OBRADA MATERIJALA II

Obrada materijala II
3.1.8 Glodanje
Glodanje
Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade
materijala skidanjem čestice. Tim postupkom možemo
obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i utore,
zupčanike, navoje te uzdužno i prostorno profilirane
površine.
Glodanje je postupak obrade skidanjem čestice kod kojeg
alat obavlja glavno gibanje. Posmično gibanje je uvijek pod
nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili
obradak ili alat.
Obavlja se alatima sa više jednakih oštrica ili sa
sastavljenim alatima. Sve oštrice toga alata nisu istodobno
u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija od tokarenja
ili bušenja – zbog većeg broja oštrica alata i zbog
promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za
vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u
zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja
opterećenje zuba.
Prema kombinaciji glavnog i posmičnog gibanja glodanje
se dijeli na:
a) OBODNO GLODANJE koje može biti:
Obodno glodanje – protusmjerno i
istosmjernoi
1. plošno (pravocrtno)
Kod obodnog plošnog glodanja skidanje čestica obavlja se
obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak
pravocrtan. Plošno glodanje se dijeli na:
protusmjerno
istosmjerno
Izgled strugotine kod
protusmjernog glodanja
Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje)
Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od
smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema
većem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su
prema gore i žele izbiti obradak iz škripca.
Istosmjerno glodanje
Izgled strugotine kod
protusmjernog glodanja
Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer
posmaka. Strugotina se stvara od većeg prema najmanjem
presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema dole i
žele zabiti obradak u škripac.
I. tehnička škola TESLA Ivo Slade 19