Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ako su {umski po‘ari ~injenica, ne{to bez ~ega se ni kod<br />
nas a niti u svijetu vi{e ne mo‘e (dovoljno je pogledati<br />
statistike proteklih godina), onda je samo pitanje kako ih<br />
svesti na najmanju mogu}u mjeru i kako sanirati {tete.<br />
Pritom se podrazumijeva da su svi subjekti preventivno<br />
u~inili sve {to je u njihovoj nadle‘nosti.<br />
No Hrvatska i nije bila u tako lo{em polo‘aju u usporedbi<br />
sa svijetom. [umski pro‘ari progutali su ogromne {umske<br />
povr{ine u Rusiji (23,7 mil. ha), Sjedinjenim Ameri~kim<br />
Dr‘avama (2,8 mil. ha), Kanadi (1,5 mil.ha), Portugalu (417<br />
tisu}a ha), [panjolskoj (99 tisu}a ha), Italiji (58 tisu}a ha),<br />
Francuskoj (55.000 ha).<br />
utro{eno za izradu i odr‘avanje protupo‘arnih<br />
prosjeka s elementima {umskih<br />
cesta, a oko 25 milijuna za motrenje<br />
i dojavu {umskih po‘ara.<br />
Specifi~nost je lanjske sezone i to<br />
da je u osam najve}ih po‘ara opo‘areno<br />
gotovo 13.900 ha (me|u njima<br />
~etiri na otoku Hvaru).<br />
No bilo bi sasvim pogre{no problem<br />
{umskih po‘ara svesti samo na<br />
{umarske institucije. Osobit problem<br />
su neobra|ene poljoprivredne povr-<br />
{ine na kojima nastaje znatan broj<br />
po‘ara i lo{a organizacija protupo‘arne<br />
za{tite. Najva‘nije je dobro organiziranje<br />
i po~etno ga{enje u prvih pola<br />
sata. No Hrvatska i nije bila u tako<br />
lo{em polo‘aju u usporedbi sa svijetom.<br />
[umski pro‘ari progutali su<br />
ogromne {umske povr{ine u Rusiji<br />
(23,7 mil. ha), Sjedinjenim Ameri~kim<br />
Dr‘avama (2,8 mil. ha), Kanadi (1,5<br />
mil. ha), Portugalu (417 tisu}a ha),<br />
[panjolskoj (99 tisu}a ha), Italiji (58<br />
tisu}a ha) i Francuskoj (55.000 ha).<br />
BOLESTI I [TETNICI<br />
DELNICE<br />
Studenti na obuci<br />
Ve} dvadeset godina studenti ~etvrte<br />
godine [umarskog fakulteta u Zagrebu,<br />
u sklopu terenske nastave iz<br />
kolegija Za{tite {uma posje}uju Javnu<br />
vatrogasnu postrojbu u Rijeci. I ove<br />
godine, ~etrdesetak studenata primili<br />
su zapovjednik Tomislav Milo{ i<br />
njegov zamjenik Hinko Mance te ih<br />
upoznali sa funkcioniranjem protupo‘arne<br />
za{tite na tom podru~ju. Isto<br />
Zahvalnice {umariji<br />
Rijeka i vatrogascima<br />
Rijeke<br />
Za dvadesetak godina sudjelovanja<br />
i doprinosa u organizaciji terenske<br />
nastave iz kolegija Za{tite {uma nastavno<br />
vije}e [umarskog fakulteta dodijelilo<br />
je zahvalnice Javnoj vatrogasnoj<br />
postrojbi grada Rijeke i {umariji<br />
Rijeka. U ime [umarskog fakulteta<br />
prof. dr. sc. Milan Glava{, priznanja je<br />
uru~io zapovjedniku postrojbe Tomislavu<br />
Milo{u i Dejanu [vobu, upravi-<br />
tako govorili su im o organiziranosti<br />
vatrogastva i djelovanju profesionalne<br />
vatrogasne postrojbe na terenu. To je<br />
najstarija postrojba u Hrvatskoj i ove<br />
godine slavi 141. obljetnicu postojanja.<br />
Predstavnici {umarije Rijeka, upravitelj<br />
Dejan [vob i revirnik Nenad<br />
Aleksi} studentima su govorili o funkcioniranju<br />
protupo‘arne za{tite na<br />
terenima svoje [umarije.<br />
telju {umarije. To su priznanja za<br />
uspje{nu suradnju [umarskog fakulteta<br />
sa {umarima i vatrogascima Rijeke<br />
u odvijanju dijela terenske nastave iz<br />
kolegija Za{tite {uma, a vezano uz<br />
funkcioniranje protupo‘arne za{tite.<br />
U proteklih dvadestak godina oko<br />
800 studenata bilo je nazo~no ovim<br />
predavanjima u Rijeci.<br />
Vesna Ple{e<br />
[umam<br />
Sobzirom na pojavu biljnih bolesti<br />
i {tetnika te ostalih {tetnih<br />
~initelja u na{im {umama, pro{la<br />
godina bila je relativno povoljna, no<br />
obilje‘ena ekstremnim su{ama i visokim<br />
ljetnim temperaturama. Ovakvi<br />
izuzetni klimatski uvjeti svakako su<br />
utjecali i na {ume na podru~ju Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong>. ^ak 80 posto na{e<br />
dr‘ave imalo je ekstremno tople i<br />
uglavnom vrlo su{ne uvjete. Tako je<br />
koli~ina oborina u razdoblju od<br />
sije~nja do kolovoza bila i do pet puta<br />
manja od uobi~ajene, a stalni manjak<br />
oborina trajao je na nekim podru~jima<br />
i vi{e od osam mjeseci. Va‘no je istaknuti<br />
kako je gubar, premda zadnjih<br />
godina nije ~inio zna~ajnije {tete u<br />
kontinentalnim hrastovim {umama, na<br />
temelju podataka populacijske prognoze,<br />
u laganoj progradaciji (pove-<br />
}anoj gusto}i) za 4,29% (intenzitet zaraze<br />
20–50%), odnosno za 6,31% (intenzitet<br />
zaraze ve}i od 50%), u usporedbi<br />
s 2002. godinom. Stoga tijekom<br />
ovoga prolje}a treba detaljno pratiti<br />
stanje sastojina u kojima je primije}en<br />
ve}i broj jajnih legala toga zna~ajnog<br />
{umskog defolijatora i primarnoga<br />
{tetnika hrastovih {uma, posebice na<br />
podru~ju vinkova~ke, osje~ke, na{i~ke,<br />
zagreba~ke i splitske podru‘nice, a<br />
4<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Change language