Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
iljna zaštita<br />
Gospodarska jedinica se nalazi u sjeveroistočnom<br />
dijelu Gorskog kotara, a<br />
formirana je poslije II. svjetskog rata od<br />
više posjeda koji su pripadali raznim<br />
vlasnicima, dijelom su to bile državne<br />
<strong>šume</strong>, a dijelom zemljišne zajednice.<br />
Reljef g. j. tipičan je za područje visokog<br />
krša, sa mnoštvom većih ili manjih<br />
vrtača, grebena i kamenih glavica,<br />
a prostire se na nadmorskoj visini od<br />
400 do 900 m.<br />
Prvi znakovi sušenja <strong>šume</strong> pojavili su<br />
se već osamdesetih godina prošlog stoljeća;<br />
1987. je provedena inventarizacija<br />
oštećenosti šuma koja je pokazala da<br />
je najoštećenija jela, a 1988. provedena<br />
je inventura pomoću infracrvenih kolor<br />
aerosnimaka.<br />
Prema podacima odjela za ekologiju,<br />
u 1998. je radi utvrđivanja zdravstvenog<br />
stanja jele izvršena procjena osutosti<br />
za 3280 stabala. Od ukupnog broja<br />
pregledanih stabala zdravih je bilo<br />
0,98 posto, slabo osutih 5,58 posto,<br />
srednje osutih 55,28 posto, jako osutih<br />
37,40 posto i sušaca 0,76 posto. Kako<br />
je značajan čimbenik u procesu propadanja<br />
jele i bijela jelova imela, prigodom<br />
ocjene osutosti pregledana stabla<br />
razvrstana su na ona sa imelom i ona<br />
bez nje. U krošnjama 67 posto stabala<br />
bila je prisutna imela, dok je 33 posto<br />
stabala bilo bez nje. Zabrinjavajuće je i<br />
to što je imela zamijećena na stablima<br />
prvog stupnja osutosti.<br />
Za potrebe izvanredne revizije Osno<br />
ve gospodarenja napravljena je<br />
proc jena osutosti u 2004. Od ukupno<br />
procijenjenih 4633 stabla jele, zdravih<br />
je bilo 3,32 posto, slabo osutih 7,45<br />
posto, srednje osutih 58,90 posto, jako<br />
osutih 26,98 posto i 3,35 posto su sušci.<br />
Bijela jelova imela i nadalje je značajan<br />
čimbenik u procesu propadanja jele.<br />
Imela je pri toj procjeni zamijećena<br />
na 76 posto stabala. Prema prognozi<br />
zdravstvenog stanja sanitar će se u narednim<br />
godinama povećavati sa sadašnjih<br />
10,67 posto na 20,30 posto.<br />
Površina gospodarske jedinice iznosi<br />
3092 ha, od čega je obraslo 2940 ha.<br />
Propisani etat za razdoblje 2000.−2009.<br />
iznosi 150.000 m 3 (crnogorice 98.835<br />
m3 bjelogorice 51.165 m 3 ). Revidirani<br />
etat za crnogoricu povećao se<br />
na 153.749 m 3 (24 posto drvne zalihe),<br />
dok se etat bjelogorice smanjio<br />
na 49.215 m 3 (11 posto drvne zalihe).<br />
Revidirani etat za cijelu gospodarsku<br />
jedinicu iznosi 203.009 m³.<br />
Izvanrednu reviziju Osnove gospodarenja<br />
za g. j. Litorić pregledala je<br />
sredinom siječnja Komisija Ministarstva<br />
poljoprivrede, šumarstva i vodnog<br />
gospodarstva u sastavu: predsjednik<br />
Krešimir Turk, dipl. ing., i članovi Ivica<br />
Vučetić, dipl. ing. i Josip Crnković, dipl.<br />
ing., da bi utvrdila je li ista izrađena sukladno<br />
Zakonu o šumama, Pravilnika o<br />
uređivanju šuma i odredbama Šumsko<br />
gospodarske osnove područja.<br />
Ministarstvu je predloženo da izda<br />
suglasnost na predloženi elaborat.<br />
49. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE U OPATIJI<br />
Najveći problem<br />
je sušenje jele<br />
49. seminar biljne zaštite u Opatiji je imao<br />
međunarodni karakter, a šumarska je sekcija<br />
sudjelovala sa 19 od ukupno 75 izloženih<br />
stručnih referata<br />
U<br />
organizaciji<br />
Agronomskog<br />
fakulteta i Hrvatskog društva<br />
biljne zaštite, a pod pokroviteljstvom<br />
Ministarstva poljoprivrede,<br />
šumarstva i vodnog gopodarstva,<br />
sredinom veljače je u Opatiji<br />
u Grand hotelu Adriatic održan 49.<br />
seminar biljne zaštite koji je imao međunarodni<br />
karakter. U tri dana uz 555<br />
sudionika prezentirano je 75 stručnih<br />
referata iz područja zaštite biljaka, poljoprivrede<br />
i šumarstva.<br />
Počelo 1850.<br />
Šumarska sekcija najviše se bavila<br />
problematikom sušenja jele u Hrvatskoj,<br />
Sloveniji i Bosni i Hercegovini.<br />
Zanimljivo predavanje o sušenju jele<br />
u prošlosti i danas imao je dr. sc. Miroslav<br />
Harapin koji je istaknuo da se jela<br />
u Europi počela značajno sušiti 1850.,<br />
a sušenja većeg ili manjeg intenziteta<br />
bila su poslije 1900. u južnoj Njemačkoj<br />
te srednjoj i istočnoj Europi. Kod nas<br />
je nešto jači intezitet zabilježen 1954.<br />
na području Fužina u Gorskom kotaru.<br />
Sušenje se brzo širilo na područje cijelog<br />
Gorskog kotara, Like i Slovenije, a<br />
tada se pojavio i jelin moljac igličar. Od<br />
1942. do 1947. bilo je sušno razdoblje<br />
sa tendencijom pogoršanja do 1967.<br />
O sušenju jele u Bosni i Hercegovini<br />
govorili su i njihovi stručnjaci na čelu s<br />
akademikom Midhatom Usčuplićem.<br />
Jela je jedna od najvažnijih vrsta crnogorice<br />
u susjednoj državi i zastupljena<br />
je na području od 560.000 ha ili oko 50<br />
posto svih visokih šuma. Zdravstveno<br />
stanje joj se pogoršava, a kao mogući<br />
uzroci sušenja navode se sušne godine,<br />
Piše<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
V. Pleše i<br />
M. Pleše<br />
Broj 99 • ožujak 2005. HRVATSKE ŠUME 17
Change language