i sponzorima Unikomerc–Uvoz, Šerif export-import,<br />

Micros-com, Kurija i EL-PA koji su pomogli odla<strong>za</strong>k naše<br />

ekipe na Svjetsko prvenstvo.<br />

Sljedeće svjetsko prvenstvo nas 2014. godine očekuje u Brienzu,<br />

Švicarska, i s obzirom na ovu novu generaciju možemo očekivati<br />

još pregršt ovako dobrih vijesti. ■<br />

10 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

ŠEST MJESECI NAKON AKCIJE “ZELENA ČISTKA”<br />

Nesavjesni građani i dalje<br />

<strong>za</strong>gađuju <strong>šume</strong><br />

ekologija<br />

Ponovno formiranje smetlišta u Kutinskim nizinskim šumama<br />

Tekst ■ foto: Marija Glavaš<br />

Šest mjeseci nakon akcije razočarani<br />

revirnik iz Šumarije Kutina,<br />

Dragutin Vagner, ustanovio<br />

je da se jedna od očišćenih lokacija<br />

ponovno, postepeno pretvara u divlje<br />

odlagalište. Nekome je suviše teško<br />

odnositi svoj otpad na <strong>za</strong> to predviđeno<br />

mjesto u blizini pa je <strong>za</strong> početak polomio<br />

drvenu tablu s natpisom „Zabranjeno<br />

odlaganje otpada“ koju su postavile <strong>Hrvatske</strong><br />

<strong>šume</strong>. Tako u šumskome predjelu<br />

Levi u gospodarskoj jedinici Kutinske<br />

nizinske <strong>šume</strong> ponovo postoji smetlište,<br />

a oni koji bacaju otpad ponovno čine da<br />

djeci koja žive u blizini i koja su i sama<br />

sudjelovala u čišćenju, bude ugroženo<br />

zdravlje, da budu okružena smradom i<br />

pogledom na nešto ružno i odbojno.<br />

Nedavnim obilaskom terena, revirnik<br />

je u tom odbačenom otpadu ugledao<br />

svježu svinjsku strvinu. Zato je nazvao<br />

dva telefonska broja – komunalnog re-<br />

Kao što smo već pisali, u Hrvatskoj je 23.<br />

travnja provedena akcija sanacije divljih<br />

odlagališta otpada u sklopu akcije „Zelena<br />

čistka – jedan dan <strong>za</strong> čisti okoliš“, u svijetu<br />

poznatija pod nazivom „Let' s do it!<br />

World Cleanup 2012“. Pokrovitelj je bio<br />

predsjednik Republike <strong>Hrvatske</strong>, dr. Ivo<br />

Josipović, a inicijatori akcije udruga Žmergo.<br />

Sudjelovale su 82 zemlje sa svih kontinenata.<br />

U Hrvatskoj se čistila okolica 90 gradova<br />

na 300 lokacija. <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> i Hrvatsko<br />

šumarsko društvo su bile aktivno uključene<br />

kao jedan od partnera i kroz samo čišćenje<br />

terena. Od ukupno 3500 tona skupljenog<br />

otpada <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> sa partnerima su<br />

skupile više od 1700 tona.<br />

dara i veterinarsku stanicu. Komunalni<br />

redar nije se odazvao, rečeno je da će biti<br />

dostupan u ponedjeljak. Lokalna veterinarska<br />

stanica proslijedila je broj higijeničara<br />

koji je rekao strvinu pokupiti u<br />

roku od dva sata, ali to se nije ostvarilo i<br />

strvina je počela smrdjeti.<br />

Srećom, to je jedina lokacija na području<br />

kutinskih šuma na kojoj se stvari<br />

vraćaju na staro, odnosno loše. Druge<br />

lokacije na području gospodarske jedinice<br />

Kutinske nizinske <strong>šume</strong> i Kutinske<br />

prigorske <strong>šume</strong> ostale su ne<strong>za</strong>gađene.<br />

Vagner je <strong>za</strong>dovoljno ustvrdio kako je<br />

iz kanala na području 74a odsjeka izneseno<br />

oko 80t otpada, a <strong>za</strong>dovoljni su i<br />

djelatnici koji se brinu o gospodarskoj<br />

jedinici Kutinske prigorske <strong>šume</strong> na čelu<br />

s revirnikom Marijanom Borojevićem<br />

koji više nemaju pogled na hrpe otpada<br />

u šumskim predjelima Bukovac i Borik.<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 11

6. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU<br />

Potrgana tabla s natpisom “Zabranjeno odlaganje otpada”<br />

Isplatio se rad vrijednih ruku brojne djece i mladih, članova Udruge<br />

hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Kutina, članova DVD-a<br />

Kutina-Selo i Mjesnih odbora Gojlo i Kletište i djelatnika Hrvatskih<br />

voda, kutinskog Komunalnog servisa i jasno, Šumarije.<br />

Kako je dobro i lijepo kada ti pogled puca na šljunčani put i vrbovu<br />

šumu, a između nema nasipa sačinjenog od otpada i tako je na sve<br />

tri čišćene lokacije to znaju djelatnici Šumarije Velika Gorica, točnije<br />

oni koji brinu o gospodarskoj jedinici Savski Vrbaci. Revirnik Davorin<br />

Sila <strong>za</strong>ključio je da kada bi se akcija ponovila i kada bi se očistila<br />

i mjesta koja to još nisu, njegova bi jedinica bila potpuno očišćena.<br />

Znanstvena<br />

elita u Ivanić<br />

Gradu<br />

Ivanić Grad je odabran s razlogom jer baš tu, u šumi Žutica<br />

u blizini grada, dabar je prvi puta vraćen na svoje<br />

nekadašnje stanište. Naime, još 1992. godine <strong>za</strong>počela su<br />

istraživanja potencijalnih staništa <strong>za</strong> dabra kojeg tada nije<br />

bilo u Hrvatskoj. Znanstvenici su uvidjeli, a što se poslije poka<strong>za</strong>lo<br />

ispravno, kako je šuma Žutica sa svojim vodotocima i<br />

vodenim površinama idealna <strong>za</strong> reintroduciranje dabra. Rijeke<br />

Lonja i Česma sa svojim starim rukavcima i novim tokovima,<br />

mrtvicama i barama postale su mjesto nastanjivanja dabra koje<br />

je trajalo od 1996. do 1998. godine. Paralelno, dabrovi su nastanjivani<br />

i u rikavce Drave kod Legrada. Nova staništa dabrovi<br />

su izuzetno dobro prihvatili te su se uspješno počeli razmnožavati,<br />

ali i neočekivano brzo širiti. Samo u posljednjih 15 godina<br />

dabrovi su nastanili gotovo sve rijeke, rječice i potoke u slivovima<br />

rijeka Save, Drave i Mure te su se pored prikladnih lokaliteta<br />

u Hrvatskoj raširili na susjedne zemlje Bosnu i Hercegovinu,<br />

Sloveniju, Mađarsku i Austriju.<br />

Ovdje su ležale tone otpada – Savski Vrbaci<br />

A u Vrbacima su čišćene tri lokacije. Djelatnicima Šumarije ovdje<br />

su u pomoć pritekli predsjednik Hrvatskih šuma Ivan Pavelić i<br />

član Uprave Ivan Ištok, direktor <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>šume</strong> Slovenije Jakša Jošt,<br />

te poduzeća Turković d.o.o., VG čistoća, VG komunalac, <strong>Hrvatske</strong><br />

vode i lokalni DVD. Sjekači Hrvatskih šuma posjekli su <strong>za</strong>raslo drveće<br />

i tako je šumski predio Kosnica promijenio izgled i sada sve<br />

izgleda uredno. Pojedinci tu i tamo bace otpad, ali su, izgleda, službe<br />

<strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> sanaciju na velikogoričkom području vrlo ažurne. Tako<br />

su, nema dugo, na drugoj čišćenoj lokaciji u šumskome predjelu<br />

Drenje Ščitarjevsko djelatnici Šumarije primijetili odbačene strvine<br />

domaćih životinja. Veterinarska stanica „Popovsko Cerje“ je kao i<br />

uvijek brzo reagirala i djelatnici iste uklonili su lešine. Na području<br />

Velike Gorice ažurni su i komunalni redari pa prijave prosljeđuju na<br />

sud gdje se prekršiteljima odrede novčane kazne.<br />

Treća lokacija je šumski predio Strmec Bukevski – jedina na kojoj<br />

nije nestala drvena tabla Hrvatskih šuma s natpisom o <strong>za</strong>brani<br />

odlaganja otpada. Na sreću, na svakoj od goričkih lokacija ostale su<br />

metalne table na kojima piše isto. Kome i <strong>za</strong>što su trebale drvene<br />

table ostaje <strong>za</strong>gonetka.<br />

No, u cijeloj ovoj priči je bitno nepokolebljivo razmišljati i djelovati<br />

na način na koji ljudi razmišljaju konstruktivno i nesebično.<br />

Jasno im je da ako bace i jednu sitnicu mijenjaju lice okoliša na gore<br />

i da će i njima samima biti ružnije svaki puta kada prođu tim mjestom.<br />

Ako počiste, okoliš će biti zdraviji i ljepši, jer kao što je ka<strong>za</strong>la<br />

jedna albanska sudionica akcije „Let' s do it!“ – stvaranje tisuća šuma<br />

počiva u jednome žiru. ■<br />

Hrvatska je bila domaćin Šestom<br />

međunarodnom simpoziju o dabru koji<br />

se sredinom rujna održao u Ivanić Gradu.<br />

Na Simpoziju je sudjelovalo više od 100<br />

znanstvenika iz 25 zemalja koji su u tri dana<br />

trajanja simpozija imali prilike razmijeniti<br />

iskustva na polju introduciranja i <strong>gospodarenja</strong><br />

dabrom. Jedan od pokrovitelja skupa bile su i<br />

<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>.<br />

Uspjeh <strong>Hrvatske</strong> u povratku dabra prepoznat je među znanstvenicima<br />

i stručnjacima iz cijeloga svijeta zbog čega je Hrvatskoj<br />

pripala čast organiziranja seminara. Baš o tome su u<br />

uvodnim riječima na otvaranju na Otvorenom pučkom učilištu<br />

u Ivanić Gradu govorili ministar <strong>za</strong>štite okoliša i prirode Mihael<br />

Zmailović, <strong>za</strong>tim prodekan Šumarskog fakulteta, dr. Josip<br />

Margaletić, glavni urednik časopisa Šumarski list, dr. Boris<br />

Hrašovec, i brojna druga imena. Opsežan posao organi<strong>za</strong>cije<br />

simpozija preuzeli su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />

i Grad Ivanić Grad. Simpoziju se odazvalo više od 100 znanstvenika<br />

iz Europe i Sjeverne Amerike koji su kroz četrdesetak<br />

prezentacija i isto toliko plakata predstavili najnovije spoznaje<br />

o dabru, njegovom staništu te mjerama <strong>gospodarenja</strong>. Upravo<br />

su mjere <strong>gospodarenja</strong> nama naj<strong>za</strong>nimljiviji dio jer će se uskoro<br />

pristupiti izradi smjernica <strong>gospodarenja</strong> dabrom na području<br />

cijele <strong>Hrvatske</strong>.<br />

12 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić<br />

konferencije<br />

Tekst ■ foto: Goran Vincenc<br />

Visoki uzvanici na Simpoziju<br />

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, naj<strong>za</strong>služnija osoba zbog koje<br />

je ovaj projekt i uspio, prezentirao je na otvaranju seminara<br />

projekt povratka dabra u Hrvatsku na način kako je tekao kroz<br />

faze te istakao smjernice <strong>za</strong> budućnost. Naglasio je kako se od<br />

85 puštenih jedinki došlo do broja od 400 familija koje danas<br />

obitavaju na području <strong>Hrvatske</strong>, iz čega se može <strong>za</strong>ključiti<br />

da imamo stabilnu populaciju koja nije ugrožena. Kako bi se<br />

utvrdila mogućnost suživota dabra u novoj okolini, potrebno<br />

Prof. Grubešić posebno je istaknuo <strong>Hrvatske</strong><br />

<strong>šume</strong> kao glavnog sponzora, te Hrvatski lovački<br />

savez koji je umnogome pomogao pri praćenju<br />

kretanja populacije dabrova<br />

je uzeti u obzir sve parametre prisutnosti dabra kao što su štete<br />

na poljoprivredi i u voćnjacima te podi<strong>za</strong>nje brana, što <strong>za</strong> posljedicu<br />

ima <strong>za</strong>močvarivanje. Naime, dabar je počeo raditi prve<br />

štete, poglavito na voćnjacima, stoga je vrijeme <strong>za</strong> izradu plana<br />

<strong>gospodarenja</strong> tom vrstom.<br />

- Trenutno se radi na premještanju određenog broja familija<br />

na mjestima gdje je populacija prenapučena, no to su preventivne<br />

mjere. Zbog toga treba izraditi <strong>za</strong>konske smjernice u<br />

gospodarenju dabrom, jer jako je loše kada neka vrsta stekne<br />

negativnu reputaciju – naglasio je Grubešić.<br />

Prava <strong>za</strong>štita dabra znači <strong>za</strong>štititi njegova staništa, a tu dolazimo<br />

do problema uređivanja i regulacije vodotoka. Drugi problem<br />

stvara sve intenzivniji promet, jer do sada je <strong>za</strong>bilježeno<br />

stotinjak stradavanja jedinki dabra na cestama.<br />

Sve te stvari treba uzeti u obzir u budućoj izradi plana <strong>gospodarenja</strong>.<br />

Nadajmo se da će dabar imati svoju budućnost u<br />

Hrvatskoj te kako će ovaj hvale vrijedan projekt i u budućnosti<br />

biti na ponos naših znanstvenika. Ovaj Simpozij govori da je<br />

dosadašnji posao odrađen na najvišem mogućem nivou. ■<br />

Dabar Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 13<br />

Ulaz u rezervat

iomasa Tekst ■ foto: Ivica Tomić<br />

Sudionici skupa o biomasi u Našicama<br />

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE<br />

Značajni potencijali biomase<br />

Hrvatskih šuma<br />

Ul posljednje vrijeme smanjene <strong>za</strong>lihe nafte i plina<br />

uzrokuju stalno povećanje cijena ovih energenata<br />

na svjetskim tržištima i stoga je sve jasnije da se današnji<br />

pristup energiji mora iz temelja mijenjati. Sve<br />

male države, a među njima i Hrvatska, postaju ovisne o uvozu,<br />

što ih dovodi u nimalo <strong>za</strong>vidnu situaciju. Naša budućnost je u<br />

obnovljivim izvorima energije, a najveći se doprinos očekuje od<br />

biomase i njezinih produkata – tekućih biogoriva i bioplina. Biomasa<br />

ne samo što je potencijalno obnovljiva, nego i vrlo slična<br />

fosilnim gorivima i jedini je obnovljivi izvor energije koji se neograničeno<br />

može koristiti <strong>za</strong> proizvodnju električne i toplinske<br />

energije te tekućih goriva <strong>za</strong> vozila.<br />

Pretpostavka <strong>za</strong> oporavak hrvatskoga<br />

gospodarstva – O ovoj su problematici<br />

u Našicama u prvoj dekadi rujna, u<br />

sklopu festivala Dani slavonske <strong>šume</strong>,<br />

održani 7. hrvatski dani biomase. Na<br />

znanstveno – stručnom skupu pod nazivom<br />

“Mogućnosti regionalnog razvoja<br />

kroz povećanje novostvorene vrijednosti<br />

energetskim korištenjem poljoprivredne<br />

i šumske biomase”, teme izlaganja obuhvatile<br />

su politiku poticanja, modele<br />

financiranja i projekte u Republici Hrvatskoj<br />

te iskustva iz Austrije i <strong>Hrvatske</strong>. Istaknuta je sve veća<br />

važnost međunarodne suradnje naše i susjedne nam države. Skup<br />

Težište ovogodišnjega znanstveno<br />

– stručnog skupa u Našicama<br />

jest stvaranje tridesetak energetski<br />

autarkičnih (ne<strong>za</strong>visnih) regija u Republici<br />

Hrvatskoj, i to energijom iz biomase<br />

i sunčevom energijom.<br />

su <strong>za</strong>jednički organizirali Hrvatska udruga <strong>za</strong> biomasu, <strong>Hrvatske</strong><br />

<strong>šume</strong> i našički ogranak Matice hrvatske, uz pokroviteljstvo Ministarstva<br />

poljoprivrede. Obraćajući se nazočnima, predsjednik<br />

<strong>Hrvatske</strong> udruge <strong>za</strong> biomasu, Josip Dundović, je istaknuo kako<br />

je težište ovogodišnjega gospodarskog skupa stvaranje tridesetak<br />

energetski autarkičnih (ne<strong>za</strong>visnih) regija u Republici Hrvatskoj,<br />

i to energijom iz biomase i sunčevom energijom, po metodologiji<br />

i prema iskustvima stručnjaka iz austrijskog Gussinga. U nas bi<br />

se na taj način moglo otvoriti oko 60.000 zelenih radnih mjesta,<br />

a ulaganjem u obnovljive izvore energije mogle bi se stvoriti pretpostavke<br />

<strong>za</strong> izla<strong>za</strong>k <strong>Hrvatske</strong> iz ne<strong>za</strong>vidne gospodarske situacije.<br />

Velik broj ne<strong>za</strong>poslenih u Hrvatskoj, oko 350.000, razlog je <strong>za</strong>jedničkoga<br />

djelovanja ne samo politike,<br />

gospodarstva i znanosti, nego i banaka,<br />

lokalnih <strong>za</strong>jednica, sindikata i civilnoga<br />

društva.<br />

– Cilj 7. hrvatskih dana biomase je<br />

uka<strong>za</strong>ti na značajne potencijale i mogućnosti<br />

energetske uporabe biomase i<br />

sunčeve energije, <strong>za</strong>konsku regulativu,<br />

poticaje i sufinanciranje projekata na području<br />

biomase, sunčeve energije i bioplina<br />

u Hrvatskoj. Prela<strong>za</strong>k na biomasu<br />

i sunčevu energiju u opskrbi bioenergijom<br />

u obliku električne, toplinsko – rashladne energije i bioplina<br />

sigurna je šansa te kotač <strong>za</strong>mašnjak brzog oporavka hrvatskoga<br />

14 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Cilj je “7. hrvatskih dana biomase” bio da se<br />

ukaže na značajne potencijale i mogućnosti<br />

energetske uporabe biomase i sunčeve energije,<br />

<strong>za</strong>konsku regulativu, poticaje i sufinanciranje<br />

projekata na području biomase, sunčeve energije<br />

i bioplina u Hrvatskoj.<br />

Josip Dundović<br />

gospodarstva. Biomasa stvara neovisnost o uvoznoj energiji, otvara<br />

nova radna mjesta, daje šanse izvozu, jača regije i unapređuje<br />

<strong>za</strong>štitu okoliša – <strong>za</strong>ključio je J. Dundović.<br />

Važnost korištenja obnovljivih izvora energije – Predstavnik<br />

Hrvatskih šuma i voditelj UŠP Našice, Vlatko Podnar, podsjetio<br />

je nazočne na dosadašnje manifestacije Hrvatskih dana biomase na<br />

kojima se raspravljalo o obnovljivim izvorima energije. Još 80-ih<br />

godina prošloga stoljeća našički šumari pokrenuli su proizvodnju<br />

sječke koja se, na žalost, i danas izvozi u Republiku Mađarsku.<br />

Korištenje sječke <strong>za</strong> bioenergiju treba, uz razumijevanje Vlade, Hrvatskih<br />

šuma i lokalne uprave, obavljati u Hrvatskoj. Otvarajući<br />

skup, pomoćnik ministra <strong>za</strong> šumarstvo, Goran Rubin, naglasio je<br />

važnost šumske i poljoprivredne biomase u Hrvatskoj te nužnost<br />

korištenja obnovljivih izvora energije. Njihovo korištenje pretpostavlja<br />

osiguranje sirovine, poticajne <strong>za</strong>kone te stvaranje tržišta i<br />

pokretanje investicijskog ulaganja. U trenutcima gospodarske krize<br />

korištenje jeftinih i ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora energije<br />

dobiva sve veće značenje te je vrijeme da se načine dodatni<br />

iskoraci. Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva govorila je o<br />

razvoju projekata biomase i bioplina i politici poticanja obnovljivih<br />

izvora energije u Republici Hrvatskoj, koja spada u zemlje s<br />

velikim potencijalom biomase koji nije u cijelosti dostupan. Strateški<br />

je cilj da se do 2020. godine upotrebljava oko 26 PJ energije<br />

iz biomase. U cilju povećanja energetske učinkovitosti, prednost<br />

će imati postrojenja s proizvodnjom električne i toplinske energije<br />

u <strong>za</strong>jedničkom procesu. Pritom će država poticati razvoj drvoprerađivačke<br />

industrije, razvijati gospodarenje šumama i omogućiti<br />

iskorištavanje šumske biomase, poticati pošumljavanje i uzgajanje<br />

kultura kratkih ophodnji na šumskim tlima i dr.<br />

Danko Kuric<br />

Do 2016. povećati proizvodnju šumske biomase – Govoreći<br />

o razvojnoj politici Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase<br />

u energetske svrhe, Danko Kuric je istaknuo kako se potencijali<br />

HŠ-a temelje na etatnim mogućnostima utvrđenim važećim<br />

propisima Šumskogospodarskih osnova i godišnjim planovima<br />

od 2006. do 2015. godine, <strong>za</strong> projekcije mogućnosti sklapanja<br />

višegodišnjih ugovora. Razvojni planovi obuhvaćaju podi<strong>za</strong>nje<br />

višenamjenskih nasada i kultura kratkih ophodnji u energetske<br />

svrhe, testiranje i uvođenje novih tehnologija i sredstava rada<br />

u proizvodnji sa ciljem boljeg iskorištenja raspoložive biomase.<br />

Pritom u obzir treba uzeti određena ograničenja; ona se odnose<br />

na fizičku, ekološku i ekonomsku nedostupnost, a na značajni<br />

Skup su <strong>za</strong>jednički organizirali Hrvatska udruga<br />

<strong>za</strong> biomasu, <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> i našički ogranak<br />

Matice hrvatske, uz pokroviteljstvo Ministarstva<br />

poljoprivrede.<br />

Vlatko Podnar<br />

dio šumske biomase konkuriraju i drugi proizvođači. Postojeće<br />

su etatne mogućnosti Hrvatskih šuma 2,5 mil. m3 prostornoga<br />

drva, a one danas mogu ponuditi tržištu 1,4 mil. m3 drva <strong>za</strong><br />

energiju u obliku ogrjevnog drva (samoizrada i vlastita proizvodnja),<br />

što je 27,4 posto neto mase.<br />

– Ozbiljniji rast raspoložive šumske biomase moguće je očekivati<br />

u područjima ekonomske dostupnosti, otvaranjem dosad<br />

nedostupnih područja te podi<strong>za</strong>njem nasada kombinirane ili<br />

samo energetske namjene. Etatne mogućnosti mogu se povećati<br />

u sljedećem gospodarskom razdoblju povećanjem intenziteta<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 15

DANI SLAVONSKE ŠUME<br />

Iskorištavanje biomase<br />

proreda u regularnim i prebornim šumama, intenzivnijim uzgojnim<br />

<strong>za</strong>hvatima u panjačama, uz preduvjete izmjene Zakona<br />

o šumama i pratećih pravilnika. Cilj je da se do 2016. godine<br />

poveća proizvodnja <strong>za</strong> 1,5 mil. m3 šumske biomase <strong>za</strong> energetsku<br />

uporabu uvođenjem novih tehnologija mehaniziranoga pridobivanja<br />

biomase (harvesteri, sitnilice, žičare i dr.), korištenjem drvne<br />

mase iz uzgojnih <strong>za</strong>hvata, sanacije opožarenih površina i dr.<br />

te povećanjem njenog iskorištenja iz etata <strong>za</strong> 3-4 posto (150.000<br />

m3) – naglasio je Kuric.<br />

Postojeće su etatne mogućnosti Hrvatskih<br />

šuma 2,5 mil. m3 prostornoga drva, a one danas<br />

mogu ponuditi tržištu 1,4 mil. m3 drva <strong>za</strong><br />

energiju u obliku ogrjevnog drva (samoizrada<br />

i vlastita proizvodnja), što je 27,4 posto neto<br />

mase.<br />

Modelom Gussing do gospodarskoga razvoja – Austrijski<br />

svjetski poznati model Gussing očiti je primjer kako lokalno<br />

raspoloživi obnovljivi izvori energije mogu pridonositi razvoju i<br />

manje razvijenih područja. Zato Hrvatska treba slijediti primjer<br />

ovoga austrijskoga gradića koji se iz nerazvijenog područja razvio<br />

u Europski centar <strong>za</strong> obnovljive energije, usmjeren na šumsku<br />

i poljoprivrednu biomasu te sunčevu energiju. Franz Jandrisits,<br />

član uprave EEE Gussing govorio je o novim tehnologijama navedenoga<br />

modela. Plin je jedina energija koja se može uskladištiti,<br />

a Hrvatska ima skladišta <strong>za</strong> plin kojega je moguće komprimirati<br />

i čuvati u kontejnerima. Sirovina “leži” u šumama, a RH je<br />

bolje organizirana od Austrije kada je riječ o različitom šumskom<br />

otpadu. Postojeće energetske sustave treba postupno <strong>za</strong>mjenjivati<br />

obnovljivim izvorima energije koji su naša budućnost. Hrvatska<br />

se treba pove<strong>za</strong>ti s Austrijom, no ne treba kupovati austrijsku<br />

tehnologiju, jer ima dobre stručnjake i ljude iz prakse koji se moraju<br />

dodatno strukovno obrazovati. O primjeni modela Gussing<br />

i novim tehnologijama na području obnovljivih izvora energije<br />

<strong>za</strong> autarkični grad Našice izlagao je Josip Dundović. On je naglasio<br />

kako je, prema navedenom modelu, strateški cilj potrajna<br />

ne<strong>za</strong>visnost od fosilnih goriva i kupnje energije, uz istovremeni<br />

rast novostvorene vrijednosti u vlastitoj regiji. Tako je, primjerice,<br />

iz postojećeg šumskog energetskoga potencijala (oko 19.000<br />

t drvne sječke) moguće iz energana na biomasu dobiti godišnje<br />

16.000 MWh električne i 38.000 MWh toplinske energije ili 6,3<br />

mil. m3 bioplina ili 3,8 mil. litara biogoriva (benzin, dizel). ■<br />

16 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Festival šuma<br />

u našičkom<br />

parku<br />

Festival je <strong>za</strong>počeo u četvrtak, 6. rujna izložbom fotografija<br />

u Zavičajnom muzeju Našice. Drugi dan festivala<br />

obilježili su 7. hrvatski dani biomase. U Pastoralnom<br />

centru Emaus, Franjevačkog samostana Našice,<br />

održan je znanstveno – stručni skup „Mogućnosti regionalnog<br />

razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti energetskim<br />

korištenjem poljoprivredne i šumske biomase“. U sklopu dana<br />

biomase otvorene su i dvije izložbe: izložba fotografija „Šuma<br />

okom šumara“ i izložba tehnologije ve<strong>za</strong>ne uz obnovljive izvore<br />

energije. Svi dani trajanja festivala bili su prožeti bogatim<br />

kulturno – umjetničkim programom: koncerti, nastup KUD-a,<br />

modna revija u etno stilu, ka<strong>za</strong>lišna predstava i sl.<br />

Svečano otvaranje festivala bilo je u subotu, 8. rujna u našičkom<br />

Velikom parku, a svečanosti su, uz uzvanike iz političkog i<br />

javnog života, prisustvovali i brojni posjetitelji iz Našica i cijele<br />

Slavonije. Festival je u ime predsjednika Hrvatskog sabora<br />

otvorila saborska <strong>za</strong>stupnica Biljana Bor<strong>za</strong>n. Ispred Hrvatskih<br />

šuma uzvanike i goste pozdravila je članica Uprave Hrvatskih<br />

šuma, Marija Vekić, istaknuvši stručnu brigu hrvatskih šumara<br />

o našim šumama koja je i međunarodno priznata i potvrđena<br />

nedavno obnovljenim FSC certifikatom.<br />

Nakon otvorenja festivala održano je natjecaje <strong>za</strong> profesionalne<br />

sjekače. Natjecale su se ekipe pet slavonskih Uprava. Najviše<br />

znanja i spretnosti poka<strong>za</strong>li su sjekači iz UŠP Vinkovci,<br />

koji su i u pojedinačnom i u ekipnom natjecanju osvojili prvo<br />

mjesto. Najbolji u pojedinačnom natjecanju bio je sjekač Ante<br />

Zadro (UŠP Vinkovci), drugo mjesto osvojio je Dragan Dobenko<br />

(UŠP Nova Gradiška), a na trećem mjestu bio je Pero<br />

Knežević (UŠP Vinkovci). U ekipnoj konkurenciji drugo mjesto<br />

osvojila je ekipa iz UŠP Nova Gradiška, a treće ekipa iz UŠP<br />

Požega. Nagrade najboljim sjekačima uručila je članica Uprave<br />

Hrvatskih šuma, Marija Vekić.<br />

Brojni štandovi na obrtničkom sajmu<br />

Tekst ■ foto: Nataša Rap

UŠP DELNICE<br />

Članica Uprave Marija Vekić<br />

Našički park je u subotu vrvio događanjima, a osim natjecanja<br />

sjekača održano je natjecanje u kuhanju najboljeg čobanca<br />

i kotlovine, koje već tradicionalno organiziraju lovci Osječko<br />

- baranjske županije. Najbolji čobanac pripremila je LU Jelen<br />

iz Našica, a najbolju kotlovinu LD Jastreb iz Koške. Udruženje<br />

obrtnika Našice organiziralo je 7. obrtnički sajam i sajam proizvoda<br />

i usluga ruralne Slavonije, gdje je više od 30 obrtnika<br />

iz Našica i okolice predstavilo svoje proizvode. U sklopu sajma<br />

bila su organizirana natjecanja u pote<strong>za</strong>nju konopa i starim<br />

sportovima, vatrogasna natjecanja, natjecanje djece u starim<br />

igrama i dr.<br />

Slovački<br />

šumari<br />

posjetili<br />

Gorski<br />

kotar<br />

Tekst ■ foto: Vesna Pleše<br />

događaji<br />

Našice su od 6. do 9. rujna na tradicionalnom 12.<br />

po redu festivalu Dani slavonske <strong>šume</strong> i ove godine<br />

ugostile brojne posjetitelje iz cijele Slavonije. U<br />

organi<strong>za</strong>ciji su sudjelovali Grad Našice, <strong>Hrvatske</strong><br />

<strong>šume</strong> d.o.o. UŠP Našice, ogranak Matice <strong>Hrvatske</strong><br />

Našice i Turistička <strong>za</strong>jednice grada Našica; a pokrovitelj<br />

je i ove godine bilo Ministarstvo poljoprivrede.<br />

Slovački šumari na terenima Šumarije Ravna Gora<br />

Pobjednici<br />

Našičani i svi gosti su do kasnog popodneva uživali u okusima<br />

i mirisima te <strong>za</strong>bavnim sadržajima festivala. U nedjelju je<br />

uz manifestaciju Dan našičkog sporta, u koju su bili uključeni<br />

sportski klubovi s područja Našica, <strong>za</strong>vršio ovogodišnji festival<br />

koji je i ove godine uspješno predstavio tradiciju šumarstva u<br />

Slavoniji, šumarsku struku i poslove ve<strong>za</strong>ne uz šumarstvo. ■<br />

Sredinom rujna na terenima delničke podružnice Hrvatskih<br />

šuma (Šumarija Ravna Gora), boravila je grupa<br />

slovačkih šumara iz udruge Prosilva. Posjetili su gospodarske<br />

jedinice Velika Višnjevica – Sušički vrh i Ravna<br />

Gora. Cilj im je bio upoznavanje s prebornim šumama Gorskog<br />

kotara i načinom na koji se njima gospodari. Detaljnije o tome,<br />

ali i o samoj delničkoj podružnici upoznali su ih Srećko Petranović,<br />

voditelj delničke podružnice, Boris Pleše, rukovoditelj<br />

Odjela <strong>za</strong> uređivanje šuma, te upravitelj Šumarije Ravna Gora<br />

Vilko Ivančić.<br />

Gosti iz Slovačke, oduševljeni viđenim, naglasili su da se rijetko<br />

u Europi mogu vidjeti toliko očuvane, prirodne <strong>šume</strong>,<br />

kojima goranski šumari dobro gospodare, a <strong>za</strong> to im treba odati<br />

priznanje.<br />

Obišli su i gospodarske jedinice Belevine i Sungerski lug<br />

(NPŠO Zalesina) Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br />

Tijekom dvodnevnog boravka u našoj zemlji domaćini su im<br />

bili akademici, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Igor Anić<br />

te tajnik HŠD-a Damir Delač. Posjetili su i Nacionalni park<br />

Plitvička jezera te Park-šumu Golubinjak Lokve. ■<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 17

događaji Tekst: Željka Bakran ■ Foto: Igor Kokoruš<br />

Članica Uprave Marija Vekić<br />

dočekuje visoke dužnosnike<br />

20. JESENSKI SAJAM U GUDOVCU<br />

Uzvanici na štandu Hrvatskih šuma<br />

Predsjednik Josipović i<br />

ministar Jakovina posjetili<br />

štand Hrvatskih šuma<br />

Predsjednik Republike <strong>Hrvatske</strong> Ivo<br />

Josipović, otvorio je međunarodni<br />

sajam te je prigodom svečanog<br />

otvaranja izjavio da je poljoprivreda<br />

jedna od strateških grana Vlade Republike<br />

<strong>Hrvatske</strong>. Podržavajući smjernice poljoprivredne<br />

politike hrvatske Vlade istaknuo<br />

je da je tržište Europske unije velika prilika<br />

<strong>za</strong> našu poljoprivredu. Prigodom svečanog<br />

otvaranja govorio je i Tihomir Jakovina,<br />

ministar poljoprivrede, koji je istaknuo da Vlada ima viziju, misiju<br />

i strategiju <strong>za</strong> razvoj poljoprivrede. Predsjednik Republike <strong>Hrvatske</strong><br />

Ivo Josipović s ministrom Tihomirom Jakovinom posjetio je izložbeni<br />

prostor Hrvatskih šuma na kojem su ga ugostili članica Uprave društva<br />

Marija Vekić i voditelj Podružnice Stjepan Kovačević s gostima.<br />

I ove godine izložbeni prostor Hrvatskih šuma bio je jedan od<br />

najuređenijih i najposjećenijih. Izložbeni prostor osmislio je Milan<br />

Žgela iz Direkcije Hrvatskih šuma, a <strong>za</strong>dužene osobe <strong>za</strong> koordinaciju<br />

svih poslova od strane domaćina, voditelja UŠP Bjelovar, Stjepana<br />

Kovačevića, bili su Željko Bedeković i Marina Antulov. Na 550 m2<br />

izložbenog prostora mogli smo vidjeti tri cjeline – teme: slavonski<br />

hrast (Quercus robur L.) – od dvogodišnjeg, trogodišnjeg do kontejnerskog,<br />

šumski reprodukcijski materijal <strong>za</strong> podi<strong>za</strong>nje energetskih<br />

Od 7. do 9. rujna 2012. godine na<br />

sajamskom prostoru u Gudovcu održao<br />

se 20. međunarodni jesenski sajam<br />

poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva<br />

na kojem su tradicionalno sudjelovale<br />

<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> d.o.o.<br />

nasada – topola, vrba, bagrem, joha i jasen<br />

te drvnu galanteriju. Kompletnu postavu i<br />

dekoraciju izvodili su djelatnici UŠP Bjelovar,<br />

Šumarije Bjelovar, Čazma i Vrbovec.<br />

Završnu dekoraciju iverom omogućila je<br />

Šumarija Ogulin. Drvnu galanteriju (7<br />

garnitura stolova, drvene žardinjere i košarice<br />

<strong>za</strong> smeće) dovezli su djelatnici UŠP<br />

Požega, RJ transport, mehani<strong>za</strong>cija i graditeljstvo,<br />

biljni materijal UŠP Osijek – bagrem,<br />

UŠP Koprivnica RJ Rasadničarstvo Koprivnica – topola, vrba,<br />

joha i RJ Rasadnik Zagreb UŠP Zagreb.<br />

Vitalnost biljaka koje su bile u vegetaciji održavana je postavom u<br />

PVC posude koje su bile napunjene vodom i stalno orošavane. Svakodnevnu<br />

stručnu uslugu i gostoprimstvo na izložbenom prostoru<br />

pružili su djelatnici UŠP Bjelovar (Ured voditelja, Proizvodni odjel i<br />

Komercijalni odjel).<br />

Jesenski sajam poznat je međunarodni, prvenstveno stočarski, ali<br />

i gospodarski i obrtnički sajam na kojemu su <strong>za</strong>stupljena posljednja<br />

dostignuća na tim poljima. Jedinstvena je to manifestacija s najvećom<br />

ponudom poljoprivredne mehani<strong>za</strong>cije na jednome mjestu u zemlji,<br />

a već tradicionalno i ove godine održana je Državna stočarska izložba<br />

na kojoj su predstavljena najbolja grla hrvatskih uzgajivača. ■<br />

18 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

NA PODRUČJU BUZETSKE PODRUŽNICE<br />

Akcija čišćenja<br />

Park <strong>šume</strong><br />

Šijana<br />

Tijekom 2010. sudjelovali su u pošumljavanju Činovničke<br />

livade na Sljemenu, 2011. čistili su Park šumu Maksimir.<br />

Sredinom rujna njih stotinjak čistilo je Park šumu Šijana<br />

na području Šumarije Pula, Istarske podružnice. Prije<br />

same akcije pozdravio ih je, u ime domaćina, upravitelj Šumarije<br />

Pula, Valter Buršić. Upoznao ih je s ljepotama i prirodnim bogatstvom<br />

Šijanske <strong>šume</strong> te podijelio materijale u kojima je ova zelena<br />

oa<strong>za</strong> grada Pule i detaljnije opisana.<br />

Park šumom upravlja Javna ustanova <strong>za</strong> gospodarenje <strong>za</strong>štićenim<br />

prirodnim predjelima „Natura Histrica“, a <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>, buzetska<br />

podružnica – Šumarija Pula gospodari šumskim dijelom, provodeći<br />

aktualni program <strong>gospodarenja</strong>.<br />

– U zoni Park <strong>šume</strong> treba podržavati razvitak autohtone vegetacije.<br />

U tom smislu treba nastaviti sa njegama i čišćenjima, sanitarnim<br />

radovima, reduciranjem prekobrojnih izdanaka najviše prisutnog<br />

Sudionici akcije u Šijanskoj šumi<br />

UŠP DELNICE<br />

Ispitani godišnji<br />

planovi <strong>gospodarenja</strong><br />

Na <strong>za</strong>htjev „Hrvatskih šuma“, delničke podružnice,<br />

Odjela <strong>za</strong> uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede<br />

imenovalo je stručno povjerenstvo u sastavu: Igor Hasl,<br />

predsjednik, te članovi Josip Crnković i Damir Moćan.<br />

Zadatak Povjerenstva bio je pregledati i dati mišljenje na godišnje planove<br />

<strong>gospodarenja</strong> <strong>za</strong> 2013. <strong>za</strong> pojedine gospodarske jedinice. Planovi<br />

<strong>gospodarenja</strong> koji važe prvu godinu Osnove <strong>gospodarenja</strong> uz opće<br />

podatke propisuju planove sječa, planove biološke obnove šuma, plan<br />

<strong>za</strong>štite šuma, plan izgradnje komunikacija i sl.<br />

Stručno povjerenstvo tijekom rada u uredu i na terenu ispitalo<br />

je slijedeće godišnje planove: <strong>za</strong> GJ Suha rječina, Šumarija Crni lug,<br />

GJ Smrekova draga, Šumarije Tršće, GJ Golubinjak, Šumarije Lokve,<br />

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše<br />

Vodeća tvrtka na globalnom tržištu<br />

međunarodne ekspresne dostave pošiljaka<br />

i logistike DHL International u Hrvatskoj<br />

<strong>za</strong>pošljava 160 ljudi. Pored sjedišta u<br />

Zagrebu ima i sedam poslovnica. Već<br />

treću godinu <strong>za</strong>redom <strong>za</strong>poslenici tvrtke<br />

u suradnji s Hrvatskim šumama, provode<br />

volonterske aktivnosti u prirodi i na<br />

taj način doprinose čišćem i zdravijem<br />

okolišu.<br />

Upravitelj<br />

Valter Buršić<br />

uređivanje šuma suradnja Tekst ■ foto: Vesna Pleše<br />

bjelograbića i crnog jasena, čime se postiže i znakovit estetski učinak.<br />

Uzgojim radovima uspostavlja se povoljna struktura i isticanje<br />

estetike stabala i grmlja, visokovrijednih grupa stabala i pojedinačnih<br />

stabala impo<strong>za</strong>ntnih dimenzija koja imaju svoju krajobraznu, stilsku i<br />

kulturno povijesnu komponentu još iz vremena austrougarske vladavine.<br />

Da bi se teren pripremio <strong>za</strong> čišćenje, radnici Šumarije su posjekli<br />

višak stabala i grana, složivši ga na hrpe. S očišćene površine od oko<br />

2,5 ha dobit će se oko 30 metara prostornog drva – govori Buršić.<br />

Akcija kojom je koordinirao upravitelj Buršić održavala se u sklopu<br />

Dana volontera koji se održava u cijelom svijetu. Sastojala se u<br />

uklanjanju, odnosno izvlačenju sanitara, grana i ostalog drvnog otpada<br />

iz <strong>šume</strong> do glavnih sta<strong>za</strong>. Sudionici su marljivo prionuli na posao<br />

i u rekordnom roku obavili ovaj nimalo lagan posao. S obavljenim<br />

radovima upravitelj je bio izuzetno <strong>za</strong>dovoljan, a na kraju akcije svi<br />

sudionici <strong>za</strong>jedno su otišli na <strong>za</strong>služeni ručak. ■<br />

Povjerenstvo na terenu GJ Čedanj<br />

Jelenje Velo i GJ Jarki, Šumarije Rijeka, GJ Čedanj, Šumarije<br />

Skrad.<br />

Poslije uvida u dosadašnje načine <strong>gospodarenja</strong>, izvršenih<br />

sječa, radova biološke obnove šuma, te obila<strong>za</strong>ka spomenutih<br />

gospodarskih jedinica, Povjerenstvo je dalo svoje<br />

prijedloge na navedene godišnje planove, a Ministarstvu<br />

poljoprivrede upućen je <strong>za</strong>htjev da <strong>za</strong> iste izda važeća odobrenja<br />

po kojima će se moći gospodariti tijekom 2013. ■<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 19

uređivanje šuma<br />

Stručno povjerenstvo <strong>za</strong> pregled <strong>Program</strong>a <strong>gospodarenja</strong><br />

UŠP POŽEGA<br />

<strong>Program</strong> <strong>gospodarenja</strong> <strong>za</strong><br />

<strong>“Pleterničke</strong> <strong><strong>šume</strong>”</strong><br />

Tročlano stručno povjerenstvo,<br />

kojega je imenovalo Ministarstvo<br />

poljoprivrede, obavilo je 11.<br />

i 12. srpnja u uredu i na terenu<br />

pregled <strong>Program</strong>a <strong>gospodarenja</strong> šumama<br />

šumoposjednika <strong>za</strong> gospodarsku jedinicu<br />

<strong>“Pleterničke</strong> <strong><strong>šume</strong>”</strong>, na području požeške<br />

podružnice Hrvatskih šuma (Šumarija<br />

Pleternica). Predsjednik povjerenstva bio<br />

je Krešimir Turk, dipl. ing. šum., a članovi<br />

mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., i Miroslav<br />

Rukavina, dipl. ing. šum. U ime UŠP Požega prisustvovala je stručna<br />

suradnica <strong>za</strong> privatne <strong>šume</strong> Nada Šarić, dipl. ing. šum., Šumariju<br />

20 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Gospodarska jedinica <strong>“Pleterničke</strong><br />

<strong><strong>šume</strong>”</strong> ima površinu 1332 ha, sve<br />

obrasle šumske površine pripadaju<br />

kategoriji gospodarskih šuma, a sastojine<br />

se nalaze na području gradova<br />

Požege, Pleternice i Kutjeva te općine<br />

Jakšić<br />

Karta dobnih<br />

razreda<br />

gospodarske<br />

jedinice<br />

<strong>“Pleterničke</strong><br />

<strong><strong>šume</strong>”</strong><br />

Pleternica <strong>za</strong>stupao je upravitelj Radovan<br />

Rotar, dipl. ing. šum., a požeški Odjel <strong>za</strong><br />

uređivanje šuma Ante Miličević, dipl. ing.<br />

šum. (rukovoditelj), i mr. sc. Željko Najvirt,<br />

dipl. ing. šum. (samostalni taksator).<br />

Privatne <strong>šume</strong> na području Požege, Pleternice<br />

i Kutjeva – Gospodarska jedinica<br />

<strong>“Pleterničke</strong> <strong><strong>šume</strong>”</strong> ima površinu 1332 ha,<br />

drvnu <strong>za</strong>lihu 140.739 m3, tečajni godišnji<br />

prirast 5.115 m3, a ukupni desetogogodišnji<br />

etat iznosi 24.406 m3. Gledajući prema<br />

namjeni, sve obrasle šumske površine pripadaju kategoriji gospodarskih<br />

šuma, a ukupno su formirana 34 odjela i 254 odsjeka. Sastojine<br />

se nalaze na području Požeško – slavonske županije, gradova Požege,<br />

Pleternice i Kutjeva te općine Jakšić. Etat glavnoga prihoda propisan<br />

je na površini 3,37 ha, a u njegovoj strukturi u prvom polurazdoblju<br />

(2012.-2021. god.) dominiraju panjače bagrema te sjemenjače lužnjaka<br />

i kitnjaka. Etat prethodnoga prihoda propisan je na 899 ha, a u<br />

njegovoj strukturi dominiraju panjače johe, graba i bagrema te sjemenjače<br />

kitnjaka. Otvorenost šuma iznosi 10,85 km/1000 ha.<br />

Prijedlog Ministarstvu <strong>za</strong> odobrenje <strong>Program</strong>a <strong>gospodarenja</strong> –<br />

<strong>Program</strong> <strong>gospodarenja</strong> usklađen je sa Šumskogospodarskom osnovom<br />

područja Republike <strong>Hrvatske</strong> te s odredbama prostornog plana Županije.<br />

Nakon obavljenoga pregleda stručno povjerenstvo predlaže<br />

Ministartvu poljoprivrede da odobri <strong>Program</strong> <strong>gospodarenja</strong> <strong>za</strong> ovu<br />

gospodarsku jedinicu, s važnošću od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca<br />

2021. godine. ■<br />

Tekst: Ivica Tomić ■ Foto: D. Krakar, Z. Kajtar

ŠUMARIJA BENKOVAC ‒ UŠP SPLIT<br />

Bogata povijest i šumarska<br />

prošlost<br />

šumska razglednica<br />

Šuma crnog bora u blizini Kličevice<br />

Šumarija Benkovac iznenadila nas je već pri samom dolasku.<br />

Uredna mala kuća sa sređenom okućnicom. Vidi se da<br />

se pazi na svaki detalj i da je sve organizirano. U šumariji<br />

nas je dočekala ljubazna upraviteljica Lidija Surać, dipl.<br />

ing. šum., koja je već pripremila sve pisane dokumente kako bi<br />

nam posao u Šumariji bio što jednostavniji. Iako gospodare velikim<br />

područjem, <strong>za</strong> sve poslove osim upraviteljice, brinu 6 čuvara<br />

<strong>šume</strong> te jedna knjigovotkinja. Revirnika nema.<br />

– Posla stvarno ima puno jer je područje jako veliko. Iako etat<br />

nije propisan, intenzivno se radi na podi<strong>za</strong>nju borovih kultura, pa<br />

je tako samo u posljednjih 15 god. pošumljeno 519 ha novih površina.<br />

Da bi ih očuvali ulaže se veliki<br />

trud. Problemi se javljaju sa vjetroizvalama<br />

i, dakako požarima, u vrijeme sezone<br />

– ističe nam Lidija Surać.<br />

Samo u 2012. godini planirano je<br />

na području kojim gospodari Šumarija<br />

izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima<br />

šumske ceste u dužini od 2,32<br />

km, koje su i izgrađene u I kvartalu tekuće<br />

godine, te održavanje postojećih<br />

šumskih putova u ukupnoj dužini od<br />

2,92 km.<br />

– U tijeku je obavljanje osmatračke<br />

protupožarne službe na način da se motrenje<br />

obavlja sa šest čvrstih motrilica,<br />

Upraviteljica<br />

Lidija Surać,<br />

dipl. ing. šum.<br />

Šumarija Benkovac površinski se proteže<br />

na 36.451 ha te obuhvaća područje grada<br />

Benkovca i tri općine, Stankovci, Polača i<br />

Lišane Ostrovičke. Najniža kota je obala<br />

Jadranskog mora, dok je najviša vrh<br />

Visibaba sa 544 metra nad morem. Šumarija<br />

gospodari sjevernim obalama PP Vransko<br />

jezero, što joj uz morsku obalu i nekoliko<br />

<strong>za</strong>nimljivih povijesnih lokaliteta daje velike<br />

mogućnosti <strong>za</strong> turističku djelatnost.<br />

Tekst ■ foto: Goran Vincenc<br />

četiri drvene i dvije betonske te jednom pješačkom i jednom auto<br />

– ophodnjom. Za obavljanje spomenutih radova <strong>za</strong>posleno je 13 djelatnika<br />

i sklopljeni su ugovori sa DVD-om – naglašava upraviteljica.<br />

U proljetnom periodu radovi njege i čišćenja sastojina obavljeni<br />

su na površini od 13,13 ha, a u jesenskom periodu planira se pošumljavanje<br />

sadnjom sadnica na 16,70 ha.<br />

Prosječna otvorenost šuma trenutno iznosi 12,02 km/1000 ha, a<br />

u Šumariji ističu kako su važećim programima<br />

planirane nove, kao i održavanje<br />

postojećih prometnica koje će omogućiti<br />

bolju komunikaciju radi <strong>za</strong>štite i<br />

čuvanja <strong>šume</strong>, provođenja šumskouzgojnih<br />

radova i sl.<br />

Velike probleme stvara i eksploatacija<br />

kamena prilikom koje nastaju bespravni<br />

iskopi arhitektonsko-građevinskog<br />

materijala. Naime, benkovački kamen<br />

je nadaleko cijenjen kao građevinski<br />

materijal i postoje brojni pojedinci koji<br />

bi željeli doći do brze <strong>za</strong>rade ne pitajući<br />

nikoga <strong>za</strong> dozvole, uništavajući teren<br />

na šumskim površinama. Iz naplaćenih<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 21

Sanirano zemljište uništeno eksploatacijom kamena<br />

sredstava <strong>za</strong> šumske štete Šumarija provodi sanaciju istih, te je ove<br />

godine sanirala 40,20 ha devastiranog šumskog zemljišta.<br />

No, <strong>za</strong>nimljivo je da Šumarija ima dodatne prihode na kontroli<br />

berača pri skupljanju i otpremi smilja (Helichrysum italicum). Samo<br />

u lipnju i srpnju skupljeno je i otpremljeno 123.650 kilograma ove<br />

vrijedne biljke čije eterično ulje predstavlja pravi luksuz u inozemstvu.<br />

Prva organizirana čuvarska služba na području Dalmacije postojala<br />

je već krajem 19. st. <strong>za</strong> vrijeme vladavine Austro – Ugarske<br />

monarhije. Za vrijeme stare Jugoslavije šumarska je služba organi<strong>za</strong>cijski<br />

bila ve<strong>za</strong>na uz srezove, pa je tako benkovačko područje pripadalo<br />

srezu Benkovac koji je obuhvaćao još i Obrovac, Novigrad,<br />

Nin, Zemunik te Velebitsko primorje. Tada su čuvarsku službu<br />

obavljali općinski i banovinski lugari te državni službenici, dok su<br />

po selima posao čuvanja <strong>šume</strong> obavljali i poljari.<br />

Utvrda Kličevica<br />

Po proglašenju samostalne <strong>Hrvatske</strong> 1990. godine, Šumarija<br />

Benkovac ulazi u sastav JP <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>, no do 1995. godine<br />

veći dio je okupiran, a djelatnici rade u Šumariji Biograd.<br />

Poznato je da je benkovački kraj bio naseljen u srednjovjekovno<br />

doba, jer je na ovom području nađen velik broj starohrvatskih spomenika<br />

i crkava. No i prije dolaska Hrvata drevni su narodi ovdje<br />

gradili svoja naselja i spomenike, a svakako najpoznatiji je Asseria,<br />

ostatci liburnskog i rimskog naselja u blizini Podgrađa. Osim kiklopskih<br />

zidova, na mjestu debelih i 3 metra, arheolozi su pronašli i kamene<br />

nadgrobne spomenike različitih tipova te veliki kameni oltar.<br />

Zgrada Šumarije Benkovac<br />

Nakon Drugog svjetskog rata počinje intenzivnija briga o šumama<br />

Dalmacije te se formira šumarska referada <strong>za</strong> kotar Benkovac,<br />

koja je bila <strong>za</strong>dužena <strong>za</strong> nadzor i čuvanje društvenih šuma i<br />

šumskog zemljišta te <strong>za</strong> nadzor nad privatnim šumama. U to doba<br />

postojala je i šumarska milicija sa istim <strong>za</strong>datkom, no taj organ se<br />

ukida 1951. godine.<br />

Godine 1950. osniva se Šumsko gospodarstvo Dalmacija sa sjedištem<br />

u Splitu, koje je preuzelo od kotara pojedina područja te je<br />

počelo sa osnivanjem šumarija na tom području. Tako je 1951. godine<br />

nastala i Šumarija Benkovac. No, ŠG Dalmacija bilo je kratkog vijeka,<br />

te se 1954. godine ukida, a šumarije postaju ustanove sa samostalnim<br />

financiranjem. Nadzor je tada vršio šumarski inspektorat <strong>za</strong> Dalmaciju,<br />

što znatno utječe na dobru koordinaciju radova koji se provode<br />

u šumarijama te na pružanje stručne pomoći. Kako to obično kod<br />

nas biva sve što je dobro kratko traje, pa je tako 1956. godine ukinut<br />

Šumarski inspektorat <strong>za</strong> Dalmaciju, što će narednih 23 godine znatno<br />

utjecati na kvalitetu i intenzitet šumarskih radova u Dalmaciji.<br />

ŠG Zadar osniva se 1961. godine, u čijem sastavu se nalazi i Šumarija<br />

Benkovac, no i to poduzeće se ukida nakon 10 godina pa Šumarija<br />

Benkovac 1971. godine postaje samostalna radna organi<strong>za</strong>cija<br />

pod nazivom Šumsko gospodarstvo Benkovac.<br />

Šumski red<br />

Na području kojim gospodari Šumarija, unutar gospodarske<br />

jedinice Polača, nalazi se i utvrda Kličevica koja se proslavila filmskom<br />

ulogom u povijesnom spektaklu Konjanik. Utvrdu su gradili<br />

sredinom 15. st. obitelj Kurjaković i odmah je postala predmetom<br />

spora sa Venecijom, koja ju je doživjela kao direktnu prijetnju<br />

svojim ekspanzionističkim interesima, te su lobirali kod ugarskog<br />

kralja Matije Korvina da se gradnja <strong>za</strong>ustavi. No sve češći prodori<br />

Turaka uvjetovali su skori <strong>za</strong>vršetak gradnje. Turci su je svejedno<br />

osvojili 1538. godine. Okolica tvrđave okružena je prekrasnom šumom<br />

alepskoga i crnoga bora.<br />

Od ostalih znamenitosti tu je i Franjevački samostan Blažene<br />

Djevice Marije iz 15. st. u mjestu Karin, stare mlinice na rijeci<br />

Karišnici i, naravno, Vransko jezero. Sjevero<strong>za</strong>padni dio jezera poseban<br />

je ornitološki rezervat velike bioraznolikosti i izuzetne znanstvene<br />

i ekološke vrijednosti te je još 1983. dobio status važnog ornitološkog<br />

područja Europe. U svakom slučaju možemo <strong>za</strong>ključiti<br />

da je kraj rijetko bogat kulturnim i prirodnim blagom.<br />

Iz svega što smo vidjeli u Šumariji Benkovac možemo reći kako<br />

šumari toga kraja odlično balansiraju između kulturno povijesnih<br />

dobara, prirodnih ljepota i svoga šumarskoga posla koje svakodnevno<br />

uspješno obavljaju. ■<br />

22 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Hittner d.o.o. ■ Pakračka ulica 10, 43 000 Bjelovar ■ tel. +385 43 244 111 ■ fax +385 43 244 229<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 23

komentar Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Arhiva<br />

PREVENTIVA ILI KURATIVA<br />

Jesu li kazne <strong>za</strong> i<strong>za</strong>zivanje<br />

požara premale?!<br />

I<strong>za</strong> nas je još jedno dugo toplo ljeto,<br />

prema svim dostupnim podatcima do<br />

sada možda i najtoplije. Ljeto nam je<br />

donijelo odmor, smijeh, opekotine od<br />

sunca koje su u ovim jesenjim mjesecima<br />

sada već davno <strong>za</strong>boravljene, druženje<br />

s prijateljima, „ugodne“ trenutke s<br />

rodbinom u prenapučenim obiteljskim<br />

apartmanima i neizbježne screensaver-e<br />

<strong>za</strong>laska sunca na <strong>za</strong>slonima kompjutera.<br />

Nama koji i ostatak godine ostajemo tu, na moru,<br />

ostaje sjećanje na dvije pošasti koje nas svako ljeto<br />

<strong>za</strong>dese: furešti i požari (kao kontinentalka stalno naseljena<br />

u Zadru posebno mi je <strong>za</strong>dovoljstvo žaliti se<br />

na ljetne nepodnošljive gužve koje svake godine i<strong>za</strong>zivaju turisti,<br />

te ih zbog toga nazivati prigodnim imenima gunđajući sebi u<br />

bradu dok čekam u prometnom kaosu inače polupraznog grada).<br />

I dok nam prvi <strong>za</strong>daju slatke brige, požari donose prave probleme<br />

te odnose u dim zelene površine, <strong>šume</strong>, imovinu i ponekad<br />

ljudske živote. Prema statističkim podatcima MUP-a u posljednjih<br />

10 godina, 2003. godina ističe se kao godina s najvećim<br />

brojem požara, čak 10.791, odmah i<strong>za</strong> nje je prošla 2011. godina<br />

sa <strong>za</strong>bilježenih 10.003 požara. Ova, 2012. godina statistikom se<br />

opasno približava godini u kojoj je <strong>za</strong>bilježen najveći broj požara<br />

s obzirom da je od početka siječnja pa do sredine kolovo<strong>za</strong><br />

gorjelo 5.514 puta, a sezona <strong>za</strong>vršetka povećanog broja požara<br />

otvorenih prostora nastupa tek krajem studenog. <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong><br />

svake godine izrađuju Plan <strong>za</strong>štite šuma od požara te u preventivne<br />

mjere <strong>za</strong>štite od požara ulažu godišnje oko 100 milijuna kuna.<br />

Redovno se vrše radovi čišćenja i njege, izrađuju se protupožarne<br />

prometnice te se održavaju postojeće. Provodi se danonoćno dežurstvo<br />

motrenja i dojave eventualnih požara u razdoblju povećane<br />

opasnosti od požara (1. lipnja do 15. rujna). Na području krša<br />

osnovane su osposobljene interventne skupine radnika na razini<br />

uprava šuma podružnica, dok su na kontinentu osnovane na razini<br />

šumarije. Interventne skupine radnika opremljene su vozilima<br />

i alatom <strong>za</strong> prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara.<br />

U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće gospodarske<br />

prosjeke, protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke<br />

s elementima šumske ceste koje se svake godine i održavaju. Do<br />

2012. godine <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> izgradile su ukupno 5.062,60 km<br />

protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, od toga na<br />

području krša 3.498,96 km. Planirana je izgradnja daljnjih 93<br />

km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i održavanje<br />

239,62 km.<br />

U jeku požarne sezone <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> su prozvane, a i optužene<br />

da ne čine dovoljno <strong>za</strong> prevenciju požara. Naime, stavlja nam<br />

se na teret da ne izrađujemo dovoljno protupožarnih prometnica<br />

te da radimo premale <strong>za</strong>hvate njege unutar šumskih sastojina.<br />

Zanimljivo da upravo u ovim ljetnim mjesecima „Zelene“ nije ni<br />

<strong>za</strong> vidjeti ni <strong>za</strong> čuti. Ne, njihovo vrijeme tek dolazi. Pričekajmo<br />

malo da <strong>za</strong>hladi, da se brojne opožarene površine <strong>za</strong>borave pa<br />

da onda krene druga pjesma. To je ona na koju smo već dobro<br />

navikli, a glasi nekako ovako: Protupožarne ceste su samo izgovor<br />

<strong>za</strong> gradnju prometnica unutar šuma, čime se lovcima olakšava<br />

odla<strong>za</strong>k u lov, jer znamo da lovci ne vole puno hodati. Ili ova:<br />

Pa ne moraju šumari baš vršiti njegu čišćenja i prorede u svakoj<br />

šumskoj sastojini, ostavimo naše <strong>šume</strong> da budu prirodne i od<br />

strane ljudske ruke netaknute. I <strong>za</strong> kraj meni najdraža: OKFŠ je<br />

namet da bi šumari mogli dobro jesti i piti! Možda malo karikirana<br />

interpretacija, ali nađe se i takvih.<br />

No, šalu na stranu. S obzirom na sve navedeno, teško da se<br />

može reći kako <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> slabo ulažu u preventivu nastanka<br />

požara. Uloženih preko 1,1 milijardu kuna u proteklih deset<br />

godina te sve izgrađene protupožarne prometnice, može nam se<br />

jedino prigovoriti <strong>za</strong> evidentno loš image koji njegujemo već godinama,<br />

ako ne i desetljećima, sve ostalo jesu isključivo neosnovane<br />

primjedbe.<br />

Prevencija nastanka požara je odrađena i na tom polju moglo<br />

bi se napraviti više jedino sa većim novčanim sredstvima. Možda<br />

bi se dio novaca mogao namaknuti od visokih novčanih kazni<br />

koje su <strong>za</strong>sigurno naplaćene svima onima koji su namjerno ili<br />

nenamjerno prouzročili požar?!<br />

Materijalna šteta od požara u 2010. godini iznosi 218 milijuna<br />

i 784 tisuće kuna, 2011. godini s gotovo dvostrukim brojem<br />

požara odnijela je 812 milijuna i 659 tisuća kuna štete. 2012.<br />

godine u prvih osam mjeseci dosegnula je iznos od 240 milijuna<br />

i 176 tisuća kuna štete.<br />

Prema podatcima MUP-a od 5.514 požara u prvih osam mjeseci<br />

ove godine njih čak 4.414 i<strong>za</strong>zvano je iz nehaja, dakle ljudskom<br />

nepažnjom. Broj namjerno i<strong>za</strong>zvanih požara je 102, prirodne<br />

pojave prouzročile su nastanak 23 požara, dok se <strong>za</strong> preostalih<br />

975 požara ne zna uzrok nastanka.<br />

Od ukupno 4 516 požara koji su nastali kao posljedica ljudskog<br />

djela, namjernog ili nenamjernog, podignuto je svega 730<br />

kaznenih i prekršajnih prijava. Zakonom o <strong>za</strong>štiti od požara propisano<br />

je kako će se osoba koja namjerno i<strong>za</strong>zove požar kazniti<br />

novčanom kaznom u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili<br />

kaznom <strong>za</strong>tvora do 60 dana. Ako je požar uzrokovan iz nehaja,<br />

a takvih je većina, kazne su od dvije do 15 tisuća kuna. Ukoliko<br />

vatra <strong>za</strong>prijeti naseljima i dovede u opasnost ljude i kuće, krivci se<br />

gone <strong>za</strong> kazneno djelo protiv opće sigurnosti <strong>za</strong> što je predviđena<br />

kazna od šest mjeseci do pet godina <strong>za</strong>tvora.<br />

<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> svake godine izrađuju Plan <strong>za</strong>štite<br />

šuma od požara te u preventivne mjere <strong>za</strong>štite od<br />

požara ulažu godišnje oko 100 milijuna kuna.<br />

24 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Broj osuđenih izrazito je malen, a kazne su još i manje. U<br />

Zadru je poznat slučaj iz 2007. godine kada je student teologije<br />

Jure Erceg namjerno i<strong>za</strong>zvao požar na Velikom Rujnu u kojem je<br />

izgorjelo 194 ha <strong>šume</strong>. Upravno vijeće Nacionalnog parka Paklenica<br />

odustalo je i od traženja odštete jer bi to s obzirom na iznos<br />

procijenjene materijalne štete bila kako su rekli nemoguća misija.<br />

Požar je i<strong>za</strong>zvan namjerno 2007. godine, a presuda, nepravomoćna,<br />

izrečena 2010. godine te mu je dosuđeno 15 mjeseci <strong>za</strong>tvora.<br />

Na nju se imao pravo žaliti pa posljednje što saznajemo iz tadašnjeg<br />

tiska da će pravomoćnu presudu čekati na slobodi. Toliko o<br />

strogim kaznama i djelotvornom represivnom aparatu.<br />

Kaznena prijava podnesena je i protiv muškarca kojega je ovog<br />

ljeta pilot kanadera uočio kako potpaljuje vatru na području Radovina.<br />

Stanovnici Kneževića tom prigodom su izjavili kako dobro<br />

znaju tko im pali vatru. U šali su ga nazvali "dobrim gostom<br />

iz susjednog sela", znaju mu puno ime i prezime, ali nisu imali<br />

prilike s njim razgovarati o paležima, jer nakon svakog požara<br />

"nestane" na neko vrijeme, a kasnije se nekako šutke prijeđe preko<br />

toga jer 51-godišnjak ima problema sa zdravljem. Tek je <strong>za</strong><br />

vidjeti kako će ovaj kazneni progon <strong>za</strong>vrišti.<br />

Kada se sve zbroji i oduzme, do daljnjega će piromani, ali i<br />

neodgovorni pojedinci i<strong>za</strong>zivati milijunske štete ovoj zemlji bez<br />

očigledno ikakvih posljedica.<br />

NOVI TRENDOVI U SVIJETU<br />

Svaki<br />

čovjek<br />

bi trebao<br />

posaditi<br />

10.000<br />

stabala<br />

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: Arhiva<br />

agrošumarstvo<br />

Do 2012. godine <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> izgradile su<br />

ukupno 5.062,60 km protupožarnih prosjeka s<br />

elementima šumske ceste, od toga na području krša<br />

3.498,96 km. Planirana je izgradnja daljnjih 93 km<br />

protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta<br />

i održavanje 239,62 km.<br />

Prema statistikama MUP-a, šteta koju država trpi od posljedica<br />

požara nalazi se na trećem mjestu, nakon kriminaliteta te šteta<br />

nastalih u prometu. Razlika je što <strong>za</strong> ove prve postoji šansa da će<br />

<strong>za</strong>vršiti u Remetincu, a ovi potonji će svoje „nepodopštine“ prepričavati<br />

uz „kilu pečenog“ i mlaku pivu, kao „sjećaš se ti onda<br />

kada je naš Jozo palio korov pa vatra pobigla sve do susjednog<br />

sela, e jesi vala <strong>za</strong>dao brige vatrogascima, nemore niko ugasiti ono<br />

što naš Jozo <strong>za</strong>pali!“. Zbog toga što ne snosimo nikakvu odgovornost<br />

<strong>za</strong> posljedice naših djela, korov će se i dalje paliti u vrijeme<br />

kada je to <strong>za</strong>branjeno, roštilj će i dalje mirisati usred borove<br />

<strong>šume</strong>, a svi mi <strong>za</strong>jedno ćemo plaćati nepodopštine različitih Jo<strong>za</strong><br />

diljem <strong>Hrvatske</strong>, jer tako smo i navikli. ■<br />

Primjer agrošumarske proizvodnje<br />

Zanimljivo je da se na te promjene ukazivalo već i prije<br />

pedesetak godina. Kao vizionari budućih događanja<br />

Australci Bill Mollison i David Holmgren šezdesetih<br />

godina prošlog stoljeća osmislili su novi pokret poznat<br />

pod nazivom permakultura, koji danas sve više dobiva na značenju.<br />

Permakultura je metoda di<strong>za</strong>jniranja održivih ljudskih <strong>za</strong>jednica<br />

prema uzorima iz prirode. Nudi alate <strong>za</strong> oblikovanje održivih<br />

cjelina <strong>za</strong> stanovanje i život koji su sposobni proizvesti vlastitu<br />

hranu i energiju, sve do ekonomskih alternativa i socijalnih<br />

struktura. Jedno od načela je da se primjenom odgovarajućih<br />

tehnologija i strategije bioregionalizma u proizvodnji i potrošnji<br />

smanje emisije ugljičnog dioksida u atmosferi na manje od tonu<br />

godišnje po osobi.<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 25

Emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, slabljenje<br />

oceanskih struja, aktivnost sunčevih pjega, sve<br />

izraženija krčenja i devastacija šuma mijenjaju<br />

sliku Zemlje, globalno <strong>za</strong>topljenje prijeti cijeloj<br />

Planeti. To je bio jedan od razloga što posljednjih<br />

godina u mnogim zemljama jačaju pokreti kojima<br />

se nastoji upozoriti čovječanstvo na klimatske<br />

promjene. Nastoji se spasiti ono što je još preostalo<br />

u svekolikom okruženju da bi i budući naraštaji<br />

mogli uživati u čistoj prirodi, zdravoj hrani i<br />

očuvanim šumama.<br />

Simbol permakulture je stablo, odnosno šuma kao bogat, raznolik<br />

i stabilan ekosustav. Stabla su <strong>za</strong>kon na zemlji, filtriraju<br />

<strong>za</strong>gađenje iz zraka, sprječavaju eroziju tla, <strong>za</strong>klon su od vjetra i<br />

sunca, recikliraju vodu, ali i osiguravaju dovoljnu količinu hranjivih<br />

sastojaka drugim biljkama i sl. Da bi se poboljšala situacija<br />

u svijetu, prvo bi trebalo izvršiti pošumljavanja borealnih šuma i<br />

sjevernih tundri, isto to bi trebalo napraviti u devastiranom poljoprivrednom<br />

zemljištu i pustinjama. Permakulturni di<strong>za</strong>jner<br />

Tony Anderson mišljenja je da bi svaki čovjek trebao posaditi<br />

10000 komada stabala u svom životnom vijeku ukoliko bi želio<br />

vratiti u ravnotežu svoj ekološki otisak na Zemlji.<br />

Po uzoru na to šezdesetih godina prošlog stoljeća Robert Hart<br />

je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati s kreiranjem<br />

potpuno integriranih šuma i šumskih vrtova. Šumski vrt<br />

sastoji se od nekoliko razina visokog drveća, niskog drveća, grmlja,<br />

zeljastih biljaka, vertikalnih biljaka, pokrovnog sloja, korjenastih<br />

biljaka.<br />

Na tim osnovama sve više počinje jačati i agrošumarstvo kao<br />

novi trend širom svijeta.<br />

Prednosti ovakvog načina sadnje stabala i poljoprivrednih kultura<br />

na istom zemljištu su mnogostruke:<br />

– povećava se bioraznolikost,<br />

– osigurava stanište <strong>za</strong> razne vrste životinja i ptica koje hraneći<br />

se biljnim štetnicima smanjuju štete na usjevima, koristi se<br />

manje herbicida <strong>za</strong> suzbijanje raznih biljnih bolesti,<br />

– smanjuju se erozije i onečišćenje tla, ublažavaju poplave,<br />

– u silvopastoralnom načinu (sadnje drveća na pašnjacima),<br />

u ljetnim mjesecima drveće štiti stoku od sunca, <strong>za</strong>štićuje<br />

se tlo, smanjuje i isparavanje vode, ako se radi o većim stablima,<br />

– poboljšava se kvaliteta i struktura tla, drveće štiti usjeve od<br />

sunca,<br />

– povećava se proizvodnja hrane, koja je osobito znakovita<br />

kao prihod siromašnijih obitelji, ali i proizvodnja drva čijom<br />

se prodajom isto tako osigurava egzistencija ljudi,<br />

– doprinosi se ljepšem izgledu krajolika i sl.<br />

Navest ćemo neke od vidova agrošumarstva u svijetu:<br />

– Silvopastoralna proizvodnja (sadnja drveća na pašnjacima),<br />

u Europi najviše se prakticira u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj.<br />

Stablo koje se koristi mora biti visoke kakvoće i po mogućnosti<br />

u što kraćem roku davati prinos. Od bjelogorice u Engleskoj<br />

se <strong>za</strong> ovu vrstu uzgoja koriste: jasen, trešnja, pitomi<br />

kesten, neke vrste topola i vrba. Od crnogorice najčešće se<br />

koristi duglazija, čempres, neke vrste sekvoja i cedar.<br />

– Sadnja drveća u alejama, između usjeva. Uloga mu je, uz<br />

proizvodnju biomase, <strong>za</strong>štititi usjeve od sunca, te im dodatno<br />

omogućiti hranjive tvari, ali i vodu. Na taj način mogu<br />

se saditi razne vrste voćaka.<br />

– Rubni sustavi mogu biti vjetrobrani pojasevi koji štite usjeve<br />

od jakog vjetra. Na ovaj način mogu se <strong>za</strong>sađivati živice, ali<br />

se na isti način postiže učinkovita <strong>za</strong>štita i sadnjom gustog<br />

sklopa stabala. Osim <strong>za</strong>štite ovakva stabla mogu postati staništa<br />

određenim vrstama životinja ili ptica. Rubni sustavi<br />

mogu se podići i uz rijeke i potoke.<br />

Postoji i niz drugih oblika agrošumarstva u svijetu, poput podi<strong>za</strong>nja<br />

plantaža <strong>za</strong> pridobivanje biomase, proizvodnje ljekovitog<br />

bilja i sl.<br />

Da je to dobar i ispravan put u budućnost najbolje pokazuju<br />

rezultati koji se trenutno ovim mjerama postižu u najsiromašnijim<br />

područjima svijeta. Svjetski Agroforestry centar radi u šest<br />

najsiromašnijih regija svijeta; istočnoj, južnoj, <strong>za</strong>padnoj Africi;<br />

južnoj i jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi. Ima godišnji proračun<br />

od 35 milijuna američkih dolara. Ciljevi su mu smanjenje<br />

siromaštva, povećanje prihoda u siromašnim kućanstvima, povećanje<br />

kakvoće hrane, poboljšanje ekosustava u tropima agrošumarskim<br />

mjerama i slično. Ove mjere mnogo znače i <strong>za</strong> jednu<br />

milijardu stanovništva na Zemlji koje živi u ekstremnim uvjetima<br />

siromaštva i gladi.<br />

Silvopastoralna proizvodnja<br />

I u Europi su shvatili prednosti agrošumarstva. Tu organizirano<br />

djeluje EURAF (Europska agrošumarska federacija). Ima<br />

250 članica u 17 različitih zemalja. Cilj im je, uz sadnju stabala<br />

na farmama, daljnji razvoj silvopastoralne proizvodnje. Da bi se<br />

ciljevi ostvarili, svoj puni doprinos nastojat će dati i prva EURAF<br />

konferencija koja će se održati 9. i 10. listopada ove godine u<br />

Bruxellesu. ■<br />

26 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 27

europsko šumarstvo<br />

Planine i šumska vegetacija u BIH<br />

BOSNA I HERCEGOVINA<br />

Ratovi i razni vlasnici<br />

opustošili bosanske <strong>šume</strong><br />

Ekonomska, odnosno gospodarska<br />

vrijednost šuma dolazi do pravog<br />

izražaja tek u prvoj polovici<br />

19. stoljeća kada se <strong>šume</strong> daju na<br />

korištenje strancima u svrhu iskorištavanja.<br />

Masovno se iskorištavaju bukove i hrastove<br />

<strong>šume</strong> <strong>za</strong> proizvodnju potaše. Sredinom 19.<br />

stoljeća hrast se masovno koristi <strong>za</strong> izradu<br />

bačvarskih dužica.<br />

U vrijeme vladavine Otomanskog carstva<br />

(1463. – 1878.) imovinsko – pravni<br />

odnosi u šumarstvu temeljili su se na šerijatskom<br />

pravu i kanunskom <strong>za</strong>konodavstvu.<br />

Šume su tretirane kao javno dobro i nisu<br />

mogle biti predmet privatnog vlasništva i<br />

posjeda. Kontrola sječa u državnim šumama u vrijeme Otomanskog<br />

carstva bila je vrlo stroga pa se tako 1866. donose propisi kojima se<br />

prodaja drva iz državnih šuma može vršiti samo putem licitacija.<br />

U vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije nastaju nagle promjene,<br />

ne samo što se tiče vlasničke strukture šuma, već i same organi<strong>za</strong>cije<br />

proizvodnje. Uvodi se kategorija privatnog vlasništva nad<br />

šumom. Sklapaju se dugoročni ugovori s privatnim poduzetnicima,<br />

najčešće strancima o iskorištavanju šuma. Također, počinje se s industrijskim<br />

načinom proizvodnje u šumarstvu, a osniva se i šumarska<br />

služba. Grade se šumske ceste, čime se poboljšava otvorenost šuma.<br />

Poslije raspada Austro-Ugarske monarhije, Kraljevina SHS u Bosni<br />

Od davnina <strong>šume</strong> su jedno od<br />

najvećih prirodnih bogatstava Bosne<br />

i Hercegovine. Kroz dugu povijest<br />

i vladare koji su gospodarili ovom<br />

zemljom šumarstvo je prošlo put od<br />

proste robne proizvodnje i namirivanja<br />

potreba naturalne proizvodnje pa sve<br />

do kapitalističkog načina proizvodnje<br />

u okviru prvo manufakturne, kasnije<br />

industrijske prerade drva.<br />

i Hercegovini naslijedila je preko 50 dugoročnih<br />

ugovora <strong>za</strong> iskorištavanje bosanskih<br />

šuma od strane poduzetnika. Time je bilo<br />

obuhvaćeno preko 300.000 ha. Ovakav<br />

sistem iskorištavanja šuma nastavljen je i u<br />

razdoblju od 1919. do 1929. Kao posljedica<br />

ovakvog načina <strong>gospodarenja</strong> (nepravilnog<br />

načina rada i povećanog intenziteta<br />

sječa) na velikim područjima došlo je do<br />

šteta od šumskih požara i potkornjaka. Velike<br />

<strong>za</strong>raze od potkornjaka evidentirane su<br />

u razdoblju od 1929. do 1932. Zbog toga<br />

razloga je bilo posječeno oko 1.300.000 m3<br />

smrekovih šuma, a po prvi put u bosanskim<br />

šumama primijenjeno je i <strong>za</strong>prašivanje iz<br />

aviona. Bilo je i pozitivnih pomaka, pa su tako 1932. donijeti naputci<br />

<strong>za</strong> uređivanje šuma, pojačane su aktivnosti na obnovi šuma i pošumljavanju<br />

krša. Dolazi do osnivanja većeg broja šumarskih direkcija.<br />

Između dva svjetska rata, prvog i drugog, prosječno se godišnje<br />

sječe do 5,7 milijuna m3, od čega 44 posto <strong>za</strong> industrijske potrebe,<br />

a 56 posto <strong>za</strong> potrebe stanovništva. Poslije II. svjetskog rata sve faze<br />

rada u šumarstvu se mehaniziraju. Više pozornosti posvećuje se šumsko<br />

uzgojnim radovima te otvaranju cesta. Godine 1946. osniva se<br />

Uprava <strong>za</strong> uređenje bujica i sl. Nažalost, i dalje se sječe dosta <strong>šume</strong><br />

pa se tako u razdoblju od 1976. do 1991. prosječno godišnje sjeklo<br />

5,57 milijuna m3.<br />

28 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše, Arhiva

Rijeka Una<br />

Šetnica kroz šumu blizu Sarajeva<br />

I danas su <strong>šume</strong> u ovoj zemlji, s obzirom na njihovu prirodnu<br />

strukturu, samoobnovljivost, mješoviti sastav i prirodno pomlađivanje,<br />

jedan od osnovnih resursa u strategiji razvoja zemlje. Obzirom<br />

na zemljopisni položaj, utjecaje mediteranske, submediteranske,<br />

umjereno kontinentalne i planinske klime u sastavu šuma i<br />

šumskih <strong>za</strong>jednica pojavljuje se više od stotinjak drvenastih vrsta.<br />

Prevladavaju jela, smreka, bijeli i crni bor, bukva i hrast te nešto<br />

manje voćkarica.<br />

Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini <strong>za</strong>uzimaju površinu<br />

od 2.709.800 ha, odnosno 53 posto državnog teritorija.<br />

Državne <strong>šume</strong> (Federacija BiH i Republika Srpska) <strong>za</strong>uzimaju<br />

površinu od 2.186.300 ha ili 81 posto, dok privatne <strong>šume</strong> <strong>za</strong>uzimaju<br />

površinu od 523.500 ha ili 19 posto. Prirodne <strong>šume</strong> raznih<br />

razvojnih stadija <strong>za</strong>uzimaju površinu od oko 2.209.700 ha ili 81,5<br />

posto. Od toga je visokih šuma 1.291.900 ha ili 47,6 posto, te panjača<br />

917.800 ha ili 33,9 posto. Panjače su nastale kao posljedica<br />

čiste sječe na velikim površinama još <strong>za</strong> vrijeme vladavine Austro-<br />

Ugarske monarhije i Kraljevine SHS od 1918. do 1941., ali i zbog<br />

čestih ratova na ovim prostorima te poslijeratne obnove. Neobraslo<br />

šumsko zemljište <strong>za</strong>uzima površinu od preko 500.000 ha, <strong>za</strong> pošumljavanje<br />

je pogodno oko 392.300 ha. Pod minama je površina<br />

od oko 100.000 ha šuma, čime je na toj površini onemogućeno<br />

gospodarenje kroz duže vremensko razdoblje. Obzirom na njihovu<br />

nedostupnost <strong>za</strong> gospodarenje, predstavljaju potencijalno žarište<br />

<strong>za</strong> razvoj biljnih bolesti i štetnika. Razvoju, posebice potkornjaka,<br />

pogodovale su i neplanske sječe, nepoštivanje šumskog reda tijekom<br />

posljednjeg rata. Potkornjaci su se intenzivno razvili na smreci<br />

1997., a 2003. i na jeli. Uz sječu <strong>za</strong>raženih stabala postavljen je<br />

i velik broj klopki sa feromonima da bi se kontroliralo postojeće<br />

stanje te spriječile veće <strong>za</strong>raze.<br />

Drvna <strong>za</strong>liha svih šuma procijenjena je na oko 291 milijun<br />

m3, od toga 108 milijuna m3 crnogorice i bjelogorice 183 milijuna<br />

m3. Godišnji prirast je 7.942.200 m3, od čega crnogorice<br />

3.123.100 m3 i bjelogorice 4.646.300 m3. Iz raspoložive drvne<br />

mase trenutno se prema procjenama može proizvesti 5.351.000<br />

m3 drvnih sortimenata neto, od toga crnogorice 2.191.000 m3 i<br />

bjelogorice 3.160.000 m3.<br />

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako i sam teritorij<br />

BiH, tako su i <strong>šume</strong> podijeljene na vlasništvo Federacije BiH i Republike<br />

Srpske, te Distrikta Brčko, koji svatko na svom području<br />

administrativno upravljaju šumama preko ministarstva nadležnog<br />

<strong>za</strong> šumarstvo. Federalni ministar, ugovorom je prenio poslove upravljanja<br />

i <strong>gospodarenja</strong> šumama kantonalnim ministrima nadležnima<br />

<strong>za</strong> šumarstvo. U okviru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede<br />

i šumarstva osnovana je Federalna uprava <strong>za</strong> šumarstvo.<br />

U njenoj nadležnosti su funkcije planiranja razvoja šumarstva, dok<br />

su u sastavu kantonalnih ministarstava osnovane kantonalne uprave<br />

<strong>za</strong> šumarstvo, čija je funkcija planiranje i administrativni nadzor nad<br />

gospodarenjem privatnim i državnim šumama.<br />

Gospodarenje šumama u oba je entiteta prenijeto na javna poduzeća.<br />

U Federaciji BiH to su šumsko gospodarska društva, koje su na<br />

razini kantona osnovale <strong>za</strong>konodavne vlasti, parlamenti, a u Republici<br />

Srpskoj to je Javno poduzeće „Šume Republike Srpske“. U svih<br />

deset kantona Federacije BiH, šumama gospodari po jedno šumsko<br />

gospodarsko društvo, dok u Republici Srpskoj šumama gospodare 23<br />

šumska gospodarstva.<br />

Na razini Bosne i Hercegovine u tijeku je nekoliko znakovitih projekata<br />

čiji je cilj uspostavljanje transparentnog upravljanja i <strong>gospodarenja</strong><br />

šumama, uz primjenu svjetskih i europskih standarda u svim<br />

segmentima poslovanja u šumarstvu. Na reali<strong>za</strong>ciji projekata angažiran<br />

je veliki broj domaćih i stranih stručnjaka uz aktivno sudjelovanje<br />

predstavnika vlasti, nevladinih udruga i <strong>za</strong>interesiranih strana.<br />

Projekti su slijedeći:<br />

– institucionalna potpora poduzećima <strong>za</strong> gospodarenje šumama u<br />

Federaciji BIH i Republici Srpskoj,<br />

– izrada državnih standarda <strong>za</strong> certifikaciju šuma, prvi nacrt je na<br />

javnoj raspravi,<br />

– certifikacija šuma po FSC sustavu je pri kraju,<br />

– FOPER regionalni program obrazovanja kadrova u šumarstvu<br />

u području šumarske politike i <strong>gospodarenja</strong> na svim razinama,<br />

– plan na suzbijanju ne<strong>za</strong>konitih aktivnosti u području kako šumarstva<br />

tako i drvne industrije,<br />

– u pripremi je i izrada monitoringa <strong>za</strong> praćenje zdravstvenog stanja<br />

šuma u BiH i dr. ■<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 29

mala enciklopedija šumarstva<br />

GRMOVI<br />

Mlječike (Euphorbia)<br />

Božićna zvijezda ‒ ukras naših domova tijekom božićnih blagdana<br />

Rod mlječika (Euphorbia) je vrlo opsežan rod zeleni, polugrmova<br />

i grmova iz porodice mlječika (Euphorbiaceae) i<br />

jedan od najvećih i najsloženijih rodova vaskularnih biljaka<br />

u svijetu. Obuhvaća približno 2100 vrsta iz četrdesetak<br />

grupa, pretežito u umjereno tropskim i suptropskim područjima. U<br />

Europi je poznato tek nešto više od stotinu različitih vrsta, uglavnom<br />

zeljastih, a u Hrvatskoj tek njih pedesetak, najčešće ruderalno - korovnih<br />

(uz naselja, među ruševinama i otpacima). U Sredozemlju i<br />

našoj državi raste samo na području Primorja i na otocima desetak<br />

odrvenjelih grmova i polugrmića. Zajednička značajka mlječika je<br />

da u svim dijelovima biljke postoji mliječni sok koji je manje ili više<br />

otrovan i vrlo složenoga sastava (otrovni alkaloidi, gume, kaučuk,<br />

masti, smole i dr.). Stabljika je kod mlječika umjerenoga područja<br />

na vrhu razgranjena, listovi jednostavni, a cvjetovi jednospolni,<br />

pretežito pravilni. Oblikuju skupine (cijatije) koje su sastavljene od<br />

jednoga središnjeg ženskoga cvijeta, okruženog s mnoštvom jednostavnih<br />

cvjetova. Na rubu <strong>za</strong>jedničkoga vrčastog ovoja nalaze se 4<br />

polumjesečaste, medonosne žlijezde. Plod je uglavnom suhi trodijelni<br />

tobolac.<br />

Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides)<br />

je 3 – 6 m visok i širok grm mekanih<br />

i šibolikih grana koji raste u zemljama<br />

oko Sredozemnoga mora, kao rijetka biljka<br />

stenomediteranske vegetacijske zone. Grana<br />

se viličasto, kora je smeđe do crvenosmeđe<br />

boje, a sadrži kao i grančice znatnu<br />

količinu mliječnoga soka. Korijenski sustav<br />

je dobro razvijen, prodire duboko u pukotine<br />

vapnenačkih stijena. Listovi su jednostavni,<br />

naizmjenični, pri vrhu izbojka gusto<br />

U Hrvatskoj raste samo na području<br />

Primorja i na otocima desetak<br />

odrvenjelih grmova i polugrmića ovoga<br />

vrlo opsežnog roda, a nekoliko zeljastih<br />

vrsta javlja se u mezofilnim grabovo –<br />

bukovim i hrastovim šumama<br />

zbijeni, linearno kopljasti, tupog ili šiljastog vrha, klinaste osnove,<br />

cijeloga ruba, sjedeći. Dugi su 3-6,5 cm, široki 5-10 mm. Na licu i<br />

naličju su svijetlozeleni ili plavkastosivi, goli, a prije otpadanja ljubičastocrvene<br />

boje. Cvjetovi su u skupinama cijatijama, a središnji<br />

ženski cvijet opkoljen je s 10 ili više izrazito jednostavnih muških<br />

cvjetova sa po jednim prašnikom u vrčastom cvjetištu. Vrat tučka je<br />

iscijepan ili razdijeljen na tri dijela. Cvatnja je od kasne jeseni pa čak<br />

do svibnja. Plod tobolac ima 2 – 6 ovalnih, tamnih i glatkih sjemenki,<br />

neznatno je spljošten i gladak. Ova vrsta <strong>za</strong> naše zemljopisne i<br />

klimatske prilike pokazuje iznimno <strong>za</strong>nimljiv fenomen. Naime, lista<br />

početkom jeseni, cvate zimi, u proljeće i tijekom ljetne suše odbacuje<br />

lišće, a <strong>za</strong> jesenskih kiša ponovno prolista.<br />

U pukotinama vapnenačkih stijena – Drvenasta mlječika karakteristična<br />

je vrsta vazdazelenih šuma, odnosno makija masline i<br />

rogača (Oleo-Ceratonion). U nas kao vrlo dekorativna biljka raste<br />

u južnom Hrvatskom primorju, na otocima Ižu i Dugom otoku,<br />

Kornatu, Korčuli, Palagruži, Visu, na poluotoku Pelješcu, na otočju<br />

dubrovačkog arhipelaga. Stanište joj je na vrletnim i strmim obroncima,<br />

pretežito južne ekspozicije, na skeletnoj i kamenitoj podlozi,<br />

u pukotinama uspravnih i koso položenih<br />

vapnenačkih stijena koje se izdižu iznad<br />

mora. Većinom je ograničena na otvorene<br />

olujne obale koje su pod naletom pučinskoga<br />

juga i posolice na nadmorskoj visini<br />

od 3 do 90 m. Prema Crvenoj knjizi<br />

biljnih vrsta Republike <strong>Hrvatske</strong> rijetka je<br />

vrsta hrvatske flore.<br />

Bodljikava mlječika, kapuc, ježin<br />

(Euphorbia spinosa) je gusto razgranat i<br />

bodljikav polugrmić koji se javlja u gari-<br />

30 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Tekst: Ivica Tomić ■ Foto: Arhiva

Primorska mlječika je endemski polugrmić<br />

istočnojadranske obale i otočja, od Kvarnera<br />

do Boke Kotorske, otporan na jake vjetrove i<br />

obalnu posolicu<br />

Brdska mlječika<br />

Primorska mlječika ‒ na primorskim stijenama izloženim buri<br />

Zajednička značajka mlječika je da u svim<br />

dijelovima biljke postoji mliječni sok koji je manje<br />

ili više otrovan i vrlo složenoga sastava<br />

zima, submediteranskim kamenjarama i šumi dalmatinskoga crnog<br />

bora. Listovi su joj jednostavni, kopljasti, šiljastoga vrha, klinaste<br />

osnove, cijeloga ruba, sjedeći. Dugi su 5-15 mm, široki 2-6 mm. S<br />

gornje i donje strane su zelene do plavkastozelene boje, goli, perasto<br />

mrežaste nervature. U Jadranskome primorju je jedina bodljikava<br />

mlječika tipa ježinastih tragantida. U nas raste kao otporni polugrmić<br />

na izloženim kamenjarama reda Scorzonero – Chrysopogonetalia,<br />

pretežito u Dalmaciji i Hercegovini, te dalje u <strong>za</strong>padnome<br />

Sredozemlju.<br />

Kao rijetka vrsta hrvatske flore i vrlo dekorativna<br />

biljka, drvenasta mlječika raste na vrletnim i<br />

strmim obroncima, u pukotinama uspravnih i<br />

koso položenih vapnenačkih stijena koje se izdižu<br />

iznad mora<br />

Mlječike Dinarskoga krasa – Na sušnim olujnim burištima Dinarskoga<br />

krasa pridolazi nekoliko najotpornijih polugrmastih vrsta.<br />

Primorska mlječika (Euphorbia fragifera) je endemski polugrmić<br />

istočnojadranske obale i otočja, od Kvarnera do Boke Kotorske. Otporna<br />

je na jake vjetrove i obalnu posolicu. Pretežito je ograničena<br />

na burne primorske stijene i olujne kamene otočiće. Na ovim staništima<br />

rastu i E. saxatilis, E. pithyusa i E. wulfenii.<br />

Kranjska mlječika u Hrvatskoj se javlja u brdskoj<br />

bukovoj šumi s mrtvom koprivom, a u osobito<br />

bujnome sloju prizemnoga rašća posebno se ističe<br />

kao specifična vrsta ilirskih bukovih šuma<br />

U mezofilnim grabovo – bukovim i hrastovim šumama raste<br />

kranjska mlječika (Euphorbia carniolica). U Hrvatskoj se javlja u<br />

brdskoj bukovoj šumi s mrtvom koprivom (Lamio orvale – Fagetum<br />

sylvaticae). U osobito bujnome sloju prizemnoga rašća posebno<br />

se ističe kao specifična vrsta ilirskih bukovih šuma. U navedenim<br />

šumama rastu i rozetasta mlječika (E. amygdaloides) i brdska mlječika<br />

(E.dulcis).<br />

Ukrasne mlječike – U južnoj Europi se kao ukrasne biljke uzgajaju<br />

božićna zvijezda (Euphorbia pulcherima), lisnata mlječika, ukras<br />

svih domova <strong>za</strong> vrijeme božićnih blagdana, i neke druge, porijeklom<br />

iz Meksika. Među grmolikim, uglavnom bodljikavim ukrasnim<br />

mlječikama uzgaja se Kristov trn (E.milii), a najljepša od svih je kuglasta<br />

mlječika (E.obesa) koja se kao biljka suhih staništa (sukulent)<br />

uzgaja vrlo slično kao i kaktus. ■<br />

Cvijet drvenaste mlječike ‒ s jednim prašnikom<br />

u vrčastom cvjetištu<br />

Bodljikava mlječika je gusto razgranat<br />

bodljikav polugrmić koji se javlja u garizima,<br />

submediteranskim kamenjarama i šumi<br />

dalmatinskoga crnog bora.<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 31

uzgajanje šuma<br />

SORINJ<br />

Nekad golet, danas šuma<br />

Ogulinski šumar Dragutin Lasman<br />

neizmjerno nas je <strong>za</strong>dužio<br />

člankom u Šumarskom<br />

listu u kojem opisuje stanje<br />

rapskih šuma i organi<strong>za</strong>cije šumarstva na<br />

Rabu davne 1906. godine. Tako iz članka<br />

možemo pročitati i dio teksta koji se odnosi<br />

na ostatke <strong>šume</strong> Sorinj: „Šuma Sorinj u<br />

starosti 10 do 40 godina, koja je položajem<br />

nješto nagnuta prema sjevero<strong>za</strong>padnoj strani,<br />

a znatno strmija na jugo<strong>za</strong>padnoj strani,<br />

uređena je prema moru kao srednja (sitna)<br />

šuma sa 15 godišnjom ophodnjom <strong>za</strong> podstojno,<br />

a 30 godišnjom <strong>za</strong> nadstojno drveće.<br />

Podređene vrsti neima. Vrlo krasno napreduje<br />

i pomlađuje se sama naravnim načinom.<br />

Pošto čistinah neima, odpada umjetno<br />

pošumljavanje i predhodno se neće saditi<br />

ni crnogorica.“<br />

Budućnost Sorinja kao <strong>šume</strong> koja se lijepo pomlađuje ipak se nije<br />

obistinila pa Šimičićev opis iste <strong>šume</strong> iz 1987. godine nije nimalo optimističan:<br />

„Na poluotoku Sorinj potpuno je <strong>za</strong>vršen proces devastacije<br />

i pustošenja šuma i šumskog zemljišta u korist golog krša. Ukupna<br />

površina poluotoka Sorinj iznosi 748 ha. Prema pokazivanjima starih<br />

žitelja Lopara (Belić 1975.) na Sorinju je prije 80 godina bilo još oko<br />

60 ha stare visoke <strong>šume</strong> hrasta crnike i oko 160 ha niske <strong>šume</strong> panjače<br />

crnike, te debele naslage šumskog tla i crvenice na većem dijelu tada<br />

još šumskog predjela Sorinj. Danas tih šuma i naslaga plodnog tla više<br />

nema na Sorinju, ostalo je samo nešto tla u škrapama i pukotinama<br />

kamenjare. Na <strong>za</strong>padnim padinama predjela Sorinj, u <strong>za</strong>vjetrini bure<br />

U kontekstu najnovijih događaja<br />

ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> nacrt Zakona o<br />

poljoprivrednom zemljištu te iz<br />

godine u godinu sve „tanja“ sredstva<br />

OKFŠ-a, donosimo priču o uspješnom<br />

podi<strong>za</strong>nju novih šumskih površina na<br />

otoku Rabu. Iako je otok Rab jedan<br />

od šumovitijih jadranskih otoka,<br />

svaka nova šumska površina obogaćuje<br />

vegetacijsku i krajobraznu raznolikost te<br />

time posredno doprinosi razvoju glavne<br />

gospodarske grane otoka – turizma.<br />

na izrazito strmoj kamenjari, <strong>za</strong>držalo se još<br />

oko 120 hektara makije i gariga.“<br />

Početkom devedesetih godina prošlog<br />

stoljeća šuma na Sorinju, koju spominju<br />

Lasman i Šimičić, bila je svedena na površinu<br />

od svega 26 ha. Stotinjak godina stara<br />

panjača sa stablima jako lošeg zdravstvenog<br />

stanja u kojoj zbog brsta ovaca nije bilo prirodnog<br />

pomlađivanja nije imala nikakvu<br />

budućnost te je prijetilo da, kad stara stabla<br />

crnike propadnu, potpuno nestane. U<br />

toj šumi nije bilo ni traga debelih naslaga<br />

zemlje koju spominje Šimičić. Klimatski<br />

uvjeti u kombinaciji s ekstenzivnim ovčarstvom<br />

uvjetovali su eroziju kojom je tlo<br />

postupno nestalo. Ostali dio Sorinja bio je<br />

u stadiju gariga sa rijetkim grmovima drače<br />

(Paliurus spina-christi), gluhačuše (Juniperus<br />

phoenicea) i šmrike (J. oxycedrus).<br />

Takvo su stanje na Sorinju <strong>za</strong>tekli djelatnici Hrvatskih šuma kada<br />

su ne tako davne 1994. godine odlučili ponovo podići šumu. Uz uvjete<br />

kao što su: vrlo kamenito tlo sa jako malo zemlje, sjeverna ekspozicija<br />

i direktna izloženost buri i posolici te prisutnost velikog broja ovaca,<br />

<strong>za</strong>datak se činio gotovo nemoguć. Istina, pošumljavanja na <strong>za</strong>htjevnim<br />

terenima je na Rabu već bilo, no nigdje teren nije bio ovoliko nepovoljan,<br />

a klimatski ekstremi naglašeni.<br />

Prije svega, valjalo je sagraditi cestu kojom će se omogućiti pristup<br />

ovom do tada divljem predjelu. Stoga je izgrađena cesta duljine 2,2 km<br />

od deponija prema rtu sv. Nikole. Zatim je podignuta ograda kojom<br />

je ograđen sjevero<strong>za</strong>padni dio poluotoka sa kojeg su potom istjerane<br />

32 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Tekst: Boris Belamarić ■ Foto: M. Šimičić

ovce. Zabrana pašarenja bio je prvi korak prema podi<strong>za</strong>nju nove <strong>šume</strong>,<br />

jer već se iduće godine mogla vidjeti razlika između travom obraslog<br />

ograđenog dijela i brstom ogoljenog kamenjara gdje su još pasle ovce.<br />

Kod izbora vrsta <strong>za</strong> pošumljavanje nije se puno dvojilo. Sađene su pionirske<br />

vrste, pretežno borovi. Iako je cilj pošumljavanja na Sorinju<br />

povratak autohtone vegetacije, a to je šumska <strong>za</strong>jednica hrasta crnike<br />

i crnog jasena, on je moguć jedino osnivanjem predkulture četinjača<br />

koja će stvoriti uvjete <strong>za</strong> daljnji razvoj autohtone vegetacije. Postupak<br />

se čini kompliciran i dugotrajan, ali to je jedini način da se vrati šuma<br />

na staništa koja su izgubili svojstva šumskih. Osnivanje kultura crnike<br />

na golim terenima bilo sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena je zbog<br />

ekoloških osobina vrste nemoguć <strong>za</strong>datak. Stoga se i pribjegava osnivanju<br />

borovih kultura koje sve u konačnici trebaju jednoga dana postati<br />

autohtone <strong>šume</strong> hrasta crnike.<br />

Na Sorinju su sađene sadnice obloženog korijena (kontejnerske<br />

sadnice) alepskog, brucijskog, primorskog te crnog bora, <strong>za</strong>tim pinije,<br />

običnog i arizonskog čempresa, koprivića i brnistre, a sađene su i sadnice<br />

hrasta crnike. Sadilo se pomoću dvije metode: sadnjom u jame<br />

te sadnjom u brazde koje se dobiju oranjem tla posebnim plugom<br />

kojim teški strojevi u zemlji prave brazde dubine 50-70 cm te na taj<br />

način tlo <strong>za</strong>robljeno u pukotinama podižu na površinu. Budući da<br />

se brazde polažu okomito na smjer dominantnog vjetra sadnice su u<br />

njima <strong>za</strong>štićene od vjetra, a potom i od isušivanja jer se u brazdama<br />

<strong>za</strong>država vlaga. Na Rabu, ali i drugdje na Jadranu, se metoda sadnje u<br />

brazde poka<strong>za</strong>la boljom nego sadnja u jame, tako da je većina <strong>šume</strong> na<br />

Sorinju osnovana upravo ovom metodom.<br />

Gore opisane tehnike pošumljavanja te izbor vrsta su otprije poznati<br />

šumarima te tu nije bilo dvojbe. Ono što je šumare iznenadilo (a<br />

pritom mislim ne samo na operativce nego i na znanstvenike koji su<br />

sudjelovali u ovom projektu) jest velik postotak preživljavanja sadnica<br />

unatoč lošem terenu i ekstremnim uvjetima. Preživljavanje sadnica<br />

bilo je na pojedinim lokalitetima i preko 90 %!<br />

U periodu od 1994. do 1999. podignuta je glavnina kultura na<br />

Sorinju. Zadnji <strong>za</strong>hvat pošumljavanja na Sorinju, 2008. godine, obuhvatio<br />

je podi<strong>za</strong>nje 3 ha kulture alepskog bora neposredno uz deponij.<br />

Pošumljavanje je vršeno u fa<strong>za</strong>ma te danas ondje imamo 80 ha<br />

primorskog te 4 ha kulture alepskog bora. Pored toga stara crnikina<br />

sastojina, u kojoj su također unošene sadnice borova, se također počela<br />

obnavljati upravo <strong>za</strong>hvaljujući uklanjanju negativnog utjecaja ovaca.<br />

Pored borova, na dijelu površine rastu i stabalca crnike koja je iznikla<br />

iz žira koji je sađen u brazde <strong>za</strong>jedno s borovima.<br />

Borova kultura na Sorinju predstavlja ogledni primjer uspješnog<br />

pošumljavanja u Hrvatskoj te su je do sada posjetile brojne<br />

grupe šumara iz zemlje i inozemstva. Pritom se često ponavlja pitanje<br />

svrhe podi<strong>za</strong>nja ovakvih šuma te pitanje isplativosti investicije<br />

jer uložena sredstva daleko premašuju vrijednost drvne građe koja<br />

će se nakon 60 godina moći dobiti. No, kao što sam već naglasio,<br />

cilj pošumljavanja Sorinja je prije svega ozeleniti kamenjar te postupno<br />

vratiti autohtonu crnikinu šumu na lokalitet gdje je nekada<br />

postojala šuma. Podignuta šuma ima općekorisnu, turističku,<br />

rekreativnu, estetsku i ekološku namjenu te pridonosi krajobraznoj<br />

raznolikosti i ljepoti otoka Raba koji svoj turistički razvitak<br />

dobrim dijelom duguje upravo svojim šumama. Nekada goli, nepristupačni<br />

kamenjar postao je potencijalno <strong>za</strong>nimljiv turistima,<br />

šetačima, a i lokalnom stanovništvu od kojeg većina odobrava<br />

osnivanje nove zelene površine. Zeleni Sorinj postao je <strong>za</strong>nimljiv i<br />

lokalnoj samoupravi pa je tako općina Lopar u novom prostornom<br />

planu predvidjela, na području koje graniči sa novopodignutim<br />

borovim kulturama, sportsko-rekreacijsku zonu – <strong>za</strong>bavni park.<br />

A ima li mjesta na Sorinju <strong>za</strong> ovce? Naravno da ima. Za potrebe<br />

pošumljavanja ograđena je tek trećina površine poluotoka, dok je<br />

ostali dio ostao slobodan <strong>za</strong> pašarenje.<br />

U osnivanje te na održavanje (izvođenje šumsko-uzgojnih radova<br />

te radova <strong>za</strong>štite šuma) borove kulture na Sorinju uložen je do danas<br />

velik trud i novac. Na pošumljavanju Sorinja sudjelovali su osim djelatnika<br />

Hrvatskih šuma i lovci te brojni mještani otoka Raba <strong>za</strong>hvaljujući<br />

kojima, dolazeći s mora ili kopna, danas možemo prošetati novom<br />

šumom te uživati u vizurama <strong>šume</strong>, kamena i mora. Za vrućeg ljetnog<br />

dana možemo sjesti u hladovinu, danas već 20-ak godina stare <strong>šume</strong>,<br />

te pokušati odgovoriti na pitanje: Isplati li se sve to? ■<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 33

povijest šumarstva<br />

TRANSPORT<br />

Primjena propisa kod<br />

izvlačenja, prijevo<strong>za</strong> i<br />

utovara drva<br />

Nastavno na temu Zaštitni propisi kod<br />

iskorištavanja šuma iz 1924. o kojoj<br />

smo pisali u časopisu <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>,<br />

broj 187/188., ovom prigodom osvrnut<br />

ćemo se na propise ve<strong>za</strong>ne uz izvlačenje,<br />

utovar i prijevoz drvnih sortimenata.<br />

Pri tome su se uz kola koristile i žičare,<br />

vodeni tokovi, riže, točila i sl. Izvornik<br />

nam je Zakon o šumama iz 1929.<br />

unutar kojeg je otisnut kao posebni<br />

dodatak Pravilnik <strong>za</strong> industriju drveta.<br />

Ovom prigodom osvrnut ćemo<br />

se na samo neke od važnijih i<br />

<strong>za</strong>nimljivijih odredbi spomenutog<br />

Pravilnika. Upotrijebljena<br />

prijevozna sredstva treba s vremena<br />

na vrijeme, posebice poslije težeg opterećenja,<br />

ispitati. Veći broj kola koja <strong>za</strong>jednički<br />

putuju treba snabdjeti najmanje jednom<br />

di<strong>za</strong>licom, dobrim sustavom kočenja, te<br />

jednom svjetiljkom koja se neće ugasiti pri<br />

jačem vjetru.<br />

Prijevoznu službu čini iskusno stručno<br />

osoblje. Za prijevoz stabala dužih od devet<br />

metara uz vo<strong>za</strong>ča treba biti prisutan i kočničar<br />

koji će nadzirati kočenje u slučaju potrebe.<br />

Kočenje kola nikad se ne vrši <strong>za</strong> vrijeme<br />

vožnje, već prije dolaska na strminu, vo<strong>za</strong>č i<br />

kočničar pri tome ne smiju sjediti na kolima<br />

već ići uz njih.<br />

Utovar prijevoznih sredstava vrši se ravnomjernom podjelom opterećenja<br />

i samo do visine odmjerene, širinom kolosijeka ili puta. Okrugla<br />

stabla uvijek moraju biti okrenuta debljim krajem u pravcu vožnje.<br />

Prije svakog utovara mora se izvršiti ispitivanje ispravnosti prijevoznog<br />

sredstva i izvršiti <strong>za</strong>mjena neispravnih dijelova.<br />

Što se tiče prijenosa drva vodenim putom tu se koriste vodena<br />

i suhe riže (oluci). Prije ubacivanja drva u oluk otvor <strong>za</strong> ubacivanje<br />

mora biti osiguran posebnim pregradama koje se otvaraju i <strong>za</strong>tvaraju,<br />

po potrebi, ne stihijski. U slučaju da je proces rada koji <strong>za</strong>htijeva<br />

korištenje stovarišta ispod i iznad oluka, početak rada treba objaviti<br />

glasanjem. Svrha glasanja je da se izbjegne opasnost <strong>za</strong> radnike koji<br />

rade na donjem stovarištu.<br />

Trupci se moraju spuštati po drvenom oluku pojedinačno. U slučaju<br />

da se stablo <strong>za</strong>glavi treba obustaviti daljnji rad, uz oslobađanje<br />

trupaca.<br />

Sve vodene objekte, brane, propuste, rešetke i sl. treba prije transporta,<br />

provjeriti s obzirom na izdržljivost. Vodene objekte na kojima<br />

se radi treba održavati u dobrom stanju, osigurati ih sigurnim prilazima,<br />

po tlu i na ogradama. Da se izbjegne<br />

<strong>za</strong>glavljenost trupca korita treba obložiti, a<br />

stupove mostova ojačati odbojnicima.<br />

Pri kotrljanju stabla i drva u vodeno<br />

korito (potok ili rijeku) radnici se moraju<br />

maknuti na stranu da ne bi bili <strong>za</strong>hvaćeni,<br />

odnosno ozlijeđeni.<br />

U ovom Pravilniku neke odredbe odnose<br />

se i na utovar i istovar drvnih sortimenata.<br />

Pri utovaru radnicima se preporučuje<br />

posebna obuća, nošenje klinastih željeznih<br />

papuča ili cipela omotanih krpama, da bi<br />

se spriječilo kli<strong>za</strong>nje. Radi sigurnosti radnici<br />

moraju stajati s gornje strane ili sa strane<br />

trupaca koji se tovare. Sprave i alati (poluge,<br />

capini, sjekire, vitla, lanci i konop) moraju<br />

se prije upotrebe ispitati sukladno važećim propisima.<br />

Stabla na hrpi treba poduprijeti drvenim klinom, ponekad ciglom<br />

ili kamenom da se ne bi srušila. Ponekad se preporučuje učvršćivanje<br />

konopcem, lancima, spojnicama ili žicom postavljenom ukoso prema<br />

Ručni utovar trupaca<br />

34 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše, Arhiva

Prijenos trupaca žičarom<br />

ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA<br />

Kod utovara i istovara trupaca treba uvijek držati<br />

u pripravnosti i u ispravnom stanju podesne<br />

di<strong>za</strong>lice, vitla i poluge.<br />

Novi<br />

udžbenik<br />

<strong>za</strong><br />

stručnjake<br />

i studente<br />

U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva<br />

održana je promocija knjige prof. dr. sc. Jose<br />

Vukelića pod nazivom „Šumska vegetacija<br />

<strong>Hrvatske</strong>“. Vrijedno je to djelo koje će<br />

umnogome pomoći studentima Šumarskog<br />

fakulteta te odlična stručna podloga<br />

stručnjacima koji se bave <strong>za</strong>štitom prirode.<br />

Tekst ■ foto: Goran Vincenc<br />

publikacije<br />

„nahrpanim“ stablima na odstojanju od dva do tri metra. Stabla koja<br />

su <strong>za</strong>metena snijegom prije početaka utovara ili istovara treba dobro<br />

očistiti od snijega.<br />

Kod utovara i istovara trupaca treba uvijek držati u pripravnosti i u<br />

ispravnom stanju podesne di<strong>za</strong>lice, vitla i poluge.<br />

Za vrijeme istovara prijevoznih sredstava treba tegleću stoku ispregnuti,<br />

a kočnice pritegnuti. Radnici moraju pri tome stajati sa strane<br />

ili po<strong>za</strong>di trupca koji se istovaruje, da ne bi bili povrijeđeni.<br />

Stovarišta moraju biti dovoljno prostrana, da se stabla, daske, trupci,<br />

ogrjev mogu nesmetano složiti kako po dužini tako i po visini. Tre-<br />

Utovar prijevoznih sredstava vrši se<br />

ravnomjernom podjelom opterećenja i samo do<br />

visine odmjerene, širinom kolosijeka ili puta.<br />

ba ih složiti tako da ne dolazi do kotrljanja, ispadanja zbog vlastite<br />

težine ili uslijed pojave požara. Trupci se slažu do visine od 2,5 m,<br />

između njih treba pustiti prolaz od jednog metra, kod trupaca složenih<br />

na visini višoj od 2,5 metra razmaci između njih moraju biti do<br />

dva metra. Stovarišta ne smije biti na strmom terenu. Kod nagnutih<br />

zemljišta treba predvidjeti odvodnju i jednu rešetkastu polugu koja će<br />

osiguravati horizontalno slaganje drva.<br />

U Pravilniku se navodi i niz drugih mjera ve<strong>za</strong>nih uz gore spomenute<br />

radove, odabrali smo samo neke od važnijih odredbi. ■<br />

Uvodne riječi održao je dekan Šumarskog fakulteta<br />

prof. dr. sc. Milan Oršanić, koji je naglasio kako je<br />

ova knjiga pravi sveučilišni udžbenik kakvih manjka<br />

i na fakultetu i na sveučilištu, istaknuvši da mu je<br />

izuzetna čast što je knjiga izdana pod logom Šumarskog fakulteta.<br />

Dekan je pohvalio dosadašnji rad i izdanja prof. Vukelića nadodavši<br />

kako rezultati anketa koje se provode svake dvije godine<br />

govore o kvaliteti predavanja prof. Vukelića. Brojnim uzvanicima<br />

obratili su se i recenzenti, prof. dr. sc. Dario Baričević sa Šumarskog<br />

fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Boštjan Surina sa ljubljanskog<br />

sveučilišta te Jasminka Radović, dipl. ing. iz Državnog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong><br />

<strong>za</strong>štitu prirode. Prof. Baričević naglasio je kako je knjiga prilagođena<br />

Bolonjskom procesu studiranja te kako je tradicija izdavanja<br />

kvalitetnih knjiga iz područja fitocenologije nastavljena.<br />

- Ponosim se što i dan danas učim od profesora Vukelića – ponosno<br />

je istakao Baričević<br />

Boštjan Surina rekao<br />

je da je izuzetno počašćen<br />

što je dobio ulogu recenzenta<br />

te potvrdio veliki<br />

značaj ove knjige, ne samo<br />

<strong>za</strong> Hrvatsku već i šire.<br />

- U Vukelićevoj knjizi<br />

možemo pronaći veliki<br />

broj citata iz istraživačkih<br />

radova koje je bilo jako<br />

Prof. dr. sc. Joso Vukelić<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 35

LJUPČAC<br />

Dosadašnja izdanja profesora Vukelića<br />

teško pronaći. Možemo reći da će se od danas na području fitocenologije<br />

brojati dani prije i nakon Vukelića – rekao je Surina.<br />

Gđa Radović je istakla dugogodišnju suradnju sa profesorom<br />

Vukelićem te naglasila kako ova, kao i tri njegove prethodne knjige<br />

predstavljaju stručnu podlogu na području <strong>za</strong>štite prirode, pogotovo<br />

šumskih ekosustava.<br />

Lijek <strong>za</strong><br />

mnoge bolesti<br />

Ljupčac (Levesticum officinale L.) pripada obitelji<br />

štitarki, poznat je i po imenima ljubčec, lustik i<br />

miloduh. Domovina mu je južna Europa, ali se<br />

<strong>za</strong>hvaljujući monasima proširio cijelom Europom.<br />

Plinije i Dioskurid preporučivali su ga kao biljku <strong>za</strong><br />

želudac, sveta Hildegard kao lijek <strong>za</strong> kašalj, dok ga<br />

je Karlo Veliki uzgajao u svojim vrtovima.<br />

ŠTUKA<br />

Balet na vodi<br />

Puna velika dvorana HŠD-a<br />

Iako je u stvari riba <strong>za</strong> cijelu godinu, kod većine<br />

sportskih ribolovaca, nekako se uvriježilo,<br />

da sezona ribolova na štuku počinje s prvim<br />

jesenskim danima. Dakle sada, krajem godine,<br />

kada se nad vode nadviju prve magle, kada prvi<br />

mrazevi <strong>za</strong>bijele obale ranim jutrom...<br />

Na kraju je knjigu predstavio i sam autor naglasivši kako je<br />

pišući knjigu uvažavao radove prijašnjih, kako hrvatskih tako i<br />

radove slovenskih, mađarskih i austrijskih kolega, te se <strong>za</strong>hvalio<br />

svim recenzentima, suradnicima, kolegama, lektorima i studentima<br />

koji su još 2002. godine počeli raditi brojna mjerenja koja su<br />

ugrađena u ovaj udžbenik. Knjiga sadrži 556 citata iz literatura<br />

raznih zemalja te preko 3400 fitocenoloških snimaka. Ujediniti<br />

sve to nije bio lagan posao, no rezultat je udžbenik koji osim<br />

šumarskih stručnjaka i studenata može biti od koristi i srodnim<br />

fakultetima i studijima.<br />

Za kraj, prof. Vukelić je najavio novo izdanje koje priprema sa<br />

kolegicom Irenom Šapić, a tema će biti fitocenološke <strong>za</strong>jednice<br />

Plitvičkih jezera. ■<br />

Štuka je grabežljivac koji se hrani cijele godine, ali razloga <strong>za</strong><br />

vjerovanje da tek u ovo doba godine (krajem godine) počinje<br />

puna sezona na ovu ribu ima nekoliko. Dva su najvažnija.<br />

Prvo, štuka osjeća da dolazi zima i vrijeme kada će na raspolaganju<br />

imati manje, malo, pa i nimalo hrane, pa se počinje intenzivno<br />

hraniti i tako stvarati <strong>za</strong>lihe u tijelu <strong>za</strong> lakše preživljavanje posnih dana.<br />

Drugo, sa <strong>za</strong>hlađenjem vode, sitna riba – štukina hrana, povlači se i<br />

sve je ima manje u vodi, pa mamci ribolovaca (kederi i varalice) imaju<br />

više izgleda da se štuka lakše i prije <strong>za</strong>leti na njih. I treće, vegetacija<br />

dolaskom zime i hladnijih dana pada na dno i omogućuje ribolovcima<br />

lakše pretraživanje vode i ribolov.<br />

Štuka je lako prepoznatljiva riba i ne treba je posebno opisivati.<br />

Zovu je i riječnim vukom. Napada u stvari sve što se miče kada se<br />

36 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Opis biljke: biljka je koja naraste i do dva metra visine.<br />

Stabljika je cjevasta i okrugla, u gornjem dijelu<br />

razgranata. Donji listovi smješteni su na dugoj peteljci,<br />

s gornje strane su tamnozelene boje, s donje<br />

svijetlozelene. Donji listovi su dvostruko do trostruko perasto<br />

razdijeljeni, debeli su, mesnati i veliki, smješteni su na dugoj peteljci.<br />

Gornji listovi manje su perasto razdijeljeni i smješteni su<br />

na kraćim peteljkama. Ima debeo, kratak, mesnat korijen s razgranatim<br />

korijenjem. Cvjetovi su združeni u štitasti cvat, blijedo<br />

su žute boje.<br />

Vrijeme cvatnje: cvate od svibnja do lipnja mjeseca.<br />

Miris i okus: aromatičnog je mirisa sličnog celeru, okus mu je<br />

pomalo slatkast u počecima, kasnije oštar i gorkast.<br />

Stanište: raste samo u vrtovima.<br />

Branje i prerada: korijen se vadi u proljeće, kod jednogodišnje<br />

i dvogodišnje biljke, obzirom da stariji korijen nije dobar kao<br />

lijek. Korijen se očisti, te se izre<strong>za</strong>n na manje dijelove suši na<br />

toplom i prozračnom mjestu. Osušeni korijen drži se u dobro<br />

<strong>za</strong>tvorenim posudama. Plodovi se sakupljaju u kasnu jesen kad<br />

su zreli. Listovi koji služe kao <strong>za</strong>čin sakupljaju se tijekom cijele<br />

godine, suše se kad se iskopa korijen, na posebnom, ali zračnom<br />

mjestu.<br />

Ljekovit sadržaj: sadrži puno raznih eteričnih ulja, smola, kaučuka,<br />

šećera te različitih kiselina, vitamina C, škroba. Listovi sadrže<br />

dodatne gorke tvari…<br />

Ljekovito djelovanje:<br />

– kod bolesti želuca i crijeva (kod nadutosti, kod slabe cirkulacije<br />

krvi u probavnim organima, <strong>za</strong>tvora, grčeva, slabog apetita),<br />

– bolesti mjehura i mokraćnih putova (katar mjehura, upala mokraćnih<br />

putova, pojave kamenaca u bubregu i mjehuru),<br />

– ženskih bolesti (neredovitih menstruacija kao i kupki kojima<br />

Štuka (Esox lucius)<br />

hrani, pa i ribe i životinje veće od sebe. Tvrdi se da je među ribama<br />

najproždrljivija. Osim riba, žaba, miševa i sličnih životinja, ona lovi i<br />

manje patke i guske. Stari alasi s Dunava u Srijemu pričali su da se znalo<br />

dogoditi da štuka i dijete odvuče pod vodu. U Rusiji je <strong>za</strong>bilježen<br />

slučaj da je jednog četverogodišnjeg seoskog dječaka štuka uhvatila <strong>za</strong><br />

nogu i odvukla pod vodu. U mnogim zemljama ribari vjeruju da je<br />

staru štuku opsjeo vrag i da ona onda napada ljude. Ta je bajka nastala<br />

<strong>za</strong>to što se nekada vjerovalo da postoje štuke – metu<strong>za</strong>lemi koje mogu<br />

živjeti preko 200 godina. Moderna znanost tvrdi da je životni vijek<br />

štuke oko 30 godina.<br />

Narod u Posavini vjeruje da se u glavi štuke nalazi cijela muka Isusova:<br />

šiba kojom su tukli i šibali Isusa, koplje kojim je proboden, čavli<br />

kojim su mu pribili ruke i noge na križ, čekić, kruna... Naime, kada<br />

je Isus umirao na križu sve su ribe mirovale, samo se štuka prćakala i<br />

lovila ribe. Zato ju je Isus kaznio i stavio joj u glavu sve te stvari kojima<br />

je mučen. U štukinoj glavi se zbilja nalaze kosti koje sliče na sve<br />

navedene stvari.<br />

Štuka može narasti i preko 20 kg težine. Godine 1986. u Kupi<br />

je Marijan Pelc ulovio štuku tešku 19,30 kg i dugu 128 cm. To je<br />

hrvatski rekord svih vremena. Rekord po Veleulovu – zlatnoj udici<br />

<strong>Hrvatske</strong> drži Tomislav Tominac koji je 2009. na Vemeljskom dunav-<br />

jačamo ženske organe),<br />

– bolesti štitnjače (kod poremećaja rada štitnjače ili kod<br />

oteklina na vratu),<br />

– kod kroničnih srčanih bolesti te <strong>za</strong> jačanje srca,<br />

– kod nervne slabosti ili nadraženosti,<br />

– <strong>za</strong> liječenje gihta i kašlja,<br />

– liječenja starih <strong>za</strong>gnojenih rana i sl.<br />

Čaj: uzima se jedna čajna žličica usitnjenog svježeg<br />

korijena ili jedna čajna žličica suhog korijena, prelije se<br />

sa 2 dl vruće vode. Poklopi se, pusti se odstajati pola<br />

sata te se tako pripravljen čaj procijedi. Pije se dvije do<br />

tri šalice čaja na dan, svako malo po gutljaj.<br />

Ekstrakt od korijena: dva grama usitnjenog korijena<br />

moči se 24 sata te se procijedi. Pije se dva do tri puta na<br />

dan po jedan dl.<br />

Rakija od korijena: 200 grama sitno naribanog korijena<br />

moči se dva tjedna u rakiji te se procijedi. Uzima<br />

se po jedna rakijska čašica kod želučanih grčeva, grčeva<br />

u crijevima, slabe probave i slabog apetita.<br />

Tinktura vinska: 3 grama usitnjenog korijena moči<br />

se desetak dana u vinu te se procijedi. Uzima se dvije<br />

do tri čašice na dan kao diuretik, digestiv i depurativ.<br />

Ljupčac se češće koristi kao <strong>za</strong>čin u kulinarstvu, nego<br />

li u ljekovite svrhe. Posebno je dobar i cijenjen <strong>za</strong>čin<br />

mesnim juhama, umacima, raguima i roladama. Mladi<br />

listovi koriste se kao <strong>za</strong>čin salatama i povrću. Ako se list<br />

kuha u vinskom octu <strong>za</strong>jedno s medom te se grgljanjem<br />

ispire grlo, pomaže kod upale grla.<br />

Kontraindikacije: ako se uzima u propisanim do<strong>za</strong>ma<br />

neće biti nikakvih problema. Ne bi ga trebale uzimati<br />

trudnice jer povećava prokrvljenost u trbuhu, a to<br />

nije dobro <strong>za</strong> to stanje. ■<br />

cu ulovio štuku tešku 17 kg i dugu 123 cm.<br />

Štuku ribiči najčešće love živim mamcima – živim ribicama<br />

– kederima, ali i umjetnim mamcima varalicama. U ribolovu<br />

kederima ribolovci sada najviše koriste tzv. balerinu<br />

i to balerinu sa slobodnim plovkom. Za ribolov slobodnim<br />

plovkom sistem se slaže tako da se na osnovni najlon prvo<br />

navuče (sveže) graničnik kojim se kontrolira dubina do koje<br />

će plovak puštati mamac da ide pod vodu. Zatim se navuče<br />

plovak, pa olovo i na kraju (kao predvez) sajlica s trokukom<br />

ili dvokukom udicom. Slobodna balerina omogućuje mamcu<br />

– kederu slobodno kretanje pa se ovaj sistem koristi na<br />

čistim vodama gdje nema granja, trave i sl. gdje bi se keder<br />

mogao <strong>za</strong>vući. Drugi način, odnosno sistem ribolova štuke<br />

s kederom je tzv. paternoster sistem. On se koristi u situacijama<br />

kada se lovi na <strong>za</strong>travljenim vodama ili u blizini granja<br />

i drugih sličnih <strong>za</strong>dijeva u vodi. Sistem onemogućuje kretanje<br />

mamcu – kederu izvan zone u koju se postavi, a time<br />

i njegovo nekontrolirano <strong>za</strong>vlačenje pod granje, u travu ili<br />

sl. Paternoster sistem se montira tako da se prvo na osnovni<br />

najlon postavi fiksni plovak. Na kraj najlona se montira<br />

olovo (može i teže od nosivosti plovka), a sa strane (kao brk)<br />

predvez – čelična sajlica s udicom dvokukom ili trokukom<br />

na koju se postavlja keder.<br />

U oba slučaja „štukarica“ se može postaviti na klasični<br />

štap direktaš (bez role), ali je efikasniji ribolov s jačim štapom<br />

(teleskopom ili štek) i rolom većeg kapaciteta kalema,<br />

kojima se bolje, lakše i preciznije može plasirati mamac na<br />

željeno mjesto, a potom kontrirati, <strong>za</strong>moriti i savladati i velika<br />

štuka. ■<br />

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: Arhiva<br />

ljekovito bilje<br />

Tekst: Siniša Slavinić ■ Foto: Arhiva<br />

ribolov<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 37

Tekst: Ivica Tomić ■ Foto: Arhiva<br />

šumska flora<br />

Jajasti listovi i blijedožuti cvjetovi<br />

ZELJASTE BILJKE<br />

Žuti gavez (Symphytum<br />

tuberosum)<br />

Žuti gavez (Symphytum tuberosum)<br />

je zeljasta biljka iz porodice<br />

oštrolisti (Boraginaceae),<br />

rasprostranjena u sjevernome<br />

dijelu Velike Britanije, <strong>za</strong>padnoj, središnjoj<br />

i južnoj Europi i sjevernoj Ukrajini.<br />

Stabljika i listovi su prorijeđeno dlakavi, a<br />

podzemni dio stabljike (podanak, rizom)<br />

je svijetlosmeđe boje, izrazito kratak, kos<br />

ili vodoravan, mesnat, ponegdje s gomoljastim<br />

<strong>za</strong>debljanjima. Korijen je plitak i vrlo<br />

dobro razvijen. Izdanci su uspravni, pokriveni<br />

kratkim čekinjastim i uzdignutim dlačicama, u mladosti su više<br />

ili manje žljezdasti. Prizemni listovi najčešće se brzo osuše, a listovi<br />

U Hrvatskoj ova zeljasta trajnica<br />

raste u sloju prizemnoga rašća u šumi<br />

crne johe s trušljikom na čunjastim<br />

pridancima te u šumi hrasta lužnjaka<br />

i običnoga graba na ocjeditim i<br />

dovoljno svježim terenima, na tzv.<br />

povišicama ili gredama.<br />

stabljike su jajasti, s peteljkama dugim 1-7<br />

cm koje se ne spuštaju ili se neznatno spuštaju<br />

duž stabljike.<br />

Nježni blijedožuti cvjetovi – Cvjetovi<br />

su dvospolni, cjevasti, blijedožute boje<br />

(ruski su ljubičasti!), višesimetrijski (aktinomorfni),<br />

osjetljivi, nježni, dugi 12 – 16<br />

mm, na 3 – 8 mm dugim, savijenim peteljkama.<br />

Čaška je duga 5 – 8 mm, vjenčić je<br />

s međusobno sraslim laticama (sulatičan)<br />

dug 13 – 19 mm, izvana pokriven mekanim<br />

dlačicama (maljama). Cvatnja je tijekom<br />

travnja, svibnja i lipnja. Plodovi su tamnosmeđi oraščići, mrežasto<br />

naborani i fino bradavičasti. Podvrsta (subspecies) tuberosum<br />

Podvrsta<br />

‘nodosum’<br />

(Symphytum<br />

tuberosum ssp.<br />

nodosum) –<br />

Cvat s manje<br />

cvjetova<br />

U šumskoj sastojini u sloju prizemnoga rašća<br />

38 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

<strong>za</strong>stupljena je u <strong>za</strong>padnome<br />

dijelu areala ove vrste, a karakteristična<br />

je po raskošnijem<br />

cvatu (8 – 40 cvjetova), 5,5<br />

– 7,5 mm dugom vjenčiću i<br />

oko 4 mm dugim plodovima.<br />

Podvrsta nodosum, nasuprot<br />

prethodnoj, rasprostranjena je<br />

u središnjem i jugoistočnome<br />

dijelu areala, a znakovita je po<br />

siromašnijem cvatu (1 – 20<br />

cvjetova), 4,5 – 6,5 mm dugom<br />

vjenčiću s plodovima dugim<br />

2,5 – 3,5 mm.<br />

Razmnožavanje vodom i<br />

pomoću mravi – Ova biljka<br />

Dijelovi biljke je hidrohorna (razmnožavanje<br />

vodom) i mirmekohorna vrsta<br />

(mravi raznose sjemenke ili plodove). Dobro uspijeva na sunčanim<br />

položajima ili u <strong>za</strong>sjeni, samonikla je u vlažnim europskim šumama,<br />

na rubovima šuma, a raste i uz riječne obale. Prilagođena je različitim<br />

vrstama tala, najčešće raste na umjereno vlažnim hranjivim tlima,<br />

neznatno kiselim do neznatno alkalnim, od nizina do subalpskoga<br />

pojasa, a otporna je na niske zimske temperature.<br />

Žuti gavez je samonikla biljka u vlažnim<br />

europskim šumama i na rubovima šuma, a<br />

raste i uz riječne obale. Prilagođena je različitim<br />

vrstama tala, a najčešće raste na umjereno vlažnim<br />

hranjivim tlima od nizina do subalpskoga pojasa.<br />

U šumama crne johe i hrasta lužnjaka – U Hrvatskoj žuti gavez<br />

raste u sloju prizemnoga rašća u šumi crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum<br />

glutinosae), u Podravini, Podunavlju, Pokuplju te u cijelome<br />

dijelu hrvatske Posavine. Dolazi na mezofitskoj etaži (sinuziji) prizemnoga<br />

raslinja, na čunjastim pridancima (čunjevima) stabala crne<br />

johe, odnosno na tlu koje je ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> johov korijenski sustav. Na tim<br />

čunjevima rastu i bodljikava paprat, dobričica, plava kupina, paskvica<br />

i dr. te pojedini mahovi. Ovaj gavez nalazimo i u šumi hrasta lužnjaka<br />

i običnoga graba (Carpino betuli – Quercetum roboris), na ocjeditim<br />

i dovoljno svježim terenima, na tzv. povišicama ili gredama. Dolazi<br />

u sloju prizemnoga rašća <strong>za</strong>jedno s vrstama koje susrećemo u kitnjakovo-grabovoj<br />

šumi (visibaba, šafran, obična šumarica, kopitnjak, bršljan,<br />

mnogocvjetna pokosnica, šumska broćika i mnoštvo drugih).<br />

Uporaba u pučkoj medicini i pčelarstvu – Tradicionalno se lišće<br />

i korijen žutoga gave<strong>za</strong> upotrebljavaju u pučkoj medicini <strong>za</strong> brojne<br />

bolesti. Lišće se koristilo protiv manjih posjekotina i ogrebotina te je<br />

ubr<strong>za</strong>valo iscjeljenje. No, češće se koristio korijen nego nadzemni dio<br />

biljke (list). Prah suhoga korijena ne<strong>za</strong>mjenjiv je <strong>za</strong> lomove, uganuća,<br />

nagnječenja i ubode, na mjesta kojih se stavlja pomiješan s mekinjama<br />

(posijama), a sastavljen s malo vode u pogaču. S gavezom se liječe i<br />

gljivična oboljenja noktiju, no s unutarnjom uporabom korijena treba<br />

posebice biti opre<strong>za</strong>n jer je kancerogen. Vrlo je koristan <strong>za</strong> uništavanje<br />

bakterija, virusa i ameba, ali se koristi u vrlo malim količinama i ne<br />

smije se davati djeci. Prokuhani gomoljasti podzemni dijelovi pokušavali<br />

su se koristiti <strong>za</strong> prehranu. Premda nije dovoljno istraženo, čini se<br />

da je uporaba korijenja <strong>za</strong> jelo problematična, jer ono sadrži pojedine<br />

tvari izrazito fiziološkog djelovanja, a nije osobito ni ukusno. Treba<br />

istaknuti da je ova vrsta gave<strong>za</strong> poznata u pčelarstvu jer je srednje medonosna<br />

biljka koja može dati do 150 kg meda po hektaru. ■<br />

PRIPREMA ZA ZIMU<br />

Skupljanje<br />

hrane <strong>za</strong><br />

hladne<br />

dane<br />

Vjeverica<br />

fauna<br />

Najveći broj ptica i sisavaca sprema <strong>za</strong>lihe hrane na<br />

sjevernoj polukugli pod utjecajem hladnih kontinentalnih<br />

zima. Među kralježnjacima <strong>za</strong>lihe hrane<br />

spremaju samo toplokrvne životinje jer tako mogu<br />

održati stalnu tjelesnu temperaturu posredstvom intenzivne razmjene<br />

tvari i energije kada prijeti pothlađivanje tijela i smrt.<br />

Životinje si najčešće spremaju pričuve hrane od sjemenja jer je<br />

ono energetski visoko vrijedno. Ako je sjeme primjereno uskladišteno<br />

ne podliježe kvarenju.<br />

Spremanje <strong>za</strong>liha hrane je <strong>za</strong> životinje jedna od<br />

važnih prilagodbi kojom se štite od zime i pogoršanih<br />

životnih uvjeta, ali pomaže i <strong>za</strong> osiguravanje<br />

budućih naraštaja. Smočnice mnogim životinjama<br />

omogućavaju preživjeti zimu ili barem njen dio bez<br />

napuštanja <strong>za</strong>klona ili bez trošenja puno energije <strong>za</strong><br />

pronalaženje hrane u i na smrznutoj zemlji.<br />

Spremanje pričuva hrane nije tipično <strong>za</strong> mlađe<br />

skupine životinja – sisavce i ptice, no i tu nalazimo<br />

primjere. Razvojno stariji mravi, pčele i njihovi<br />

rođaci spremaju hranu visoko organiziranim načinom<br />

skupljanja (prerade) i skladištenja.<br />

Tekst: Zoran Timarac ■ Foto: Arhiva<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 39

Šojka<br />

Među pticama biljnu hranu si spremaju vrapčarke i djetlići, s razvojnog<br />

gledišta mlađe skupine. Pričuve vrapčarki po pravilu nisu<br />

nagomilane na jednom mjestu.<br />

Sjenice i brglijezi <strong>za</strong>glavljuju sjeme biljaka u pukotine kore, šupljine<br />

i rašlje drveća. Pripadnice porodice vrana – šojka kreštalica,<br />

šojka lješnikara i gavran daju prednost krupnijem sjemenju – žiru,<br />

bukvici, orahu, lješnjaku i drugom.<br />

Šojka kreštalica stavlja žirove najčešće u gnjile panjeve ispunjene<br />

humusom ili prašinom. Šojka lješnikara ostavlja sjemenje limbe<br />

među poleglo drveće i grmlje oko granice <strong>šume</strong>. Gavran stavlja orahe<br />

i drugo u krtičnjake u ravnici. Panjevi, krtičnjaci, granice <strong>šume</strong> i<br />

drugo su <strong>za</strong> vlasnike pričuva dobri orijentiri <strong>za</strong> nalaženje sjemenja.<br />

Vrijedni pažnje su nagovještaji spremanja <strong>za</strong>liha kod drozda<br />

bravenjaka. Raznosi dijelove kićanki jarebike, pri čemu većinu<br />

boba izgubi. Ostaju razbacane po tlu i po pravilu među raslinjem,<br />

na pogodnim mjestima <strong>za</strong> klijanje.<br />

Sklonost ka gomilanju većih pričuva hrane imaju djetlići. Veliki<br />

djetlić u šumama četinjača i mješovitim u jesen nosi češere na hrpe.<br />

Na njegovoj teritoriji od 5 do 10 ha u takvim hrpama može biti<br />

ukupno nekoliko stotina do nekoliko tisuća češera.<br />

Ptice grabljivice spremaju <strong>za</strong>lihe hrane samo iznimno. To radi<br />

naša najmanja sova, ćukuša kukavica, koja je zimi zbog nedostatka<br />

hrane osuđena na pothlađivanje i smrt. Zabilježeno je da je spremila<br />

85 šumskih voluharica ukupno teških 1.396 grama.<br />

Bez obzira što svračci u jesen sele na jug, ljeti spremaju pričuve<br />

kako u vrijeme ljetnih kiša ne bi morali tražiti hranu. Čine to na<br />

<strong>za</strong>nimljiv način: veće kukce, sisavce, ptice, gmazove i vodozemce<br />

nabadaju na trnje crnog trna i divlje ruže i drugdje. Ako nema<br />

pogodnih trnova plijen nabadaju na bodljikavu žicu. Žrtve dugo<br />

ostaju žive, znači i svježe. Krupniji svračci nabadaju veći plijen.<br />

Veliki svračak, koji se jedini kod nas pojavljuje zimi, češće od<br />

drugih svračaka nabada hranu.<br />

Sisavci spremaju <strong>za</strong>lihe hrane češće nego ptice. Mnogi glodavci,<br />

od najmanjih do najvećih, skladište hranu. Tako vjeverice prave<br />

pričuve žira, bukvice, lješnjaka, oraha i drugog, ponajprije u dupljama<br />

drveća i trulim panjevima, često podalje od gnijezda. Gljive,<br />

koje se na hrpi lako pokvare, vjeverice nabadaju na suhe grančice<br />

ili ih <strong>za</strong>tiču u rašlje drveća. Na toj visini su kako bi se dobro<br />

osušile, a da ih ne <strong>za</strong>trpa snijeg.<br />

Najveće pričuve hrane skladište dabrovi: do oko 30 prostornih<br />

metara granja i tanjih debala mekog drveća. Kako se hrana ne bi<br />

osušila i izgubila na prehrambenoj vrijednosti, dabrovi ju potapaju<br />

pod vodu.<br />

Iako u mnogim europskim narodima postoji vjerovanje da jež<br />

sprema <strong>za</strong>lihe hrane <strong>za</strong> zimu, to nije točno. Jež prespava zimu u<br />

čvrstom, neprekinutom snu. Istina, jež nabada na bodlje mirisno<br />

voće, ali to ponašanje nije u svezi sa spremanjem hrane. Na taj<br />

način jež se nastoji osloboditi vanjskih nametnika, osobito buha,<br />

kojima doslovno može biti posut.<br />

Od grabežljivaca tvor sprema <strong>za</strong>lihe hrane, u prvom redu od<br />

žaba. Pregrize im kralježnicu, tako da ostanu žive, ali ne mogu<br />

pobjeći. Hrana je to koja uvijek ostaje svježa, ako se ne smrzne, a<br />

i tada je dobra.<br />

Lisica na više mjesta sprema mrtve miševe, voluharice i drugo,<br />

čak i gujavice.<br />

Krtica sprema <strong>za</strong>lihe hrane na poseban način. Pri kontroli svojih<br />

podzemnih labirinata skuplja gujavice koje padnu u hodnike.<br />

Paralizira ih izgri<strong>za</strong>njem nervnih čvorova u prednjem dijelu tijela,<br />

tako da ne mogu pobjeći. Zatim ih odnosi u dublje komore gdje<br />

se neće smrznuti. Tako ima živu hranu na raspolaganju, kada se<br />

smrznu gornji slojevi zemlje i <strong>za</strong>vrši se aktivnost gujavica u sloju<br />

labirinta krtice.<br />

Krtica<br />

Dabar<br />

S ekološkog gledišta <strong>za</strong>lihe hrane imaju veliki značaj. Povećavaju<br />

vjerojatnost preživljavanja ne samo vlasnika pričuva, nego i drugih<br />

životinja koje ih nađu. Takve <strong>za</strong>lihe hrane često koriste divlje svinje<br />

koje razrivaju panjeve. Hrane se i micelijem prožetim drvetom panjeva<br />

i tako uzimaju važnu balastnu hranu <strong>za</strong> održavanje na životu<br />

crijevne flore, kada je tlo smrznuto.<br />

Životinje skupljaju sjeme čim sazrije, ali i kasnije. Skupljanje<br />

sjemena kada lišće opadne, a pogotovo kada padne snijeg, opasno<br />

je zbog grabežljivaca, osobito pernatih. Kako životinje ne bi trčale<br />

ili letjele <strong>za</strong> svakim sjemenom, imaju spremišta <strong>za</strong> prijenos. Ptice,<br />

ali ne sve, imaju voljke. Primjerice, šojka kreštalica nosi žir u voljci<br />

i još jedan do dva u kljunu. Neki sisavci imaju vrećice pod obrazima<br />

<strong>za</strong> prijenos hrane, primjerice hrčak. ■<br />

40 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

TUNIS<br />

Šuma na<br />

pokretnim pješčanim<br />

dinama<br />

Tekst ■ foto: Ana Fornažar<br />

<strong>za</strong>nimljivosti<br />

Šuma podignuta na pijesku<br />

UUhumidnom pojasu Tunisa<br />

sa padalinama i do 1200<br />

mm raste hrast i neki borovi,<br />

a u subhumidnom pojasu,<br />

do 800 mm padalina, rasprostiru<br />

se borovice: Juniperus, čempres i pinija.<br />

Semiaridni pojas sa maksimalno 400<br />

mm padalina zona je alepskog bora, dok<br />

u aridnom dolaze akacije. Slijedeća zona<br />

je Sahara sa maksimalno 100 mm padalina u kojoj nema šuma, tu<br />

rastu biljke kojima gotovo da ne treba vode, a hrana su fauni koja<br />

obitava u Sahari. U posljednjih 20 godina površine pod šumama u<br />

Tunisu povećane su <strong>za</strong> 56 % ili <strong>za</strong> oko 360.000 hektara <strong>za</strong>hvaljujući<br />

različitim domaćim i međunarodnim projektima pošumljavanja.<br />

U lipnju se u glavnom gradu Tunisa održao Tjedan mediteranskog<br />

šumarstva u organi<strong>za</strong>ciji Europskog šumarskog instituta <strong>za</strong> Mediteran<br />

i lokalnog Nacionalnog instituta <strong>za</strong> istraživanje ruralnih krajeva,<br />

voda i šuma. Tjedan mediteranskog šumarstva nastoji pove<strong>za</strong>ti<br />

istraživače iz zemalja oko Mediterana i razviti istraživačke teme koje<br />

se u prvom redu bave; globalnim promjenama, biološkom raznolikošću,<br />

vodom i višenamjenskim krajolicima. Za vrijeme boravka u<br />

Tunisu posjetili smo šumu Rimel i šumski rasadnik De Laazib koji<br />

Tunis je zemlja koja ima svega 6,5% posto<br />

šuma, od toga je 70% <strong>za</strong>sađenih. Šume u<br />

Tunisu rastu u klimazonalnim pojasevima<br />

od humidnog do pustinjskog koji se<br />

rasprostiru od sjevera prema jugu.<br />

se nalaze 70 km od glavnog grada Tunisa.<br />

Radi se o subhumidnom području sa<br />

oko 500 mm padalina godišnje.<br />

Specifičnost i <strong>za</strong>nimljivost <strong>šume</strong> Rimel<br />

je to što je stvorena na starim pokretnim<br />

pješčanim dinama. Već 1919.<br />

godine podignute su na ovom obalnom<br />

području prve plantaže kojima se nastoji<br />

učvrstiti pjeskoviti pojas i tako spriječiti<br />

odnošenje tla. Razne aktivnosti oko učvršćivanja tla trajale su do<br />

60-ih godina pa je danas cijela šuma sa oko 3500 hektara <strong>za</strong>sađena<br />

na pijesku.<br />

Ispod sloja pijeska postoji stalni sloj vode pa se tu krenulo sa intenzivnom<br />

sadnjom eukaliptusa jer korijen te vrste podnosi velike<br />

količine vode. Ovdje raste 20% pinije, 45% alepskog bora, 3% primorskog<br />

bora, 10% eukaliptusa sa primjesom bagrema i borovice.<br />

Tu je unesen kanarski bor kojeg krase veliki češeri, a glavna mu je<br />

<strong>za</strong>daća da stabilizira tlo.<br />

Šuma ima 55 km cesta i još toliko protupožarnih prosjeka, rasadnik,<br />

dva punkta s vodom i 120 <strong>za</strong>poslenih.<br />

Planovi <strong>gospodarenja</strong> izrađeni su 1968. godine, a današnji plan<br />

traje do 2018. godine.<br />

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 41

INFORMATIKA<br />

Računalna aplikacija u svrhu<br />

suvremenog komuniciranja<br />

Žene u rasadniku De Laazib<br />

Rimel proizvede 3000 metara kubičnih drva, 25 tona sjemenki<br />

alepskog bora i 10 tona sjemenki pinije.<br />

Oni koji posjećuju šumu Rimel kako bi pobjegli iz gradske vreve<br />

obližnjih mjesta Bizere ili prijestolnice Tunis uglavnom su studenti<br />

ili obitelji koji ovdje traže mjesto <strong>za</strong> odmor u hladovini gorostasnih<br />

borova i treptavih eukaliptusa. Sadnja eukaliptusa koji danas ovdje<br />

sačinjava dobar dio <strong>šume</strong>, <strong>za</strong>pravo je bila glavna tehnička mjera <strong>za</strong><br />

fiksiranje pijeska i učvršćivanje tla, a iskorištava se i kao drvo. U šumi<br />

već 40 godina postoji rasadnik eukaliptusa. Kora štiti drvo eukaliptusa<br />

od vatre jer izuzetno sporo gori, a kako otpada svake godine<br />

potpuno prekrije pjeskovito šumsko tlo.<br />

Kora eukaliptusa štiti<br />

od vatre<br />

Češer kanarskog bora<br />

Pu<strong>za</strong>va trajnica iz Novog Zelanda Casuarina glauca koja se uzgaja<br />

u obližnjem rasadniku u kombinaciji sa tamnozelenim lišćem pistacije<br />

daje egzotičnu notu šumi Rimel.<br />

Šumski rasadnik De Laazib <strong>za</strong>pošljava lokalno stanovništvo, naročito<br />

žene. Kažu nam da ovdje ima gotovo 2 milijuna sadnica na<br />

površini od skoro 3 hektara. Rasadnik je star preko 60 godina, ali<br />

je nedavno obnovljen te danas posjeduje i svoj kompost. Tu se proizvodi<br />

dekorativno bilje i grmlje, ali i drveće koje štiti od vjetra kao<br />

glavnog krivca <strong>za</strong> eroziju i ogoljivanje krhkih tala. Tako će se i ubuduće<br />

sadnicama pinije, alepskog bora, eukaliptusa i bagrema iz ovog<br />

rasadnika pošumljavati ogoljela prostranstva širom zemlje. ■<br />

42 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.<br />

Posljednjih desetljeća nagli razvoj tehnologije rezultirao je novim<br />

oblicima informiranja i komuniciranja ostavljajući duboke<br />

tragove na svim aspektima ljudskog života. Sve je veći broj svakodnevnih<br />

ljudskih poslova koji se obavljaju pomoću računala,<br />

računalnih programa i usluga osmišljenih kako bi se olakšalo obavljanje<br />

poslova i svakodnevna komunikacija. Jedna od osnovnih prirodnih<br />

potreba svakog čovjeka upravo je komunikacija, a pomoću računalnih<br />

informacijskih i komunikacijskih sustava virtualna realnost <strong>za</strong>mijenila je<br />

fizičku stvarnost. <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> su u tijeku sa najnovijim trendovima<br />

suvremenog komuniciranja podržanog informacijsko komunikacijskim<br />

tehnologijama. Nakon korištenja Office Communications Server (OCS<br />

2007), odnedavna je većoj grupi korisnika rukovoditeljske razine implementiran<br />

Microsoft Lync 2010 – tehnologija <strong>za</strong> izgradnju platforme<br />

ujedinjene poslovne komunikacije. Jednostavnost same arhitekture kao<br />

i jednostavnost korištenja, inovativnost u integraciji s drugim tehnologijama<br />

uz transformaciju konver<strong>za</strong>cije i dijeljenje poslovnih resursa, bez<br />

potrebe fizičkog kontakta i blizine lokacije, predstavlja izuzetan potencijal<br />

<strong>za</strong> unapređenje komunikacije i suradnje unutar tvrtke. Lync 2010<br />

je klijentska platforma <strong>za</strong> pristup različitim komunikacijskim funkcijama<br />

u okviru jednog korisničkog sučelja, ažurirani, agregat različitih<br />

komunikacijskih medija. Ovom se računalnom aplikacijom uspostavlja<br />

virtualna ve<strong>za</strong> između pojedinog korisnika i ljudi s kojima surađuje na<br />

način da pomoću računala međusobno razgovaraju, <strong>za</strong>jednički koriste<br />

svoje radne površine i aplikacije te da surađuju u stvarnom vremenu.<br />

Korisnicima omogućuje jednostavnu komunikaciju koja se temelji na<br />

trenutnim porukama (IM), audio pozivima, video pozivima ili konferenciranju,<br />

uz statuse prisutnosti. Tehnologija je namijenjena korištenju<br />

u poduzećima, ali i između različitih poduzeća. Uskom integracijom s<br />

uredskim paketom aplikacija Office, odnosno klijentskim aplikacijama,<br />

kao i Exchangeom i Sharepoint sustavom kao platformi novog Intraneta<br />

Hrvatskih šuma, Lync predstavlja sveobuhvatnu kolaboracijsku platformu<br />

koja omogućuje različite vidove komunikacije u bilo kojoj situaciji,<br />

ali i lokaciji. Tako se pomoću Lynca mogu ostvariti:<br />

• Instant Messaging – prijenos tekstualnih poruka u realnom vremenu<br />

• Prisutnost – mogućnost otkrivanja dostupnosti kontakta. Kako je<br />

Lync integriran u Outlook, Sharepoint i Exchange, prisutnost korisnika<br />

moguće je pratiti i putem tih aplikacija.<br />

• Lync-to-Lync audio i video pozivi - omogućuje komunikaciju putem<br />

IP protokola u audio i video obliku koristeći PC, slušalice s mikrofonom<br />

i web kameru.<br />

• Prijenos podataka – mogućnost prijenosa velike količine podataka<br />

unutar razgovora bez potrebe korištenja e-maila.<br />

• Vanjska povezivost (tzv. federacija) – omogućuje povezivanje organi<strong>za</strong>cije<br />

s drugim organi<strong>za</strong>cijama koje koriste isti softver. Pove<strong>za</strong>ni kontakti<br />

s organi<strong>za</strong>cijom mogu vidjeti prisutnost, koristiti IM te napraviti video<br />

i audio pozive.<br />

• Online sastanci – omogućuju korisnicima povezivanje s bilo kojeg<br />

mjesta koristeći PC audio/video poziv ili web konferenciju. Putem<br />

Lync sastanka korisnici mogu kolaborativno surađivati i razmjenjivati<br />

informacije u realnom vermenu, a moguća je integrirana konferencija<br />

do maksimalno 250 korisnika.<br />

• Djeljenje sadržaja – pored audio i video poziva unutar web konferencije<br />

podržano je dijeljenje radne površine računala s drugim korisnicima<br />

uz mogućnost korištenja virtualne ploče, bilješki i anketa.<br />

U svakom slučaju, sve prednosti koje donosi računalom podržano<br />

komuniciranje utječu i na znatno smanjenje troškova, što je u vrijeme<br />

aktualne recesije još jedan prilog korištenju suvremenih aplikacija u svakodnevnom<br />

poslovanju. ■<br />

Tekst: mr. sc. Ninoslav Pleše

TKO ĆE S Nama U šumicu? –<br />

Projekt <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> – časopis 2012. / 2013.<br />

Stihovima, <strong>za</strong>gonetkama i prozom GRIGORA VITEZA obilježavamo suradnju koja nas raduje iz mjeseca u<br />

mjesec, iz godine u godinu.<br />

Zajedno pet godina – djeca i odgojiteljice DV »Sesvete« iz Sesveta, DV »Josipdol« iz Josipdola , DV »Ivana Brlić<br />

Mažuranić« iz Slavonskog Broda i Škola pri bolnici <strong>za</strong> medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.<br />

Upoznali ste i DV »Didi«, a ovu godinu upoznat ćete stvaralaštvo djece i odgojiteljica DV »Zapruđe« iz Zagreba.<br />

Djeca i odgojiteljice DV »Sesvete« iz Sesveta<br />

»Tko će s nama u šumicu,<br />

U šumicu<br />

Po bukvicu?<br />

Tko se boji,<br />

Tog ne broji,…«<br />

Jer već ide<br />

Ljuti lav,<br />

Bundoglav,<br />

A <strong>za</strong> lavom silni medvjed,<br />

Silni medvjed<br />

»medojed«,<br />

Za medvjedom mrki vuk,<br />

Mrki vuk<br />

Ko hajduk,<br />

A <strong>za</strong> vukom žuta lija,<br />

Žuta lija<br />

Grupni uradak djece,<br />

4,5-6 godina<br />

Djeca i odgojiteljice DV »Zapruđe« iz Zagreba<br />

Odgojna skupina: Ježići, Odgajateljice: Marija Čančar i Mirela Prpić<br />

Priredila: Ljilja Ivković<br />

dječji kutak<br />

Pustahija,<br />

A <strong>za</strong> lijom sivi zeko<br />

Sivi zeko<br />

Skočiprijeko,<br />

A <strong>za</strong> zekom crni tvor,<br />

Crni tvor<br />

Ko zlotvor.<br />

A <strong>za</strong> tvorom mali miš,<br />

Mali miš<br />

Trčimiš.<br />

A <strong>za</strong> mišem strašni jež,<br />

Strašni jež<br />

Svi sad – bjež!<br />

Grigor Vitez<br />

I<strong>za</strong>bela Jakelić, 6,5 godina, pastel<br />

Lucija Lukačić, 5,8 godina, pastel

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!