Biogradski glasnik - broj 46 - Grad Biograd na Moru

BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA VII ||| BROJ 46 ||| LISTOPAD 2009 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn 

Biograd je od 22. do 25. listopada domaĆin najveĆeg jesenskog nautiČkog sajma u Hrvatskoj. 

VIŠE na str. 6. 

U OVOM BROJU: 

OvogodiŠnji Dani kruha u NeviĐanima je okupio uČenike osnovnih i 

srednjih Škola iz cijele Zadarske Županije. VIŠE na str. 10. 

Obilježen Svjetski dan osteoporoze 

U povodu Svjetskog dana osteoporoze udruga „Biograd 

– zdravi grad“ organizirala je mjerenje koštane gustoće 

za građane. 

Obilježavamo Svjetski dan osteoporoze na način da 

provodimo akciju mjerenja koštane gustoće. Pacijentice 

ispunjavaju test rizika nakon čega im pomoću aparata, 

metodom koja se zove denzitometrija, obavljamo mjerenje. 

Ovaj postupak nam kazuje postoji li rizik nastanka 

osteoporoze. Ako postoji, dajemo im savjet te ih upućujemo 

na daljnje liječenje. – kazala nam je dr. Ljubica 

Labar, predsjednica udruge „Biograd – zdravi grad“ 

Inače, hotel Ilirija je ustupila prostorije, Specijalna bolnica 

za ortopediju pružila je logistiku - medicinske sestre, 

liječnike i aparat. Isto tako, pokrovitelji su dali promidžbeni 

materijal kako bi se građani što bolje upoznali s 

problemom. 

Biograd s najviše 

gradova - prijatelja 

Proračunska 

sredstva: namjensko 

trošenje 

Nova turistička 

priznanja 

Biogradu 

Šuker na svjetioniku 

Babac 

Pakoštanske 

turističke 

posebnosti 

Kolovoz i rujan 

„spasili“ turističku 

sezonu u općini 

Pašman 

Biogradski šport i 

recesija 

Biogradski glasnik u Zadru možete kupiti u Smoking trafikama na Branimiru i u Kauflandu.

2 | LISTOPAD 2009 

I Gradsko vijeće moralo se uključiti 

Dogovor grada i ljekarni o dežurstvu 

Subotnja i nedjeljna zatvaranja ljekarni u Biogradu 

bila su, na poticaj vijećnika Danijela Karabatića, 

temom na čak dvije sjednice Gradskoga vijeća. 

Ne samo on, već i drugi članovi vijeća upozoravali 

su na tu manjkavost za grad veličine Biograda u 

kojem se, eto, u te dane nije moglo ni do-tableta za 

glavobolju, da ne spominjemo recepte. 

Na prošloj sjednici formirana je i tročlana radna 

skupina, vrlo jakog sastava-predsjednik vijeća 

Tonči Šangulin, dopredsjednici Anka Merdić i Ivan 

Piškor. Naravno, obavili su na ovu temu razgovore 

s vlasnicima biogradskih ljekarni, a tri su. Kako je 

poznato, zatvorene ljekarne u dane vikenda pravdalo 

se, uz ostalo, neisplativošću, gubitkom novca, 

povećanom satnicom djelatnika, no i nerazumijevanjem 

gradskih vlasti od kojih se tražilo plaćanje 

ovih dežurstava. 

Što su, međutim, donijeli razgovori upravo na relaciji 

grad-vlasnice ljekarni? 

Uspjeli smo ipak, kako se to kaže, naći 

„zajednički jezik“ te će od 6. siječnja sljedeće 

godine jedna ljekarna biti dežurna subotom 

i nedjeljom do početka turističke sezone do 

14 sati. Međutim, tijekom sezone, u lipnju, 

srpnju, kolovozu i rujnu, dežurat će od 8 do 

20 sati - kaže Šangulin. Tko će biti službujući-o 

tome će se dogovarati vlasnice Mandić, Pirović i 

Pervan. 

Dakle, prestaju glavobolje oko ljekarničkih dežurstava. 

Šteta što je do njih uopće i došlo! 

Biogradskiglasnik 

Posjet biogradskog izaslanstva gradu na tromeđi Njemačke, Austrije i Švicarske 

Bodensko jezero i 

Jadransko more 

Biograd i Kressbronn potpisat će 

povelju o prijateljstvu u siječnju 

sljedeće godine 

Izaslanstvo Grada Biograda, na čelu s gradonačelnikom 

Ivanom Knezom u kojem 

su uz njega bili i Ivo Stopfer i Ivan Čupić, 

boravilo je u dvodnevnom posjetu njemačkom 

Kressbronnu, smještenom na obalama 

Gradonačelnici Edwin Weiss i Ivan Knez 

Bodenskoga jezera, na tromeđi Njemačke, 

Švicarske i Italije. Radilo se, zapravo, o 

uzvratnom posjetu budući da je, kako je 

poznato, izaslanstvo spomenutog njemačkog 

grada, predvođeno njegovim gradonačelnikom 

Edwinom Weissom, boravilo 

u Biogradu minulog srpnja. 

I Otočac među gradovima prijateljima 

Listi gradova prijatelja Biograda uskoro će se pridodati 

i Otočac. U obrazloženju ove odluke o uspostavi 

prijateljstva i suradnje stoji, pored ostaloga, 

da se ono ostvaruje u cilju razvoja prijateljskih 

odnosa i suradnje na temeljima obostranog razumijevanja. 

Povelju o prijateljstvu i suradnji potpisat 

će, kako je predviđeno, gradonačelnici Ivan Knez 

i Mario Barković. 

Biograđani u Zaprešiću 

Na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Zaprešića 

u povodu Dana grada, uz ostale, nazočio je i biogradski 

gradonačelnik Ivan Knez sa suradnicima. 

Gradovi prijatelji, kako je istaknuto, već su i konkretizirali 

neke programe, a rade i na drugima. 

Otvaranje odjela Visoke škole iz Zaprešića u 

Biogradu tek je jedan od rezultata uspostavljene 

suradnje dvaju gradova. Svečanost u Zaprešiću 

iskorištena je i za razgovore o korištenju drugih 

mogućnosti u pojačavanju suradnje. 

Kressbronn na obali Bodenskog jezera - budući prijatelj Biograda 

Već tada su, uz ostalo, istaknute mnoge 

dodirne točke dva grada, prije svega u 

turizmu i poljoprivredi. Naime, grad na 

Bodenskom jezeru, dugom 64, a širokom 

14 kilometara, ostvaruje godišnje oko 300 

tisuća noćenja u turizmu. Oba gradonačelnika 

u svojim istupima upozoravali su 

stoga na te mogućnosti suradnje u ovim 

djelatnostima, no i drugim-kulturi, športu, 

na primjer. 

Dva posjeta, upoznavanje s potencijalima 

gradova, razmjena iskustva, iskazano razumijevanje, 

srdačnost i povjerenje neće imati 

tek kurtoazan značaj, već će se, kako je 

dogovoreno, pretočiti u potpisivanje povelje 

o prijateljstvu, što će se, tako je zaključeno, 

dogoditi na Dan grada i blagdan sv. Stošije 

- 15. siječnja sljedeće godine u Biogradu. 

Inače, grad Kressbronn s oko osam tisuća 

stanovnika i njegova okolica bogato je, iznad 

svega, poljoprivredno područje - s brojnim 

plantažama voća, vinogradima. Poznato je, 

k tome, i po velikoj vinariji, i nadasve, po 

dobro organiziranim i vođenim obiteljskim 

poljoprivrednim gospodarstvima koja bi, 

pripomenimo usput, trebali vidjeti i upoznati 

se s njihovim funkcioniranjem naši 

ljudi koji takve projekte možda žele razvijati 

na svojim posjedima i gospodarstvima. 

Biogradsko izaslanstvo imalo je, međutim, 

sreću i priliku da u Kressbronnu razgleda 

najveću tržnicu voća u Njemačkoj sa 17 

tisuća uposlenika i godišnjim prometom 

od osam milijardi eura. U njoj se, da i to 

navedemo, skladišti 150 tisuća tona voća, 

od čega pet posto otpada na kruške, po šest 

tisuća tona na šljive i trešnje, tri tisuće tona 

na jagode itd. 

Biograd i Kressbronn imaju, prema tome, 

pred sobom izazove i mogućnosti za mnogostruku 

suradnju. Nadamo se da će ih valjano 

iskoristiti jer su to u međusobnim obraćanjima 

isticala oba gradonačelnika, želeći, 

istodobno, i to da se ne ostane samo na 

potpisivanju povelje i razmjeni izaslanstava.


2009 LISTOPAD | 3 

Mreža dječjih vrtića u Biogradu 

S četiri vrtića-zadovoljene potrebe 

Prvi će u uporabu vrtić na Kosi zapad, a potom na Kumentu i Jankolovici 

Prema planu mreže dječjih vrtića u 

Biogradu, grad bi za zadovoljenje sadašnjih 

i budućih potreba za smještajem svojih 

najmlađih stanovnika trebao raspolagati s 

ukupno tisuću 797 četvornih metara zatvorenog 

i 13 tisuća 149 otvorenog prostora. 

Time bi se, prema procjeni stručnjaka, stvorili 

uvjeti za prihvat 340 djece. Inače, Dječji 

vrtić Biograd sa sadašnjih 777 četvornih 

metara mogao bi optimalno imati 118 djece, 

a upisano ih je 135. 

U prilikama nesrazmjera raspoloživog prostora 

i broja potencijalnih korisnika, i osiguranja 

potrebnih pedagoških standarda, 

grad je za naredno razdoblje planirao 

gradnju čak tri vrtića. Na području Kose 

zapad najbliža je realizacija, gdje bi se, kako 

je predviđeno, našao smještaj za 74 djece 

u prostoru površine 340 četvornih metara. 

Računa se u perspektivi i na područna 

odjeljenja na Kumentu te, isto tako, i na 

Jankolovici. Bili bi iste površine kao i onaj 

na Kosi i kapaciteta po 74 polaznika. I 

tako bi, kako smo rekli, u dječjim vrtićima 

u Biogradu osiguranjem 340 mjesta bile 

zadovoljene potrebe, pretpostavlja se, za... 

Može li se to, uopće, predmnijevati, jer, što 

ako nam „eruptira“ pronatalitetna politika, 

prijeđe iz teorije u praksu, pa to zahvati i 

Biograd, morat će se, u nove gradnje. 

Dovoljno mjesta za sve 

Projekt Jadran na području općine Sv. Filip i Jakov 

Magistralni vod gotov do svršetka 

studenog ili polovice prosinca 

Priprema dokumentacije za sekundarnu mrežu 

Magistralni vod u Turnju - radovi bi trebali biti završeni do 

prvog studenog ili polovice prosinca 

Kako je bilo i najavljeno, završetkom 

turističke sezone nastavljeni 

su radovi u sklopu Projekta 

Jadran na području općine Sv. 

Filip i Jakov što ih izvodi tvrtka 

Centrogradnja s kooperantima. 

Postavljanje glavnog cjevovoda 

trebalo bi, prema ugovoru, biti 

dovršeno na cijelom prostoru 

općine do svršetka studenoga 

ili najkasnije sredine prosinca. 

Poštivanje rokova, a on je već 

produžen za godinu dana, traži 

Međunarodna banka koja je u 

ovaj projekt uložila u obliku zajma 

više od polovice sredstava. 

Postavljanjem glavnog kanalizacijskog 

cjevovoda steći će se 

uvjeti za priključivanje domaćinstava 

koja su uz trasu. Prethodne 

procjene pokazuju da će to stajati 

oko četiri tisuće kuna po 

priključku. 

Druga faza, sekundarna ili mjesna 

mreža, radit će se po osiguranju 

potrebnih dokumenata i izradi 

projekta, a i namicanju novaca. 

Računa se na sredstva iz državnog, 

županijskog i općinskoga 

proračuna, no i korisnika. To će 

se, prema nekim izvorima, dogoditi 

u naredne dvije do tri godine. 

Iz državnog proračuna rebalansom „nestalo“ milijun i pol kuna 

Kraći zastoj na produbljivanju i 

proširenju prolaza Mali Ždrelac 

Prošao je rok, 1. listopada, kada su trebali 

biti nastavljeni radovi na prokopavanju 

i produbljivanju prolaza Mali Ždrelac. 

Dok je, kako je i najavljeno, obnova mosta 

Pašman-Ugljan obavljena pravodobno, 

drugi dio ovog projekta možda nije došao 

u pitanje, no svakako mu je rok dovršenja 

radova pomaknut. 

O ovom pitanju raspravljalo se i na protekloj 

sjednici Županijske skupštine i to 

kroz vijećnićko pitanje na koje je odgovorio 

župan Stipe Zrilić. Kazao je, među 

ostalim, da se radi o trenutnom zastoju i to 

zbog nekih izmjena u rebalansu državnog 

proračuna iz kojeg je „nestalo“ milijun i 

pol kuna namijenjenih za Mali Ždrelac u 

ovoj godini. Župan, međutim, smatra da će 

sredstva biti osigurana i radovi u Malom 

Ždrelcu biti okončani do naredne turističke 

sezone. Međutim, treba istaći, kako 

je izjavio Mate Perišić, direktor Plovputa 

iz Splita, nositelja projekta, da je prolaz 

Mali Ždrelac otvoren i sada za brodove do 

šest metara širine i to po ljetnom režimu. 

Prekinuti radovi na proširenju i produbljenju prolaza 

Mali Ždrelac - kada nastavak?



Stroži nadzor proračunskih sredstava 

Cilj: namjensko trošenje 

Piše: Ivo Mišulić 

Pozamašne svote novca troše 

razne udruge i ustanove za podmirenje 

svojih potreba. Nema 

u tome ništa loše ukoliko se, 

naravno, sredstva ulože u korisne 

aktivnosti i projekte. Međutim, 

po nekom našem lošem običaju, 

ima i zlouporaba. Naime, namjenska 

sredstva se troše i potroše na 

ono što nije predviđeno, ili pak 

na što gradske vlasti to ne žele. 

Uostalom, za njihovo trošenje, tih 

novaca dakako, zainteresirani su 

i građani. Zar oni, uostalom, kroz 

razne vidove i jednim dijelom ne 

doprinose punjenju proračuna iz 

kojeg se onda alimentiraju razne 

potrebe skupina i pojedinaca? 

„Trag novca“ često se gubio u 

nepoznatom. Ne kažemo da je 

ta pojava imala veće razmjere, 

no bilo ih je. Uostalom, korisnici 

proračunskih sredstava, uz ostalo, 

trebaju točno naznačiti za što ih 

Udruge u gradu Biogradu 

traže, izraditi i male elaborate o 

njihovu trošenju, pa i, razumljivo, 

u izvješćima naznačiti gdje su i 

u kakve svrhe utrošili dobivene 

novce. Baš to neki od „potrošača“ 

nisu radili. 

Gradske vlasti su u tom pogledu 

najavile stanoviti zaokret. Naime, 

očito je da žele uvesti ozbiljniji 

nadzor nad gospodarenjem tim 

nemalim sredstvima do kojih se, 

budimo otvoreni, sve teže dolazi. 

Ne mislimo da će se uvesti nekakvo 

maltretiranje, ali će, bez 

sumnje, pod strožu kontrolu doći 

svi koji su ranije imali loše navade, 

no i oni koji misle da se to isplati, 

to, zapravo, varanje. 

U biogradskoj gradskog vijećnici 

održano je predavanje i 

savjetovanje za udruge koje je 

organizirala Udruga tajnika i 

računovođa u školstvu iz Trogira. 

Tko reflektira na sredstva gradskoga 

proračuna, morat će, 

najavljuje se, imati podrobnija 

objašnjenja i argumente za svoja 

traženja. Posebno će, međutim, 

morati obrazložiti na kraju koliko 

su i u što uložili novce, da li su, u 

stvari, u tome to radili namjenski. 

Nikoga ne bi valjalo vrijeđati ili 

uznemiravati to što gradske vlasti 

žele pratiti od početka do kraja što 

biva s njihovim novcem, odnosno 

novcem građana. Jer, na čak 58 

adresa odlaze ta sredstva. Njihova 

sudbina, odnosno plasman u ono 

što je vrijedno i korisno za sve, 

valja, složit ćemo se, biti interes 

svakoga pojedinca. 

Stručno predavanja za biogradske udruge 

Računovodstveni savjeti 

rješavanju pravne i računovodstvene 

problematike 

s kojima se svaka udruga 

susreće. Cilj nam je potaknuti 

ih na što bolji, pravilniji i 

Članovi “Nade” - jedne od aktivnijih biogradskih udruga 

Adriatik festival, Atletski športski klub Maraton, Boćarski 

klub Adriabulin, Boćarski klub Opatijakomerc, Dalmatinska 

muška klapa Biograd, Dobrovoljno vatrogasno društvo Biograd, 

Društvo Naša djeca, Gradska glazba, Gradska udruga 

umirovljenika, Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog 

križa, Hrvatski nogometni klub Primorac, Yacht klub 

Biograd, Jet Ski klub Maestral, Karate klub B, Karnevalska 

udruga Tome Krnjevala, Klub odbojke na pijesku Soline, 

Košarkaški klub Biograd, Kulturna udruga Potjeh, Kulturno 

umjetničko društvo Kralj Tomislav, Lokalna akcijska grupa 

Laura, Lovačka udruga Jarebica, Malonogometni klub 

Gauni, Malonogometni klub Sv. Mihovil, Malonogometni 

klub Tehnodom, Malonogometni športski klub Biograd, 

Motociklistički klub Duhovi, Nogometni klub Primorac-veterani, 

Odbojkaški klub Biograd, Pjevački zbor Sv. Cecilije, 

Planinarsko društvo Belveder, Plivački klub Dupin, Ronilački 

klub Albamaris, Rukometni klub Biograd, Rukometni 

športski klub Mini-sunce, Šahovski klub Biograd, Športska 

zajednica grada, Športsko-ribolovna udruga Cipal, Športsko-ribolovna 

udruga Podlanica, Teniski klub As, Teniski 

klub As-set-meč, Teniski klub Biograd, Teniski klub Maslina, 

Tiplerski klub Biograd, Udruga iznajmljivača privatnog 

smještaja, Udruga malih dioničara Ilirija, Udruga maslinara 

i uljara Orkula, Udruga Mediteraneo, Udruga poljoprivrednih 

proizvođača – Strojni prsten, Udruga roditelja djece s 

posebnim potrebama „Osmijeh“, Udruga Svjetska vizija za 

čovječanstvo, Udruga za očuvanje tradicije starih dalmatinskih 

igara, Udruga za organiziranje natjecanja orača, Udruga 

za prevenciju ovisnosti Lanterna, Udruga za promicanje 

skrbi o invalidnim, starim i nemoćnim osobama „Nada“, 

Udruga za razvoj zajednice BNM, Udruga za zaštitu okoliša 

Hippocampus, Vaterpolo klub Biograd, Ženski rukometni 

klub Biograd 1995. 

Stručnom savjetovanju je prisustvovalo oko dvadeset predstavnika udruga 

Predstavnicima raznih biogradskih 

udruga, njih oko dvadeset i 

petero nazočnih, potpredsjednica 

udruge i ujedno voditeljica programa 

STEP Ivana Ban te tajnica 

udruge Seka Jurčev govorile su 

o temama: novosti od 1. siječnja 

2009. u računovodstvu neprofitnih 

organizacija, obveza upisa u 

Registar neprofitnih organizacija, 

obvezne poslovne knjige za „male 

udruge“, osnove uredskog poslovanja 

udruga i ugovorni odnosi. 

Program STEP, što je kratica 

od Stručna i tehnička 

pomoć organizacijama civilnog 

društva, provodimo već 

dvije godine u suradnji sa 

splitskom Udrugom „MI“ i 

Nacionalnom zakladom za 

razvoj civilnog društva na 

način da podučimo udruge 

transparentniji rad. Ugodno 

sam iznenađena odazivom 

predstavnika biogradskih 

udruga, daleko boljim nego 

na prethodnom našem stručnom 

seminaru u Zadru – kazala 

je u uvodu Ivana Ban. 

Kako je i spomenuto tijekom predavanja, 

u Hrvatskoj je registrirano 

oko trideset tisuća udruga. 

Vjeruje se, a što pokazuju i statistička 

izvješća, da je aktivno 

svega oko pet tisuća. Velik je broj 

udruga s obavljenim samo prvim 

korakom – upisom u Registar 

udruga Republike Hrvatske na 

čemu su i zastale. Upravo iz tih 

razloga, udrugama je potrebna 

stručna izobrazba u računovodstvu 

kako bi djelovale ispravno i 

vidljivo, rečeno je, između ostalog, 

na skupu. • S.M.



Jedna od rijetkih banaka u hrvatskom vlasništvu 

Partner banka 

- sve više partnera 

Prvu poslovnicu, izuzev Zagreba, banka će otvoriti u 

Pakoštanima u prvim mjesecima 2010. godine 

Među rijetkim bankama u hrvatskom 

vlasništvu je Partner banka 

d.d. čije je sjedište u Zagrebu. Za 

relativno kratko vrijeme etablirala 

se na našem novčarskom tržištu. 

S direktoricom zadarske podružnice 

Partner banke, Jagodom 

Santini, na Obali kneza Branimira 

6b, razgovarali smo, a što drugo, 

već o Partner banci. 

Jagoda Santini 

Ova banka utemeljena je 

1991. godine i ove godine 

postaje punoljetnom, već joj 

je, eto, 18 godina. Nakon centrale 

u Zagrebu, otvorene su 

podružnice u Osijeku, Rijeci, 

Varaždinu, Puli, Splitu i 

2005. kao zadnja, nadam se 

ne i posljednja, podružnica u 

Zadru - kaže g-đa Santini. 

Kakve su posebnosti, različitosti 

ove banke u odnosu na 

ostale-pitamo i to direktoricu. 

- Rekla bih da je prednost Partner 

banke što spada u red srednjih 

banaka, a prednost joj je, bez 

dvojbe, i ta što je u hrvatskom 

vlasništvu. Nije joj, na primjer, 

nadzorni odbor u nekoj od europskih 

metropola, nego u Zagrebu, 

te se na taj način sve odluke pripremaju 

i donose u našoj prijestolnici. 

To, po mojem sudu, 

daje mogućnosti za fleksibilnost 

i brzinu pri donošenju odluka, što 

za korisnika usluga zna biti od 

nemale važnosti. 

Da li je to prepoznato kod vaših 

klijenata i pravnih osoba? 

- Dakako da je, a to, prije svega, 

procjenjujemo po značajnom 

povećanju obima poslovanja i 

broja klijenata. Nisu oni samo-da 

tako kažem-iz područja djelovanja 

banke, dakle iz Zadarske županije, 

već ih imamo i iz Šibenika, Vodica, 

Murtera, a uz Zadar dobro, da se 

tako izrazim, partnerstvo ostvarujemo 

i s, na primjer, Benkovcem, 

Pagom, Stankovcima i drugim 

gradovima i općinama iz okolice. 

Koliko čujemo, otvarate i ispostavu 

u Pakoštanima... 

- Odluka je o tome već donijeta 

i nadam se da će do Uskrsa 

sljedeće godine u tom mjestu 

biti otvorena naša prva poslovnica 

u ovoj županiji. Otvaranje 

u Pakoštanima je, u stvari, naš 

„pilot-program“ budući da 

Partner banka do sada, izuzev 

Zagreba, nema svojih poslovnica. 

Lokalna vlast i gospodarstvenici 

iz općine Pakoštane potakli su to 

otvaranje. K tome, do sada smo 

s njima ostvarili veoma dobru 

suradnju, pa je nekako normalan 

ovakav slijed događaja, što je prihvatio 

i Nadzorni odbor bankezaključila 

je direktorica zadarske 

podružnice Partner banke, dipl. 

oec. Jagoda Santini. 

[ Podružnica Zadar: Obala kneza Branimira 6 b, Zadar Tel: 023 302800, Faks: 023 302808 ] 

[ Podružnica Zadar: Obala kneza Branimira 6 b, Zadar Tel: 023 302800, Faks: 023 302808 ] 

Poslovnica Partner 

banke u Pakoštanima 

Jedan od onih koji je želio i poticao otvaranje poslovnice Partner 

banke u Pakoštanima je i Milivoj Kurtov, općinski načelnik. 

- Naš turistički i gospodarski razvoj jednostavno nas je silio na 

dovođenje neke banke u Pakoštane. Odlučili smo se za Partner 

banku jer smo stekli u dosadašnjoj suradnji pozitivno mišljenje 

o njezinom načinu poslovanja. Prevagu je o odluci, uz ostalo, 

donijelo i to što se radi o banci u hrvatskom vlasništvu. 

Osiguran je prostor, radimo i na razvoju općine, sve je više 

turista. Na žalost, sve to nismo mogli prikladno servisirati, a i 

naši žitelji su za svaku i najmanju bankarsku uslugu morali u 

Biograd ili Zadar. 

Dolaskom Partner banke mnoge poslove ćemo jednostavnije i 

lakše obavljati, nadam se na naše zadovoljstvo i zadovoljstvo 

Partner banke - kaže načelnik općine Milivoj Kurtov. 

[ Podružnica Zadar: Obala kneza Branimira 6 b, Zadar Tel: 023 302800, Faks: 023 302808 ]



Biograd Boat Show 2009 

Pogodnostima na poteškoće 

Usprkos problemima, sajam je dosegao razinu prošlogodišnjeg po broju plovila i izlagača 

Ovogodišnji Biograd Boat Show, 

kako je istaknuo i njegov direktor 

Milan Šangulin na konferenciji za 

medije, održava se u okolnostima 

koje nisu povoljne ni za nautiku ni 

gospodarstvo u cjelini. Usprkos 

tome, nastojanjem organizatora 

i svih suradnika u pripremi 

11. izdanja došlo se, opravdano 

se kaže, do najvećeg hrvatskog 

jesenskog nautičkog sajma (od 22. 

do 25. listopada) i to pod pokroviteljstvom 

Ministarstva turizma 

i Ministarstva mora, prometa i 

infrastrukture. 

S konferencije za medije: 

Jasmina Kulaš, glasnogovornica 

i Milan Šangulin, direktor 

biogradskog nautičkog sajma 

Unatoč svim poteškoćama, po 

broju izlagača i plovila dosegnuta 

je prošlogodišnja razina, što znači 

da se u marini Kornati biogradske 

tvrtke Ilirija d.d, u njezinom sjevernom 

i zapadnom dijelu, povezanim 

300 m dugim pontonskim mostom, 

u moru i na obali našlo 240 plovila 

koje je pred znatiželjnim posjetiteljima 

izložilo 170 hrvatskih i inozemnih 

proizvođača i vlasnika. 

Organizator je, uz ostalo, u zapadnom 

dijelu marine postavio šator 

površine tisuću četvornih metara 

koji će, za razliku od onog u sjevernom 

dijelu, biti popunjen manjim 

motornim plovilima koja su, pokazuje 

se, najtraženija na domaćim 

nautičkim sajmovima. U ovom 

prostoru nalazi se rekordan broj 

takvih plovila-čak 70 modela jedrilica 

i motornih brodova. 

Rekordan broj je na ovom Biograd 

Boat Showu i polovnih plovila, a 

to, jednostavno, diktira potražnja. 

Radi se, koliko se može zapaziti, o 

kvalitetnim plovilima posebno pripremljenim 

za ovaj sajam. Većina 

je, njih 55 od ukupno 90 rabljenih, 

izložena na 12. gatu marine. 

Prema riječima Milana Šangulina, 

ove su godine, računajući na 

poteškoće proizvođača, a i kupaca, 

koji su znakoviti za čitav svijet, 

nastojali nekim pogodnostima osigurati 

lakši dolazak na sajam. Ovo 

je, zna se, posljednji nautički sajam 

u sezoni i tu se, kako bi se reklo, 

„prazne lageri“, i proizvođači se 

nastoje osloboditi preostalih brodova 

vabeći potencijalne kupce 

i snižavanjem cijena te nekim 

drugim pogodnostima. 

Organizator je, kada govorimo o 

tome, to učinio kroz najveći popust 

do sada u cijeni korištenja prostora 

i usluga marine. 

Kada smo sajam održavali 

u proljeće, bili smo sretni, 

iskreno rečeno, i s 30 brodova. 

Kada smo, međutim, 

promijenili vrijeme priređivanja, 

došli smo, eto, i do 240 

plovila, većih, bržih, luksuznije 

opremljenih. Razvili smo 

se do toga da su nas i drugi 

slijedili u Hrvatskoj te tako 

sada, uz nas, imamo još dva 

nautička sajma u jesenskim 

danima. Ipak, smatram da 

smo mi, ovaj biogradski Boat 

Show, budućnost nautičkih 

sajmova u našoj zemlji. Zašto 

tako mislim? Imamo kompletnu 

infrastrukturu, dobar 

termin i mogućnost povoljnih 

uvjeta za izlaganje. Imamo, 

također, i kvalitetnu zabavu, 

smještaj... Jednostavno, mi to 

zovemo Boat Show doživljaj. 

Ne želimo samo organizirati 

sajam, već i prodati, da se 

tako izrazim, jedan doživljaj. 

Svatko treba pronaći svoj dio 

toga-kroz brodove, zabavu, 

gastronomiju - veli Šangulin. 

Ono što je vidljivo, je to da je na 

sajmu ove godine manje novih 

modela plovila budući da su brodograditelji, 

nedvojbeno, usmjereni 

na održavanje sadašnjeg položaja 

Sajam je i mjesto održavanja stručnih i drugih skupova 

Salpa Laver talijanskog proizvođača Nautica Salpa jedna je od premijera 

- prvo predstavljanje u Biogradu 

na tržištu, bolje reći opstanka, a 

manje na nova ulaganja. 

Dojam je, stoga, da će ovaj Biograd 

Boat Show, sajam na kome se javlja 

mogućnost povoljnijih kupnji brodova 

nadmašiti ranije, bez obzira 

na već spomenute teškoće. 

Popratni 

događaji 

I ovogodišnju sajamsku 

manifestaciju prati niz 

raznovrsnih događanja, 

od stručnih skupova, predstavljanja 

projekata do 

zabavnih priredbi. 

Uz ostalo, za petak 25. ov. 

mjeseca, zakazana je sjednica 

Udruženja male brodogradnje, 

potom predstavljanje 

tzv. hibridne 

jedrilice-Hreko 1000. U 

21 sat u velikom šatoru u 

zapadnom dijelu marine 

(nedaleko od trajektnog 

pristaništa) je Otvorena 

večer sajma sa slobodnim 

ulazom i koncertom Nene 

Belana i pratećeg sastava 

Fiumens. 

Za subotu je, pored ostalog, 

predviđena regata 

jednometarskih modela, 

predavanje Damira Roje o 

sustavu upravljanja sigurnošću, 

regata Bavaria Cup 

09 i sajamska Gala večer u 

hotelu Adriatic. 

Za nedjelju je, među 

inim, zakazana sjednica 

Udruženja pružatelja 

usluga smještaja na 

plovilima, kao i start u 

12 sati, ispred marine 

Kornati, regate gajeta na 

latinsko idro u organizaciji 

Udruge Latinsko idro 

Murter-Betina. 

Zaključit će se dodjelom 

nagrada i svečanom večerom 

regate Bavaria Cup 09.



Građani pitaju gradonačelnika... 

Naš čitatelj u podužem pismu, šteta što ga nije potpisao, uz brojne konstatacije 

vezane za život u gradu i gradska događanja za ovu rubriku imao je i pitanje-Što 

će Biogradu toliko gradova prijatelja i koja je korist od toga? 

Gradonačelnik Ivan Knez: 

Zaprešić, jedan od gradova-prijatelja 

- Svako zanimanje za aktualna gradska događanja, 

koja se svakako tiču njegovih stanovnika, 

dobro je došlo i stoga, ponajprije, zahvaljujem 

tom anonimnom čitatelju. Što će nam 

prijateljstva? Zastupam stajališta da je stvaranje 

prijateljstva među ljudima, pa tako i među 

lokalnim zajednicama, sa svakog stajališta pozitivno. 

Međutim, u tome redovito ima i interesa 

pa nas, uz ostalo, to vodi u ostvarenje tolikih 

prijateljstava. Ako, pak, i drugi žele prijateljevati 

s nama, to, smatram, govori i o njihovom 

dojmu o Biogradu. 

Zaključit ću: Mi smo turistički grad, moramo 

misliti i na širenje tržišta. Otuda i ove povelje 

prijateljstva s gradovima i općinama u Hrvatskoj, 

BiH, Italiji, Njemačkoj, Austriji, a bit će ih 

još - zaključio je gradonačelnik Knez u odgovoru 

na pitanje našeg čitatelja.



Berba i prerada maslina u prošlosti 

Ostale su samo priče 

i uspomene 

Ovogodišnja berba i 

prerada maslina već je 

počela u nekim dijelovima 

Zadarske županije. 

Urod je različit-ima područja na 

kojima je odličan, a ima i onih 

gdje su masline dale skroman 

urod. Očito je da suša nije imala 

svugdje iste učinke, baš kao i to 

da su posljednje kiše donekle, ne 

baš svugdje, pomogle maslinama. 

Kako će biti u konačnici-vidjet 

ćemo. Za ovu prigodu malo ćemo 

se vratiti u povijest i uz pomoć 

Mire Hlanude Vegar iz biogradskoga 

Zavičajnog muzeja podsjetiti 

vas na neke zanimljivosti 

vezane za masline i maslinarstvo. 

O tome je, pripomenimo, pod 

nazivom Tradicijsko maslinarstvo 

biogradske regije 2005. godine u 

spomenutom muzeju organizirana 

i izložba. 

Berba maslina 

Berba maslina započinjala je 

u jesen. Najprije su se kupile 

masline koje su same pale na 

zemlju, one koje su prve dozrijevale, 

tzv. „kupljenice“. Intenzivnija 

berba započinjala je 1. studenog i 

poznata ja izreka „Mrtvi dan-skale 

van“. 

Dio maslina brao se „od tla“ i to 

su najčešće radile žene, stavljajući 

masline u „sprte“-košare od 

pletenog pruća, a zatim u vreće. 

Muškarci su se penjali na drvene 

ljestve, naslonjene na stablo 

masline, pa su „češali“ (Biograd) ili 

„čupali“ masline (Banj, Neviđane, 

Pašman, Vrgada). Masline bi 

padale na zemlju ili na tendu, te 

bi se stavile u vunene ili jutene 

vreće i nosile kućama. U jednu 

vreću moglo je stati 5-6 „polučaka“ 

maslina. „Polučak“ je drvena 

mjera, koju su pravili Podgorci, 

prodavali po selima, i u njega 

je moglo stati primjerice 10 kg 

maslina ili 15 kg žita. 

Kod kuće su se masline spremale 

ili u posudu-„sud“, ili su se stavljale 

na hrpu. Masline koje su bile 

na hrpi morale su se brzo voziti u 

uljaru i preraditi, dok su masline 

koje su stavljane u „sud“ napunjen 

morskom vodom mogle tako konzervirane 

stajati i godinu dana. 

Berbi maslina na čitavom biogradskom 

području u prošlosti 

prethodile su mnoge radnje. Sve 

dok je zemlja bila u zakupu, sve do 

agrarne reforme, datum početka 

berbe maslina određivali su u ime 

vlasnika dvornici, koji su procjenjivali 

urod po parcelama i određivali 

datum početka berbe. Vlasniku 

zemlje je obrađivač davao ¼ 

uroda maslina. Primjerice, kazivači 

pamte da je na Vrgadi, u srpnju, 

na dan svete Margarite bilo 

biranje mjesnih pudara, koji su 

čuvali polje, dok se ne bi obrala i 

posljednja maslina. 

Pudari su se na trgu u Vrgadi zaklinjali 

na pravednost glavaru sela 

ovim riječima: 

„Tako mi krvi Isusove, 

neću kriva zatajiti 

niti pravedna pritvoriti“. 

Običaj je bio da glavar sela časti 

pudare pićem. 

Proces dobivanja 

maslinovog ulja 

Na biogradskom primorju i otocima, 

ovisno o količini maslina, 

nicale su zasebne zgrade sa svim 

uređajima i priborom za preradu 

Mlin za masline u uljari u Dobropoljani 

maslina: kameni mlin, tijesak i 

uzidani kotao za grijanje vode. Te 

su se zgrade nazivale mlin, torkul, 

rjeđe uljare. 

Postupak dobivanja maslinovog 

ulja odvijao se po sljedećim 

fazama: mljevenje uz pomoć mlinskog 

kamena, tiještenje uz pomoć 

raznih vrsta tijeskova-torkula, te 

prelijevanje iz sabirnih bazena u 

drvene posude u kojima se ulje 

nosilo kućama. 

Vlasnik mlina (uljare) mogla je 

biti obitelj, crkva ili skupina ljudi 

udružena zajedničkim interesom. 

Na primjer, na otoku Pašmanu 

gotovo je svako selo imalo uljaru, 

što dokazuje da je maslinarstvo 

imalo jednu od najvažnijih uloga 

u poljodjelstvu. 

Najznačajnije uljarske sprave bile 

su mlin za mljevenje maslina i tijesak 

za cijeđenje ulja. Stara uljara 

u Kraju, koja se nalazila u blizini 

franjevačkog samostana, a radila 

je do 1989. godine, imala je u svom 

predvorju maštele, gdje se prije 

nego što je uljara započinjala s 

radom moglo doći do novog ulja 

gaženjem. U njoj se nalazio mlin s 

košem od letvi, sastavljen od dva 

okrugla kamena, koja se okreću 

i svojom težinom drobe masline 

u udubini na kamenom postolju. 

Mlinska kola okretalo je 3-6 ljudi uz 

pomoć greda za okretanje. U prvoj 

polovici XX st. počeli su se mlinovi 

okretati uz pomoć konja. Konji bi 

se mijenjali naizmjenično, svaki 

sat (Biograd, Kraj, Banj). Dugi niz 

stoljeća tiješnjenje ulja odvijalo se 

po istom principu. Upotrebljavali 

su se drveni tijeskovi na vijak, a u 

drvenu konstrukciju ulagale su se 

torbe s tistom. Zatim su se pojavili 

tijeskovi sa željeznim vijkom, 

a svi ostali dijelovi bili su drveni, 

da bi napokon prevladalo željezo, 

a početkom XX st. pojavljuju se 

na našem području i prve hidraulične 

prese. Prva uljara na ovom 

području s hidrauličnim presama 

započela je s radom 1908. godine u 

Zadru, a odmah iza nje i uljara vlasnika 

Šime Pelicarića u Sv. Filipu 

i Jakovu. To su bile suvremene 

uljare, koje je početkom XX st. 

potpomagalo Ministarstvo poljoprivrede 

iz Beča. 

Rad u uljari bio je nezamisliv bez 

pletenih torbi za masline u koje se 

stavljalo tisto pod presu. Pletenje 

torbi za masline bio je poseban obrt 

u okviru maslinarstva. Posljednji 

izrađivač torbi za masline bio je 

Krsto Dešpoja iz Dobropoljane, a 

cijela se obitelj u prošlosti bavila 

tim zanatom. Radilo se za potrebe 

uljare, a primale su se i pojedinačne 

narudžbe. Obično bi se naručivalo 

8-10 torbi, koliko je bilo dovoljno 

za jednu „melju“.

10 | LISTOPAD 2009 Općina PaŠMAN 


Priredba „Dani kruha“ u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Neviđanima 

Blagovanje kruha u Neviđanima 

Pripremio: Stjepan Mišulić 

Tradicionalnoj županijskoj smotri 

„Dani kruha – dani zahvalnosti 

za plodove zemlje“ ove godine 

domaćinom je bila Osnovna 

škola Vladimir Nazor iz Neviđana. 

Ove su godine sudjelovali učenici 

osnovnih škola iz Neviđana, 

Pakoštana, Sv. Filip i Jakova, 

Biograda, Tkona, Privlake, Nina, 

Preka, Zadra, Zemunika, zatim, 

učenici zadarskih srednjih škola 

kao i polaznici dječjih vrtića iz 

Zadra. Tom prigodom nazočnima 

je rekao: 

Neobično mi je zadovoljstvo što 

se manifestacija „Dani kruha“ 

održava upravo na Pašmanu, 

u našoj osnovnoj školi u 

Neviđanima. Riječi zahvale na 

uloženom trudu i velikom htijenju 

kako bi ova priredba protekla 

I učenici Osnovne škole iz Svetog Filip i Jakova sa svojim mentorima imali 

su što pokazati... 

sam iskazanim zalaganjem i 

zajedništvom svih dvadeset i 

petero djelatnika naše škole na 

je ravnateljica škole Andreja Krnić. 

Ugodnom ozračju, zasigurno, su 

pridonijeli i nastupi učeničkog 

zbora Osnovne škole Vladimira 

Nazora, zatim KUD-a Nevijana 

te Pašmanskih mažoretkinja i 

Ciljevi ove manifestacije 

su, između ostalih, upoznati 

djecu s nastajanjem 

kruha „od zrna do kruha“, 

približiti im blagovanje 

kruha i narodne običaje, 

poučiti ih o kruhu kao 

izrazu životne i duhovne 

snage, ukazati im na značajnost 

zdrave prehrane i 

prednosti ekološke poljoprivrede 

i upoznati ih s 

izvornim vrstama voća i 

drugim plodovima zemlje, 

kao i sa žetvenim i ostalim 

običajima 

Osnovnu školu Biograd predstavljali su polaznici područne škole iz Tkona 

što ljepše i ugodnije upućujem 

djeci, roditeljima, nastavnicima 

te posebno ravnateljici. – rekao je 

u uvodu zamjenik načelnika Općine 

Pašman Nikolino Bašić 

Uz zahvalu učenicima, roditeljima 

i nastavnicima na trudu, Renata 

Vuksan, pomoćnica pročelnika 

Upravnog odjela za društvene djelatnosti 

Zadarske županije otvorila 

je priredbu. Kruh i plodove 

zemlje molitvom blagoslovio je 

don Josip Lisica, župnik Neviđana 

i Pašmana, pritom naglasivši kako 

uvijek moramo zahvaljivati za plodove 

zemlje Bogu koji nam kroz 

kruh daje zemaljska dobra. 

Brojni izložbeni štandovi bili su 

prepuni kruhom i krušnim proizvodima 

spravljeni od različitog 

sjemenja. Uz njih su bili izloženi i 

stari alati koji su služili ili još služe 

u pravljenju kruha i obrađivanju 

zemlje, zatim, autohtone biljne 

vrste kao i proizvodi od njih te 

literarni i likovni radovi učenika. 

Predano smo pripremali današnju 

manifestaciju „Dani kruha“ 

kojoj smo po prvi puta domaćini. 

U pripremanju bili su uključeni 

svi zaposlenici naše škole od 

administrativno-tehničkog osoblja 

do nastavnika i mene kao 

ravnateljice. Pored nas, velik 

doprinos dali su i djeca i njihovi 

roditelji koji su pripremili razne 

vrste kruha i donijeli nam niz 

Sudionike manifestacije i goste 

pozdravio je Nikolino Bašić, 

zamjenik Općine Pašman 

starih predmeta kako bismo na 

slikovit način prikazali život iz 

prošlih vremena. Oduševljena 

Na Dane kruha u Neviđane stigli su i učenici Osnovne škole Pakoštane 

s nastavnicima-mentorima 

što sam im zahvalna. Željela bih 

se zahvaliti i Općini Pašman kao 

i Zadarskoj županiji na financijskoj 

i moralnoj potpori. Isto 

tako, hvala i obrtnicima i tvrtkama 

s otoka Pašmana i Ugljana, 

roditeljima, djeci, kao i KUD-u 

Nevijana, Pašmanskim mažoretkinjama 

te udruzi Levanda čije 

smo ručne radove darovali sudionicima 

ove smotre. – kazala nam 

igrokaz učenika četvrtog razreda 

škole-domaćina „Zaljubljeni 

kiflić“. Kažimo i to da su učenici 

Osnovne škole Vladimira Nazora 

iz Neviđana zajedno s učenicime 

zadarske Škole za tekstil, dizajn i 

primijenjenu umjetnost predstavljali 

Zadarsku županiju na državnoj 

smotri „Dani kruha - dani 

zahvalnosti za plodove zemlje“ u 

Vodicama.



Priznanja gradu i plaži Dražica 

Primili su ih dogradonačelnik Marijan Stopfer i direktor Turističkog ureda Ivo Eškinja 

Po 8. puta za redom u organizaciji 

Turističke zajednice Zadarske 

županije i tamošnjeg dnevnog 

lista podijeljena su priznanja najzaslužnijim 

pojedincima i ustanovama 

za rezultate u ovogodišnjoj 

turističkoj sezoni, u sklopu 

akcije Biramo najuređenije mjesto, 

općinu i grad, zatim najljepši 

vrt, restoran i konobu s izvornim 

jelima. 

Po tradiciji, Biograd ni ovoga puta 

nije ostao bez priznanja. Dobio 

ga je u konkurenciji mjesta do 10 

tisuća stanovnika kao najuređeniji 

grad. Osvojio je, međutim, još 

jednu nagradu i to za uređenost 

plaže Dražica. 

Dobitnici ovogodišnjih priznanja 

- Uvijek se kaže da su za ovakve 

uspjehe zaslužni svi stanovnici, 

što je u našem slučaju 

istina. Veli se također da 

priznanja obvezuju, pa ćemo 

u pripremama za narednu 

sezonu o tome voditi računa 

- kazao je Ivo Eškinja, direktor 

Turističkog ureda biogradske 

Turističke zajednice. 

Kada već spominjemo sezonu, 

recimo da je do svršetka rujna 

Biograd registrirao blizu 144 

tisuće dolazaka i nešto manje od 

866 tisuća noćenja u tom razdoblju. 

U usporedbi s devet mjeseci u 

2008. godini, to je povećanje noćenja 

za 10 i dolazaka za 9 posto. 

Česi su bili najbrojniji, potom 

slijede Slovenci, Austrijanci, 

Nijemci, Francuzi, Talijani, Poljaci, 

Slovaci, Mađari i dr. 

Priznanje za uređenost grada uručeno je dogradonačelniku Marijanu Stopferu 

Priznanje za plažu Dražica preuzeo je direktor Turističkog ureda Biograd 

Ivo Eškinja 

A Pakoštane? 

Znakovito je da turističko mjesto „u usponu“ kao što su Pakoštane 

stalno zaobilaze priznanja i nagrade. A po onom 

što se vidjelo ovoga ljeta, po onom što se događalo, prema 

rezultatima u svim segmentima, konačno (baš tako) i ovo 

mjesto trebalo je biti vrednovano nekom nagradom. Da ne 

spominjemo poduzetnu direktoricu Turističkoga ureda! Uostalom, 

list koji sudjeluje u akciji ispisao je brojne članke, 

prave „panegirike“ turističkim i inim kvalitetama Pakoštana. 

A kada je trebalo to „prepoznati“ i honorirati priznanjem-jednostavno 

se zaboravilo na objavljene hvalospjeve. 

Komisija će, srećom, doći i sljedeće sezone. Možda nešto i 

opaze vrijedno nagrade. Ako ne, neka pitaju goste koji se 

odmaraju u ovom pitoresknom mjestu!

12 | LISTOPAD 2009 Biogradskiglasnik 

Bilješka 

Šuker na svjetioniku Babac 

Pripremio: Ivo Mišulić 

Na otočiću Bapcu u Pašmanskom 

kanalu živi i radi već preko 10 

godina kao svjetioničar Robert 

Šuker. Nije pravilo, no nekako u 

ovoj službi, jedinstvenoj i ne baš 

lakoj, na nekim svjetionicima, 

očekujemo obično ljude s otoka 

i primorja. 

No događa se, kao i u ovom slučaju, 

da u službu dođu i ljudi 

iz unutrašnjosti Hrvatske, pa 

i izvan nje, kao što je to slučaj 

s Robertom i njegovom suprugom 

Brankom koji su stigli iz 

Sarajeva. A kako je došlo do 

toga? 

- U ondašnjem tjedniku „Start“ 

pročitali smo zanimljivu reportažu 

o svjetionicima i svjetioničarima, 

točnije o korčulanskom 

području gdje smo imali prijatelje. 

Za ondašnji praznik Dan 

republike otišli smo im u goste, 

raspitali se, predali molbu i... 

naša je sudbina odlučena-kaže 

Robert. 

odgovorit će-ako smo na njima 

punih 26 godina, onda to znači 

da nam je dobro! 

Toliko dobro da smo, priznajemo, 

bili iznenađeni i onim što 

smo čuli o godišnjem odmoru. 

– Ovdje smo, na moru, tu se i 

odmaramo premda bismo mogli, 

da hoćemo, ići na odmor, dobili 

bismo zamjenu, no na Bapcu je 

Branka i Robert Šuker 

toliko smo zavoljeli ovaj način 

života. 

Na Bapcu je u međuvremenu, 

istina s turanjske strane, sagrađeno 

mnogo vikendica i obiteljskih 

kuća, a oni su „preko“, prema 

Pašmanu. Nekada su se puno družili 

s Ivom Mandićem i ostalim 

autohtonim Mandićima. Sada je, 

međutim, Babac dobio neke nove 

ljetne stanovnike, njima nepoznate 

ljude i druženja je manje ili 

ih uopće nema. G-đa Branka se 

raduje vodi, konačno će se moći 

više posvetiti i uređenju okućnice. 

Stigao im je i novi „stanovnik“, 

Roni iz Sesveta, ljupki „šnaucer“ 

koji se ispočetka plašio mora, no 

uspio je i proplivati. 

I tako, dok odlazimo sa svjetionika 

i poslije kraćeg druženja s 

ljubaznim bračnim parom Šuker, 

mislimo na Robertove poznatije 

prezimenjake: ministra Ivana, 

nogometaša Davora i činjenicu, 

možda nekima i nepoznatu, da su 

im svima korijeni iz okolice Livna. 

U svojim zanimanjima najduže se, 

ipak, zadržao Šuker sa svjetionika 

Babac. Pa i to nešto znači! 

Bilo je to, reklo bi se, davne 1983. 

godine, i otada stalno na pučini, 

na nekoliko svjetionika, u zbilja 

specifičnom načinu života koji baš 

mnogi i ne mogu podnijeti. Oni 

su izdržali dotle da im je, štoviše, 

neobično i otići na kopno. Istina, 

odlazili su u posjet roditeljima u 

Sarajevo. Uostalom, i Robertova i 

supruzina majka cijeli rat su provele 

u ovom gradu. 

Pitate li ih kako je na svjetionicima, 

Dugogodišnji dom obitelji Šuker 

najbolje, posebice otkad smo 

nedavno dobili i pitku vodu cijevima 

od mjesta do naše zgradevele 

nam. 

G-đa Branka ipak otiđe na neko 

vrijeme u Sarajevo u posjet majci, 

a ranije bi i ona dolazila k njima, 

baš kao i neki prijatelji, mada u 

tom pogledu važe posebna pravila 

o posjetama. 

S nostalgijom se sjećaju ranijih 

svjetionika. Teže je bilo na njima, 

no živjeli su na drukčiji način. Ribe 

je bilo u izobilju i to one najkvalitetnije. 

Mogla se, kaže Robert, 

zaraditi još jedna plaća prodajom. 

– Ovo ja i ne računam svjetionikom, 

ja ga nazivam „plivačkom 

zonom“ od Pašmana, no posao se 

zbog kojeg smo tu mora obaviti. 

Svjetla su, na sreću, automatizirana, 

napajaju se foto-ćelijom. 

Nestalo je, na neki način, 

one romantike koja se veže uz 

svjetionike i ovu službu, kao što 

se to, na primjer, moglo osjetiti 

na Sušcu, Pločicama, Palagruži. 

Tamo se, uz ostalo, 15 dana 

radilo, a 15 se odlazilo na kopno i 

na „lanternu“ se nije moglo ukoliko 

nemate obitelj. Kao samac 

nisi imao izgleda-kaže Robert. 

Bračni par Šuker opskrbljuje se 

u Biogradu i Pašmanu. Kažu da 

su i na Biogradski glasnik naišli u 

diskontu Bure commerca pa smo 

tako, eto, kao novina stigli i do 

svjetionika. 

G-đu Branku na oproštaju pitamo: 

Kako je biti suprugom svjetioničaru? 

- Reći ću vam iskrenosuper. 

Za tolike godine i ja sam 

postala svjetioničarka. Mi smo 

ovo zajedno izabrali, prije svega 

zbog ljubavi prema moru. Kada 

smo pročitali reportažu u Startu, 

rekli smo-idemo, nismo pogriješili, 

nisam se pokajala, niti su 

moji bili protiv mog izbora - 

odgovara rođena Sarajka. Dodaje 

- i mirovinu bismo željeli ovdje 

provesti. Toliko nam je dobro, 

Babac – prvi 

svjetionik u 

Pašmanskom 

kanalu 

God. 1875. izgrađen je 

prvi svjetionik na biogradskom 

području, i 

to na otočiću Babac u 

Pašmanskom tjesnacu 

nasuprot selu Pašman, 

kasnije prenesen na sjeverozapadni 

rt otočića. 

Do tada je ovaj kanal 

bio bez svjetala, plutača 

i ostalih balisažnih 

oznaka. Ostali su izgrađeni 

ovim redom: Sv. 

Katarina (1885), Cavata 

(1908), Biograd (1910), 

premješten od starog 

lukobrana na novi gat 

(1913), Tkon (1910), 

Pakoštane (1912) i dr.


KULTURA I PROSVJETA 


U znaku astronoma Galileja 

- čitanje pod zvijezdama 

Nizom prigodnih manifestacija, a 

u organizaciji Gradske knjižnice, 

obilježava se tradicionalni Mjesec 

hrvatske knjige i to od polovice 

listopada do sredine studenoga. 

Akcije promicanja knjige i čitanja 

ovog puta su dijelom posvećene 

Međunarodnoj godini astronomije. 

Naime, 20. prosinca 2007. godine 

Generalna skupština Ujedinjenih 

naroda i Međunarodni astronomski 

savez, te organizacija UNESCO-a 

ovu su godinu proglasili godinom 

astronomije u povodu 400. obljetnice 

otkada je Galileo Galilej prvi puta 

usmjerio svoj teleskop put nebeskih 

visina. Ta se godina uzima kao početak 

moderne astronomije; kada je 

prvi put uporabljen teleskop. Pod 

motom „Čitajmo pod zvijezdama“- 

akcija je koja će se u spomen na slavnog 

znanstvenika održati u cijeloj 

Hrvatskoj, naravno i u Biogradu i to 

u sklopu Mjeseca hrvatske knjige. 

Dogovoreno je da to bude 24. listopada 

od 18 do 24 sata na trgovima, 

u restoranima, školama, muzejima. 

Zapravo, na svim mjestima gdje se 

ljudi i inače okupljaju. Kako će se u 

našem gradu obilježiti ta manifestacija? 

Odlučeno je da to bude 22. ov. 

mjeseca u 19 sati. Nakana je svih 

knjižnica da se u toj prigodi pozovu 

istaknutije osobe iz javnog života. 

Među inim, ovom druženju priključit 

će se biogradski gradonačelnik 

Knez, potom domaće spisateljice 

Rajka Anđelić Maslovarić, Jelica 

Farkaš, ravnateljica Dječjeg vrtića, 

predstavnici Društva Naša djeca, 

a od športaša europski i svjetski 

Poslije zbirki pjesama „Škura od 

cakla“ i „Zagrljaj s dugom“, biogradsko-hvarska 

pjesnikinja Rajka Anđelić 

Maslovarić predstavila se još jednom 

zbirkom pod nazivom „Biograd u 

pismama“. 

Većina pjesama posvećena je, kao 

što i naziv zbirke sugerira, gradu 

Biogradu. Govoreći o sebi na jednom 

mjestu, Rajka, među inim, kaže: 

„Dugi niz godina živim u Biogradu. 

Doselivši se s otoka Hvara, našla 

sam u Biogradu novi dragi zavičaj“. 

Uostalom, što je našla i sabrala u svoju 

poetsku riječ, govore i naslovi pjesama 

u najnovijoj zbirci. Navedimo 

neke: Kraljevski grade, Dični grad 

Biograd, Zvoni lučica Biograda, 

Biogradske kale i dr. 

O sebi još veli – Za rane mladosti 

voljela sam i pisala poeziju. U smiraju 

mirovine, koja donosi dosta slobodnog 

vremena, posvetila sam se pisanju 

pjesama, proze, kao i pisanju pjesama 

za djecu. Nedugo pišem i haiku poeziju 

koja je posvećena prirodi čiji sam 

zaljubljenik. Član sam Društva haiku 

pjesnika Hrvatske-kaže pjesnikinja. 

Mjesec hrvatske knjige 

Priredit će se i dvije književne večeri 

prvak u karateu Danil Domdjoni i 

dr. Druženje je predviđeno na terasi 

ispred gradske knjižnice. 

Od ostalih manifestacija u povodu 

Mjeseca hrvatske knjige treba istaknuti 

i ponedjeljke, dane u kojima će 

se besplatno moći učlanjivati učenici 

1. razreda osnovne škole, a ima tri 

razreda koja će organizirano dolaziti 

sa svojim učiteljicama na ovaj svečani 

čin-dodjeljivanje članske iskaznice. 

U okviru „Galilejskih večeri“ predviđeno 

je u prostoru knjižnice čitanje 

pjesama i priča „za laku noć“, svakoga 

utorka u 19 sati. 

U suradnji s Dječjim vrtićem, kako 

je planirano, održat će se četiri kreativne 

radionice koje su, naravno, 

i kreativne i poučne. Ove godine 

tematski su, kažu nam, vezane za 

ekologiju. 

Mislilo se, međutim, i na odraslu 

čitateljsku publiku, i ne samo nju. 

Predviđena je Književna večer na 

kojoj će, kako je najavljeno, gost 

biti istaknuti hrvatski književnik 

Renato Baretić. Uz ovu, priredit 

će se još jedna književna večer 

uz sudjelovanje pjesnikinje Senke 

Paleka Martinović iz Zadra i Ante 

Sikirića, pjesnika iz Bibinja, poznatog 

po dijalektalnoj poeziji i kao 

autora stihova gotovo svih pjesama 

u izvedbi Tomislava Bralića i klape 

Intrade. Spomenimo još i 5. studenoga 

za kada je najavljeno uprizorenje 

Novele od stanca, u sklopu 500. 

obljetnice rođenja Marina Držića, 

uz sudjelovanje učenika biogradske 

srednje škole, pod vodstvom i 

u adaptaciji prof. Mirjane Jurišić. 

Zbirka pjesama posvećenih Biogradu 

Kraljevski 

grade 

Biograde, 

od kraljeva 

do današnjih dana 

prošlo je vjekova 

igrala se s tobom 

sudbina 

i kobna i slavna 

ime ti je ostavila kruna, 

ime kraljevskog grada. 

Biograde, 

odniti te neće 

nijedna nevera. 

Svi koji te vole 

i oni odlutali 

vratit će se tebi 

jubav iskonska 

ne da se umiriti. 

U Zavičajnom muzeju: Izložba slika i kipova „Sv. Martin 

zaštitnik – europski simbol dijeljenja s drugima“ 

Prvi korak prema pokretnoj izložbi 

tereta s potopljenog broda kod Gnalića 

Grad Biograd, Zavičajni muzej i Pučko otvoreno učilište ulažu napore 

kako bi ostvarili pokretnu izložbu diljem Hrvatske kojom bi se pokazalo 

bogatstvo povijesne baštine Biograda 

U povodu obilježavanja 800. 

obljetnice prvog spomena Zemlje 

sv. Martina u Zavičajnom muzeju 

otvorena je izložba slika i skulptura 

posvećenu sv. Martinu kojoj 

su svekoliku potporu dali Grad 

Biograd, Zavičajni muzej Biograd, 

Pučko otvoreno učilište Dugo Selo 

te udruge koje njeguju baštinu sv. 

Martina poput „Hrvatske udruge 

stipendista francuske vlade“ i 

„Hrvatske udruge Baština sv. 

Martina“. 

Veliko mi je zadovoljstvo što 

imamo prigodu pokazati vam 

dio kulturnih vrijednosti i tradicijske 

baštine grada Dugog 

Sela. Skupina autora s područja 

Zagrebačke županije ali i iz 

drugih krajeva Hrvatske bila 

je nadahnuta, uglavnom, motivom 

dobročinstava i dijeljenja 

sv.Martina s drugima i njegovom 

porukom o čovjekovoj potrebi da 

podijeli svoja zadovoljstva s drugima, 

posebno s onima kojima 

je pomoć neophodna. Izložena 

djela su nastala za vrijeme naših 

tradiocionalnih susreta likovnih 

umjetnika na Martin brdu pored 

Dugog Sela koje je u povijesti 

bilo središte Zemlje sv. Martina. 

– kazala je Nada Kozić, ravnateljica 

Pučkog otvorenog učilišta Dugo 

Selo. 

Uz nazočnost brojnih uzvanika, 

između ostalih i donedavnog 

državnog tajnika u Ministarstvu 

kulture Jadrana Antolovića, predsjednika 

Gradskog vijeća Biograda 

Tončija Šangulina, gradonačelnika 

Benkovca Željka Katuše, kao i 

predstavnika spomenutih udruga, 

izložbu je otvorio gradonačelnik 

Ivan Knez. 

Grad Biograd ostvaruje suradnju 

s Gradom Benkovcem u kulturološkom 

i turističkom smislu 

njegujući spomeničku baštinu 

na našim područjima. Dio toga 

S otvorenja izložbe 

je i ova izložba posvećena sv. 

Martinu. – kazao je, među ostalom, 

Knez. 

Izložbu slika i skulptura „Sv. Martin 

zaštitnik – europski simbol dijeljenja 

s drugima“ do sada su imali 

prigodu posjetiti građani Zagreba 

i Splita a najavljeno je i gostovanje 

u Benkovcu na čijem području se 

nalazi velik broj crkava posvećenih 

sv. Martinu. 

Zavičajni muzej, Grad Biograd i 

Pučko otvoreno učilište zajedno 

s ostalim institucijama ulažu 

napore kako bi ostvarili pokretnu 

izložbu širom Lijepe naše u kojoj 

bismo pokazali bogatstvo povijesne 

baštine grada Biograda. 

Naime, radi se o jedinstvenoj 

zbirci na Jadranu „Teret potopljenog 

broda iz XVI. st.“, odnosno, 

o predmetima s potopljenog 

mletačkog broda kod otočića 

Gnalić. Vjerujem kako je ova 

današnja izložba prvi korak k 

tome i nadam se da će nam Grad 

Biograd i Ministartstvo kulture 

pružiti pomoć. – izjavila je ravnateljica 

muzeja Gorka Božulić. 

Ugodnom ozračju svečanosti zasigurno 

je pridonio nastup dugoselskog 

vokalnog ansmabla „Duga“. 

Ova izložba promicanjem tradicijske 

i umjetničke vrijednosti, neosporno 

je, pridonijet će i razvoju 

biogradskog kulturnog turizma. 

• S.M.


Općina Pakoštane 


Općina Pakoštane na svršetku ovogodišnje turističke sezone 

Usmjerenje prema posebnostima 

Strah pred sezonom, a rezultati bolji od rekordne 2008. godine 

Danijela Vulin 

I općina Pakoštane našla se na 

listi onih koji su ovu turističku 

sezonu uspješno odradili, što je, 

uz ostalo, rezultiralo boljim učincima 

u usporedbi s prethodnom 

koja je, usput pripomenimo, bila, 

što se ove općine tiče, rekordna. 

Naravno da agilna direktorica 

Turističkoga ureda Turističke 

zajednice Pakoštane s velikim 

zadovoljstvom brojkama ilustrira 

taj skok. 

Kako se sjećamo, predviđanja 

za ovu sezonu, ne samo 

za nas, već i za cijeli hrvatski 

turizam, bila su pesimistična. 

No, mi smo, na primjer, već u 

kolovozu bilježili povećanje 

od 14 posto u noćenjima. U 

cjelini uzevši, to povećanje 

do svršetka rujna je 7 posto, 

a broj dolazaka jedan posto. 

Proizlazi, prema tome, da su 

nam se gosti zadržavali duže, 

što je jedan od glavnih pokazatelja 

kvalitete usluge i prihvata 

gostiju - kaže Danijela 

Vulin. 

U prilog takvim skokovitim rezultatima 

ona će u prvom redu istaći 

dobre pripreme, organiziranost i 

suradnju svih čimbenika koji su 

izravno ili neizravno uključeni u 

ovu djelatnost-od turističkih djelatnika, 

ugostitelja, općine i njezinih 

službi, turističkih agencija-do 

iznajmljivača apartmana, soba i 

kampova. 

Pakoštane, a i druga turistička 

mjesta u ovoj općini, imaju još 

jednu posebnost koja je, bez sumnje, 

privukla i zadržala goste. Radi 

se o iznimno bogatom i raznolikom 

sadržaju zabavno-kulturnih 

i športskih priredbi, što se, primjetno 

je, svakoga ljeta osvježava 

i dopunjuje nekim novim 

sadržajem. 

Mi smo se nastojali, i u tome, 

nadam se, uspjeli, odmaknuti 

od klasične ponude 

svakojakih fešta sa srdelama, 

dagnjama i sl. Zadržali smo i 

to, no iskoračili smo u neke, 

rekla bih, pakoštanske novitete 

kojih u ovom obliku, čini 

se, nema u našoj županiji - 

navodi direktorica turističkoga 

ureda. 

Kada to govori, predmnijevamo 

da u prvom redu misli na njihove, 

kako su ih zamislili, originalne 

manifestacije, kako bi, očito 

je, izbjegli ustaljene forme koje, 

iskreno rečeno, ulaze u stereotipe 

što, htjeli mi to ili ne, pomalo zasićuju 

publiku. 

Jedan od naših originalnih 

proizvoda je „Školjka“-jedini 

festival klapa u županiji i to 

na samom početku ljeta, uz 

sudjelovanje najkvalitetnijih 

klapa. Spomenut ću i naš 

Ljetni karneval koji je u svakom 

pogledu spektakularan, 

uz tisuće posjetitelja i sudionika. 

Zvuči nevjerojatno, ali je 

istinito da se u ovu manifestaciju 

uključilo više od 70 posto 

turista, što je na tragu želja da 

goste „uvučemo“ u događanja, 

a ne da ih ostavimo u statusu 

pukog promatrača - naglašava 

Danijela Vulin. 

S neskrivenim zadovoljstvom će, 

međutim, istaći i ono što se događalo 

na svršetku ljeta u Vrani, na 

povijesnim prostorima općine. 

Štoviše, okarakterizirala je vrhunskom 

manifestacijom i to s razlogom 

jer je originalna i jedinstvena 

u našoj županiji, pa i stoga što je 

izazvala pozornost ne samo domaćih 

žitelja i gostiju, već i znatiželjnika 

iz udaljenijih krajeva. 

Riječ je, kako vjerojatno i 

pogađate, o Danima vitezova i 

templara, povijesnom spektaklu 

krajem kolovoza. To je naš 

„turistički zlatni rudnik“ koji 

je, jednostavno, osuđen na 

uspjeh. Ostaje nam, međutim, 

da za sljedeću sezonu to doradimo, 

dopunimo... Došli su 

nam vitezovi iz unutrašnjosti 

Hrvatske, doći će i dogodine, 

no radimo, u suradnji s općinom, 

i na tome da osnujemo 

svoju postrojbu Vranskih 

vitezova i da ih pripremimo 

za ove turnire, ratove, okršaje, 

bitke, da ih opremimo 

oružjem iz toga doba, da im u 

svemu, uvježbavanju i obučavanju, 

pomogne stručna osoba 

- kaže Danijela. 

U kategoriju pakoštanskih posebnosti 

iz minulog ljeta ide svakako 

i manifestacija kroz koju su pakoštanske 

majke i bake vraćale 

turistički i domaći puk u davne 

godine. „Materine užance“ su 

imale, ako tako možemo reći, čak 

četiri „izdanja“ u sezoni. To, prije 

Dani vitezova i templara u Vrani 

svega, pokazuje zanimanje turista, 

i ne samo njih, za sve običaje, za 

užance. 

Ništa od svega ne bi bilo, 

naša bi ideja ostala neostvarena 

da nije bilo upravo njihnaših 

baka i majki. Svakome 

je bilo vidljivo, osjećalo se u 

“Materine užance” - zbog velikog zanimanja gostiju i domaćih održale su se čak četiri puta tijekom sezone 

Snimio: Jakov Đinđić 

svemu, s koliko entuzijazma 

i ljubavi one pred nas donose 

i iznose dio svojega života i, 

ako hoćete, naše povijesne 

baštine, što se sve odvijalo u 

staroj jezgri mjesta - podvlači 

Danijela Vulin. 

Sve ovo, a i još neki projekti, dočekat 

će goste i u sljedećoj sezoni. 

Traženje posebnosti i njihovo 

predstavljanje svakako je složeniji 

i skuplji posao od onog uhodanog, 

no, pokazalo se, isplativo 

jer je-naše, originalno, izvorno. 

Pozitivnu nervozu Danijela i njezini 

suradnici, iskreno vele, već 

osjećaju. Jer, gosti će očekivati više 

i bolje, premda su i s viđenim itekako 

bili zadovoljni.

16 | LISTOPAD 2009 Općina PaŠMAN 


Razgovaramo s direktorom Turističkog ureda Turističke zajednice općine Pašman – Albertom Bubičićem 

Kolovoz i rujan „spasili“ sezonu 

Pripremio: Stjepan Mišulić 

Ovogodišnja turistička sezona, 

najnezvjesnija prema predviđanjima 

turističkih stručnjaka 

s početka godine, je zaključena. 

O učincima protekle sezone na 

području općine Pašman kao i 

pripremama za narednu porazgovarali 

smo s čelnom osobom 

pašmanske turističke zajednice – 

Albertom Bubičićem. 

Albert Bubičić 

Uobičajeno pitanje za uvod: 

sezona je završena, kakvi su 

rezultati postignuti u općini 

Pašman, posebice u usporebi s 

2008. godinom? 

Na temelju prvih pokazatelja iz lipnja 

i srpnja, naša predviđanja bila 

su loša. To je potvrdio i podatak 

da smo do gotovo svšetka srpnja 

ostvarili oko četrdeset posto noćenja 

u usporedbi s prošlogodišnjom 

sezonom. Međutim, ugodno su 

nas iznenadili rezultati postignuti 

u kolovozu i rujnu koji su okarakterizirani 

kao izvanredno dobri. 

Možemo sa zadovoljstvom ustvrditi 

povećanje broja gostiju za 

oko dva posto u odnosu na prošlu 

godinu. Naime, ove sezone gosti 

su ostvarili 139444 noćenja, prošle 

sezone 138 743. Tome su pripomogli 

dosta i domaći gosti koji 

paušalno podmiruju boravišnu 

pristojbu. Sve u svemu, možemo 

biti zadovoljni i zaključiti sezonu 

neočekivano dobrim rezultatom. 

Tko su i odakle su stigli gosti na 

odmor u vašu općinu? 

Najveći udio u strukturi naših 

gostiju tradicionalno čine turisti 

iz Slovenije s oko četrdeset posto. 

Slijede domaći s oko trideset posto, 

zatim gosti iz Njemačke, Italije i 

drugi. Veliku većinu do osamdeset 

i pet posto čine Slovenci i Hrvati. I 

kod jednih i drugih zabilježili smo 

manji pad tijekom protekle sezone. 

Hrvatski su otoci privlačna odredišta 

za domaće i strane goste. 

Pašman, čini se, nije iskoristio 

sve mogućnosti tih privlačnih 

strana odmaranja poput drugih. 

Što mu nedostaje da sve svoje 

potencijale razvoje i naplati? 

Možemo reći da Pašmanu nedostaje 

mnogo toga.U prvom redu, 

čvrstih smještajnih kapaciteta, tu 

mislim na hotele. Ovim nedostatkom 

uskraćeni smo za dolaske tzv. 

„prolaznih“ gostiju. Za Pašman 

kao turističko odredište, gosti 

se odlučuju ciljano. Nadalje, na 

području općine Pašman je osam 

mjesta od kojih su većina „C“ kategorije 

dok su Pašman i Ždrelac „B“ 

kategorije. Pokušat ćemo učiniti 

sve kako bismo podigli kategorizacijsku 

razinu a time i kvalitetu 

smještaja. Isto tako, ne ide nam u 

prilog i neravnomjernost ostvarenih 

noćenja a time i prihoda gledajući 

mjesta pojedinačno. Tako 

Ždrelac ostvaruje oko 55 tisuća 

noćenja što je 40 posto ukupnog 

broja noćenja, slijede Pašman i 

Kraj s po 20 posto dok preostalih 

20 posto čine sva ostala mjesta. 

Dakle, hotel kapaciteta od oko 

osamsto ležajeva pridonio bi kvalitetnijoj 

ponudi Pašmana i produženju 

trajanja sezone. Nadamo se 

što skorijem početku realizacije 

projekta „Južni Pašman“. Pored 

hotela, nedostaje nam i nekoliko 

velikih autokampova. Isto tako, 

turističkom rastu neophodna je i 

bolja povezanost s kopnom. 

Mnoga se mjesta, s razlogom, 

hvale brojnim kulturno-zabavnim 

priredbama ovog ljeta. S 

tog stajališta kakvo je bilo „pašmansko 

ljeto“? 

Sudeći po brojnim kulturnim, 

zabavnim i drugim događanjima 

u svim mjestima naše općine – vrlo 

dobro. U suradnji s turističkom 

zajednicom, nekoliko mjesnih 

ureda vrlo aktivno sudjeluje u 

osmišljavanju raznih manifestacija. 

Spomenimo neke od njih: 

„Pašmanski filmski festival na otvorenom“ 

u organizaciji Udruge pašmanske 

mladeži „Dica“, zatim niz 

koncerata raznih izvođača poput 

Dražena Zečića, Nene Belana, 

Marine Tomašević, gostovanje 

Broda ljepote. Nadalje, Smotra 

otočkog folklora u Dobropoljani 

na kojem su sudjelovali brojne 

domaće kulturno-umjetničke 

udruge kao i folklorna skupina 

iz Rumunjske. Isto tako, održan 

je Dječji festival i Ljetni karneval 

u Ždrelcu u organizaciji Udruge 

žena „Levanda“, zatim, Banjska 

noć, fešta za Gospu od anđela u 

Kraju i drugo. 

Što su gosti hvalili u vašim turističkim 

mjestima, a što, eventualno 

kudili? 

Riječi hvale turisti su imali za 

gostoljubivost i srdačnost domaćina. 

Jako im se sviđaju lijepe, 

pješčane plaže, zatim, čisto more, 

biciklističke staze s privlačnim vidikovcima 

kao što su Veliki Bokolj i 

Mali Bokolj. Primjedbe, kojih i nije 

bilo mnogo, bile su usmjerene na 

uređenost i opremljenost plaža, 

premalen broj trgovina živežnim 

namirnicama, naročito mesnica. 

U budućnosti planiramo povesti 

računa o dodatnom uređenju 

svakog mjesta kao i o uređenju 

plaža kako bi neke od njih ispunile 

uvjete za dobivanje Plave zastave. 

Uglavnom, nismo dobili značajnije 

pritužbe. Zadovoljstvo gostiju 

pokazuje i njihova vjernost našim 

turističkim mjestima. 

Posebno su, čini se, osjetljive 

veze kopno-otok Pašman. Ima 

li primjedbi, želja...? 

Želje svakako postoje. Nedavno je 

Jadrolinija priopćila kako je jedino 

povećanje prometa ostvareno na 

liniji Biograd-Tkon što je bilo iznenađujuće 

i za samu Jadroliniju. Taj 

mali trajekt koji plovi na spomenutoj 

liniji premalenog je kapaciteta 

i nedovoljan za potrebe otočana 

i gostiju. Isto tako, potrebna je i 

obnova trajektnog pristaništa u 

Tkonu. Linija Zadar-Preko s ukupno 

osamnaest termina vožnja i 

novim trajektom velikog kapaciteta 

udovoljava zahtjevima otočana 

i gostiju. Gradnju mosta 

kopno-otok Pašman, nedvojbeno 

je, priželjkujemo a nadamo se da 

će se i ostvariti. Otočna cesta je 

obnovljena, postavljena je i tzv. 

„smeđa signalizacija“, obnovljen 

je most Pašman-Ugljan – sve to 

pridonosi da gost u našoj sredine 

provede odmor na što kvaliteniji 

način. 

Što ćete posebno izdvojiti 

u sklopu priprema za novu 

sezonu? 

Pokušat ćemo dodatno urediti 

biciklističke staze, zatim, poboljšati 

„smeđu signalizaciju“ za naše 

sakralne objektime. Isto tako, 

Zračna snimka Barotula i Mrljana s otočićem Garmenjak 

poradit ćemo na uređenju plaža, 

eventualno postaviti tuševe gdje 

nedostaju. Također, povest ćemo 

računa o edukaciji iznajmljivača 

kako bi se pridržavali svojih 

obveza. Uspostavit ćemo bolju 

suradnju s turističkom inspekcijom. 

Priličan je broj neprijavljenih 

tzv. „vikend-gostiju“ što 

želimo smanjiti. Izdat ćemo novi 

promidžbeni prospekt za otok 

Pogled s mora - općinsko središte Pašman 

Pašman. Također ćemo, prema 

svojim mogućnostima, sudjelovati 

na nekoliko europskih turističkih 

sajmova. 

Želite li nešto nadodati? 

Ovo je mlada općina s novim statutom 

u kojem je načelnik općine 

ujedno i predsjednik Turističke 

zajednice kao i vijeća. Nadamo 

da će ta činjenica pridonijeti 

boljoj suradnji s općinskim čelništvom 

jer bez njihove pomoći 

ne možemo puno postići. Koliko 

ćemo u tome uspjeti, a nadamo se 

da hoćemo, vidjet ćemo – zaključio 

je Albert Bubičić.


Općina SV. FILIP I JAKOV 

Istraživanja u Turnju i obnova crkve na groblju 


Bogata arheološka istraživanja 

Pripremit će se prostor za arheološku zbirku. Do tada, nađeni predmeti bit će pohranjeni u 

biogradskom Zavičajnom muzeju 

Moglo bi se i ovako početi-Turanj 

se počeo zanimati za svoju prošlost. 

Naime, u župnoj dvorani 

otvorena je izložba arheoloških 

nalaza nakon istraživanja na lokaciji 

Tukljača. 

Danijela Deković 

Crkva na turanjskom groblju u 

spomenutom predjelu župna je 

crkva Uznesenja Blažene Djevice 

Marije, koja se u nekim povijesnim 

ispravama nazivala Sveta Marija 

ili crkva Bezgrešnog začeća, a 

negdje se nailazi i na naziv Stella 

Maris (Zvijezda mora). U selu 

Tukljačane podignuta je na ostacima 

velikog rimskog imanja i 

luke, a bila je zadužbina velikog 

plemena i hrvatskog plemića 

Mogorović (tog prezimena više 

nema u Turnju, nap. au). Selo 

Tukljača, po povijesnim podacima, 

napušteno je za Ciparskoga rata 

između 1570. i 1573. godine, a stanovništvo 

je prebjeglo u obližnji 

Turanj. Podizanjem razine mora 

Tukljača se našla pod morem, 

no sačuvana je župna crkva. 

Tijekom godina nekoliko je puta 

bila rušena; u srednjem vijeku, 

međutim, doživjela je više popravaka 

i pregradnji. Sadašnja crkva 

se smješta u romaničko razdoblje. 

Sagrađena je na temeljima starije, 

na što upućuje i nadvratnik, iz 9. ili 

10. stoljeća koji se čuva u biogradskom 

Zavičajnom muzeju. 

Ovako burna prošlost u susjedstvu 

Turnja, njezini tragovi zapravo, 

dugo su ostajali nepoznanicom. 

Radovi na unutarnjem i vanjskom uređenju crkve na turanjskom groblju 

su završeni. 

Turanjski grb 

Među vrijednim nalazima 

je i grobna ploča s grbom 

iznad natpisa: Ovo je grob 

Matijašića (ni ovoga prezimena 

više nema u Turnju). 

Unutar kruga rubni je dio 

grba romboidnog oblika sa 

zašiljenim dnom. Podijeljen 

je na dva dijela-u gornjem 

je stilizirani oblik kule s 

vratima i prozorima te stilski 

izvedenim krovom, a u 

donjem, zašiljenom dijelu, 

je drvo života i stilizirani 

oblik ptica. 

Pretpostavlja se da je to 

grb Turnja. Računa se, 

međutim, da će to postati 

simbolom, odnosno grbom 

ovoga mjesta što to do sada 

službeno nije imao, ne računajući 

korištenje „kaštela“ 

kao, recimo to tako, znaka 

prepoznavanja i identiteta. 

Na arheološkoj obradi terena 

ozbiljnije se počelo raditi prije 

nekoliko godina, a najviše od 

svršetka prošle godine kada se 

krenulo u potpunu obnovu crkve. 

Prije toga obavljena su arheološka 

istraživanja od strane tvrtke 

Geoarheo d.o.o. iz Zagreba i uz 

voditelje Gorana Skelca, dipl. arh. 

i Helene Nodilo, dipl. arh. Tijekom 

istraživanja pronađeni su grobovi 

s pripadajućim grobnim nalazima 

te ostaci starijih gradnji kao i 

temelji oltara iz 15 st. 

Po arheološkim radovima uslijedila 

je potpuna obnova crkve, pri 

čemu su ožbukani zidovi, napravljen 

novi pod, rekonstruiran oltar 

iz 15. stoljeća. Uz pomoć Općine 

Sv. Filip i Jakov, konačno je uvedena 

i rasvjeta u crkvu. 

Dijelovi arheološkoga blaga 

stavljeni su na uvid publici, 

žiteljima Turnja. Mnogi nisu, 

na žalost, ni slutili kakvu 

prošlost skriva njegovo 

susjedstvo. Ulomci prapovijesne 

keramike, amfora, tegula, 

opeka, balastnog kamenja, 

srednjovjekovne keramike, 

majolike našlo se u fragmentima 

i u ovoj crkvi ili na njezinu 

području. 

Jedna od zaslužnijih osoba u 

„otvaranju“ ovog povijesnog 

pogleda je, bez sumnje, prof. 

Danijela Deković. Izložili smo 

samo dio pronađenih predmeta, 

dio je pohranjen. Sve 

će se ipak naći u Zavičajnom 

muzeju u Biogradu i to do 

otvaranja arheološke zbirke 

koja bi se trebala smjestiti 

u naš „Kaštel“, obrambenu 

kulu iz 15. stoljeća - kaže 

prof. Deković, vanjska stručna 

suradnica Zavičajnog muzeja u 

Biogradu.


OGLASI 


Biogradski glasnik 

Tražim u zaleđu Sv. Filip i 

Jakova, Biograda ili Pakoštana 

poljoprivredno zemljište veličine 

oko 1000 m2. 

Ponude na telefon: 098 9691 553



Gost športske rubrike: Marijan Stopfer, predsjednik Športske zajednice 

Kriza (za sada) „gubi“ od športaša 

Nedvojbeno je da su financijske i materijalne 

prilike u posljednje vrijeme 

imale odraza i u poslovanju športskih 

udruga i klubova. Stoga smo na 

tu temu, a i neke druge, razgovarali 

s Marijanom Stopferom, predsjednikom 

biogradske Športske zajednice i 

dogradonačelnikom. 

Marijan Stopfer - predsjednik športske 

zajednice grada Biograda 

Počeli smo, normalno, pitanjem: 

Kako se biogradski šport u usloženim 

prilikama održava, opstaje, 

snalazi? 

- S obzirom na te otežane prilike, 

ne samo u Biogradu, već i u čitavoj 

Hrvatskoj, i u našem športu, njegovim 

aktivnostima, svakako je imalo 

odraza. Ipak, zadovoljni smo što to, 

Slavljenik 

Kako je poznato, HNK 

Primorac ove godine obilježava 

90. obljetnicu utemeljenja. 

Nije to, zacijelo, 

ponos samo biogradskih 

nogometaša, već i čitavog 

grada. 

Drago nam je da u našoj 

sredini imamo klub s 

tako dugom tradicijom. 

Grad i Primorac su kroz 

ta desetljeća srasli, dijelili 

su dobre i loše strane 

te povijesti. Ovaj klub je, 

uostalom, dao i nekoliko 

vrhunskih nogometaša, 

reprezentativaca. Njihova 

proslava, njihov jubilej 

je istodobno i naš razlog 

za slavlje. Svakako ćemo 

se uključiti u obilježavanje 

ovog značajnog jubileja 

- veli Marijan Stopfer, 

dogradonačelnik. 

GRAD BIOGRAD NA MORU 

barem u našem slučaju, nije dobilo veće 

razmjere. Naime, svi klubovi i udruge 

uglavnom, po mojem mišljenju, funkcioniraju 

dobro. Naravno da se od recesije 

nije moglo pobjeći, no nije se ušlo 

u krizu, sve normalno djeluje. 

Da li je u gradskom proračunu bilo 

promjena što se tiče sredstava namijenjenih 

„športskom pogonu“? 

- Ništa se nije promijenilo, nadam se 

da i neće. Klubovi nas redovito obavještavaju 

o trošenju novca. Uočava 

se da se u tome nije pretjerivalo, da je 

shvaćena realnost; financijske mogućnosti 

grada u ovoj godini, a i praćenje 

potreba u narednoj godini, želje i 

htijenja usklađeni su, koliko se može 

sagledati, upravo s tim mogućnostima. 

U Zadru i Šibeniku 

Kada razgovaramo s 

Marijanom Stopferom, 

vaterpolske teme kao da 

su neizbježne. Aktualna jeotvorenje 

bazena u Zadru. 

Što sada, s obzirom na to 

da su Biograđani minulih 

godina vježbali u Šibeniku. 

Drago nam je da se 

konačno sagradio zimski 

bazen u susjedstvu. To 

ćemo svakako iskoristiti. 

Plivači Dupina iz 

Biograda, koliko sam čuo, 

već su dobili dva termina 

za treninge, mi također 

za vaterpoliste tražimo 

barem toliko. Raspored 

je, čini se, ograničen pa 

ćemo, uz Zadar, koristiti i 

dalje plivalište u Šibeniku 

- ističe Stopfer. 

Čini se, ipak, da ovakvo stanje nije 

imalo ozbiljnijeg odraza na športske 

učinke... 

- Moram sa zadovoljstvom istaći da 

su svi klubovi postigli i postižu zadovoljavajuće 

rezultate i na što se nije 

reflektiralo trenutno materijalno stanje. 

Rade odlično s mlađim kategorijama 

i imaju rezultate u seniorskim što je 

dobra poveznica; ako kod starijih 

nema tih rezultata, pada i motivacija 

mlađih. Ukoliko bi u ovoj sezoni trebalo 

nekoga izdvojiti, onda je to odličan 

start nogometaša Primorca u 3. ligi, 

zatim rukometaša i njihove učinke u 

novoj sezoni. Što se, pak, tiče vaterpolista, 

kod njih možemo izdvojiti kadete 

koji su osvojili 7. mjesto u Hrvatskoj, 

„nade“ su se ponovno našle među osam 

Biogradski glasnik 

LIST IZLAZI MJESEČNO 

najboljih ekipa i bili u toj konkurenciji 

šesti. Karataši kluba B standardno su 

uspješni, u hrvatskom su vrhu... Dobre 

učinke ima i Yacht klub, među športskim 

ribolovcima imamo dva reprezentativca. 

Da skratim: rezultatskih podbačaja 

nije bilo, klubovi se održavaju 

u svojim konkurencijama, nije im, što 

je bitno, ugrožena egzistencija. 

Ima, međutim, i naznaka o osnivanju 

novih klubova... 

- Bez obzira na ove financijske poteškoće, 

raduju nas takva nastojanja. 

Tako je, uz ostalo, najavljeno utemeljenje 

biciklističkoga kluba. Sigurno je 

da je na to utjecalo i populariziranje 

biciklizma među domaćom i stranom 

populacijom kao rekreacijskog sporta, 

posebice u turističkim mjestima. To 

zanimanje očito je izazvalo ovu ideju 

o osnivanju kluba. 

Da se, međutim, vratimo biti ovog 

razgovora-krizi i športu. Ima li u 

tome opasnosti da, recimo,prve 

posljedice, dakako negativne, osjete 

najmlađi članovi u klubovima? 

- Preporučit ćemo, uz ostalo, klubovima 

da u svojim financijskim planovima 

za sljedeću godinu ne zakinu 

mlađe kategorije, da ih, jednostavno 

rečeno, zaštite. U stvari, oni bi trebali 

biti posljednji na kojima bi se trebala 

osjećati recesija. Jer, u svakoj drukčijoj 

politici i odnosu upitna je budućnost 

klubova, pa i športa u cjelini-zaključio 

je Marijan Stopfer. 

Biogradski vaterpolisti u Nizozemskoj 

Tijekom zimskih praznika mlađe kategorije VK Biograd, kadeti 

i kadetkinje, boravit će u Rotterdamu, gdje će se kroz 10 

dana družiti, vježbati i igrati utakmice sa svojim domaćinima. 

Posjetit će, kako je planirano, i Belgiju. 

Biograđani su, inače, gosti tamošnjeg prvoligaša čiji su vaterpolisti 

prošli srpanj, dakle cijeli mjesec, proveli u Biogradu i s 

ovdašnjim vaterpolistima, očito je, sklopili čvrsto prijateljstvo. 

Domaćin se maksimalno iskazao prema gostima iz Nizozemske 

i oni su zaželjeli da se na ovaj način oduže Biograđanima koji 

će platiti samo putne troškove. Da ne bi bilo krivih tumačenja, 

recimo i to da su Nizozemci svoj jednomjesečni boravak 

u Biogradu sami financirali. 

Utemeljitelj i izdavač: Croturris d.o.o. Turanj / Biograd ž.r: 2330003-1100040981 

Glavni i odgovorni urednik: Ivo Mišulić uredništvo: tel: 091 3880 590 

Voditelj marketinga: Stjepan Mišulić tel: 095 9011 390 faks: 023 388 059 

E-mail: biogradskiglasnik@gmail.com 

Grafička priprema: Croturris d.o.o. Turanj / Biograd 

Tisak: GRAFOTEHNA d.o.o. Grgura Budislavića 1b ZADAR tel: 023 302 178 

Biogradski glasnik u Zadru možete kupiti u Smoking trafikama na Branimiru i u Kauflandu.

Biogradski glasnik - broj 46 - Grad Biograd na Moru

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?