Pe tak, 5. maj 2006. go di ne Broj 2 Go di na I - Forumbosnjaka.com

More documents

Recommendations

Info

IZ NA ŠEG UGLA » » » r e v i j a pojavnu širokogrudost, svi druge vjere ili nacije manje vrijedne ili pouzdani. Otuda, najvjerovatnije – uprkos vjekovnoj participaciji manjinskih naroda u očuvanju državnosti Crne Gore – i još uporni zagovornici reafirmacije srednjovjekovne teze samo o vjerskoj, odnosno pravoslavnoj državotvornoj veći ni, kao i do živ ljaj po seb nih (ma njin - skih) ljud skih pra va kao »viš ka pra va«. Nadati se da će se ovim zakonom, ne samo marginalizovati rečena svijest, već da će se reafirmisati, u modernoj formi, ovdašnji gotovo zaboravljeni tradicionalni princip življenja i suživota – čojstvo, odbrana drugoga od sebe i, istovremeno, uspostaviti kontinuitet sa pozitivnim primjerima manifestacije RJEŠENJA U ZAKONU Zadovoljavajući kompromis Što se tiče konkretnih rješenja u zakonu, ne tre ba ta ji ti, ona su - is ti na sas vim zadovoljavajući - kompromis u ovom času mogućeg ili tačnije kompromis dva politička koncepta: integralističkog, odnosno građanskog i nacionalnog. Tako, naprimjer, umjesto mogućeg koncepta prevashodne zaštite uskonacionalnog političkog interesa i u tom kontekstu zaštite samo nacionalnih ma nji na – što je ima nentno ti pič no na - cionalnim državama, zakonom se garantuje zaštita posebnih – manjinskih prava pripadnicima svih brojčano manjin skih na cio nal nih ko lek ti vi te ta, bez ob zi ra da li je ri ječ o na ro di ma – sva - kako, brojčano manjinskim od dominantnog crnogorskog naroda jer u protivnom nebi bilo ni razloga za dodatnom prav nom zaš ti tom, ili je ri ječ o na - cionalnim i etničkim manjinama. Šta više, u načelu postoji, a do procesuiranja samog Predloga zakona postojala je i kon kret na odred ba, mo guć nost ko ri šće nja i zaš ti te ovih pra va i za pri - padnike većinskog naroda u sredinama, odnosno opštinama u kojima su brojčano manjinski. Nije jasno i zašto je izos tavlje na iz sa mog Pred lo ga. Jer, upra vo se zbog to ga u pr vom čla nu ovog zakona i apostrofiraju svi mogući korisnici: brojčano manjinski narodi, nacionalne manjine i etničke zajednice. Sa mo će se u for mal no-prav nom smis lu za sve njih upo treb lja va ti ter - min “manjine”. Ana log no to me, i pi ta nje po li tič kog sub jek ti vi te ta, od nos no re pre zen to va - nja posebnih – nacionalnih interesa raz ri je še no je na na čin što će u kon ku - renciji za političke reprezente, kako u predviđenom nacionalnom savjetu, tako i Skup šti ni RCG, od nos no Skup šti ni opštine, jednak tretman imati svi kandidati - nezavisni, kao i kandidati političkih stranaka sa nacionalnim predzna kom. Što se ti če sa me for me zaš ti te ovih pra - va, između moguće i poznate kulturne, personalne ili teritorijalne autonomije, zakon pretpostavlja kombinovanu formu kulturne i personalne autonomije, svakako najprimjerenije, po mnogo čemu specifičnim uslovima Crne Gore. Dru go, po važ nos ti, je rje še nje o mo - gućnosti formiranja Nacionalnog savjeta (Vi je ća), kao in sti tu ci je gdje će se koordinirati i profilisati specifični interesi svakog od manjinskih naroda i nacionalnih manjina i, posredstvom kojeg će se isti procesuirati prema državnim i drugim organima. Treće važno rješenje, svakako je garantovana mogućnost reprezentovanja specifičnih nacionalnih interesa i u lokal nim, kao i par la men tu RCG. Za re - prezentovanje ovih interesa, inače, umjesto zagovaranog dvodomnog parlamenta ili srazmjerne učešću u stanovništvu zastupljenosti, zakonom se predviđa ograničeni – minimalni broj( 1 do 3) zagarantovanih mandata u Skupštini RCG za svaku od manjinskih nacionalnih zajednica. Značajnom se čini i obaveza javnog RTV servisa da najmanje jednom mjesečno priprema i emituje na službenom jeziku sadržaje koji se odnose na položaj, kulturu i identitet manjina. Konačno, članom 36 Zakon predviđeno je formiranje posebnog Fonda za ostvarivanje predviđenih prava, što je, takođe, značajna sigurnost da će Zakon i biti primijenjen. ovog principa kroz istoriju Crne Gore. Kao što je, nai me, poz na to još tzv Danilovim zakonikom iz 1855. godine, u Cr noj Go ri je, pr voj me đu on daš njim balkanskim državama, i formalno pravno priznata sloboda ispovijedanja svih vjera. Kasnijim Berlinskim ugovorom, od ju la 1878. go di ne, Cr na Go ra je sa - mo dodatno obavezana da poštuje prava manjinskih konfesija i zajednica. Odbljesci ovih principa, uz sve rezerve, odnosno greške i ogrješenja, prepoznaju se i u politici posljednjeg knjaza i kralja Crne Gore, Nikole Petrovića. Moguće da je, kako primjećuju analitičari, u knjaževoj politici bilo i elemenata političkog pragmatizma, no činjenica je da su se temelji tolerancije, trpeljivosti i razumijevanja kao i medjusobnog uva ža va nja, ko je je ute me ljio knjaz Nikola, pokazali i kao njegova značajna investicija u budućnost, jer su izdržali sve probe potonjeg vremena. Kako danas, za razliku od vremena knjaza, odnosno kralja Nikole, obzirom na sve ono što se zbi va lo u pe rio - du od ta da do da nas, bi lo či ja ri ječ ili deklarativno pozivanje na sve evropske i medjunarodne principe nijesu dovoljna garancija za dobru medjuetničku i medjunacionalnu klimu, odnosno stvarnu ravnopravnost pripadnika brojčano manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica, ključno je pi ta nje – ima li da nas u Cr noj Go ri do volj no vo lje i svi jes ti da se, na os no - vu u pr vom re du po zi tiv nih is kus ta - va iz sopstvenog i suživota drugih, udare novi sistemski temelji multinacionalnog suživota. Ho ću da vje ru jem da ima i da se to, upravo, potvrđuje donošenjem ovog zakona sa prevashodnim ciljem – još snažnijeg utemeljenja Crne Gore kao države suverenih građana sa zaštićenim dodatnim pravima na očuvanje nacionalnog i ukupno kulturološkog identiteta svih brojčano manjinskih nacionalnih zajednica, odnosno utemeljenje sistemskog i ukupnog ambijenta u ko jem će se svi gra đa ni i svi na cio nal - ni kolektiviteti osjećati sigurnim i svojima na svo me, te kao tak vi bi ti i mo ti vi - sani da, zbog sopstvenog dobra, svi nesebično brinu o svojoj državi. 6 maj 2006. Re vi ja FO RUM
e v i j a « « « HRO NI KA IN ME MO RIAM Ismet Rebronja (1942 – 2006) Nakon kraće bolesti, prvog maja, u Novom Pazaru, umro je istaknuti književnik Ismet Rebronja. Ro đen je 1942. go di ne u Go du ši kod Bi je log Polja. Pen - ziju je stekao na mjestu urednika Radija Novi Pazar. Objavio je de set zbir ki poe zi je, dvi je knji ge pro ze i jed nu na rod - nih izreka. Njegova poezija prevedena je na više svjetskih jezika, a za zbirku poezije «Keronika», koja je 1991. godine proglašena najboljom zbirkom poezije u Jugoslaviji za tu go di nu, do bio je na gra du «Ris to Rat ko vić», ali je od bio da je primi. Iz prostog razloga, kako je objašnjavao, što nije volio nagrade. Kao što ni je vi lio na gra de, Is met ni je vo lio ni da ro bu je formama i politikama. Bio je svoj! «Misle da te, kao prekobrojno dijete, valja izvesti na drum i re ći – idi u bi je li svi jet i vra ti se kao pi sac, s knji ga - ma, i da su im sve te knji ge još po me ra ku!», re kao je Re bro - nja, pripaljujući još jednu «nišku drinu», u jednom razgovoru sa potpisnikom ovih redova. Posljednjih godina Ismet Rebronja je iz Novog Pazara češće dolazio u zavičaj. Redovno učestvovao na «Ratkovićevim večerima poezije», bio jedan od proklamatora zavičajne biblioteke i zavičajne sobe «Ćamil Sijarić» u Godijevu. Njegovo interesovanje je bilo posebno izraženo u izučavanju jezika na prostoru Sandžaka. Bio je jedan od najznačajnijih istraživača naše narodne riječi. Svoje sve češće dolaske u zavičaj obrazlagao je time da «čov jek što je bli že gro bu, to je bli že za vi ča ju». «Sje ćam se, jed no ma če uzeo je ne ko, od nio ga iz na še kuće. Bilo je cijelo šareno, izvezeno, a na glavi je imalo šare u obli ku ve li kog slo va A. Da li smo ga jed noj že ni, jer smo zna li da će mu kod nje bi ti do bro. Pu no go di na kas ni je, mačka se razboljela, ostarala. Našli smo je mrtvu, pet koraka od le gla gdje se ro di la. Ima la je sna ge da bo les na i sta ra dođe do svog rod nog mjes ta», pri čao je Re bro nja. Ismet Rebronja, po mnogima, jedan od najznačajnijih južnoslovenskih istraživača usmene književnosti, nije stigao do svog rod nog mjes ta. Smrt ga ja je za tek la, pr vog ma - ja, u No vom Pa za ru. Po že lji, uko pan je na po ro dič nom ima - nju u selu Podbijelju. Kemal Musić Ismet Rebronja na otvaranju zavičajne sobe BUDI NEŠTO DA NE BU DEŠ NIŠ TA Drevna indijska misao da su sve vode svijeta povezane da bi hra ni le jed na dru gu, da su svi lju di po ve za ni i svi ljud - ski postupci uključeni u lanac uzroka i posljedica, duboko je utemeljena u civilizacijskom iskustvu. I poezija, svakako, moze biti dokaz te veze, tako da se ponekad cini kako čovječanstvo, zapravo, priča jednu jedinstvenu priču.Ismet Rebronja, napustivši ovozemaljski svijet, (1.maja 2006) predao je svoje književno stvaralaštvo tom «inventaru svemira». Već prva njegova zbirka poezije, simbolično imenovana sa KNJI GA RAB JA (1972), predsta vi la je ovog au to ra kao au - tentičnog pjesnika osobenog glasa i rukopisa, da bi ga u narednom periodu konstantno potvrdjivala i učvršćivala novim pjesničkim knjigama. Meditirajući o životu i njegovim raznolikim manifestacijama o prošlosti i sadašnjosti, Ismet Rebronja svojim stihovima sugeriše postojanje duboke povezanosti izmedju izvora i ušća, odnosno života i smrti. Suočavajući se sa negativnim dinamizmom savremenosti on se sve češće vraćao svome Bihoru tematizujući arhetipske situacije čovjeka toga područja sa lucidnim poetskim opservacijama na savremenu društvenu i moralnu trulež. Ako bi se razmatrala poetika naslova njegovih zbirki pjesama vidi se da su oni veoma asocijativni i simbolicni, sto predstavlja takodje jednu od vrijednosti Rebronjine poezije. Ismet Rebronja pripada redu eruditskih stvaralaca koji je koristio brojne lingvističke pojmove i simbole iz antičke književnosti, istorije, mitologije. Više godina radio je na etimološkom pojmovniku koji je iza njega ostao u rukopisu. Faruk Dizdarevic maj 2006. Re vi ja FO RUM 7
Page 1 and 2: • Glasilo o duhovnom, kulturološ
Page 3 and 4: REVIJA FO RUM• Glasilo o duhovnom
Page 5: e v i j a « « « IZ NA ŠEG UGLA
Page 9 and 10: e v i j a « « « HRO NI KA SULJO
Page 11 and 12: e v i j a « « « HRO NI KA IS LAM
Page 13 and 14: e v i j a « « « HRONIKA PRES - K
Page 15 and 16: e v i j a « « « KRI TIČ KE PA R
Page 27 and 28: e v i j a Gore, što dovodi do disf
Page 29 and 30: e v i j a biti najkorisniji i IZ i
Page 31 and 32: e v i j a « « « DRUŠT VO Progra
Page 33 and 34: e v i j a « « « DRUŠT VO nih 3,
Page 35 and 36: e v i j a « « « DRUŠTVO NOVI PA
Page 37 and 38: e v i j a « « « EKONOMIJA tura;
Page 39 and 40: e v i j a « « « OBRAZOVANJE, KUL
Page 41 and 42: e v i j a za vri jed nost sve ga st
Page 47 and 48: e v i j a « « « KROZ IS TO RI JU
Page 49 and 50: e v i j a « « « KROZ IS TO RI JU
Page 51: Povodom predstojećeg referenduma o

Pe tak, 5. maj 2006. go di ne Broj 2 Go di na I - Forumbosnjaka.com

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?