Trauma glave - Hrvatska komora medicinskih sestara

More documents

Recommendations

Info

AKTUALNO ŠTEFANIJA OZIMEC VULINEC, VODITELJICA STUDIJA SESTRINSTVA, ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU Usvajanje znanja O diplomskom studiju medicinskih sestara dipl. med. sestra Štefanija Ozimec ističe da prihvaćanjem Bolonjske deklaracije iz 1999. u Europi se nastoji postići ujednačenost, usporedivost i razumljivost visokoškolskog obrazovanja i postignutih akademskih stupnjeva. Postoje tri razine, tri akademska stupnja, na dodiplomskoj razini (stupanj prvostupnika), na diplomskoj razini (stupanj magistra) i poslijediplomskoj razini (stupanj doktora znanosti). Mobilnost studenata kao i diplomanata na bilo kojoj razini u Europi je omogućena uvođenjem i distribucijom ECTS – bodova u obrazovni sustav. Po svršetku dodiplomske razine obrazovanja studenti postižu 180 ECTS-bodova, a po svršetku diplomske razine postižu 120 ECTS – bodova. Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije u mnogim zemljama EU, a i u Republici Hrvatskoj, pokrenute su reforme visokoškolskog sustava kako bi se minimizirale različitosti studijskih programa temeljene na bodovnom sustavu, ciljevima učenja te postignutim kompetencijama i potrebnim kvalifikacijama. Projekt usklađivanja visokoškolskog obrazovanja na razini Europe Socrates Tempus Tuning education structures in Europe u dijelu koji se odnosi na sestrinstvo iz 2007. godine preporučuje prvostupničku razinu kao prvu razinu obrazovanja medicinskih sestara, provođenje edukacije medicinskih sestara na visokoškolskoj razini i mogućnost nastavka na specijalističkim i znanstvenim studijima. DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA IVANA SABLJIĆ Za čvrste temelje Diplomirana medicinska sestra Ivana Sabljić ističe da su medicinske sestre odavno prepoznale potrebu vlastite edukacije kako bi stekle specifična znanja, vještine i stavove potrebne za rad. „Petogodišnjim studijem Javnog zdravstva medicinska sestra stječe znanja za identifikaciju i rješavanje javnozdravstvenih problema te u suradnji sa socijalnim, ekonomskim i političkim sektorima u zajednici mogu pridonijeti cjelokupnom društvenom razvitku. Edukacija medicinskih sestara na višim i visokim školama osposobljava ih za rad u skladu s najvišim standardima sestrinske prakse, a time sestrinsku profesiju stavlja na razinu koju sestrinstvo ima u suvremenom svijetu. Što se tiče sestrinstva, možemo reći da se radi o povijesnom zaokretu, koji će sigurno podignuti čvrste temelje struke. Prvi put se omogućilo medicinskoj sestri da stekne najvišu stručnu razinu obrazovanja, koje omogućuje potpuno samostalan rad. Sistematizacijom radnih mjesta u zdravstveno-socijalnim ustanovama dobila bi se mogućnost da diplomirane medicinske sestre potpuno primijene stečena znanja i vještine.“ Sukladno preporukama navedenog projekta, preporukama i standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije (Education Strategy for Nurses and Midwives/WHO,2003.), Europskog komiteta za sestrinstvo (European Commision ` Advisory Committee on Nursing; 1994, European Directives 89/48 CEE i 92/51/ EEC) na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu pokrenuti su specijalistički diplomski stručni studiji „Menadžment u sestrinstvu“, „Javno zdravstvo“, „Kliničko sestrinstvo“ i „Psihijatrijsko sestrinstvo“. Navedeni programi omogućuju usvajanje posebnih stručnih znanja iz područja upravljanja u sestrinstvu, kliničkog i javnozdravstvenog područja, kako bi se pratile potrebe zdravstvenog i obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, ali i potreba obrazovnog sustava medicinskih sestara u Europi. 10 PLAVI FOKUS
aktualno DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA ZINKA BRATUŠA, KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU, KB “SESTRE MILOSRDNICE” Novi imidž sestrinstva Među vodećim medicinskim sestrama u psihijatriji u Republici Hrvatskoj po svom dugogodišnjem radu i iskustvu spada diplomirana medicinska sestra Zinka Bratuša. Kako ističe u tome će joj još više pomoći visoka stručna sprema. „To znači da sestrinstvo prati napredak današnje medicine, odnosno da medicinske sestre prate sve novitete u medicini. Ono što se mijenja, napreduje, istražuje mora pratiti i drugi dio zdravstvenog tima, a to je medicinska sestra koja mora biti visoko obrazovana.“ Istodobno dipl. med. sestra Bratuša ističe kako će visoko obrazovanje pridonijeti imidžu sestrinstva. „Visoko obrazovanje samo po sebi pridonosi imidžu sestrinstva i razbijanju stereotipa o medicinskim sestrama. Nažalost, premalo ljudi znaju o obrazovanju medicinskih sestra koje pored stručnog moraju imati još i znanstveni studij, jer za više od 30.000 medicinskih sestara koje su prisutne u svim sferama društva ima mjesta i zato se one moraju dovoljno obrazovati i to po vertikali. Isto tako i medijska poimanja sestrinstva ovim će se promijeniti. Trebamo edukaciju iz kontakta s medijima, kako surađivati u medijima, kako govoriti u medijima, kako gostovati u emisijama a držati se svojih kompetencija, a sve s jednog holističkog pristupa i ljudskog stajališta.“ DIPLOMIRANI MEDICINSKI TEHNIČAR ĐURO TOMIĆ, POMOĆNIK RAVNATELJA ZA SESTRINSTVO I GLAVNI TEHNIČAR U SPECIJALNOJ BOLNICI ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU - KRAPINSKE TOPLICE Zapis sa zlatnim slovima u hrvatskom sestrinstvu sam na mjestu glavnog tehničara od 1991. te imam stanovito radno iskustvo u tim poslovima, „Iako ovim studijem dobio sam jako puno kako u onom stručnom dijelu tako i na drugim područjima koja su vezana uz zdravstvo“, kaže diplomirani medicinski tehničar Đuro Tomić. „Na neki način osjećam se kompetentnijim u ovom svom poslu koji obavljam, a to mi zacijelo daje određenu sigurnost u radu. Tijekom studija puno se toga naučilo, zapravo uz iskustvo i znanje koje sam već imao nadograđeno je još nešto novo, upravo ono što nam je do sada nedostajalo. U cjelini gledajući to je jedan iskorak koji će ostati zapisan zlatnim slovima u hrvatskom sestrinstvu, jer prvi put u povijesti imamo medicinske sestre i tehničare s visokim obrazovanjem. Premda mi se čini da to još nisu prepoznale sve institucije u društvu pa i u zdravstvu, tu se ne smije stati nego valja nastaviti s radom i ulagati određeni napor kao što smo to činili tijekom školovanja. Svi smo s puno entuzijazma, odvajanja vremena, truda sami svoj studij plaćali. Sve se to u konačnici isplatilo, ne samo za nas pojedinačno, nego za hrvatsko zdravstvo u cjelini. Zato je na nama sada da i dalje radimo, da se dokazujemo i pokazujemo svoje znanje, primjenjujemo ga u praksi, a onda će sigurno naš rad biti prepoznat i na široj razini. I ovim smo pokazali da slijedimo europske trendove u sestrinstvu, jer s visokom naobrazbom stavljamo se uz bok zemljama u Europi koje to već imaju i utiremo put novim generacijama koje dolaze iza nas. Nadam se da sestrinstvo neće stati samo na ovome nego će pokrenuti i znanstveni studij koji je potreban hrvatskome sestrinstvu.“ Priredio: V. Čutura PLAVI FOKUS 11
Page 1 and 2: GLASILO HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH
Page 3 and 4: uvodnik Vizija nasuprot očekivanju
Page 5 and 6: aktualno ČESTITKA DRAGICE ŠIMUNEC
Page 7 and 8: aktualno rvatskoga sestrinstva 13.
Page 9: aktualno DIPLOMIRANA MEDICINSKA SES
Page 13 and 14: Različito definiranje invaliditeta
Page 15 and 16: venstveno održavajuće fizikalne t
Page 17 and 18: kamo stremimo. U Hrvatskoj sestre r
Page 19 and 20: Slunj, od Zagorja do Koranskog most
Page 21 and 22: enja i infekcija. Koncepcija primar
Page 23 and 24: mozga, a kod otvorenih ozljeda prij
Page 25 and 26: objektivizirano neuroradiologijski
Page 27 and 28: Rehabilitacija osoba s kraniocerebr
Page 29 and 30: Privremeno vegetativno stanje Privr
Page 31 and 32: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (SAD)
Page 33 and 34: • dovoljan broj trahealnih kanila
Page 35 and 36: Slika 1. Locomat Slika 2. Slika 3.
Page 37 and 38: dividualne sastanake, zajedničke i
Page 39 and 40: tivnog funkcioniranja (Hagen, 1998.
Page 41 and 42: orazvojni pristup kojem je cilj nor
Page 43 and 44: Nakon bolničke rehabilitacije slij
Page 45 and 46: egistar za ozljede očiju ustrojen
Page 47 and 48: ‣ Prije primjene ordinirane terap
Page 49 and 50: nih rezultata liječenja značajnu
Page 51 and 52: nos frekvencije po spolovima mijenj
Page 53 and 54: i modalitetima učenja koji mogu ut
Page 55 and 56: olesnika koji su radikalnom cistekt
Page 57 and 58: Dijagram 6. Trajanje hospitalizacij
Page 59 and 60: ni manjak ukupne količine žučnog
Page 61 and 62:
Zaključak S obzirom na značajnu z
Page 63 and 64:
Cilj U ovom radu zanimalo nas je ut
Page 65 and 66:
Primjerena plaća za obavljen posao
Page 67 and 68:
PLAVI FOKUS 67
Page 69 and 70:
im znanstvenika iz Medicinskog cent
Page 71:
Jednostavno sigurni. PLAVI FOKUS 71
show all

Trauma glave - Hrvatska komora medicinskih sestara

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?