Akcijski plan za ekološku poljoprivredu i proizvodnju hrane u Dalmaciji
Akcijski plan za ekološku poljoprivredu i proizvodnju hrane u Dalmaciji
Akcijski plan za ekološku poljoprivredu i proizvodnju hrane u Dalmaciji
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Izrada akcijskog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> razvitak<br />
ekološke poljoprivrede u <strong>Dalmaciji</strong><br />
strani poljoprivrednika, u praksi je izravno i neizravno dovodio do prelijevanja<br />
državnog novca u neučinkovite i trome sustave.<br />
Hrvatska je nedostatna u proizvodnji svih vrsta mesa, osim mesa peradi, <strong>za</strong>tim<br />
mlijeka, povrća i kontinentalnog voća te sladorne repe odnosno šećera. Posljednjih<br />
godina je smanjen nedostatak biljnih ulja, odnosno znatno je povećana proizvodnja<br />
uljarica. Hrvatska je u suvišku s mesom peradi, kukuruzom, pšenicom, duhanom i<br />
vinom.<br />
2.5.1. Poljoprivreda i okoliš (motrište MPŠ)<br />
Prema strategiji poljoprivrede Hrvatska je zemlja bogatih prirodnih resursa,<br />
prvenstveno zbog njihove kakvoće. Zemljište je razmjerno dobre plodnosti i jedno od<br />
očuvanih u Europi. Čisti vodotoci, šume, obalni pojas, otoci i more – temelj su<br />
razvitku poljoprivrede i ribarstva, šumarstva i lovnog turizma te drugih djelatnosti.<br />
Analize pokazuju da su, unatoč razmjerno niskoj razini onečišćenja, štete u<br />
pedološkoj sferi dostigle razinu koja traži istraživanje i način djelovanja <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu i<br />
očuvanje kakvoće tla. Istraživanja, takoñer, pokazuju, kako je razina onečišćenja<br />
podzemnih i nadzemnih voda u Hrvatskoj niska. Poljoprivreda ima mali utjecaj na<br />
ovo onečišćenje u odnosu na razvijene zemlje Europe, a poljoprivredna proizvodnja<br />
se uglavnom provodi u skladu sa <strong>za</strong>konskim propisima koji ureñuju <strong>za</strong>štitu voda.<br />
Mjerenja Državnog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> meteorologiju pokazuju kako 60% sumpornog<br />
dioksida dolazi iz susjednih, industrijskih razvijenih zemalja, a samo 40% iz domaćih<br />
izvora. Poljoprivreda sudjeluje u emisiji metana i amonijaka, uglavnom zbog<br />
konvencionalnog načina proizvodnje. Usporedno s onečišćenjem i ugrožavanjem<br />
okoliša, poljoprivreda sudjeluje i u ulaganjima i izdacima <strong>za</strong> njegovo očuvanje, jer je<br />
ona ujedno i žrtva onečišćenja. Prema podacima iz 1997. godine, poljoprivreda, lov i<br />
šumarstvo izdvajaju 5,9% od ukupnih investicija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša. Najveći izdaci <strong>za</strong><br />
okoliš su ulaganja u <strong>za</strong>štitu površinskih voda i uklanjanje otpada.<br />
Problemi okoliša i poljoprivrede, kao djelatnosti koja izravno ovisi o kakvoći okoliša,<br />
razmjerno su novi u shvaćanju problema i <strong>plan</strong>iranju budućeg razvitka<br />
poljoprivrede. Hrvatska je, kao i ostale zemlje srednje i istočne Europe, danas<br />
suočena s posljedicama neracionalnog ponašanja u prošlosti, što se uglavnom<br />
odnosi na poslovanje bivših društvenih kombinata:<br />
• melioracijski <strong>za</strong>hvati širokih razmjera, intenzivna poljoprivredna proizvodnja<br />
i proizvodnja u monokulturi,<br />
• povećana potrošnja anorganskih gnojiva i životinjskog otpada, i<br />
• povećana potrošnja pesticida i drugo.<br />
Izlaz iz postojećeg stanja vidi se u održivoj poljoprivredi, bezopasnoj <strong>za</strong> okoliš, koja<br />
budućim naraštajima ostavlja čista tla, vodu i zrak, a <strong>za</strong>tim pravo izbora daljnjeg<br />
razvitka, kao što ga je imalo i naše pokoljenje. Sve to, dakako, uz ekološki, socijalno i<br />
politički prihvatljiva rješenja.<br />
mr.sc. Ranko Tadić 10
Change language