Osnove brodogradnje (skripta)

1.10.2 Jaružala (dredgers)
Jaružala su brodovi koji se najčešće koriste za produbljivanje luka i kanala, ali se posljednjih
desetljeća sve češće koriste i za izgradnju novih obala, otoka i obalnih konstrukcija, a najbolji primjer
je izgradnja Otoka palmi u Dubaju. Danas postoji više vrsta jaružala.
1.10.2.1 Jaružala koja rade na principu usisavanja
Ovi brodovi (engleski: Trailer Suction Hopper Dredger)
obično na bokovima imaju dugačke „usisavače“ koje tijekom
plovidbe povlače po dnu pa se pomoću jakih crpki kroz
cjevovode brodska skladišta-tankovi pune mješavinom mora i
materijala sa morskog dna. Kada se skladište napuni, brodovi
izlaze na pučinu gdje izbacuju materijal u dublje vode. Način
pražnjenja objašnjen je u točki 1.10.2.4.
1.10.2.2 Jaružala koja drobe dno
Ovi brodovi (engleski: Cutter Dredger) imaju na
jednom kraju konstrukciju na kojoj se nalazi cjevovod
koji na kraju ima rotirajuću glodalicu koja drobi dno.
Materijal se obično ne skladišti u brodski tank već se
prebacuje u posebne brodove – barže. Cutteri se mogu
pomoću posebnog stupa koji se zabije u morsko dno
pozicionirati na jednom mjestu, a pomoću posebnih
sidrenih uređaja se pokreću lijevo-desno na području
jaružanja.
1.10.2.3 Jaružala – bageri
To je najstarija vrsta jaružala koja danas može raditi s vrlo velikim grabilicama. Često takva
jaružala nemaju vlastiti pogon, a pogodna su za radove uz samu obalu na mjestima gdje bi Hopperi i
Cutteri oštećivali izgrađenu obalu.
1.10.2.4 Brodovi barže
To su pomoćni brodovi koji se koriste u sustavu jaružanja na moru, a njihova je namjena
prikupljanje materijala kojeg drugi brodovi vade sa dna. Za vrijeme kada rade ti brodovi imaju
posebnu oznaku nadvođa, jer se tada može ukrcati više tereta nego prilikom uobičajene plovidbe.
Odlaganje materijala može se vršiti na tri načina:
pomoću posebnih poklopaca na dnu skladišta koja se otvaraju kada brod dođe na mjesto
pražnjenja;
pomoću jakih crpka koje izbacuju materijal u velikom luku (rainbowing);
pomoću cjevovoda kojim se materijal odlaže na željeno mjeso koje može biti udaljeno i
do 10-ak km.
1.10.2.5 Brod za betoniranje cjevovoda
Tvrtka Jan de Nul iz Belgije trenutno posjeduje jedini brod kojemu je namjena prekrivanje
cjevovoda koji su postavljeni na dnu mora. Brod je poput velike „mješalice“ koja sa svoje platforme
pomoću posebne cijevi usmjerava beton na dno mora.
14