Od nula do pet milijuna Laptop po mjeri džepa Više snage ... - PC Chip
15.11.2014 • Views
Share Embed Flag

Od nula do pet milijuna Laptop po mjeri džepa Više snage ... - PC Chip

Od nula do pet milijuna Laptop po mjeri džepa Više snage ... - PC Chip

Od nula do pet milijuna Laptop po mjeri džepa Više snage ... - PC Chip

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
pcchip.hr

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

Start now

POSLOVNI PRILOG<br />

Kako Agrokor konsolidira svoj IT?<br />

Vemil: Trakavica teška<br />

145 <strong>milijuna</strong> kuna<br />

JEDNOSTAVNOST TEHNOLOGIJE<br />

TRGOVINA HR DOMENAMA<br />

<strong>Od</strong> <strong>nula</strong> <strong>do</strong> <strong>pet</strong> <strong>milijuna</strong><br />

TEST MONITORA: 24’’ I VIŠE<br />

Veće je bolje<br />

broj 188 siječanj 2011. cijena 35kn bih 11km slo €5 srbija 250din<br />

JEFTINO I PRIJENOSNO<br />

<strong>Laptop</strong> <strong>po</strong><br />

<strong>mjeri</strong> <strong>džepa</strong><br />

?<br />

Gdje je što na<br />

diskovima?<br />

AMD RADEON HD 6970/6950<br />

<strong>Više</strong> <strong>snage</strong><br />

za manje<br />

novca<br />

MOBY Nokia C7 HTC HD7 HTC Desire HD Samsung Galaxy Tab

Oglas<br />

Nadnaslov<br />

2 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Tehnologije<br />

Računala Lenovo<br />

br. 1 u kvaliteti<br />

Prema izvješću Technology Business Researcha (TBR) Lenovo proizvodi<br />

najkvalitetnija i naj<strong>po</strong>uzdanija računala na svjetskom tržištu<br />

Vrhunska prijenosna<br />

računala<br />

Tradicija, <strong>po</strong>uzdanost, stabilnost<br />

te vrhunske performanse<br />

i ergonomija već su<br />

dugi niz godina pre<strong>po</strong>znati<br />

kod Lenovovih prijenosnika<br />

ThinkPad, koji su <strong>po</strong>stali sinonim<br />

za vrhunska prijenosna<br />

računala<br />

Već šesti kvartal uzastopno Lenovo <strong>do</strong>biva najviše<br />

ocjene u TBR-ovoj studiji Cor<strong>po</strong>rate IT<br />

Buying Behavior & Customer Satisfaction Study,<br />

a <strong>po</strong>sljednja je objavljena 19. studenog 2010. godine.<br />

Područja u kojima Lenovo nadmašuje konkurenciju<br />

su hardverska kvaliteta i <strong>po</strong>uzdanost računala, <strong>po</strong>drška<br />

klijentima, brzina i kvaliteta servisa, ras<strong>po</strong>loživost<br />

rezervnih dijelova te jednostavnost sveukupnog <strong>po</strong>slovanja.<br />

Izvještaj je <strong>po</strong>kazao da je Lenovo u <strong>po</strong>sljednjih 14 re<strong>do</strong>vnih<br />

izvještaja TBR-a, računajući od prvog kvartala<br />

2005. godine, zadržao vodeću <strong>po</strong>ziciju kada je u pitanju<br />

<strong>po</strong>uzdanost – ocijenjen je četiri puta <strong>po</strong>uzdanijim od<br />

konkurencije. Također, u drugom <strong>po</strong>lugodištu 2009. godine<br />

Lenovo je <strong>po</strong>stao jedini proizvođač računala koji je<br />

ocijenjen ocjenom 6,1 ili većom.<br />

Studija o kor<strong>po</strong>rativnom <strong>po</strong>našanju prilikom kupnje IT opreme i za<strong>do</strong>voljstva<br />

korisnika ističe kako Lenovo kao najbolji proizvođač prijenosnih i<br />

stolnih računala ima <strong>do</strong>kazanu predanost u pružanju superiornih proizvoda<br />

opremljenih tehnologijom i inovacijama koje korisnici cijene.<br />

”Identificirali smo nekoliko <strong>po</strong>dručja koja su ključna za za<strong>do</strong>voljstvo korisnika”,<br />

izjavio je Jon Lindy, predsjednik TBR-a. “To su kvaliteta, <strong>po</strong>uzdanost,<br />

<strong>po</strong>drška korisnicima, za<strong>do</strong>voljstvo korisnika, stabilnost i sveukupna<br />

vrijednost proizvoda. Lenovo je izgradio temelje izvrsnosti u svim navedenim<br />

kategorijama, što predstavlja primamljiv <strong>do</strong>datak njihovoj <strong>po</strong>nudi računala<br />

za <strong>po</strong>slovne korisnike.”<br />

Osim hardverske kvalitete Lenovo svoja računala is<strong>po</strong>ručuje sa softverskim<br />

inovacijama koje <strong>do</strong>prinose visokim ocjenama za kvalitetu i <strong>po</strong>uzdanost,<br />

kao i za sveukupnu vrijednost. ThinkVantage Technologies (TVT)<br />

korisnicima omogućuje sniženje ukupnih<br />

troškova <strong>po</strong>sje<strong>do</strong>vanja računala,<br />

upravljanje troškovima implementacije<br />

novih sustava, <strong>po</strong>maže korisniku da<br />

uvijek bude u kontaktu s izvorima <strong>po</strong>dataka<br />

(Access Connections), pri čemu<br />

su komunikacija s izvorima <strong>po</strong>dataka<br />

te njihova <strong>po</strong>hrana sigurne (Embedded<br />

Security Subsystem), <strong>po</strong>daci ras<strong>po</strong>loživi<br />

(Rescue and Recovery with Rapid<br />

Restore), a u ekstremnim situacijama<br />

kojima se gotovo svako prijenosno<br />

računalo izlaže - zaštićeni (Active Protection<br />

System). Novim alatima kao što<br />

su Hardware Password Manager svojim<br />

klijentima Lenovo pruža najviši stupanj<br />

računalne sigurnosti upravljajući lozinkama<br />

za <strong>po</strong>tpunu enkripciju tvr<strong>do</strong>g diska<br />

i SSD-a.<br />

Lenovo prijenosnici<br />

nadmašili konkurenciju<br />

Kada su u pitanju kvaliteta,<br />

<strong>po</strong>uzdanost, <strong>po</strong>drška korisnicima,<br />

za<strong>do</strong>voljstvo korisnika,<br />

stabilnost i sveukupna vrijednost<br />

proizvoda, Lenovovi<br />

prijenosnici još jednom su<br />

nadmašili proizvode konkurentskih<br />

bran<strong>do</strong>va<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

3

SADRŽAJ<br />

<strong>PC</strong>chip 188<br />

I M P R E S S U M<br />

www.pcchip.hr<br />

desk@pcchip.hr<br />

tel/faks: +385 (1) 6117 355<br />

Jasmin Re<strong>džepa</strong>gić<br />

glavni urednik<br />

UREDNIŠTVO:<br />

Hrvoje Jurman (Vijesti)<br />

Gordan Orlić (Igre)<br />

Slaven Pintarić (Hardver)<br />

Gordan Struić (Helpdesk)<br />

Ante Vukorepa (Softver)<br />

KOLUMNISTI:<br />

Branko Š<strong>po</strong>ljarić Barney<br />

Dubravko Grakalić<br />

Gordan Orlić<br />

Miroslav Ambruš Kiš<br />

STALNI SURADNICI:<br />

Miroslav Benak, Franko Buneta, Ivan<br />

Capan, Srđan Cvjetović, Marko Ćurković,<br />

Željko Draščić, Ana Đorđević, Tomislav<br />

Jagušt, Saša Kovačićek, Magdalena Jurić,<br />

Vlatko Jurić-Kokić, Ivan Jurišić, Boris<br />

Kretonić, Marko Kriška, Nenad Kubat,<br />

Predrag Kurtović, Dalibor Misaljević,<br />

Vedran Mušica, Dean Narandžić, Kristijan<br />

Puljek, Marin Režić, Tomo Sombolac,<br />

Marin Ujdur, Ante Vukorepa<br />

Ognjen Maravić (fotograf)<br />

Arscom (ilustracije)<br />

Matija Benke (DTP)<br />

Nikša Kuzmić (DTP)<br />

Ana Đorđević (lektorica)<br />

Valentina Varošanec Perišić (marketing)<br />

Origami web studio<br />

(izrada i održavanje web <strong>po</strong>rtala)<br />

Tisak<br />

A1 VIDEO<br />

Žarko Milić<br />

direktor<br />

zarko@pcchip.hr<br />

Dražen Seražin<br />

voditelj pretplate<br />

pretplata@pcchip.hr<br />

PODACI O IZDAVAČU:<br />

A1 Video d.o.o., Cvijete Zuzorić 25<br />

10000 Zagreb, MB: 1148389<br />

žiro-račun:<br />

2402006-1100061977<br />

devizni račun:<br />

Erste & Steiermarkische Bank d.d. Croatia<br />

A1 Video d.o.o. 700 100 – 1148389<br />

SWIFT: ESBCHR22<br />

ISSN: 1331-0542<br />

Sva autorska prava magazina <strong>PC</strong>chip zakonom su zaštićena. Pretisak,<br />

umnožavanje ili prenošenje teksta, grafike i slikovnog materijala u<br />

cijelosti ili djelomično nije <strong>do</strong>pušteno bez suglasnosti izdavača.<br />

Sve cijene navedene u magazinu izražene su s uračunatim <strong>po</strong>rezom<br />

na <strong>do</strong>danu vrijednost, osim cijena na inozemnom tržištu te ako u<br />

tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo magazina ne odgovara za<br />

istinitost cijena. Cijene su naveli sami <strong>do</strong>bavljači proizvoda u trenutku<br />

testiranja. Molimo da tehničke specifikacije proizvoda i cijene prilikom<br />

kupnje provjerite kod odgovarajućih tvrtki.<br />

Sapphire Radeon<br />

HD 6970/6950<br />

22<br />

Najnoviji grafički<br />

procesor Cayman <strong>do</strong>nosi<br />

mnoštvo novosti i bolje<br />

performanse. Osim tih<br />

očekivanih elemenata<br />

nove kartice nude i zaista<br />

velika dva gigabajta<br />

memorije<br />

36<br />

Intelovi pješčani<br />

mostovi<br />

Iako ga mnogi optužuju za<br />

razne ne<strong>po</strong><strong>do</strong>pštine, Intel ipak<br />

nezaustavljivo ide naprijed i<br />

nudi nove chipsete i procesore.<br />

Ključne riječi ovaj put su 32<br />

nanometra i arhitektura Sandy<br />

Bridge<br />

24<br />

50 58<br />

Apple iPod touch/<br />

nano/shuffle<br />

Detaljni prikaz kompletne<br />

Appleove serije proizvoda iPod<br />

nakon kojeg ćete, vjerujemo,<br />

točno znati koji vam model<br />

treba. Što god odabrali nećete<br />

<strong>po</strong>griješiti<br />

Što veće<br />

to bolje<br />

Čak dvadeset i jedan monitor prošao je kroz<br />

naš ispitni labos. Razlog? Naprosto smo morali<br />

utvrditi nude li sve veći monitori i bolji ugođaj<br />

pri dužem radu<br />

Kruh mlijeko i laptop<br />

Budući da je recesija još<br />

uvijek tu, nije bilo druge<br />

nego <strong>po</strong>gledati što se nudi<br />

na <strong>po</strong>dručju (naj)jeftinijih<br />

prijenosnika na <strong>do</strong>maćem<br />

tržištu. Isplati li se ku<strong>po</strong>vati<br />

jeftino?<br />

4 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

SADRŽAJ<br />

index<br />

80 3DMark11<br />

Bez 3DMarka ne može biti nijedan svog imena iole<br />

vrijedan informatički magazin ili ljubitelj igara. Najnovija<br />

verzija, kako joj i samo ime kaže, namijenjena je<br />

ispitivanju rada sustava DirectX 11<br />

86<br />

Gdje je što?<br />

?<br />

90 Helpdesk<br />

Bolji nego ikad, Helpdesk vam<br />

<strong>do</strong>nosi mnoštvo zanimljivih<br />

uputa kako preživjeti razne<br />

varijante susreta sa sve<br />

brojnijim aplikacijama kojima<br />

smo obasuti. Uz obavezna<br />

pitanja i odgovore na kraju,<br />

naravno<br />

Pronaći izgubljenu<br />

datoteku ili naprosto<br />

pronaći bilo kakvu<br />

datoteku danas <strong>po</strong>staje<br />

sve teža misija. Stoga<br />

nije čudno da smo i<br />

tom problemu odlučili<br />

<strong>po</strong>svetiti <strong>do</strong>stojnu<br />

količinu prostora<br />

122<br />

Moby<br />

Gle čuda! U našem Mobyju HTC<br />

nije na <strong>po</strong>časnom mjestu. Umjesto<br />

njega tu je vrlo zanimljiv Google<br />

Nexus S, a nakon njega ipak slijede<br />

dva HTC-ova modela, i to ona najjača<br />

Hardver<br />

22 .........Sapphire Radeon HD 6970/6950<br />

24 .........Što veće to bolje<br />

36 .........Intelovi pješčani mostovi<br />

41 .........Qnap NMP-1000<br />

42 .........Asus VX6 Lamborghini<br />

42 .........Scythe USB Foot Switch<br />

43 .........Asus Crosshair IV Extreme<br />

44 .........Zotac GeForce GTX580<br />

44 .........OCZ Vertex 2 120GB<br />

45 .........WD My Pass<strong>po</strong>rt Essential 320 GB USB 3.0<br />

46 .........Super Talent RAID Drive USB 3.0<br />

46 .........Zotac GeForce 6100-ITX<br />

47 .........Logitech Gaming Keyboard G510<br />

48 .........OCZ Obsidian 1600 MHz 2x 2GB<br />

49 .........MSI FX600<br />

50 .........Apple iPod touch/nano/shuffle<br />

52 .........Canon PowerShot G12<br />

53 .........LG DP1W<br />

54 .........WD Elements Play 2 TB<br />

55 .........Canon IXUS 1000 HS<br />

56 .........Arctic GC Pro<br />

56 .........MSI N460GTX Hawk Talon Attack<br />

57 .........Enermax Liberty Eco II 720W<br />

57 .........Prolimatech Armaged<strong>do</strong>n<br />

58 .........Kruh, mlijeko i laptop<br />

68 .........<strong>Više</strong> <strong>snage</strong>, manje novca<br />

73 .........IQ SpaceSavior<br />

74 .........Gadgeti<br />

Softver<br />

76 .........STDU Converter 2.0.42<br />

78 .........AquaSoft PhotoAlbum 3.0.0.5<br />

80 .........3DMark 11<br />

84 .........ESET SysInspector 1.2.026<br />

86 .........Gdje je što?<br />

Stalne rubrike<br />

10 .........Barneyjeva pećina<br />

12 .........Orlićevo gnijez<strong>do</strong><br />

137<br />

BIZON<br />

Bizon se ovaj put bacio na lamentiranje<br />

o trgovačkom dijelu naše IT industrije, a<br />

ras<strong>po</strong>n članaka <strong>po</strong>kriva sve situacije: od<br />

izlaska iz krize <strong>do</strong> propasti Vemila<br />

Voditelj:<br />

Slaven Pintarić<br />

Ispitni tim:<br />

Marko Kriška, Dalibor Misaljević, Ivan<br />

Jašinski, Jasmin Re<strong>džepa</strong>gić, Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney, Marin Ujdur, Ante Vukorepa<br />

PREPORUKA<br />

Uredništvo na temelju provedenih<br />

testova i stečenih <strong>do</strong>jmova pre<strong>po</strong>ručuje<br />

proizvod koji je zaslužio ovu oznaku.<br />

PUN POGODAK<br />

Proizvod koji se na temelju provedenih<br />

testova i stečenih <strong>do</strong>jmova <strong>po</strong>kazao<br />

najboljim na us<strong>po</strong>rednom testu među<br />

svim testiranim proizvodima.<br />

PRAVA PRILIKA<br />

Proizvod koji je na temelju provedenih<br />

testova i omjera cijene i mogućnosti<br />

uredništvo odabralo najboljim za<br />

kupnju u trenutku provođenja testa.<br />

14 .........Vijesti<br />

133 .......Sadržaj DVD-a<br />

152 .......Astrokolumna<br />

Helpdesk<br />

90 .........Tempirano isključivanje<br />

92 .........Daš mi vizitku?<br />

96 .........Uvod u Blender skriptiranje<br />

99 .........Projektiranje <strong>po</strong>dmreža<br />

102 .......Glazbena riznica<br />

104 .......Sam svoj dijagnostičar<br />

108 .......Trillianova <strong>pet</strong>ica<br />

110 .......Pitanja i odgovori<br />

Igre<br />

112 .......Vijesti i najave<br />

114 .......Need for Speed: Hot Pursuit<br />

115 .......Call of Duty: Black Ops<br />

116 .......RailWorks 2 TS<br />

Internet<br />

118 .......Pet <strong>milijuna</strong> kuna u 2011. godini<br />

Moby<br />

122 .......Vijesti i novi modeli<br />

123 .......Google Nexus S<br />

124 .......Nokia C7-00<br />

126 .......HTC HD7<br />

130 .......Samsung Galaxy Tab<br />

132 .......Sony Ericsson Cedar<br />

BizOn<br />

139 .......Vijesti<br />

140 .......Agrokor konsolidira svoje IT <strong>po</strong>slovanje<br />

142 .......Zbog krize više se traže jeftiniji proizvodi<br />

146 .......Kriza je prilika za manje i<br />

fleksibilnije trgovine<br />

150 .......Trakavica teška 145 <strong>milijuna</strong> kuna<br />

Popis oglašivača<br />

Algebra 17<br />

Apacer 21<br />

ASRock 45<br />

Bez limita 16<br />

COMtel cor<strong>po</strong>ration 154<br />

Diners club adriatic 19<br />

Epson 11<br />

Eurotrade 53<br />

TMT Fellows 136<br />

Finder 54<br />

Kompass 55<br />

Kvark 9<br />

Lenovo 3<br />

Melcomp 155<br />

Microline 2<br />

Microline 7<br />

Microline 15<br />

Mikronis 13<br />

Navigo sistem 47<br />

Optima telekom 6<br />

Ouroboros 48<br />

PBZ 145<br />

RECRO 156<br />

Telebit 49<br />

Tomsoft 153<br />

TONER hr 20<br />

TONER hr 41<br />

Toshiba 43<br />

Visoka škola inf. tehnologija 18<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

5

Oglas<br />

Nadnaslov<br />

6 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Tehnologije<br />

Oglas<br />

OKI MC561<br />

Predstavljamo vam OKI-jev višefunkcijski kolor uređaj MC561 kojime možete<br />

kvalitetno i brzo ispisivati, skenirati i kopirati <strong>do</strong>kumente u boji, te slati<br />

faksove. Svojom brzinom i jednostavnošću korištenja izvrsno će se uklopiti u<br />

zahtjevna <strong>po</strong>slovna okruženja i velike radne grupe<br />

Jednostavno skeniranje<br />

Ugrađeni skener omogućava<br />

brzinu skeniranja <strong>do</strong> 20 stranica<br />

u minuti za skeniranje u<br />

boji, odnosno <strong>do</strong> 30 stranica<br />

za crno-bijelo skeniranje.<br />

Proširivost<br />

U osnovnoj varijanti ovaj<br />

višefunkcijski uređaj ima<br />

kapacitet od 350 listova (250<br />

listova iz osnovne ladice +<br />

100 listova iz višefunkcijske<br />

ladice). Na jednostavan način<br />

ovaj se kapacitet može proširiti<br />

<strong>do</strong> 880 listova.<br />

Brojne mogućnosti, jednostavnost korištenja, odlične performanse i<br />

<strong>po</strong>uzdanost čine OKI-jev višefunkcijski uređaj MC360 idealnim odabirom<br />

za zahtjevna <strong>po</strong>slovna okruženja i velike radne grupe.<br />

Ugrađeni pisač <strong>po</strong>država tehnologiju ProQ2400, kao i maksimalnu rezoluciju<br />

od 1200 x 600 DPI. Vrijeme <strong>do</strong> ispisa prve stranice iznosi osam sekundi za ispis<br />

u boji, odnosno 7,5 za crno-bijeli ispis. Brzina ispisa iznosi 26 stranica u minuti<br />

za ispis u boji, odnosno 30 stranica za crno-bijeli ispis.<br />

OKI-jev MC561 <strong>do</strong>kumente kopira brzinom od 26 kopija u minuti u slučaju<br />

kopiranja u boji, odnosno 30 kopija u minuti za crno-bijelo kopiranje. Vrijeme<br />

<strong>do</strong> ispisa prve kopije iznosi 14 sekundi za crno-bijelo kopiranje, odnosno 12<br />

sekundi za kopiranje u boji. Maksimalna <strong>po</strong>držana rezolucija kopiranja iznosi<br />

600x1200 DPI.<br />

Ugrađeni skener <strong>po</strong>država 48-bitnu boju te maksimalnu rezoluciju od 1200 x<br />

1200 DPI. Brzina skeniranja iznosi <strong>do</strong> 20 stranica u minuti za skeniranje u boji,<br />

odnosno 30 za crno-bijelo skeniranje, a skenirati možete u formatima PDF,<br />

M-TIFF, JPEG i XPS. Također je <strong>po</strong>držano skeniranje na FTP, USB stick, e-mail,<br />

TWAIN i CIFS.<br />

Ugrađeni faks uređaj brzine je TU-T G3 (Super G3) 33,6 kb/s te omogućava slanje<br />

faksova brzinom od tri sekunde <strong>po</strong> stranici, odnosno dvije sekunde u formatu<br />

JBIG. Osim analognom linijom, faksovi se mogu slati i preko mreže (Internet fax).<br />

Što se tiče <strong>po</strong>vezivosti OKI-jev MC561 ima Hi-Speed USB 2.0 priključak, kao i<br />

10/100Base-TX mrežni priključak.<br />

Što se tiče upravljanja <strong>do</strong>kumentima, na ras<strong>po</strong>laganju su vam Nuance PaperPort<br />

SEv11 i Nuance OmniPage SEv16, a od <strong>do</strong>datnih softverskih alata tu su<br />

Template Manager, Color Correct, OKI LPR, Color Swatch Utility, Color Access<br />

Policy Manager, PrintSuperVision.net, PrintSuperVision Multiplatform, Print<br />

Control Server, Print Control Client, Print Control Re<strong>po</strong>rt Tool, Web Driver Installer,<br />

Network Card Setup, Configuration Tool, ICC Color Profiles, PostScript<br />

Gamma Utility, Profile Assistant, PDF Direct Print, Storage Device Manager,<br />

ColorSync Profiles i Actkey.<br />

Kao i uvijek, OKI se može <strong>po</strong>hvaliti iznimno niskim troškovima ispisa koji iznose<br />

vrlo pristupačnih 11 lipa (uključujući PDV) <strong>po</strong> stranici za crno-bijeli te 80 lipa <strong>po</strong><br />

stranici za ispis u boji. Novost je da se bubnjevi više ne prodaju odvojeno za svaku<br />

boju, već u setu. Ipak, to nije smanjilo tradicionalnu OKI-jevu ekonomičnost. Cijena<br />

seta skoro je dvostruko niža od ukupne cijene <strong>po</strong>jedinačnih bubnjeva.<br />

Ravni prolaz<br />

OKI-jev koncept ravnog prolaza<br />

omogućava iznimnu slobodu<br />

i fleksibilnost prilikom<br />

odabira medija na koji se<br />

ispisuje (omotnice, naljepnice,<br />

<strong>po</strong>liesterski filmovi itd.) te<br />

<strong>po</strong>država rad s papirima <strong>do</strong><br />

težine od čak 220 g/m2.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

7

Uvodnik<br />

Wikicurenje<br />

Piše: Jasmin Re<strong>džepa</strong>gić<br />

Treba li regulirati Internet?<br />

<strong>Od</strong>govor je vjerojatno<br />

ne. Internet će regulirati<br />

samog sebe. Ako se državni,<br />

odnosno represivni stisak<br />

različitih agencija <strong>po</strong>veća,<br />

oni koji vjeruju u njegovu<br />

slobodu bit će samo malo<br />

us<strong>po</strong>reni u svojem radu.<br />

Barem <strong>do</strong>k ne razviju nove<br />

alate i nove protokole koji će<br />

im vratiti njihovu slobodu<br />

Otvoreni pristup informacijama, anonimnost, izostanak praćenja identiteta<br />

osoba koje koriste Internet te sve ono što danas uzimamo zdravo za<br />

gotovo vjerojatno <strong>do</strong>življavaju svoje zadnje trenutke. Ono što nije uspjela<br />

glazbena industrija - <strong>po</strong>vezati svaku osobu s onime što radi na Mreži Svih Mreža<br />

- sada će <strong>po</strong>stati jedini cilj svih vladinih agencija, jer ih je Wikileaks <strong>do</strong>čekao <strong>po</strong>tpuno<br />

nespremne.<br />

Cijela priča oko otkrivanja <strong>do</strong>kumenata <strong>do</strong>kazala je, naime, da je Internet gotovo<br />

<strong>po</strong>tpuno nereguliran i da ga odlučna skupina od samo nekoliko ljudi može<br />

iskoristiti za stvari koje smo <strong>do</strong> sada gledali samo u špijunskim filmovima. Dodamo<br />

li tome činjenicu da je jednako mala skupina od nekoliko stotina <strong>po</strong>tpuno<br />

ne<strong>po</strong>vezanih ljudi uspjela srušiti stranice Mastercarda, Vise te švicarske banke<br />

koja je svoje usluge uskratila osnivaču Wikileaksa, jasno je da regulatori koji ionako<br />

ne vole Internet više neće moći gledati skrštenih ruku. Dakle, očekujte dušobrižničke<br />

<strong>po</strong>duhvate različitih agencija i regulatora koji će nas <strong>po</strong>kušati zaštititi<br />

od nas samih i svog zla koje nam Internet nudi.<br />

Iako, ako je suditi prema svim iskustvima s napadima na privatnost, svaki put<br />

kada je regulativa pritis<strong>nula</strong> korisnike rodila se žestoka reakcija. Pri<strong>mjeri</strong>ce mreža<br />

Tor, koja predstavlja jedan od načina za <strong>po</strong>stizanje gotovo <strong>po</strong>tpune zaštite od<br />

praćenja na Internetu, nastala je kao odgovor na napade glazbene industrije. Pokušaji<br />

da se zatre BitTorent rezultirali su samo jačim i boljim protokolom, koji je<br />

sada rasprostranjeniji nego ikada prije. Internet je čudna biljka, koju većina prosječnih<br />

korisnika ne razumije. Neki od njegovih fenomena kao što su Anonimous,<br />

odnosno forum 4chan.org na kojem je ova skupina nastala, predstavljaju njegovo<br />

naličje i način na koji se u današnjem svijetu formiraju nove kolektivne svijesti,<br />

koje nisu nužno <strong>do</strong>bre, ali su iznimno efikasne u nametanju svoje volje. Staviti<br />

ih <strong>po</strong>d kontrolu djeluje gotovo <strong>po</strong>tpuno nemoguće, jer iza njih ne leži komplicirana<br />

filozofija ili <strong>po</strong>litički program; one se formiraju oko neke jednostavne ideje<br />

te, što je još važnije, jednako brzo i nestaju, <strong>po</strong>nekad nakon samo nekoliko dana<br />

<strong>po</strong>stojanja.<br />

U današnjem Facebook svijetu tako je lako zaboraviti da identiteti mogu biti i<br />

lažni i da se iza anonimnosti može skrivati <strong>po</strong>prilična količina malicioznosti, u<br />

odnosu na koju grupe pune mržnje prema jednoj osobi ili njezinim <strong>po</strong>gledima na<br />

svijet djeluju kao dječja igra.<br />

Treba li Internet regulirati? <strong>Od</strong>govor je vjerojatno ne. Internet će regulirati samog<br />

sebe. Ako se državni, odnosno represivni stisak različitih agencija <strong>po</strong>veća,<br />

oni koji vjeruju u njegovu slobodu bit će samo malo us<strong>po</strong>reni u svojem radu, barem<br />

<strong>do</strong>k ne razviju nove alate i nove protokole koji će im vratiti njihovu slobodu.<br />

Ili, da parafraziram, ako sloboda <strong>po</strong>stane protuzakonita, samo će kriminalci biti<br />

slobodni.<br />

S tom mišlju ulazimo i u novu godinu te, kako to lije<strong>po</strong> kažu marketingaši, u<br />

nove izazove. Jer osim Interneta i njegove apstraktne slobode ove godine očekuju<br />

nas i neke prizemnije teme kao što su likvidnost našeg voljenog IT sektora te<br />

novo stiskanje remena, barem što se opće <strong>po</strong>trošnje tiče. Sve tvrtke s kojima sam<br />

imao prilike razgovarati ovih dana u novu godinu planiraju ući iznimno oprezno i<br />

dalje čuvajući ono malo rezervi koje su im preostale, tako da dinamični o<strong>po</strong>ravak<br />

ne možemo očekivati u bližoj budućnosti. Sretna vam dakle nova, prema svim<br />

predviđanjima također <strong>po</strong>prilično recesivna godina.<br />

8 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

9

Kolumna<br />

Barneyjeva pećina<br />

Sramota je ne pitati<br />

Evo nama nove godine u koju kao i obično<br />

ulazimo (ili smo ušli, ovisno kad čitate ovaj<br />

tekst) oboružani velikom količinom <strong>do</strong>brih<br />

želja i još većom na<strong>do</strong>m u bolje sutra. Ne znam za<br />

vas, ali ja se <strong>po</strong>najviše nadam da ćemo se još i prije<br />

krajnjeg zakonskog roka riješiti velikog broja malih<br />

(duhom i dušom) ali nabusitih <strong>po</strong>litičarčića koji su<br />

nam <strong>po</strong>sljednjih godina zaista zagorčali život i usput<br />

upropastili državu. Hoćemo li ih zamijeniti nekom<br />

boljom garniturom vrlo je upitno. Iskreno, ne bih<br />

glasovao ni za koga u okviru aktualnih stranaka, ali<br />

mi se nekako ne čini ni da je bilo kakva “nezavisna”<br />

garnitura nešto bolja i primamljivija. Prvo što bi bilo<br />

tko nakon ulaska u “Banske dvore” trebao učiniti jest<br />

predložiti <strong>po</strong>sve novi izborni zakon koji bi ukinuo<br />

<strong>do</strong>sadašnje (i sadašnje) glupe i ne<strong>po</strong>trebne stranačke<br />

i slične liste, nego bi se lije<strong>po</strong> u svakoj izbornoj<br />

jedinici biralo ljude s imenom i prezimenom. Ljude<br />

koje (eventualno) <strong>po</strong>znajemo ili smo barem čuli za<br />

njih i njihova djela. Pa koji kandidat <strong>do</strong>bije više glasova<br />

taj će i biti izabran. Makar i s razlikom od samo<br />

jednog glasa što ne bi bilo baš jako <strong>do</strong>bro, ali ipak<br />

predstavlja legitimnu većinu. Nakon što se <strong>do</strong>tični<br />

ili <strong>do</strong>tična instaliraju na svoje saborsko mjesto,<br />

jedan od njihovih zadataka bio bi direktan kontakt<br />

sa svojim biračima, i to ne samo s onima koji su<br />

im zaista dali glas, nego i s onima koji su glas dali<br />

nekom od konkurenata. Zašto tako? Jednostavno.<br />

Zato što predstavljaju cijelu svoju izbornu jedinicu,<br />

odnosno predstavljaju sve ljude iz te jedinice.<br />

Jasno je da će najvjerojatnije češće i bolje komunicirati<br />

s ljudima koji dijele njihova osnovna <strong>po</strong>litička<br />

uvjerenja, no u svrhu općenitog boljitka zajednice<br />

ne smiju zanemariti ni one koji se (uvjetno rečeno)<br />

nalaze na suprotnoj strani <strong>po</strong>litičkog spektra. Još<br />

jedno važno mjesto promjene i definicija rada u<br />

Hrvatskom saboru gdje više ne bi bilo situacija da<br />

gledamo važnu raspravu o nečemu što je zaista bitno<br />

za cijelu državu, a u sabornici (i oko nje) možda<br />

možete prikupiti dvadesetak zastupnika. K vragu! Pa<br />

Sabor (sabornica) je njihovo radno mjesto i najveći<br />

dio vremena trebali bi provoditi tamo, a ne negdje<br />

drugdje na “važnim” <strong>po</strong>slovima. Kakvim vražjim<br />

važnim <strong>po</strong>slovima kad je najvažniji upravo onaj koji<br />

se <strong>do</strong>gađa u sabornici i nigdje drugdje. Sjednica bi<br />

bila jedna jedina, iz čega proizlazi da bi bila stalna<br />

osim u trenutku kad bi cijeli Sabor imao kolektivni<br />

godišnji odmor. Na taj način bi, ako ništa drugo,<br />

barem <strong>do</strong>nekle opravdali ogromnu plaću i beneficije<br />

koje sada imaju.<br />

Idealizirana elektronika<br />

Neki od vas sigurno se pitaju što je meni i zašto pišem<br />

o nečemu što naizgled nema nikakve veze s računalima.<br />

Oni koji češće prate ovu kolumnu sigurno<br />

<strong>po</strong>mišljaju da je tumor s kojim se još uvijek zabavljam<br />

učinio svoje i da sam naprosto prolupao. Istina<br />

je ipak drugačija. Niti sam (još) prolupao, niti su naši<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić -<br />

Barney<br />

Većina naših<br />

<strong>po</strong>litičara (čast<br />

izuzecima)<br />

<strong>po</strong>jma nema o<br />

računalima i o<br />

IT-ju. Naravno da<br />

im to neznanje<br />

ne treba previše<br />

za<strong>mjeri</strong>ti, no<br />

činjenicu da<br />

uopće ne žele<br />

pitati one koji<br />

o tom mnogo<br />

znaju itekako im<br />

zamjeram<br />

<strong>po</strong>litičari nebitni kad su u pitanju računala. Bitni su<br />

itekako, samo sve što sam <strong>do</strong>sad vidio ukazuje da o<br />

tim spravicama, kao i o tehnologiji, uglavnom <strong>po</strong>jma<br />

nemaju. O. K., nije sramota ne znati, pa im to ne<br />

zamjeram. Sramota je ne znati i ne pitati nekog tko<br />

zna i tu su moje zamjerke prilično velike. Ne trebaju<br />

oni sad naučiti koji su dijelovi računala i kako se piše<br />

softver koji njima upravlja, ali bi ipak trebali imati<br />

osnovna znanja <strong>po</strong>moću kojih će moći bolje i preciznije<br />

razmišljati prilikom <strong>do</strong>nošenja zakona koji<br />

se ne tiču same IT tehnologije nego i velikog broja<br />

drugih disciplina koje se u manjoj ili većoj <strong>mjeri</strong> tiču<br />

svih nas, pa u krajnjem slučaju i njih samih. Nažalost,<br />

nekako mi se čini da ove današnje <strong>po</strong>litičarske<br />

garniture o IT tehnologiji pitaju samo u smislu<br />

<strong>do</strong>govora o <strong>po</strong>djeli šuškavih papirića s likovima <strong>po</strong>znatih<br />

Hrvata, a pritom se uopće ne razmišlja o tom<br />

što će uvođenje računala u nekakav tip <strong>po</strong>slovanja<br />

<strong>do</strong>nijeti “običnom” čovjeku. Hoće li naš život učiniti<br />

jednostavnijim ili će ga (u što smo se svi uvjerili u<br />

praksi) u <strong>do</strong>brom broju slučajeva učiniti ne<strong>po</strong>trebno<br />

složenijim i kompliciranijim. Dobar primjer kako<br />

to ide sve je češća <strong>po</strong>java reklama za e-zdravstvo u<br />

kojima nam se prodaje idealizirana slika (samo što<br />

<strong>po</strong> ekranu ne lete cvrkutave ptičice i šareni leptiri)<br />

o tom kako će se sve obavljati <strong>po</strong>sve automatski.<br />

Znate ono - vi <strong>do</strong>đete liječniku, on <strong>po</strong>šalje elektroničku<br />

uputnicu, a <strong>do</strong>k vi <strong>do</strong>đete <strong>do</strong> specijalista ili laboratorija,<br />

tamo vas već čeka vaša uputnica. Nakon<br />

što obavite pregled, nalazi će elektronički “<strong>do</strong>trčati”<br />

natrag vašem <strong>do</strong>ktoru. Idealno, zar ne? Da, idealno<br />

ako se nalazimo na planetu Kanca-Manca, a nismo<br />

u zemlji Hrvata na br<strong>do</strong>vitom (<strong>po</strong>nekad i ravnom)<br />

Balkanu.<br />

Pet mjeseci<br />

Dok smo ovdje gdje jesmo i ako nam kojim slučajem<br />

trebaju usluge tog našeg e-zdravstva, <strong>do</strong>voljno je<br />

samo nazvati njihovu službu informacija i saznati<br />

da se <strong>do</strong> komada plastike zvanog još uvijek (gle<br />

čuda) zdravstvena knjižica može <strong>do</strong>ći “negdje unutar<br />

<strong>pet</strong> mjeseci”. Zanimljivo. Čak ne možete <strong>do</strong>biti ni<br />

otprilike točan <strong>po</strong>datak. Ne možete zapravo <strong>do</strong>biti<br />

nikakav točan <strong>po</strong>datak, pa onda lije<strong>po</strong> i dalje hodate<br />

uokolo s golemim A4 formularom na kojem se,<br />

usput budi rečeno, ništa ne vidi kako treba, ali koji<br />

<strong>po</strong>tvrđuje da ste vi zdravstveno osigurani. Pret<strong>po</strong>stavimo<br />

da e-zdravstvo zaista proradi tako brzo kao<br />

što nam ga najavljuju. Što će se onda <strong>do</strong>goditi svima<br />

koji nemaju tu “knjižicu”? Hoće li moći obaviti preglede?<br />

Hoće li u a<strong>po</strong>teci moći <strong>do</strong>biti lijekove? Hoće li<br />

u jednom trenutku <strong>po</strong>pi... i uzeti stvari u svoje ruke?<br />

Ovo <strong>po</strong>sljednje teško da će se <strong>do</strong>goditi jer smo mi<br />

Hrvati uglavnom fin narod. Ovo prije navedeno? Ni<br />

od tog neće biti ništa, jer ako nam za kreiranje običnog<br />

komada plastike treba <strong>pet</strong> mjeseci, teško da će<br />

od e-zdravstva išta biti. Osnovni razlog? Ona ekipa s<br />

<strong>po</strong>četka članka.<br />

10 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Tehnologije<br />

Epson projektori<br />

Učenje može biti zabavno<br />

Svestranost i napredne multimedijalne funkcije <strong>po</strong>mažu profesorima i učiteljima u pri<strong>do</strong>bivanju<br />

pažnje studenata i učenika. Obrazovne ustanove u Velikoj Britaniji i Francuskoj među najnovijim su<br />

pri<strong>mjeri</strong>ma usvajanja multimedijalnih rješenja koja <strong>po</strong>dižu kvalitetu nastave<br />

Mnogo je<br />

primjera<br />

kako<br />

tehnologija može<br />

<strong>po</strong>boljšati kvalitetu<br />

života, a škole<br />

i učionice mjesta<br />

su kao stvorena<br />

za primjenu<br />

najmodernijih<br />

rješenja. Na<br />

fakultetu York u<br />

Velikoj Britaniji<br />

su, pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

odlučiti <strong>po</strong>boljšati<br />

kvalitetu i učinkovitost<br />

predavanja svojih profesora<br />

te su nabavili 180 tankih<br />

prenosivih Epsonovih projektora<br />

koji omogućavaju zanimljiva i<br />

produktivna predavanja uz minimalan<br />

trud oko <strong>po</strong>stavljanja<br />

uređaja. Instalirali su modele<br />

Epson EMP-1715, bežične projektore<br />

svjetlosne <strong>snage</strong> 2.700<br />

lumena i mase od svega 1,7 kg.<br />

Osim jednostavnog prenošenja<br />

i <strong>po</strong>stavljanja, uređaji omogućavaju<br />

centralizirano upravljanje<br />

putem softverskog rješenja<br />

EasyMP te izravno izvođenje<br />

prezentacija s USB memorije.<br />

Profesori su, osim projektorima,<br />

opremljeni tablet računalima<br />

koje međusobno <strong>po</strong>vezuju bežičnom<br />

vezom i na taj način <strong>po</strong>stižu<br />

učinkovitost i visoku kvalitetu<br />

predavanja.<br />

EasyMP rješenje omogućava<br />

centralno održavanje mreže<br />

projektora – od praćenja temperature<br />

<strong>do</strong> stanja fi ltra i lampe.<br />

Dijagnostika omogućuje udaljeno<br />

uključivanje ili isključivanje<br />

projektora, čime se uklanja<br />

<strong>po</strong>treba za ručnim upravljanjem<br />

nad svakim od 180 uređaja. Svi<br />

projektori već su programirani<br />

tako da se automatski isključuju<br />

svaku večer u 21:30 radi uštede<br />

energije i duljeg trajanja lampe.<br />

Digitalna predavanja<br />

Slično su razmišljali i u srednjoj<br />

školi Aimé Césaire u Francuskoj<br />

gdje su željeli unaprijediti nastavu<br />

<strong>po</strong>moću najnovijih multimedijalnih<br />

tehnologija. Željeli su<br />

prije svega <strong>po</strong>boljšati iskustvo<br />

učenja te <strong>do</strong>vesti najbolju tehnologiju<br />

i vizualni prikaz za učionice<br />

s jednostavnim <strong>po</strong>stavljanjem<br />

i upravljanjem.<br />

Nabavili su dvadeset prijenosnih<br />

projektora Epson EB-W8D.<br />

Riječ je o višefunkcijskom projektoru<br />

koji teži 6,7 kg zajedno s<br />

torbom, lagan je i praktičan za<br />

nošenje pa se može prenositi<br />

između učionica bez <strong>po</strong>trebe za<br />

korištenjem kolica.<br />

Prenosivost projektora rješava<br />

i njihovu sigurnost jer ih preko<br />

noći <strong>po</strong>hranjuju u zbornici, a<br />

slijedećeg dana ih prema <strong>po</strong>trebi<br />

prenose <strong>do</strong> učionica. Podešavanje<br />

u učionici je jednostavno<br />

tako da predavanja mogu za<strong>po</strong>četi<br />

bez odgađanja. Pozornost<br />

učenika od presudnog je značaja<br />

te je stoga reprodukcija obrazovnih<br />

filmova uz <strong>po</strong>moć građenog<br />

DVD playera vrlo koristan <strong>do</strong>datak<br />

nastavi, što je na kraju i bio<br />

jedan od odlučujućih čimbenika<br />

koji je prevagnuo u korist nabavke<br />

ovoga modela.<br />

• Epson EB-S92 <strong>do</strong>nosi kombinaciju <strong>po</strong>voljne<br />

cijene, laganoga kućišta i široke<br />

funkcionalnosti što ga čini <strong>po</strong>godnim<br />

kako za obrazovne ustanove tako i za<br />

<strong>do</strong>m ili manji ured. Projekcije se mogu<br />

održavati i pri dnevnom svjetlu jer uređaj daje snop bijelog i svjetla u<br />

boji od 2300 lumena, a slika je <strong>po</strong>držana 3LCD tehnologijom koja <strong>do</strong>nosi<br />

bolju kvalitetu i živopisnost slike. Projektor omogućava rad i u najmanjim<br />

prostorijama jer može projicirati velike slike na maloj udaljenosti<br />

od platna ili zida. Poravnanje dija<strong>po</strong>zitiva i ispravljanje slike vrlo je jednostavno<br />

uz funkciju ručnog ispravljanja okomite trapezne slike (vertical<br />

keystone). Projektor se može os<strong>po</strong>sobiti u trenu uz funkcije brzog<br />

uključivanja i isključivanja (quick-start i instant-off ). Troškovi korištenja<br />

su niski jer E-TORL lampa u traje <strong>do</strong> 5000 sati , a zaštitu jamče sigurnosne<br />

funkcije koje uključuju Kensington bravu.<br />

• Epson EH-DM3 u kompaktnom kućištu<br />

objedinjuje reprodukciju s optičkih (CD,<br />

DVD) medija te reprodukciju zvuka. Uređaj<br />

uključuje DVD čitač te zvučnike za<br />

virtualni surround zvuk, što omogućava<br />

gledanje filmova, igranje igara, praćenje<br />

s<strong>po</strong>rtskih <strong>do</strong>gađaja, pregledavanje fotografija i još mnogo toga s panoramskim<br />

formatom slike, čak i u malim prostorijama. Pokretne slike i<br />

fotografije su vrlo svijetle i upečatljive zahvaljujući 3LCD tehnologiji koja<br />

omogućuje vjerniji prikaz boja što gledanje filmova, s<strong>po</strong>rtskih <strong>do</strong>gađaja<br />

i fotografija čini jednostavnijim i ugodnijim čak i u uvjetima jakog okolnog<br />

osvjetljenja.<br />

• Radu u obrazovnim ustanovama te<br />

dijeljenju multimedijalnih sadržaja s<br />

manjim ili većim skupinama učenika<br />

namijenjen je i projektor Epson EB-<br />

W8D koji omogućava velik ras<strong>po</strong>n primjene<br />

u prostorima različitih veličina.<br />

Riječ je o kompaktnom projektoru koji uključuje DVD/DivX reproduktor i<br />

zvučnike te omogućava jednostavan rad bez u<strong>po</strong>rabe kolica i druge opreme.<br />

Budući da <strong>do</strong>bra slika vrijedi tisuću riječi, Epson EB-W8D omogućuje<br />

prikazivanje video i vizualnih materijala u svim fazama nastavnog programa.<br />

Moguće je također projicirati trodimenzionalne predmete te dijeliti<br />

ispisane materijale <strong>po</strong>moću praktičnog Epson Visualisera.<br />

• Najnoviji stolni vizualizator za škole<br />

Epson ELP-DC11<strong>po</strong>maže učiteljima<br />

da jednostavno prikazuju 3D objekte,<br />

knjige, eksperimente pa čak i<br />

živa bića, u cilju interaktivnog učenja.<br />

U osnovi to je visokokvalitetan<br />

fotoaparat od 5 megapiksela na višedjelnom<br />

kraku sa zglobovima, koji<br />

osnovnim i srednjim školama nudi jednostavan način za dijeljenje predmeta<br />

s razredima, putem multimedijalnih predavanja.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

11

Kolumna<br />

Orlićevo gnijez<strong>do</strong><br />

Samo mijena stalna jest<br />

Nerijetko čujemo frazu da je svijet veliko,<br />

globalno selo. To se <strong>po</strong>dupire određenim<br />

činjenicama, <strong>po</strong>put onih da nikada nije bilo<br />

jednostavnije otputovati u bilo koji dio svijeta. Istina,<br />

ali isto tako sasvim je očito da između <strong>po</strong>jedinih<br />

dijelova svijeta ili, ako baš hoćete, država <strong>po</strong>stoje<br />

manje, no često za <strong>po</strong>jedinca ogromne razlike u svakodnevnom<br />

životu.<br />

Svi vozimo automobile, no neki to čine na desnoj,<br />

a neki na lijevoj strani ceste. Svi se s<strong>po</strong>razumijevamo<br />

govorom, no jezici nam se drastično razlikuju i<br />

često predstavljaju nepremostivu barijeru. Jednako<br />

tako, svi pišemo: neki latinicom, neki ćirilicom,<br />

a neki “čudnim” znakovima. “Svi” imamo u načelu<br />

istu struju, izmjeničnu, ali ne samo da se utičnice<br />

razlikuju od zemlje <strong>do</strong> zemlje, već i frekvencija i<br />

voltaža. Slična je situacija s telefonima i mobitelima.<br />

U načelu je sve to isto, ali zapravo nije i vaš mobitel<br />

neće biti kompatibilan sa svim GSM mrežama koje<br />

možete pronaći u “dalekim” zemljama.<br />

Jedna od rijetkih stvari (usudim se reći i jedina)<br />

koja je univerzalna i jednaka na cijelom planetu, u<br />

svim državama, jest mreža svih mreža - Internet! Zapravo<br />

je spektakularno <strong>do</strong>stignuće da sve zemlje koriste<br />

iste standarde, iste protokole, istu mrežu. Gdje<br />

god na svijetu pronađete wi-fi (803.11) signal, moći<br />

ćete se s<strong>po</strong>jiti sa svojim prijenosnim računalom i<br />

eto vas na Internetu. Na onom istom Internetu koji<br />

imaju i Europljani i Amerikanci i Japanci. To spektakularno<br />

<strong>do</strong>stignuće nije <strong>do</strong>šlo preko noći i nije<br />

bilo jeftino. Koliko god je istina da svi mi plaćamo<br />

pristup Internetu i da on za nas nije besplatan, tih<br />

100 <strong>do</strong> 200 kuna mjesečno smiješno je malen iznos.<br />

Podsjetit ću vas da samo prosječan optički <strong>po</strong>dmorski<br />

transatlantski kabel košta nekoliko stotina <strong>milijuna</strong><br />

<strong>do</strong>lara. Toliko o “besplatnom”. No bojim se da<br />

<strong>do</strong>brim vremenima <strong>do</strong>lazi kraj.<br />

Sloboda s “ali”<br />

Nedavna frka (ne pronalazim adekvatniju riječ)<br />

oko WikiLeaksa <strong>po</strong>tak<strong>nula</strong> je u meni bojazan da<br />

Internet neće još dugo živjeti u obliku na koji smo<br />

navikli. Već je bilo nekoliko prijedloga da se stvori<br />

“Internet u Internetu” ili “brža mreža” za one koji<br />

Piše: Gordan Orlić<br />

Koliko god je<br />

istina da svi mi<br />

plaćamo pristup<br />

Internetu i da<br />

on za nas nije<br />

besplatan, tih<br />

100 <strong>do</strong> 200<br />

kuna mjesečno<br />

smiješno je<br />

malen iznos.<br />

Samo prosječan<br />

optički<br />

<strong>po</strong>dmorski<br />

transatlantski<br />

kabel košta<br />

nekoliko stotina<br />

<strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara<br />

imaju više novca, ali su propali. I neka su, jer to bi<br />

značilo kraj Interneta. WikiLeaks je također <strong>po</strong>dsjetio<br />

da, jednom kada nešto <strong>do</strong>đe na Internet,<br />

uklanjanja nema. Nama mnogo bliži primjer i <strong>po</strong>sljedica<br />

nemogućnosti uklanjanja ičeg s Interneta<br />

je - Severinin “kućni” film. Pojavio se 2004. godine<br />

i nema više te sile koja bi ga uklonila s Interneta. Ni<br />

deset atomskih bombi ne može uništiti sve “backu<strong>po</strong>ve”<br />

filma. Isto je s WikiLeaks <strong>do</strong>kumentima.<br />

Gotovo je, to je vani. Amen.<br />

No <strong>po</strong>kazalo se da “veliki igrači”, države, tajne<br />

službe, masoni, ipak imaju načina da <strong>do</strong>nekle kontroliraju<br />

što se zbiva. PayPal samo je jedna obična<br />

stranica, tj. web-servis. On ni <strong>po</strong> čemu nije integralni<br />

dio mreže, niti njegovo <strong>po</strong>stojanje utječe na<br />

rad/<strong>po</strong>stojanje Interneta. Ipak, kanite li nešto na<br />

Internetu prodavati širokim masama, bez PayPala se<br />

možete objesiti. Otprilike kao da otvorite trgovinu<br />

u New Yorku u kojoj svi žele ku<strong>po</strong>vati, ali vi primate<br />

samo kune. Da, mogli bi ljudi otići promijeniti <strong>do</strong>lare<br />

u kune i vratiti se, ali neće. Jednako tako više neće<br />

davati <strong>do</strong>brovoljne priloge za rad WikiLeaksa jer oni<br />

više nemaju PayPal. Gotovo identična situacija je s<br />

Amazonovim web hostingom (usluga AWS). Ne, ona<br />

nije nužna za funkcioniranje Interneta niti itko kaže<br />

da morate hostati svoje stranice kod njih, ali ako<br />

imate stranice koje <strong>po</strong>sjećuju milijuni ljudi iz cijelog<br />

svijeta, a ne želite ulagati u vlastitu infrastrukturu,<br />

nemate previše izbora; AWS i možda još tvrtka-dvije.<br />

Sloboda govora na Internetu definitivno <strong>po</strong>stoji, više<br />

nego igdje drugdje, no kada krenete u dublju analizu,<br />

ubrzo se <strong>po</strong>tkrade neko “ali”.<br />

Nećemo još dugo<br />

Bojim se da dugoročno Internet neće opstati u trenutnom<br />

obliku i formi. Nisam pretjerani zagovornik<br />

teorija zavjera niti želim da se na Internetu išta<br />

promijeni, no nekako mi se čini da “vlasti” neće<br />

<strong>do</strong>zvoliti da se <strong>po</strong>novi još koji WikiLeaks te da će <strong>po</strong>d<br />

krinkom i izgovorom unapređenja Interneta na neki<br />

način ograničiti njegovu <strong>do</strong>stupnost, slobodu i otvorenost.<br />

Zaista šteta, jer ta mreža svih mreža jedina<br />

je moderna tekovina čovječanstva koja nas uistinu,<br />

univerzalno <strong>po</strong>vezuje.<br />

12 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

13

Vijesti<br />

PBZ prvi koristi QR kod u<br />

komunikaciji s klijentima<br />

Privredna banka Zagreb d.d.<br />

je prva banka u Hrvatskoj koja<br />

u tržišnoj komunikaciji koristi<br />

prednosti QR koda.<br />

K<br />

orištenjem QR koda <strong>po</strong>vo<strong>do</strong>m lansiranja<br />

usluge mobilnog bankarstva<br />

prilagođenog iPhone uređajima PBZ slijedi<br />

svjetske tren<strong>do</strong>ve te omogućuje <strong>po</strong>tencijalnim<br />

korisnicima da očitanjem QR<br />

koda <strong>do</strong>biju <strong>do</strong>datne informacije vezane<br />

za mPBZ uslugu kako bi stekli <strong>po</strong>tpuniji<br />

uvid u prednosti korištenja mobilnog<br />

bankarstva.<br />

Visoki stupanj sigurnosti mPBZ aplikacije<br />

<strong>po</strong>tvrđen je certifikatom za sigurnost ISO<br />

27001:2005. Aplikacija mobilnog bankarstva<br />

PBZ-a i moduli za sigurnost zaštićeni<br />

su s osobnim pinom, koji nije <strong>po</strong>hranjen u<br />

mobitelu. To znači da niti krađa mobitela<br />

ili njegov gubitak ne predstavlja nikakav<br />

sigurnosni rizik. Instaliranjem programske<br />

<strong>po</strong>drške mPBZ u mobitel, instalira se token<br />

koji jamči <strong>po</strong>tpunu sigurnost rada, <strong>po</strong>daci<br />

vezani uz račune i PIN ne čuvaju se u mobilnom<br />

telefonu, a mPBZ programska <strong>po</strong>drška<br />

se automatski zaključava nakon tri<br />

uzastopna neispravna unosa aktivacijskog<br />

koda ili PIN-a, čime je <strong>do</strong>datno osigurana<br />

od neželjenog pristupa. “Ovim <strong>po</strong>tezom<br />

Privredna banka Zagreb, Banka u kojoj<br />

se preko 80% transakcija odvija elektronskim<br />

putem, još jednom <strong>po</strong>tvrđuje svoju<br />

<strong>po</strong>ziciju tehnološkog lidera na hrvatskom<br />

bankarskom tržištu. Mobilno bankarstvo<br />

- mPBZ svojim korisnicima značajno<br />

olakšava plaćanje računa te im omogućuje<br />

<strong>po</strong>voljnije obavljanje svih financijskih<br />

transakcija na brz, jednostavan siguran način<br />

neovisno o radnom vremenu <strong>po</strong>slovnica<br />

i mjestu gdje se nalaze” - kazao je Dinko<br />

Lucić, član Uprave PBZ-a.<br />

Google prikazao prvi<br />

prijenosnik s OS-om Chrome<br />

Prve “prave” prijenosnike s OS-om Chrome predstavit će Acer i<br />

Samsung u prvoj <strong>po</strong>lovici 2011. godine<br />

Iako o OS-u Chrome slušamo<br />

više od godine dana, Google<br />

je tek u prosincu prikazao<br />

prvi prijenosnik koji<br />

radi na njemu i objavio<br />

neke <strong>do</strong>datne informacije<br />

o samom operativnom<br />

sustavu. U Googleu kažu<br />

su ovaj operativni sustav<br />

i netbooci koji će raditi na<br />

njemu namijenjeni onima<br />

koji “žive online” te ne<br />

<strong>do</strong>lazi s klasičnim <strong>PC</strong> softverom<br />

već je baziran na<br />

web aplikacijama. Predstavljeni<br />

prijenosnik trenutno je namijenjen<br />

samo za testiranje, dakle neće se naći u<br />

prodaji, već je dio programa ove kompanije<br />

– riječ je o no name računalu kodnog imena<br />

Cr48. Iz Googlea kažu da ovaj prijenosnik<br />

ima 12-inčni LCD ekran, punu tipkovnicu i<br />

veliki touchpad te <strong>po</strong>sebno ističu da je spreman<br />

za korištenje samo desetak sekundi<br />

nakon uključivanja, odnosno da je odmah<br />

spreman za korištenje nakon stanja hibernacije.<br />

Njegova baterija trebala bi izdržati<br />

ukratko<br />

Google Earth 6.0<br />

Nova verzija Google<br />

Eartha <strong>do</strong>nosi<br />

brojne na<strong>do</strong>gradnje<br />

i <strong>po</strong>boljšanja u odnosu<br />

na prethodnu<br />

verziju. Jedna od<br />

najvećih novosti jest<br />

dublja integracija<br />

Street Viewa u Google<br />

Earth i prikaz 3D<br />

drveća i šuma koji<br />

daju još realističniji<br />

pregled okoline,<br />

a na<strong>do</strong>građene su<br />

i <strong>po</strong>vijesne slike,<br />

tako da ćemo sada<br />

točnije moći vidjeti<br />

kako su neka mjesta<br />

izgledala od 1945.<br />

<strong>do</strong> sada. (hj)<br />

U Googleu kažu da je OS Chrome<br />

namijenjen korisnicima koji žive online<br />

<strong>Od</strong> sljedeće godine<br />

obavezna identifikacija<br />

vlasnika mobitela<br />

Iz HAKOM-a su objavili da<br />

su “proveli stručni nadzor<br />

nad provođenjem odredbi<br />

propisanih člankom 108.<br />

Zakona o elektroničkim<br />

komunikacijama nad sva tri<br />

operatora koji pružaju usluge<br />

u <strong>po</strong>kretnim elektroničkim<br />

komunikacijskim mrežama”.<br />

Nadzorom je utvrđeno da<br />

niti jedan od operatera nije u<br />

<strong>po</strong>tpunosti omogućio trenutačnu<br />

identifikaciju korisnika<br />

usluga operativno-tehničkom<br />

tijelu nadležnom za nadzor<br />

elektroničkih komunikacija,<br />

pa je naređeno uklanjanje<br />

oko osam sati korištenja, odnosno<br />

oko tjedan dana na čekanju,<br />

a kako je riječ o uređaju<br />

koji je baziran na web<br />

aplikacijama, jasno je da<br />

ima <strong>po</strong>dršku za WiFi i 3G<br />

te ugrađenu web kameru<br />

za video chat. Prvi “pravi”<br />

prijenosnici koji će raditi<br />

na OS-u Chrome najavljeni<br />

su za prvu <strong>po</strong>lovicu 2011.<br />

godine (najvjerojatnije<br />

negdje za proljeće) –<br />

prvo će ih predstaviti<br />

Acer i Samsung, a nakon<br />

njih i druge kompanije. Osim prijenosnika<br />

koji radi na OS-u Chrome, ova je<br />

kompanija predstavila i Chrome Web Store,<br />

online trgovinu aplikacija koja je trenutno<br />

<strong>do</strong>stupna samo korisnicima u SAD-u te će<br />

sljedeće godine <strong>po</strong>stati <strong>do</strong>stupna i u drugim<br />

zemljama. Programeri su već <strong>po</strong>čeli uploadati<br />

prve aplikacije koje će moći skinuti<br />

korisnici nedavno izdanog web preglednika<br />

Chrome 8, koji također <strong>po</strong>država Chrome<br />

Web Store. <br />

(hj)<br />

Operateri moraju<br />

omogućiti identifikaciju<br />

svojih korisnika<br />

najkasnije <strong>do</strong> 1. rujna<br />

2011. godine<br />

utvrđenih nepravilnosti<br />

u jedinstveno određenim rokovima.<br />

Za sve nove korisnike<br />

operateri moraju omogućiti<br />

trenutačnu identifikaciju <strong>do</strong><br />

1. ožujka 2011. godine, a za<br />

<strong>po</strong>stojeće korisnike, za koje u<br />

ovom trenutku ne mogu omogućiti<br />

trenutačnu identifikaciju,<br />

određen je 1. rujna 2011.<br />

godine kao rok. <br />

(hj)<br />

14 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

15

Vijesti<br />

Microsoft za CES priprema<br />

nekoliko tableta<br />

Očekujemo da će tablete s Win<strong>do</strong>wsom<br />

7 predstaviti Dell, Samsung i još nekoliko<br />

komapnija<br />

Ballmer namjerava predstaviti i trgovinu aplikacija za tablete<br />

Već sad je jasno da će ovogodišnji CES proći u znaku tableta.<br />

Ovi su uređaji u manje od godinu dana <strong>po</strong>stali jedan od<br />

naj<strong>po</strong>željnijih i najzanimljivijih gadgeta na tržištu, a njihova<br />

prodaja svake će sljedeće godine sve više rasti. Predvodnik ovog<br />

tržišta i dalje će najvjerojatnije ostati Apple, a osim uređaja<br />

koji rade na Androidu svoj dio kolača od ove godine tražit će<br />

i Microsoft. Tako će, kako prenosi NY Times, Steve Ballmer na<br />

CES-u predstaviti nekoliko tableta različitih kompanija (među<br />

inima Della i Samsunga) koji će raditi na operativnom sustavu<br />

Win<strong>do</strong>ws 7. Posebno zanimljivim čini se model koji bi trebao<br />

imati kliznu tipkovnicu – to će najvjerojatnije biti Samsungov<br />

tablet, koji bi trebao privući veći broj <strong>po</strong>slovnih korisnika. Također,<br />

glasine kažu da Microsoft planira trgovinu aplikacija za<br />

svoje tablete. <strong>Više</strong> informacija očekujemo uskoro. <br />

(hj)<br />

Motorolin tablet<br />

Motorolin tablet radit će<br />

na Androidu 3.0 koji će biti<br />

prilagođen tabletima<br />

Andy Rubin u prosincu je<br />

na konferenciji Dive Into<br />

Mobile prikazao Motorolin<br />

tablet koji će raditi na Androidu<br />

3.0, budućoj verziji Googleova<br />

mobilnog operativnog<br />

sustava koja će biti prilagođena<br />

za korištenje na tabletima.<br />

Iako googleovci ne žele<br />

<strong>po</strong>dijeliti više informacija o<br />

ovom uređaju, na Mreži su<br />

se <strong>po</strong>javile slike i opcije koje<br />

bi ovaj uređaj trebao imati.<br />

Tako bi Motorolin tablet<br />

trebao imati dvojezgreni jednogigahercni<br />

procesor Tegra<br />

2, 512 MB RAM-a, imat će 32<br />

GB interne memorije, 5-megapikselnu<br />

kameru te <strong>do</strong>datnu<br />

prednju razlučivosti 2 MP<br />

za video chat. Zanimljivo je<br />

da će ovaj uređaj (navodno)<br />

<strong>do</strong>ći u dvije verzije – s dijagonalama<br />

ekrana od 7 i 10 inča,<br />

a govori se i o rezoluciji od<br />

1280 x 800 piksela, mada nije<br />

<strong>po</strong>znato hoće li ista rezolucija<br />

biti na oba ekrana. (hj)<br />

badaS<strong>po</strong>rts<br />

Nagrada za<br />

Infinium<br />

Hrvatska tvrtka<br />

Infinum osvojila je<br />

glavnu nagradu od<br />

100 tisuća <strong>do</strong>lara u<br />

finalu Samsungova<br />

natječaja za aplikacije<br />

(Samsung Global Developer<br />

Challenge).<br />

Nagrada je osvojena<br />

u kategoriji Easy<br />

Life, i to za aplikaciju<br />

badaS<strong>po</strong>rts. badaS<strong>po</strong>rts<br />

aplikacija je za<br />

dijeljenje i praćenje<br />

s<strong>po</strong>rtskih aktivnosti<br />

<strong>po</strong>moću GPS-a ugrađenog<br />

u mobitel.<br />

Među inim, omogućuje<br />

praćenje s<strong>po</strong>rtskih<br />

aktivnosti <strong>po</strong>put<br />

trenutne, prosječne<br />

i maksimalne brzine,<br />

prijeđene udaljenosti,<br />

trenutnog i prosječnog<br />

tempa, nadmorske<br />

visine itd. (hj)<br />

ukratko<br />

Prve slike<br />

MeeGo tableta<br />

Na Internetu su se<br />

<strong>po</strong>javile slike s Intelova<br />

eventa u Moskvi<br />

gdje su prikazani<br />

uređaji koji rade<br />

na OS-u MeeGo.<br />

Prikazan je koncept<br />

pametnog telefona<br />

te je prikazan i prvi<br />

tablet koji će raditi<br />

na ovom OS-u. Ovaj<br />

uređaj imat će 10-inčni<br />

ekran, radit će na<br />

Intelovu procesoru<br />

Atom te će imati i<br />

prednju kameru za<br />

video chat. (hj)<br />

16<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Vijesti<br />

Grou<strong>po</strong>n – najbrže rastuća<br />

kompanija u <strong>po</strong>vijesti?<br />

Ova je kompanija stara samo dvije godine, a odbila je Googleovu<br />

<strong>po</strong>nudu tešku šest milijardi <strong>do</strong>lara<br />

Kada biste morali odgovoriti na pitanje<br />

koja je najbrže rastuća kompanija u<br />

<strong>po</strong>vijesti, sigurno ne biste <strong>po</strong>mislili na onu<br />

kompaniju koja prodaje grupne ku<strong>po</strong>ne<br />

za <strong>po</strong>puste na različite proizvode i usluge<br />

<strong>po</strong>put masaža ili večera u<br />

restoranima. E, pa <strong>po</strong> nekim<br />

tržišnim analitičarima<br />

upravo je jedna takva<br />

kompanija – Grou<strong>po</strong>n<br />

najbrže rastuća kompanija<br />

na svijetu. Za mnoge je <strong>do</strong>nedavno<br />

bila ne<strong>po</strong>znanica,<br />

no nakon što je za Grou<strong>po</strong>n<br />

zanimanje <strong>po</strong>kazao veliki<br />

Google, mnogo se <strong>po</strong>čelo<br />

pisati o ovoj kompaniji koja<br />

je stara samo dvije godine, a<br />

očekuje se da će ove godine<br />

ostvariti prihod od čak 500 <strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara.<br />

Time je Grou<strong>po</strong>n prestigao Zyngu kojoj je<br />

<strong>do</strong> prihoda od 500 <strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara trebalo<br />

tri godine. Google je prvotno <strong>po</strong>nudio 2,5<br />

milijarde <strong>do</strong>lara, no kako je <strong>do</strong>bio odbijenicu,<br />

<strong>do</strong>datno je <strong>po</strong>većao svoju <strong>po</strong>nudu –<br />

na čak 5,3 milijarde <strong>do</strong>lara (s bonusima bi<br />

se ova svota <strong>po</strong>većala na šest milijardi). To<br />

je skoro dvostruko veća cifra u odnosu na<br />

najveću Googleovu akviziciju – preuzimanje<br />

DoubleClicka u 2007. godini, odnosno<br />

Mnogi smatraju da je Grou<strong>po</strong>n<br />

biznis koji je lako kopirati te<br />

da je vrijednost ove kompanije<br />

prenapuhana<br />

mnogo više od svote koju su dali za You-<br />

Tube – 1,65 milijardi <strong>do</strong>lara u 2006. godini.<br />

Za razliku od Googlea, investitori baš i nisu<br />

uvjereni da bi preuzimanje kompanije za<br />

ovako veliku svotu novca bio <strong>do</strong>bar <strong>po</strong>tez<br />

jer je cijena Googleove<br />

dionice nakon najave<br />

preuzimanja pala. No,<br />

na iznenađenje mnogih,<br />

Googleove milijarde<br />

nisu utjecale na<br />

ekipu iz Grou<strong>po</strong>na te<br />

ova kompanija odbila<br />

i <strong>po</strong>većanu <strong>po</strong>nudu.<br />

Umjesto toga, kažu glasine,<br />

Grou<strong>po</strong>n će ostati<br />

nezavisan te sljedeće<br />

godine namjerava izaći<br />

na burzu i na taj način<br />

prikupiti kapital. Hoće li Google odustati<br />

od ove kompanije ili dati “<strong>po</strong>nudu koja<br />

se ne odbija” vrijeme će <strong>po</strong>kazati. Neki su<br />

analitičari kritizirali Googleov <strong>po</strong>kušaj akvizicije<br />

tvrdeći da je Grou<strong>po</strong>n nema neku vlastitu<br />

zanimljivu tehnologiju, već je njezin<br />

način <strong>po</strong>slovanja lako kopirati i konkurirati<br />

mu, <strong>do</strong>k se drugi pitaju može li Grou<strong>po</strong>n<br />

biti novi Facebook jer je i Zuckerberg ranije<br />

odbijao milijarde <strong>do</strong>lara što mu se na kraju<br />

višestruko isplatilo. <br />

(hj)<br />

ukratko<br />

Otkazi u<br />

Yahoou i Nokiji<br />

Kraj ove godine <strong>po</strong><br />

<strong>do</strong>brom neće pamtiti<br />

neki za<strong>po</strong>slenici<br />

Nokije i Yahooa.<br />

Nokia namjerava otpustiti<br />

oko 800 ljudi<br />

– gdje će neki <strong>do</strong>biti<br />

otpremninu, a drugi<br />

biti premješteni u<br />

druge odjele, pa će<br />

broj otpuštenih ipak<br />

biti manji. Yahoo<br />

bi trebao otpustiti<br />

između 600 i 700<br />

za<strong>po</strong>slenih, dakle<br />

oko <strong>pet</strong> <strong>po</strong>sto svoje<br />

radne <strong>snage</strong>. (hj)<br />

Microsoft <strong>po</strong>kušao kupiti Facebook<br />

Prije nekoliko godina Microsoft<br />

je <strong>po</strong>kušao kupiti<br />

Facebook – Ballmer je bio<br />

zainteresiran za akviziciju,<br />

no Zuckerberg je rekao<br />

da ne razmišlja o prodaji.<br />

Umjesto toga Microsoft je<br />

kupio 1,6 <strong>po</strong>sto ove kompanije<br />

za 240 <strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara<br />

procijenivši vrijednost Facebooka<br />

na 15 milijardi <strong>do</strong>lara.<br />

Tada nije bilo službene informacije<br />

o <strong>po</strong>kušaju preuzimanja<br />

Facebooka, govorilo<br />

se samo o ku<strong>po</strong>vini udjela,<br />

a tek je krajem godine Fritz<br />

Lanman iz Microsofta <strong>po</strong>tvrdio<br />

da je njegova kompanija<br />

<strong>po</strong>kušala preuzeti naj<strong>po</strong>pularniju<br />

društvenu mrežu na<br />

svijetu. Zanimljivo je da su<br />

Umjesto preuzimanja<br />

Microsoft je kupio samo 1,6<br />

<strong>po</strong>sto udjela u Facebooku<br />

onda mnogi analitičari rekli<br />

da je Ballmerova kompanija<br />

pretplatila Facebook te da je<br />

njegova vrijednost mnogo<br />

manja. Vrijednost Facebooka<br />

od tada uvelike je <strong>po</strong>rasla<br />

te se danas govori čak i o cifri<br />

o 50 milijardi <strong>do</strong>lara. (hj)<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

17

Vijesti<br />

flash<br />

»» Krajem studenog<br />

u Zagrebu je<br />

održan šesti Mobile<br />

Monday te u sklopu<br />

njega i AppCircus,<br />

natjecanje mobilnih<br />

aplikacija, kojemu<br />

je jedan od medijskih<br />

<strong>po</strong>krovitelja<br />

bio i <strong>PC</strong>chip.<br />

Okupljene je prvo<br />

<strong>po</strong>zdravio Nadan<br />

Vi<strong>do</strong>šević, nakon<br />

čega su održana<br />

dva predavanja<br />

o izradi mobilnih<br />

aplikacija. U prvom<br />

predavanju Viktor<br />

Marohnić govorio je<br />

o svojim iskustvima<br />

iz UKTI digital missiona,<br />

programa koji<br />

malim britanskim<br />

tvrtkama <strong>po</strong>maže u<br />

plasmanu na svjetsko<br />

tržište. UKTI digital<br />

mission dao je<br />

priliku 15 startupa,<br />

među njima i ShoutEmu<br />

koji kao tvrtka<br />

<strong>po</strong>stoji u Lon<strong>do</strong>nu,<br />

da <strong>po</strong>sjete neke od<br />

vodećih svjetskih<br />

internetskih tvrtki i<br />

internetskih odjela<br />

tvrtki <strong>po</strong>put Facebooka,<br />

Warner Brosa,<br />

Yelpa i Twittera.<br />

Nakon predavanja<br />

održan je AppCircus<br />

s desetak aplikacija<br />

za koje su sudionici<br />

mogli glasati. Priliku<br />

za predstavljanje<br />

na Mobile World<br />

Congressu 2011.<br />

godine u Barceloni<br />

<strong>do</strong>bila je augmented<br />

reality igra AirRaid<br />

u izradi Clover<br />

Studija. (hj)<br />

3D tehnologija <strong>do</strong>lazi<br />

i na mobilne telefone?<br />

Na Mreži su se <strong>po</strong>javile informacije<br />

kako je Apple patentirao 3D novom R&D centru u Research Trian-<br />

<strong>po</strong>taknute serijom oglasa za <strong>po</strong>sao u<br />

tehnologiju koja omogućuje uživanje gle Parku (RTP) u Sjevernoj Karolini,<br />

u sadržaju u tri dimenzije bez <strong>po</strong>trebe<br />

za <strong>do</strong>datnim naočalama, što se, 3D tehnologiju, a budući za<strong>po</strong>sleni-<br />

u kojima se veliki naglasak stavlja na<br />

među ostalim (<strong>po</strong>put ne<strong>do</strong>statka 3D ci trebali bi <strong>po</strong>znavati tehnologiju 3D<br />

sadržaja i cijene) smatra<br />

jednim od glavnih<br />

smatraju analitičari, da<br />

ekrana. To bi značilo,<br />

razloga zbog kojih ova<br />

HTC za sljedeći val Android<br />

i Win<strong>do</strong>ws Phone<br />

tehnologija još nije prihvaćena<br />

od većeg broja<br />

7 uređaja planira 3D<br />

ljudi. Prema onome što<br />

ekrane, a najavu prvih<br />

možemo pročitati na Internetu,<br />

Appleov je cilj<br />

nima možemo očekivati<br />

telefona s takvim ekra-<br />

razviti 3D tehnologiju i<br />

već u veljači sljedeće<br />

ekrane koji će imati veliki<br />

kut gledanja, pa će 3D<br />

Congressu. Još jedna<br />

godine na Mobile World<br />

slika biti ista osobi koja<br />

kompanija za koju se<br />

stoji ravno ispred tele-<br />

s<strong>po</strong>minje da bi u 2011.<br />

vizora, kao i onima sa<br />

strane. Još nije <strong>po</strong>znato<br />

što Jobsova kompanija<br />

namjerava napraviti s<br />

ovom tehnologijom, tj. namjerava li je<br />

prvo implementirati u iPhone i iPad ili<br />

u budućnosti prvo namjerava predstaviti<br />

prijenosnike s 3D ekranima.<br />

Glasine koje kruže Internetom kažu<br />

da na 3D ekranima radi i HTC te da<br />

bi svoje smartphone uređaje s ovakvim<br />

ekranima mogao predstaviti već<br />

tijekom 2011. godine. Ove su glasine<br />

Microsoft za <strong>po</strong>četak<br />

sljedeće<br />

godine planira dvije<br />

na<strong>do</strong>gradnje za mobilni<br />

operativni sustav<br />

Win<strong>do</strong>ws Phone 7. Prvu<br />

možemo očekivati već<br />

na CES-u, kada bi, WP7<br />

telefoni trebali <strong>do</strong>biti<br />

U budućnosti možemo<br />

očekivati i iPhone 3D?<br />

mogućnost copy and<br />

paste. Drugu na<strong>do</strong>gradnju<br />

ova bi kompanija<br />

trebala predstaviti već u<br />

veljači na Mobile World<br />

Congressu, na kojem<br />

će jedan od govornika<br />

biti i Steve Ballmer. Ova<br />

bi na<strong>do</strong>gradnja trebala<br />

godini mogla predstaviti<br />

3D smartphone jest<br />

Research In Motion.<br />

Naime, glasine o 3D<br />

BlackBerryjima <strong>po</strong>vezane su s nedavnim<br />

RIM-ovim preuzimanjem kompanije<br />

The Astonishing Tribe (TAT)<br />

koja se, među inim, bavi razvojem 3D<br />

sučelja. Iz ovih kompanija, naravno,<br />

ne žele komentirati ove informacije,<br />

pa nam ostaje čekati službene informacije<br />

– možda već na MWC-u ili, još<br />

ranije, na CES-u. <br />

(hj)<br />

Dvije na<strong>do</strong>gradnje za WP7 u dva mjeseca?<br />

Na<strong>do</strong>gradnje za WP7<br />

uređaje očekujemo na<br />

CES-u i MWC-u<br />

Android<br />

300 tisuća<br />

dnevno<br />

Andy Rubin iz<br />

Googea <strong>po</strong>hvalio<br />

se putem svog<br />

Twitter računa da<br />

se dnevno aktivira<br />

više od 300 tisuća<br />

telefona koji rade<br />

na operativnom sustavu<br />

Android. To je<br />

više od 2,1 <strong>milijuna</strong><br />

telefona tjedno, odnosno<br />

više od devet<br />

<strong>milijuna</strong> novih<br />

smartphonea koji<br />

rade na Androidu<br />

svaki mjesec. Još<br />

u kolovozu Rubin<br />

se <strong>po</strong>hvalio da se<br />

dnevno aktivira<br />

više od 200 tisuća<br />

Android telefona, a<br />

mjesec dana nakon<br />

toga Apple je objavio<br />

svoje brojke:<br />

Jobs rekao da se<br />

dnevno aktivira 230<br />

tisuća novih iOS<br />

uređaja. (hj)<br />

biti mnogo značajnija<br />

te će navodno <strong>do</strong>nijeti<br />

brojne nove opcije, i za<br />

korisnike i za programere<br />

aplikacija, pa tako<br />

u budućnosti možemo<br />

očekivati i naprednije<br />

aplikacije za ovu platformu.<br />

<br />

(hj)<br />

18<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Google predstavio online knjižaru<br />

Nakon Googleova predstavljanja eBookstorea Amazon najavio Kindle for the Web<br />

Google je predstavio prijenosnik<br />

koji radi na svom operativnom<br />

sustavu Chrome i Chrome<br />

Web Store, online trgovinu<br />

aplikacija za njega, novu verziju<br />

mobilnog operativnog sustava<br />

(Android 2.2), novi model pametnog<br />

telefona (Nexus S) te web<br />

preglednik Chrome 8, ova je kompanija<br />

predstavila i online knjižaru<br />

Google eBookstore. Google će e-knjige na <strong>po</strong>četku<br />

prodavati samo korisnicima u SAD-u, a tvrdi da<br />

ima najveću kolekciju e-knjiga na svijetu – čak više<br />

od tri <strong>milijuna</strong>, od čega će više stotina tisuća biti<br />

besplatne knjige. Googleove e-knjige bit će kompatibilne<br />

s prijenosnicima, tabletima, e-čitačima<br />

i pametnim telefonima, a putem Google eBooks<br />

Web Readera korisnici će moći ku<strong>po</strong>vati, <strong>po</strong>hranjivati<br />

i čitati e-knjige koje će biti <strong>po</strong>hranjene online –<br />

kapacitet za <strong>po</strong>hranu je neograničen. Također, ova<br />

kompanija planira uskoro predstaviti i besplatne<br />

aplikacije za Android i iOS putem koje bi se knjige<br />

mogle ku<strong>po</strong>vati i čitati s tih uređaja. Tako e-knjige<br />

Googleova knjižara nudi oko<br />

tri <strong>milijuna</strong> e-knjiga<br />

<strong>po</strong>staju <strong>do</strong>stupne na svim mogućim<br />

platformama i nisu vezane za<br />

<strong>po</strong>sebne aplikacije jer ih se može<br />

čitati direktno iz browsera. Nedugo<br />

nakon Googleova predstavljana<br />

online knjižare oglasili su se i iz<br />

Amazona te najavili na<strong>do</strong>gradnju<br />

svog servisa Kindle for the Web koji<br />

je <strong>do</strong> sada omogućavao besplatno<br />

čitanje prvih <strong>po</strong>glavlja Amaznovih<br />

e-knjiga, a ubuduće će korisnici putem tog servisa<br />

moći (cijele) e-knjige čitati direktno iz svojih<br />

browsera, bez <strong>po</strong>trebe za skidanjem i instalacijom<br />

<strong>po</strong>sebnog softvera. Russ Grandinetti, zadužen za<br />

Kindle u Amazonu, rekao je da svi ljubitelji knjiga<br />

sada mogu čitati knjige u Kindle formatu, osim<br />

Kindleu, i na iPadu, iPhoneu i iPodu, BlackBerryjima,<br />

uređajima koji rade na Androidu, ali i na svim<br />

Macovima i <strong>PC</strong>-jima (uključujući i OS Chrome)<br />

putem servisa Kindle for the Web. Još samo kad<br />

bismo imali i hrvatske knjige i knjige prevedene na<br />

hrvatski pa da u svim tim beneficijama uživamo i u<br />

Hrvatskoj... <br />

(hj)<br />

Vijesti<br />

Asus Eee Reader DR900<br />

Asus je predstavio Eee Reader<br />

DR900, čitač e-knjiga s<br />

kapacitivnim ekranom osjetljivim<br />

na <strong>do</strong>dir dijagonale devet<br />

inča i debljine samo 10 milimetara,<br />

što ga čini lako prijenosnim<br />

i idealnim suputnikom na<br />

putovanjima. U njegovu internu<br />

memoriju od 2 GB može se<br />

<strong>po</strong>hraniti <strong>do</strong> <strong>pet</strong> tisuća e-knjiga,<br />

a kome niti to nije <strong>do</strong>voljno<br />

(iako smo uvjereni da će svima<br />

biti i više nego <strong>do</strong>voljno) tu je i<br />

utor za memorijske kartice SD.<br />

Treba s<strong>po</strong>menuti i solidnu bateriju<br />

koja može izdržati <strong>do</strong> dva<br />

tjedna između dvaju punjenja,<br />

a iz Asusa kažu da je prikaz<br />

na ekranu odličan i <strong>po</strong> suncu.<br />

Dolazi s <strong>po</strong>drškom za WiFi te,<br />

opcijski, i za 3G mreže. (hj)<br />

Inovacije iz Erste Card Cluba<br />

Uskoro Diners ProFile 2.0<br />

Početkom godine kartična kuća Erste Card Club je uvela uslugu kontrole <strong>po</strong>trošnje Diners ProFile. Sada krajem<br />

godine iz ove kartične kuće najavljuju novu inačicu, Diners ProFile 2.0 koja će korisnicima omogućiti da troškove<br />

prate kroz samostalno osmišljene kategorije i <strong>po</strong>tkategorije kao i narudžbu darova iz nagradnog programa.<br />

Kriza s kraja prošle i <strong>po</strong>četka ove<br />

godine, natjerala je mnoge<br />

da prije bilo kakve kupnje dvaput<br />

razmisle. Kako su mnogi upravo<br />

kartice proglasili krivcima za<br />

kupnju iznad svojih mogućnosti,<br />

kartična kuća Erste Card Club je<br />

prva odgovorila na izazov i <strong>po</strong>kazala<br />

da to uopće ne mora biti tako.<br />

Plasmanom Diners ProFile usluge,<br />

korisnicima Diners kartica dana<br />

je mogućnost, ne samo uvida u<br />

<strong>po</strong>trošnju, nego i njezinu kontrolu.<br />

Naime, osnovna ideja proizvoda<br />

je bila da korisnici <strong>do</strong>biju stvarnu<br />

sliku i osvijeste navike <strong>po</strong>trošnje,<br />

a za što im je Diners ProFile <strong>po</strong>staje<br />

<strong>po</strong>uzdan instrument njezine<br />

kontrole.<br />

Detaljan pregled<br />

Diners ProFile 2.0 omogućit će<br />

osmišljavanje vlastitih kategorija i<br />

<strong>po</strong>tkategorija <strong>po</strong>trošnje korisnika,<br />

kao i narudžbu darova iz nagradnog<br />

programa.<br />

Sada, krajem godine, iz ECC-a<br />

najavljuju da će tijekom siječnja<br />

2011. plasirati na<strong>do</strong>građenu prvotnu<br />

verziju. Novosti ove verzije<br />

su što će korisnici moći samostalno<br />

kreirati željene kategorije<br />

i <strong>po</strong>tkategorije, <strong>do</strong>k su <strong>do</strong> sada<br />

svoju <strong>po</strong>trošnju mogli pratiti kroz<br />

9 osnovnih kategorija. Naime,<br />

ideja je da svaki korisnik pregled<br />

prilagodi svojim navikama <strong>po</strong>trošnje<br />

te da mu time on bude još<br />

jednostavniji.<br />

Dodatna je novost da će korisnici<br />

moći pratiti koliko su bo<strong>do</strong>va i<br />

nagradnih zvjezdica skupili u nagradnim<br />

programima te u skladu s<br />

time odabrati željene darove. Moći<br />

će <strong>po</strong>moću <strong>po</strong>kretne trake pratiti<br />

koliko još bo<strong>do</strong>va ili zvjezdica trebaju<br />

skupiti <strong>do</strong> odabranog dara.<br />

Isto tako će moći on-line zahtjevom<br />

Jednostavno korištenje<br />

Prednost korištenja Diners Profilea je<br />

što niti jedan <strong>po</strong>datak nije <strong>po</strong>trebno<br />

upisivati, jer se sve već nalazi u bazi.<br />

Dovoljna je samo registracija na on-line<br />

usluge na online.erstecardclub.hr.<br />

zatražiti da im se nagradni bo<strong>do</strong>vi<br />

konvertiraju u loyalty bo<strong>do</strong>ve (1<br />

loyalty bod= 1 kn, a isplaćuju se na<br />

Diners Club Loyalty karticu kojom<br />

se može plaćati na svim prodajnim<br />

mjestima Diners Cluba u Hrvatskoj).<br />

Diners ProFile usluzi može se<br />

pristupiti putem besplatnih on-line<br />

usluga Erste Card Cluba na adresi<br />

online.erstecardclub.hr, a kako bi<br />

im se pristupilo <strong>po</strong>trebno se prvi<br />

put registrirati. Inače unutar on-line<br />

usluga se korisnicima, između ostalog,<br />

omogućuje primanje i plaćanje<br />

mjesečnog Dinersovog e-računa,<br />

kupnju GSM bonova, odabir termina<br />

<strong>do</strong>spijeća računa i mnoge druge<br />

<strong>po</strong>godnosti. <strong>Više</strong> na www.diners.<br />

com.hr i www.erstecardclub.hr.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

19

Vijesti<br />

flash<br />

»» Acer je predstavio<br />

zanimljiv<br />

prijenosnik – model<br />

Iconia, koji se može<br />

<strong>po</strong>hvaliti s dva ekrana.<br />

Dakle, nema hardverske<br />

tipkovnice,<br />

već je i <strong>do</strong>nji ekran<br />

osjetljiv na <strong>do</strong>dir.<br />

Navigacija je vrlo<br />

intuitivna upravo<br />

zahvaljujući <strong>do</strong>njem<br />

ekranu osjetljivom<br />

na <strong>do</strong>dir i tzv. Acer<br />

Menuu koji omogućuje<br />

upravljanje<br />

raznim opcijama <strong>po</strong>micanjem<br />

prstiju <strong>po</strong><br />

ekranu. Što se konkretnih<br />

hardverskih<br />

specifikacija tiče,<br />

dijagonala ekrana<br />

Acerove Iconije iznosi<br />

14 inča, razlučivost<br />

mu je 1366x760<br />

piksela, a samo računalo<br />

radi na Intelovu<br />

procesoru Core i5.<br />

<br />

(hj)<br />

Lenovu nagrada za dizajn<br />

Nagrađeno Lenovovo all-in-one računalo<br />

ističe se jednostavnošću i odličnim<br />

dizajnerskim rješenjima<br />

Pomičan <strong>po</strong>klopac omogućuje jednostavnu promjenu<br />

kom<strong>po</strong>nenata<br />

Industrie Forum Design Hannover nagradio je Lenovo za<br />

dizajn njihova AIO računala ThinkCentre M90z. U Lenovu<br />

kažu da je “samo računalo krajnji rezultat dugog puta koji<br />

<strong>po</strong>činje s korisnicima, shvaćanjem njihovih <strong>po</strong>treba i želja, te<br />

završava s proizvo<strong>do</strong>m koji rješava problem”. Jedna od najznačajnijih<br />

odlika ovog računala jest fleksibilnost – ThinkCentre<br />

M90z <strong>do</strong>lazi s jednostavnim i jeftinim stalkom koji je o<strong>pet</strong><br />

<strong>do</strong>voljno čvrst i stabilan da se koristi na ekranima osjetljivim<br />

na <strong>do</strong>dir. No onima kojima to nije <strong>do</strong>voljno <strong>do</strong>bro rješenje<br />

Lenovo opcijski nudi i dva <strong>do</strong>datna <strong>po</strong>desiva stalka. Također,<br />

treba istaknuti i mogućnost jednostavne na<strong>do</strong>gradnje računala<br />

– stražnji <strong>po</strong>klopac lako se otvori i <strong>po</strong>makne, pa se bez problema<br />

mogu zamijeniti kom<strong>po</strong>nente unutar samog računala,<br />

a zanimljiva je i opcija kontrole privatnosti integrirane web<br />

kamere koja ima mali <strong>po</strong>klopac što se <strong>po</strong>vuče preko nje kako<br />

bi korisnici bili sigurni da nije uključena. <br />

(hj)<br />

Rast prodaje osobnih<br />

računala u Hrvatskoj<br />

Na tržištima<br />

osobnih<br />

računala u tri<br />

zemlje u Regiji<br />

- Hrvatskoj,<br />

Sloveniji i Srbiji<br />

- u trećem tromjesečju<br />

2010.<br />

is<strong>po</strong>ručeno je HP i dalje predvodi tržište<br />

ukupno 183 tisuće<br />

osobnih raču-<br />

osobnih računala u Hrvatskoj<br />

nala ili približno osam <strong>po</strong>sto manje negoli<br />

u istom kvartalu 2009., objavili su iz IDC<br />

Adriaticsa. U tom je raz<strong>do</strong>blju u Hrvatskoj<br />

is<strong>po</strong>ručeno 63.577 računala, što je oko <strong>pet</strong><br />

<strong>po</strong>sto više negoli u istom periodu prošle<br />

godine. Tržište stolnih računala iskazalo<br />

je dvoznamenkast pad, <strong>do</strong>k je segment<br />

prijenosnika <strong>do</strong>datno <strong>po</strong>većao svoj udio u<br />

cjelokupnom <strong>PC</strong> tržištu. Razlog za <strong>po</strong>zitivne<br />

brojke nalazi se u <strong>po</strong>većanom broju is<strong>po</strong>ruka<br />

<strong>po</strong>krenutih u trećem kvartalu, namijenjenih<br />

za prodaju u tzv. blagdanskom<br />

šoping-raz<strong>do</strong>blju. HP je zadržao vodeću<br />

<strong>po</strong>ziciju na hrvatskom tržištu osobnih računala,<br />

a slijede ga Acer te Toshiba. (hj)<br />

Monitor<br />

Acer HS244HQ<br />

Acerov gamerski 3D monitor HS244HQ na<br />

europskom tržištu <strong>po</strong>javit će se <strong>do</strong> kraja<br />

ovog mjeseca. Ovaj model ima dijagonalu<br />

od 23,6 inča, rezoluciju od 1920x1080<br />

piksela, 120-hercni refresh rate, odziv od<br />

2 ms i dinamički kontrast 12.000.000:1.<br />

Ostale opcije uključuju LED <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje, HDMI 1.4a priključak te tehnologiju<br />

Active Shutter 3D. Cijena ovog<br />

monitora iznosi 399 eura. <br />

(dm)<br />

20 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Vijesti<br />

online<br />

Velik <strong>po</strong>rast<br />

oglašavanja <strong>do</strong><br />

2014. godine<br />

Kompanija eMarketer<br />

objavila je svoja<br />

predviđanja za<br />

tržište internetskog<br />

oglašavanja u SADu<br />

za sljedećih nekoliko<br />

godina. Tako<br />

će ovo tržište 2010.<br />

godine <strong>do</strong>seći vrijednost<br />

od 25,8 milijardi<br />

<strong>do</strong>lara, što je<br />

<strong>po</strong>većanje od 13,9<br />

<strong>po</strong>sto u odnosu na<br />

prošlu godinu. Sljedeće<br />

godine očekuje<br />

se da će rast<br />

iznositi 10,5 <strong>po</strong>sto,<br />

a dvocifreni rast trebao<br />

bi se nastaviti<br />

i tijekom sljedećih<br />

godina, da bi 2014.<br />

godine tržište online<br />

oglašavanja u<br />

SAD-u <strong>do</strong>seglo vrijednost<br />

od čak 40,5<br />

milijardi <strong>do</strong>lara. (hj)<br />

ukratko<br />

Mac App Store<br />

Apple je najavio<br />

da će 6. siječnja<br />

<strong>po</strong>krenuti svoj Mac<br />

App Store putem<br />

kojeg će korisnici<br />

moći pretraživati,<br />

ku<strong>po</strong>vati i na<strong>do</strong>građivati<br />

aplikacije za<br />

Mac računala. <strong>Od</strong><br />

prodanih aplikacija<br />

programeri će <strong>do</strong>bivati<br />

70, a Apple 30<br />

<strong>po</strong>sto zarade. Mac<br />

App Store isprva će<br />

biti <strong>do</strong>stupan u 90<br />

zemalja za korisnike<br />

Snow Leoparda i,<br />

kada se <strong>po</strong>javi, Liona.<br />

<br />

(hj)<br />

Kompanije gube dvije<br />

milijarde <strong>do</strong>lara na<br />

izgubljenim laptopima<br />

Prema istraživanju<br />

Ponemon Institutea,<br />

kompanije godišnje gube<br />

milijarde <strong>do</strong>lara zbog<br />

izgubljenih prijenosnih<br />

računala. Tako je, među<br />

ispitanima u 329 kompanija,<br />

tijekom samo jedne<br />

godine izgubljeno više<br />

od 86 tisuća prijenosnika,<br />

znači čak oko 263 <strong>po</strong><br />

kompaniji. U Ponemon<br />

Instituteu, vodeći se tim<br />

brojkama, zaključili su<br />

da je onda ukupna šteta<br />

kompanija oko 2,1 milijarde<br />

<strong>do</strong>lara, u što su<br />

uključeni i troškovi izgubljenog<br />

intelektualnog<br />

vlasništva, kao i pravni i<br />

konzultantski troškovi.<br />

Time ukupan trošak <strong>po</strong><br />

izgubljenom prijenosniku<br />

iznosi čak 49,246 <strong>do</strong>lara.<br />

U Intelu kažu da je jako<br />

neobično što većina kompanija ne <strong>po</strong>duzima nikakve mjere<br />

pre<strong>do</strong>strožnosti kako bi smanjila broj izgubljenih laptopa, niti<br />

najjednostavnije sigurnosne mjere <strong>po</strong>put enkripcije i backupiranja<br />

<strong>po</strong>dataka. <br />

(hj)<br />

Sonyjeve knjige<br />

Iz Sonyja su objavili<br />

da uskoro možemo<br />

očekivati njihovu<br />

e-reader aplikaciju<br />

namijenjenu iPhoneu<br />

i uređajima koji rade<br />

na Androidu, tako da<br />

kupci u specijaliziranoj<br />

trgovini ove kompanije<br />

više neće biti ograničeni<br />

samo na čitanje na<br />

Sonyjevim uređajima.<br />

Nisu s<strong>po</strong>menuli rade<br />

li na aplikaciji za iPad,<br />

ali s obzirom na kretanja<br />

na tržištu, gotovo<br />

je sigurno da uskoro<br />

možemo očekivati i tu<br />

aplikaciju. <br />

(hj)<br />

Velik broj kompanija nema zaštitu<br />

niti backupira <strong>po</strong>vjerljive <strong>po</strong>datke<br />

s prijenosnih računala<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

21

Hardver<br />

Nadnaslov<br />

Već dugi niz godina Ispitni centar <strong>PC</strong>chipa profesionalno i studiozno testira svaki komad hardvera koji nam<br />

pristigne u redakciju, s jednim jedinim ciljem - da vama čitateljima olakšamo odabir i <strong>po</strong>mognemo prilikom kupnje<br />

Sapphire Radeon<br />

HD 6970/6950<br />

Za sam kraj godine AMD je predstavio <strong>po</strong>sve novu seriju high-end grafičkih<br />

kartica Radeon HD6950 i HD6970. Najnoviji grafički procesor Cayman <strong>do</strong>nosi<br />

mnogo novosti, <strong>po</strong>boljšane performanse, a nove kartice ističu se i s velika dva<br />

gigabajta videomemorije<br />

Piše: Marin Ujdur<br />

AMD nikako ne miruje te nam je za kraj godine<br />

<strong>po</strong>klonio još jednu <strong>po</strong>sve novu seriju<br />

grafičkih kartica. Nakon osvježenja u vidu<br />

modela Radeon HD6850 i HD6870, na tržište stižu<br />

i high-end primjerci novih Radeona. AMD Radeon<br />

HD6950 te Radeon HD6970 <strong>po</strong>sve su nove grafičke<br />

kartice kojima AMD želi nastaviti svoju borbu za<br />

prevlast na tržištu grafičkih kartica. Novodizajnirana<br />

jezgra uz <strong>po</strong>većanje performansi u odnosu na stariju<br />

seriju <strong>do</strong>nosi i nekoliko novih zanimljivih značajki.<br />

Napredni Cayman<br />

Upravo je novi grafički procesor zaslužan za osjetan<br />

<strong>po</strong>rast performansi u odnosu na prethodne modele<br />

Radeon HD5850 i Radeon HD5870. Jezgra kodnog<br />

naziva Cayman <strong>do</strong>nosi važnu promjenu u <strong>po</strong>gledu<br />

same arhitekture, pa sada AMD kod svojih shaderskih<br />

procesora umjesto <strong>do</strong>sadašnjeg 5D VLIW (Very<br />

Long Instruction Word) dizajna koristi 4D VLIW<br />

dizajn. Broj ROP jedinica ostao je isti (32) kao kod<br />

grafičkog procesora Cypress (5870), no ove su jedinice<br />

<strong>do</strong>datno unaprijeđene kako bi bile što efikasnije.<br />

Promjene su rezultirale <strong>do</strong>datnim <strong>po</strong>većanjem performansi<br />

uz minimalno <strong>po</strong>većanje <strong>po</strong>trošnje energije<br />

te disipacije topline. Konkretno, u odnosu na<br />

Radeon HD5870, model Radeon HD6970 ima tek za<br />

oko dva vata viši TDP, <strong>do</strong>k je ujedno broj tranzistora<br />

<strong>po</strong>rastao s 2,15 na 2,64 milijarde.<br />

Naravno, kao i kod već ranije predstavljenih modela<br />

serije Radeon HD6800, ova serija ras<strong>po</strong>laže novim<br />

UVD-om 3.0 koji od sada nudi i hardversku akceleraciju<br />

za DivX sadržaj, kao i HDMI 1.4a te Display-<br />

Port 1.2. Tu je i HD3D <strong>po</strong>drška, odnosno mogućnost<br />

reprodukcije HD sadržaja (filmovi, igre, fotografije)<br />

u 3D tehnologiji, kao i <strong>po</strong>boljšana <strong>po</strong>drška za AMDov<br />

Eyefinity. Tako novi Radeoni nude <strong>po</strong>dršku za<br />

spajanje <strong>do</strong> šest monitora u Eyefinity <strong>po</strong>lje putem<br />

samo jedne grafičke kartice.<br />

U naš ispitni centar stigli su i prvi primjerci novih<br />

AMD-ovih grafičkih kartica koje <strong>po</strong>tpisuje Sapphire.<br />

Riječ je o referentnim modelima Sapphire Radeon<br />

HD6950 i Sapphire Radeon HD6970. Na prvi <strong>po</strong>gled<br />

dvije su grafičke kartice <strong>po</strong>djednake, no razlike se<br />

skrivaju is<strong>po</strong>d referentnog hladnjaka. Nazivno slabiji<br />

model koristi nešto oslabljenu inačicu grafičkog<br />

procesora Cayman s 1408 shaderskih procesora i 80<br />

teksturnih jedinica, <strong>do</strong>k model Radeon HD6970 koristi<br />

punokrvni Cayman GPU sa svih 1536 shaderskih<br />

procesora i 96 teksturnih jednica, a radni takt<br />

iznosi 880 MHz. Obje grafičke kartice <strong>po</strong>sjeduju <strong>po</strong><br />

dva gigabajta GDDR5 videomemorije na referentnoj<br />

tiskanoj pločici koja nosi memorijsku sabirnicu<br />

širine 256 bita, <strong>do</strong>k je razlika <strong>po</strong>novo tek u njihovu<br />

tvornički <strong>po</strong>stavljenom radnom taktu.<br />

PowerTune<br />

Referentni dizajn hladnjaka sada uključuje tehnologiju<br />

Va<strong>po</strong>r chamber te svoj <strong>po</strong>sao odrađuje vrlo <strong>do</strong>-<br />

22 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

U ovom broju su hardver za vas testirali:<br />

Nekoliko tjedana Dalibor je<br />

bio zatrpan ogromnom količinom<br />

velikih monitora kojih<br />

je bilo <strong>po</strong> cijeloj redakciji.<br />

Međutim, najvažnije je što<br />

je iz svega nastao iznimno<br />

zanimljiv test koji svakako<br />

proučite. Osim toga, imao je<br />

priliku družiti se i sa zanimljivim<br />

mini računalom.<br />

Ovoga mjeseca Marko će<br />

vam približiti novu generaciju<br />

<strong>po</strong>pularnih iPoda, koji<br />

<strong>do</strong>nose nekoliko zanimljivih<br />

novosti. Uz to <strong>po</strong>zabavio se<br />

Logitechovom gamerskom<br />

tipkovnicom, ali i jednim od<br />

najčudnijih uređaja koji smo<br />

ikada testirali, Scytheovim<br />

USB nožnim prekidačem.<br />

Hardver<br />

Naš dežurni stručnjak za testiranje<br />

digitalnih fotoaparata<br />

Marko u ovom broju nudi<br />

vam nekoliko zanimljivih<br />

testova. Ponajprije provjerite<br />

njegove <strong>do</strong>jmove o Canonovu<br />

modelu G12 koji ga je<br />

oduševio svojim mogućnostima<br />

te predstavlja odličan izbor<br />

i za naprednije fotografe.<br />

bro iako se temperature modela Radeon HD6970 pri<br />

punom opterećenju znaju <strong>po</strong>dići i <strong>do</strong> 85 °C - što još<br />

uvijek nije zabrinjavajuće, no voljeli bismo vidjeti i<br />

neke niže brojke. Razina buke nešto je viša u odnosu<br />

na modele iz serije Radeon HD6800, <strong>po</strong>sebice snažnijeg<br />

modela koji pri dugotrajnom punom opterećenju<br />

zna biti glasan iako je ta razina buke još uvijek<br />

daleko od neugodnog.<br />

Smanjenju <strong>po</strong>trošnje <strong>do</strong>prinosi i <strong>po</strong>sve nova tehnologija<br />

PowerTune koja će dinamički regulirati<br />

radni takt grafičkog procesora ovisno o opterećenju,<br />

ali i zadanom TDP-u. Korisnik <strong>do</strong>datno u driverima<br />

<strong>po</strong>d opcijom Power Control Settings može birati želi<br />

li smanjiti <strong>po</strong>trošnju energije, a time i performanse,<br />

ili će <strong>po</strong>većati TDP i performanse. Može odabra-<br />

Unigine Heaven 1280x1024<br />

Normal<br />

AvP 1920x1200 V.High dx11 4x<br />

AA / 16x AF [fps]<br />

DiRT2 1920x1200 Ultra dx11 8x<br />

AA / 16x AF [fps]<br />

Sapphire<br />

Radeon<br />

HD6950<br />

Sapphire<br />

Radeon<br />

HD6970<br />

ti bilo koju vrijednost u ras<strong>po</strong>nu od -20 <strong>po</strong>sto <strong>do</strong><br />

+20 <strong>po</strong>sto. <strong>Od</strong>nosno, ako vrijednost namjesti na<br />

-10 <strong>po</strong>sto, tada je tehnički za 10 <strong>po</strong>sto smanjio<br />

TDP kartice i time automatski smanjio <strong>po</strong>trošnju.<br />

Ako je pak vrijednost <strong>po</strong>stavio na +10 <strong>po</strong>sto, tada<br />

je <strong>do</strong>pustio da kartica prijeđe svoj zadani TDP<br />

za 10 <strong>po</strong>sto, što je <strong>do</strong>nijelo <strong>do</strong>datnog prostora za<br />

nešto više radne taktove, a time i performanse. U<br />

konkretnim slučajevima moguće je, dakle, smanjiti<br />

<strong>po</strong>trošnju ili <strong>po</strong>boljšati rezultate overclockinga.<br />

Entuzijaste će oduševiti i dvostruki BIOS koji se<br />

od sada nalazi na karticama, a jednostavnim odabirom<br />

putem malog prekidača moguće je izabrati<br />

koji će se BIOS koristiti.<br />

Tik uz najbolje<br />

Što se samih performansi tiče, nova serija nadmašila<br />

je naša očekivanja i nudi osjetan <strong>po</strong>rast<br />

performansi u odnosu na modele serije Radeon<br />

HD5800. Tu se <strong>po</strong>sebice ističe <strong>po</strong>rast performansi<br />

u DX11 okruženju te teselaciji. Obje će grafičke<br />

kartice u <strong>po</strong>tpunosti za<strong>do</strong>voljiti <strong>po</strong>trebe korisnika<br />

koji najnovije naslove igraju na najvišim <strong>po</strong>stavkama<br />

detalja i na monitorima dijagonale veće od<br />

24 inča. Pri tome AMD s novom serijom 6900 <strong>po</strong><br />

prvi put predstavlja novu metodu antialiasinga<br />

EQAA koja bi trebala <strong>do</strong>datno <strong>po</strong>boljšati performanse<br />

prilikom antialiasinga uz vrlo <strong>do</strong>bru kvalitetu<br />

slike.<br />

U dvoboju s vječitim protivnicima iz Nvidijina tabora<br />

Radeon HD6970 smjestio se između modela<br />

GeForce GTX570 i modela GeForce GTX580, <strong>do</strong>k<br />

u nekim naslovima bez problema parira modelu<br />

GeForce GTX480. Pozitivna činjenica jest <strong>do</strong>bro<br />

odmjerena cijena novih Radeona koja bi s vremenom<br />

trebala <strong>po</strong>stati još pristupačnija, a njihove<br />

performanse novim verzijama drivera još atraktivnije.<br />

Sapphire<br />

Radeon<br />

HD5870<br />

Sapphire<br />

Radeon<br />

HD6870<br />

Nvidia<br />

GeForce<br />

GTX580<br />

1598 1774 1115 1208 2200<br />

34,7 39,4 30,7 26,4 43,1<br />

63,6 76,4 68,0 58,0 93,9<br />

Testna konfiguracija: Intel Core i7 940 3,8GHz, Gigabyte X58-UD4P, 3x 2GB DDR3 1600 7-7-7-21, HDD 750GB SATA2, Cooler Master Real Power Pro 1250W<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Sapphire Radeon<br />

HD6950<br />

<strong>PC</strong>Ie 2.0, 40nm grafički<br />

procesor Radeon HD6950,<br />

1408 shader procesora, radni<br />

takt 800 MHz, 256-bitna<br />

memorijska sabirnica, 2<br />

GB GDDR5 videomemorije<br />

radnoga takta 1250 MHz, 2x<br />

DVI + 1x HDMI 1.4a + 2x mini<br />

DP 1.2 videoizlazi, <strong>po</strong>drška<br />

za AMD Eyefinity, CrossfireX,<br />

HD3D, TDP 140 vata<br />

Sapphire Radeon<br />

HD6970<br />

<strong>PC</strong>Ie 2.0, 40nm Radeon<br />

grafički procesor HD6970,<br />

1536 shader procesora, radni<br />

takt 880 MHz, 256-bitna<br />

memorijska sabirnica, 2<br />

GB GDDR5 videomemorije<br />

radnoga takta 1375 MHz, 2x<br />

DVI + 1x HDMI 1.4a + 2x mini<br />

DP 1.2 videoizlazi, <strong>po</strong>drška<br />

za AMD Eyefinity, CrossfireX,<br />

HD3D, TDP 190 vata<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.sapphiretech.com<br />

CIJENA<br />

2479 kn<br />

(Radeon HD6950)<br />

3059 kn<br />

(Radeon HD6970)<br />

ZA<br />

odličan omjer cijene<br />

i performansi, 2 GB<br />

videomemorije, <strong>po</strong>drška za<br />

HDMI 1.4a i DisplayPort 1.2,<br />

Eyefinity<br />

PROTIV<br />

zagrijavanje i razina buke pri<br />

punom opterećenju<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

23

Što veće<br />

Monitori velikih dijagonala nikad nisu bili jeftiniji, a <strong>po</strong>nuda je vrlo<br />

raznolika. Različiti korisnici imaju različite <strong>po</strong>trebe, bilo da žele monitor<br />

za igranje i gledanje filmova ili profesionalnu primjenu. Saznajte kakvim<br />

se <strong>po</strong>kazao naš 21 testni kandidat<br />

Piše: Dalibor Misaljević<br />

Osvrnemo li se godinu-dvije dana unazad, vidjet ćemo kako su monitori dijagonala 24 inča<br />

ili veći bili namijenjeni ozbiljnoj i profesionalnoj u<strong>po</strong>trebi te su re<strong>do</strong>vito bili skuplji od prosječnih<br />

monitora, pa su bili <strong>do</strong>stupni tek onima malobrojnima s dubljim dže<strong>po</strong>m. Razlog<br />

većih cijena jest činjenica da su takvi monitori oduvijek bazirani na nekoj od naprednijih i skupljih<br />

LCD tehnologija kao što su IPS ili neka od varijacija panela VA. U to su vrijeme monitori s jeftinim<br />

TN panelima bili <strong>do</strong>stupni u <strong>do</strong>sta manjim dijagonalama. Razvojem svih tehnologija <strong>po</strong>jeftinila je i<br />

izrada LCD panela, tako da je danas korisnicima <strong>do</strong>stupan velik broja jeftinih 24-, 26-, 27-inčnih ili<br />

većih monitora baziranih na TN panelima.<br />

Danas je na hrvatskom tržištu <strong>po</strong>nuda monitora velikih dijagonala <strong>do</strong>sta solidna, a niti cijene nisu<br />

pretjerano visoke. Ipak, <strong>po</strong>d utjecajem smanjene <strong>po</strong>trošnje i zasićenosti tržišta raznolikost <strong>po</strong>nude<br />

s vremenom se smanjila, pa su neki tržišni takmaci u <strong>po</strong>tpunosti nestali. Bez obzira na to, šarenilo<br />

koje <strong>do</strong>lazi od nekolicine najzastupljenijih bren<strong>do</strong>va korisnicima je omogućilo vrlo <strong>do</strong>bar izbor raznih<br />

modela među kojima se znaju naći jeftini i <strong>do</strong>bri monitori.<br />

Prozori u svijet računala<br />

Obzirom na to da su današnji monitori osjetno bolje kvalitete negoli oni od prije par godina, razlike<br />

u kvaliteti prikaza uvelike su se smanjile. Gotovo da više nema monitora za koji bismo rekli da ne va-<br />

24<br />

<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

to bolje?<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

25

Hardver<br />

Test monitora velike dijagonale<br />

lja, nego se više-manje radi o nijansama. Čitateljima<br />

bismo savjetovali da se previše ne zamaraju traženjem<br />

dlake u jajetu. Ne <strong>po</strong>stoji niti jedan LCD monitor,<br />

pa tako niti oni skupi, a da mu se ne može naći<br />

mana. <strong>Više</strong> bi trebalo obratiti <strong>po</strong>zornost na opremljenost<br />

monitora videoulazima, <strong>do</strong>datke <strong>po</strong>put USB<br />

huba, čitača kartica i sličnog te ergonomiju monitora<br />

koja korisniku omogućava razna <strong>po</strong>dešavanja (visine,<br />

zakretanja itd.) - sve je <strong>do</strong> prioriteta. Ako <strong>po</strong>stoji<br />

financijska mogućnost, ne bi bilo loše izabrati monitor<br />

što veće dijagonale, jer se time korisnik osigurava<br />

na duže staze. Slično tome, premda neki monitori<br />

opremljeni LED <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem imaju<br />

manjih problema s ispranošću boja, treba sagledati i<br />

njihovu <strong>po</strong>zitivnu stranu – malu <strong>po</strong>trošnju energije.<br />

Možda se isprva razlika u <strong>po</strong>trošnji energije od, pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

dvadeset vata ne čini kao značajna ušteda,<br />

ali uzmemo li u obzir da je prosječnom kućnom korisniku<br />

računalo, pa samim time i monitor, uključeno<br />

<strong>po</strong> osam sati dnevno, razlika u <strong>po</strong>trošnji na godišnjem<br />

nivou već iznosi 57 kilovatsati električne energije.<br />

Problem ispranih boja nije toliko uočljiv da bi se<br />

njime previše trebalo zamarati.<br />

Filmski tren<strong>do</strong>vi<br />

Vjerujemo kako ste i sami zapazili trend koji je u<br />

<strong>po</strong>sljednjih godinu i <strong>po</strong>l dana tiho nametnut od<br />

strane svih proizvođača monitora, koji se odnosi na<br />

korištenje ekrana odnosa stranica 16:9. Vratimo li<br />

se više u prošlost, prisjetit ćemo se kako su računalni<br />

monitori koristili omjer stranica 4:3, nakon čega<br />

je uslijedila <strong>po</strong>plava widescreen monitora omjera<br />

ekrana 16:10. Najnoviji trend govori kako su gotovo<br />

svi monitori na tržištu s omjerom stranica 16:9 koji<br />

se drže <strong>po</strong>drške za full HD rezoluciju i gledanje HD<br />

videosadržaja bez crnih crta na krajevima ekrana.<br />

Činjenica je kako ovakav odnos stranica nije osobito<br />

<strong>po</strong>godan za svakodnevni rad na računalu prvenstveno<br />

zbog gubitka vertikalne radne <strong>po</strong>vršine, čime su<br />

korisnici ustvari na gubitku.<br />

Uzmemo li, na primjer, monitor odnosa stranica<br />

16:9 radne rezolucije 1920 x 1080 piksela i monitor<br />

odnosa stranica 16:10 radne rezolucije 1920 x<br />

1200, jasno je vidljivo kako je krajnji korisnik kod<br />

prvog na gubitku za preko 230 tisuća piksela ekrana,<br />

odnosno <strong>po</strong>tencijalne korisne radne <strong>po</strong>vršine.<br />

Na tržištu je ostao vrlo mali broj jeftinih monitora s<br />

odnosom stranica 16:10, koji se još uvijek čvrsto drži<br />

kod profesionalnih monitora gdje se, vjerujemo, još<br />

neko vrijeme neće mijenjati. Razlozi proizvođača za<br />

prelazak na standard 16:9 su manji troškovi izrade<br />

koji na<strong>po</strong>sljetku <strong>do</strong>nose veću zaradu. Trend je takav<br />

kakav je i <strong>po</strong> tom pitanju krajnji korisnici ne mogu<br />

učiniti ništa.<br />

Principi rada<br />

Premda su LCD monitori prisutni na<br />

tržištu već duži niz godina, a sama tehnologija<br />

već je mnogo puta opisivana,<br />

mi ćemo se radi korisnika kojima ova<br />

tematika nije <strong>po</strong>znata u sljedećih<br />

nekoliko redaka <strong>po</strong>bliže u<strong>po</strong>znati<br />

Iznimno tanki monitori mogući<br />

su zahvaljujući korištenju LED<br />

tehnologije<br />

s tehnologijom i načinom rada LCD monitora. LCD<br />

(liquid crystal display) monitor jest ravni tanki monitor<br />

čiji je ekran (<strong>po</strong>znat još kao panel ili matrica)<br />

sastavljen od određenog broja piksela koji su <strong>po</strong>redani<br />

ispred nekog svjetlosnog izvora. Ovakvi ekrani<br />

rade na principu promjene <strong>po</strong>larizacije svjetlosti<br />

<strong>po</strong>moću tekućih kristala koji su <strong>po</strong>d određenim na<strong>po</strong>nom.<br />

Tekući kristal je želatinozna masa koja je<br />

smještena između prozirnih elektroda koje <strong>po</strong>d djelovanjem<br />

odgovarajućeg na<strong>po</strong>na orijentiraju čestice<br />

kristala u određenom smjeru propuštajući samo<br />

određeni dio svjetlosnog spektra. Propuštanjem željenog<br />

dijela spektra i blokiranjem neželjenog određuju<br />

se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (piksela).<br />

Slika se formira osvjetljavanjem jedne linije za<br />

drugom <strong>do</strong>k se u <strong>po</strong>tpunosti ne iscrta slika na ekranu.<br />

Tehnologija proizvodnje LCD ekrana <strong>po</strong>znata je<br />

<strong>po</strong>d nazivom TFT (Thin Film Transistor), dakle naziv<br />

<strong>po</strong>tječe od upravljačkih tranzistora. Kod LCD ekrana<br />

u boji upravlja se svakim elementom slike zasebno,<br />

što znači da je broj upravljačkih tranzistora vrlo velik.<br />

Budući da se svaki piksel sastoji od tri <strong>po</strong>tpiksela<br />

i da se može upravljati osvjetljenjem svakog od njih<br />

zasebno, moguće je <strong>po</strong>stići reprodukciju velikog<br />

broja nijansi boja. Zato su LCD monitori napravljeni<br />

da najbolje prikazuju sliku na native rezoluciji kod<br />

koje je svaki piksel ekrana zadužen za prikaz odgovarajućeg<br />

piksela ulazne rezolucije. Biranjem neke<br />

od rezolucija koja nije prirodna za određeni LCD<br />

ekran kvaliteta slike se u većoj ili manjoj <strong>mjeri</strong> mijenja<br />

jer monitor mora izvršiti određena inter<strong>po</strong>liranja<br />

da bi više piksela ekrana prikazalo jedan piksel<br />

ulazne rezolucije.<br />

Tehnologije panela<br />

Najvažniji elementi koji kod monitora utječu na kvalitetu<br />

prikaza slike su vrsta ugrađene LCD matrice<br />

te <strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje. Ovisno o tome na koji<br />

se način kristali zakreću, tj. mijenjaju <strong>po</strong>larizaciju<br />

26<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Hardver<br />

Iznimno velik broj videopriključaka odlika je Dellovih<br />

i HP-ova modela<br />

unaprjeđenjem ove tehnologije <strong>po</strong>javile su se varijante<br />

Super Patterned Vertical Alignment (S-PVA) te<br />

noviji i nešto jeftiniji paneli cPVA.<br />

Tehnologiju IPS razvio je Hitachi, a glavni joj je<br />

cilj bio ukloniti dva najveća ne<strong>do</strong>statka TN panela<br />

– uske vidljive kutove i slab prikaz boja. Iako je <strong>po</strong><br />

ovom pitanju ova vrsta panela superiorna ostalima,<br />

ne<strong>do</strong>statak tehnologije ogleda se u slabijoj dubini<br />

crne boje u odnosu na tehnologiju S-PVA.<br />

Podvarijante su joj Super-IPS (S-IPS), Enhanced i<br />

Advanced S-IPS (E-IPS i AS-IPS), Horizontal-IPS (H-<br />

IPS), e-IPS i Performance IPS (p-IPS).<br />

Sada kako smo sagledali način rada te prednosti i<br />

mane određenih tehnologija možemo se prijeći na<br />

detaljniji pregled onoga što su u mogućnosti pružiti<br />

naši testni kandidati.<br />

svjetla, LCD matrice dijelimo u tri skupine: TN Film<br />

(Twisted Nematic + Film), VA (Vertical Alignment) i<br />

IPS (In Plane Switching).<br />

TN ekrani najzastupljenija su vrsta ekrana u LCD<br />

monitorima. Razlog njihove velike zastupljenosti<br />

jest jeftina izrada, pa samim time i cijena monitora.<br />

Osim niske cijene TN paneli svoju <strong>po</strong>pularnost mogu<br />

zahvaliti bržem odzivu piksela, čija brzina znatno<br />

utječe na gladak prikaz sadržaja u <strong>po</strong>kretu, što<br />

je vrlo važan faktor za monitor namijenjen igranju<br />

videoigara. Najveći ne<strong>do</strong>staci tehnologije TN su vrlo<br />

restriktivni kutovi gledanja (naročito vertikalni) kod<br />

kojih se i pri najmanjem <strong>po</strong>micanju od centra znatno<br />

gubi na kontrastu slike i prikazu boja koje blijede.<br />

Osim vidljivih kutova kod TN monitora problematičan<br />

je i vjeran prikaz boja i kada je kut gledanja idealan.<br />

Razlog je taj što sama tehnologija može prikazati<br />

6-bitni spektar <strong>po</strong> RGB kanalu (ukupno 18 bita), pa je<br />

za prikaz 24-bitne palete boja (16,7 <strong>milijuna</strong>) <strong>po</strong>trebno<br />

primijeniti neku od metoda inter<strong>po</strong>lacije.<br />

VA (Vertical Alignment) paneli nalaze se negdje<br />

između jeftinije TN i najskuplje tehnologije IPS te<br />

oni eliminiraju određene probleme u prikazu TN<br />

ekrana i visoke cijene IPS panela. Razlikujemo MVA<br />

(Multi<strong>do</strong>main Vertical Alignment) panele s <strong>po</strong>dvarijantama<br />

koje su se razvijale s vremenom i ovisno o<br />

proizvođaču panela. Tako imamo Premium MVA (P-<br />

MVA), Super MVA (S-MVA) i najnoviju AU Optronicsovu<br />

tehnologiju Advanced MVA (AMVA) – superiornu<br />

među MVA panelima.<br />

Patterned Vertical Alignment (PVA) panele razvio je<br />

Samsung. Budući da su parametri i metoda razvoja<br />

ovih panela <strong>do</strong>sta drugačiji u odnosu na MVA panele,<br />

za PVA panele bi se bez problema moglo reći da<br />

se radi o neovisnoj tehnologiji. Iako imaju istu strukturu<br />

tekućeg kristala kao i MVA paneli, način njihova<br />

zakretanja <strong>do</strong>sta je drugačiji, čime su omogućeni<br />

vjerniji prikaz boja, bolji vidljivi kutovi i nešto bolji<br />

kontrast u odnosu na MVA panele. Razvijanjem i<br />

Dell P2411H<br />

ViewSonic VX2450wm-LED<br />

AOC E2437FH<br />

LG W2486L<br />

Samsung BX2431<br />

Acer S243HL<br />

Acer S273HLA<br />

Philips 244E2SB<br />

LG E2750V<br />

Acer V243HQA<br />

LG W2453V<br />

Asus VH242H<br />

ViewSonic VG2428wm<br />

Philips 240B1CB<br />

Samsung P2470<br />

Nec 2490WUXi²<br />

Samsung P2770HD<br />

NEC EA261WM<br />

Dell U2410<br />

HP LP2475w<br />

Dell U2711<br />

21<br />

23<br />

25<br />

25<br />

25<br />

27<br />

27<br />

32<br />

37<br />

39<br />

39<br />

Potrošnja električne energije<br />

izražena u vatima nakon<br />

kalibracije - (manje je bolje)<br />

0 10 20 30 40 50 60 70 80<br />

41<br />

41<br />

42<br />

42<br />

51<br />

56<br />

61<br />

63<br />

66<br />

71<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

27

Hardver<br />

Test monitora velike dijagonale<br />

Acer S243HL<br />

Acer je, zahvaljujući LED <strong>po</strong>zadinskom<br />

osvjetljenju, kreirao izuzetno tanak monitor<br />

(najtanji je na ovom testu) dijagonale<br />

24 inča. Privlači vrlo zanimljivim dizajnom<br />

kojemu je značajno <strong>do</strong>prinijelo <strong>po</strong>stolje<br />

čiji je prednji dio izrađen od metala, a koje<br />

monitor drži čvrsto zakopanim u radnu<br />

<strong>po</strong>vršinu – zaboravite slučajna <strong>po</strong>micanja.<br />

Na okomitom dijelu <strong>po</strong>stolja smještene su<br />

kontrole monitora čije su tipke urezane<br />

u metalni dio. Broj opcija za <strong>po</strong>dešavanja<br />

slike prilično je rudimentaran i svodi se<br />

uglavnom na kontrolu svjetline, kontrasta i<br />

temperature boja (cool, warm i user) te na<br />

tvornički predefinirane predloške svjetline.<br />

Slika je inače nešto manje živosti i ima<br />

<strong>po</strong>malo ispran izgled, što može biti <strong>po</strong>sljedica<br />

LED <strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja. S druge<br />

strane, velika zamjerka ide na jako lošu<br />

uniformnost ekrana i probijanje <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja koje je <strong>do</strong>sta izraženo duž<br />

lijeve te naročito desne strane monitora<br />

odakle prodire prema sredini ekrana. Ovakva<br />

<strong>po</strong>java rezultirala je <strong>do</strong>sta neujednačeno<br />

osvijetljenom slikom zbog čega najviše<br />

trpe tamne scene u igrama i filmovima.<br />

Iskreno se nadamo kako je ovdje riječ o<br />

izoliranom slučaju te da se obzirom na<br />

višu cijenu od konkurencije ovako nešto<br />

ne <strong>po</strong>javljuje kod ostalih primjeraka ovog<br />

modela.<br />

Acer S273HLA<br />

Identičnog izgleda (uz malo veću debljinu<br />

i rubove monitora), broja priključaka i opcija<br />

za <strong>po</strong>dešavanja jest i veći brat netom<br />

opisanog monitora, model S273HLA koji<br />

će zbog velike dijagonale od 27 inča najviše<br />

voljeti gameri i ljubitelji HD filmova.<br />

Budući da <strong>do</strong>lazi iz iste serije kao i model<br />

manje dijagonale koji ima slične tehničke<br />

karakteristike, od većeg smo monitora<br />

očekivali i slične odlike vezane za kvalitetu<br />

prikaza, uključujući i one negativne. Na<br />

sreću, s ovim modelom nije bilo tako. Neujednačeno<br />

ili veće probijanje <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja za ovaj model nije karakteristično,<br />

niti su boje bljedunjave i slabe živosti.<br />

Slika je <strong>do</strong>sta ugodna, a zahvaljujući<br />

većoj dijagonali bolji je <strong>do</strong>življaj gledanja<br />

HD filmova.<br />

Ovom modelu zamjeramo veće odstupanje<br />

u vrijednostima game, naročito za<br />

crveni i zeleni kanal boja, što je rezultiralo<br />

većom svjetlinom u tamnim scenama jer<br />

su kromatici svjetliji nego što bi trebali biti.<br />

Ipak, ova <strong>po</strong>java prosječnog korisnika ne<br />

bi trebala mnogo zamarati. Svakako nas je<br />

oduševila vrlo niska <strong>po</strong>trošnja energije u<br />

radu koja iznosi samo 27 vata, što je obzirom<br />

na veću dijagonalu monitora rezultat<br />

za svaku <strong>po</strong>hvalu.<br />

Acer V243HQA<br />

Širokim masama Acer je namijenio i model<br />

V243HQA koji se uz nešto jeftiniju kvalitetu<br />

izrade i izostanak zvučnika i HDMI priključka<br />

odlikuje i osjetno nižom cijenom.<br />

Jedino što je ostalo jest jednostavan izgled<br />

s tankim rubovima. Klasično CCFL <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje kod ovog je modela rezultiralo<br />

nešto boljim prikazom boja koje<br />

su <strong>do</strong>bile na intenzitetu i živosti. <strong>Od</strong>ređena<br />

odstupanja u vrijednostima game utječu<br />

na vjeran prikaz boja, ali to se može tolerirati<br />

– ipak je riječ o monitorima temeljenim<br />

na TN panelima.<br />

Tvorničke <strong>po</strong>stavke osim uobičajenih korekcija<br />

svjetline i kontrasta traže i korigiranje<br />

nivoa plave boje koja je inicijalno više<br />

izražena. Dovođenjem u red plave boje<br />

ukupni se <strong>do</strong>jam <strong>do</strong>sta <strong>po</strong>pravlja, pa su i<br />

ostale boje tada vjernije. Kontrole su kod<br />

ovog monitora obilježene vrlo šturo i <strong>do</strong>sta<br />

se teško ras<strong>po</strong>znaju – u plastiku je samo<br />

urezano značenje svake od tipki, bez da su<br />

obojene. Broj opcija za <strong>po</strong>dešavanja nalik<br />

je onima kod dvaju drugih Acerovih modela,<br />

znači <strong>do</strong>sta je običan i bez opcije koja bi<br />

bila vrijedna s<strong>po</strong>mena. Za kraj s<strong>po</strong>menimo<br />

kako se ovaj model može <strong>po</strong>hvaliti izuzetno<br />

glatkim prijelazima među nijansama<br />

boja (gradijentima), što inače nije tipično<br />

za monitore temeljene na TN panelima.<br />

Acer S243HL Acer S273HLA Acer V243HQA<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Veličina dijagonale 24 inča 27 inča 23,6 inča<br />

Rezolucija 1920x1080 1920x1080 1920x1080<br />

Veličina točke 0,277 mm 0,311 mm 0.276 mm<br />

Svjetlina 250 cd/qm 300 cd/qm 300 cd/qm<br />

Kontrast 1000:1 1000:1 1000:1<br />

Brzina odziva 2 ms 2 ms 5 ms<br />

Kut gledanja H/V 170°/160° 170°/160° 170°/160°<br />

Prikaz boja 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

Panel tip TN, LED TN, LED TN, CCFL<br />

Priključci D-Sub, 2xHDMI D-Sub, 2xHDMI D-Sub, DVI-D<br />

Dodaci zvučnici zvučnici ne<br />

Ustupio ASBISc-CR d.o.o. ASBISc-CR d.o.o. ASBISc-CR d.o.o.<br />

Telefon (01) 60 09 900 (01) 60 09 900 (01) 60 09 900<br />

Cijena 2.099 kn 3.069 kn 1.599 kn<br />

28<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Hardver<br />

AOC E2437FH<br />

Jedinstven među svim testiranim kandidatima<br />

jest AOC-ov 24-inčni model E2437FH,<br />

ali samo zbog vanjskog izgleda. S prozirnim<br />

obrubom, ovaj je monitor dizajniran<br />

tako da izgleda kao okvir za fotografije koji<br />

se oslanja na jednu nogu sa stražnje strane<br />

– zanimljivo za šminkere. Zbog ovakvog je<br />

dizajna ergonomija u <strong>po</strong>tpunosti stradala<br />

– nema mogućnosti ikakvog <strong>po</strong>dešavanja<br />

osim tek malo nagiba prema nazad. Kontrole<br />

monitora smještene su na sredini <strong>do</strong>njeg<br />

dijela i reagiraju vrlo solidno. Izbornici<br />

izgledaju zastarjelo i neatraktivno, ali je<br />

na sreću broj opcija za <strong>po</strong>dešavanja <strong>do</strong>bar.<br />

Valja izdvojiti mogućnost korekcije game,<br />

čijim se <strong>po</strong>dešavanjem vrijednosti mogu<br />

“<strong>po</strong>tjerati” prema referentnima. Uz predefinirane<br />

<strong>po</strong>stavke vezane za svjetlinu<br />

prisutne su i one za <strong>po</strong>jačavanje boja –<br />

znači kozmetičke. I kod ovog je monitora s<br />

LED <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem intenzitet<br />

boja malo slabiji i ne<strong>do</strong>staje im živosti. S<br />

druge je strane, zahvaljujući preciznijoj<br />

gami, vjerniji prikaz boja, za koji imamo<br />

samo <strong>po</strong>hvale. Detalja u tamnim scenama<br />

sigurno ne ne<strong>do</strong>staje, <strong>do</strong>k je i <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje <strong>do</strong>sta ujednačeno. Valja<br />

<strong>po</strong>hvaliti i malu <strong>po</strong>trošnju energije koja je,<br />

naravno, ostvarena zahvaljujući LED <strong>po</strong>zadinskom<br />

osvjetljenju.<br />

Asus VH242H<br />

Jedini Asusov model koji je ušao u ovaj test<br />

isti je onaj koji smo imali u prošlom us<strong>po</strong>rednom<br />

testu monitora. Ako nas pamćenje<br />

<strong>do</strong>bro služi, određene stvari kod ovog su se<br />

modela promijenile nabolje – čini nam se<br />

kako je softver monitora na<strong>do</strong>građen i da<br />

je <strong>po</strong>većan broj opcija u izbornicima, gdje<br />

su sada prisutne opcije za <strong>po</strong>dešavanje<br />

zasićenosti boja (saturation), mogućnost<br />

ugađanja tona boje kože, a manje uobičajena<br />

<strong>po</strong>java kod monitora ovakvog tipa je<br />

mogućnost <strong>po</strong>dešavanja oštrine slike na<br />

digitalnim videoulazima. S druge strane,<br />

niti jedan od tvorničkih predložaka (Normal,<br />

Cool, Warm) ne daje za<strong>do</strong>voljavajuće<br />

rezultate, pa je <strong>po</strong>trebno <strong>po</strong>segnuti za ručnim<br />

<strong>po</strong>dešavanjima, i svjetline i kontrasta i<br />

RGB vrijednosti.<br />

Nakon <strong>po</strong>dešavanja slika izgleda osjetno<br />

bolje, boje izgledaju živo, ali se gubi <strong>do</strong>sta<br />

detalja u jako svijetlim tonovima – više<br />

nego kod ostalih monitora s TN panelima.<br />

Probijanje <strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja<br />

vidljivo je duž svih ivica ekrana (naročito<br />

u <strong>do</strong>njoj), što je utjecalo na homogenost<br />

ekrana, ali i razinu crne boje. S<strong>po</strong>menuti<br />

plusovi (uključujući cijenu) i minusi svrstavaju<br />

ovaj model (o<strong>pet</strong>) u skupinu prosječnih<br />

monitora.<br />

Dell P2411H<br />

Novi Dellov 24-inčni monitor s ekološkim<br />

predznakom, model P2411H, izrađen je<br />

u velikoj <strong>mjeri</strong> od recikliranih materijala,<br />

bez halogena, arsena i žive te koristi LED<br />

<strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje čime štedi energiju.<br />

Dell tradicionalno oduševljava svojim<br />

<strong>do</strong>brim dizajnom, kvalitetom izrade i <strong>do</strong>datnim<br />

mogućnostima, što korisnici znaju<br />

pre<strong>po</strong>znati. Osim odličnog <strong>po</strong>stolja, koje<br />

osigurava iznimnu stabilnost monitora,<br />

za <strong>po</strong>hvalu je i ergonomija koja korisniku<br />

omogućava <strong>po</strong>micanje monitora u svim<br />

smjerovima, uključujući i pivot. Također,<br />

korisniku su <strong>do</strong>stupna i dva USB priključaka<br />

na lijevoj bočnoj strani, ali je izostao<br />

HDMI priključak – šteta.<br />

Izbornik je <strong>do</strong>bro organiziran i pregledan,<br />

a nudi više-manje prosječan broj<br />

mogućnosti (naglasak je na uštedi energije).<br />

Što se kvalitete slike tiče, ovaj je model<br />

<strong>do</strong>bar, ali nije bez mana. Slično kao i<br />

kod drugih monitora s LED <strong>po</strong>zadinskim<br />

osvjetljenjem, boje su malo bljeđe i ne<strong>do</strong>staje<br />

im živosti, <strong>do</strong>k je uniformnost ekrana<br />

<strong>do</strong>sta solidna i bez zamjetnog probijanja<br />

<strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja <strong>po</strong> rubovima. Prijelazi<br />

nijansi (gradijenti) ubrajaju se među<br />

najbolje, <strong>do</strong>k su tamni tonovi malo više<br />

osvijetljeni. Po <strong>po</strong>trošnji energije ovaj je<br />

model pravi rekorder – <strong>po</strong>trošnja od samo<br />

dvadeset i jednog vata <strong>do</strong>ista predstavlja<br />

odličan rezultat.<br />

AOC E2437FH Asus VH242H Dell P2411H<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

24 inča 23,6 inča 24 inča<br />

1920x1080 1920x1080 1920x1080<br />

0,276 mm 0,272 mm 0,277 mm<br />

250 cd/qm 300 cd/qm 250 cd/qm<br />

1000:1 1000:1 1000:1<br />

5 ms 5 ms 5 ms<br />

170°/160° 170°/160° 170°/160°<br />

16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

TN, LED TN, CCFL TN, LED<br />

D-Sub, DVI-D, HDMI D-Sub, DVI-D, HDMI D-Sub, DVI-D<br />

zvučnici zvučnici, koaksijalni S/PDIF 2xUSB<br />

Links M SAN Grupa ComTel Corp<br />

(01) 30 96 946 (01) 36 54 900 (01) 36 88 640<br />

1.679 kn 1.529 kn 2.325 kn<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

29

Hardver<br />

Test monitora velike dijagonale<br />

Dell U2410<br />

Model U2410 ubraja se među napredne<br />

monitore namijenjene zahtjevnim korisnicima,<br />

ima odnos stranica 16:10 i rezoluciju<br />

od 1920x1200 piksela, a što je još važnije,<br />

opremljen je panelom H-IPS s proširenim<br />

ras<strong>po</strong>nom boja (W-CCFL <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje) te je u stanju prikazati 110 <strong>po</strong>sto<br />

CIE 1976, odnosno 96 <strong>po</strong>sto A<strong>do</strong>beR-<br />

GB ras<strong>po</strong>na boja. Prije nego <strong>po</strong>čnete trljati<br />

ruke, valja naglasiti kako prošireni ras<strong>po</strong>n<br />

boja nije nešto na što je prosječni korisnik<br />

naviknuo te je on više namijenjen za profesionalnu<br />

u<strong>po</strong>trebu – “žešća” crvena i zelena<br />

direktne su <strong>po</strong>sljedice u prikazu ako se ne<br />

koristi A<strong>do</strong>beRGB ili sRGB prostor boja.<br />

Na kvalitetu slike <strong>do</strong>ista nemamo većih<br />

primjedbi, osim manjeg zaostatka za najboljima<br />

<strong>po</strong> pitanju dubine crne boje i uniformnosti<br />

ekrana. Monitor briljira mogućnostima<br />

ugađanja slike uz mnoštvo opcija (RGB<br />

gain, RGB offset, RGB CMY Hue i RGB CMY<br />

saturation) koje inače zahtijevaju korištenje<br />

profesionalnog kalibratora. Plus je i mogućnost<br />

prikaza slike u slici (PIP, PBP) s različitih<br />

videoulaza. Iznenadila nas je brzina<br />

odziva ekrana kojom se ovaj model svrstava<br />

u grupu najboljih – gameri, bez brige ste s<br />

ovim monitorom. Opremljenost videoulazima<br />

i <strong>do</strong>dacima za svaku je <strong>po</strong>hvalu i čisto<br />

sumnjamo da će mu <strong>po</strong> tom pitanju itko<br />

imati što prigovoriti. Svakako za pre<strong>po</strong>ruku.<br />

Dell U2711<br />

Korisnici kojima je <strong>po</strong>treban visokokvalitetan<br />

monitor, a nije im <strong>do</strong>voljna veličina<br />

prethodno opisanog Dellova 24-inčnog<br />

modea, mogu <strong>po</strong>tražiti veći model oznake<br />

U2711 koji <strong>do</strong>nosi dijagonalu od 27<br />

inča. Osim veće dijagonale viša je i radna<br />

rezolucija koja iznosi 2540 x 1440 piksela,<br />

što će se svakako svidjeti profesionalnijim<br />

korisnicima kojima je <strong>po</strong>trebna još<br />

veća radna <strong>po</strong>vršina. Valja s<strong>po</strong>menuti kako<br />

kod ovog modela odnos stranica više nije<br />

16:10, već 16:9, što obzirom na dijagonalu i<br />

radnu rezoluciju niti malo ne smeta.<br />

Manji su ne<strong>do</strong>statak ove kombinacije<br />

nešto sitniji elementi na ekranu, što se<br />

naročito odnosi na veličinu slova, pa je<br />

<strong>po</strong>trebno kraće privikavanje. Kako monitor<br />

koristi panel H-IPS s W-CCFL <strong>po</strong>zadinskim<br />

osvjetljenjem i ras<strong>po</strong>laže proširenim<br />

ras<strong>po</strong>nom boja, značajke slike vrlo su slične<br />

manjem modelu s istim prednostima i<br />

manama, uključujući i naglašenu crvenu<br />

i zelenu boju. No, zahvaljujući naprednim<br />

mogućnostima prilagodbe, korisnik lako<br />

može prilagoditi sliku osobnim <strong>po</strong>trebama.<br />

Zahvaljujući odličnoj kvaliteti izrade,<br />

ergonomiji, <strong>do</strong>datnoj opremi i kvaliteti prikaza,<br />

ovaj je 27-inčni model zaslužio toplu<br />

pre<strong>po</strong>ruku.<br />

HP LP2475w<br />

Sličan Dellovu modelu U2410 je i HP-ov<br />

24-inčni monitor LP2475w, koji također<br />

koristi panel H-IPS LG Displaya (nešto<br />

drugačije revizije) te W-CCFL <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje za prošireni ras<strong>po</strong>n boja. Zbog<br />

toga niti ne čude vrlo slične mogućnosti i<br />

kvaliteta prikaza slike, s time da je HP-ov<br />

model bolji u prikazu dubine crne boje i<br />

uniformnosti ekrana. Kako je u odnosu na<br />

Dellov model predefinirani izbor prostora<br />

boja nešto manji, korisnik s HP-ovim modelom<br />

ostaje prikraćen za prošireni ras<strong>po</strong>n<br />

boja (čak i biranjem simulacije sRGB-a), s<br />

time da može <strong>po</strong>segnuti za ručnim <strong>po</strong>stavkama<br />

uz obavezno korištenje kalibratora.<br />

Broj opcija za napredno <strong>po</strong>dešavanje slike<br />

nije na nivou Dellova modela, ali je više nego<br />

<strong>do</strong>voljan za <strong>po</strong>stizanje optimalnih rezultata.<br />

Podržan je prikaz slike u slici s različitih<br />

videoulaza, a također i pamćenje <strong>po</strong>stavki za<br />

svaki od videoulaza te odličan odziv ekrana.<br />

Prijelazi nijansi boja (gradijenti) iznimno su<br />

glatki – nema ni traga vidljivim nus<strong>po</strong>javama.<br />

Opremljenost ovog modela je vrhunska.<br />

Uz sve ono što nudi Dellov model U2410<br />

prisutni su i S-Video te dva <strong>do</strong>datna USB<br />

priključka, ali su izostali analogni D-Sub priključak<br />

te čitač kartica. Cijena nije pretjerano<br />

visoka, a uz sve njegove kvalitete i <strong>po</strong>najbolju<br />

razinu crne boje s ovim monitorom budući<br />

korisnici sigurno neće <strong>po</strong>griješiti.<br />

Dell U2410 Dell U2711 HP LP2475w<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Veličina dijagonale 24 inča 27 inča 24 inča<br />

Rezolucija 1920x1200 2560x1440 1920x1200<br />

Veličina točke 0,270 mm 0.233 mm 0,270 mm<br />

Svjetlina 400 cd/qm 350 cd/qm 400 cd/qm<br />

Kontrast 1000:1 1000:1 1000:1<br />

Brzina odziva 6 ms 6 ms 6 ms<br />

Kut gledanja H/V 178°/178° 178°/178° 178°/178°<br />

Prikaz boja 1,07 milijardi 1,07 milijardi 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

Panel tip H-IPS, W-CCFL H-IPS, W-CCFL H-IPS, W-CCFL<br />

D-Sub, 2xDVI-D, HDMI, DisplayPort, D-Sub, 2xDVI-D, HDMI, DisplayPort, kom<strong>po</strong>nentni, 2xDVI-I, HDMI, DisplayPort, kom<strong>po</strong>nentni, kom<strong>po</strong>zitni,<br />

Priključci<br />

kom<strong>po</strong>nentni, kom<strong>po</strong>zitni<br />

kom<strong>po</strong>zitni<br />

S-Video<br />

Dodaci 4xUSB, čitač kartica 4xUSB, čitač kartica 6xUSB<br />

Ustupio ComTel Corp ComTel Corp HP Hrvatska<br />

Telefon (01) 36 88 640 (01) 36 88 640 (01) 60 60 200<br />

Cijena 4.416 kn 6.138 kn 4.478 kn<br />

30<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Hardver<br />

LG E2750V<br />

Jedan od boljih monitora jest i LG-jev model<br />

E2750V koji odlikuje velika dijagonala<br />

od 27 inča zbog čega će biti na piku filmofila,<br />

ali i gamera, za što i <strong>po</strong>stoji <strong>do</strong>bar<br />

razlog – kvaliteta prikaza. Premda koristi<br />

LED <strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje slika je na<br />

ovom monitoru vrlo ugodna, boje su <strong>do</strong>sta<br />

žive (za razliku od sličnih LED monitora) i<br />

<strong>do</strong>sta precizne (treba uzeti u obzir da govorimo<br />

o monitoru s TN panelom), <strong>do</strong>k su<br />

prijelazi nijansi boja <strong>do</strong>sta glatki. Iako je<br />

<strong>po</strong>trebno malo korigirati određene <strong>po</strong>stavke<br />

monitora, <strong>po</strong>hvalili bismo mogućnost<br />

kontrole game od čega treba <strong>po</strong>četi, jer se<br />

<strong>po</strong>micanjem prema referentnim vrijednostima<br />

<strong>do</strong>biva realniji prikaz boja. Ono što<br />

kod ovog monitora smeta jest manje kvalitetno<br />

<strong>po</strong>stolje zbog kojeg monitor djeluje<br />

<strong>po</strong>malo klimavo – prisutno je drmusanje<br />

kada se koriste kontrole monitora. Razina<br />

crne tek malo zaostaje na najboljim TN<br />

monitorima, ali je ekran <strong>do</strong>bre uniformnosti<br />

i bez značajnijeg probijanja <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja. Potrošnja u radu je, zahvaljujući<br />

LED <strong>po</strong>zadinskom osvjetljenju,<br />

<strong>do</strong>sta niska, ali nije na nivou onoga što<br />

nudi Acerov model S273HLA. Ljubitelji HD<br />

filmova bit će nagrađeni jako <strong>do</strong>brom slikom<br />

s <strong>do</strong>sta detalja u mračnim scenama.<br />

Svakako pre<strong>po</strong>ruka.<br />

LG W2486L<br />

Kako se prethodni LG-jev model u više segmenata<br />

<strong>po</strong>kazao jako <strong>do</strong>brim, od drugog<br />

smo njegova monitora koji koristi LED<br />

<strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje, modela W2486L<br />

dijagonale 24 inča, očekivali slične odlike<br />

kada je kvaliteta prikaza slike u pitanju.<br />

Premda je to uglavnom tako, ovaj model<br />

ipak malo zaostaje za prethodnim. Boje<br />

mu nisu tako precizne te izgledaju <strong>po</strong>malo<br />

isprane i ne<strong>do</strong>staje im energije – slično<br />

kao što kod drugih opisanih LED monitora<br />

(o<strong>pet</strong>). Niti prijelazi nijansi boja (gradijenti)<br />

nisu glatki kao kod prethodno opisanog<br />

modela ili drugih boljih TN monitora, ali<br />

se ne mogu okarakterizirati niti kao jako<br />

loši – prosječni su. Uočljivo je manje probijanje<br />

<strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja duž desne<br />

ivice ekrana, s time da je uniformnost<br />

ostala <strong>do</strong>sta solidna, <strong>do</strong>k je razina crne<br />

nešto slabija. Sličan je i broj opcija <strong>po</strong>dešavanja,<br />

uključujući i mogućnost korekcije<br />

vrijednosti game, koja se nakon <strong>po</strong>dešavanja<br />

<strong>po</strong>mak<strong>nula</strong> prema referentnim vrijednostima.<br />

Iako je odziv monitora deklariran<br />

na dvije milisekunde, obzirom na ono što<br />

je u stanju prikazati u testu brzine odziva<br />

prije bismo rekli da se radi o monitoru<br />

odziva <strong>pet</strong> milisenundi. Za monitor s LED<br />

<strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem ovaj je sasvim<br />

u redu.<br />

LG W2453V<br />

Još je jedan LG-jev 24-inčni monitor, model<br />

W2453V, koji se za razliku od prethodnih<br />

dvaju oslanja na CCFL <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje. Dodirne točke s prethodna<br />

dva modela predstavljaju kontrole osjetljive<br />

na <strong>do</strong>dir, a <strong>po</strong>djednak je i broj opcija za<br />

<strong>po</strong>dešavanja slike uz više onih kozmetičkog<br />

tipa (razni mo<strong>do</strong>vi svjetline, dinamički<br />

kontrasti itd.). Slično kao i kod većine drugih<br />

monitora, kod ovog je modela <strong>po</strong>trebno<br />

izvršiti određene korekcije slike da bi se<br />

izvukla maksimalna kvaliteta prikaza, oko<br />

čega se ovdje isplati <strong>po</strong>truditi. Nakon <strong>po</strong>dešavanja<br />

svjetline, kontrasta te smanjenja<br />

intenziteta crvene i plave boje <strong>do</strong>biva<br />

se slika <strong>po</strong>prilično vjernih boja kojima ne<br />

ne<strong>do</strong>staje energije kao kod nekih monitora<br />

s LED <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem.<br />

Budući će ljubitelji filmova biti nagrađeni<br />

slikom s <strong>do</strong>sta detalja u tamnim scenama,<br />

što se odnosi i na hardcore gamere. Ovaj<br />

model ima deklariranu brzinu odziva ekrana<br />

od dvije milisekunde koja se u praksi<br />

<strong>po</strong>kazala vjero<strong>do</strong>stojnom te se <strong>po</strong> pitanju<br />

brzine svrstava među nekoliko najboljih<br />

monitora. Da ne bi sve bilo idealno, prisutno<br />

je manje probijanje <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja u gornjem i <strong>do</strong>njem dijelu monitora<br />

te malo grublji prijelazi u nijansama<br />

boja. Bez obzira na to ovo je svakako jedan<br />

od boljih monitora.<br />

LG E2750V LG W2486L LG W2453V<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

27 inča 24 inča 24 inča<br />

1920x1080 1920x1080 1920x1080<br />

0,311 mm 0,277 mm 0,276 mm<br />

250 cd/qm 250 cd/qm 300 cd/qm<br />

1000:1 1000:1 1000:1<br />

5 ms 2 ms 2 ms<br />

170°/160° 170°/160° 170°/160°<br />

16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

TN, LED TN, LED TN, CCFL<br />

D-Sub, DVI-D, HDMI D-Sub, DVI-D, 2xHDMI D-Sub, DVI-D, HDMI<br />

ne ne ne<br />

Microline M SAN Grupa M SAN Grupa<br />

(01) 27 97 700 (01) 36 54 900 (01) 36 54 900<br />

2.580 kn 2.499 kn 1.799 kn<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

31

Hardver<br />

Test monitora velike dijagonale<br />

NEC EA261WM<br />

Između monitora dijagonala 24 i 27 inča<br />

smjestio se NEC-ov model EA261WM sa<br />

svojih 26 inča, odnosom stranica 16:10 i<br />

razlučivosti 1920x1200 piksela koja korisniku<br />

omogućava veću iskoristivost radne<br />

<strong>po</strong>vršine. <strong>Od</strong>lična ergonomija omogućava<br />

<strong>po</strong>micanje monitora u svim smjerovima,<br />

što uključuje i pivot. <strong>Od</strong> <strong>do</strong>datne opreme<br />

monitor <strong>po</strong>sjeduje USB hub s četiri<br />

priključka, <strong>do</strong>k je kod videoulaza izostao<br />

HDMI priključak. Kontrole <strong>po</strong>red nekoliko<br />

uobičajenih tipki <strong>do</strong>nose i navigacijski joystick<br />

koji ima mogućnost kretanja u svim<br />

smjerovima čime je olakšana navigacija izbornikom.<br />

Broj opcija za <strong>po</strong>dešavanje slike<br />

prosječan je, a <strong>do</strong>bro bi <strong>do</strong>šla mogućnost<br />

kontrole game koju bi trebalo korigirati.<br />

Tvorničke <strong>po</strong>stavke svjetline i kontrasta<br />

<strong>po</strong>prilično su agresivno <strong>po</strong>dešene te ih je<br />

<strong>po</strong>trebno <strong>do</strong>sta reducirati, jer slika u protivnom<br />

ostaje <strong>do</strong>sta neuvjerljiva. Boje su<br />

kod ovog monitora <strong>do</strong>sta izražene i jake.<br />

Prijelazi nijansi daleko su od glatkih, a i<br />

prikaz tamnih tonova je na gubitku – prisutan<br />

je gubitak detalja u sjenama. Evidentno<br />

je probijanje <strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja,<br />

i to više iz <strong>do</strong>njeg dijela monitora. Treba<br />

obratiti <strong>po</strong>zornost na osjetno višu cijenu<br />

ovog modela.<br />

Nec LCD2490WUXi²<br />

Ozbiljan, debeo i težak - prvi su <strong>do</strong>jmovi<br />

koje je nas ostavio NEC-ov 24-inčni monitor<br />

opremljen panelom H-IPS koji za razliku<br />

od HP-ova i Dellova modela ne koristi<br />

prošireni ras<strong>po</strong>n boja. Ovaj je monitor zaslužio<br />

samo hvalospjeve i gotovo da nemamo<br />

većih zamjerki (barem ne onih vezanih<br />

za kvalitetu prikaza). <strong>Od</strong>likuje ga izuzetno<br />

precizan i vjeran prikaz boja, jako <strong>do</strong>bra<br />

uniformnost ekrana, ali i prikaz crne boje<br />

<strong>po</strong> čemu stoji rame uz rame s HP-ovim<br />

modelom. Osim kvalitetom prikaza, monitor<br />

se istaknuo i kao jedini od testiranih<br />

koji je uspio prikazati i najsvjetliju nijansu<br />

u testu svjetline. <strong>Od</strong>ličan je i broj opcija za<br />

<strong>po</strong>dešavanje monitora, naročito kada se<br />

otključaju one napredne (držanjem tipke<br />

Input prilikom uključivanja monitora) koje<br />

pružaju korisniku kontrolu nad <strong>po</strong>stavkama<br />

tvorničkog nivoa (low level kontrole;<br />

primjer je čak 36 koraka u <strong>po</strong>dešavanju<br />

game). Jedini prigovor odnosi se na slabiju<br />

opremljenost monitora jer bi obzirom na<br />

višu cijenu trebao imati više od dva DVI i<br />

jednog D-Sub videoulaza, a <strong>po</strong>željan bi bio<br />

i čitač memorijskih kartica ili barem USB<br />

hub. Pozitivne <strong>do</strong>jmove u<strong>po</strong>tpunjava odziv<br />

ekrana koji može bez problema parirati<br />

boljim TN monitorima. Budući korisnici s<br />

ovim će monitorom ostvariti <strong>po</strong>godak bez<br />

greške.<br />

Philips 240B1CB<br />

Među rijetkim monitorima s TN panelom<br />

i odnosom stranica 16:10 našao se i<br />

Philipsov 24-inčni model 240B1CB koji će<br />

svakako <strong>do</strong>bro <strong>do</strong>ći uredskim korisnicima<br />

zahvaljujući većoj iskoristivosti radne<br />

<strong>po</strong>vršine koju <strong>do</strong>nosi razlučivost od 1920<br />

x 1200 piksela. Monitor se odlikuje nešto<br />

robusnijom izra<strong>do</strong>m, a karakterizira ga i<br />

solidno <strong>po</strong>stolje koje mu <strong>do</strong>datno omogućava<br />

<strong>po</strong>dešavanje visine.<br />

Broj priključaka svodi se samo na <strong>po</strong><br />

jedan D-Sub i DVI, a prisutan je i jedan<br />

USB priključak smješten u <strong>do</strong>njem lijevom<br />

kutu monitora. Kvalitetom se prikaza ovaj<br />

monitor svrstava među nekoliko najboljih<br />

(govorimo o TN monitorima), a odlikuju<br />

ga vrlo ugodne i precizne boje, <strong>do</strong>bar kontrast,<br />

ali i prikaz svijetlih nijansi čime malo<br />

odskače od direktnih konkurenata. Broj<br />

opcija za <strong>po</strong>dešavanja više-manje je prosječan,<br />

a izdvojili bismo mogućnost korekcije<br />

game. Smetnja je probijanje <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja duž gornje i <strong>do</strong>nje ivice<br />

ekrana - što narušava uniformnost, ali i<br />

dubinu crne boje - kao i izostanak HDMI<br />

priključka. Nema greške niti za ljubitelje<br />

filmova i gamerski nastrojenih korisnika<br />

kojima će ovaj će monitor također <strong>do</strong>bro<br />

služiti. Zahvaljujući <strong>do</strong>broj kvaliteti prikaza<br />

i radnoj razlučivosti od 1920 x 1200 piksela,<br />

s ovim monitorom profitirat će svaki<br />

tip korisnika.<br />

NEC EA261WM Nec LCD2490WUXi² Philips 240B1CB<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Veličina dijagonale 26 inča 24,1 inča 24 inča<br />

Rezolucija 1920x1200 1920x1200 1920x1200<br />

Veličina točke 0,292 mm 0,270 mm 0,270 mm<br />

Svjetlina 400 cd/qm 320 cd/qm 300 cd/qm<br />

Kontrast 1000:1 1000:1 1000:1<br />

Brzina odziva 5 ms 8 ms 5 ms<br />

Kut gledanja H/V 160°/160° 178°/178° 170°/160°<br />

Prikaz boja 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

Panel tip TN, CCFL H-IPS, CCFL TN, CCFL<br />

Priključci D-Sub, DVI-D D-Sub, DVI-D, DVI-I D-Sub, DVI-D<br />

Dodaci 4xUSB, zvučnici ne 1xUSB, zvučnici<br />

Ustupio HFC Grupa HFC Grupa Lost<br />

Telefon (01) 55 22 482 (01) 55 22 482 (01) 30 27 163<br />

Cijena 5.102 kn 8.238 kn 2.219 kn<br />

32<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Hardver<br />

Philips 244E2SB<br />

Drugi je Philipsov 24-inčni model produkt<br />

trenda monitora s odnosom stranica<br />

16:9, a krasi ga vrlo elegantan i nenametljiv<br />

dizajn, <strong>do</strong>sta <strong>do</strong>bra kvaliteta izrade te<br />

<strong>po</strong>stolje koje osigurava <strong>do</strong>bru stabilnost<br />

na <strong>po</strong>dlozi (bez mogućnosti <strong>po</strong>dešavanja<br />

visine). Kontrole su kod ovog modela smještene<br />

na sredini <strong>do</strong>nje strane, osjetljive su<br />

na <strong>do</strong>dir, <strong>do</strong>brog su odziva, pa je navigacija<br />

izbornicima vrlo ugodna. Broj je opcija<br />

sličan prethodnom modelu, uz izostanak<br />

mogućnosti korekcije game čije vrijednosti<br />

nemaju odstupanja koja bi zahtijevala značajnije<br />

korekcije.<br />

S druge strane, inicijalne <strong>po</strong>stavke <strong>po</strong>trebno<br />

je korigirati zbog naglašenog utjecaja<br />

crvenog tona koji ostavlja svoj pečat<br />

na cjelokupni prikaz slike. Reguliranjem<br />

ove <strong>po</strong>jave slika se vraća u normalu s <strong>do</strong>brim<br />

prikazom i živosti boja, kao i detaljima<br />

u tamnim i svijetlim nijansama. Prijelazi<br />

nijansi (gradijenti) malo su grublji i<br />

zaostaju za drugim Philipsovim modelom,<br />

ali je zato manje probijanje <strong>po</strong>zadinskog<br />

osvjetljenja, što pri<strong>do</strong>nosi boljem prikazu<br />

crne boje. <strong>Od</strong>ziv ekrana ovaj monitor<br />

svrstava među prosječne – bez primjedbi<br />

koje bi mogle utjecati na njegov odabir kao<br />

gamerskog monitora. Manja je i <strong>po</strong>trošnja<br />

energije u odnosu na druge monitore s<br />

CCFL <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem.<br />

Samsung BX2431<br />

Tek milimetar ili dva ovaj monitor zaostaje<br />

za najtanjim na ovom testu, Acerovim modelom<br />

S243HL. To je, naravno, <strong>po</strong>stignuto<br />

korištenjem LED <strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja<br />

koje igra značajnu ulogu u <strong>po</strong>trošnji energije.<br />

Uz jednostavan i pristojan dizajn i <strong>po</strong>stolje<br />

monitora <strong>do</strong>sta je stabilno. Za razliku<br />

od ostalih monitora koji imaju kontrole<br />

osjetljive na <strong>do</strong>dir, one se kod ovog modela<br />

nalaze is<strong>po</strong>d <strong>do</strong>njeg desnog ruba i imaju<br />

senzor koji reagira i prije negoli ga fizički<br />

<strong>do</strong>dirnemo. Broj opcija <strong>po</strong>dešavanja nešto<br />

je veći negoli kod sličnih monitora.<br />

Zanimljiva je opcija MagicAngle koja<br />

korisniku omogućava <strong>po</strong>dešavanje kuta<br />

gledanja ovisno o <strong>po</strong>ložaju iz kojeg se monitor<br />

promatra (više o<strong>do</strong>zgo, sa strane, ako<br />

je monitor nagnut prema nazad i slično).<br />

Kada je prikaz slike u pitanju, monitor zahtijeva<br />

određene korekcije među koje se<br />

ubrajaju i RGB kanali (naročito crveni), jer<br />

je inicijalno slika <strong>po</strong>d većim utjecajem crvene<br />

boje. Bez <strong>po</strong>trebe za profesionalnom<br />

opremom slika se može <strong>po</strong>desiti <strong>do</strong>sta <strong>do</strong>bro,<br />

s tim da je prvobitno <strong>po</strong>trebno krenuti<br />

od korekcije game. Kvaliteta prikaza vrlo je<br />

solidna, s time da dijeli sličnu odliku s drugim<br />

LED monitorima - nešto prigušenije<br />

boje. <strong>Od</strong>ziv monitora odličan je i ubraja se<br />

među nekoliko najboljih.<br />

Samsung P2470H<br />

Drugi se Samsungov 24-inčni monitor<br />

odlikuje CCFL <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem<br />

koje, osim na višu <strong>po</strong>trošnju energije,<br />

utječe i na kvalitetu prikaza slike – ali u<br />

<strong>po</strong>zitivnom smislu. Boje su kod ovog monitora<br />

vidljivo življe i preciznije, s time da<br />

je prethodno <strong>po</strong>trebno izvršiti prilagodbu<br />

određenih elemenata (prvenstveno zbog<br />

<strong>po</strong>jačanog utjecaja crvene boje) da bi se<br />

<strong>do</strong>bili najbolji rezultati. Nasuprot tome,<br />

probijanje <strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja prisutno<br />

je u gornjem i malo više u <strong>do</strong>njem dijelu<br />

monitora, zbog čijeg je utjecaja dubina<br />

crne boje malo na udaru.<br />

Ustaljena <strong>po</strong>java kod svih novih Samsungovih<br />

monitora, pa i ovoga, jesu kontrole<br />

osjetljive na <strong>do</strong>dir čiji je izbornik istog<br />

izgleda kao i kod prethodnog modela koji<br />

omogućava <strong>po</strong>dešavanje brzine odziva<br />

ekrana (Normal, Faster, Fastest) te pamti<br />

zadnju korištenu opciju u izborniku. Biranjem<br />

opcije za najbrži odziv (Fastest)<br />

monitor <strong>po</strong>staje član grupe najboljih <strong>po</strong><br />

tom pitanju, a vidljivih anomalija prouzrokovanih<br />

algoritmom overdrivea nema.<br />

Prijelazi u nijansama boja <strong>do</strong>sta su glatki,<br />

ali ne <strong>do</strong>voljno da bi išli rame uz rame s<br />

nekolicinom najboljih. Za <strong>po</strong>vezivanje s računalom<br />

korisniku se nude analogni, DVI<br />

ili HDMI priključak.<br />

Philips 244E2SB Samsung BX2431 Samsung P2470H<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

24 inča 24 inča 24 inča<br />

1920x1080 1920x1080 1920x1080<br />

0,276 mm 0,277 mm 0,277 mm<br />

300 cd/qm 250 cd/qm 300 cd/qm<br />

1000:1 1000:1 1000:1<br />

5 ms 2 ms 2 ms<br />

170°/160° 170°/160° 170°/160°<br />

16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

TN, CCFL TN, LED TN, CCFL<br />

D-Sub, DVI-D, HDMI D-Sub, 2xHDMI DVI-I, HDMI<br />

ne ne ne<br />

Lost M SAN Grupa M SAN Grupa<br />

(01) 30 27 163 (01) 36 54 900 (01) 36 54 900<br />

1.549 kn 2.099 kn 2.199 kn<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

33

Hardver<br />

Test monitora velike dijagonale<br />

Samsung P2770HD<br />

Drukčiji od ostalih još je jedan Samsungov<br />

monitor koji će, zahvaljujući dijagonali<br />

od 27 inča, biti pravi mamac za filmofile i<br />

gamere. Nije samo veća dijagonala ta koja<br />

ovom monitoru <strong>do</strong>nosi epitet drugačijeg,<br />

nego se to odnosi na ugrađeni DVB-T<br />

prijemnik koji funkcionalnost monitoru<br />

<strong>do</strong>datno proširuje na TV prijemnik – dvije<br />

muhe jednim udarcem. Osim novčane<br />

uštede ovo je <strong>do</strong>bro i za korisnike koji nisu<br />

u mogućnosti osigurati mjesto u sobi za<br />

svaki od tih uređaja zasebno.<br />

Broj priključaka je <strong>po</strong>red D-Sub, DVI i<br />

HDMI-ja <strong>po</strong>većan za kom<strong>po</strong>nentni, SCART,<br />

optički audio izlaz i, naravno, RF antenski<br />

priključak, a prisutan je i jedan USB priključak<br />

koji služi za na<strong>do</strong>gradnju softvera.<br />

Izbornik je drugačijeg izgleda, ali i vrste i<br />

broja opcija nego kod drugih monitora te je<br />

u velikoj <strong>mjeri</strong> sličan onima kakve viđamo<br />

kod Samsungovih LCD televizora. Tako je u<br />

izborniku više opcija namijenjenih funkcijama<br />

TV prijemnika, <strong>do</strong>k je broj vezanih uz<br />

računalni monitor <strong>do</strong>sta ograničen. Bez obzira<br />

na to slika je na ovom monitoru <strong>do</strong>sta<br />

<strong>do</strong>bra, prijelazi nijansi boja vrlo glatki, <strong>do</strong>k<br />

ukupan <strong>do</strong>jam narušava manje probijanje<br />

<strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja. Ljubitelji filmova<br />

svakako će više uživati zahvaljujući većoj<br />

dijagonali, ali i <strong>do</strong>broj kvaliteti prikaza.<br />

ViewSonic VG2428wm<br />

Matirana plastika, tanki rubovi, čvrsto i<br />

solidno kućište te odlično <strong>po</strong>stolje koje<br />

monitor drži stabilno na <strong>po</strong>dlozi prvi su<br />

<strong>po</strong>zitivni <strong>do</strong>jmovi koje ostavlja ViewSonicov<br />

24-inčni monitor VG2428wm. Dopuna<br />

tome je i mogućnost <strong>po</strong>dešavanja visine<br />

monitora, pivota, a odlično je riješeno i<br />

zakretanje monitora u stranu <strong>do</strong> gotovo cijelih<br />

360 stupnjeva. Izgled malo narušavaju<br />

srebrne tipke kontrola koje su smještene<br />

na sredini <strong>do</strong>njeg ruba monitora te plava<br />

indikatorska LED-ica koja zbog jačeg intenziteta<br />

svjetla <strong>po</strong>malo bode oči. Izbornici<br />

nisu moderno dizajnirani, a i broj opcija<br />

za <strong>po</strong>dešavanja tek je prosječan. Možemo<br />

s<strong>po</strong>menuti mogućnost rotiranja izbornika<br />

za 90 stupnjeva da bi se pravilno prikazivao<br />

kada se koristi pivot <strong>po</strong>ložaj. Dobro <strong>do</strong>đe i<br />

USB hub s dva priključka, <strong>do</strong>k je HDMI videoulaz<br />

izostao. Prikaz odlikuju <strong>do</strong>sta žive<br />

i ugodne boje, jasno ras<strong>po</strong>znatljive tamne<br />

nijanse i vrlo glatki prijelazi nijansi boja.<br />

Pozitivan <strong>do</strong>jam <strong>do</strong>sta kvari veće probijanje<br />

<strong>po</strong>zadinskog osvjetljenja u gornjem i<br />

<strong>do</strong>njem dijelu ekrana, ali i s bočnih strana<br />

odakle prodire prema sredini ekrana. Posljedica<br />

toga su loša uniformnost i <strong>do</strong>sta<br />

mala dubina crne boje. Šteta, jer je ovaj<br />

monitor zahvaljujući <strong>po</strong>zitivnim odlikama<br />

mogao lako zaslužiti pre<strong>po</strong>ruku.<br />

ViewSonic<br />

VX2450wm-LED<br />

Iznimno malu <strong>po</strong>trošnju energije ViewSonicov<br />

24-inčni model VX2450wm-LED<br />

može zahvaliti LED <strong>po</strong>zadinskom osvjetljenju<br />

koje mu je osiguralo drugo mjesto<br />

na ljestvici <strong>po</strong>trošnje energije. <strong>Od</strong> ranije<br />

smo navikli da su ViewSonicovi monitori<br />

nešto kvalitetnije izrade i s <strong>do</strong>brim <strong>po</strong>stoljem<br />

koje monitor drži čvrsto na <strong>po</strong>dlozi,<br />

što je slučaj i s ovim modelom. Da je malo<br />

više u trendu <strong>do</strong>kazuju sjajna plastika i<br />

kontrole osjetljive na <strong>do</strong>dir čiji izbornici<br />

otkrivaju prosječan broj opcija za <strong>po</strong>dešavanje<br />

slike. Dodatne opreme ovaj monitor<br />

nema, a nema niti HDMI priključka. Budući<br />

da je riječ o monitoru s LED <strong>po</strong>zadinskim<br />

osvjetljenjem, prikaz boja nije<br />

mnogo na udaru kao na nekim drugim<br />

LED monitorima kojima ne<strong>do</strong>staje živosti i<br />

energije. Prijelazi nijansi boja kod ovog su<br />

modela izuzetno glatki. VX2450wm-LED u<br />

mogućnosti je prikazati više nijansi u jako<br />

svijetlim prijelazima u odnosu na konkurentne<br />

monitore s TN panelom. Ipak, kod<br />

ovog monitora nije sve idealno, a najveći je<br />

problem loše <strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje koje<br />

izbija duž svih ivica ekrana narušavajući<br />

uniformnost i smetajući prikazu crne boje.<br />

Samsung P2770HD ViewSonic VG2428wm ViewSonic VX2450wm-LED<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Veličina dijagonale 27 inča 23,6 inča 23,6 inča<br />

Rezolucija 1920x1080 1920x1080 1920x1080<br />

Veličina točke 0,265 mm 0,272 mm 0,271 mm<br />

Svjetlina 300 cd/qm 300 cd/qm 300 cd/qm<br />

Kontrast 1000:1 1000:1 1000:1<br />

Brzina odziva 5 ms 5 ms 5 ms<br />

Kut gledanja H/V 170°/160° 170°/160° 170°/160°<br />

Prikaz boja 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong> 16,7 <strong>milijuna</strong><br />

Panel tip TN, CCFL TN, CCFL TN, LED<br />

Priključci<br />

D-Sub, DVI-D, HDMI, kom<strong>po</strong>nentni,<br />

SCART, RF, optički S/PDIF<br />

D-Sub, DVI-D<br />

D-Sub, DVI-D, HDMI<br />

Dodaci<br />

DVB-T, zvučnici, CI utor, daljinski<br />

upravljač<br />

2xUSB, zvučnici<br />

zvučnici<br />

Ustupio Links Proaxis Proaxis<br />

Telefon (01) 30 96 946 (01) 43 43 985 (01) 43 43 985<br />

Cijena 2.799 kn 2.018 kn 1.798 kn<br />

34<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Digitalni fotoaparat<br />

Hardver<br />

Canon PowerShot G12<br />

<strong>Od</strong>ličan fotoaparat koji <strong>do</strong>stojno nastavlja tradiciju serije PowerShot G<br />

G12 robustan je,<br />

skup i ozbiljan<br />

kompakt.<br />

To <strong>do</strong>kazuje svojom<br />

vanjštinom koja je<br />

onakva kakva priliči<br />

jednom PowerShotu<br />

serije G. Tijelo je čvrsto,<br />

robusno, velikim<br />

dijelom metalno i <strong>do</strong>ista<br />

ulijeva <strong>po</strong>vjerenje. S<br />

gornje strane nalaze se<br />

dva koncentrična metalna<br />

prstena za izbor moda<br />

rada i ISO vrijednosti, okidač,<br />

<strong>po</strong>luga zooma, metalni prsten za<br />

kompenzaciju osvjetljenja te tipka<br />

za uključivanje. S prednje strane novost<br />

je kotačić za <strong>po</strong>dešavanje parametara,<br />

koji u sprezi sa stražnjim navigacijskim<br />

prstenom predstavlja kombinaciju uz koju je brzina<br />

ručnog namještanja <strong>po</strong>stavki na razini boljih DSLR<br />

aparata.<br />

Robusnost<br />

Stražnja strana klasično je uredna, sa spretno<br />

smještenim tipkama i pristojno velikim zakretnim<br />

ekranom kojemu je rezolucija narasla na pristojnih,<br />

ali ne i zadivljujućih 461.000 piksela. Zahvaljujući<br />

konkretnom gripu, aparat stabilno stoji u ruci. Unutrašnjost<br />

gripa ispunjena je velikom litijsko-ionskom<br />

baterijom koja osigurava <strong>do</strong>sta dugu autonomiju.<br />

Vanjština je slična prethodnom modelu G11,<br />

ali “iznutrice” su još sličnije: riječ je o provjerenom<br />

procesoru DIGIC 4, CCD senzoru otprilike 40 <strong>po</strong>sto<br />

veće <strong>po</strong>vršine nego kod prosječnih kompakata,<br />

kojem sliku oblikuje jednako kvalitetan 5x zoom<br />

Zahvaljujući naprednim opcijama, ovaj se Canonov<br />

aparat čini kao idealan izbor za sve koji žele kvalitetniji<br />

kompaktni fotoaparat vrhunskih mogućnosti<br />

objektiv. Po 35mm<br />

ekvivalentu ras<strong>po</strong>n<br />

zooma iznosi od<br />

28 <strong>do</strong> 140 mm, s<br />

blen<strong>do</strong>m f/2,8 pri<br />

najširih 28mm. Taj<br />

<strong>po</strong>datak, uz činjenicu<br />

da senzor ne<br />

pati od prevelike<br />

količine šuma pri<br />

visokoj ISO<br />

vrijednosti,<br />

govori nam da<br />

G12 pri slabom<br />

svjetlu daje <strong>do</strong>bar<br />

rezultat.<br />

Napredni kompakt<br />

Naravno, ovakav aparat bilo<br />

bi gotovo “bogohulno” opisati rječnikom<br />

korištenim za prosječni kompakt.<br />

No, bez brige. Ovaj aparat odličan je i za učenje, kao<br />

i za bezbrižno fotografiranje u <strong>po</strong>int-and-shoot maniri.<br />

“Blaženi” automatski modus rada funkcionira<br />

točno i brzo. Aparati Canonove serije G <strong>po</strong>pularnost<br />

su stekli sloveći kao jedni od najboljih aparata u<br />

ulozi priručnog kompakta <strong>po</strong>kraj SLR aparata naprednijim<br />

fotoentuzijastima i profesionalcima. No<br />

uz navigacijske kotačiće izrađene u stilu filmskih<br />

aparata iz 60-ih, jednostavne kontrole i brojne automatske<br />

i <strong>po</strong>luautomatske mo<strong>do</strong>ve lako je zamisliti<br />

“foto<strong>po</strong>četnika” kako uživa učeći na G12. Glavne<br />

novosti na ovogodišnjem modelu su, uz navedeni<br />

kotačić na prednjoj strani i bolji LCD - video mod<br />

koji snima u 720p razlučivosti. Naravno, videozapisi<br />

izgledaju osjetno bolje nego SD, no snimanje<br />

nije idealno. Ugrađeni mikrofon je solidan, ali je<br />

opcija spajanja eksternog mikrofona izostala. Prilikom<br />

snimanja nije moguće koristiti zoom, kao ni<br />

fokus, stoga videomogućnost kod ovog aparata treba<br />

promatrati tek kao - mogućnost. S druge strane,<br />

kod kvalitete fotografije, korištenjem provjerene<br />

tehnologije, ništa nije prepušteno slučaju. Slika je<br />

odličnog dinamičkog ras<strong>po</strong>na, živih boja ukoliko<br />

to želimo, ma čak je i u RAW formatu ako želimo.<br />

Šum pri niskoj ISO vrijednosti praktički je nevidljiv,<br />

a probleme <strong>po</strong>činje stvarati tek pri vrijednosti<br />

1600, što je odličan rezultat. Jednostavnije rečeno:<br />

G12 je odličan napredni kompakt, itekako s<strong>po</strong>soban<br />

<strong>po</strong>duprijeti fotografsku strast, ali ne može zamijeniti<br />

DSLR.<br />

Marko Ćurković<br />

SPECIFIKACIJE<br />

CCD senzor <strong>po</strong>vršine 1/1,7<br />

inča s 10 megapiksela;<br />

procesor slike DIGIC 4 s<br />

tehnologijomi SAPS; 5x<br />

zoom objektiv ras<strong>po</strong>na<br />

6,1 - 30,5mm (28 - 140<br />

mm u 35mm ekv.), f/2,8 -<br />

f/4,5; optička stabilizacija<br />

slike; navoj za adaptere za<br />

objektiv; optičko tražilo<br />

rangefinder tipa; 4 AF<br />

moda rada; <strong>po</strong>stavke P,<br />

Av, TV, M; ISO 80 - 3200;<br />

eks<strong>po</strong>zicija: 15s - 1/4000s;<br />

2,8” TFT zakretni zaslon s<br />

461.000 piksela; Speedlite<br />

flash kompatibilnost;<br />

MOV videozapisi (H.264<br />

+ <strong>PC</strong>M linear) 720p, 24<br />

FPS; kartice SD, SDHC,<br />

SDXC, MMC; ltijsko-ionska<br />

punjiva baterija trajanja<br />

~370 snimaka; masa: 401<br />

g (s baterijom i karticom)<br />

USTUPIO<br />

Microline, (01) 27 97 700<br />

www.canon.com<br />

CIJENA<br />

4219 kn<br />

ZA<br />

kvaliteta slike, brzina<br />

korištenja, materijali i<br />

izrada, svestranost<br />

PROTIV<br />

masa, ne<strong>do</strong>rađen<br />

videomod<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

35

Hardver<br />

Tehnologija Sandy Bridge<br />

Intelovi<br />

pješčani<br />

mostovi<br />

Iako ga mnogi optužuju za svakojake ne<strong>po</strong><strong>do</strong>pštine, Intel ipak<br />

nezaustavljivo ide naprijed i nudi nove chipsete i procesore. Ključne<br />

riječi su trideset i dva nanometra te arhitektura Sandy Bridge<br />

36 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić Barney<br />

Na prvi <strong>po</strong>gled u Intelovu svijetu sve ide svojim<br />

tijekom. U tehnološki razvoj troši se<br />

<strong>do</strong>sta novca, pa nije čudno što re<strong>do</strong>vito <strong>do</strong>bivamo<br />

i nove proizvode u koje je u manjoj ili većoj<br />

<strong>mjeri</strong> ugrađena i najnovija tehnologija. Tako će nam<br />

vrlo brzo, <strong>po</strong>četkom sljedeće godine, u ruke <strong>do</strong>ći<br />

novi procesori s novom mikroarhitekturom, a tu će<br />

naravno, biti i odgovarajući prateći chipseti. Sve će<br />

to biti izrađeno u novoj 32-nanometarskoj tehnologiji,<br />

a osnovni je cilj daljnje smanjenje energetskih<br />

zahtjeva i ubrzavanje rada, barem prema riječima<br />

Bensona Inkleyja, Intelova analitičara arhitekture<br />

i performansi. Što je (i koliko) od tog <strong>po</strong>stignuto<br />

vidjet ćemo uskoro, no prema svemu što se već zna<br />

ostaje <strong>do</strong>jam da ta dva zahtjeva nisu jedini koji su<br />

bili u planovima razvojnih inženjera. Početni <strong>po</strong>gled<br />

na karakteristike otkriva <strong>do</strong>sta standardnih “novosti”.<br />

Tako u odnosu na prethodnu (još uvijek aktualnu)<br />

generaciju procesorske jezgre mogu zbog nove<br />

arhitekture obaviti više operacija unutar jednog takta,<br />

a zbog nove tehnologije izrade troše manje energije<br />

i samim tim generiraju manju količinu topline,<br />

pa im nisu <strong>po</strong>trebni veći i jači sustavi za hlađenje.<br />

Štoviše, čak se priča da će novi hladnjaci biti manji<br />

od <strong>do</strong>sadašnjih, osim ako ne želite maksimalno<br />

“nabrijavati” brzinu kad je korištenje velikih i jakih<br />

sustava za hlađenje i dalje neophodno.<br />

No, zagrebemo li malo is<strong>po</strong>d <strong>po</strong>vršine, nije teško<br />

uvidjeti (ili barem imati <strong>do</strong>jam) da arhitektura Sandy<br />

Bridge nije samo puki upgrade, nego da tu ima<br />

i nešto više što će se sigurno odraziti na percepciju<br />

budućih osobnih računala. Kompletna arhitektura<br />

u najvećoj je <strong>mjeri</strong> raspravljena i prikazana na Intelovu<br />

razvojnom forumu (Intel Developer Forum)<br />

u rujnu, a sastojat će se (osim procesora) i od novih<br />

chipseta te (nažalost) i novog <strong>po</strong>dnožja zbog čega<br />

ćemo o<strong>pet</strong> morati mijenjati matične ploče. Zašto<br />

rekosmo “nažalost”? <strong>Od</strong>govor je jednostavan. Zbog<br />

toga što o<strong>pet</strong> idemo kroz čitavu priču nabavljanja<br />

više elemenata nego što bismo zaista trebali,<br />

Nova tehnologija Sandy Bridge<br />

samo je na prvi <strong>po</strong>gled tek nešto<br />

novija inkarnacija trenutno<br />

aktualnih procesora. Osim<br />

integriranog GPU-a <strong>do</strong>nosi još<br />

<strong>po</strong><strong>do</strong>sta noviteta<br />

Nova tehnologija zahtijevala je i nove logoti<strong>po</strong>ve na kojima oznake “i”<br />

imaju na<strong>po</strong>kon tretman jednak oznaci “Core” koja je zadržana jer ipak<br />

predstavlja osnovu Sandy Bridgea<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

37

Hardver<br />

Tehnologija Sandy Bridge<br />

Izvana procesor<br />

ne djeluje bitno<br />

drugačije od<br />

<strong>do</strong>sadašnjih<br />

Intelovih proizvoda.<br />

Unutrašnjost je ipak<br />

bitno drugačija i<br />

prije svega nudi brži<br />

rad<br />

Nova i osvježena mikroarhitektura značajno <strong>do</strong>prinosi bržoj internoj protočnosti<br />

<strong>po</strong>dataka<br />

Memory cluster arhitektura<br />

Brži protok floating <strong>po</strong>int <strong>po</strong>dataka kroz jezgru procesora jedan je od izravnih produkata<br />

tehnologije Sandy Bridge, a da bi se ona <strong>po</strong>stigla, bilo je <strong>po</strong>trebno (u odnosu na<br />

stare procesore) promijeniti interne memorijske strukture. Tako sad na ras<strong>po</strong>laganju<br />

imamo dva simetrična Load/Store adresna cjevovoda i jedan (isključivo Store) <strong>po</strong>datkovni<br />

cjevovod. Zajedno, oni nude internu memorijsku propusnost (bandwidth) od<br />

četrdeset i osam bajta, što je značajno <strong>po</strong>većanje u odnosu na prethodnu arhitekturu<br />

koja nudi “samo” trideset i dva bajta. Kako im i samo ime govori, Load/Store cjevovodi<br />

mogu obrađivati i jedan i drugi tip operacija, ali samo u isključivom (ili-ili) smislu,<br />

odnosno ako je cjevovod u određenom trenutku zauzet Load adresom, on ne može<br />

istovremeno biti zauzet i Store adresom. Te su operacije ipak isključive. Također se ne<br />

smije zaboraviti ni mogućnost da se istovremeno unutar jednog ciklusa (takta) obave<br />

dvije operacije čitanja i jedna operacija pisanja. Iz <strong>do</strong>stupnih <strong>po</strong>dataka nije jasno jesu<br />

li moguće i druge kombinacije, no to ćemo ionako vrlo brzo vidjeti čim se približi datum<br />

izlaska na tržište.<br />

ali izgleda da se s takvim stanjem stvari moramo<br />

naprosto <strong>po</strong>miriti jer nekadašnjeg trenda kad je<br />

jedna matična ploča trajala dvije ili čak tri generacije<br />

procesora više nema i <strong>po</strong> svemu sudeći neće se<br />

nikada vratiti. Procesori nove tehnologije imat će i<br />

nešto promijenjene oznake. Zadržana je oznaka “i7”,<br />

a kako je Intel nakon obavljenih istraživanja tržišta<br />

sad smatra jednim od ključnih elemenata branda,<br />

“i7” ima glavnu ulogu u nazivima novih procesora.<br />

Koje će se oznake u<strong>po</strong>trebljavati nije još <strong>po</strong>tpuno jasno<br />

samo zbog tog što nismo <strong>do</strong>bili oficijelne upute,<br />

koje će se sigurno <strong>po</strong>javiti na vrijeme kako bismo svi<br />

bili spremni na novi, pjeskoviti Intelov svijet.<br />

Integrirani GPU<br />

No sigurno je da će <strong>do</strong>bar broj Sandy Bridge procesora<br />

imati ugrađenu grafiku, ali ovaj put će GPU<br />

jezgra biti integrirana sa samim procesorom, tj.<br />

njegovom jezgrom, tako da će imati <strong>po</strong>tpuni pristup<br />

L3 međuspremniku (cache), što će automatski<br />

<strong>do</strong>vesti <strong>do</strong> značajnijeg <strong>po</strong>većanja brzine rada.<br />

Usput rečeno, Intel L3 međuspremnik sad naziva<br />

LLC (last level cache) međuspremnik, što je možda<br />

čak i bolji naziv, iako se, budimo iskreni, oko toga<br />

uopće ne treba uzrujavati. Bitno je da je krajnji rezultat<br />

veća brzina rada, naročito ako imate procesor<br />

s LLC-om kapaciteta osam megabajta. Oni s manje<br />

novca morat će se za<strong>do</strong>voljiti modelima sa šest ili<br />

tri megabajta kapaciteta, no to je uvijek tako. Što<br />

manje novca imate to ćete s<strong>po</strong>rije raditi ili računati,<br />

staro je pravilo koje vrijedi i u ovom slučaju. Kao i<br />

CPU, tako će i GPU biti izrađen u 32-nanometarskoj<br />

tehnologiji uz odgovarajuće smanjenje energetskih<br />

<strong>po</strong>treba, a <strong>po</strong>sebno je važno naglasiti kako će njegov<br />

radni takt biti neovisan o radnom taktu CPU-a. Na<br />

taj način može se <strong>do</strong>ći <strong>do</strong> velikog broja različitih inačica<br />

gotovog procesora, a korisnik će odabrati onu<br />

koja najviše odgovara njegovu <strong>po</strong>slu i <strong>po</strong>trebama.<br />

Nemojmo, međutim, zaboraviti ni to da će integrirani<br />

GPU također biti izrađen u različitim varijantama,<br />

a razlika će se <strong>po</strong>najprije odrediti prema broju<br />

izvršnih jedinica (execution units) kojih će u najjačoj<br />

varijanti biti dvanaest. Trenutno ih Intel naziva<br />

GT1 (šest jedinica) i GT2 (dvanaest jedinica), no<br />

pret<strong>po</strong>stavlja se da će to u trenutku <strong>po</strong>četka prodaje<br />

biti promijenjeno, a nije <strong>po</strong>sve sigurno ni da će dvanaest<br />

biti konačan broj izvršnih jedinica, baš kao što<br />

nije sigurno da će se sve zaustaviti samo na šest ili<br />

dvanaest. U svakom slučaju novi pristup integriranoj<br />

grafici omogućuje uštede na više mjesta od kojih<br />

nije beznačajna ona na hlađenju jer se i CPU i GPU<br />

hoćemo-nećemo hlade zajedničkim hladnjakom<br />

koji (o<strong>pet</strong>) ne mora biti prevelik. Koliko će od svih<br />

tih ušteda biti prebačeno na korisnika ostaje vidjeti.<br />

Nadajmo se da ćemo ih osjetiti i u našem džepu.<br />

Grafika je uvijek u direktnoj vezi s igranjem, pa se<br />

obavezno <strong>po</strong>stavlja i pitanje o uspješnosti novog<br />

integriranog dizajna u svijetu modernih igara. Intel<br />

još nije objavio smislene detalje, ali ono što se<br />

moglo čuti prilično je obećavajuće. Najvažnije je da<br />

nova CPU-GPU arhitektura ne sprečava korisnika da<br />

<strong>do</strong>da grafičku karticu. U tom će se slučaju integrirana<br />

grafika isključiti i moći ćete iskoristiti punu snagu<br />

neke jače grafičke kartice. Pritom ipak treba imati na<br />

umu da je nova arhitektura u stanju uredno raditi s<br />

većinom igara koje ljudi najčešće igraju, a u tu gru-<br />

38 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

Uočite kako se kod aktualne tehnologije ne ističe “i” kod<br />

oznake procesora<br />

Osnovna blok-shema Sandy Bridge procesora.<br />

Interni međuspremnički sustav sad je <strong>do</strong>stupan svim<br />

elementima, uključujući i GPU<br />

pu prije svega ulaze brojne casual igre, kao i mnoge<br />

mainstream igre, pa neugodnih iznenađenja ne bi<br />

trebalo biti. Uglavnom, iz svega proizlazi da onaj<br />

tko se odluči na kupnju novog procesora s integriranom<br />

grafikom neće uopće trebati ku<strong>po</strong>vati <strong>do</strong>datnu<br />

grafičku karticu. Ljubitelji zahtjevnijih igara <strong>po</strong>put<br />

Crysisa 2 ipak će se morati okrenuti diskretnom<br />

rješenju, odnosno nabavi neke od boljih grafičkih<br />

kartica s kojima je iskustvo igranja takvih igara ipak<br />

na višoj razini.<br />

Energetsko-toplinske bilance<br />

Jedna od glavnih značajki Sandy Bridge procesora<br />

jest mogućnost ubrzavanja rada u trenucima kada<br />

sustav odluči da je to moguće, odnosno u trenucima<br />

kad procesor u svom “knjigovodstvu” o toplinskom<br />

opterećenju ima prostora za veće zagrijavanja te<br />

samim tim i brži rad. Sve se svodi na svojevrsno prebacivanje<br />

generirane topline s jedne jezgre na drugu<br />

u skladu s toplinskim opterećenjem svake od njih.<br />

Nekako nas <strong>po</strong>dsjeća na pretakanje iz šupljeg u prazno,<br />

ali ne možemo <strong>po</strong>reći da prema svemu predstavljenom<br />

zaista omogućuje procesoru da izvuče<br />

maksimum <strong>snage</strong> od onamo gdje je naizgled nema.<br />

U svakom slučaju ideja je sljedeća. Dok je jezgra<br />

neaktivna ili vrlo malo aktivna, ona se hladi i samim<br />

tim ima više kapaciteta za <strong>po</strong>novno zagrijavanje.<br />

Taj je kapacitet određen maksimalnom toplinskom<br />

disipacijom cijelog procesora, pa je onda moguće<br />

da unutar tog maksimalnog kapaciteta svaka jezgra<br />

radi vlastitom brzinom, čime na određen način<br />

generira vlastitu energetsku bilancu. Stvar se svodi<br />

na to da u određenom trenutku jezgra (ili cijeli čip)<br />

može ubrzati takt <strong>do</strong> granice koja je značajno veća<br />

od one koju sustav za hlađenje može <strong>po</strong>dnijeti. Kad<br />

toplina na<strong>po</strong>kon sustigne procesor, radni takt se<br />

automatski smanjuje kako bi se sustavu za hlađenje<br />

omogućilo da ispravno obavi svoj <strong>po</strong>sao i zadrži<br />

procesor unutar <strong>do</strong>puštenih toplinskih limita. Prema<br />

riječima Intelovih stručnjaka, ovisno o sustavu<br />

za hlađenje moguće je ovako ubrzavati procesor i <strong>do</strong><br />

Novi logo uvodi (prema analizama tržišta) ravnopravnost svih<br />

<strong>po</strong>jedinačnih oznaka<br />

Uobičajena dekodiranja<br />

Nekad je nazivlje procesora bilo jednostavno. Procesor s većim brojem u oznaci uvijek<br />

je bio jači, a nije se ni išlo dalje od brojeva koji su ujedno i prikazivali stvarnu brzinu<br />

radnog takta. Prvo zbunjivanje obavio je AMD koji je ukinuo označavanje radnog takta,<br />

a onda mu se priključio Intel uvođenjem više-manje nemuštih naziva, pa ste trebali<br />

završiti školu za špijune kako biste ih uspješno dekodirali. Arhitektura Sandy Bridge<br />

nije tu ništa promijenila. Zadržat će se nazivi Core i3, i5, i7, a značajno je da će upravo<br />

i3, i5 i i7 <strong>do</strong>biti mjesto ravnopravno osnovnom nazivu Core, što trenutno nije slučaj.<br />

O oznakama različitih procesora nije se na konferenciji IDF previše pričalo, a jedna od<br />

ideja koja se najviše proširila navodi nas na <strong>po</strong>misao da ćemo i dalje morati dekodirati<br />

što <strong>po</strong>jedini procesor zaista može umjesto da to lije<strong>po</strong> piše na način koji bi jednostavno<br />

razumjeli svi korisnici. Ovako imamo primjer koji glasi “Intel Core i5 2500K”, a dekodira<br />

ga se na sljedeći način:<br />

Intel - proizvođač (iako je to svakome jasno)<br />

Core i5 - ime branda koje je kod svih isto<br />

i5 - oznaka tipa čipa; za sada je predviđeno još i i3 i i7<br />

2 - druga generacija či<strong>po</strong>va Core<br />

500 - broj modela, iz kojeg ćemo vjerojatno moći na kraju izvući i brzinu<br />

K - slovo na kraju može i ne mora <strong>po</strong>stojati. Ako imate procesor koji u nazivu na kraju<br />

ima slovo, ono označava neke osobite s<strong>po</strong>sobnosti. Tako bi “K”, kao i <strong>do</strong>sad, trebao<br />

označavati da se procesor može overclockirati, “S” bi trebao označiti procesor s nižim<br />

osnovnim taktom, a “T” bi trebalo označiti energetski vrlo efikasan procesor. Hoće li<br />

tako biti kad se novi procesori <strong>po</strong>jave na tržištu znaju trenutno samo u Intelu, no možemo<br />

se utješiti time što dan puštanja u prodaju i nije daleko.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

39

Hardver<br />

Tehnologija Sandy Bridge<br />

punih dvadeset i <strong>pet</strong> sekundi, što je izvrstan rezultat<br />

i svakako će korisnicima omogućiti da svoje najčešće<br />

aplikacije još bolje iskoriste. “Igranje” energetsko-toplinskom<br />

bilancom ne zaustavlja se samo na<br />

CPU dijelu procesora. Kako tu sad nalazimo i GPU,<br />

moguće je istu priču <strong>po</strong>noviti u odnosima GPU-<br />

CPU, što će pri<strong>mjeri</strong>ce, <strong>po</strong>zdraviti ljubitelji igara jer<br />

će turbo takt biti uključen <strong>po</strong>glavito za GPU jedinicu,<br />

a CPU će raditi u standardnom načinu rada ili<br />

(ako može) čak nešto s<strong>po</strong>rije od njega. Korisnicima<br />

koje ne zanimaju igre ili grafičke aplikacije nego<br />

programi koji intenzivno koriste CPU procesor će se<br />

prilagoditi na obrnut način. Preferirat će <strong>po</strong>većanje<br />

brzine CPU jedinice, <strong>do</strong>k će GPU moći raditi nešto<br />

s<strong>po</strong>rije te tako manje <strong>do</strong>prinositi ukupnoj termalnoj<br />

bilanci. Slična tehnologija <strong>po</strong>stoji u Intelovim procesorima<br />

već danas (isključuju se <strong>po</strong>jedine jezgre),<br />

no nivo koji će nam pružiti tehnologija Sandy Bridge<br />

daleko je napredniji i izravna je <strong>po</strong>sljedica novih<br />

<strong>po</strong>boljšanih algoritama analize i kontrole termalnog<br />

statusa procesora.<br />

Pojedinačni Sandy Bridge procesori još uvijek na zajedničkom waferu, ali spremni za<br />

razdvajanje i ugradnju u odgovarajuće kućište. Lije<strong>po</strong> se vidi osnovna struktura<br />

Tik-tak, tik-tak<br />

Kratak prikaz Intelove vremensko-proizvodne linije <strong>po</strong>kazuje nam nešto što su u<br />

Americi nazvali “tik-tak” linija, gdje “tik” predstavlja korištenje proizvodnog procesa s<br />

još manjim elementima, a “tak” uvođenje <strong>po</strong>sve nove generacije procesora, odnosno<br />

značajnije promjene mikroarhitekture. Tako kod već <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znate arhitekture Core<br />

“tak” označava uvođenje nove serije procesora pri korištenju 65-nanometarskog procesa<br />

izrade, <strong>do</strong>k “tik” (kodno ime Penryn) označava prelazak te iste arhitekture Core<br />

na još precizniju 45-nanometarsku tehnologiju. Sandy Bridge koristi još bolji proces<br />

izrade (32-nanometarski) uveden tehnologijom Westmere, a njegov će “tik” nastavak<br />

Ivy Bridge, koji je Intel najavio upravo na konferenciji IDF u rujnu, koristiti 22-nanometarski<br />

proces izrade. Nakon toga, zna se, uslijedit će novi “tak”, a kakva ćemo tu kodna<br />

imena koristiti još se ipak ne zna.<br />

U prosjeku je zarada<br />

Kao što vidimo, količina informacija koju je Intel<br />

ipak izbacio na svjetlo dana nije tako malena kao što<br />

je to bio slučaj pri <strong>po</strong>javi prijašnjih generacija procesora<br />

i chipseta. Time nam se automatski govori kako<br />

tehnologija Sandy Bridge predstavlja prilično značajnu<br />

točku u razvoju njihovih proizvoda. Tehnološki<br />

to očigledno ima smisla, no nekako nam se čini<br />

da drugi važan razlog takvom <strong>po</strong>našanju predstavlja<br />

i činjenica da korisnike treba nekako <strong>po</strong>nukati na<br />

nabavu novih produkata, odnosno novih računala<br />

zasnovanih na tim produktima. Pritom je također<br />

očito kako se to u velikoj <strong>mjeri</strong> odnosi na korisnike<br />

koji već imaju računala i koji uvijek predstavljaju<br />

“problem” jer im se često ne da mijenjati stroj koji<br />

koriste samo zato da bi u novom stroju imali novu<br />

tehnologiju. Potrebno ih je uvjeriti da će imati i opipljive<br />

nove s<strong>po</strong>sobnosti, no u to ćemo se uvjeriti tek<br />

kad novi Intelovi produkti zaista krenu u prodaju.<br />

Potvrdu takvim razmišljanjima nalazimo i u <strong>po</strong>datku<br />

da će prva grupa koja će moći osjetiti čari novih procesora<br />

biti upravo grupa prosječnih mainstream korisnika.<br />

Ovaj put to ipak neće biti napredni korisnici<br />

koji uobičajeno prvi <strong>do</strong>bivaju mogućnost korištenja<br />

novih tehnologija. Podsjetimo se i da AMD slijedi<br />

sličnu, ako ne i jednaku filozofiju s novim GPU či<strong>po</strong>vima<br />

Radeon, pa je jasno da su upravo mainstream<br />

korisnici oni na kojima se najviše zarađuje. Ekstremne<br />

i najbrže verzije za najjače (high-end) korisnike<br />

naći će se, naravno, u prodaji, ali je očigledno da one<br />

proizvođačima više nisu najvažnije, osim možda kao<br />

reklama za one prave “radnike” s tek nešto manjim<br />

s<strong>po</strong>sobnostima, ali svakako cjenovno daleko privlačnije<br />

širokom pučanstvu i nadasve različitim tvrtkama<br />

koje su velik <strong>po</strong>trošački motor IT industrije.<br />

Core Nehalem Sandy Bridge<br />

Kodni naziv Merom Penryin Nehalem Westmere Sandy Bridge Ivy Bridge<br />

Promjena Mikroarhitektura Proces izrade Mikroarhitektura Proces izrade Mikroarhitektura Proces izrade<br />

Preciznost 65 nm 45 nm 45 nm 32 nm 32 nm 22 nm<br />

* Druga <strong>po</strong>lovina 2011. godine<br />

Intelova<br />

proizvodna<br />

linija<br />

40 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Multimedijalni player<br />

hardver<br />

Qnap NMP-1000<br />

Multimedijalni uređaj odličnih<br />

mogućnosti koji može raditi i kao<br />

mrežni <strong>po</strong>služitelj za <strong>po</strong>hranu<br />

<strong>po</strong>dataka<br />

Pored odlične <strong>po</strong>drške za multimediju Qnap<br />

NMP-1000 može se <strong>po</strong>hvaliti integriranom<br />

<strong>po</strong>drškom za mrežnu <strong>po</strong>hranu <strong>po</strong>dataka<br />

(NAS) <strong>po</strong> čemu se izdvaja od sličnih uređaja na tržištu.<br />

<strong>Od</strong>lična izrada, kombinacija crne i sive matirane<br />

plastike te sjajna crna plastika na prednjoj strani<br />

čine ovaj uređaj odličnim kandidatom za mjesto<br />

među ostalom audio-video družinom. Ugradnjom<br />

tvr<strong>do</strong>g diska omogućava se jednostavnija <strong>po</strong>hrana i<br />

reprodukcija svih multimedijalnih sadržaja, ali i korištenje<br />

uređaja za pristup <strong>po</strong>dacima putem lokalne<br />

mreže. Pokretanjem uređaja korisnika će <strong>do</strong>čekati<br />

funkcionalno sučelje čije su sekcije određene vrstama<br />

sadržaja koji se reproducira (filmovi, glazba,<br />

fotografije i slično). Dodatni servisi omogućavaju<br />

pregledavanje sadržaja s YouTubea (ako je osiguran<br />

pristup Internetu), Apple Movie Trialera, internetskog<br />

radija, Flickra, Picase i slično. Broj opcija za <strong>po</strong>dešavanja<br />

i prilagodbu zahtjevima svakog korisnika<br />

<strong>po</strong>naosob vrlo je velik. Uz uređaj se is<strong>po</strong>ručuje sof-<br />

tver NetBak Replicator koji je namijenjen backupu<br />

<strong>po</strong>dataka, Qnap Finder koji služi za konfiguriranje<br />

funkcija mrežnog storagea (NAS), <strong>do</strong>k se konfiguriranje<br />

BitTorrenat, HTTP i FTP servera za preuzimanje<br />

datoteka putem LAN-a ili WLAN vrši <strong>po</strong>moću<br />

programa QGet.<br />

Velika prepreka odabiru ovog uređaja za većinu bi<br />

korisnika mogla biti cijena, koja nam se bez obzira<br />

na sve <strong>do</strong>datne mogućnosti ipak čini malo previsokom.<br />

S druge strane, korisnici koji si mogu priuštiti<br />

ovaj uređaj zasigurno će time <strong>do</strong>biti multimedijalni<br />

player za korištenje na duže staze.<br />

<br />

Dalibor Misaljević<br />

SPECIFIKACIJE<br />

procesor Sigma Designs<br />

SMP8635, RAM 256 MB DDR,<br />

64 MB flash memorije, FAT32,<br />

NTFS, HDMI 1.3, kom<strong>po</strong>zitni,<br />

kom<strong>po</strong>nentni, S/PDIF optički<br />

i koaksijalni, 1080p, 2 x USB<br />

2.0, 1 x eSATA, gigabitni LAN,<br />

video containeri AVI, MPEG/<br />

MPG, VCD (ISO, MPG, NRG),<br />

DVD (VOB, IFO, ISO, NRG),<br />

WMV, ASF, TP, TS, TRP, M1V,<br />

M2V, M4V, M2P, M2T, M2TS,<br />

BDMV, MTS, MOV, MP4,<br />

RMP4, MKV, TOD, MOD, 3GP<br />

<strong>po</strong>držani titlovi SRT, SUB, SSA,<br />

SMI, SUB, ASS, TXT, dimenzije<br />

204 x 176,4 x 62 mm, masa<br />

0,7 kg<br />

USTUPIO<br />

LAB2000,<br />

(01) 64 08 408<br />

www.qnap.com<br />

CIJENA<br />

2239 kn<br />

ZA<br />

<strong>po</strong>drška za video i audio<br />

formate, dizajn, mrežne<br />

mogućnosti<br />

PROTIV<br />

cijena<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

41

HARDVER<br />

Prijenosno računalo / Nožni USB prekidač<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Intel Atom Dual Core D525<br />

1,8 GHz, Nvidia Ion 2 512 MB,<br />

Intel GMA 3150, 2 GB DDR3,<br />

320 GB SATA II, 12,1”, 1366 x<br />

768, LED osvjetljenje, čitač<br />

kartica, LAN, WLAN, 2x USB<br />

3.0, 1x USB 2.0, VGA, HDMI,<br />

web kamera, mikrofon, masa<br />

1,55 kg, Win<strong>do</strong>ws 7 Home<br />

Premium, 6-ćelijska baterija<br />

USTUPIO<br />

Mikronis,<br />

(01) 30 33 100<br />

www.asus.com<br />

CIJENA<br />

5355 KN<br />

ZA<br />

kvaliteta izrade, performanse,<br />

trajanje baterije, kvaliteta<br />

ekrana, dizajn<br />

PROTIV<br />

cijena, količina memorije,<br />

performanse procesora<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

SPECIFIKACIJE<br />

tri prekidača, masa 900<br />

g, dimenzije 130 x 360<br />

x 37 mm, dimenzije<br />

prekidača 120 x 67 x 34<br />

mm, duljina kabela 180<br />

cm, trajanje prekidača:<br />

milijun pritisaka, <strong>po</strong>drška<br />

za Win<strong>do</strong>ws Vistu/7<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

www.scythe-usa.com<br />

CIJENA<br />

289 KN<br />

ZA<br />

inovativnost, mogućnost<br />

primjene u OS-u i igrama<br />

PROTIV<br />

ergonomija, upravljački<br />

program<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Asus VX6 Lamborghini<br />

Vrlo kvalitetno i elegantno prijenosno<br />

računalo koje se odlikuje prestižnim<br />

imenom i odličnom opremljenošću<br />

Nakon Acerovih modela One s Ferarrijevim<br />

logom Asus je odlučio svoj model ultraprijenosnika<br />

ukrasiti logom drugog velikog<br />

talijanskog proizvođača s<strong>po</strong>rtskih automobila. Riječ<br />

je o Lamborghiniju. Dizajnerski gledano, riječ je o<br />

vrlo privlačnom prijenosniku koji je plijenio <strong>po</strong>glede<br />

kamo god smo ga <strong>po</strong>nijeli. To prvenstveno može zahvaliti<br />

elegantnoj bijeloj plastici te Lamborginijevu<br />

znaku. Kvaliteta izrade je odlična, kakva se i očekuje<br />

na nečemu što nosi znak te prestižne marke.<br />

Is<strong>po</strong>d <strong>po</strong>klopca testirani prijenosnik skriva jednu<br />

zanimljivost. Riječ je o dva ugrađena grafička procesora,<br />

Intelovu GMA 3150 te puno jačem Nvidijinu<br />

Ionu 2 temeljenom na procesoru Geforce GT218.<br />

Ovisno o <strong>po</strong>trebama Nvidijin softver sam vrši prebacivanje<br />

između ugrađenih grafičkih procesora, održavajući<br />

također i nisku <strong>po</strong>trošnju energije ukoliko<br />

nema <strong>po</strong>trebe za naprednijim grafičkim mogućnostima<br />

Nvidijina čipa. Procesor je Intelov dvojezgreni<br />

Atom koji nije osobito brz, ali je sasvim solidno rješenje<br />

za uobičajene <strong>po</strong>slove. Jedino bismo htjeli vidjeti<br />

više radne memorije od ugrađena dva gigabajta.<br />

Svakodnevni rad na ovom prijenosniku vrlo je<br />

ugodan. Jedina zamjerka prilikom rada u mraku jest<br />

osvjetljenje tipke za uključivanje, koje je <strong>po</strong>prilično<br />

jako te nakon dužeg vremena <strong>po</strong>čne malo smetati.<br />

Na trajanje baterije nemamo primjedbi; pri uobičajenom<br />

radu <strong>po</strong>put surfanja i gledanja filmova traje<br />

preko <strong>pet</strong> sati, što je sasvim <strong>do</strong>voljno. Za kraj mala<br />

zamjerka na cijenu. Kvaliteta i opremljenost na visokoj<br />

su razini, no ime ima utjecaj na cijenu.<br />

Ivan Jašinski<br />

Scythe USB Foot Switch<br />

Scytheovi nožni prekidači čine<br />

egzotičan periferni uređaj koji je vrlo<br />

lako uklopiti u <strong>po</strong>znato okruženje<br />

tipkovnice i miša<br />

Ne<strong>do</strong>statak inovativnih rješenja u <strong>po</strong>dručju<br />

perifernih uređaja čini Scytheov USB prekidač<br />

prilično zanimljivim. Scythe u <strong>po</strong>nudi<br />

ima tri modela nožnih USB prekidača, s jednim,<br />

dva i tri prekidača. USB prekidač nije namijenjen<br />

kao zamjena za <strong>po</strong>stojeću periferiju koju svakodnevno<br />

u<strong>po</strong>trebljavamo, kao što su miš i tipkovnica,<br />

već za njihovu <strong>do</strong>punu. Uređaj je prilično jednostavan,<br />

robusno je izrađen i ima tri prekidača kojima<br />

je moguće pridijeliti željenu funkciju. Kreiranje<br />

određene funkcije izvodi se <strong>po</strong>moću priloženog<br />

softvera, koji nije <strong>po</strong>trebno instalirati na računalo,<br />

već ga je moguće <strong>po</strong>krenuti izravno s CD-a. Softver<br />

je prilično jednostavan, ali i ne<strong>do</strong>voljno intuitivan.<br />

Nakon konfiguriranja funkcija i zatvaranja softvera<br />

te nakon njegova <strong>po</strong>novnog <strong>po</strong>kretanja nisu vidljive<br />

funkcije, što onemogućava uvid u trenutačno stanje<br />

konfiguracije.<br />

Pored šest unaprijed definiranih funkcija prekidačima<br />

je moguće odrediti i vlastite koje mogu uključivati<br />

i kombinacije s tipkama Ctrl, Alt i Shift. Na ovaj<br />

je način moguće pridijeliti mnoštvo funkcija, ali je<br />

korisnik ipak ograničen na tri prekidača. Ergonomija<br />

nije najbolja, tako da je <strong>po</strong>trebno pripaziti na rad<br />

stopala jer njihovo odmaranje na prekidačima, zbog<br />

odziva, nije pre<strong>po</strong>ručljivo. Scytheove je prekidače<br />

moguće vrlo <strong>do</strong>bro iskoristiti i u igrama, <strong>po</strong>glavito<br />

u simulatorima vožnje, a <strong>po</strong>sje<strong>do</strong>vanje volana samo<br />

će <strong>po</strong>boljšati <strong>do</strong>življaj. Iako se Scytheovi prekidači<br />

ne mogu us<strong>po</strong>ređivati s pedalama koje se is<strong>po</strong>ručuju<br />

u setu s volanom, oni i nisu primarno namijenjeni<br />

za igru. Sa Scytheovim će prekidačima svatko naći<br />

svoje tri omiljene funkcije i razgibati stopala za radnim<br />

stolom.<br />

Marko Kriška<br />

42 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Matična ploča<br />

Hardver<br />

Asus Crosshair IV Extreme<br />

Nova verzija Asusove serije matičnih<br />

ploča Crosshair <strong>do</strong>lazi uz čip Lucid<br />

Hydra, kao i uz pregršt već <strong>po</strong>znatih<br />

điđa vezanih za overclocking<br />

Ne, nismo reciklirali staru recenziju Asusove<br />

<strong>po</strong>znate AM3 matične ploče. Pred vama stoji<br />

<strong>po</strong>sve nova ploča Asus Crosshair IV Extreme,<br />

koja za razliku od vrlo sličnog modela naziva<br />

Crosshair IV Formula <strong>do</strong>lazi uz neka <strong>po</strong>boljšanja te<br />

s nešto širom paletom ‘’<strong>do</strong>datne opreme’’. Najveća<br />

novost vezana je za integraciju čipa Lucid Hydra<br />

koji ovoj matičnoj ploči omogućuje korištenje dviju<br />

grafičkih kartica s Nvidijinim grafičkim procesorom<br />

ili čak istovremeno korištenje kartica s Nvidijinim<br />

i AMD-ovim grafičkim procesorom putem tehnologije<br />

Lucid HydraLogix. Novim verzijama drivera<br />

omogućeno je korištenje najnovijih serija grafičkih<br />

kartica uključujući i AMD-ov Radeon HD6870 te<br />

Nvidijin GeForce GTX580, iako je izostala <strong>po</strong>drška<br />

za dvoprocesorske grafičke kartice. Jednostavnijem<br />

spajanju većeg broja kartica u multi-GPU sustav <strong>do</strong>prinosi<br />

i ukupno <strong>pet</strong> fizičkih <strong>PC</strong>Ie x16 utora. Kombinacije<br />

korištenja propusnosti utora su x16 + x16, x16<br />

+ x16 + x16 ili x16 + x16 + x8 + x8, <strong>do</strong>k <strong>pet</strong>i <strong>PC</strong>Ie x16<br />

utor nudi x1 propusnost.<br />

Performanse i stabilnost, kao i overclocking <strong>po</strong>tencijal,<br />

na vrlo su visokoj razini, što je već odavno <strong>po</strong>znato<br />

za seriju Asusovih matičnih ploča Crosshair.<br />

Jedino što nas je za vrijeme korištenja ove ploče iritiralo<br />

jest izražajna buka ventilatora hlađenja chipseta<br />

i regulacije na<strong>po</strong>na, što se neće svidjeti korisnicima<br />

koji traže tih rad. Posebno velika mana je i cijena<br />

koja je izrazito visoka za jednu AM3 matičnu ploču,<br />

pa i ovako opremljenu. Gotovo je 1000 kuna skuplja<br />

od modela Crosshair IV Formula. Sami prosudite<br />

vrijede li toliko mogućnosti čipa Lucid Hydra.<br />

<br />

Marin Ujdur<br />

SPECIFIKACIJE<br />

AM3, <strong>po</strong>drška za sve sadašnje<br />

AMD AM3 procesore,<br />

HT 3.0, chipset AMD<br />

890FX+SB850, čip Lucid<br />

Hydra, <strong>po</strong>drška za <strong>do</strong> 16<br />

GB DDR3 2133 (OC)/2000<br />

(OC)/1600/1333/1066 radne<br />

memorije, <strong>po</strong>drška za AMD<br />

CrossfireX i Lucid HydraLogix,<br />

SATA3, USB 3.0 <strong>po</strong>drška,<br />

format Extended ATX<br />

USTUPIO<br />

Asus<br />

www.asus.com<br />

CIJENA<br />

oko 2500 kn<br />

ZA<br />

stabilan rad, performanse,<br />

opremljenost, mogućnost<br />

kombiniranja AMD-ovih i<br />

Nvidijinih grafičkih procesora<br />

(čip Lucid Hydra)<br />

PROTIV<br />

visoka cijena, bučan<br />

ventilator hlađenja chipseta i<br />

regulacije na<strong>po</strong>na, još uvijek<br />

zelena <strong>po</strong>drška Hydre<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

43

Hardver<br />

Grafička kartica / Solid state disk<br />

SPECIFIKACIJE<br />

standard <strong>PC</strong>Ie 2.0, grafički<br />

procesor Nvidia GeForce<br />

GTX580 (GF110), 40<br />

nm proizvodni proces,<br />

512 shadera, radni takt<br />

grafičkog procesora 772<br />

MHz, radni takt shadera<br />

1544 MHz, 1536 MB<br />

GDDR5 videomemorije,<br />

384-bitna širina sabirnice,<br />

radni takt memorije 1002<br />

MHz (4008 MHz efektivno),<br />

2x DVI + mini HDMI,<br />

8-pinski <strong>PC</strong>Ie + 6-pinski<br />

<strong>PC</strong>Ie na<strong>po</strong>nski konektori,<br />

TDP 243 vata<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.zotacusa.com<br />

CIJENA<br />

3818 kn<br />

ZA<br />

performanse, odlično<br />

hlađenje, tih rad i <strong>po</strong>d<br />

opterećenjem<br />

PROTIV<br />

cijena, <strong>po</strong>trošnja energije<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Zotac GeForce GTX580<br />

Najnoviji Nvidijin GTX580 najmoćnija<br />

je grafička kartica u <strong>po</strong>nudi ovog<br />

cijenjenog branda<br />

Nvidijin najnoviji uradak GF110, odnosno<br />

grafički procesor GeForce GTX580, ovoga<br />

je puta u naš ispitni centar stigao s <strong>po</strong>tpisom<br />

<strong>po</strong>znatog Zotaca. Iako je riječ tek o referentnom<br />

primjerku tvorničkih radnih taktova 772 MHz/1002<br />

MHz, svojom je <strong>po</strong>javom ova kartica izazvala ugodno<br />

iznenađenje. Budući da smo u prošlom broju<br />

malo opširnije pisali o novom grafičkom procesoru<br />

GF110, ovoga puta nećemo trošiti riječi na tehničke<br />

<strong>po</strong>datke. Testirani primjerak Zotac GeForcea<br />

GTX580 <strong>do</strong>lazi u relativno skromnom pakiranju<br />

koje, za promjenu, uz uobičajen komplet kablova i<br />

adaptera skriva i besplatan primjerak igre Prince of<br />

Persia: The Forgotten Sands. Kako je riječ o referentnom<br />

primjerku, i dalje se koristi standardno hlađenje<br />

koje svoj <strong>po</strong>sao odrađuje efikasno i korektno,<br />

uz minimalnu razinu buke. Tih rad u 2D okruženju<br />

zadržava se <strong>do</strong>brim dijelom i u igrama, što je odličan<br />

rezultat obzirom na to da temperature ostaju<br />

zauzdane na oko 80 °C.<br />

Što se performansi tiče tu je Zotac GTX580 u svom<br />

elementu. Zahvaljujući novodizajniranom grafičkom<br />

procesoru GF110 s 512 shadera, problem mu<br />

ne predstavljaju niti visoke <strong>po</strong>stavke razlučivosti,<br />

kao niti u<strong>po</strong>raba visokog stupnja antialiasinga<br />

te anisotropic filteringa. Naravno, tu je i puna<br />

DirectX11 <strong>po</strong>drška za kompletan ugođaj u igranju<br />

najnovijih naslova. Dodatni stimulans performansama<br />

daje i odličan overclocking <strong>po</strong>tencijal. Testirani<br />

je primjerak <strong>po</strong>stigao stabilnih 830 MHz grafičkog<br />

procesora, što je solidan rezultat. Jedini su minusi<br />

tek nešto izraženija <strong>po</strong>trošnja energije i nešto viša<br />

cijena. No odlične performanse i besplatna igra djelomice<br />

ublažuju taj udarac <strong>po</strong> džepu.<br />

<br />

Marin Ujdur<br />

SPECIFIKACIJE<br />

kapacitet 120 GB, MLC<br />

NAND flash, konrtoler<br />

SandForce SF-1200, brzina<br />

čitanja <strong>po</strong>dataka <strong>do</strong> 288<br />

MB/s, brzina zapisivanja<br />

<strong>do</strong> 275 MB/s, brzina<br />

pristupa

Prijenosni disk<br />

Hardver<br />

WD My Pass<strong>po</strong>rt Essential 320 GB USB3.0<br />

Poznati prijenosni diskovi serije My<br />

Pass<strong>po</strong>rt <strong>do</strong>bili su i USB 3.0 <strong>po</strong>dršku<br />

uz koju su <strong>po</strong>stali još brži suputnici<br />

Western Digitalovi prijenosni diskovi iz<br />

<strong>po</strong>pularne serije My Pass<strong>po</strong>rt Essential<br />

<strong>po</strong>znati su velikom broju korisnika.<br />

Ističu se svojom kvalitetom, performansama, ali i<br />

primamljivim dizajnom. Kako je standard USB 3.0<br />

<strong>po</strong>stajao sve rašireniji, bilo je samo pitanje vremena<br />

kada će i Western Digital predstaviti svoje uzdanice<br />

s <strong>po</strong>drškom za novu tehnologiju. Kod novijih i<br />

sve bržih prijenosnih diskova performanse su često<br />

bile ograničene upravo malom propusnošću koju je<br />

nudio standard USB 2.0. No, kako USB 3.0 nudi propusnost<br />

i <strong>do</strong> 5 Gb/s, ova su ograničenja nestala te<br />

korisnici na<strong>po</strong>kon mogu iskoristiti puni <strong>po</strong>tencijal<br />

svojih prijenosnih diskova kada su u pitanju njihove<br />

performanse.<br />

Do našeg ispitnog centra stigao je WD-ov My Pass<strong>po</strong>rt<br />

Essential kapaciteta 320 GB i s <strong>po</strong>drškom za<br />

USB 3.0. Već nas je na prvi <strong>po</strong>gled oduševio svojim<br />

kompaktnim dimenzijama, no ono najvažnije njegove<br />

su performanse. S prosječnih 70 MB/s pri čitanju<br />

i pristupnim vremenom od oko 18,5 ms ovaj mališan<br />

osjetno će skratiti vrijeme utrošeno na prebacivanje<br />

velike količine <strong>po</strong>dataka. Naravno, ovaj disk nudi<br />

mogućnost korištenja i na računalima s <strong>po</strong>drškom<br />

za USB 2.0, no tada će njegove performanse biti<br />

osjetno smanjene. Kao kod ostalih modela serije My<br />

Pass<strong>po</strong>rt Essential, uz ovaj <strong>do</strong>lazi prikladan softverski<br />

paket koji nudi mogućnost izrade sigurnosnih<br />

kopija važnih vam <strong>po</strong>dataka, kao i mogućnost zaštite<br />

lozinkom i enkripcijom. Testirani primjerak oduševio<br />

nas je svojim ra<strong>do</strong>m no ima i jednu manu. Cijenom<br />

je vrlo blizak istoimenom modelu kapaciteta<br />

500 GB, stoga smatramo da će velika većina kupaca<br />

radije izdvojiti tek par desetaka kuna više za model<br />

osjetno većeg kapaciteta.<br />

Marin Ujdur<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Format 2,5’’, USB 2.0 /USB<br />

3.0 <strong>po</strong>drška, kapacitet<br />

320 GB, 8 MB cache,<br />

brzina vrtnje 5400 o/min,<br />

dimenzije 110 x 83 x 15<br />

mm, masa 0,14 kg<br />

USTUPIO<br />

Mikronis, (01) 30 33 100<br />

www.wdc.com<br />

CIJENA<br />

529 kn<br />

ZA<br />

USB 3.0 <strong>po</strong>drška,<br />

performanse, dimenzije,<br />

dizajn<br />

PROTIV<br />

cijena obzirom na<br />

kapacitet<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

45

Hardver<br />

USB flash disk / Matična ploča<br />

SPECIFIKACIJE<br />

USB 2.0/USB 3.0 <strong>po</strong>drška,<br />

kapacitet 32 GB, MLC<br />

NAND Flash, dimenzije<br />

95 x 34 x 15,4 mm,<br />

sekvencijalno čitanje <strong>do</strong><br />

320 MB/s, sekvencijalno<br />

zapisivanje <strong>do</strong> 180 MB/s,<br />

radna temperatura 0 °C<br />

- 70 °C, MTBF +1.000.000<br />

sati, <strong>po</strong>drška za Win<strong>do</strong>ws<br />

XP, Vista, Win<strong>do</strong>ws 7<br />

USTUPIO<br />

Svijet medija,<br />

(01) 63 99 222<br />

www.supertalent.com<br />

CIJENA<br />

999 kn<br />

ZA<br />

USB 3.0 <strong>po</strong>drška, odlične<br />

performanse<br />

PROTIV<br />

vrlo velike dimenzije,<br />

zagrijavanje, cijena<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Socket AM2/AM2+<br />

(Sempron, Athlon, Athlon<br />

II, Phenom, Phenom II<br />

<strong>do</strong> 65 vata TDP), chipset<br />

GeForce 6100 IGP/nForce<br />

430 MCP, HyperTrans<strong>po</strong>rt<br />

1.0, 2 utora za memoriju<br />

DDR2 800 (max 4 GB),<br />

1x<strong>PC</strong>IE x1 utor, integrirana<br />

grafička kartica GeForce<br />

6100, 4 SATA priključka,<br />

1Gb LAN, 5.1 zvučna<br />

<strong>po</strong>drška, 4xUSB 2.0<br />

(proširivo na 10), 2xPS/2<br />

za tipkovnicu i miša, VGA<br />

izlaz, Mini ITX Form Factor,<br />

17,1 x 17,1 cm<br />

USTUPIO<br />

Microline, (01) 27 97 700<br />

www.zotac.com<br />

CIJENA<br />

399 kn<br />

ZA<br />

solidne performanse, male<br />

dimenzije<br />

PROTIV<br />

nema HDMI, <strong>po</strong>trošnja<br />

energije<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Super Talent RAIDDrive USB 3.0<br />

Super Talentova Godzilla među USB<br />

stickovima korisniku pruža izvrsne<br />

performanse prijenosa <strong>po</strong>dataka ako<br />

uspije pronaći mjesto na kojem će ga<br />

bez problema s<strong>po</strong>jiti na svoje računalo<br />

Zotac GeForce 6100-ITX<br />

Zanimljiva ploča mini-ITX standarda<br />

namijenjena AMD-ovim procesorima,<br />

koja je, iznenađujuće, temeljena na<br />

Nvidijinu chipsetu<br />

Mini-ITX matične ploče <strong>do</strong>stupne su i za<br />

AMD-ovu platformu, a primjer je Zotac<br />

GeForce 6100-ITX. Podržani su procesori<br />

AM2, AM2+ i AM3 s maksimalnim TDP-om procesora<br />

(<strong>po</strong>trošnja energije) od 65 vata na što treba obratiti<br />

<strong>po</strong>zornost prilikom ku<strong>po</strong>vine procesora za ovu<br />

ploču. Uz kombinaciju Nvidijina chipseta GeForce<br />

6100 s integriranom grafičkom karticom (<strong>po</strong>držan je<br />

DirectX 9) i southbridge chipa nForce 430 <strong>po</strong>držano<br />

je maksimalno četiri gigabajta radne memorije<br />

za što su predviđena dva utora, ali i četiri priključka<br />

za SATA 2 uređaje koji se u ovom broju na ovakvim<br />

pločama rjeđe susreću. Po jedan je PS/2 priključak<br />

za tipkovnicu i miša, <strong>do</strong>k je četiri USB priključka na<br />

stražnjoj strani ploče <strong>do</strong>datno moguće <strong>po</strong>većati s još<br />

šest. Analogni videoizlaz D-Sub jedini je priključak<br />

za monitor, a bilo bi lije<strong>po</strong> da je ploča opremljena i<br />

HDMI izlazom.<br />

Dok valja <strong>po</strong>hvaliti ras<strong>po</strong>red svih elemenata na<br />

ploči zahvaljujući kojem neće biti natrpavanja kabe-<br />

ma s<strong>po</strong>jenim putem USB-a.<br />

No koliko god ovo bila velika mana, RAIDDrive<br />

ima i jednu jako veliku prednost, a to su njegove<br />

performanse. Zahvaljujući USB 3.0 <strong>po</strong>dršci, moguće<br />

je u <strong>po</strong>tpunosti iskoristiti njegov puni <strong>po</strong>tencijal.<br />

U našem ispitnom centru ovaj je uređaj <strong>po</strong>stigao<br />

odličnih 183 MB/s u čitanju, 64 MB/s u zapisivanju<br />

uz pristupna vremena od samo 0,4 ms. Moramo priznati<br />

da su ovo odlične performanse za jedan USB<br />

stick. No pri dugotrajnijem radu, a <strong>po</strong>sebice pri intenzivnijem<br />

korištenju, uređaj se osjetno zagrijava,<br />

što je također <strong>po</strong>sljedica njegove konstrukcije. Kao i<br />

uvijek, korisnici će morati odvagnuti je li im važnija<br />

brzina ili kapacitet za novac koji ulažu u svoj novi<br />

USB flash disk.<br />

Marin Ujdur<br />

Super Talent <strong>po</strong>znat je i vrlo cijenjen brand<br />

uređaja za <strong>po</strong>hranu <strong>po</strong>dataka baziranih na<br />

flash tehnologiji, kao i vrlo kvalitetnih radnih<br />

memorija za računala. Ovoga puta imali smo prilike<br />

isprobati njihov novi vrhunski, ujedno i najbrži USB<br />

flash disk naziva RAIDDrive kapaciteta 32 gigabajta.<br />

Već u samom nazivu uočavamo nesvakidašnji<br />

akronim RAID, koji nam daje <strong>do</strong> znanja da se radi o<br />

<strong>po</strong>sebnom USB sticku. Naime, kako bi <strong>do</strong>datno <strong>po</strong>većali<br />

brzinu protoka <strong>po</strong>dataka, u Super Talentu su<br />

odlučili s<strong>po</strong>jiti dva MLC NAND čipa u RAID0 <strong>po</strong>lje.<br />

Dakle, ovdje se praktički radi o dva sticka kapaciteta<br />

16 GB u RAID0 <strong>po</strong>lju. Zbog ovakve konstrukcije<br />

dimenzije Super Talentova RAIDDrivea osjetno<br />

su veće od onih na koje smo navikli kod ovakvih<br />

uređaja. Sa svojih 95 mm duljine i čak 34 mm širine<br />

gotovo je četiri puta veći od prosječnog USB sticka.<br />

Ovakve dimenzije na žalost mogu stvoriti probleme<br />

ako je vaše računalo već pretrpano ostalim uređajila<br />

jednih preko drugih, za <strong>do</strong>datna proširenja prisutan<br />

je jedan <strong>PC</strong>Ie x1 utor. Kad smo u<strong>po</strong>gonili Athlon<br />

II x2 265 radnog takta 3,15 GHz, <strong>po</strong>trošnja energije<br />

iznosila je 58 vata u stanju mirovanja, odnosno 85<br />

vata <strong>po</strong>d punim opterećenjem procesora - znatno<br />

više nego smo očekivali. S ovim je procesorom ploča<br />

radila više nego <strong>do</strong>bro, pa će performansama većina<br />

korisnika biti za<strong>do</strong>voljna. S<strong>po</strong>menimo rezultat od<br />

136,1 sekundi u benchmarku SuperPi 4M te brzine<br />

čitanja i zapisivanja memorije od 5209 MB/s i 5208<br />

MB/s u Everestu Ultimate. I ljubitelji videa u punoj<br />

HD rezoluciji mogu očekivati glatku reprodukciju uz<br />

maksimalno zauzeće procesora od 45 <strong>po</strong>sto.<br />

Dalibor Misaljević<br />

46 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Tipkovnica<br />

Hardver<br />

Logitech Gaming Keyboard G510<br />

Tipkovnica G510 odličan<br />

je izbor za sve igrače,<br />

<strong>po</strong>glavito zbog integrirane<br />

<strong>po</strong>drške za zvuk i<br />

tehnologiju GamePanel<br />

Logitech u <strong>po</strong>nudi ima tipkovnicu za igrače s<br />

mnoštvom korisnih mogućnosti koje će <strong>po</strong>moći<br />

svakom igraču. Prva i osnovna mogućnost<br />

koja je <strong>po</strong>trebna svim strastvenim igračima jest<br />

mnoštvo makro tipki. Logitech G510 ima točno 18<br />

programibilnih tipki, a svaka tipka može imati <strong>po</strong> tri<br />

makroa, što znači da je moguće konfigurirati <strong>do</strong> 54<br />

funkcija <strong>po</strong> igri. Pored velike programibilnosti, G510<br />

ima i vrlo kvalitetno <strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje koje je<br />

moguće definirati u vrlo intuitivnom upravljačkom<br />

programu. G510 može se <strong>po</strong>hvaliti i funkcijom ghostinga<br />

ili n-key rollovera, odnosno istovremenom<br />

registracijom više tipki, točnije njih četiri. Navedena<br />

je funkcija jedna od presudnih za igrače jer omogućava<br />

znatno bolje performanse zbog trenutačnog<br />

odziva tipki, što je vrlo bitno za vrijeme igranja.<br />

Pored uobičajene mogućnosti rada u modu Game<br />

ili Desktop, pri čemu je onemogućen rad tipke Win<strong>do</strong>ws<br />

i tipke za kontekstualni izbornik, G510 ima i<br />

neuobičajen ras<strong>po</strong>red tipki. Ugrađeni LCD, <strong>po</strong>red<br />

standardnih mogućnosti kao što su prikazivanje<br />

opterećenja procesora i zauzeća radne memorije ili<br />

prikaz sata, <strong>po</strong>država i tehnologiju GamePanel. Tehnologiju<br />

GamePanel <strong>po</strong>državaju danas vodeće igre<br />

<strong>po</strong>put Dragon Agea, WoW-a, Battlefielda 2, Crysis<br />

Warheada, GTR-a 2 i drugih. GamePanel omogućava<br />

integraciju s igrama i na LCD-u ispisuje <strong>po</strong>datke trenutačno<br />

relevantne za igrača. G510 je odlična tipkovnica<br />

za igrače s integriranom <strong>po</strong>drškom za zvuk.<br />

<br />

Marko Kriška<br />

SPECIFIKACIJE<br />

LCD, osvjetljenje tipki, USB<br />

audio, 18 programibilnih<br />

tipki, odmorište za dlanove,<br />

softver CD, priručnik, <strong>po</strong>drška<br />

za Win<strong>do</strong>ws Vistu/7, Mac OS<br />

X 10.4 ili noviji<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.logitech.com<br />

CIJENA<br />

627 kn<br />

ZA<br />

broj programibilnih funkcija,<br />

GamePanel, <strong>po</strong>zadinsko<br />

osvjetljenje, USB audio<br />

PROTIV<br />

nema USB hub<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

At nim jin veroodipis<br />

An henis numsand ipismo<strong>do</strong>lore<br />

tionullamet, quat, veni Ing et iure<br />

1500 San vulputem irit acidunt ipis accumsan<br />

henim zzriureet lut augiatetum vel eum zzriurerit<br />

utpat vulla consed tio eu feugait iure tin enibh<br />

ercin utpat amcommodip eum irit alit ut landit<br />

et amcore veliquipit adiam, consequat vel ea facidui<br />

tem at. Henibh et, quate etuer ad magna augiatinim<br />

il et, sit er se commod molortis niam dio er in<br />

ecte tat, quat veros adit iriliquat <strong>do</strong>lorper inis elisim<br />

veliquis niamcommy nibh eugait vullaorem nosto<br />

elit ulluptat. Ut praesed eu feuipsum nim nibh ea<br />

commy nulla feuisi blan et, consed tat. Ut nulputp<br />

atueriu sciliquipit, con exero conulla facidunt del<br />

utat verit ad diat praesto con utpatie con euisis nosto<br />

odipsustrud magna faccum in ea feuisl incin ute<br />

<strong>do</strong>lortis et, quisci exer sis aliquisi tio dit vel ulput<br />

vulluptat in hendre deliquis euipit a<br />

utat. Vel incipit aut vendiatue con exerit ullandreet<br />

eum vel ullam il ip eugait aliq<br />

uamet la core digna faccum <strong>do</strong>lore magnit ut ing<br />

etue modit nullum alit atum <strong>do</strong>lenis <strong>do</strong>lore <strong>do</strong>lore<br />

erostrud tatio eu feugiat ummolum incilit prat<br />

luptat veleniam, si.tat ad dit euisl init ut nonsendip<br />

enibh ex eu feuis nullam <strong>do</strong> commy nit lumsandion<br />

hent amet loreet lumsan utat praesto ecte feugait lut<br />

et lam, quis <strong>do</strong>lobore min utpat.<br />

Nos adit, venibh enim velis <strong>do</strong>loborperos ad te<br />

dignibh ea faccum velit lute dunt lor autatet, quam<br />

del ea facidunt nos dunt vel <strong>do</strong>lorem ip euismo<strong>do</strong>lor<br />

sit nons estrud diamcon henis alisi tin veliquat nim<br />

iustrud esenim velessim ncincidunt wismodPut irit,<br />

quis amconul laorem quis nos<br />

<br />

m ad mincincidunt<br />

specifikacije<br />

sfdasLismolor augiam digna<br />

aut autpate eliquis moluptat<br />

loreet wis aliscil del ut iure<br />

mod tem<br />

ustupio<br />

sdUt <strong>do</strong>lore ecte faciduis del<br />

esendreet, sustis<br />

cijena<br />

649 usd<br />

za<br />

sd<strong>Od</strong> magndf dfa feummy<br />

niam zzrit wis augiam,<br />

quatetuercil ut dit ullan<br />

utpat. Ulla feuguer cid<br />

protiv<br />

sdAt. Giam, conum velestin<br />

exero et<br />

ocjena<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

47

Hardver<br />

Radna memorija<br />

OCZ Obsidian 1600 MHz 2x 2GB<br />

OCZ-ova serija DDR3 radnih memorija<br />

Obsidian za razumnu cijenu <strong>do</strong>nosi<br />

vrlo <strong>do</strong>bre performanse i <strong>po</strong>znati XTC<br />

dizajn heatspreadera<br />

SPECIFIKACIJE<br />

240-pinski DIMM DDR3,<br />

2x 2 GB dual channel<br />

kit, radni takt 1600 MHz,<br />

latencije 9-9-9-24, radni<br />

na<strong>po</strong>n 1,65 V, Obsidian<br />

XTC hladnjaci<br />

USTUPIO<br />

ASBISc-CR, (01) 60 09 900<br />

www.ocztechnology.com<br />

CIJENA<br />

499 kn<br />

ZA<br />

adekvatno hlađenje, cijena<br />

PROTIV<br />

loš overclocking <strong>po</strong>tencijal<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

OCZ-ove memorije dugo su vremena bile<br />

<strong>do</strong>stupne na našem tržištu, a <strong>po</strong>sebno su<br />

hvaljene bile serije namijenjene entuzijastima.<br />

OCZ se <strong>po</strong>novo vraća na naše tržište sa svojim<br />

<strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znatim DDR memorijskim kitovima.<br />

Upravo jedan takav stigao je i u naš ispitni centar, a<br />

riječ je o OCZ-ovu dual channel memorijskom kitu<br />

Obsidian kapaciteta 2 x 2 GB i radnoga takta 1600<br />

MHz. Serija Obsidian OCZ-ova je prva stepenica u<br />

tzv. value segmentu memorija s XTC dizajnom hlađenja,<br />

odnosno prva stepenica iznad standardnih<br />

Value memorija koje <strong>do</strong>laze bez ikakvih heatspreadera.<br />

Dizajnom je vrlo privlačna i mnogima će se<br />

svidjeti crni hladnjaci koji uz to i odlično obavljaju<br />

svoj <strong>po</strong>sao iako se ovdje radi o value segmentu radnih<br />

memorija koje nisu baš namijenjene pretjeranom<br />

overclockingu, pa niti nema nekog pretjeranog<br />

zagrijavanja či<strong>po</strong>va.<br />

Radni takt od 1600 MHz uz <strong>po</strong>stavke latencija<br />

na relativno visokih 9-9-9-24 osigurava vrlo <strong>do</strong>bre<br />

performanse, no ništa više od toga. U kombinaciji<br />

s procesorom AMD Phenom II X6 na AMD 890FX<br />

baziranoj matičnoj ploči ovaj memorijski kit <strong>po</strong>stiže<br />

oko 9100 MB/s pri čitanju i 6900 MB/s pri zapisivanju,<br />

uz latenciju od oko 47,8 ns. Pokušaji overclockinga<br />

na žalost nisu rezultirali osjetnim <strong>po</strong>većanjem<br />

performansi. Uz <strong>po</strong>većanje radnoga na<strong>po</strong>na na 1,7<br />

V uspjeli smo <strong>po</strong>stići radni takt od 1700 MHz uz zadržavanje<br />

tvorničkih latencija, <strong>do</strong>k nam spuštanje<br />

latencija na CL 7 ili barem CL 8 nije uspjelo niti pri<br />

deklariranih 1600 MHz. Na<strong>po</strong>menut ćemo kako je<br />

ovo radna memorija s tzv. low voltage či<strong>po</strong>vima te<br />

je <strong>po</strong>godna za novu Intelovu platformu LGA1156 i<br />

AMD-ovu AM3.<br />

Marin Ujdur<br />

48 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Prijenosno računalo<br />

Hardver<br />

MSI FX600<br />

Novi MSI-jev prijenosnik iz<br />

mainstream segmenta odlikuju<br />

visoka kvaliteta izrade te vrlo <strong>do</strong>bre<br />

performanse<br />

Zanimljiv prijenosnik <strong>do</strong>šao nam je iz MSI-ja.<br />

Riječ je o prijenosniku srednje klase, vrlo <strong>do</strong>bre<br />

kvalitete izrade te kvalitetnih kom<strong>po</strong>nenti.<br />

Dizajn testiranog prijenosnika vrlo je <strong>do</strong>bar te već<br />

na prvi <strong>po</strong>gled odiše kvalitetom. U svakodnevnom<br />

radu ne možemo naći zamjerku kvaliteti izrade.<br />

S<strong>po</strong>menuta kvaliteta i ne prevelika težina čine ovaj<br />

prijenosnik <strong>po</strong>željnim suputnikom.<br />

S tehničke strane ovaj se prijenosnik ne izdvaja od<br />

ostalih iz svoje cjenovne klase, no također ni ne zaostaje<br />

za njima. Dvojezgreni Intelov procesor i5 s tehnologijom<br />

Hyper-threading, <strong>do</strong>voljna količina radne<br />

memorije, točnije 4 GB, te Nvidijin grafički procesor<br />

GTS325M čine ovaj spremnim za svakodnevne zadaće<br />

te za igranje novijih igara. Za prikaz slike zadužen<br />

je 15,6-inčni ekran. Kvaliteta slike je vrlo <strong>do</strong>bra te je<br />

ovaj ekran prava mjera za testirani prijenosnik.<br />

Po pitanju ergonomije ovaj prijenosnik zaslužuje<br />

vrlo <strong>do</strong>bre odjene. Tipkovnica je vrlo <strong>do</strong>bra čak<br />

i za pisanje veće količine teksta. Također, ugrađeni<br />

touchpad omogućuje vrlo ugodan rad. Jedna od rijetkih<br />

mana ovog prijenosnika je što ne <strong>do</strong>lazi s Win<strong>do</strong>wsom,<br />

pa je <strong>po</strong>treban <strong>do</strong>datan trošak i vrijeme za<br />

instalaciju. Prilikom rada zagrijavanje je prihvatljivo<br />

te je vrijeme autonomije u rangu klase. Sve u svemu,<br />

MSI se još jednom <strong>po</strong>trudio te napravio vrlo kvalitetno<br />

prijenosno računalo u mainstream segmentu<br />

prihvatljive cijene i vrlo <strong>do</strong>brih performansi, uz odličnu<br />

opremljenost.<br />

Ivan Jašinski<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Intel Core i5 450M, Nvidia<br />

Geforce GTS 325M, 4 GB<br />

DDR3, 500 GB SATA II,<br />

15.6”, 1366 x 768, čitač<br />

kartica, DVD-RW, LAN,<br />

WLAN, 2x USB 2.0, eSATA,<br />

VGA, HDMI, dimenzije 383<br />

x 250 x 33 mm, 6-ćelijska<br />

baterija, masa 2,41 kg,<br />

bez OS-a<br />

USTUPIO<br />

Svijet Medija,<br />

(01) 63 99 222<br />

www.msi.com<br />

CIJENA<br />

5879 kn<br />

ZA<br />

dizajn, vrlo <strong>do</strong>bre<br />

performanse,<br />

opremljenost<br />

PROTIV<br />

ništa <strong>po</strong>sebno<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

49

Hardver<br />

Multimedijalni playeri<br />

Apple iPod touch/<br />

nano/shuffle<br />

Novi su iPodi i dalje iznimno privlačni, nano je <strong>po</strong>tpuno redizajniran, a shuffle se vratio svojim korijenima<br />

Piše: Marko Kriška<br />

Iako je Apple u prethodnoj generaciji svojih<br />

iPoda učinio mnogo propusta, novom su generacijom<br />

oni ispravljeni. iPod touch bolji je<br />

nego ikada i jedina funkcija koja očito ne<strong>do</strong>staje<br />

jest GSM. Novi se nano znatno približio dizajnu<br />

shufflea, a rezultat su znatno smanjene dimenzije,<br />

ali i mogućnosti koje <strong>do</strong> sada nisu bile karakteristične<br />

za nano. Možda i najveći <strong>do</strong>bitnik u novoj<br />

generaciji je shuffle koji se vratio korijenima, i to<br />

s <strong>do</strong>brim razlozima. Naime, prethodna generacija<br />

shufflea uvela je promjene s kojima se rijetko<br />

tko mogao <strong>po</strong>miriti, <strong>po</strong>glavito s kontrolama na<br />

slušalicama, a time i izostankom istih na samom<br />

playeru. Shuffle je sada manjih dimenzija nego što<br />

je bio u generaciji prije beskontrolne. Apple je pažljivo<br />

slušao korisnike i na<strong>do</strong>knadio sve propuste<br />

koje su iPodi imali u prethodnoj generaciji. Unatoč<br />

krpanju propusta, nano je <strong>do</strong>živio ogromnu<br />

preobrazbu, zbog čega će zasigurno izgubiti neke<br />

korisnike, ali i steći neke nove.<br />

Dodir savršenstva<br />

Novi touch ima mnoštvo mogućnosti koje ga svrstavaju<br />

u kategoriju personal media playera. Pored<br />

odličnog dizajna i ekrana velike razlučivosti, koji<br />

onemogućava razabiranje piksela i na taj način<br />

50 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

HARDVER<br />

iPod touch iPod nano iPod shuffle<br />

Ocjena 5 4 4<br />

Ekran 3,5-inčni Multi-Touch 1,54-inčni TFT ne<br />

Kapacitet (GB) 32 8 2<br />

Radio ne da ne<br />

Mikrofon da ne ne<br />

Audio<br />

AAC, Protected AAC,<br />

HE-AAC, MP3, MP3 VBR,<br />

Audible (formati 2, 3, 4,<br />

Audible Enhanced Audio,<br />

AAX i AAX+), Apple<br />

Lossless, AIFF i WAV<br />

AAC, Protected AAC,<br />

HE-AAC, MP3, MP3 VBR,<br />

Audible (formati 2, 3, 4,<br />

Audible Enhanced Audio,<br />

AAX i AAX+), Apple<br />

Lossless, AIFF i WAV<br />

AAC, Protected AAC,<br />

MP3, MP3 VBR, Audible<br />

(formati 2, 3, 4, Audible<br />

Enhanced Audio, AAX i<br />

AAX+), Apple Lossless,<br />

AIFF i WAV<br />

Video H.264, MPEG-4, M-JPEG ne ne<br />

Dodaci<br />

slušalice, <strong>po</strong>stolje,<br />

slušalice, <strong>po</strong>stolje, slušalice, kabel, priručnik<br />

priručnik<br />

priručnik<br />

USTUPIO Apcom Apcom Apcom<br />

TELEFON (01) 33 22 661 (01) 33 22 661 (01) 33 22 661<br />

CIJENA (KN) 2399 1279 389<br />

omogućava odličnu oštrinu i kvalitetu prikaza, pa<br />

sve <strong>do</strong> dvije ugrađene kamere. Kvaliteta zvuka vrlo<br />

je <strong>do</strong>bra, ali i znatno narušena prosječnim Appleovim<br />

slušalicama. Problem sa slušalicama <strong>po</strong>stao<br />

je već <strong>po</strong>sve uobičajen za Apple, korisnici koji žele<br />

kvalitetniji zvuk morat će se služiti i kvalitetnijim<br />

slušalicama. Pored uobičajenih mogućnosti reprodukcije<br />

glazbe i videa, touch se može <strong>po</strong>hvaliti<br />

kvalitetnim ekranom osjetljivim na <strong>do</strong>dir kojim je<br />

zagarantirano i uživanje u igrama.<br />

Dvije kamere omogućavaju komunikaciju s prijateljima<br />

i jedan proizvoljan kadar. Komunikacija, e-<br />

mail i pretraživanje Interneta omogućeni su <strong>po</strong>moću<br />

bežične tehnologije kojom se touch priključuje<br />

na bežičnu mrežu. Novi touch omogućava snimanje<br />

videa u HD razlučivosti 720p, ali i njegovo obrađivanje<br />

<strong>po</strong>moću aplikacije iMovie. Pored toliko mogućnosti,<br />

nevjerojatno je da touch nema ugrađen radio<br />

prijemnik, a nano ima. Novi je touch odličan uređaj,<br />

ali nije prilagođen korisnicima u <strong>po</strong>kretu.<br />

Copycat<br />

Do sada je nano bio skromnih dimenzija, ali sada<br />

su one minijaturne u us<strong>po</strong>redbi s prethodnim generacijama.<br />

Najveća novost za nano je <strong>po</strong>tpuni redizajn<br />

koji ga, možda i previše, približava shuffleu.<br />

Nano sada zaista izgleda kao shuffle, a od njega se<br />

ipak razlikuje i dizajnom i mogućnostima. Ovo je<br />

prva generacija playera nano koja ima kvačicu <strong>po</strong>moću<br />

koje je moguće nano zakačiti za odjeću, što<br />

je preuzeto iz dizajna shufflea. Upravo se zbog ovog<br />

elementa, kao i odbacivanja Click Wheela i uvođenja<br />

ekrana osjetljivog na <strong>do</strong>dir, nano uvelike približio<br />

shuffleu. Ova je dva playera sada malo teže<br />

razlikovati jer nano izgleda kao shuffle koji je <strong>do</strong>bio<br />

ekran. Iako je ekran osjetljiv na <strong>do</strong>dir zanimljivo<br />

i funkcionalno rješenje, premalih je dimenzija<br />

i zbog toga upravljanje nije toliko ugodno kao na<br />

touchu. Svima je jasno da su nano i shuffle namijenjeni<br />

korisnicima u <strong>po</strong>kretu, <strong>po</strong>glavito s<strong>po</strong>rtašima<br />

koji će znati iskoristiti njihov pe<strong>do</strong>metar, čemu u<br />

prilog ide i suradnja s Nikeom. Kvaliteta zvuka je<br />

<strong>do</strong>bra, ali na istu znatno utječu prosječne Appleove<br />

slušalice. Upravljanje je vrlo intuitivno, a nano<br />

će korisnike obra<strong>do</strong>vati i FM radijem koji touch i<br />

shuffle nemaju. Nano je <strong>do</strong>živio veliku preobrazbu,<br />

a vrijeme će <strong>po</strong>kazati koliko su je korisnici spremni<br />

prihvatiti.<br />

Povratak korijenima<br />

Neos<strong>po</strong>rno je da novi shuffle ima wow efekt, <strong>po</strong>glavito<br />

kad se u obzir uzmu njegove dimenzije u<br />

us<strong>po</strong>redbi s autonomijom. Iako je to <strong>po</strong>malo smiješno<br />

uzevši u obzir generaciju prije beskontrolne,<br />

Apple se ipak hvali kontrolama na shuffleu. Na<br />

taj način priznaje propust prethodne generacije,<br />

koji je sada zakrpan i u novom paketu koji <strong>do</strong>nosi i<br />

druge, vrlo zanimljive i <strong>do</strong>sad neviđene mogućnosti.<br />

Vratile su se kontrole, a i dimenzije su manje u<br />

us<strong>po</strong>redbi s generacijom prije prethodne. Shuffle<br />

sada <strong>po</strong>država više playlista, a sada i priča s korisnikom<br />

<strong>po</strong>moću nove funkcije VoiceOver. Za razliku od<br />

generacije, koja je idejni predložak za novonastalu,<br />

funkcije Shuffle music i Play in order sada se nalaze<br />

na jednoj tipki <strong>po</strong>moću koje se shuffle i isključuje.<br />

Funkcija VoiceOver omogućava <strong>do</strong>bivanje informacija<br />

o pjesmi koja trenutačno svira, o playlistama<br />

i statusu baterije. Shuffle je odličan izbor za ljude<br />

koji se bave trčanjem ili sličnom aktivnosti, ali i za<br />

one dizajnerski osviještene kojima kvaliteta zvuka i<br />

nije jako bitna. Kvaliteta zvuka kod svih iPoda može<br />

se znatno <strong>po</strong>boljšati ako se playerima priključe kvalitetnije<br />

slušalice, no nezahtjevnima su i priložene<br />

<strong>po</strong>sve <strong>do</strong>voljne.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

51

HARDVER<br />

Blu-ray snimač / Napajanje<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Brzina pisanja: 10x BD-R, 16x<br />

DVD+/-, čitanje: BR/DVD/CD,<br />

S-ATA, LightScribe<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.lge.com<br />

CIJENA<br />

959 KN<br />

ZA<br />

cijena, retail pakiranje s<br />

kablovima i BR medijem<br />

PROTIV<br />

<strong>po</strong>nekad problematična<br />

instalacija softvera<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

SPECIFIKACIJE<br />

ATX v2.3, nazivna snaga<br />

600 vata pri 30 °C, snaga<br />

na +12V 480 vata (40 A),<br />

stupanj efikasnosti <strong>do</strong> 80%,<br />

konektori: ATX, EPS, 2x<br />

6+2-pinski <strong>PC</strong>Ie, 6x SATA, 4x<br />

molex, 2x floppy, hlađenje:<br />

ventilator promjera 120 mm,<br />

MTBF 100.000 sati<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

www.corsair.com<br />

CIJENA<br />

559 KN<br />

ZA<br />

tih rad, dugi i uredni kablovi s<br />

pregršt konektora<br />

PROTIV<br />

samo dvije godine garancije,<br />

snaga deklarirana pri<br />

ambijentalnoj temperaturi<br />

od samo 30 °C, velike uštede<br />

na kvaliteti korištenih<br />

kom<strong>po</strong>nenti, relativno mala<br />

snaga na +12V za nazivno<br />

600-vatno napajanje, nema<br />

certifikat 80Plus<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Blu-ray je <strong>po</strong>harao kućna kina. Nakon što je<br />

odnio <strong>po</strong>bjedu nad HD-DVD-om u još jednom<br />

besmislenom ratu formata, Blu-ray <strong>po</strong>stao<br />

je standard za <strong>po</strong>hranu filmova, s bržom ratom<br />

prihvaćanja od one koju je svoje<strong>do</strong>bno imao DVD.<br />

No s računalima mu ide nešto s<strong>po</strong>rije: skupi uređaji<br />

i još skuplji mediji tome su glavni razlog. Blu-ray na<br />

osobnim računalima i danas je prava rijetkost. No<br />

stvari se ipak mijenjaju nabolje, u što smo se uvjerili<br />

tijekom testa LG-jeva snimača BH10. Istina, još uvijek<br />

je skup, 900 kuna nije mala svota kod kupnje novog<br />

računala ili osvježavanja starijeg. No LG je ipak<br />

jeftiniji od konkurencije, što je tradicija korejske<br />

tvrtke, a i mediji imaju prihvatljiviju cijenu – tridesetak<br />

kuna zapravo je sitnica sjetimo li se <strong>do</strong>nedavnih<br />

cijena. Stoga danas možemo ustvrditi: backup velike<br />

količine <strong>po</strong>dataka (netko bi rekao DivX filmova) ili<br />

Corsair CX600<br />

Uz svoju već <strong>po</strong>znatu paletu<br />

kvalitetnih snažnih napajanja<br />

Corsair je predstavio cijenom<br />

nešto pristupačniju seriju<br />

napajanja Builder<br />

Uz provjereno kvalitetne, ali na žalost i vrlo<br />

skupe serije ATX napajanja koje <strong>po</strong>tpisuje<br />

Corsair, na tržištu su se <strong>po</strong>javili i nasljednici<br />

vrlo <strong>po</strong>pularnog modela CX400. No, kako je model<br />

CX400 u EOL statusu, kao i modeli serije VX, bilo<br />

je samo pitanje vremena što će Corsair učiniti <strong>po</strong><br />

pitanju njihove zamjene. Tako su se <strong>po</strong>javili modeli<br />

CX430, CX500 te CX600 koji smo imali prilike i isprobati<br />

u našem ispitnom centru. Na prvi <strong>po</strong>gled napajanja<br />

odaju <strong>do</strong>jam kvalitete, no već malo detaljniji<br />

<strong>po</strong>gled na specifikacije odaje da se ipak radi o nešto<br />

manje kvalitetnim primjercima nego što smo očekivali<br />

od Corsaira. Za oko zapinje deklarirana snaga<br />

pri tek 30 °C te izostanak certifikata 80Plus, što je<br />

znak da stupanj efikasnosti i nije na razini prijašnjih<br />

modela. Nešto detaljnijim pregle<strong>do</strong>m možemo primijetiti<br />

kako se odustalo od Seasonicove platforme i<br />

prešlo na CWT DSA platformu, no umjesto kvalitetnih<br />

japanskih kondenzatora koriste se nešto jeftiniji<br />

kineski osjetno manjeg kapaciteta, kao i osjetno<br />

LG BH10LS30<br />

Prihvatljiva<br />

cijena i izdašan<br />

prodajni paket<br />

glavne su<br />

odlike ovog vrlo<br />

<strong>do</strong>brog Blu-ray<br />

snimača<br />

vaše Blu-ray kolekcije ima prihvatljivu cijenu.<br />

LG BH10 u retail kutiji lije<strong>po</strong> pristaje crnim računalima<br />

<strong>po</strong>put testnog, instalacija je neproblematična,<br />

a raduju i priložen SATA kabel, strujni<br />

adapter i prazan BR medij. Ništa ne živcira više od<br />

nemogućnosti spajanja novog uređaja zbog štednje<br />

proizvođača na kablovima od nekoliko kuna...<br />

Super Multi Blue, priloženi softver može, pak,<br />

zadati probleme imate li instalirane CyberLinkove<br />

proizvode, koje ćete morati deinstalirati. Ovaj<br />

<strong>po</strong>veliki ne<strong>do</strong>statak zapravo je i jedini, jer ovaj uređaj<br />

radi prema očekivanjima. Brzinski, optika već<br />

godinama ne napreduje jer je ograničena fizičkom<br />

brzinom vrtnje medija. Sasvim očekivano, LG-ju<br />

treba oko 14 minuta da snimi jedan 25-gigabajtni<br />

Blu-ray disk.<br />

Saša Kovačićek<br />

slabiji elementi regulacije na<strong>po</strong>na. Upravo ovakav<br />

radikalan način štednje budi u nama veliku sumnju<br />

u dugotrajnost napajanja, <strong>do</strong>k umanjeno jamstvo<br />

na samo dvije godine <strong>do</strong>datno umanjuje <strong>po</strong>vjerenje<br />

koje smo imali u proizvode s Corsairovim <strong>po</strong>tpisom.<br />

Testirani model CX600, iako nazivno 600-vatno napajanje,<br />

nudi tek 480 vata na +12V, što je iznos koji<br />

nudi jedan već prastari HX520. No i ovako okljaštren<br />

u <strong>po</strong>tpunosti je s<strong>po</strong>soban <strong>po</strong>kretati računalo s Coreom<br />

i7 i grafičkom karticom Radeon HD4870x2, iako<br />

vidno opterećen. <strong>Od</strong> <strong>po</strong>zitivnih stvari naveli bismo<br />

vrlo tih rad te <strong>do</strong>sta duge kablove s <strong>po</strong>priličnim brojem<br />

konektora.<br />

Marin Ujdur<br />

52 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Multimedijalni player<br />

Hardver<br />

LG DP1W<br />

Zanimljiv i s<strong>po</strong>soban<br />

player koji će jako<br />

<strong>do</strong>bro smjestiti uz<br />

odgovarajući televizor<br />

u vašoj dnevnoj sobi<br />

Iako je gledanje YouTube filmova i MKV datoteka<br />

putem računala vrlo primamljiva opcija, teško je<br />

ustvrditi da se zbog toga isplati umiroviti starije<br />

uređaje.<br />

Rješenje bi mogao biti LG DP1W, multimedijski<br />

player zanimljivih osobina. Prvo, jeftin je – oko 700<br />

kuna, što je osjetno manje od novog Blu-ray playera<br />

ili multimedijskog playera s ugrađenim diskom<br />

i cijenama koje se kreću od tisuću kuna naviše.<br />

Imate li veći USB stick, eksterni disk, WLAN mrežu<br />

ili Ethernet kabel provučen <strong>do</strong> televizora? Postoji li<br />

ijedan čitatelj koji nema baš ništa od navedenog? U<br />

tom je slučaju velik i skup tvrdi disk u multimedijskim<br />

playerima tek cjenovno opterećenje. Jer LG je u<br />

stanju prikazivati sve multimedijske datoteke putem<br />

navedenih izvora, i to radi vrlo <strong>do</strong>bro. HD MKV, sjajna<br />

<strong>po</strong>drška za naše titlove, sve inačice DivX-a, FLAC,<br />

ISO… Popis <strong>po</strong>držanih formata dugačak je kao <strong>po</strong>la<br />

SPECIFIKACIJE<br />

<strong>Chip</strong>set: Sigma 8652 500<br />

MHz<br />

Podržani formati: AT, MPG,<br />

MPEG, AVI, VOB, TS, MOV,<br />

XVID, MP4, MKV, M2T,<br />

M2TS, WMV, ASF, ISO,<br />

DIVX, M1V, MPEG 1/2/4,<br />

DivX 3/4/5/6, VC1(WMV9),<br />

H.264, MJPEG(SD), AVC,<br />

DVD ISO<br />

Priključci: USB x 2,<br />

Ethernet, HDMI,<br />

kom<strong>po</strong>zitni<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

ovog teksta i jamči reprodukciju svega i svačega – <strong>po</strong><br />

CIJENA<br />

tom pitanju nemamo baš nikakvih prigovora. Isto<br />

769 kn<br />

vrijedi i za streamanje žičanom ili WiFi mrežom.<br />

ZA<br />

Sučelje je slično kao na LG-jevim televizorima više<br />

reproducira baš sve<br />

klase, no ne radi baš glatko, iako LG koristi s<strong>po</strong>soban<br />

<strong>po</strong>znate formate, WiFi<br />

čip Sigma 8652 na 500 MHz, koji bez problema premotava<br />

i najzahtjevnije 1080p filmove. No Internet<br />

YouTube, dimenzije,<br />

streamanje, servis<br />

kvaliteta izrade i dizajn,<br />

je limitiran na YouTube, program Weather i Picasa<br />

solidno skaliranje slike<br />

fotografije – vidjeli smo i bolje. Uređaj je vrlo malen<br />

PROTIV<br />

– tek nešto veći od pripadajućeg daljinskog upravljača,<br />

izgleda elegantno, kvalitetno je izrađen i <strong>po</strong><br />

nema vlastitu memoriju<br />

OCJENA<br />

našem sudu nudi sjajan odnos cijene i performansi.<br />

Možda i <strong>po</strong>najbolji od svih multimedijalnih playera.<br />

Saša Kovačićek aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

53

Hardver<br />

Multimedijalni player<br />

SPECIFIKACIJE<br />

<strong>Chip</strong>set: Amlogic 8626H<br />

400Mhz<br />

Podržani formati: AVI (XviD,<br />

AVC, MPEG-1/2/4), MPG/<br />

MPEG, VOB/ISO, MP4/MOV<br />

(MPEG-4, H.264), MKV (H.264,<br />

x.264, AVC, MPEG-1/2/4), TS/<br />

TP/M2TS (MPEG-1/2/4, AVC),<br />

FLV (D1) RM, RMVB 8/9/10,<br />

MP3, WAV/<strong>PC</strong>M/L<strong>PC</strong>M, WMA,<br />

AAC, FLAC, MKA, OGG, APE,<br />

Dolby Digital<br />

Priključci: USB, HDMI,<br />

kom<strong>po</strong>nentni<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

CIJENA<br />

1419 kn<br />

ZA<br />

kapacitet ugrađenog diska,<br />

velik broj <strong>po</strong>držanih formata,<br />

solidna kvaliteta upscalinga<br />

PROTIV<br />

nema mrežni priključak,<br />

isključivo USB sučelje za<br />

prijenos <strong>po</strong>dataka<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

WD Elements Play 2 TB<br />

Veliki kapacitet ugrađenog tvr<strong>do</strong>g<br />

diska glavni je adut još jednog iz<br />

serije WD-ovih multimedijalnih<br />

playera<br />

Dizajnom WD Elements Play neizbježno <strong>po</strong>dsjeća<br />

na eksterne diskove – crn, četvrtast,<br />

zaobljenih rubova – pa ne sliči previše na<br />

A/V kom<strong>po</strong>nentu, no <strong>do</strong>voljno je elegantan da mu<br />

to oprostimo.<br />

Baterija konektora je klasična – HDMI i kom<strong>po</strong>nentni<br />

izlaz, USB konektor za spajanje na <strong>PC</strong>, optički<br />

audio out. A gdje je mrežni konektor? Dobro,<br />

valjda ima ugrađen WiFi, no izostanak žičane mreže<br />

svakako je ne<strong>do</strong>statak. Vratit ćemo se na to kasnije.<br />

Malen i jeftin daljinski upravljač, <strong>do</strong>bra kvaliteta<br />

izrade te izostanak tipki za upravljanje na samom<br />

uređaju zaokružuju prve <strong>do</strong>jmove.<br />

Raskošna 2 TB ugrađenog diska (<strong>po</strong>stoji još inačica<br />

s 1 TB) čine cijenu ovog paketa prihvatljivijom, a kao<br />

što danas i očekujemo od multimedijskog playera<br />

<strong>po</strong>pis <strong>po</strong>držanih formata je kompletan. Ukratko:<br />

WD s lakoćom je prikazao sve multimedijske datoteke<br />

koje smo <strong>po</strong>kušali reproducirati i pri tome je i<br />

sasvim solidno odradio upscaling na 1080p. Zapravo,<br />

to je napravio bolje od većine televizora – DivX<br />

filmovi DVD rezolucije izgledaju vrlo <strong>do</strong>bro, baš kao<br />

i oni skinuti na 720p, <strong>do</strong>k je full HD očekivano besprijekoran.<br />

No time zaključujemo <strong>po</strong>hvale. WD Elements, naime,<br />

nema nikakvu mrežu. Niti žičanu, niti bežičnu!<br />

Drugim riječima, sve što želite na njemu gledati<br />

morat ćete prvo prebaciti putem USB kabela ili USB<br />

sticka. Zaboravite na streaming ili bilo kakav oblik<br />

Interneta… A to su mogućnosti koje nude brojni<br />

jeftiniji konkurenti te noviji Blu-ray playeri. Velik<br />

minus za WD, kojem glavni i jedini adut ostaje velik<br />

kapacitet ugrađenog diska. No preciznije bi bilo reći<br />

da to i jest eksterni disk, s pri<strong>do</strong>danim či<strong>po</strong>m s<strong>po</strong>sobnim<br />

reproducirati A/V datoteke.<br />

<br />

Saša Kovačićek<br />

54 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Digitalni fotoaparat<br />

Hardver<br />

Canon IXUS<br />

1000 HS<br />

Desetu godišnjicu serije IXUS<br />

Canon je odlučio proslaviti na<br />

odgovarajući način<br />

Eto kako Japanci slave rođendan! Umjesto<br />

da se opuste, uzmu godišnji i izopijaju, oni<br />

naprave nešto još bolje i naprednije. Tako je<br />

nastao ovaj atraktivan kompakt. U čvrstom kućištu<br />

ugodnog dizajna nalazi se zoom objektiv s ras<strong>po</strong>nom<br />

od čak 10x, što je iznenađujuće obzirom na<br />

same dimenzije aparata. Objektiv, <strong>do</strong>duše, nije s<strong>po</strong>soban<br />

<strong>po</strong>stići veoma širok kut niti velik otvor blende,<br />

no zato se u telefoto <strong>po</strong>dručju širi <strong>do</strong> čak 360mm<br />

u filmskom ekvivalentu. Pozitivno kod objektiva<br />

je što se brzo izdužuje i vrlo malo izobličuje sliku.<br />

Iza objektiva nalazi se provjereni 10-megapikselni<br />

CMOS senzor s <strong>po</strong>zadinskim osvjetljenjem.<br />

Na<strong>po</strong>kon, nakon mnogih godina glu<strong>po</strong>sti, ustabilio<br />

se trend smanjivanja količine šuma, s rezolucijom<br />

“stabiliziranom” na 10 megapiksela. Slijedeći tu filozofiju,<br />

1000 HS daje fotografije koje u odnosu na<br />

prosječne kompakte imaju <strong>po</strong>hvalno malo šuma.<br />

Tako je slika iskoristiva <strong>do</strong> ISO vrijednosti 1600! Čak<br />

i pri vrijednosti 3200 slike će biti iskoristive za web<br />

uvjete. Inače, zoom ras<strong>po</strong>n navedenog objektiva<br />

moći ćete koristiti i prilikom punog 1080p HD snimanja.<br />

Ugrađeni stereomikrofon sasvim za<strong>do</strong>voljavajuće<br />

u<strong>po</strong>tpunjava snimku. Kadrom i <strong>po</strong>stavkama<br />

upravlja se preko prosječnog 3-inčnog ekrana.<br />

Tipaka za upravljanje <strong>po</strong>stavkama nema mnogo i<br />

sve su smještene <strong>po</strong>red velikog ekrana. Mali broj<br />

tipaka ne omogućuje brzo namještanje <strong>po</strong>stavki, ali<br />

kupcu IXUS-a to ionako nije primarno. Takav kupac<br />

cijeni automatske <strong>po</strong>stavke na kojima ovaj kompakt<br />

briljira. Jedine veće zamjerke idu na račun baterije<br />

kratkog vijeka trajanja i nemale cijene.<br />

<br />

Marko Ćurković<br />

SPECIFIKACIJE<br />

1/2,3-inčni <strong>po</strong>zadinski<br />

osvijetljen CMOS senzor s<br />

10 megapiksela; DIGIC 4<br />

senzor s tehnologijom iSAPS;<br />

10x zoom objektiv ras<strong>po</strong>na<br />

6,3 – 63 mm (36 – 360mm u<br />

35mm ekv.), f/3,4 – f/5,6; ISO<br />

125 – 3200; eks<strong>po</strong>zicija 15s<br />

– 1/4000s; 3-inčni 16:9 TFT<br />

zaslon s 230.000 piksela; flash<br />

slow sync <strong>do</strong> 1/2000s; 3,7 fps<br />

uzastopno; 1080p HD video<br />

MOV (H.264 + linear <strong>PC</strong>M);<br />

kartice: SD, SDHC, SDXC,<br />

MMC; Li-Ion baterija (~150<br />

okidanja); masa: 185 g (bez<br />

baterije)<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.canon.com<br />

CIJENA<br />

2747 kn<br />

ZA<br />

mala količina šuma,<br />

jednostavnost korištenja,<br />

<strong>do</strong>bar auto mod, <strong>do</strong>bar HD<br />

videomod<br />

PROTIV<br />

kratkotrajna baterija, cijena<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

55

Hardver Konzola / Grafička kartica<br />

Arctic GC Pro<br />

Arctic Cooling ima zanimljivu konzolu<br />

koja neo<strong>do</strong>ljivo <strong>po</strong>dsjeća na Wii i koja<br />

je namijenjena najmlađim igračima<br />

SPECIFIKACIJE<br />

konzola s 48 ugrađenih igara,<br />

32-bitni 3D procesor, <strong>do</strong>daci:<br />

tri bežična kontrolera, sedam<br />

<strong>do</strong>dataka za kontroler, kabel<br />

za napajanje s ispravljačem<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

www.arctic-cooling.com<br />

CIJENA<br />

359 kn<br />

ZA<br />

broj igara, cijena<br />

PROTIV<br />

kvaliteta igara i izrade<br />

konzole, samo za mlađe<br />

uzraste<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Iako to ne bismo očekivali od Arctic Coolinga, on<br />

u svojoj <strong>po</strong>nudi ima konzolu za igranje naziva<br />

Arctic GC Pro. Već je i letimični <strong>po</strong>gled <strong>do</strong>voljan<br />

da bismo ustvrdili kako Arctic GC Pro ne skriva svoj<br />

uzor - Ninten<strong>do</strong> Wii. Konstrukcija Arctic Coolingove<br />

konzole iznimno <strong>po</strong>dsjeća na Wii, uključujući i<br />

priložene kontrolere kojih ima četiri i od kojih su<br />

dva osjetljiva na <strong>po</strong>kret. Konzola se kom<strong>po</strong>zitnom<br />

vezom <strong>po</strong>vezuje s TV-om i sadrži 48 različitih igara<br />

od kojih mnoštvo <strong>po</strong>dsjeća na Wii S<strong>po</strong>rts. Za napajanje<br />

kontrolera osjetljivog na <strong>do</strong>dir <strong>po</strong>trebne su tri,<br />

a za uobičajeni dvije AAA baterije. Iako GC Pro ima<br />

velik broj integriranih igara, većina njih ne može<br />

se us<strong>po</strong>rediti ni s mnogo, mnogo starijim igrama s,<br />

pri<strong>mjeri</strong>ce, Sege Genesis ili Super Nintenda, zbog<br />

manje kvalitete.<br />

Iako GC Pro prilično <strong>do</strong>bro imitira Wii, pa i u kopiranju<br />

igara u kojima se u<strong>po</strong>trebljava kontroler osjetljiv<br />

na <strong>po</strong>kret, ipak se ova konzola ne može izravno<br />

u<strong>po</strong>ređivati s Wiijem. Kontroler osjetljiv na <strong>do</strong>dir ne<br />

<strong>po</strong>kazuje preciznost kao onaj na Wiiju, a i uređaj je<br />

prilično krhko izrađen, uključujući i kontrolere. S<br />

konzolom se is<strong>po</strong>ručuju i <strong>do</strong>daci koji se priključuju<br />

MSI N460GTX Hawk Talon Attack<br />

Još jedna u nizu grafičkih kartica iz<br />

Nvidijine serije GTX460 koja se može<br />

<strong>po</strong>hvaliti odličnim overclocking<br />

<strong>po</strong>tencijalom<br />

na kontroler osjetljiv na <strong>do</strong>dir, <strong>po</strong>put reketa za tenis<br />

i za stolni tenis. Dodatke je ipak malo teže <strong>po</strong>staviti i<br />

pritom je <strong>po</strong>trebno pripaziti kako se kontroler ne bi<br />

oštetio. GC Pro je konzola koja omogućava uživanje<br />

u različitim igrama, i to <strong>po</strong>glavito za one najmlađe,<br />

no u vidu je <strong>po</strong>trebno imati i veći broj ne<strong>do</strong>stataka.<br />

Najmlađim će članovima obitelji GC Pro predstavljati<br />

pravi izvor zabave prije no što se odluče na<br />

znatno skuplji Wii.<br />

<br />

Marko Kriška<br />

SPECIFIKACIJE<br />

grafički procesor GF104, 336<br />

shader procesora, shader<br />

model 5.0, 1 GB GDDR5<br />

memorije, <strong>PC</strong>Ie 2.0, 256-bitna<br />

memorijska sabirnica, 2x DVI,<br />

mini HDMI, radni taktovi:<br />

GPU 810 MHz, memorija 975<br />

MHz, DX 11<br />

USTUPIO<br />

Instar informatika<br />

(01) 55 99 669<br />

www.msi.com<br />

CIJENA<br />

1599 kn<br />

ZA<br />

performanse, mogućnosti<br />

overclocka<br />

PROTIV<br />

ništa <strong>po</strong>sebno<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Grafičke kartice iz Nvidijine serije GTX460<br />

slove kao jedna od boljih kupnji ukoliko<br />

gledamo omjer cijene i performansi te nije<br />

ni čudno što na tržište iz dana u dan <strong>do</strong>lazi sve više<br />

različitih kartica iz te serije. Jedna od takvih kartica<br />

<strong>do</strong>šla nam je iz MSI-a. Riječ je o njegovoj <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znatoj<br />

seriji Hawk namijenjenoj zahtjevnijim korisnicima.<br />

S tehničke strane riječ je o klasičnoj kartici<br />

iz serije GTX460 s 336 shader procesora te jednim gigabajtom<br />

radne memorije <strong>po</strong>vezane putem 256-bitne<br />

sabirnice. Jedino što ovu karticu razlikuje od većine<br />

su radni taktovi koji su već tvornički <strong>po</strong>većani,<br />

no to nije ni približno sve što ova kartica može. Svoje<br />

pravo lice <strong>po</strong>kazuje u<strong>po</strong>trebom MSI-eva programa<br />

Afterburner u kojem se mogu <strong>po</strong>dizati na<strong>po</strong>ni<br />

na grafičkoj kartici. Podizanjem na<strong>po</strong>na uspjeli smo<br />

<strong>do</strong>biti stabilan rad pri taktovima od čak 970 MHz za<br />

procesor te 1090 MHz za memoriju.<br />

Iako proizvođač navodi kako je moguće <strong>po</strong>stići<br />

takt procesora od 1000 MHz, nećemo mu to uzeti za<br />

zlo jer je i ovo respektabilan rezultat. Performanse u<br />

testovima su, <strong>po</strong>dizanjem taktova, <strong>po</strong>rasle između<br />

15 i 20 <strong>po</strong>sto te samim time kartica malo lakše diše<br />

prilikom igranja na većim rezolucijama. Ovakvo <strong>po</strong>većanje<br />

taktova omogućeno je i vrlo <strong>do</strong>brim hlađenjem.<br />

Kartica je i pri najvećim opterećenjima hladna<br />

te vrlo tiha, tako da vam neće raditi probleme prilikom<br />

rada ili igranja. Ukupno gledajući, riječ je o vrlo<br />

<strong>do</strong>broj kartici s velikim overclocking <strong>po</strong>tencijalom,<br />

koja vas sigurno neće razočarati svojim performansama.<br />

Ivan Jašinski<br />

56 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Napajanje / Hladnjak<br />

Hardver<br />

Enermax Liberty<br />

Eco II 720W<br />

Enermaxova serija napajanja Liberty<br />

Eco II <strong>do</strong>nosi visoku kvalitetu i<br />

ras<strong>po</strong>loživu snagu uobičajenu za<br />

proizvode ovog renomiranog<br />

proizvođača<br />

Enermax je neko vrijeme izbivao s naših prostora,<br />

no na<strong>po</strong>kon se vratio na <strong>po</strong>lice naših<br />

trgovina. Ovaj iznimno kvalitetan brand <strong>po</strong>znat<br />

je širom svijeta <strong>po</strong> svojim kvalitetnim proizvodima<br />

koji su re<strong>do</strong>vito u samom vrhu <strong>po</strong>nude.<br />

Model Enermax Liberty II Eco nazivne <strong>snage</strong> 720<br />

vata napajanje je koje smo ovoga puta imali prilike<br />

isprobati i provjeriti kako se nosi s današnjim highend<br />

sustavima. Serija napajanja Liberty Eco II u biti je<br />

samo malo <strong>po</strong>boljšana stara, već <strong>po</strong>znata serija Liberty.<br />

Poboljšanja se odnose i na nešto bolje “peglanje”<br />

na<strong>po</strong>na i na <strong>po</strong>boljšanje efikasnosti. No, za razliku od<br />

svoje skuplje braće, Liberty Eco II <strong>po</strong>sjeduje tek standardni<br />

certifikat 80Plus. <strong>Od</strong>uševio nas je vrlo velik<br />

broj na<strong>po</strong>nskih konektora, <strong>po</strong>sebice deset SATA i čak<br />

četiri 6+2-pinska <strong>PC</strong>Ie na<strong>po</strong>nska konektora. No mana<br />

je duljina kablova, koja bi mogla biti i nešto veća. Ipak<br />

je ovdje riječ o <strong>do</strong>sta sku<strong>po</strong>m i snažnom napajanju<br />

koje će se <strong>po</strong>nekad naći i unutar nešto većeg kućišta.<br />

Na našem je testu ovo napajanje <strong>po</strong>sve uredno <strong>po</strong>gonilo<br />

sustav s overclockiranim procesorom Intel Core<br />

i7 940 i dvjema karticama Sapphire Radeon HD5870<br />

Va<strong>po</strong>r-X u CrossFireu. Pri radu napajanje je vrlo tiho.<br />

Tek kada se <strong>do</strong>vede <strong>do</strong> maksimuma, ventilator <strong>po</strong>čne<br />

puhati punim plućima i tada generira nešto izražajniju<br />

količinu buke. No <strong>do</strong> te granice opterećenja <strong>do</strong>sta<br />

je teško <strong>do</strong>ći. Poslovično visoka cijena Enermaxovih<br />

napajanja nije zaobišla niti ovo napajanje, stoga je cijena<br />

od gotovo 1200 kuna za neke prevelika prepreka.<br />

No Enermax Liberty Eco II 720 zasigurno je jedno od<br />

kvalitetnijih napajanja na našem tržištu.<br />

<br />

Marin Ujdur<br />

SPECIFIKACIJE<br />

ATX v2.3, deklarirana snaga<br />

720 W, 55 A na +12 V,<br />

standardni certifikat 80PLUS,<br />

prosječna efikasnost 85%,<br />

24-pinski ATX, 2 x 8-pinski<br />

EPS, 4 x 6+2-pinski <strong>PC</strong>Ie,<br />

5x molex + 1x floppy, 10x<br />

SATA na<strong>po</strong>nski konektori,<br />

ventilator promjera 120 mm<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

www.enermax.co.uk<br />

CIJENA<br />

1199 kn<br />

ZA<br />

snaga, regulacija na<strong>po</strong>na,<br />

broj ras<strong>po</strong>loživih na<strong>po</strong>nskih<br />

konektora, tih rad<br />

PROTIV<br />

cijena, relativno kratki<br />

kablovi<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

Prolimatech Armaged<strong>do</strong>n<br />

Prolimatech je, uz Thermalright, jedan<br />

od <strong>po</strong>znatijih proizvođača vrhunskih<br />

hladnjaka, a niti model Armaged<strong>do</strong>n<br />

nije izuzetak<br />

Na našem malom tržištu na <strong>po</strong>dručju vrhunskih<br />

zračnih hladnjaka za procesore kraljuje<br />

Thermalright sa svojim odličnim rješenjima,<br />

no tu i tamo planove mu <strong>po</strong>remeti Prolimatech.<br />

Njegov model naziva Armaged<strong>do</strong>n pripada u tu grupu<br />

vrhunskih zračnih hladnjaka koji su se u stanju<br />

nositi i s nekim kompaktnim vodenim hlađenjima<br />

slične cijene.<br />

Armaged<strong>do</strong>n je na prvi <strong>po</strong>gled iznimno velik pasivni<br />

hladnjak, što automatski <strong>po</strong>vlači mogućnost<br />

problema s montažom na neke od matičnih ploča.<br />

Stoga je <strong>do</strong>bro prije ku<strong>po</strong>vine na stranicama proizvođača<br />

provjeriti nalazi li se vaša matična ploča<br />

na <strong>po</strong>pisu <strong>po</strong>držanih. A i tada ne bismo pre<strong>po</strong>ručili<br />

ku<strong>po</strong>vinu radne memorije s visokim izvedbama<br />

hladnjaka, pri<strong>mjeri</strong>ce Corsair DHX ili slične. Nadalje,<br />

kako je riječ o pasivnom hladnjaku, za njegovo<br />

normalno funkcioniranje na današnjim high end<br />

procesorima <strong>po</strong>trebno je nabaviti i odgovarajući<br />

ventilator, no ovoga puta nije riječ o ventilatoru dimenzija<br />

120 mm, već o nešto većem promjera 140<br />

milimetara. Dodatni problem mogao bi predstav-<br />

ljati korisnicima s AMD-ovom platformom. Naime,<br />

oni će morati izdvojiti <strong>do</strong>datni novac za mogućnost<br />

montaže na AMD-ovu platformu budući da kit <strong>do</strong>lazi<br />

tek kao <strong>do</strong>datna opcija.<br />

No unatoč svim tim ne<strong>do</strong>stacima, Prolimatech<br />

Armaged<strong>do</strong>n odličan je hladnjak s izvrsnim performansama<br />

koje su u rangu s već <strong>po</strong>znatim vrhunskim<br />

hladnjakom Thermalright Ultra 120 Extreme.<br />

Uz nešto moćniji ventilator Armaged<strong>do</strong>n bi mogao<br />

i nadmašiti mogućnosti navedenog Thermalrighta.<br />

Stoga, ako tražite vrhunski zračni hladnjak za<br />

svoj procesor, razmislite i o hladnjaku Prolimatech<br />

Armaged<strong>do</strong>n.<br />

<br />

Marin Ujdur<br />

SPECIFIKACIJE<br />

Podrška za Intel<br />

LGA775/1156/1366<br />

platformu (uz <strong>do</strong>datni kit<br />

<strong>po</strong>drška i za AMD AM2/AM3),<br />

DxŠxV 144x50x160,3 mm,<br />

težina 750 g, pre<strong>po</strong>ručeni<br />

ventilator 140x140x25 mm<br />

USTUPIO<br />

Links,<br />

(01) 30 96 944<br />

www.prolimatech.com<br />

CIJENA<br />

449 kn<br />

ZA<br />

vrhunske performanse,<br />

atraktivan izgled<br />

PROTIV<br />

cijena, kit za montažu na<br />

AMD platformu kupuje se<br />

zasebno<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

57

HARDVER<br />

Jeftina prijenosna računala<br />

Kruh,<br />

mlijeko...<br />

i laptop<br />

Budući da je recesija još uvijek aktualna tema i da pazimo na svaku kunu, istražili<br />

smo kakva je <strong>po</strong>nuda najjeftinijih prijenosnih računala na <strong>do</strong>maćem tržištu. Može li<br />

se za manje od 3000 kuna kupiti <strong>po</strong>sve funkcionalno prijenosno računalo?<br />

Piše: Slaven Pintarić<br />

Vjerojatno je svima već navrh glave priča o<br />

globalnoj financijskoj krizi, recesiji, štednji.<br />

Međutim, htjeli mi to priznati ili ne, globalna<br />

je financijska kriza imala velikog utjecaja na živote<br />

svakoga od nas, a nije, jasno, zaobišla ni svjetsko i<br />

<strong>do</strong>maće tržište računala i računalnih kom<strong>po</strong>nenata.<br />

U vrtlogu recesije u <strong>po</strong>sljednjih godinu dana mnogi<br />

su bran<strong>do</strong>vi <strong>po</strong>sve nestali s IT tržišta, a ukupna klima<br />

<strong>do</strong>sta se promijenila, pa su <strong>po</strong>tencijalni kupci računala<br />

u prvi plan <strong>po</strong>stavili cijenu, odnosno razmišljanje<br />

koliko stvarno mogu <strong>do</strong>biti za uloženi novac.<br />

Sve je ovo <strong>po</strong>sve razumljivo, međutim na <strong>do</strong>maćem<br />

tržištu bili smo svje<strong>do</strong>ci znatnog pada prodaje računala<br />

i računalnih kom<strong>po</strong>nenti. Srećom, čini se kako<br />

se <strong>do</strong>maće tržište ipak malo o<strong>po</strong>ravilo, barem prema<br />

<strong>po</strong>sljednjim <strong>po</strong>kazateljima.<br />

Isplati li se ku<strong>po</strong>vati jeftino?<br />

Ukoliko sve ranije izrečeno imamo na umu, zanimljivo<br />

je na<strong>po</strong>menuti kako su prijenosna računala<br />

tijekom recesijskog raz<strong>do</strong>blja ostala vrlo <strong>po</strong>pularna<br />

i tražena. Istina, prodaja im je nešto pala, međutim<br />

proizvođači su neumorno nastavili visokim tem<strong>po</strong>m<br />

predstavljati nove tehnologije i modele <strong>po</strong> sve pristupačnijim<br />

cijenama. Cijene prijenosnih računala<br />

već su <strong>po</strong>sljednjih nekoliko godina u slobodnom<br />

58 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

HARDVER<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

59

Hardver<br />

Jeftina prijenosna računala<br />

Kod jeftinijih modela prijenosnika novija AMD-ova platforma <strong>po</strong>prilično je<br />

<strong>po</strong>pularna obzirom na vrlo <strong>do</strong>bar omjer cijene i performansi dvojezgrenih procesora<br />

Nešto kvalitetniji touchpad rijetkost je kod najjeftinijih prijenosnika, tako da imajte<br />

pri ruci <strong>do</strong>datni, <strong>po</strong> mogućnosti bežični miš<br />

HP G62-A15SM<br />

Toshiba Satellite C660-21E<br />

Lenovo IdeaPad Z560G<br />

Lenovo B560A-4<br />

Toshiba Satellite C660-11T<br />

HP ProBook 4520s<br />

Toshiba Satellite C660-11D<br />

HP G62-B30SM<br />

Lenovo G565L-1<br />

Dell Inspiron N5010<br />

Acer Aspire 7551<br />

HP Compaq Presario CQ56-120SM<br />

1847<br />

2625<br />

2901<br />

3206<br />

3194<br />

3192<br />

3094<br />

3771<br />

3910<br />

4008<br />

4418<br />

4355<br />

Prikaz performansi<br />

testiranih<br />

prijenosnika u <strong>PC</strong><br />

Marku Vantage<br />

1800 2475 3150 3825 4500<br />

padu, pa smo tako iz mjeseca u mjesec svje<strong>do</strong>ci<br />

<strong>po</strong>jave sve pristupačnijih prijenosnika. Koja je, međutim,<br />

<strong>do</strong>nja cjenovna granica, odnosno za koju<br />

cijenu možete danas pribaviti <strong>po</strong>sve funkcionalan<br />

prijenosnik?<br />

Često smo morali odgovarati na razna pitanja prijatelja<br />

i <strong>po</strong>znanika koja bismo sva mogli svesti na<br />

zajednički nazivnik - isplati li mi se nabaviti jeftino<br />

prijenosno računalo?<br />

Na kraju nije nam preostalo ništa drugo nego da se<br />

ozbiljno prihvatimo <strong>po</strong>sla i detaljno istražimo stanje<br />

na tržištu jeftinih prijenosnika kod nas. Moramo<br />

odmah na<strong>po</strong>menuti kako smo iz cijele priče odmah<br />

izbacili netbooke i slične uređaje jer smatramo da<br />

ne nude punu funkcionalnost kakvu očekujemo od<br />

prijenosnog računala. Osim toga, kako ćemo detaljnije<br />

vidjeti kasnije, <strong>po</strong>jedini su netbooci danas i skuplji<br />

od najjeftinijih “pravih” prijenosnika. Vjerujemo<br />

kako će činjenica da se već za manje od tri tisuće<br />

kuna može kupiti <strong>po</strong>sve funkcionalan prijenosnik<br />

iznenaditi mnoge.<br />

Da skratimo priču. Možete već naslutiti da smo odlučili<br />

napraviti us<strong>po</strong>redni test prijenosnih računala<br />

pri čemu nam je osnovni kriterij bila niska cijena.<br />

Gornju granicu <strong>po</strong>stavili smo na 4500 kuna, što je<br />

prava mjera u ovo recesijsko vrijeme.<br />

Na čemu se štedjelo?<br />

Mnogi se također danas s pravom pitaju kako to<br />

da su prijenosna računala toliko <strong>po</strong>jeftinila u <strong>po</strong>sljednjih<br />

nekoliko godina i gdje proizvođači najviše<br />

štede. Prvo treba znati da su masovna ekspanzija i<br />

<strong>po</strong>pularnost prijenosnika učinili svoje, pa su oni,<br />

kao i svaka druga roba, vremenom <strong>po</strong>stali cjenovno<br />

pristupačniji. S druge strane, moderne tehnologije<br />

omogućavaju jeftiniju proizvodnju. No, svejedno,<br />

kupujete li jeftino prijenosno računalo, budite spremni<br />

na određene kompromise.<br />

Za <strong>po</strong>četak, morat ćete se za<strong>do</strong>voljiti nešto lošijim<br />

performansama. Ovdje valja na<strong>po</strong>menuti kako je<br />

većina testiranih prijenosnika u cjenovnom rangu<br />

<strong>do</strong> 4500 kuna performansama <strong>po</strong>sve blizu mnogo<br />

skupljim mainstream prijenosnicima. Jedino su<br />

najjeftiniji modeli osjetno s<strong>po</strong>riji, no i dalje znatno<br />

brži od, pri<strong>mjeri</strong>ce, onoga što vam može <strong>po</strong>nuditi<br />

prosječan netbook.<br />

60 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

Međutim, slabija kvaliteta izrade i lošija ergonomija<br />

zasigurno su dva elementa koji razdvajaju jeftine<br />

prijenosnike od kvalitetnijih i skupljih modela.<br />

Ovdje <strong>po</strong>najviše mislimo na kvalitetu tipkovnice i<br />

ekrana, iako moramo priznati kako su nas ugodno<br />

iznenadili ekrani testnih modela.<br />

Lošija kvaliteta izrade, mora se priznati, kod jeftinijih<br />

prijenosnika itekako je izražena, pa je samim<br />

time robusnost slabija, što je izravna <strong>po</strong>sljedica želje<br />

da ukupna cijena bude što je moguće niža.<br />

Još jedna karakteristika jeftinih prijenosnika je i<br />

skromna opremljenost. Imat ćete sve što vam treba,<br />

ali morat ćete se, pri<strong>mjeri</strong>ce, za<strong>do</strong>voljiti samo s dva<br />

USB priključka kod najjeftinijih modela.<br />

Konačno, većina jeftinijih prijenosnika <strong>do</strong>lazi bez<br />

operativnog sustava, što zapravo znatno smanjuje<br />

ukupnu cijenu (i ne, ne smatramo FreeDOS operativnim<br />

sustavom na <strong>po</strong>četku 2011. godine). S nekima<br />

ćete, pak, <strong>do</strong>biti neku od distribucija Linuxa. Želite<br />

li koristiti sveprisutni Win<strong>do</strong>ws, budite spremni<br />

na <strong>do</strong>datni trošak.<br />

Nakon što smo vam <strong>po</strong>bliže pre<strong>do</strong>čili kojim se sve<br />

trikovima proizvođači služe kako bi cijena prijenosnih<br />

računala bila što je moguće niža, <strong>po</strong>gledat<br />

ćemo kako to sve izgleda na konkretnom primjeru,<br />

točnije kakve je odlike u praksi <strong>po</strong>kazalo dvanaest<br />

testiranih prijenosnika koje ćete si moći priuštiti bez<br />

da u <strong>po</strong>tpunosti ispraznite svoj novčanik. Pre<strong>po</strong>ručujemo<br />

vam da ovaj test proučite <strong>do</strong> samog kraja.<br />

Iznenadit ćete se kako kvalitetno i <strong>do</strong>bro opremljeno<br />

računalo možete danas pribaviti za manje od 4500<br />

kuna.<br />

Puno za malo<br />

Jedno od njih je i Acerov Aspire koji se prije svega<br />

ističe velikim 17-inčnim ekranom. Prije svega moramo<br />

reći kako je ovo jedini Acerov predstavnik koji je<br />

našao svoje mjesto među 12 isprobanih, a ujedno i<br />

jedini model sa 17-inčnim ekranom. Šteta što nismo<br />

imali priliku testirati još <strong>po</strong>koji Acerov prijenosnik<br />

jer ova kompanija ima <strong>po</strong>prilično široku <strong>po</strong>nudu<br />

cjenovno pristupačnih prijenosnih računala.<br />

Vratimo li se još malo s<strong>po</strong>menutom modelu, možemo<br />

reći kako se, u odnosu na konkurenciju, osim<br />

veličinom ekrana ističe i vrlo <strong>do</strong>brom kvalitetom<br />

izrade. Pripada novijoj i osvježenoj seriji Aspire i samim<br />

time može se <strong>po</strong>hvaliti modernijim dizajnom.<br />

Dva ključna razloga omogućavaju nisku cijenu<br />

ovog prijenosnika. Prvi je korištenje novije AMD-ove<br />

platforme s integriranim grafičkim či<strong>po</strong>m, a drugi je<br />

korištenje Linuxa kao operativnog sustava.<br />

Glavne prednosti obzirom na cijenu svakako su<br />

<strong>po</strong>veći ekran i tvrdi disk velikog kapaciteta. Samim<br />

time ovaj će se prijenosnik itekako svidjeti svima<br />

koji tragaju za jeftinim multimedijalnim prijenosnikom<br />

vrlo <strong>do</strong>brih performansi.<br />

U skladu s time je i opremljenost pa, pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

nije izostao HDMI priključak.<br />

Ugrađeni ekran vrlo je solidan. Video na njemu<br />

izgleda vrlo <strong>do</strong>bro, a brzina odziva je za<strong>do</strong>voljavajuća.<br />

Ugrađeni dvojezgreni AMD-ov Athlon II ne obećava<br />

spektakularne performanse, ali nudi pristojnu<br />

brzinu rada u uobičajenim aplikacijama. U skladu s<br />

tim integrirani grafički <strong>po</strong>dsustav u obliku Radeona<br />

HD 4225 prvenstveno će vam omogućiti hardversku<br />

akceleraciju reprodukcije HD videosadržaja. Što se<br />

tiče igara, jedino su casual i starije igre <strong>do</strong>ista igrive<br />

na pristojnim <strong>po</strong>stavkama kvalitete slike.<br />

Vrijeme autonomije očekivano je nešto slabije<br />

nego što je to bilo slučaj kod prijenosnika s ekranima<br />

manje dijagonale. Nećemo, međutim, previše<br />

gunđati. Obzirom na cijenu Acerov Aspire nudi jako<br />

Performanse, isplativost i ostale sitnice<br />

Većina testiranih<br />

jeftinih prijenosnika<br />

vrlo je <strong>do</strong>bro<br />

opremljena, <strong>do</strong>k ćete<br />

se kod onih najjeftinijih<br />

morati za<strong>do</strong>voljiti<br />

samo osnovnim<br />

mogućnostima<br />

Koliko su iznimno jeftini prijenosnici u konačnici stvarno isplativi teško je reći. Činjenica<br />

je kako neki od testiranih prijenosnika nude jako <strong>do</strong>bre performanse i opremljenost<br />

<strong>po</strong> vrlo <strong>po</strong>voljnoj cijeni. Međutim, ergonomija i kvaliteta izrade kod jeftinijih<br />

prijenosnika <strong>po</strong>kazale su se kao glavni ne<strong>do</strong>staci. S druge strane, ugodno nas je<br />

iznenadila činjenica što je većina testiranih prijenosnika <strong>do</strong>šla s LED ekranima koji,<br />

ruku na srce, nisu ništa lošiji od onih koje smo imali priliku vidjeti kod večine daleko<br />

skupljih prijenosnika.<br />

Pokazalo se kako je u ovom cjenovnom rangu Intelova platforma sa dvojezgrenim<br />

Pentiumom vrlo <strong>po</strong>pularna, a AMD je također sa svojim Athlonima II uspio <strong>po</strong>nuditi<br />

vrlo cjenovno pristupačne mobilne procesore. Modeli sa zasebnim grafičkim karticama<br />

su ipak nešto skuplji ali ih ima <strong>do</strong>sta is<strong>po</strong>d cjenovne granice od 4500 kuna. Nema<br />

dvojbe kako mainstream prijenosnici nude ipak nešto više <strong>po</strong> pitanju performansi i<br />

ergonomije, no niste li previše izbirljivi i određeni kompromisi vam ne predstavljaju<br />

problem <strong>po</strong> <strong>do</strong>ista niskoj cijeni danas možete pronaći iznimno <strong>do</strong>bar prijenosnik pristojnih<br />

performansi.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

61

Hardver<br />

Jeftina prijenosna računala<br />

mnogo, <strong>po</strong>sebno jer ćete vrlo teško pronaći ovako<br />

jeftin prijenosnik sa 17-inčnim ekranom.<br />

Tri prsta jedne ruke<br />

Osim netom opisanog Acerova prijenosnika ostalih<br />

jedanaest prijenosnika na našem testu modeli su<br />

četiriju najvećih proizvođača prijenosnika: Lenova,<br />

HP-a, Toshibe i Della. Kad već s<strong>po</strong>minjemo Toshibu,<br />

treba reći kako smo imali priliku isprobati tri<br />

njegova jeftina prijenosnika koji pripadaju seriji<br />

C660. Dizajn i kvaliteta izrade te većim dijelom i<br />

opremljenost identični su kod svih triju modela.<br />

Ključnu razliku čine isključivo ugrađene hardverske<br />

kom<strong>po</strong>nente.<br />

Sva tri Toshibina modela napravljena su od <strong>po</strong>prilično<br />

jeftine crne plastike, što se osjeti čim vam ovi<br />

prijenosnici <strong>do</strong>đu <strong>po</strong>d ruku. Pozitivna strana cijele<br />

priče ogleda se u tome što su <strong>po</strong>prilično lagani, a i<br />

dizajn je u skladu onoga što očekujemo <strong>po</strong>četkom<br />

2011. godine. Negativnim vidimo lošiju čvrstošću i<br />

slabiju robusnost. Pritom nemojte misliti kako ove<br />

prijenosnike nećete moći najnormalnije koristiti.<br />

Daleko od toga. Jedino nemojte očekivati da bez<br />

problema mogu izdržati razne nezgode, pa<strong>do</strong>ve i<br />

jače udarce <strong>po</strong>put daleko skupljih modela prijenosnih<br />

računala.<br />

Pozabavimo li se malo ergonomijom Toshibinih<br />

modela, <strong>do</strong>lazimo <strong>do</strong> zaključka kako su ugrađeni<br />

ekrani vrlo solidni. Kod dva nešto skuplja modela<br />

nalazimo čak i LED <strong>po</strong>zadinsko osvjetljenje, a ukupna<br />

kvaliteta prikaza, vidljivi kut i brzina odziva<br />

na za<strong>do</strong>voljavajućoj su razini. Međutim, to za tip-<br />

Acer Aspire 7551<br />

Dell Inspiron N5010<br />

HP Compaq PresarioCQ65-<br />

120SM<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Procesor AMD Athlon II P320 2,1 GHz Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz AMD V140 2,3 GHz<br />

<strong>Chip</strong>set AMD M880G Intel HM57 Express AMD 880G<br />

Radna memorija 1x 2 GB DDR3 1066 MHz 2 + 1 GB DDR3 1333 MHz 1x 1 GB DDR3 1066 MHz<br />

Grafička kartica ATI Radeon HD 4225 Intel HD Graphics ATI Radeon HD 4225<br />

Ekran 17,3 HD+ 1600x900 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela<br />

Tvrdi disk WD 500 GB SATA II WD 320 GB SATA II Hitachi 320 GB SATA II<br />

Optički uređaj DVD-Super Multi DL DVD RW DL DVD RW DL<br />

Povezivanje mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n), BT<br />

Priključci 3x USB 2.0, VGA, HDMI 3x USB 2.0 (1x eSATA), VGA, HDMI 3x USB 2.0, VGA<br />

Masa 3,4 kg 2,7 kg 2,6 kg<br />

Dodaci kamera, čitač kartica kamera, čitač kartica kamera<br />

OS Linpus Linux Ubuntu Linux<br />

OS za testiranje Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit<br />

AIDA64 Extreme<br />

mem.čitanje MB/s 6840 7284 7543<br />

mem.pisanje MB/s 5400 7131 5748<br />

CPU Queen 7650 8416 4189<br />

CPU Photoworx 8876 12508 5342<br />

3dmark06 1024x786 1742 1416 1669<br />

Battery eater 1h 12min 25s 1h 21min 18s 1h 29min 46s<br />

Ustupio Mikronis Mikronis Mikronis<br />

Telefon (01) 30 33 100 (01) 30 33 100 (01) 30 33 100<br />

Cijena kn 4145 4499 2999<br />

62 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

kovnicu i touchpad nikako ne možemo ustvrditi.<br />

Naime, tipkovnica se <strong>do</strong>sta uvija, a odlikuje se i<br />

jako mekanim tipkama koje ne pružaju pravi osjećaj<br />

prilikom rada. Touchpad je u principu solidne<br />

preciznosti, međutim tipke su jako tvrde i nezgodne<br />

za korištenje. Također, proizvode <strong>po</strong>prilično<br />

iritantan škripavi zvuk. Točno je kako obzirom na<br />

cijenu <strong>po</strong> pitanju ergonomije ne treba očekivati<br />

čuda, no konkurencija je ipak ispred Toshibe <strong>po</strong><br />

tom pitanju.<br />

Core i3 za šaku kuna<br />

Već smo s<strong>po</strong>menuli kako je ključna razlika između<br />

triju testiranih Toshibinih modela u ugrađenom hardveru.<br />

Pritom nam se najzanimljivijim učinio model<br />

oznake 12E, prije svega zbog korištenja Intelova procesora<br />

Core i3. Možemo reći kako će vam ovaj model<br />

<strong>po</strong>nuditi performanse us<strong>po</strong>redive s mainstream<br />

prijenosnicima <strong>po</strong> znatno <strong>po</strong>voljnijoj cijeni. Snažan<br />

procesor osigurava odlične brzinske rezultate<br />

u zahtjevnijim aplikacijama, <strong>do</strong>k ćete se u <strong>po</strong>gledu<br />

grafike morati za<strong>do</strong>voljiti integriranim Intelovim HD<br />

grafičkim či<strong>po</strong>m.<br />

Model oznake 11T ima nešto s<strong>po</strong>riji Intelov dvojezgreni<br />

procesor Pentium P6100. S druge strane, u<br />

odnosu na C660-12E <strong>po</strong>sjeduje gigabajt više radne<br />

memorije. Što se itekako osjeti u svakodnevnom<br />

radu, <strong>po</strong>sebno instalirate li Win<strong>do</strong>ws 7. Ovaj se model<br />

istaknuo i vrlo <strong>do</strong>brim vremenom autonomije<br />

koje iznosi nešto više od sat i <strong>po</strong>l, <strong>po</strong>d punim opterećenjem.<br />

Najjeftiniji Toshibin C660 koji smo testirali temelji<br />

HP G62-A15SM HP G62-B30SM HP ProBook 4520s Lenovo B560A-4<br />

aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />

AMD Turion II P520 2,3 GHz Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz<br />

AMD 880G Intel HM55 Express Intel HM57 Express Intel HM55 Express<br />

2 + 1 GB DDR3 1066 MHz 1x 2 GB DDR3 1066 MHz 1x 2 GB DDR3 1066 MHz 2 + 1 GB DDR3 1066 MHz<br />

ATI Mobility Radeon HD 545v 512 MB<br />

GDDR3<br />

ATI Mobility Radeon HD 5470 512 MB<br />

GDDR3<br />

ATI Mobility Radeon HD 5470 512 MB<br />

GDDR3<br />

Intel HD graphics + Nvidia GeForce 310M<br />

512 MB GDDR3<br />

15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela<br />

Hitachi 320 GB SATA II WD 320 GB SATA II WD 320 GB SATA II WD 500 GB SATA II<br />

DVD RW DL LightScribe DVD RW DL LightScribe DVD RW DL LightScribe DVD RW DL<br />

mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n), BT<br />

3x USB 2.0, VGA, HDMI 3x USB 2.0, VGA, HDMI 4x USB 2.0 (1x eSATA), VGA, HDMI 4x USB 2.0 (1x eSATA), VGA, HDMI<br />

2,2 kg 2,2 kg 2,6 kg 2,7 kg<br />

kamera, čitač kartica kamera, čitač kartica kamera, čitač kartica, express card kamera, čitač kartica, čitač otiska prsta<br />

bez OS-a SuSE Enterprise 11 SuSE Enterprise 11 bez OS-a<br />

Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit<br />

7096 7187 7309 7297<br />

6043 7121 7205 6919<br />

8380 8333 8386 8379<br />

9483 9238 12730 12401<br />

4298 4311 4349 3910<br />

1h 22min 07s 1h 15min 23s 1h 28min 11s 1h 35min 12s<br />

Mikronis Mikronis Mikronis Mikronis<br />

(01) 30 33 100 (01) 30 33 100 (01) 30 33 100 (01) 30 33 100<br />

3999 4199 4355 4399<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

63

Hardver<br />

Jeftina prijenosna računala<br />

se na nešto starijoj Intelovoj platformi s dvojezgrenim<br />

procesorom Celeron. Samim time nešto je s<strong>po</strong>riji<br />

od ranije s<strong>po</strong>menutih Toshibinih prijenosnika.<br />

Problem vidimo u tome što mu cijena i nije osjetno<br />

niža. Može se, međutim, <strong>po</strong>hvaliti vrlo <strong>do</strong>brim trajanjem<br />

baterije.<br />

Ukupno gledano, preskup je za ono što nudi te<br />

vam svakako pre<strong>po</strong>ručujemo da <strong>po</strong>gledate Toshibine<br />

modele s jačim procesorima.<br />

Valja na<strong>po</strong>menuti kako sva tri Toshibina prijenosnika<br />

<strong>do</strong>laze sa samo dva USB priključka i bez odgovarajućeg<br />

CD-a s driverima.<br />

Koliko god Toshibin prijenosnik s procesorom<br />

Core i3 bio primamljiva opcija, mora se priznati<br />

kako konkurencija <strong>po</strong> svim drugim osnovama nudi<br />

daleko više te kako Toshibini modeli zaostaju.<br />

Jeftinije od netbooka<br />

Kada smo <strong>po</strong>čeli s pripremanjem testa jeftinih prijenosnika,<br />

jedno se pitanje nametalo samo <strong>po</strong> sebi -<br />

koja je najniža cijena <strong>po</strong> kojoj kod nas danas možete<br />

pribaviti prijenosnik pune funkcionalnosti? Slijedi<br />

odgovor.<br />

U tome će nam <strong>po</strong>moću HP-ova serija Compaq<br />

Presario, točnije model CQ546-120sm. Pomoću ovog<br />

modela HP vam nudi <strong>po</strong>sve funkcionalno prijenosno<br />

računalo <strong>po</strong> cijeni netbooka. Točnije, za kunu<br />

manje od tri tisuće kuna. Serija Compaq Presario<br />

općenito uključuje jeftine modele za široke mase. U<br />

ovom slučaju riječ je o jednom od najjeftinijih pravih<br />

prijenosnika na <strong>do</strong>maćem tržištu.<br />

Is<strong>po</strong>d <strong>po</strong>vršine skriva se AMD-ova platforma novije<br />

generacije koju predvodi jednojezgreni procesor<br />

Lenovo G565L-1 Lenovo IdeaPad Z560G Toshiba Satellite C660-11D<br />

Ocjena<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Procesor AMD Athlon II P340 2,2 GHz Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz Intel Celeron T3500 2,1 GHz<br />

<strong>Chip</strong>set AMD 880G Intel HM55 Express Intel GL40<br />

Radna memorija 1x 2 GB DDR3 1066 MHz 2 + 1 GB DDR3 1066 MHz 1x 2 GB DDR3 1066 MHz<br />

Grafička kartica ATI Radeon HD 4250 Intel HD graphics Intel GMA 4500M<br />

Ekran 15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD 1366x768 piksela<br />

Tvrdi disk Hitachi 320 GB SATA II WD 500 GB SATA II Toshiba 250 GB SATA II<br />

Optički uređaj DVD RW DL DVD RW DL DVD RW DL<br />

Povezivanje mreža, bežična mreža (b/g/n) mreža, bežična mreža (b/g/n), BT mreža, bežična mreža (b/g/n)<br />

Priključci 3x USB 2.0, VGA 3x USB 2.0 (1x eSATA), VGA, HDMI 2x USB 2.0, VGA<br />

Masa 2,7 kg 2,7 kg 2,4 kg<br />

Dodaci kamera, čitač kartica kamera, čitač kartica kamera, čitač kartica<br />

OS bez OS-a bez OS-a bez OS-a<br />

OS za testiranje Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit<br />

AIDA64 Extreme<br />

mem.čitanje MB/s 6717 7133 5523<br />

mem.pisanje MB/s 5556 6982 4063<br />

CPU Queen 8013 8407 8912<br />

CPU Photoworx 8716 11796 6218<br />

3dmark06 1024x786 1754 1435 774<br />

Battery eater 1h 34min 49s 1h 28min 42s 1h 32min 44s<br />

Ustupio Mikronis Mikronis M SAN Grupa<br />

Telefon (01) 30 33 100 (01) 30 33 100 (01) 36 54 900<br />

Cijena kn 3499 4299 3599<br />

64 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

oznake V140. Slovo V, pret<strong>po</strong>stavljamo, znači value.<br />

Prevedeno, riječ je o procesoru namijenjenom<br />

ugradnji u najjeftinija prijenosna računala. Temelji<br />

se na jezgri Champlain i arhitekturi K10 te <strong>po</strong>sjeduje<br />

integrirani DDR3 memorijski kontroler i <strong>po</strong>država<br />

64-bitne instrukcije.<br />

Prije nego što <strong>po</strong>čnete prigovarati u stilu kome još<br />

treba jednojezgreni procesor, reći ćemo vam kako<br />

se ovaj procesor <strong>po</strong>kazao sasvim <strong>do</strong>statnim za uobičajene<br />

aplikacije koje svi svakodnevno koristimo.<br />

Radni takt od 2,3 gigaherca omogućava mu i solidnu<br />

brzinu izvršavanja svih zadataka. Jasno, nemojte<br />

očekivati da ćete moći paralelno <strong>po</strong>kretati više zahtjevnih<br />

aplikacija, no to obzirom na cijenu ne bi<br />

trebao biti nikakav problem.<br />

Uz ovaj procesor <strong>do</strong>lazi gigabajt radne memorije,<br />

kao i integrirani grafički <strong>po</strong>dsustav na bazi Radeona<br />

HD 4225. Win<strong>do</strong>ws 7 najnormalnije radi na ovom<br />

prijenosniku što uključuje Aero, kao i sve ostale<br />

mogućnosti ovog modernog operativnog sustava.<br />

Međutim, planirate li koristiti najnoviji Win<strong>do</strong>ws,<br />

pre<strong>po</strong>ručujemo na<strong>do</strong>gradnju na barem dva gigabajta<br />

radne memorije jer će vam tada rad biti daleko<br />

ugodniji.<br />

HD videosadržaj radi bez problema obzirom na<br />

hardversku akceleraciju ugrađenog Radeona, a i<br />

većina uobičajenog videosadržaja koje smo <strong>po</strong>krenuli<br />

na Internetu radila je bez ikakvih zastajkivanja<br />

ili pauza. Veliki plus je i ugrađeni LED ekran, što je<br />

svakako <strong>po</strong>zitivno obzirom na cijenu.<br />

Toshiba Satellite C660-11T<br />

aaaaa<br />

Toshiba Satellite C660-12E<br />

aaaaa<br />

Intel Pentium Dual Core P6100 2 GHz<br />

Intel Core i3 370M 2,4 GHz<br />

Intel HM55 Express<br />

Intel HM55 Express<br />

2 + 1 GB DDR3 1066 MHz 1x 2 GB DDR3 1066 MHz<br />

Intel HD graphics<br />

Intel HD graphics<br />

15,6 HD LED 1366x768 piksela 15,6 HD LED 1366x768 piksela<br />

Hitachi 320 GB SATA II<br />

Hitachi 320 GB SATA II<br />

DVD RW DL<br />

DVD RW DL<br />

mreža, bežična mreža (b/g/n)<br />

mreža, bežična mreža (b/g/n)<br />

2x USB 2.0, VGA, HDMI<br />

2x USB 2.0, VGA, HDMI<br />

2,4 kg 2,4 kg<br />

kamera, čitač kartica<br />

kamera, čitač kartica<br />

bez OS-a<br />

bez OS-a<br />

Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit<br />

Win<strong>do</strong>ws 7 Ultimate 64 bit<br />

7221 7314<br />

4043 3693<br />

8389 15312<br />

11216 12313<br />

1748 1672<br />

1h 36min 01s<br />

1h 17min 12s<br />

Microline<br />

Microline<br />

(01) 27 97 700 (01) 27 97 700<br />

3787 3945<br />

Gdje je nestao OS?<br />

Kako bi mogli <strong>po</strong>nuditi prijenosnike<br />

<strong>po</strong> što je moguće nižoj<br />

cijeni, proizvođači is<strong>po</strong>ručuju<br />

računala bez operativnog sustava<br />

(FreeDOS ne računamo<br />

kao funkcionalni operativni sustav<br />

na <strong>po</strong>četku 2011. godine)<br />

ili pak s nekom od distribucija<br />

Linuxa.<br />

Ovime je inicijalni trošak prilikom<br />

kupnje prijenosnika znatno<br />

smanjen, odnosno u prilici<br />

ste kupiti kvalitetnije opremljen<br />

prijenosnik boljih performansi.<br />

Međutim, to znači <strong>do</strong>datan<br />

trošak <strong>po</strong>želite li, pri<strong>mjeri</strong>ce, na<br />

računalo instalirati Win<strong>do</strong>ws 7,<br />

na što treba pripaziti prilikom<br />

odabira. Naime, uračunate li<br />

trošak nabavke odgovarajućeg<br />

operativnog sustava, neki od<br />

jeftinijih prijenosnika više ne<br />

djeluju toliko isplativo.<br />

Zbog toga nije naodmet baciti<br />

oko na neke od skupljih prijenosnika<br />

s uključenim operativnim<br />

sustavom kako biste vidjeli<br />

je li neki od tih modela zapravo<br />

isplativiji od onoga koji ste prvobitno<br />

naumili kupiti.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

65

Hardver<br />

Jeftina prijenosna računala<br />

Vrlo <strong>do</strong>bra ergonomija odlika je Lenovovih jeftinijih modela<br />

prijenosnika, pri čemu se <strong>po</strong>sebno ističe kvaliteta tipkovnice<br />

Tipkovnica i touchpad nisu osobito <strong>do</strong>bri, međutim<br />

moći ćete ih koristiti bez problema. Najugodnije iznenađenje<br />

svakako je opremljenost koja uključuje i Bluetooth.<br />

Sve u svemu, ovaj HP-ov model odličan je izbor<br />

tragate li za najjeftinijim mogućim prijenosnikom.<br />

ProBook za mase<br />

Osim iznimno jeftinim Presarijem, HP nam se ovoga<br />

puta predstavio s još tri prijenosnika od kojih dva<br />

pripadaju u noviju seriju G62, a jedan u seriju nešto<br />

više klase, ProBook. Testirani ProBook košta taman<br />

toliko da smo ga uspjeli ugurati u ovu us<strong>po</strong>redbu.<br />

Kako je riječ o seriji prije svega namijenjenoj <strong>po</strong>slovnim<br />

korisnicima, <strong>do</strong>lazi u paketu s torbom.<br />

Kvaliteta izrade vrlo je <strong>do</strong>bra. Prijenosnik je čvrst i<br />

<strong>do</strong>voljno robustan, ali je samim time i nešto teži. Dizajn<br />

smo već više puta komentirali, ali ovoga se puta<br />

<strong>po</strong>sebno moramo <strong>po</strong>zabaviti ergonomijom. Naime,<br />

tu nas je ovaj model ProBooka razočarao. Ponajprije<br />

jer je touchpad <strong>do</strong>sta nezgodan za korištenje i<br />

neprecizan. Čini ga zapravo jedna <strong>po</strong>vršina pri dnu<br />

koje je mjesto za tipke. Nije nam se nimalo svidio<br />

zbog iznimne nepreciznosti, a tipke su jako nezgodne<br />

za korištenje. Tipkovnica je u chiclet izvedbi i<br />

nešto je bolje napravljena od touchpada. Valja na<strong>po</strong>menuti<br />

da je ot<strong>po</strong>rna na prolijevanje tekućinom.<br />

Performanse i opremljenost svakako su daleko<br />

svjetlija strana testiranog ProBooka. Kombinacija<br />

dvojezgrenog Pentiuma i tri gigabajta radne memorije<br />

jamči vrlo solidne performanse. Povrh svega tu<br />

je i zasebna grafička kartica s <strong>po</strong>drškom za DX11.<br />

Opremljenost uključuje čak četiri USB priključka,<br />

kao i HDMI i Bluetooth.<br />

AMD ili Intel?<br />

Osim Probooka testirali smo i dva HP-ova modela<br />

oznake G62 koji su više namijenjeni mainstream<br />

nego <strong>po</strong>slovnim korisnicima. Oba modela mogu se<br />

<strong>po</strong>hvaliti ugrađenom zasebnom grafičkom karticom<br />

i vrlo solidnim karakteristikama te pristupačnom<br />

cijenom. Nešto jeftiniji model oznake a15sm temeljen<br />

je na AMD-ovoj, a drugi na Intelovoj platformi.<br />

Također valja s<strong>po</strong>menuti kako model temeljen na<br />

Intelovoj platformi <strong>do</strong>lazi sa SuSe Linuxom.<br />

Inače, serija G62 može se <strong>po</strong>hvaliti modernim dizajnom<br />

i pristojnom kvalitetom korištenih materijala.<br />

Dominira crna plastika, a robusnost i čvrstoća<br />

ovih prijenosnika na zavidnoj su razini. Ugrađeni<br />

ekran također je vrlo <strong>do</strong>bar, uz solidan prikaz boja i<br />

<strong>do</strong>bru brzinu odziva, a jedino zamjeramo <strong>do</strong>sta izraženu<br />

refleksiju.<br />

Tipkovnica i touchpad nisu nas, očekivano, pretjerano<br />

oduševili. Touchpad ima samo jednu tipku u<br />

obliku klackalice, što se prilikom rada nije <strong>po</strong>kazalo<br />

kao idealno rješenje. Preciznost mu je, pak, sasvim<br />

solidna. Tipkovnica je <strong>po</strong>put onih u mnogih drugih<br />

jeftinijih prijenosnika previše mekana i <strong>do</strong>sta se uvija,<br />

no moći ćete je koristiti bez većih problema<br />

Osnovne odlike HP-ovih modela G62 odličan su<br />

omjer cijene i performanse te jako <strong>do</strong>bra opremljenost.<br />

Izdvojit ćemo Bluetooth i HDMI priključak te<br />

tri USB priključka, što je svakako za svaku <strong>po</strong>hvalu.<br />

Što se tiče performansi, ugodno nas je iznenadio<br />

model s AMD-ovim procesorom Turion koji se iskazao<br />

jako <strong>do</strong>brim rezultatima. Velika mu je prednost<br />

i činjenica što <strong>do</strong>lazi s tri gigabajta radne memorije.<br />

Također, <strong>po</strong>malo iznenađujuće, baterija mu traje<br />

nešto dulje od one prijenosnika G62 s Intelovim procesorom.<br />

Na kraju naglasimo kako oba HP-ova modela<br />

G62 imaju zvučnike Altec Lansing koji su nešto<br />

bolji od uobičajenih zvučnika kod ostalih jeftinijih<br />

prijenosnika.<br />

Pristupačni Inspiron<br />

Vrlo <strong>do</strong>brim zvučnicima može se <strong>po</strong>hvaliti i jedini<br />

Dellov prijenosnik koji smo ovoga puta uvrstili<br />

među testne kandidate. Pripada osvježenoj Dellovoj<br />

cjenovno pristupačnoj seriji Inspiron s cijenom za<br />

dlaku manjom od 4500 kuna. Mora se priznati kako<br />

su dizajn i kvaliteta izrade vrlo <strong>do</strong>bri za entry level<br />

model. Opremljenost nam se također jako <strong>do</strong>pala.<br />

Možemo reći da je u skladu s onime što vidimo<br />

kod mainstream prijenosnika više klase, a <strong>po</strong>sebno<br />

ćemo izdvojiti HDMI priključak te <strong>po</strong>dršku za<br />

standard eSATA, što u pravilu nećete naći kod konkurencije<br />

<strong>po</strong> ovoj cijeni. U <strong>do</strong>bre strane jeftinog<br />

Inspirona ubrojili bismo i vrlo <strong>do</strong>bar LED ekran te<br />

ugrađena tri gigabajta radne memorije.<br />

Brzina rada više je nego za<strong>do</strong>voljavajuća zahvaljujući<br />

Intelovu dvojezgrenom Pentiumu. Integrirani<br />

grafički čip nije osobito brz, pa s te strane nemojte<br />

očekivati previše. Vrijeme autonomije prosječno je, a<br />

tipkovnica i touchpad sasvim solidni.<br />

Šteta što nije ugrađen tvrdi disk nešto većeg kapaciteta<br />

od standardnih 320 gigabajta. Valja s<strong>po</strong>menuti<br />

i kako je ovaj Dellov prijenosnik iznimno tih u radu,<br />

a <strong>do</strong>lazi s Ubuntuom te svakako pre<strong>po</strong>ručujemo da<br />

ga isprobate u toj varijanti.<br />

U konačnici možemo reći kako jeftini Inspiron<br />

predstavlja vrlo <strong>do</strong>bro zaokruženu cjelinu s mnogo<br />

<strong>do</strong>brih strana te da, iako konkurencija objektivno<br />

66 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

nudi bolje mogućnosti u ovom cjenovnom rangu,<br />

zaslužuje naše pre<strong>po</strong>ruke.<br />

Lenovove uzdanice<br />

Za razliku od samo jednog Dellova, imali smo priliku<br />

isprobati tri Lenovova modela jeftinih prijenosnika.<br />

Iako možda mnogi toga nisu ni svjesni, Lenovo je u<br />

<strong>po</strong>sljednje vrijeme predstavio gomilu jeftinijih modela<br />

vrlo <strong>do</strong>brih karakteristika i trenutno uz HP na <strong>do</strong>maćem<br />

tržištu vjerojatno ima najbolju <strong>po</strong>nudu jeftinijih<br />

prijenosnika novije generacije. Sva tri testirana prijenosnika<br />

mogu se <strong>po</strong>hvaliti <strong>po</strong>drškom za nove moderne<br />

tehnologije i vrlo <strong>do</strong>brom ergonomijom. Kroz ruke<br />

nam je prošao <strong>po</strong> jedan predstavnik serija G, B i Z, od<br />

kojih je model G565L-1 cjenovno najpristupačniji i<br />

općenito jedan od najjeftinijih na ovom testu<br />

Temelji se na AMD-ovoj platformi koja uključuje<br />

dvojezgreni Athlon II i chipset 880G s integriranim<br />

Radeonom HD 4225. Svemu tome pri<strong>do</strong>dano je dva<br />

gigabajta radne memorije. Dostatno za sasvim pristojne<br />

performanse, kao i bezbrižno uživanje u HD<br />

videomaterijalu.<br />

Dizajn ovog prijenosnika prilično je <strong>do</strong>padljiv, a kvaliteta<br />

izrade solidna. Tipkovnica je vrlo <strong>do</strong>bra. Tipke su<br />

ugodne za tipkanje, a jedino nam se nije <strong>do</strong>palo uvijanje<br />

prilikom jačeg pritiska. Touchpad je nešto manji i<br />

nije pretjerano ugodan za rad.<br />

Opremljenost je, možemo reći, uobičajena, bez<br />

većih iznenađenja obzirom na cijenu. Ugodno iznenađenje<br />

predstavlja vrijeme autonomije, <strong>po</strong>sebno obzirom<br />

na korištenje AMD-ova procesora. Uglavnom,<br />

Lenovov model iz serije G za uložen novac nudi <strong>do</strong>sta.<br />

Najbolje od najjeftinijeg<br />

Ostala dva Lenovova modela daleko su zanimljivija,<br />

ali i osjetno skuplja.<br />

Lenovov B560A-4 može se <strong>po</strong>hvaliti odličnim karakteristikama<br />

obzirom na cijenu. Teško je <strong>po</strong>vjerovati<br />

da ga Lenovo smješta u osnovnu seriju svojih prijenosnika<br />

obzirom na <strong>po</strong>dršku za aktualne tehnologije.<br />

Za nešto manje od 4400 kuna <strong>do</strong>bit ćete dvojezgreni<br />

procesor novije generacije, tri gigabajta radne memorije,<br />

tvrdi disk od <strong>po</strong>la terabajta i zasebnu grafičku<br />

karticu. No to nije sve.<br />

Moramo s<strong>po</strong>menuti moderan i oku ugodan dizajn.<br />

Ovaj je prijenosnik <strong>po</strong>prilično tanak, a kvaliteta izrade<br />

mu je vrlo <strong>do</strong>bra. Također, veseli nas vrlo <strong>do</strong>bra<br />

ergonomija. Tipkovnica i touchpad jako su <strong>do</strong>bro napravljeni<br />

i <strong>po</strong> tom je pitanju ovaj Lenovov prijenosnik<br />

nadmašio gotovo sve testne kandidate.<br />

Posebno je intrigantna (obzirom na cijenu) <strong>po</strong>drška<br />

za Nvidijinu tehnologiju Optimus. Naime, ovaj<br />

prijenosnik zapravo <strong>do</strong>lazi s dva grafička sustava.<br />

Jedan je integriran na sam Intelov procesor, <strong>do</strong>k<br />

je drugi u vidu zasebne Nvidijine grafičke kartice<br />

G310M. Kada se prijenosnik napaja putem baterije,<br />

u pravilu se koristi Intelov grafički čip kako bi se<br />

<strong>po</strong>boljšalo vrijeme autonomije. Nvidijina tehnologija<br />

Optimus trebala bi, pak, ovisno o aplikaciji omogućiti<br />

korištenje optimalnog grafičkog rješenja kako<br />

bi se <strong>po</strong>stigle najbolje performanse, ali i što dulje<br />

vrijeme autonomije. Pri<strong>mjeri</strong>ce, prilikom <strong>po</strong>kretanja<br />

neke grafički intenzivne aplikacije koja koristi 3D<br />

automatski se koristi zasebna Nvidijina grafička kartica.<br />

U nekim drugim slučajevima aktivan je Intelov<br />

čip. Kako biste mogli pravilno iskoristiti tehnologiju<br />

Optimus, morate imati odgovarajući driver koji možete<br />

skinuti s Nvidijinih web stranica. Inače, mi smo<br />

zabilježili vrijeme autonomije od više od sat i <strong>po</strong>l<br />

<strong>po</strong>d punim opterećenjem, što je jako <strong>do</strong>bar rezultat.<br />

Moramo s<strong>po</strong>menuti i odličnu opremljenost koja<br />

uključuje čak četiri USB priključka, kao i HDMI<br />

priključak. Kad sve zbrojimo, nema sumnje kako je<br />

Lenovov B560A jedan od najisplativijih prijenosnika<br />

koje možete pronaći na <strong>do</strong>maćem tržištu, a vjerojatno<br />

i <strong>po</strong>najbolji s cijenom is<strong>po</strong>d 4500 kuna.<br />

Elegantni IdeaPad<br />

S druge strane, Lenovov IdeaPad Z560G možda nije<br />

toliko isplativ, ali zorno <strong>do</strong>kazuje kako jeftini prijenosnik<br />

ne mora nužno biti ružan ili nekvalitetno napravljen.<br />

Naprotiv, ističe se <strong>do</strong>padljivim modernim<br />

dizajnom, a dijelovi od aluminija <strong>do</strong>prinose <strong>do</strong>jmu<br />

ozbiljnosti i robusnosti koji je ostavio na nas.<br />

Ergonomija je također za svaku <strong>po</strong>hvalu. Tipkovnica<br />

jako <strong>po</strong>dsjeća na varijante koje možemo vidjeti<br />

kod ThinkPada Edge, što znači da je <strong>po</strong>prilično kvalitetna,<br />

a ni touchpad mnogo ne zaostaje.<br />

Kao i Lenovov model iz serije B, ovaj IdeaPad jako<br />

je <strong>do</strong>bro opremljen obzirom na cjenovni rang. Tri<br />

USB priključka, Bluetooth i ExpressCard svakako su<br />

<strong>do</strong>bro<strong>do</strong>šli i mnogima će biti vrlo korisni. Tvrdi disk<br />

kapaciteta <strong>po</strong>la terabajta omogućit će vam sasvim<br />

<strong>do</strong>voljno mjesta za spremanje željenih <strong>po</strong>dataka, a<br />

pritom je sasvim solidne brzine.<br />

Inače, hardverski se IdeaPad temelji na <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znatoj<br />

Intelovoj platformi s dvojezgrenim Pentiumom<br />

i nudi vrlo <strong>do</strong>bre performanse. Najveći ne<strong>do</strong>statak<br />

zapravo predstavlja integrirani grafički čip<br />

koji je <strong>po</strong>prilično s<strong>po</strong>r, no ne planirate li igrati 3D<br />

igre, to vam i nije važno.<br />

Ukupno gledajući, IdeaPad se ubraja među vrlo<br />

pristupačne prijenosnike, a od konkurencije se<br />

izdvaja kvalitetnijom izra<strong>do</strong>m i <strong>do</strong>padljivijim dizajnom<br />

te vrlo <strong>do</strong>brom opremljenošću.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

67

MINI USPOREDBA: AMD-ova serija Radeon HD 6800<br />

<strong>Više</strong><br />

<strong>snage</strong>,<br />

manje<br />

novca<br />

68<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Novi modeli Radeona HD6850 i HD6870 napravili su pravi mali<br />

kaos na tržištu grafičkih kartica zahvaljujući prije svega odličnom<br />

omjeru cijene i performansi. Donosimo vam pregled takvih<br />

kartica <strong>do</strong>stupnih na našem tržištu<br />

Piše: Marin Ujdur<br />

Dolaskom novog AMD-ova grafičkog procesora na tržište nastala je prava <strong>po</strong>mama za<br />

ovim grafičkim karticama ovog proizvođača. Naime, novi grafički procesor kodnog naziva<br />

Barts, koji je ukom<strong>po</strong>niran u modele Radeon HD6850 te Radeon HD6870, <strong>do</strong>nosi<br />

nova <strong>po</strong>boljšanja u performansama uz smanjenje <strong>po</strong>trošnje energije, odnosno <strong>po</strong>većanje energetske<br />

efikasnosti. No to nije sve: nove grafičke kartice mogu se <strong>po</strong>hvaliti i mnogim tehničkim<br />

<strong>po</strong>boljšanjima - kao što je napredniji UVD 3.0 koji od sada <strong>do</strong>nosi i hardversku akceleraciju za<br />

DivX i XviD - kao i novom generacijom videoizlaza koja uključuje HDMI 1,4a te DisplayPort 1,2<br />

priključke, a naravno tu je i puna <strong>po</strong>drška za DX11.<br />

Barts u dvije varijante<br />

Srce novih Radeona čine upravo dvije verzije grafičkog procesora Barts. U svojoj slabijoj varijanti<br />

(Barts Pro) nudi 960 stream procesora koji <strong>po</strong> defaultu rade na 775 MHz. Oni u kombinaciji<br />

s 256-bitnom širinom memorijske sabirnice i 1 GB GDDR5 videomemorije na efektivnih 4000<br />

MHz korisniku nude na ras<strong>po</strong>laganje odlične performanse. Moćniji Barts XT nudi 1120 stream<br />

procesora koji rade na vrlo visokih 900 MHz te također koristi 256-bitnu memorijsku sabirnicu i<br />

1 GB GDDR5 videomemorije. No zbog većeg broja stream procesora i višeg radnog takta <strong>do</strong>nosi<br />

i prosječno <strong>po</strong>većanje performansi od oko 15 <strong>po</strong>sto u odnosu na slabiji model. Oba grafička<br />

procesora izvedena su u 40-nanometarskom proizvodnom procesu te imaju <strong>do</strong>sta nizak TDP u<br />

odnosu na mogućnosti čipa. Tako je Radeon HD6850 deklariran na TDP od svega 127 vata, <strong>do</strong>k<br />

TDP Radeona HD6870 iznosi 150 vata koliko je iznosio i TDP modela Radeon HD5850. No u mirovanju<br />

obje kartice troše tek oko 19 vata, što je odlično za grafički procesor ovog ranga.<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

69

Hardver Mini us<strong>po</strong>redba: AMD-ova serija Radeon HD 6800<br />

performansama smjestio oko modela Radeon<br />

HD5830. Nasljednici najjačeg prethodnika <strong>do</strong>laze u<br />

vidu modela Radeon HD6950 i Radeon HD6970, koji<br />

će <strong>do</strong>nijeti <strong>po</strong>većanje performansi.<br />

Kvalitetno izvedeno hlađenje omogućava Gigabyteovoj 6850 kartici iznimno tih rad<br />

uz vrlo efikasno odvođenje topline<br />

No ono najzanimljivije tek slijedi. Najveću <strong>po</strong>mutnju<br />

izazvalo je upravo imenovanje ovih grafičkih<br />

kartica. Naime, numerički slijed ne prati prethodnike.<br />

Stoga, iako bi to bilo logično zaključiti, Radeon<br />

HD6850 nije nasljednik modela Radeon HD5850 te<br />

nisu us<strong>po</strong>redivih performansi. Kao što pret<strong>po</strong>stavljate,<br />

niti Radeon HD6870 nije nasljednik modela<br />

Radeon HD5870. Naime, model Radeon HD6870 <strong>po</strong><br />

performansama je us<strong>po</strong>rediv s modelom HD5850<br />

od kojeg je nešto brži, <strong>do</strong>k se slabiji Radeon HD6850<br />

Ponešto za svakoga<br />

Ovoga puta za vas smo uspjeli prikupiti nekoliko<br />

modela novih Radeona s <strong>po</strong>tpisom različitih bran<strong>do</strong>va.<br />

Kao što i sami vidite, prednjači model Radeon<br />

HD6850 koji je i češći gost na <strong>po</strong>licama trgovina, a<br />

<strong>po</strong>kušali smo vam predstaviti modele koji ne koriste<br />

referentna hlađenja, kao i modele koji su blago<br />

overclockirani. Tako su se na ovom mini us<strong>po</strong>rednom<br />

testu našle i tri nama vrlo zanimljive grafičke<br />

kartice. Gigabyte Radeon HD6850 OC, MSI Radeon<br />

HD6850 OC te Sapphire Radeon HD6850 Toxic<br />

tvornički su nabrijane verzije čiji grafički procesori<br />

kucaju na 820 MHz, što je gotovo 50 MHz više<br />

od tvornički deklariranih 775 MHz. Upravo ovako<br />

overclockirane grafičke kartice pružaju odlične performanse<br />

za uložen novac, a pritom se i opasno približavaju<br />

referentnim primjercima modela Radeon<br />

HD6870.<br />

No overclocking avanture ne prestaju ovdje: čak<br />

i ovako overclockirane još uvijek nude prostora za<br />

<strong>do</strong>datno <strong>po</strong>dizanje radnih taktova. Svi testni primjerci<br />

modela Radeon HD6850 bez problema su<br />

radili na taktu grafičkog procesora od 850 MHz,<br />

što je ujedno i maksimum koji AMD-ova aplikacija<br />

Overdrive daje. No u nekim drugim aplikacijama<br />

za overclocking, kao što je MSI-jev Afterburner,<br />

Gigabyte Radeon HD6850<br />

OC<br />

MSI Radeon HD6850 OC<br />

MSI Radeon HD6870<br />

OCJENA<br />

aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Jezgra Barts Barts Barts<br />

Broj shader procesora 960 960 1120<br />

GPU - radni takt 820 MHz 820 MHz 900 MHz<br />

Količina memorije 1 GB GDDR5 1 GB GDDR5 1 GB GDDR5<br />

Širina mem sabirnice 256 bit 256 bit 256 bit<br />

Memorija - radni takt 1050 MHz 1100 MHz 1050 MHz<br />

Video izlazi 2x DVI + HDMI + DP 2x DVI + HDMI + DP 2x DVI + HDMI + 2x miniDP<br />

Unigine Heaven 1280x1024 dx11<br />

normal<br />

1081 1096 1208<br />

USTUPIO Microline Microline Microline<br />

TELEFON (01) 27 97 700 (01) 27 97 700 (01) 27 97 700<br />

CIJENA 1.530 kn 1.457 kn 2.042 kn<br />

70 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Hardver<br />

radne taktove možete <strong>po</strong>visiti opasno blizu 900<br />

megaherca.<br />

No kod modela Radeon HD6870 priča je nešto<br />

drugačija te se kod već ionako navijenog čipa ni ne<br />

može očekivati da nudi mnogo prostora za overclocking,<br />

barem ne bez raznih volt-mo<strong>do</strong>va. No još<br />

ćete uvijek biti u mogućnosti <strong>po</strong>dići radni takt grafičkog<br />

procesora za 50-ak MHz. U globalu vrlo smo<br />

za<strong>do</strong>voljni overclocking <strong>po</strong>tencijalom budući da je<br />

riječ o grafičkim procesorima koji već tvornički rade<br />

na relativno visokim radnim taktovima.<br />

Toplina i tišina<br />

Na žalost izvedbe hlađenja nisu nas se previše <strong>do</strong>jmile,<br />

bar ne kod većine kartica. Nemojte ovo krivo<br />

shvatiti; sve su one <strong>do</strong>voljno tihe i neće predstavljati<br />

problem, no ako tražite mrtvu tišinu, pre<strong>po</strong>ručujemo<br />

vam Gigabyteov model s odličnim i vrlo tihim<br />

hlađenjem. <strong>Od</strong> nje je za divno ču<strong>do</strong> tiši tek Sapphireov<br />

Radeon HD6850, koji je tiši i od modela Toxic<br />

koji nas je svojom <strong>po</strong>višenom bukom u radu <strong>do</strong>sta<br />

razočarao. Modeli s <strong>po</strong>tpisom MSI i VTX također su<br />

vrlo tihi, no kada ih se <strong>po</strong>sve optereti, ne mogu se<br />

Kartica Sapphire<br />

Radeon HD6850 Toxic<br />

jedina među testnim<br />

Radeonkama HD6850<br />

uz HDMI i dva DVI<br />

konektora nosi i dva<br />

miniDP videoizlaza<br />

Sapphire Radeon HD6850<br />

Sapphire Radeon HD6850<br />

Toxic<br />

Sapphire Radeon HD6870<br />

VTX Radeon HD6850<br />

aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />

Barts Barts Barts Barts<br />

960 960 1120 960<br />

775 MHz 820 MHz 900 MHz 775 MHz<br />

1 GB GDDR5 1 GB GDDR5 1 GB GDDR5 1 GB GDDR5<br />

256 bit 256 bit 256 bit 256 bit<br />

1000 MHz 1100 MHz 1050 MHz 1000 MHz<br />

2x DVI + HDMI + DP 2x DVI + HDMI + 2x miniDP 2x DVI + HDMI + 2x miniDP 2x DVI + HDMI + DP<br />

1021 1103 1208 1031<br />

Microline Microline Microline M SAN Grupa<br />

(01) 27 97 700 (01) 27 97 700 (01) 27 97 700 (01) 36 54 900<br />

1.438 kn 1.549 kn 1.848 kn 1.549 kn<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

71

Hardver Mini us<strong>po</strong>redba: AMD-ova serija Radeon HD 6800<br />

<strong>mjeri</strong>ti s Gigabyteovom uzdanicom.<br />

Efikasnost hlađenja kod svih modela na vrlo je<br />

visokoj razini te se temperature u igrama kreću<br />

oko 70 °C. Jedino se Gigabyteova grafička kartica<br />

zagrijava tek <strong>do</strong> 60 °C čak i <strong>po</strong>d maksimalnim opterećenjem.<br />

Kao što se vidi iz grafova, performanse su vrlo<br />

ujednačene <strong>po</strong>što se radi o više manje <strong>po</strong>djednakim<br />

grafičkim karticama. Te bez brige možemo<br />

zaključiti kako se i slabiji Radeon HD6850 bez<br />

problema nosi i s rezolucijama od 1920x1200 piksela.<br />

Čak i s korištenim 8x antialiasingom te 16x<br />

anisotropic filtriranjem DiRT2 <strong>po</strong>sve je igriv na<br />

monitoru dijagonale 24 inča i full HD rezolucije<br />

uz prosječnih 50 sličica u sekundi.<br />

Dodatni plus u našim očima <strong>do</strong>nijela je umjerena<br />

<strong>po</strong>trošnja električne energije, i to kod oba<br />

modela Radeona. Naše testno računalo, koje<br />

sačinjava struje vrlo gladni i overclockirani Intelov<br />

procesor Core i7 940 na 3,8 GHz, u igrama je<br />

trošio oko 330 <strong>do</strong> 340 vata, što je odlično i u rangu<br />

<strong>po</strong>trošnje s prijašnjim modelom Radeon HD5850.<br />

Tako da će za ove grafičke kartice u standardnoj<br />

konfiguraciji biti <strong>do</strong>voljno kvalitetno napajanje od<br />

oko 400 vata, <strong>do</strong>k bismo za overclockirane Core<br />

i7 sustave pre<strong>po</strong>ručili kvalitetno napajanje <strong>snage</strong><br />

500 vata, tek toliko da imate rezerve.<br />

Sapphireova varijanta Radeona HD 6850 ističe se iznimno tihim ra<strong>do</strong>m uz <strong>po</strong>prilično<br />

niske temeprature<br />

2x Radeon<br />

HD6870 CF<br />

2x Radeon<br />

HD6850 CF<br />

Sapphire Radeon<br />

HD6870<br />

MSI Radeon<br />

HD6870<br />

Sapphire Radeon<br />

HD6850 Toxic<br />

MSI Radeon<br />

HD6850 OC<br />

Gigabyte Radeon<br />

HD6850 OC<br />

Sapphire Radeon<br />

HD6850<br />

VTX Radeon<br />

HD6850<br />

26,4<br />

26,2<br />

23,8<br />

23,8<br />

23,2<br />

22,9<br />

22,2<br />

DiRT2 1920x1200 Ultra<br />

dx11 8x AA / 16x AF [fps]<br />

AvP 1920x1200 V.High<br />

dx11 4x AA / 16x AF [fps]<br />

0 20 40 60 80 100 120<br />

Us<strong>po</strong>redba performansi grafičkih kartica. Testna konfiguracija: Intel Core i7 940 3,8<br />

GHz, Gigabyte X58-UD4P, 3x 2 GB DDR3 1600 7-7-7-21,, HDD 750 GB SATA2, Cooler<br />

Master Real Power Pro 1250W<br />

46,9<br />

51,8<br />

51,1<br />

50,9<br />

50,6<br />

49,9<br />

49,6<br />

58,0<br />

57,7<br />

95,1<br />

107,7<br />

Zajedno smo jači!<br />

Kako smo imali veći broj istih grafičkih kartica,<br />

odlučili smo se u test ubaciti i rezultate CrossFire<br />

sustava s dvjema karticama Radeon HD6850 te<br />

dvjema Radeon HD6870. Sigurni smo da je upravo<br />

sustav s dva Radeona HD6850 vrlo zanimljiv<br />

korisnicima zbog relativno <strong>po</strong>voljne cijene tih<br />

kartica i njihova malog zagrijavanja i <strong>po</strong>trošnje.<br />

A interes je <strong>po</strong>sve opravdan jer se performanse<br />

<strong>po</strong>većavaju gotovo dvostruko. Pri<strong>mjeri</strong>ce, u<br />

igri DiRT2 kod modela Radeon HD6850 rezultati<br />

rastu i <strong>do</strong> 95 sličica u sekundi, što je rezultat<br />

kakav <strong>po</strong>stiže jedna Nvidia GTX580, <strong>do</strong>k dvije<br />

Radeon HD6870 nude performanse jedne Radeon<br />

HD5970. Zaista smo oduševljeni odličnim<br />

skaliranjem performansi u CrossFire <strong>po</strong>lju. Ono<br />

najzanimljivije jest činjenica da <strong>po</strong>trošnja još uvijek<br />

ostaje zauzdana te je u igrama naše računalo<br />

s dvije Radeon HD6850 trošilo oko 470 vata, što je<br />

vrlo blisko <strong>po</strong>trošnji sustava s jednom Radeonom<br />

HD5970.<br />

Recesija svuda oko nas<br />

Za kraj osvrnut ćemo se još samo na bundle testiranih<br />

primjeraka, koji nas je najviše razočarao.<br />

Kod nekih modela bundle je zaista pravi recesijski,<br />

tako da ćete uz VTX Radeon HD6850 <strong>do</strong>biti<br />

tek DVI na VGA adapter, a čak niti molex na 6-pinski<br />

<strong>PC</strong>Ie na<strong>po</strong>nski adapter nećete <strong>do</strong>biti. Gigabyte<br />

je također, kao i VTX, vrlo slab u darivanju, no<br />

on barem daje 6-pinski <strong>PC</strong>Ie na<strong>po</strong>nski adapter.<br />

Jedina svijetla točka je MSI Radeon HD6850 OC<br />

koji uz sve <strong>po</strong>trebne adaptere nudi i besplatnu<br />

igru Assassin’s Creed 2. Još kada uzmemo u obzir<br />

<strong>po</strong>voljnu cijenu, tvornički <strong>po</strong>dignute radne taktove<br />

te solidno hlađenje s pravom joj <strong>do</strong>djeljujemo<br />

pre<strong>po</strong>ruku te je izdvajamo iz testirane grupe grafičkih<br />

kartica.<br />

72 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Mini računalo<br />

Hardver<br />

IQ SpaceSavior<br />

Računalo skromnih dimenzija zasnovano na<br />

procesoru Atom predstavlja optimalnu kombinaciju<br />

solidnih performansi i uštede električne energije<br />

Korisnicima koji nemaju prevelike zahtjeve<br />

kada je u pitanju procesorska snaga i kojima<br />

računalo služi za jednostavne uredske ili<br />

kućne <strong>po</strong>trebe IQ SpaceSavior predstavlja odličan<br />

omjer malih dimenzija i uštede na prostoru s jedne<br />

strane te niske <strong>po</strong>trošnje električne energije, ali i solidnih<br />

performansi s druge strane.<br />

Štedljivi mališan<br />

Osnova ovog računala jest niskoenergetska matična<br />

ploča s integriranim procesorom Atom, a budući da<br />

nam je ploča <strong>po</strong>znata od ranije, mogućnosti računala<br />

IQ SpaceSavior nisu nas iznenadile. Valja na<strong>po</strong>menuti<br />

kako procesor Atom D510 <strong>po</strong>sjeduje dvije<br />

fizičke jezgre, a zahvaljujući <strong>po</strong>dršci za Hyperthreading,<br />

može obrađivati četiri neovisna procesa, što<br />

<strong>po</strong>voljno utječe na izvršavanje više radnji istovremeno<br />

- multitasking. Pored toga, ovaj procesor <strong>po</strong>sjeduje<br />

i integrirani grafički <strong>po</strong>dsustav Intel Graphics<br />

Media Accelerator 3150.<br />

U osnovnoj konfiguraciji računalo <strong>do</strong>lazi s ugrađena<br />

dva gigabajta radne memorije, s time da, ako<br />

se ukaže <strong>po</strong>treba, korisnik ima mogućnost ugradnje<br />

<strong>do</strong>datna dva gigabajta. Ugrađen je 2,5-inčni tvrdi<br />

disk iz Western Digitalove serije Blue koja korisniku<br />

osigurava veće brzine prijenosa <strong>po</strong>dataka. Kućište<br />

u koje je upakirano ovo računalo <strong>po</strong>štuje standard<br />

mini-ITX, što znači vrlo male dimenzije koje traže<br />

vrlo malo radne <strong>po</strong>vršine. Koliko je kućište malo<br />

govori <strong>po</strong>datak da napajanje nije integrirano u unutrašnjost,<br />

nego je riječ o vanjskom napajanju u vidu<br />

adaptera, kao kod, pri<strong>mjeri</strong>ce, prijenosnih računala.<br />

Dizajn kućišta je zanimljiv. Minimalističke odlike<br />

multimedijalnim korisnicima omogućavaju da se<br />

računalo <strong>do</strong>bro uklopi među druge uređaje iz arsenala<br />

kućne multimedije. Prednja maska krije dva<br />

<strong>po</strong>klopca koji se otvaraju na pritisak. Veći <strong>po</strong>klopac<br />

Računalo je <strong>do</strong>bro opremljeno raznim priključcima,<br />

među kojima vidimo i priključak za vanjsku WLAN<br />

antenu<br />

otkriva pristup optičkom uređaju kakve viđamo kod<br />

prijenosnih računala, koji je uz to takozvanog slotin<br />

tipa. To znači da nema vratašca koja se otvaraju<br />

i izlaze van, nego se optički medij gura kroz prorez<br />

na uređaju, što je <strong>do</strong>bro jer se na taj način štiti leća<br />

lasera. Is<strong>po</strong>d drugog <strong>po</strong>klopca nalaze se priključci<br />

za mikrofon i slušalice, ali i pristup još dvama USB<br />

priključcima.<br />

Apsolutna tišina<br />

Zavirili smo is<strong>po</strong>d haube kućišta da vidimo kakva<br />

je situacija <strong>po</strong> pitanju organiziranosti unutrašnjosti.<br />

Premda ras<strong>po</strong>laže s malo prostora, sve je vrlo<br />

uredno <strong>po</strong>složeno. Ovo je jako bitna stvar jer kućište<br />

<strong>do</strong>lazi bez ugrađenih ventilatora kojih niti matična<br />

ploča nema, pa je izbjegavanje veće gužve zbog<br />

eventualnog gomilanja kabela <strong>po</strong>voljno utjecalo na<br />

oslobađanje topline koje računalo stvara u radu,<br />

bez pregrijavanja određenih dijelova koje bi moglo<br />

prouzročiti nestabilnosti u radu. Pomoć hlađenju<br />

daju rupice na obje bočne strane kućišta, a možemo<br />

s<strong>po</strong>menuti kako temperature procesora <strong>po</strong>d punim<br />

opterećenjem nisu prelazile 40 stupnjeva celzija.<br />

Premda je ploča opremljena jednim <strong>PC</strong>Ie x1 utorom<br />

koji bi korisnicima mogao <strong>po</strong>služiti za na<strong>do</strong>gradnju<br />

računala TV karticom i slično, ova će mogućnost<br />

ostati neiskorištena jer na stražnjoj strani kućišta<br />

nije predviđeno mjesto za ugradnju <strong>do</strong>datne kartice.<br />

Performanse računala su solidne i za njih možemo<br />

reći kako su sasvim <strong>do</strong>voljne za uobičajene uredske<br />

<strong>po</strong>slove, surfanje Internetom, kao i reproduciranje<br />

kućne multimedije. Dok se reproduciranje sadržaja<br />

u rezoluciji 720p odvija vrlo glatko, reprodukcija full<br />

HD sadržaja bez problema nije moguća.<br />

S<strong>po</strong>menimo kako IQ SpaceSavior <strong>po</strong>d punim opterećenjem<br />

procesora troši skromnih 45 vata, što značajno<br />

utječe na uštedu energije. Bez obzira na sve<br />

<strong>po</strong>zitivne odlike, visoka cijena ovog računala mogla<br />

bi biti limitirajući faktor prilikom izbora.<br />

<br />

Dalibor Misaljević<br />

SPECIFIKACIJE<br />

matična ploča Zotac<br />

NM10-ITX WiFi, Intel Atom<br />

D510 dual core 1,66 GHz,<br />

chipset NM10 Express, 2<br />

GB DDR2-800 (maks. 4 GB),<br />

tvrdi disk 320 GB, DVD-RW<br />

optički uređaj, integrirana<br />

grafička kartica Intel GMA<br />

3150, 10/100/1000Mbps LAN,<br />

WiFi 802.11n/g/b, 5.1 zvučni<br />

čip, 8x USB 2.0, 1 x PS/2, VGA<br />

i HMDI (720p) priključci,<br />

optički audioizlaz<br />

USTUPIO<br />

Microline,<br />

(01) 27 97 700<br />

www.microline.hr<br />

CIJENA<br />

2899 kn<br />

ZA<br />

male dimenzije, pasivno<br />

hlađenje, HDMI izlaz<br />

PROTIV<br />

cijena<br />

OCJENA<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

73

Gadgeti<br />

Arctic Gym<br />

Velika je snaga volje <strong>po</strong>trebna da se prisilimo na vježbanje kod kuće u hladne zimske dane<br />

kad kauč s dekicom izgleda upravo neo<strong>do</strong>ljivo. U motivaciji za održavanje forme mogla<br />

bi <strong>po</strong>moći ova igraća konzola čiji je sastavni dio senzorima premrežena prostirka veličine<br />

170 x 60 cm, koja detektira vaše <strong>po</strong>krete te ih u realnom vremenu prikazuje na televizoru.<br />

Dakle, vaše tijelo je kontroler. Na ras<strong>po</strong>laganju vam je 80 igara <strong>po</strong>dijeljenih u tri kategorije:<br />

aerobne vježbe, vježbe <strong>snage</strong> i joga. (ađ)<br />

Gdje? Links, (01) 30 96 946<br />

Koliko? 499 kn<br />

Arctic GCm<br />

Nostalgični ste ili želite svome djetetu bez<br />

prevelikog troška priuštiti malo nepretenciozne<br />

zabave? Da, i u današnje <strong>do</strong>ba <strong>po</strong>stoje<br />

minijaturne ručne konzole <strong>po</strong>put ove<br />

Arctic Coolingove s čak 80 ugrađenih igara,<br />

od s<strong>po</strong>rtskih <strong>do</strong> logičkih. Ekran u boji je<br />

2,5-inčni i TFT tipa, a cijeli se uređaj napaja<br />

trima punjivim AAA baterijama koje<br />

<strong>do</strong>laze u paketu s njim. Tu je i standardni<br />

utor za slušalice, tako da nećete smetati<br />

druge <strong>do</strong>k veselo gubite vrijeme čekajući<br />

red. (ađ)<br />

Gdje? Links, (01) 30 96 946<br />

Koliko? 359 kn<br />

Svjetleći jastuk<br />

Pravoga geeka ili geeketu razveselit će ovaj jastuk ne zato što je mekan i obao, već zato što<br />

svijetli i pritom još lagano mijenja boje, od ružičaste i ljubičaste <strong>do</strong> žute i zelene. Efekt koji<br />

time izaziva u mraku malo se kome neće svidjeti. Napaja se trima AA baterijama skrivenima<br />

u unutrašnjosti, a njegovu kameleonsku narav aktivirate ako ga <strong>po</strong>tapšate nakon što se<br />

uključili glavni prekidač, također skriven duboko u jastuku. (ađ)<br />

Gdje? Hoću to, (01) 66 66870<br />

Koliko? 285 kn<br />

Lenovo IdeaPad<br />

U260<br />

Cijenite li visoku modu u svijetu tehnologije,<br />

svakako <strong>po</strong>gledajte ovaj atraktivan<br />

Lenovov 12,5-inčni prijenosnik, koji svoj<br />

stil otkriva u detaljima kao što su kožno<br />

odmorište za dlanove i touchpad od mat<br />

stakla. Izrađen od kombinacije magnezija<br />

i aluminija, težak je samo 1,38 kg i tanak<br />

<strong>po</strong>la inča, a <strong>do</strong>lazi u narančastoj i smeđoj<br />

boji. Tehnološka strana priče jednako je<br />

luksuzna: <strong>do</strong>voljno je s<strong>po</strong>menuti Core i7, 4<br />

GB DDR3 memorije i 128-gigabajtni solid<br />

state disk...<br />

Gdje? Mikronis, (01) 30 33 100<br />

Koliko? na upit<br />

74 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Gadgeti<br />

Gear4 CRG-70W<br />

Ako svu svoju dugo skupljanu glazbenu kolekciju imate <strong>po</strong>hranjenu na iPodu ili iPhoneu,<br />

trebat ćete kućno prijestolje za svoga sku<strong>po</strong>cjenog ljubimca. Ovaj minimalistički model<br />

dimenzija 80 x 240 x 80 milimetara (kad su svi elementi <strong>po</strong>složeni na <strong>po</strong>stolju) osim reprodukcije<br />

glazbe sa s<strong>po</strong>menutih Appleovih uređaja (i njihova punjenja, dakako) omogućuje<br />

i slušanje FM radija, funkciju alarma te prikaz točnog vremena na vrlo atraktivnom i<br />

uočljivom displeju. Također, proizvođač je bio <strong>do</strong>voljno pristojan da ugradi line-in ulaz za<br />

spajanje i drugih izvora glazbe. (ađ)<br />

Gdje? TD Elektronika (01) 24 31 555<br />

Koliko? 559 kn<br />

Canyon CNL-<br />

WCAM813<br />

Najmlađim korisnicima računala mogla<br />

bi se svidjeti ova web kamera iz Canyonove<br />

limitirane serije inspirirane uličnom<br />

umjetnošću grafita. Njezin 1,3-megapikselni<br />

CMOS senzor nudi razlučivost 1280 x<br />

960 piksela i 30 sličica u sekundi. Praćenje<br />

lica, vidljivi kut od 70 stupnjeva, automatsko<br />

<strong>po</strong>dešavanje svjetline i bijele boje<br />

među opcijama su kojima se hvali. Duljine<br />

72 milimetra i mase samo 100 grama, ova<br />

je kamera idealna za prenošenje. (ađ)<br />

Gdje? Di<strong>po</strong>l, (01) 481 55 55<br />

Koliko? 158 kn<br />

Ferrari Wireless Gamepad 430<br />

Ako ste strastveni igrač na<br />

<strong>PC</strong>-ju ili PlayStationu 3 i<br />

usto navijač slavnog talijanskog<br />

F1 tima, sigurno vam<br />

nije promaklo ovo limitirano<br />

izdanje Thrustmasterova<br />

bežičnog gamepada. Optički<br />

kotačić s mogućnošću<br />

automatskog centriranja i<br />

zakretanja za 90 stupnjeva<br />

omogućit će vam željenu<br />

preciznost, a i dva programibilna<br />

progresivna kontrolera<br />

pritom će itekako<br />

pri<strong>po</strong>moći. (ađ)<br />

Gdje? Di<strong>po</strong>l, (01) 481 55 55<br />

Koliko? 348 kn<br />

Seashell Optical Mouse<br />

Ne možete li si priuštiti atraktivan<br />

netbook Eee <strong>PC</strong> 1008P<br />

Seashell koji je za Asus dizajnirao<br />

slavni Karim Rashid,<br />

možete si kupiti ništa manje<br />

lijep miš iz iste kolekcije. Kao<br />

i računala, <strong>do</strong>lazi u dvjema<br />

bojama, smeđoj i ružičastoj<br />

(Hot Pink i Coffee Brown). S<br />

njima se <strong>po</strong>vezuje USB vezom,<br />

razlučivost mu je 1000 DPI, a<br />

dimenzije 54 x 85 x 28 mm te<br />

masa 54 grama. Idealan prijenosni<br />

modno-tehnološki <strong>do</strong>datak.<br />

(ađ)<br />

Gdje? Di<strong>po</strong>l, (01) 481 55 55<br />

Koliko? 139 kn<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

75

Softver<br />

Konverzija <strong>do</strong>kumenata<br />

STDU Converter 2.0.42<br />

Poznato je da znanstvenici ra<strong>do</strong> i često čitaju stri<strong>po</strong>ve. Isto tako je <strong>po</strong>znato da <strong>do</strong>bar broj stručnih<br />

ra<strong>do</strong>va <strong>po</strong>stoji u formatu DjVu. Još je <strong>po</strong>znatije da svi najviše volimo čitati PDF <strong>do</strong>kumente<br />

Ovo je prozor koji bismo<br />

htjeli vidjeti prilikom<br />

svakog <strong>po</strong>kretanja STDU<br />

Covertera. Zašto li nas<br />

onda autori tjeraju da<br />

prvo gledamo samo<br />

njegov gornji dio je<br />

prilično nejasno<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney<br />

Ustupio<br />

STDU<br />

www.stdutility.com<br />

Cijena<br />

29,95 USD<br />

Za<br />

jednostavan rad<br />

Protiv<br />

brzina<br />

Ocjena<br />

aaaaa<br />

Poznato je da znanstvenici ra<strong>do</strong> i često čitaju<br />

stri<strong>po</strong>ve. Isto je tako <strong>po</strong>znato da <strong>do</strong>bar broj<br />

stručnih ra<strong>do</strong>va <strong>po</strong>stoji u formatu DjVu. Još<br />

je <strong>po</strong>znatije da je najpraktičniji format za različite<br />

<strong>do</strong>kumente PDF. Koji je onda logičan <strong>po</strong>tez? Upravo<br />

onaj koji se malo tko usudio napraviti. Kreiranje<br />

aplikacije koja DjVu, CBR i CBZ <strong>do</strong>kumente, odnosno<br />

arhive na najjednostavniji način pretvara u PDF<br />

<strong>do</strong>kumente. Kad pri<strong>do</strong>damo s<strong>po</strong>sobnost pretvaranja<br />

još nekih formata (TIFF i DCX), odjednom pred sobom<br />

imamo aplikaciju koja više uopće nije bezazleni<br />

i bezvezni utility, nego sasvim pristojan program<br />

koji će biti od koristi svima, a ne samo znanstvenicima.<br />

Cijena zapravo i nije malena, no ono što obavlja<br />

obavlja vrlo <strong>do</strong>bro, a kad se u obzir uzme koliko vam<br />

vremena i truda može uštedjeti, ni količina <strong>do</strong>lara<br />

koje morate <strong>po</strong>trošiti više se ne čini tako velikom.<br />

Kao i obično, možete s web stranica proizvođača<br />

skinuti <strong>po</strong>kusnu verziju i provjeriti odgovara li vašim<br />

<strong>po</strong>trebama, što je praksa koju uvijek <strong>po</strong>zdravljamo.<br />

Minimalizam<br />

O instalaciji ne treba uopće trošiti riječi, a najveće<br />

iznenađenje <strong>do</strong>živjet ćete kad se aplikacija <strong>po</strong>krene<br />

jer će se na vašem desktopu <strong>po</strong>javiti nadasve malen<br />

prozor. Malen u smislu visine, ali ne i u smislu širine<br />

(ili duljine, kako vam drago) te sasvim <strong>do</strong>voljan za<br />

promptan <strong>po</strong>četak rada unutar kojeg ćete pretvaranje<br />

u PDF format <strong>po</strong>krenuti za svega nekoliko<br />

sekundi. Jasno, <strong>po</strong>d uvjetom da znate gdje vam je<br />

<strong>po</strong>četna datoteka. Ne morate čak ni znati gdje ćete<br />

<strong>po</strong>hraniti novostvorenu datoteku jer je program<br />

inicijalno <strong>po</strong>stavlja u isti direktorij gdje se nalazi<br />

original. Zanimljivo je zamijetiti kako se priličan<br />

broj korisnika u <strong>po</strong>tpunosti za<strong>do</strong>voljava upravo tim<br />

najjednostavnijim pristu<strong>po</strong>m i da u velikoj <strong>mjeri</strong> nikad<br />

nisu <strong>po</strong>kušali <strong>po</strong>gledati koje im sve mogućnosti<br />

i opcije nudi u trenutku aktiviranja opcije Advanced.<br />

A tih opcija ima sasvim <strong>do</strong>voljno. Kad još <strong>do</strong>damo<br />

i činjenicu da se u proširenom prozoru vide i stranice<br />

izvornog <strong>do</strong>kumenta (datoteke), nije nam baš<br />

76 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Softver<br />

Ovaj će vam se prozor otvoriti ako ste odabrali opciju<br />

promjene osvijetljenja, kontrasta ili gamme. Lije<strong>po</strong> je<br />

što <strong>po</strong>stoji i tipka Reset kojom anulirate sve promjene<br />

Početno <strong>po</strong>kretanje aplikacije dat će vam prikazani<br />

prozor koji naizgled ne nudi ništa osobito. Kliknite na<br />

tipku Advanced i otvorit će vam se čitav jedan novi svijet<br />

najjasnije zašto autori aplikacije nisu taj tip prozora<br />

i prikaza aktivirali odmah te eventualno <strong>do</strong>pustili<br />

korisniku da, ako baš hoće, minijaturni prikaz aktivira<br />

naknadno. Tijekom testa ispitali smo pretvaranje<br />

svih <strong>po</strong>držanih ti<strong>po</strong>va datoteka u format PDF<br />

i možemo zaključiti kako STDU Converter obavlja<br />

<strong>do</strong>bar <strong>po</strong>sao iako se smjesta vidi da je u tom prilično<br />

s<strong>po</strong>r, pa se nadamo da će autori <strong>po</strong>raditi na tom<br />

(relativnom) problemu. Kažemo “relativnom” jer u<br />

situaciji kad nemate previše <strong>do</strong>kumenata za pretvaranje<br />

o problemu se ne može ni govoriti, ali kad tih<br />

<strong>do</strong>kumenata ima <strong>do</strong>sta, ukupno vrijeme <strong>po</strong>trebno<br />

za konverziju već je prilično veliko. U svakom slučaju<br />

bitno je ipak da sama konverzija kreira kvalitetne<br />

PDF <strong>do</strong>kumente s kojima nijedan od uobičajenih<br />

čitača nije imao problema, a problema nije bilo ni<br />

s programima koji obrađuju PDF datoteke. Stoga<br />

STDU Converter <strong>po</strong> tom (najvažnijem) pitanju <strong>do</strong>biva<br />

vrlo <strong>do</strong>bru ocjenu.<br />

Proširenje<br />

U proširenom prozoru na ras<strong>po</strong>laganju su vam <strong>do</strong>datne<br />

funkcije koje su <strong>po</strong>dijeljene prema funkcionalnosti<br />

koja se treba (želi) <strong>po</strong>desiti. Svakoj grupi<br />

pridijeljen je jedan jahač (tab), iza kojeg se kriju parametri<br />

promjene, a jedan od najzanimljivijih je tab<br />

označen s Initial View. Tu se definira inicijalni izgled<br />

PDF <strong>do</strong>kumenta kad ga otvorite u nekom od odgovarajućih<br />

čitača. Možete odabrati hoće li vam se prikazati<br />

samo <strong>do</strong>kument ili će se uz njega prikazati još<br />

neke “sitnice” kao što su okomita traka sa sadržajem<br />

(najčešći izbor) ili panel s <strong>do</strong>datnim opcijama. Sve<br />

se to, naravno, može promijeniti u samom čitaču,<br />

ali je uvijek praktično ako neke <strong>po</strong>četne opcije možete<br />

definirati već prilikom izrade PDF <strong>do</strong>kumenta.<br />

Naročito ako proizvodite <strong>do</strong>kumente većinom istog<br />

oblika. Također možete odabrati prikaz samo jedne<br />

stranice ili više njih, a gotovo da se <strong>po</strong>drazumijeva<br />

kako je moguć kontinuirani ili “skokovit” prikaz<br />

stranica. Dodajmo još i mogućnost različitih ti<strong>po</strong>va<br />

prilagodbe veličine stranice te mogućnost otvaranja<br />

<strong>do</strong>kumenta na bilo kojoj stranici te opciju skrivanja<br />

nekih elemenata samog čitača, pa lako možemo<br />

zaključiti kako ništa nije zaboravljeno i kako će korisnik<br />

sadržaj taba Initial View često koristiti. Jedina<br />

je zamjerka što program pri <strong>po</strong>novnom <strong>po</strong>kretanju<br />

zaboravlja sve što je <strong>po</strong>dešeno, pa to, ako trebate,<br />

morate <strong>po</strong>navljati svaki put prilikom konverzije.<br />

Treći tab (Pages list) također može biti prilično<br />

važan jer u njemu određujemo koje će sve stranice<br />

ući u konačni PDF <strong>do</strong>kument, a ujedno za svaku<br />

stranicu možemo odrediti i hoće li u taj <strong>do</strong>kument<br />

ući u originalnom ili <strong>po</strong>nešto modificiranom obliku.<br />

Modificiranom u smislu promjene orijentacije, kontrasta,<br />

gamme i osvjetljenja, a na kraju još možemo<br />

definirati i margine ako nismo za<strong>do</strong>voljni automatskim<br />

određivanjem. <strong>Od</strong>ličan <strong>do</strong>datak jest tipka <strong>po</strong>moću<br />

koje sve promjene, ako njima niste za<strong>do</strong>voljni,<br />

možete anulirati. Brzo, jednostavno i efikasno, baš<br />

onako kako i treba biti.<br />

S<strong>po</strong>ro, brže?<br />

Kao što već rekosmo, STDU Converter kvalitativno<br />

obavlja vrlo <strong>do</strong>bar <strong>po</strong>sao, ali ni<strong>po</strong>što nismo za<strong>do</strong>voljni<br />

njegovom brzinom. Naročito kad je u pitanju pretvaranje<br />

formata CBZ i CBR. S drugim formatima nešto je<br />

brži, a <strong>po</strong>sebice se to odnosi na format DjVu, što ujedno<br />

daje na znanje koji je izvornik cijelog ovog projekta.<br />

Uostalom STDU je kratica za Scientific and technical<br />

<strong>do</strong>cumentation utility, pa nije čudno da program<br />

brzo radi baš s DjVu <strong>do</strong>kumentima. Kako se ono kaže<br />

u narodu? Jabuka ipak ne pada daleko od stabla. Zar<br />

ne? Ipak, smatramo da autori aplikacije moraju <strong>po</strong>raditi<br />

na toj brzini jer kad vam za konverziju samo šest<br />

stranica treba oko tri minute, i to na računalu brzine<br />

2,4 GHz, onda jasno je “u kojem grmu leži zec”, odnosno<br />

što treba <strong>po</strong>praviti kako bi ovaj program zaslužio<br />

barem vrlo <strong>do</strong>bru, ako ne i odličnu ocjenu.<br />

Tako to izgleda kad<br />

malo više smanjite<br />

osvjetljenje. Ne<br />

zaboravite da su vam<br />

na ras<strong>po</strong>laganju još i<br />

kontrast i <strong>po</strong>dešavanje<br />

gamme. Bit će situacija<br />

kad ćete koristiti sve tri<br />

opcije<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

77

Softver<br />

Fotoalbumi<br />

AquaSoft<br />

PhotoAlbum 3.0.0.5<br />

U moru aplikacija koje se trse <strong>do</strong>kazati vam kako su upravo one najbolje <strong>po</strong>javio se i jedan njemački<br />

proizvod koji odlikuju jednostavnost i efikasnost “<strong>po</strong>slovanja”. Baš ono što smo i tražili<br />

Sav ćete <strong>po</strong>sao obaviti unutar jednog prozora, a re<strong>do</strong>slijed radnji prilično je<br />

automatiziran, što će većini <strong>po</strong>tencijalnih korisnika vrlo <strong>do</strong>bro odgovarati<br />

Na ras<strong>po</strong>laganju imate deset formata<br />

za <strong>po</strong>hranu slika koje predstavljaju vaš<br />

fotoalbum. Samim tim imate otvorene<br />

različite opcije njihove u<strong>po</strong>trebe<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney<br />

Kreirati vlastiti fotoalbum u današnjem digitalnom<br />

svijetu uopće nije teško. Potrebni su<br />

vam bilo kakav digitalni fotoaparat i računalo.<br />

Strogo gledano možete proći i bez fotoaparata<br />

ako, pri<strong>mjeri</strong>ce, koristite web kameru ili naprosto<br />

preuzmete slike s Interneta, odnosno načinite ih<br />

sami u nekom od <strong>po</strong>pularnih, a <strong>do</strong>brim dijelom i<br />

besplatnih aplikacija za kreiranje i obradu slika. Na<br />

računalu će vam ipak trebati <strong>po</strong>moć odgovarajuće<br />

specijalizirane aplikacije kojih srećom (ili nesrećom)<br />

na tržištu ima zaista u velikom broju. Toliko velikom<br />

da se <strong>po</strong>nekad nije lako snaći i odabrati baš onu<br />

koja vam treba ili koja će vam najbolje odgovarati.<br />

Nema druge nego odmah odbaciti one koje ne nude<br />

mogućnost skidanja testne verzije te onda skinuti<br />

<strong>pet</strong>-šest različitih aplikacija i ispitati što one nude.<br />

Drugi način je da ne lutate, nego <strong>po</strong>gledate što mi<br />

mislimo o takvim uradcima. Ovaj put <strong>do</strong>slovno smo<br />

“naletjeli” na zapravo vrlo <strong>do</strong>bar njemački proizvod<br />

koji se ne razmeće <strong>po</strong> svim mogućim i nemogućim<br />

web stranicama, nego <strong>po</strong>malo samozatajno nudi<br />

upravo ono što smo i tražili - visoku jednostavnost<br />

u<strong>po</strong>rabe uz istovremenu odličnu efikasnost i brzinu<br />

rada. Možda su autori mogli <strong>do</strong>dati nešto više promjenjivih<br />

radnih parametara, no to je tek usputna (i<br />

vrlo mala) zamjerka produktu kojem nekih osobitih<br />

zamjerki nema.<br />

Kratka digresija<br />

Već nas je instalacija ugodno iznenadila jer smo na<strong>po</strong>kon<br />

<strong>do</strong>šli <strong>do</strong> proizvođača koji koristi nešto manje<br />

<strong>po</strong>znat, ali <strong>po</strong>sve profesionalan program za kreiranje<br />

78 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Softver<br />

instalacija. InstallAware, kako mu glasi ime, prvi je<br />

program koji kreira instalacije s prozorom smislene<br />

veličine, tako da se ne morate patiti s malenim<br />

prozorčićima tako dragim drugim instalacijskim<br />

aplikacijama. Nažalost, nemojte previše razmišljati<br />

o njegovu korištenju jer je već osnovna cijena toliko<br />

velika da je nitko osim prekaljenog profesionalca,<br />

odnosno tvrtke ne može opravdati. Šteta, no nakon<br />

ove kraće digresije vratimo se ipak našoj glavnoj priči<br />

vezanoj uz AquaSoftov program PhotoAlbum. A<br />

gdje ćemo se vratiti? Gdje drugdje nego na sam <strong>po</strong>četak<br />

korištenja aplikacije koji će uslijediti za manje<br />

od jedne minute od <strong>po</strong>četka instalacije. Brzo i efikasno<br />

iako nije riječ o programu malene veličine, osim<br />

ako šezdesetak megabajta smatrate minijaturnom<br />

aplikacijom. Pred vama će se <strong>po</strong>javiti osnovni prozor<br />

koji, osim u slučaju nekih <strong>po</strong>dešavanja, nećete napuštati,<br />

što je sasvim u skladu s tren<strong>do</strong>m koji zamjećujemo<br />

već neko vrijeme, a to je da se sadržaj osnovnog<br />

prozora mijenja u ovisnosti o radnji ili radnjama<br />

koje želimo obaviti.<br />

Trik je u predlošku<br />

Prvo što ćete morati odrediti su slike koje će činiti<br />

sadržaj vašeg fotoalbuma, a naravno da jednom<br />

odabrane slike možete izbaciti iz kolekcije, baš kao<br />

što možete <strong>do</strong>dati nove slike koje inicijalno niste<br />

predvidjeli ili možda čak niste ni imali. Upravo u<br />

tom je lje<strong>po</strong>ta elektroničkih fotoalbuma. Uvijek možete<br />

promijeniti ono što ste definirali i na taj način<br />

prilagoditi album svojim željama i <strong>po</strong>trebama ili<br />

naprosto trenutku u kojem ga (<strong>po</strong>novno) kreirate.<br />

Nakon što ste odabrali slike, otvorit će vam se najvažniji<br />

dio unutar kojeg se de facto stvara sam fotoalbum.<br />

Pritom vam se nudi mogućnost da sve radite<br />

manualno ili da koristite jedan od <strong>po</strong>nuđenih predložaka<br />

(templates) s kojim je sve ipak mnogo lakše i<br />

elegantnije, pa nam se nekako čini da će većina korisnika<br />

iskoristiti upravo tu mogućnost. U prozoru se<br />

nalazi i link koji otvara aktualni mrežni preglednik<br />

(browser) i vodi vas na stranicu s koje možete skidati<br />

sve i svašta, ali na kojoj nismo mogli uočiti specijalizirani<br />

PhotoAlbum predložak. Bit će da treba još pričekati<br />

ili se naprosto koncentrirati na izradu vlastitih,<br />

odnosno mijenjanje već <strong>po</strong>stojećih predložaka<br />

ako vam je bitno da imate nešto <strong>po</strong>tpuno različito i<br />

samo svoje. Na<strong>po</strong>minjemo da je izmjena <strong>po</strong>stojećeg<br />

predloška izrađena tako da uvelike olakšava rad, a<br />

ujedno je i jedna od rijetkih operacija kojoj je <strong>po</strong>svećen<br />

zaseban prozor, što <strong>do</strong>voljno govori o važnosti<br />

tog dijela aplikacije.<br />

Nakon što je sve definirano i pripremljeno treba<br />

taj materijal na<strong>po</strong>kon i pretvoriti u fotoalbum, a<br />

na ras<strong>po</strong>laganju su četiri tipa albuma. Prvi je samo<br />

uvjetno rečeno elektronički jer je riječ o opciji direktnog<br />

tiskanja odabranog albuma, <strong>do</strong>k su ostala<br />

tri <strong>po</strong>sve elektronička u smislu da je kod jednog riječ<br />

o kreiranju PDF datoteke, kod drugog <strong>do</strong>lazi <strong>do</strong><br />

integracije albuma u desktop u obliku wallpapera,<br />

a kod trećeg se svaka strana fotoalbuma <strong>po</strong>hranjuje<br />

kao slika s kojom onda možete dalje raditi što<br />

hoćete. Pret<strong>po</strong>stavljamo da ćete kao izlazni oblik<br />

najčešće odabrati PDF format jer njega možete<br />

jednostavno <strong>po</strong>slati kome god hoćete, možete ga<br />

otisnuti i na računalu na kojem nema aplikacije<br />

PhotoAlbum. U krajnjem slučaju, ako izgubite<br />

Iza grandiozne ikone za<br />

promjenu parametara<br />

albuma kriju se samo tri<br />

parametra koji, usput rečeno,<br />

nisu čak ni prevedeni na<br />

engleski jezik<br />

originalne elemente (slike), možete ih jednostavno<br />

izvaditi iz PDF datoteke.<br />

Kad Nijemci pišu engleski<br />

Već smo u uvodu rekli kako nemamo nikakvih osobitih<br />

zamjerki, ali ćemo ipak ukazati na jednu koja<br />

se više ubraja u kategoriju <strong>po</strong>četničkih ili dječjih<br />

grešaka, odnosno greškica. Riječ je o prijevodu na<br />

engleski jezik koji nije konzistentno proveden na<br />

svim prozorima aplikacije. Pri<strong>mjeri</strong>ce, na prozoru<br />

zaduženom za promjenu osnovnih parametara<br />

odabranog albuma naslov (Customization) jest na<br />

engleskom, ali su svi ostali nazivi na njemačkom<br />

originalu. Nama njemački nije bio problem, ali<br />

nekako nam se čini da će ljudi s engleskog govornog<br />

<strong>po</strong>dručja <strong>po</strong>malo zbunjeno gledati na rečenicu<br />

“Wird auf der Titel- und Endseite angezeigt”. Kao što<br />

rekosmo, greška je više dječjeg tipa, ali je nešto što<br />

se ipak ne bi smjelo <strong>do</strong>gađati. Čak ni kad je program<br />

tako jeftin i privlačan kao što PhotoAlbum zaista<br />

jest. U svakom slučaju skinite testnu verziju i isprobajte<br />

odgovaraju li vam njegove s<strong>po</strong>sobnosti. Mislimo<br />

da se nećete razočarati.<br />

Ovako izgleda gotova<br />

naslovna strana našeg<br />

fotoalbuma kreiranog u PDF<br />

formatu. Stalni čitatelji lako<br />

će zamijetiti slike u<strong>po</strong>rabljene<br />

u prošlom broju <strong>PC</strong>chipa<br />

Iako je prva opcija u kreiranju tiskanje<br />

fotoalbuma na vašem pisaču, čini nam se da će<br />

PDF opcija biti najčešći izbor većine korisnika<br />

Ustupio<br />

AquaSoft<br />

www.aquasoft.de<br />

CIjena<br />

19,90 EUR<br />

Za<br />

jednostavnost, brzina<br />

Protiv<br />

ništa osobito<br />

Ocjena<br />

aaaaa<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

79

Softver<br />

Ispitivanje grafičke brzine<br />

3DMark 11<br />

Kako se mijenjaju verzije sustava DirectX tako se u pravilnim<br />

razmacima javljaju i nove verzije softvera 3DMark. Nova<br />

verzija ne <strong>do</strong>nosi u biti ništa novo osim korištenja novih DX11<br />

funkcija. Čak je i stari problem dalje s nama<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney<br />

Specifikacije<br />

procesor 1.8 GHz (dual core),<br />

1024 MB RAM-a, Win<strong>do</strong>ws<br />

Vista, DirectX 11 grafička<br />

kartica<br />

Ustupio<br />

3DMark<br />

www.3dmark.com<br />

Cijena<br />

ovisno o verziji<br />

Za<br />

<strong>do</strong>stupan svakom<br />

Protiv<br />

gubitak nekadašnje lje<strong>po</strong>te<br />

Ocjena<br />

aaaaa<br />

Prvih nekoliko verzija ovog zanimljivog softvera<br />

bilo je grafički iskričavo i oku vrlo<br />

ugodno, tako da ga je <strong>do</strong>sta korisnika u<strong>po</strong>trebljavalo<br />

prije kao zgodan estetski element nego<br />

kao ozbiljan testni program. Situacija se tijekom<br />

godina mijenjala u smislu da sad i dalje imamo sintetsko-testni<br />

element, ali je ona nekadašnja lje<strong>po</strong>ta<br />

gotovo <strong>po</strong>tpuno nestala. Umjesto šarene laže u kojoj<br />

smo svi uživali na ekranu nam se <strong>po</strong>javljuju slike<br />

koje iskusnom oku zapravo govore <strong>do</strong>sta, ali pritom<br />

nema onog uživanja i uzbuđenja na koje nas je<br />

3DMarkov tim u prošlosti navikao. To se lije<strong>po</strong> vidi u<br />

trenucima kad zaboravite na testiranje brzine svoga<br />

grafičkog sustava i usre<strong>do</strong>točite se samo na “demo”,<br />

odnosno na nekoliko sekvenci koje su predstavljene<br />

kao kratki filmovi i koje ujedno čine osnovu samog<br />

testiranja. Prva se sekvenca odnosi na <strong>po</strong>dmorski<br />

svijet i otkriva nam svu njegovu lje<strong>po</strong>tu onako kako<br />

je živo oko promatrača baš i ne bi vidjelo. Ljepše i na<br />

određenim mjestima čišće i preciznije, no glavni je<br />

problem što <strong>po</strong> prirodi stvari svijet <strong>po</strong>d morem nije<br />

tako osvijetljen, jasan i raznobojan kao onaj iznad<br />

<strong>po</strong>vršine vode. Jasno nam je kako je okruženje <strong>po</strong>mno<br />

odabrano kao jedno od najboljih za prikazivanje<br />

novih funkcija sustava DirectX 11, ali nam se<br />

nekako čini da se to moglo još malo uljepšati, ako ni<br />

zbog čeg drugog onda zbog uživanja koje bi autori<br />

<strong>po</strong>darili korisniku njihova softvera. Sasvim <strong>do</strong>bar<br />

razlog, zar ne? Dobar, ali nažalost ne <strong>do</strong>voljan da bi<br />

se to zaista učinilo, pa nam onda nema druge nego<br />

“uživati” u volumetrijskom osvjetljenju ipak <strong>po</strong>lumračnog<br />

<strong>po</strong>dmorja i pritom razmišljati kako je to<br />

moglo ispasti puno drugačije i privlačnije. Druga sekvenca<br />

ipak nas prebacuje (izbacuje?) na <strong>po</strong>vršinu,<br />

odnosno na nekakav otok koji su očito nastanjivali<br />

stari Asteci ili neko njima vrlo blizak. Zašto otok?<br />

Naprosto zato što nam se odmah javio takav <strong>do</strong>jam,<br />

iako, ruku na srce, može biti i riječ o bilo kojem tropskom<br />

dijelu Srednje, odnosno Južne Amerike. I ovdje<br />

se autori 3DMarka igraju s osvjetljenjem, teselacijom<br />

i drugim simpatičnim funkcijama DirectX-a<br />

11, ali o<strong>pet</strong> imamo <strong>do</strong>jam da je sve nekako “krivo”<br />

osvijetljeno. Činjenica jest da u tropskim šumama<br />

previše svjetla na dnu šume ni nemate, ali o<strong>pet</strong> nam<br />

je nekako ne<strong>do</strong>stajalo i ra<strong>do</strong> bismo te scene vidjeli<br />

u “glorious technicolour”, makar to i ne bilo <strong>po</strong>sve<br />

jednako prirodnim uvjetima. Da budemo nešto precizniji,<br />

svjetla ima, ima ga čak i <strong>do</strong>voljno (u nekim<br />

scenama), ali se malo previše “igralo” sa sumaglicom<br />

koja naprosto kvari ukupni <strong>do</strong>življaj, ma koliko<br />

se vi igrali <strong>po</strong>dešavajući brojne radne parametra na<br />

odgovarajućem ekranu. Situacija je, srećom, nešto<br />

bolja kad gledate stvarne testove, pa se onda ukupni<br />

<strong>do</strong>jam <strong>po</strong>boljšava iako nikad neće <strong>do</strong>segnuti visove<br />

koje je 3DMark <strong>do</strong>sezao u nekim prošlim inačicama.<br />

Valjda to tako mora biti jer kako verzije DirectX-a<br />

napreduju tako napreduje i 3D prikaz, pa kad konačno<br />

<strong>do</strong>segnemo ideal stvarne životne scene, onda<br />

ćemo valjda imati i <strong>do</strong>jmovno najlošiju sliku. Iako u<br />

prirodi ima prekrasnih scena, nekako nam se ovaj<br />

<strong>po</strong>sljednji zaključak čini sasvim logičnim, naročito<br />

ako živimo u gra<strong>do</strong>vima koji su <strong>po</strong> samoj svojoj definiciji<br />

uvijek prljavi i <strong>po</strong>malo mračni.<br />

Varijacije na temu<br />

3DMark11 sastoji se od ukupno šest odvojenih testova<br />

koje je najbolje <strong>po</strong>krenuti iz prvog <strong>po</strong>nuđenog<br />

prozora gdje je inicijalno odabrana varijanta Performance<br />

koja bi trebala odgovarati najvećem broju<br />

ljubitelja igara. Oni s nešto slabijim hardverom<br />

mogu odabrati varijantu Entry koja ga ne opterećuje<br />

previše, ali ipak <strong>po</strong>kazuje barem nešto od DirectX 11<br />

s<strong>po</strong>sobnosti. Takvim korisnicima ipak pre<strong>po</strong>ručujemo<br />

da, ako ikako mogu, uzmu barem nešto jaču grafičku<br />

karticu. Sigurno će im se isplatiti. Korisnicima<br />

koji nemaju novčanih problema i koji mogu kupiti<br />

praktično što god hoće namijenjena je treća varijanta<br />

nazvana Extreme. Kod nje je značajno korištenje<br />

80 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Softver<br />

Post processing efekti korišteni su u velikoj <strong>mjeri</strong>, tako<br />

da scene džungle pružaju prilično lijep ugođaj stvarne<br />

prisutnosti promatrača<br />

Kako god mi gledali na ovu sliku, nikako se ne možemo<br />

oteti <strong>do</strong>jmu da je riječ o igrački. Priznajemo da je<br />

model odlično, možda čak i pre<strong>do</strong>bro napravljen, ali i<br />

dalje sliči na igračku<br />

razlučivosti 1920 x 1080 (1080p) piksela, što znači da<br />

za taj tip testa morate imati monitor koji je u stanju<br />

prikazati takvu razlučivost. Mi smo testiranja u svrhu<br />

ovog teksta obavili na opciji Performance, koju<br />

smo iskoristili i za snimanje svih pratećih slika. Razlučivost<br />

je, dakle, bila 1280 x 720 (720p), što je zaista<br />

optimalno za većinu ljubitelja modernih igara, a<br />

i radni parametri bili su <strong>po</strong>dešeni tako da ih bez gotovo<br />

ikakvih problema može <strong>po</strong>dnijeti bilo koja grafička<br />

kartica srednje ili više kategorije. Pod uvjetom<br />

da <strong>po</strong>država sustav DirectX 11, naravno. Ako imate<br />

grafičku karticu koja još pripada svijetu nižih verzija<br />

DirectX-a, bit ćete o tom obaviješteni, ali 3DMark<br />

11 nećete moći koristiti. Još moramo na<strong>po</strong>menuti<br />

da ove tri osnovne (i unaprijed definirane) opcije<br />

nisu jedine jer se is<strong>po</strong>d jednog od jahača (tab) nalazi<br />

ekran na kojem možete definirati upravo onakav<br />

test kakav se vama najviše sviđa te ujedno odabrati<br />

koje ćete testove uopće izvoditi. Sve ili samo neke, a<br />

moći ćete i isključiti prikazivanje dva demo “filma”.<br />

Mogućnost <strong>po</strong>tpune prilagodbe programa korisničkim<br />

željama odlična je ideja, ali ima i jednu manu.<br />

Tako <strong>do</strong>biveni rezultat možete us<strong>po</strong>ređivati samo sa<br />

samim sobom, odnosno s hardverskom situacijom<br />

koju ste imali tijekom prethodnog mjerenja brzine<br />

rada. Za prave us<strong>po</strong>redbe ipak će trebati koristiti<br />

jednu od triju predefiniranih opcija, a osim ako namjeravate<br />

koristiti samo opciju Performance, morat<br />

ćete razmisliti i o nabavci izdanja Advanced.<br />

Na ras<strong>po</strong>laganju su tri različite verzije, a zanimljivo<br />

je uočiti da se sve one nalaze u istoj izvršnoj datoteci<br />

koju možete skinuti s proizvođačevih web stranica<br />

(www.3dmark.com). Osnovna je verzija besplatna i<br />

Ovaj ćete prozor gledati samo ako radite u tvrtki koja je kupila profesionalnu verziju<br />

softvera. Običnim korisnicima ona, istini za volju, i nije baš previše <strong>po</strong>trebna<br />

Grafički test 1 Grafički test 2 Grafički test 3 Grafički test 4<br />

Scena Deep Sea Deep Sea High Temple High Temple<br />

Teselacija Nema Srednja Srednja Visoka<br />

Osvjetljenje Jako Srednje Srednje Srednje<br />

Sjene Nekoliko Malo Jedna Puno<br />

<strong>Od</strong> ukupno šest testova četiri se isključivo bave grafikom i novim DirectX 11<br />

mogućnostima. Ako još nemate odgovarajuću grafičku karticu, <strong>po</strong>žurite u trgovinu<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

81

Softver<br />

Ispitivanje grafičke brzine<br />

Izdanja Advanced i Professional omogućuju biranje između tri različite opcije<br />

testiranja, a lako je pret<strong>po</strong>staviti kako ćete najčešće koristiti opciju Performance<br />

lako je pret<strong>po</strong>staviti kako će upravo ona biti najviše<br />

korištena, iako ima i određenih ne<strong>do</strong>stataka od kojih<br />

je najočitiji mogućnost korištenja samo jedne verzije<br />

testova. One označene nazivom Performance.<br />

Također će vam biti ograničena mogućnost <strong>po</strong>hrane<br />

rezultata na stranicama proizvođača (samo jedan<br />

Basic Advanced Professional<br />

Komercijalno korištenje - - Da<br />

3DMark rezultat<br />

Entry - Da Da<br />

Performance Da Da Da<br />

Extreme - Da Da<br />

Custom - Da Da<br />

Testovi<br />

Grafički test 1 Da Da Da<br />

Grafički test 2 Da Da Da<br />

Grafički test 3 Da Da Da<br />

Grafički test 4 Da Da Da<br />

Test fizike Da Da Da<br />

Kombinirani test Da Da Da<br />

AV demo (720p) Da Da Da<br />

Korisnikove definicije - Da Da<br />

Opcije<br />

Offline rad s rezultatima - Da Da<br />

Ponavljanje testova - Da Da<br />

Ponavljanje demo filmova - - Da<br />

Podešavanje kvalitete - - Da<br />

Automatiziranje komandne linije - - Da<br />

Online opcije<br />

Osobni account Da Da Da<br />

Pretraga i us<strong>po</strong>redba rezultata Da Da Da<br />

Neograničeno <strong>po</strong>hranjivanje - Da Da<br />

Bez oglasa - Da Da<br />

Podrška proizvođača - - Da<br />

Cijena (USD) Besplatno 19,95 995,00<br />

rezultat), a nećete imati nikakvu <strong>po</strong>dršku, kao ni sve<br />

one lijepe sitnice koje se <strong>po</strong>činju <strong>po</strong>javljivati u izdanju<br />

Advanced. Podrške nećete imati ni s tom verzijom,<br />

ali ćete zato imati mogućnost korištenja svih<br />

unaprijed definiranih varijanti testiranja. Moći ćete<br />

sređivati svoje rezultate u offline načinu rada, <strong>do</strong>k<br />

ih u online načinu rada možete <strong>po</strong>hraniti koliko god<br />

hoćete. Također ćete (kad ste online) biti oslobođeni<br />

i reklama, a <strong>do</strong>datno imate mogućnost automatskog<br />

<strong>po</strong>navljanja testova. Stoga smatramo da tražena<br />

cijena nije pretjerana i svakako pre<strong>po</strong>ručujemo<br />

nabavu izdanja Advanced. Najnaprednije izdanje<br />

Professional koristit će samo oni korisnici (pretežito<br />

tvrtke) koji imaju <strong>po</strong>trebu za <strong>po</strong>slovnim korištenjem<br />

softvera 3DMark. Kod te se verzije na<strong>po</strong>kon<br />

javlja prioritetna <strong>po</strong>drška od strane proizvođača, a<br />

otvaraju se dvije vrlo važne opcije koje omogućuju<br />

precizno <strong>po</strong>dešavanje kvalitete i preciznosti slike te<br />

<strong>po</strong>tpunu automatizaciju komandne linije. Na<strong>po</strong>minjemo<br />

da vam kao običnom korisniku to izdanje<br />

zaista ne treba. Za<strong>do</strong>voljite se već pre<strong>po</strong>ručenim izdanjem<br />

Advanced.<br />

Snovi i stvarnost<br />

S aspekta korisnika najznačajnija su prva četiri testa<br />

koja se gotovo isključivo bave novim DirectX 11 “trikovima”.<br />

Posljednja dva testa se osim grafikom bave<br />

i fizikom koja u <strong>po</strong>sljednje vrijeme zauzima sve značajnije<br />

mjesto u igrama (i ne samo njima) jer se za<br />

zahtjevne izračune koristi GPU grafičke kartice koji<br />

je gotovo idealan za takve ti<strong>po</strong>ve računanja. Jedini<br />

je problem što za maksimalno iskorištavanje u pravilu<br />

trebate dvije grafičke kartice. Jedna će se baviti<br />

svojim osnovnim <strong>po</strong>slom, <strong>do</strong>k ćete drugu koristiti<br />

za fizikalni model. Imate li novca, moguća je čak<br />

i jedna <strong>po</strong>malo “suluda” opcija gdje ćete iskoristiti<br />

tri kartice. Dvije u SLI načinu rada za generiranje<br />

još bolje grafike, a jednu za čisto računanje fizike ili<br />

onog što igra, odnosno softver koji koristite može<br />

iskoristiti. Takav je pristup srećom za većinu korisnika<br />

<strong>po</strong>sve nerealan, i to <strong>po</strong>najviše zbog cijene koja u<br />

slučaju najboljih primjeraka grafičkih kartica može<br />

<strong>do</strong>segnuti iznos višestruko veći od cijene ostatka<br />

računala.<br />

Nakon svega što smo isprobali možemo zaključiti<br />

kako će vam najnovija izvedba softvera 3DMark<br />

trebati jer drugih sličnih testova koji “napadaju”<br />

mogućnosti DirectX 11 grafičkih kartica u praksi ni<br />

nema. Sigurno ih nećete praviti sami, pa je onda<br />

nabava prvo besplatne inačice, a kasnije eventualno<br />

i izdanja Advanced sasvim opravdana. Ono što<br />

nas ipak najviše smeta nije ni grafika koja je zanatski<br />

odrađena skoro <strong>do</strong> perfekcije, ali ne pruža (barem<br />

nama) ono nešto što su prijašnje verzije 3DMarka<br />

imale. Nije to ni način na koji je sve (ne)osvijetljeno,<br />

nego jedna stara i nažalost teško rješiva boljka.<br />

Nemogućnost us<strong>po</strong>redbe sadašnjih grafičkih kartica<br />

s onima koje smo prije imali ili još uvijek imamo u<br />

svojim računalima. Jasno je da se ne mogu us<strong>po</strong>ređivati<br />

kartice koje ni približno nemaju iste funkcije,<br />

ali nekako nam se čini kako bi bilo moguće, uz<br />

sve što je napravljeno, napraviti i nekakav bazni tip<br />

testova koji bi vrijedili za sve grafičke kartice od,<br />

pri<strong>mjeri</strong>ce, DirectX 9 hardvera pa sve <strong>do</strong> DirectX 11<br />

hardvera. Tada bi 3DMark od nas zaista <strong>do</strong>bio čistu<br />

<strong>pet</strong>icu.<br />

82 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

2011<br />

SRETNO!<br />

Nismo očekivali da ćemo ovu čestitku morati <strong>po</strong>noviti!

Softver<br />

Provjera sustava<br />

ESET SysInspector<br />

1.2.026<br />

Što god mi svi pričali, uvijek nam je drago saznati nešto o računalu s kojim radimo ili se zabavljamo. Dok<br />

smo ne tako davno bili osuđeni samo na Microsoftove proizvode, sad je situacija <strong>po</strong>nešto drugačija<br />

Nakon analize prelazi se na prikaz koji se može opisati<br />

samo jednom riječi - ogroman. Vjerujte nam, trebat će<br />

vam <strong>do</strong>sta vremena <strong>do</strong>k proučite sve što vas zanima<br />

Evo kako izgledaju<br />

dva suprotna kraja<br />

na skali filtriranja.<br />

Lijevi je označen s<br />

Fine, a desni s Risky,<br />

čemu odgovara i<br />

količina informacija<br />

koja vam se<br />

inicijalno nudi<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney<br />

Ustupio<br />

ESET<br />

www.eset.com<br />

Cijena<br />

besplatno<br />

Za<br />

ekstenzivna inspekcija<br />

Protiv<br />

ništa osobito<br />

Ocjena<br />

aaaaa<br />

Svi koji su ikad koristili Word, a takvih sigurno<br />

nije malo, sigurno su iskoristili i jednu od opcija<br />

koja bi napravila analizu stanja njihova<br />

računala. U <strong>po</strong>četku tu nije bilo previše <strong>po</strong>dataka,<br />

no kako je vrijeme protjecalo i kako su se <strong>po</strong>javljivale<br />

nove verzije Worda, tj. MS Officea, tako se i količina<br />

<strong>po</strong>dataka koje bi iznjedrila analiza sve više <strong>po</strong>većavala.<br />

A kako svi mi volimo pregledavati <strong>po</strong>datke o<br />

svojim računalima, tako je to <strong>po</strong>stao sasvim koristan<br />

alat za <strong>do</strong>bar broj korisnika. Jedini je problem bio u<br />

tom što se uvijek htjelo više <strong>po</strong>dataka, <strong>po</strong> mogućnosti<br />

što jeftinijih, dapače besplatnih. Budući da<br />

MS Office, baš kao i Word, nikad nije bio besplatan,<br />

jasno je da su svi jedva čekali da netko izbaci analizator<br />

koji bi radio brže, bolje i pritom bio besplatan,<br />

a naravno da je korisnika “usput” trebalo i zatrpati<br />

ogromnom količinom manje ili više (ne)<strong>po</strong>trebnih<br />

<strong>po</strong>dataka. Čekalo se možda i dulje nego što se očekivalo,<br />

ali su se takve aplikacije ipak <strong>po</strong>javile i imale su<br />

upravo željene karakteristike, samo što nisu baš bile<br />

produkti kompanija s <strong>po</strong>znatim imenom. Tipična<br />

sudbina svih sličnih programa, koja je <strong>do</strong>nekle promijenjena<br />

činjenicom da već neko vrijeme na ras<strong>po</strong>laganju<br />

imamo analizator koji je proizvela <strong>po</strong>znata<br />

antivirusna tvrtka ESET i koji nudi sve što možemo<br />

<strong>po</strong>željeti.<br />

Bez instaliranja<br />

Inače nam nije čest običaj opisivati besplatne programe,<br />

no ovaj put smo se ipak odlučili na takav<br />

<strong>po</strong>tez jer nas je SysInspector u zadnjoj inkarnaciji<br />

prilično ugodno iznenadio. Besplatno ga možete<br />

skinuti s ESET-ovih web stranica, a pritom čak<br />

možete birati između 32-bitne i 64-bitne inačice,<br />

što svakako <strong>po</strong>zdravljamo jer smatramo da se u današnje<br />

vrijeme nijedan program ne bi smio <strong>po</strong>javiti<br />

samo u 32-bitnoj verziji. Ne samo da praktično svaki<br />

moderni procesor uredno radi u 64-bitnom modu,<br />

nego je i količina 64-bitnih Win<strong>do</strong>wsa sve veća, pa je<br />

nekako logično da korisnici <strong>po</strong>čnu <strong>do</strong>bivati i odgovarajući<br />

(64-bitni) softver. Stoga ESET-u idu sve <strong>po</strong>hvale<br />

jer su krenuli <strong>do</strong>brim putem i nadamo se da će<br />

i ostali proizvođači slijediti taj <strong>po</strong>zitivni pristup.<br />

Ono što nam se najviše <strong>do</strong>palo jest što nema nikakve<br />

instalacije. SysInspector nakon skidanja možete<br />

smjesta <strong>po</strong>krenuti iz bilo kojeg direktorija. Ovisno o<br />

84 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Softver<br />

Ako je ikako moguće,<br />

SysInspector će vam<br />

<strong>po</strong>nuditi sve što zna<br />

o nekom procesu ili<br />

programu. Ponekad neće<br />

znati gotovo ništa, ali će<br />

<strong>po</strong>nekad informacija biti<br />

više nego <strong>do</strong>voljno<br />

Iza (samo inicijalno) <strong>po</strong>malo neuobičajenog menija krije<br />

se <strong>do</strong>bar broj opcija. U ovom slučaju možemo vidjeti da<br />

program ras<strong>po</strong>laže s čak devet nivoa filtriranja<br />

brzini vašeg računala, kao i njegovoj <strong>po</strong>punjenosti<br />

različitim hardverom i softverom, budite spremni<br />

i na nešto dulje čekanje od nekoliko minuta. Iako<br />

djeluje dugotrajno, riječ je ipak o relativno malenom<br />

vremenskom periodu tijekom kojeg u krajnjem<br />

slučaju možete obaviti nekakav telefonski razgovor,<br />

otići tamo gdje i car ide pješke ili naprosto skuhati<br />

jednu finu kavicu. Uostalom, kavicu ionako pijete<br />

kako biste probdjeli noći i noći uz svoje računalo,<br />

pa ova <strong>do</strong>datna izlika da skuhate i <strong>po</strong>pijete još koju<br />

uopće nije loša.<br />

Što god vi radili otkrit ćete da je radio i SysInspector<br />

jer će se na kraju malo ružno pače koje sliči na<br />

splash prozor pretvoriti u lije<strong>po</strong> dizajniran prozor<br />

unutar kojeg će vas <strong>do</strong>čekati svi relevantni <strong>po</strong>daci o<br />

stanju vašeg računala. Prikaz se sastoji od dvaju odvojenih<br />

panela, gdje u lijevom panelu imate klasično<br />

drvo (tree prikaz), a u desnom panelu imate prikaz<br />

svih elemenata koje <strong>po</strong>jedina grana drveta sadrži.<br />

Takav sustav prikazivanja <strong>do</strong>bro je <strong>po</strong>znat već godinama<br />

i drago nam je što ESET nije izmišljao toplu<br />

vodu, nego se priklonio <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znatom načinu<br />

prikazivanja <strong>po</strong>dataka. Tim više što on upravo odgovara<br />

tipu <strong>po</strong>dataka kojima se program bavi. Jedini<br />

danak modernim vremenima plaćen je ne<strong>po</strong>stojanjem<br />

klasičnog izbornika (menu), koji je zamijenjen<br />

sličnim sustavom sasvim <strong>do</strong>voljnim za ugodan rad.<br />

Sve što SysInspector pronađe može se zapisati u log<br />

datoteku, a naročito je zanimljivo što pritom možete<br />

odabrati da će se u nju zapisati zaista sve ili će<br />

biti izbačeni osjetljivi dijelovi koji se tiču korisnikove<br />

privatnosti. Lije<strong>po</strong> je vidjeti da ima proizvođača<br />

koji ipak nisu tu samo da skupljaju <strong>po</strong>datke o vama,<br />

nego vam <strong>do</strong>puštaju da se “sakrijete” i <strong>po</strong>nudite im<br />

samo ono što smatrate relevantnim Kao i obično,<br />

ra<strong>do</strong> bismo vidjeli slično <strong>po</strong>našanje i u drugih proizvođača<br />

sličnog (i ne samo sličnog) softvera.<br />

Zamjerka koja to nije<br />

Osim navedenog, na ras<strong>po</strong>laganju vam je <strong>po</strong>pis svih<br />

aktivnih modula i procesa, uz čije nazive stoje i opisi<br />

<strong>po</strong>moću kojih će se znatno lakše snaći i korisnici<br />

kojima “<strong>pet</strong>ljanje” <strong>po</strong> sustavu nije u opisu radnog<br />

mjesta. Bit će prikazani i svi procesi koji komuniciraju<br />

preko mreže putem TCP i UDP protokola, čime<br />

SysInspector <strong>po</strong>staje sigurnosno još jači i gotovo da<br />

ga možemo smatrati jednim od značajnijih sigurnosnih<br />

elemenata našeg računala.<br />

Nemojte misliti da smo gotovi. Nikako ne smijemo<br />

zaboraviti tehnologiju Anti-Stealth koja je zadužena<br />

za otkrivanje skrivenih objekata u MBR zapisu,<br />

Registryju, driverima, servisima i drugim procesima<br />

kojih ima u iznenađujuće velikom broju. Svakako<br />

većem od onog što bi prosječan korisnik računala<br />

očekivao. Sa svima njima SysInspector će <strong>do</strong>sta lako<br />

izaći na kraj, odnosno svi će se <strong>po</strong>javiti u konačnom<br />

izvještaju, a na vama je (ili na nekoj stručnijoj osobi)<br />

da obavite eventualno čišćenje računala. <strong>Od</strong> ostalih<br />

s<strong>po</strong>sobnosti prilično praktična je mogućnost us<strong>po</strong>redbe<br />

dviju log datoteka jer se na taj način može<br />

utvrditi koji se <strong>po</strong>tencijalno neželjeni elementi nalaze<br />

u jednoj, ali ne i u drugoj datoteci. Naravno da se<br />

takva us<strong>po</strong>redba može obaviti i ručno, no na<strong>po</strong>minjemo<br />

da je broj stavki zaista velik, pa je kudikamo<br />

bolje da to obavlja program, a ne korisnik osobno.<br />

Jedina zamjerka (ako je uopće takvom možemo<br />

nazvati) jest što vam za korištenje ovog nadasve<br />

praktičnog programa treba Win<strong>do</strong>ws XP ili kasniji.<br />

Ako ste jedan od korisnika koji još žive u kamenom<br />

<strong>do</strong>bu Win<strong>do</strong>wsa 2000 ili (ne daj Bože) još nižih verzija,<br />

možemo vam samo pre<strong>po</strong>ručiti da se probudite<br />

i nabavite Win<strong>do</strong>ws 7. U sprezi sa SysInspectorom<br />

otkrit ćete jedan <strong>po</strong>sve nov svijet.<br />

Novi <strong>po</strong>gled<br />

Moramo naglasiti da je u tekstu s<strong>po</strong>menuti tree view skoro u <strong>po</strong>tpunosti napisan nanovo,<br />

a rezultat je još ugodnija i brža navigacija koja će olakšati život svakom korisniku.<br />

Lije<strong>po</strong> je vidjeti da se i starom konju (tree navigaciji) još uvijek može <strong>do</strong>dati nešto<br />

svježe krvi, što je ESET u ovom slučaju sasvim <strong>do</strong>bro odradio. Štoviše, odradio je odlično<br />

jer su u “igri” sad i vizualni elementi koji uvelike olakšavaju snalaženje, naročito<br />

kad jednom naučite napamet kolor-ko<strong>do</strong>ve, gdje svaka boja označava određeni nivo<br />

opasnosti za sustav. Na taj način možete se gotovo trenutno usre<strong>do</strong>točiti (drill <strong>do</strong>wn)<br />

upravo na one elemente koji bi vaše računalo možda mogli staviti u nekakvu nevolju.<br />

Iako to na prvi <strong>po</strong>gled sigurno ne <strong>po</strong>mišljate, u SysInspectoru se nalazi <strong>do</strong>sta naprednih<br />

tehnologija koje olakšavaju analizu, pa nije čudno da je on ujedno i element drugih<br />

ESET-ovih proizvoda, naročito onog naj<strong>po</strong>znatijeg, antivirusnog softvera NOD32.<br />

Štoviše, log datoteka koju SysInspector stvara može se <strong>po</strong>slati direktno iz tog softvera<br />

ESET-u, gdje će njihovi stručnjaci pripremiti odgovarajuću skriptu koja će obaviti čišćenje<br />

specifično za vaše računalo.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

85

Softver<br />

Pospremanje diskova<br />

Gdje je što?<br />

Traženje izgubljene datoteke česta je radnja za svakog pravog korisnika računala, <strong>po</strong>sebno<br />

danas kada se prostor na diskovima <strong>mjeri</strong> u terabajtima, a broj datoteka u milijunima<br />

Piše: Goran Levačić<br />

Ako ste korisnik osobnog računala, a budući<br />

da čitate ovaj tekst pret<strong>po</strong>stavljamo da jeste,<br />

zasigurno ste se našli u situaciji da vam je<br />

određeni dio dragocjenog vremena otišao na traženje<br />

<strong>po</strong>dataka <strong>po</strong> disku, manje ili više uspješno.<br />

Često se <strong>do</strong>godi da neki Word <strong>do</strong>kument ili Excel<br />

tablica, fotografija ili video jednostavno nađu načina<br />

da se skriju u mapi koju rijetko ili gotovo nikada ne<br />

otvarate, pa je <strong>po</strong>moć pri traženju takvih datoteka<br />

itekako <strong>do</strong>bro<strong>do</strong>šla. Većina korisnika kod takvog će<br />

problema <strong>po</strong>segnuti za <strong>do</strong>brom starom opcijom Search<br />

koja je integrirana unutar samog operativnog<br />

sustava Win<strong>do</strong>ws. Uglavnom odradi <strong>po</strong>sao korektno,<br />

<strong>po</strong>daci su <strong>po</strong>novo <strong>do</strong>stupni, no što učiniti da se<br />

mukotrpno traženje ne mora <strong>po</strong>navljati o<strong>pet</strong> i tako<br />

une<strong>do</strong>gled? Organizacija ili katalogizacija važnih <strong>po</strong>dataka<br />

jedino je pravo i mudro rješenje, a za tu namjenu<br />

<strong>po</strong>stoje <strong>po</strong>sebni programi koji to za vas čine<br />

vrlo efikasno. U današnje <strong>do</strong>ba kapaciteti kućnih računala<br />

mjere se u terabajtima, pa su alati koji će preuzeti<br />

kontrolu nad <strong>po</strong>dacima <strong>po</strong>stali itekako nužni.<br />

WhereIsIt<br />

Samo ime ovog programa jasno govori čemu on zaista<br />

služi. WhereIsIt malen je ali vrlo moćan alat za<br />

organizaciju i katalogiziranje <strong>po</strong>dataka na računalu.<br />

Svega 8 MB prostora zauzima instalacijska datoteka,<br />

a koliko smo uspjeli saznati, trenutno je <strong>do</strong>stupan<br />

samo korisnicima operativnog sustava Win<strong>do</strong>ws.<br />

Ono što ga čini vrlo korisnim programom jest mogućnost<br />

katalogizacije svih <strong>po</strong>znatih medijskih<br />

datoteka na tvrdim diskovima, CD i DVD optičkim<br />

medijima, vanjskim diskovima, mrežnim diskovima,<br />

gotovo svih <strong>po</strong>dataka <strong>po</strong>znatih operativnim<br />

sustavima Win<strong>do</strong>ws. WhereIsIt u <strong>po</strong>četku <strong>po</strong>kreće<br />

skeniranje nekog od diskova koje ste sami označili i<br />

stvara novi katalog u koji smješta sve pre<strong>po</strong>znatljive<br />

formate <strong>do</strong>kumenata. Broj kataloga koji se može<br />

kreirati neograničen je, a kontrola nad <strong>po</strong>dacima<br />

<strong>do</strong>biva sasvim novu dimenziju jer oni su sad na<strong>do</strong>hvat<br />

ruke (ili miša), a njihova je lokacija na disku<br />

jasno je označena. Sve to skupa znači da ste stvorili<br />

<strong>po</strong>tpuno nov <strong>po</strong>gled na svoje <strong>do</strong>kumente, iz novije,<br />

preglednije perspektive.<br />

Zanimljiva opcija koju nudi WhereIsIt je plugin kojim<br />

je omogućen pristup i vanjskim <strong>po</strong>dacima, konkretno<br />

informacijama o videodatotekama, što znači<br />

da vrlo lako možete unutar samog kataloga <strong>po</strong>vezati<br />

bilo koju videodatoteku sa slikama ili opisom iste,<br />

a sama informacija <strong>po</strong>vučena je iz IMDbove baze<br />

filmova. Automatika prikupljanja takvih informacija<br />

solidno je izvedena i za ljubitelje i kolekcionare filmova<br />

to je vrlo korisna opcija.<br />

Ukoliko s Interneta skidate razne programe te želite<br />

stvoriti katalog i organizirati vlastitu kolekciju softvera,<br />

WhereIsIt će lako pre<strong>po</strong>znati i takve vrste datoteka,<br />

zajedno sa svim pripadajućim informacijama.<br />

Alat za katalogizaciju i organiziranje koji jednako<br />

lako mogu koristiti amateri i profesionalci, WhereIsIt<br />

je odabir zbog kojeg ni jedan korisnik neće <strong>po</strong>žaliti,<br />

<strong>po</strong>gotovo oni koji očajnički žele us<strong>po</strong>staviti red u<br />

moru datoteka na svojem računalu.<br />

Treba još s<strong>po</strong>menuti da ovaj koristan alat nije besplatan,<br />

pa se ga može kupiti za 39,95 <strong>do</strong>lara, što i nije<br />

pretjerana cijena za mogućnosti koje WhereIsIt nudi.<br />

Ant Movie Catalog<br />

Korisnička glad za informacijama raste gotovo pro<strong>po</strong>rcionalno<br />

smanjenju cijena diskova za <strong>po</strong>hranu<br />

<strong>po</strong>dataka. Nezahvalno je zaključivati jesu li te dvije<br />

stvari <strong>po</strong>sljedično <strong>po</strong>vezane ili jednostavno želimo<br />

što više raznog sadržaja na diskovima. Prošlim vremenima<br />

pripadaju ne<strong>do</strong>umice oko čuvanja velikih<br />

datoteka na tvrdim diskovima, <strong>po</strong>gotovo onih za<br />

koje nismo uvijek bili sigurno želimo li ih, jesu li<br />

nam zaista nužne. Kapaciteti diskova sve su veći,<br />

86 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

SOFTVER<br />

?<br />

korisnici lokalno <strong>po</strong>hranjuju sve više informacija,<br />

“skladišta digitalija” <strong>po</strong>staju gotovo obavezni dio<br />

svakog računala. Mnogi od nas uvijek su željeli imati<br />

svoju vlastitu videoteku ispunjenu omiljenim filmovima,<br />

informacijama o redateljima, glumcima, lokacijama<br />

itd. Danas i prosječno računalo koje se može<br />

kupiti za nekoliko tisuća kuna vrlo lako <strong>po</strong>staje mali<br />

multimedijski centar, na ra<strong>do</strong>st korisnika koji više<br />

ne mora <strong>po</strong>sezati duboko u džep za sku<strong>po</strong>m opremom<br />

kako bi uživao u omiljenim sadržajima.<br />

Tu <strong>do</strong> izražaja <strong>do</strong>lazi organizacija videodatoteka,<br />

<strong>po</strong>sebno <strong>po</strong>sjedujemo li veliku kolekciju istih, od<br />

DVD naslova, vlastitih uradaka ili pak jednostavno<br />

videodatoteka koje smo našli na Internetu i <strong>po</strong>željeli<br />

ih spremiti na računalo. Ant Movie Catalog zaista je<br />

“vrijedan mrav” kad treba <strong>po</strong>složiti sav taj sadr-<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

87

Softver<br />

Pospremanje diskova<br />

Gotovo svi programi<br />

daju mogućnost<br />

organizacije ne samo<br />

sadržaja datoteka, nego<br />

i <strong>do</strong>datnih informacija<br />

žaj. Samo korisničko sučelje kao da datira iz nekih<br />

prošlih dana, no to nikako ne može biti zamjerka<br />

već samo činjenica jer je funkcionalnost glavni adut<br />

ovog alata. Ako ste se ikada <strong>po</strong>mučili pri savladavanju<br />

korištenja programa za katalogiziranje vaših medijskih<br />

datoteka, onda ćete s Ant Movie Catalogom<br />

zaboraviti tu muku već nakon prvih minuta korištenja.<br />

Naime, Ant Movie Catalog revno i ažurno <strong>po</strong>slaguje<br />

informacije o vašim filmovima, daje mogućnost<br />

upisivanja gotovo svih relevantnih informacija o<br />

filmovima, od glumaca, redatelja, godine proizvodnje,<br />

jezika, formata videa, sadržaja, rezolucije slike,<br />

veličine medija i komentara.<br />

Unos <strong>po</strong>dataka moguć je i s vanjskih web odredišta,<br />

baš kao što je to slučaj i s programom WhereIsIt.<br />

Nadalje, <strong>po</strong>držan je i uvoz datoteka u formatima<br />

CSV, HTML ili XML, što uvelike olakšava sortiranje<br />

velikih tablica unutar lije<strong>po</strong>g i urednog korisničkog<br />

sučelja. Jedina šteta je što linkovi na vanjska odredišta<br />

nisu linkovi u pravom smislu riječi, odnosno<br />

ne<strong>do</strong>staju hyperlinkovi. Razni statistički <strong>po</strong>daci<br />

sastavni su dio Ant Movie Cataloga, pa je osim lije<strong>po</strong>g<br />

grafičkog prikaza moguće voditi i evidenciju<br />

<strong>po</strong>suđivanja filmova, nešto što bi vlasnici videoteka<br />

mogli smatrati korisnim, iako se stječe <strong>do</strong>jam da je<br />

ta funkcija ne<strong>do</strong>rađena.<br />

Ant Movie Catalog jednostavan je, koristan i za<br />

rad ugodan alat, ali i ne previše bogat naprednim<br />

funkcijama. Korisnici kojima je stalo <strong>do</strong> reda među<br />

njihovim videomaterijalom svakako će biti za<strong>do</strong>voljni<br />

ovim programom. No oni koji ipak u svemu tome<br />

traže nešto više i bolje ostat će <strong>po</strong>malo razočarani.<br />

U ovakvim dilemama iskustva su najčešće individualne<br />

prirode, pa na korisnicima ostaje da sami nađu<br />

svoj dio “sunca” s ovakvim programima.<br />

Everything (Voidtools)<br />

Male i jednostavne stvari često čovjeka čine sretnim.<br />

Kada su te male stvari u obliku softvera i još k<br />

tome onog koji će se <strong>po</strong>brinuti da se ne izgubite u<br />

digitalnim hrpama svojih <strong>po</strong>dataka, za<strong>do</strong>voljstvo je<br />

<strong>po</strong>tpuno. Everything je pretraživač i to je njegova<br />

glavna namjena. Korištenje alata zaista je jednostavno.<br />

Jednom kada zadate skeniranje svoga diska<br />

ili diskova Everything će zapamtiti sve datoteke i<br />

njihove formate, pa je nakon toga pretraga <strong>po</strong>sao<br />

za koji će vam biti <strong>po</strong>trebno tek nekoliko sekundi.<br />

Korištenjem višeznačnika (wildcard) Everything će<br />

instantno izlistati sve datoteke koje <strong>po</strong>sjeduju upravo<br />

tu ekstenziju. Na primjer, želite li naći sve MP3<br />

datoteke, <strong>do</strong>voljno je upisati “.mp3” u traku pretraživača<br />

i lista će se formirati odmah, a informacije<br />

o datotekama u obliku imena, veličine, odredišta<br />

ili mape na disku i datum <strong>po</strong>sljednje izmjene bit<br />

će prikazani u glavnom, najvećem prozoru. Uz sve<br />

<strong>po</strong>stoji i opcija kreiranja liste svih rezultata pretrage<br />

i spremanje u formatu TXT. Sasvim <strong>do</strong>voljno, a o<strong>pet</strong><br />

više nego li to može učiniti defaultni search unutar<br />

Win<strong>do</strong>wsa.<br />

Zahtjevnije će korisnike zacijelo razveseliti činjenica<br />

da su <strong>po</strong>držani i HTTP, FTP te ETP (Everything<br />

Transfer Protocol) što daje mogućnost pretrage<br />

diskova preko mreže ili web preglednika. Ukoliko se<br />

koristi ETP, moguć je i <strong>do</strong>wnload datoteka, no tu se<br />

svakako treba čuvati od raznih sigurnosnih rizika jer<br />

Everything nema integriran vatrozid (firewall), pa<br />

<strong>po</strong>stoji <strong>po</strong>tencijalna opasnost da netko neželjen pristupi<br />

vašim <strong>po</strong>dacima upravo preko ovog programa.<br />

Jednostavnost i lakoća korištenja glavni su aduti<br />

ovog malenog i moćnog alata te <strong>po</strong>stoji velika vjerojatnost<br />

da će velik broj korisnika nakon iskustva<br />

s Everythingom ostati na njemu i dalje ga koristiti<br />

kao glavnu opciju za pretraživanje i <strong>po</strong>slagivanje<br />

svojih datoteka. Njegov autor David Carpenter daje<br />

vam softver na slobodno korištenje uz na<strong>po</strong>menu<br />

da će cijeniti svaku <strong>do</strong>naciju za<strong>do</strong>voljnih korisnika.<br />

Takav model naplate softvera nije rijedak i zapravo<br />

<strong>do</strong>nacijom ne samo da se vrijednim autorima daje<br />

određena zahvala za proizvod, već i otvara mogućnost<br />

njegova daljnjega razvoja. Everything je upravo<br />

takav alat, za koji bi bilo šteta da ostane zauvijek na<br />

<strong>po</strong>sljednjoj verziji 1.2.1.317.<br />

88 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Softver<br />

Game Collector 2.3<br />

Sakupljači računalnih i konzolaških igara pripadaju<br />

u onaj tip ljudi koji su vrlo <strong>po</strong>nosni na svoje<br />

kolekcije kao što je to slučaj i s audio i filmofilima<br />

ili ljubiteljima knjiga koji pune svoje <strong>po</strong>lice debelim<br />

i teškim izdanjima... Rijetki su oni među nama koji<br />

nisu u nekom segmentu svog života nešto skupljali,<br />

a taj hobi većinu nas pratio je kroz dugo raz<strong>do</strong>blje<br />

djetinjstva. Svatko tko se upušta u ovakav hobi <strong>do</strong>đe<br />

u određenom trenutku <strong>do</strong> problema oko katalogizacije,<br />

organizacije ili pak jednostavnog sortiranja<br />

sakupljenih medija, predmeta, alata...<br />

Na sakupljače digitalnog sadržaja za zabavu,<br />

konkretno igrica i igara, mislili su Collectorz.com i<br />

na tržište <strong>do</strong>nijeli Game Collector, alat za sortiranje,<br />

organizaciju i <strong>do</strong>davanje informacija o ovakvoj<br />

vrsti datoteka. <strong>Od</strong>mah treba na<strong>po</strong>menuti da ovo<br />

nije softver za vas ukoliko <strong>po</strong>sjedujete nekoliko<br />

igara, jer su njegova glavna namjena velike kolekcije<br />

u kojima se nalazi veći broj naslova, neovisno<br />

o tome za koju konzolu ili računalo. Sučelje nije<br />

revolucionarno te, kao i neki od prijašnjih primjera<br />

u ovoj <strong>do</strong>meni softvera, ne odiše modernim<br />

dizajnom, što bismo možda i očekivali prilikom<br />

ku<strong>po</strong>vine za 50 američkih <strong>do</strong>lara. To je propust na<br />

koji možemo <strong>do</strong>nekle zažmiriti jer Game Collector<br />

zaista je odličan alat koji odiše bogatom funkcionalnošću.<br />

Kreiranje baze igara izvodi se na dva načina, automatski<br />

ili manualno. Naime, <strong>po</strong>stoji online baza<br />

<strong>po</strong>dataka o svim manje i više <strong>po</strong>znatim naslovima, a<br />

nalazi se na stranici www.collectorz.com gdje informacije<br />

<strong>po</strong>stavljaju i sami korisnici. Ukoliko tražite<br />

određeni naslov, Game Collector spaja vas na bazu<br />

i iz nje izvlači informacije o naslovu te ih prikazuje<br />

unutar svoga glavnog prozora. S druge strane, i vama<br />

je kao korisniku dana mogućnost <strong>po</strong>stavljanja informacija<br />

o naslovu koji <strong>po</strong>sjedujete. Efikasan sustav<br />

za dijeljenje informacija među korisnicima Game<br />

Collectora.<br />

Manualni uvoz zahtijeva unošenje informacija o<br />

svakom naslovu, a jedna od važnijih odlika je i definicija<br />

statusa određene igre. Konkretno, upuštate<br />

li se u <strong>po</strong>sao iznajmljivanja igara, ovaj će vam alat i<br />

više nego <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>služiti za vođenje statistike, trenutnog<br />

stanja i cjelokupnu evidenciju svih naslova<br />

u kolekciju. Izvoz je moguć u HTML oblik, pa svoju<br />

kolekciju možete izlistati i na web stranici, a to je<br />

ono što će profesionalnim korisnicima biti itekako<br />

zanimljivo.<br />

Disc Inspector 3.1<br />

Disc Inspector je softver koji će svoju publiku naći<br />

među širokom masom korisnika. Za razliku od<br />

specijaliziranih pretraživača i organizatora raznih<br />

kolekcija, ovaj alat radi sve ono što bi Win<strong>do</strong>ws<br />

Explorer možda i trebao u nekoj svojoj novijoj verziji.<br />

No na stranu s us<strong>po</strong>redbama, Disc Inspector je<br />

zaseban, vrlo moćan alat koji vješto radi pretragu<br />

i izlistavanje datoteka koje se nalaze na računalu.<br />

Nakon što je pretraga napravljena datoteke se<br />

ovisno o formatu slažu u <strong>po</strong>sebne mape kako bi<br />

daljnje pretraživanje bilo <strong>po</strong>jednostavljeno. Ne<br />

<strong>po</strong>stoji format datoteke koji nije moguće ovim alatom<br />

<strong>po</strong>spremiti u određeni katalog te uz <strong>do</strong>davanje<br />

komentara proširiti informaciju o tome što i<br />

gdje se nalazi. Kao i mnogi već navedeni alati, Disc<br />

Inspector <strong>po</strong>vlači informacije o filmovima sa sitea<br />

IMDb. Moguć je uvoz datoteka ili cijelih mapa, <strong>do</strong>k<br />

je izvoz kataloga <strong>po</strong>držan u jednom od formata<br />

kao što su HTML, DOC, PDF, XLS itd. Vrlo korisno<br />

i učinkovito <strong>po</strong>stoji li <strong>po</strong>treba kreiranja <strong>po</strong>sebnih<br />

izvještaja o datotekama.<br />

Disc Inspector izgle<strong>do</strong>m je vrlo sličan već s<strong>po</strong>menutom<br />

Win<strong>do</strong>ws Exploreru, pa će se korisnici vrlo<br />

lako naviknuti na samo sučelje. Cijena se kreće oko<br />

30 američkih <strong>do</strong>lara, što je zlatna sredina za ovakav<br />

tip softvera.<br />

Korisnici koji žele brzo i učinkovito slaganje i katalogizaciju<br />

svojih <strong>po</strong>dataka mogu se <strong>po</strong>služiti ovim<br />

alatom jer ima <strong>do</strong>voljno funkcionalnosti za sve operacije<br />

koje idu uz navedene zadaće.<br />

Dok je Everything<br />

jednostavni pretraživač,<br />

Ant je bitno složeniji alat<br />

za rad s filmovima<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

89

Helpdesk<br />

Nadnaslov<br />

Iz broja u broj stručni tim autora rubrike Helpdesk stoji vam na ras<strong>po</strong>laganju, nastojeći pronaći odgovore na Vaša<br />

pitanja te pružiti praktične savjete i trikove kako biste što uspješnije koristili računalo u svakodnevnom životu<br />

Tempirano<br />

isključivanje<br />

Provjerite kako natjerati Win<strong>do</strong>ws da automatski isključi računalo u<br />

točno određenom trenutku<br />

Piše: Gordan Struić<br />

Ako zbog obrade videa<br />

ili drugih razloga<br />

često trebate ostaviti<br />

računalo da radi preko noći,<br />

a u programu koji koristite<br />

ne <strong>po</strong>stoji opcija tipa Turn<br />

off computer when finished,<br />

vjerojatno ste se već bacili u<br />

<strong>po</strong>tragu za programčićem koji<br />

je u stanju “natjerati” Win<strong>do</strong>ws<br />

da isključi računalo u zadano<br />

vrijeme. Iako <strong>po</strong>stoji nemali<br />

broj alata takve namjene, iskusniji<br />

korisnici nerijetko će prvo<br />

ukazati na jednostavno rješenje<br />

koje nudi sam Win<strong>do</strong>ws.<br />

Što nudi Win<strong>do</strong>ws<br />

Naime, <strong>do</strong>voljno je kliknuti na<br />

izbornik Start, zatim na Run<br />

(alternativno se možete <strong>po</strong>služiti<br />

kombinacijom tipki Win<br />

i R) i još samo u <strong>po</strong>lje Open<br />

upisati “shut<strong>do</strong>wn -s -t” (bez<br />

navodnika) te broj sekundi nakon<br />

čijeg isteka slijedi isključivanje<br />

računala. Konkretno, ako<br />

želite da se računalo isključi<br />

nakon, pri<strong>mjeri</strong>ce, četiri sata<br />

(tj. protekom 14.400 sekundi),<br />

upišite “shut<strong>do</strong>wn -s -t 14400”.<br />

Nakon što kliknete na OK,<br />

ugledat ćete prozorčić System<br />

Shut<strong>do</strong>wn koji će vam<br />

prikazati koliko je vremena<br />

preostalo <strong>do</strong> isključivanja i<br />

ujedno u<strong>po</strong>zoriti da zbog prisilnog<br />

isključivanja spremite<br />

sve na čemu ste <strong>do</strong>sad radili.<br />

Ako se u međuvremenu pre<strong>do</strong>mislite,<br />

<strong>po</strong>stupak možete<br />

zaustaviti tako da <strong>po</strong>novno<br />

odaberete Start i Run, upišete<br />

“shut<strong>do</strong>wn -a” i na kraju još<br />

samo kliknete na OK.<br />

Planirate li još koji put isključiti<br />

računalo protekom<br />

istog vremena, za nešto brži<br />

pristup mogli biste u nekoliko<br />

jednostavnih koraka izraditi<br />

prečac na radnoj <strong>po</strong>vršini. Za<br />

<strong>po</strong>četak, kliknite desnom tipkom<br />

miša na bilo koji prazni<br />

dio radne <strong>po</strong>vršine i odaberite<br />

New - Shortcut. Nakon što u<br />

okviru Create Shortcut upišete<br />

“Shut<strong>do</strong>wn.exe -s -t 14400” i<br />

kliknete na Next, unesite naziv<br />

novog prečaca (npr. Isključi)<br />

i odaberite Finish. Na radnoj<br />

<strong>po</strong>vršini <strong>do</strong>čekat će vas nova<br />

ikonica koju drag and drop<br />

meto<strong>do</strong>m možete <strong>po</strong>staviti u<br />

traku za brzo <strong>po</strong>kretanje, a nakon<br />

njezina <strong>po</strong>kretanja ugledat<br />

ćete prozorčić s preostalim<br />

vremenom. Istim <strong>po</strong>stupkom<br />

možete izraditi i prečac za<br />

odustajanje, ali s tom razlikom<br />

što je u okviru Create Shortcut<br />

<strong>po</strong>trebno upisati “shut<strong>do</strong>wn<br />

-a”. Na<strong>po</strong>sljetku, <strong>do</strong>dajmo i<br />

da izgled ikone lako možete<br />

promijeniti tako da na nju<br />

kliknete desnom tipkom miša,<br />

odaberete Properties te u istoimenom<br />

okviru <strong>po</strong>d karticom<br />

Shortcut kliknete na Change<br />

Icon i označite ikonu koja vam<br />

90 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Stalni stručni tim rubrike Helpdesk čine<br />

Gordan Struić<br />

uređuje rubriku, uživa<br />

u pisanju o multimediji<br />

i nastoji vam<br />

<strong>po</strong>moći u korištenju<br />

zanimljivih i korisnih<br />

programa<br />

Damir Prebeg ljubitelj<br />

je freeware i<br />

open source programa,<br />

3D grafike<br />

i izrade skripti za<br />

omiljeni program<br />

Blender<br />

Helpdesk<br />

Predrag Kurtović<br />

<strong>po</strong>najviše voli pisati<br />

o optimizaciji sustava,<br />

a u slobodno<br />

vrijeme bavi se 3 D<br />

grafikom i fotografijom<br />

Win<strong>do</strong>ws možete “natjerati”<br />

da automatski isključi<br />

računalo (gornja slika),<br />

ali i da obustavi<br />

već za<strong>po</strong>četo<br />

isključivanje<br />

(<strong>do</strong>nja slika)<br />

Za automatsko isključivanje možete<br />

izraditi i prečac na radnoj <strong>po</strong>vršini<br />

Shut<strong>do</strong>wn After može<br />

isključiti računalo<br />

<strong>po</strong> proteku zadanog<br />

vremena ili u točno<br />

određenom trenutku<br />

se za tu namjenu čini najprikladnijom.<br />

ShutDown After<br />

<strong>Od</strong>lučite li se ipak za korištenje<br />

nekog specijaliziranog alata,<br />

isprobajte krajnje jednostavan<br />

i besplatan programčić<br />

<strong>po</strong>d nazivom ShutDown After<br />

(www.vcsoftwares.com/<br />

SA.exe). Instalacija je <strong>do</strong>voljno<br />

jednostavna da je ne trebamo<br />

<strong>po</strong>sebno opisivati, no u<br />

<strong>po</strong>sljednjem koraku samo bi<br />

valjalo provjeriti je li uklonjena<br />

kvačica <strong>po</strong>kraj stavke Install<br />

AutoCompletePro kako ne biste<br />

instalirali i taj program. Po<br />

<strong>do</strong>vršetku instalacije program<br />

će se smjestiti u sistemski tray,<br />

pa najprije kliknite na ikonicu<br />

sata smještenu na desnoj strani<br />

programske trake.<br />

U glavnom prozoru programa<br />

moći ćete birati između dviju<br />

opcija: Shut<strong>do</strong>wn After, koja<br />

služi isključivanju računala <strong>po</strong><br />

proteku određenog vremena<br />

(npr. nakon četiri sata) i<br />

Shut<strong>do</strong>wn At, kojom precizno<br />

možete odrediti sat i minutu<br />

kada će se računalo isključiti<br />

(npr. točno u <strong>po</strong>noć). Nakon<br />

što označite jednu od njih i<br />

unesete vrijeme, preostaje vam<br />

kliknuti na SET. Da biste na vrijeme<br />

stigli obustaviti isključivanje<br />

(RESET), odnosno spremiti<br />

sve ono na čemu radite, toplo<br />

pre<strong>po</strong>ručujemo da prethodno<br />

stavite kvačicu <strong>po</strong>kraj stavke<br />

Warn 30 seconds before the action.<br />

Ako želite ubrzati <strong>po</strong>stupak<br />

isključivanja korištenjem<br />

tipkovničke kratice, odaberite<br />

Hot Keys, stavite kvačicu <strong>po</strong>kraj<br />

Shut<strong>do</strong>wn on Ctrl+Alt+S i kliknite<br />

na SET. Kombinaciju tipki<br />

Ctrl i Alt ne možete promijeniti,<br />

no zato umjesto S možete odabrati<br />

neku drugu tipku.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

91

Helpdesk<br />

Kako napraviti <strong>po</strong>sjetnicu<br />

Daš mi vizitku?<br />

Posjetnica je jedan od važnih detalja pri stvaranju<br />

prvog <strong>do</strong>jma - zašto je ne biste sami napravili?<br />

Piše: Gordan Struić<br />

Iako se općenito smatra da<br />

su <strong>po</strong>sjetnice nastale u Kini<br />

u 15. stoljeću, prvi pravi<br />

primjer njihova korištenja (u<br />

obliku koji je bar približno us<strong>po</strong>rediv<br />

današnjem) zabilježen<br />

je u Francuskoj tek dva stoljeća<br />

kasnije. Veličinom su nalikovale<br />

igraćim kartama i služile su<br />

uglednicima za najavu njihova<br />

<strong>po</strong>sjeta, ali i kao <strong>do</strong>kaz <strong>do</strong>maćinu<br />

o tome tko ga je <strong>po</strong>sjetio<br />

i kome je “dužan” uzvratiti<br />

<strong>po</strong>sjet. Gotovo istovremeno u<br />

Lon<strong>do</strong>nu <strong>po</strong>stajale su sve <strong>po</strong>pularnije<br />

kartice kojima su se<br />

služili trgovci kao svojevrsnim<br />

oglasom, uz koje je obično<br />

<strong>do</strong>lazila i mapa s iscrtanim<br />

putom <strong>do</strong> njihove radnje. Dakako,<br />

isprva su kartice bile <strong>po</strong>prilično<br />

jednolične, no razvojem<br />

litografije u devetnaestom<br />

stoljeću malo-<strong>po</strong>malo <strong>po</strong>staju<br />

prava mala umjetnička djela -<br />

<strong>po</strong>lako se uviđa da kvalitetno<br />

izrađena <strong>po</strong>sjetnica ima itekako<br />

važnu ulogu u stvaranju<br />

<strong>po</strong>zitivnog prvog <strong>do</strong>jma.<br />

U kućnoj radinosti<br />

Kako je danas u kućnoj radinosti<br />

relativno jednostavno<br />

napraviti vizitkartu koja se<br />

gotovo nimalo ne razlikuje<br />

od one koju će vam izraditi<br />

profesionalci, <strong>po</strong>bliže ćemo<br />

opisati što je <strong>po</strong>trebno uzeti u<br />

obzir pri koncipiranju dizajna<br />

i kako u nekoliko koraka možete<br />

napraviti vlastitu vizitku.<br />

U <strong>po</strong>trazi za pravim alatom,<br />

kako to obično biva, <strong>do</strong>čekat<br />

će vas ogroman broj komercijalnih<br />

programa. Ipak, uz<br />

malo truda uspjeli smo pronaći<br />

zanimljiv besplatan alat<br />

<strong>po</strong>d nazivom Avery DesignPro<br />

5 čiju instalacijsku datoteku,<br />

veličine 88,2 MB, možete<br />

preuzeti sa stranice www.<br />

avery.com/avery/en_us/Templates-&-Software/Software/<br />

Avery-DesignPro-for-<strong>PC</strong>.htm.<br />

Kako je riječ o programu koji<br />

nije isključivo namijenjen<br />

izradi <strong>po</strong>sjetnica, slobodno ga<br />

možete iskoristiti i za izradu<br />

omota, čestitki, višenamjenskih<br />

naljepnica itd.<br />

92 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

Isprva su <strong>po</strong>sjetnice bile <strong>po</strong>prilično jednolične, no razvojem litografije u<br />

devetnaestom stoljeću malo-<strong>po</strong>malo <strong>po</strong>staju prava mala umjetnička djela<br />

DesignPro nije isključivo namijenjen izradi <strong>po</strong>sjetnica, već<br />

ga komotno možete koristiti i za izradu omota, čestitki,<br />

višenamjenskih naljepnica itd.<br />

<strong>Od</strong>akle <strong>po</strong>četi<br />

Po <strong>do</strong>vršetku instalacije DesignPro<br />

će vam najprije <strong>po</strong>nuditi<br />

da kreirate korisnički račun<br />

<strong>po</strong>d željenim imenom (Design<br />

File Author), ali i da ažurirate<br />

predloške (Product Update<br />

Reminder) te kalibrirate pisač<br />

(naravno, kalibraciju možete i<br />

kasnije obaviti odaberete li u<br />

izborniku File opciju Calibrate<br />

Printer). U sljedećem koraku<br />

program omogućuje kreiranje<br />

projekta - možete se <strong>po</strong>služiti<br />

čarobnjakom (Step-by-Step<br />

Wizard), iskoristiti predložak<br />

(Pre-Designed Template) ili<br />

<strong>po</strong>četi “od nule” (Design from<br />

Scratch). Ako već imate neki<br />

projekt na kojemu želite nastaviti<br />

raditi, odaberite opciju<br />

Open Existing Project.<br />

Pod pret<strong>po</strong>stavkom da se ne<br />

želite zamarati gomilom opcija,<br />

predlažemo da iskoristite<br />

<strong>po</strong>moć čarobnjaka. Ako se već<br />

nalazite u glavnom prozoru<br />

programa, <strong>do</strong> čarobnjaka možete<br />

<strong>do</strong>ći prateći putanju File<br />

- New - Project Wizard. Nakon<br />

što kliknete na Next, <strong>po</strong>d stavkom<br />

Select Category označite<br />

Business Cards i odaberite<br />

jednu od <strong>po</strong>nuđenih opcija<br />

(npr. Ink Jet Business Cards).<br />

U sljedećem koraku <strong>po</strong>d Select<br />

a Design to Personalize označite<br />

predložak koji vam se čini<br />

najprikladnijim (za <strong>po</strong>trebe<br />

ovog teksta odlučili smo se za<br />

Z.t40.12.BusCards10_02) i kliknite<br />

na Next. Posljednji korak<br />

(Edit Your Design) sastoji se od<br />

uređivanja predloška dizajna<br />

u koji je <strong>do</strong>voljno ubaciti vaše<br />

osobne <strong>po</strong>datke i još eventualno<br />

<strong>do</strong>dati neki grafički element.<br />

Manje je više<br />

Prije nego što za<strong>po</strong>čnemo s<br />

opisom <strong>po</strong>stupka uređivanja,<br />

ukratko ćemo se osvrnuti i na<br />

nekoliko stvari o kojima biste<br />

trebali voditi računa. Za <strong>po</strong>četak,<br />

pripazite da ne pretjerate s<br />

<strong>po</strong>dacima koje želite istaknuti.<br />

Prema hrvatskom jezičnom<br />

<strong>po</strong>rtalu (http://hjp.srce.hr)<br />

<strong>po</strong>sjetnica je grafički oblikovan<br />

listić za predstavljanje s imenom<br />

i prezimenom, brojem telefona,<br />

adresom i zanimanjem.<br />

Ako u tu definiciju uvrstimo<br />

još i URL te e-mail adresu, <strong>do</strong>bili<br />

bismo solidno zaokruženu<br />

cjelinu osnovnih <strong>po</strong>dataka.<br />

<strong>Od</strong>lučite li, pak, natrpati <strong>po</strong>sjetnicu<br />

nizom ne<strong>po</strong>trebnih<br />

<strong>po</strong>dataka, <strong>po</strong>put nabrajanja<br />

svega što znate raditi, davanja<br />

<strong>po</strong>jašnjenja i sličnog gomilanja,<br />

osoba kojoj ste dali vizitkartu<br />

mogla bi se zapitati čime<br />

se zapravo bavite i <strong>po</strong>misliti da<br />

ste neozbiljni ili da, ukratko,<br />

svaštarite.<br />

Dojam bi mogao biti još gori<br />

ako ste previdjeli očite pravopisne<br />

<strong>po</strong>greške zbog kojih ćete<br />

ispasti nepismeni, a čestu zamku<br />

predstavlja i odabir neprikladne<br />

<strong>po</strong>dloge ili fonta koji je<br />

teško čitljiv zbog svoje veličine,<br />

boje ili neobičnog izgleda.<br />

Ukratko: upisujte samo bitne<br />

i jasne <strong>po</strong>datke, bez suvišnih<br />

<strong>do</strong>dataka koji bi mogli utjecati<br />

na preglednost ili djelovati<br />

zbunjujuće. Iako vam se neki<br />

font “lu<strong>do</strong>” sviđa zbog svoje<br />

originalnosti, kakva je korist<br />

od <strong>po</strong>sjetnice na kojoj je zbog<br />

nečitljivog fonta <strong>po</strong>trebno<br />

<strong>po</strong>gađati vaše ime i prezime?<br />

Uostalom, imajte na umu da<br />

se ukusi razlikuju, pa ono što<br />

se vama čini raskošnim i <strong>po</strong>trebnim,<br />

drugome može biti<br />

<strong>po</strong>jam krajnjeg neukusa (i<br />

obratno). No, vratimo se sada<br />

na <strong>po</strong>sljednji korak čarobnjaka<br />

- uređivanje predloška.<br />

Koracima čarobnjaka<br />

Da biste upisali svoje <strong>po</strong>datke,<br />

na desnoj strani prozora (Click<br />

the Item to Edit) odaberite<br />

stavke Name, Title, Company i<br />

Contact Information. Naravno,<br />

zadanu sliku, odnosno grafički<br />

element lako možete promijeniti<br />

kliknete li na stavku Graphic<br />

i putem opcije Replace<br />

Current Image u okviru Clipart<br />

Gallery odaberete neku drugu<br />

koja vam se učini prikladnijom.<br />

Ako želite ubaciti neku<br />

sličicu iz označene mape, ali je<br />

program ne može pre<strong>po</strong>znati,<br />

provjerite jeste li u <strong>do</strong>njem<br />

lijevom kutu prozora označili<br />

opciju All Graphic Formats.<br />

<strong>Od</strong>lučite li se ipak za vizitkartu<br />

bez slike, samo uklonite kvačicu<br />

<strong>po</strong>kraj stavke Keep Current<br />

Image.<br />

Nakon što kliknete na Finish,<br />

DesignPro će vam <strong>po</strong>nuditi da<br />

još jednom bacite <strong>po</strong>gled na<br />

cijeli projekt (Preview) te ga<br />

spremite (Save Your Project),<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

93

Helpdesk<br />

Kako napraviti <strong>po</strong>sjetnicu<br />

Pod pret<strong>po</strong>stavkom da se ne<br />

želite zamarati gomilom opcija,<br />

predlažemo da iskoristite <strong>po</strong>moć<br />

čarobnjaka<br />

Danas više nije rijetkost vidjeti<br />

<strong>po</strong>sjetnicu s otisnutim QR ko<strong>do</strong>m<br />

Pri uređivanju grafičkih elemenata <strong>do</strong>bro bi vam mogli <strong>do</strong>ći i neki<br />

od osnovnih efekata<br />

ispišete (Preview and Print) ili<br />

još malkice uredite (Edit Project<br />

in DesignPro). Ako se odlučite<br />

za <strong>po</strong>tonju opciju, nakon<br />

što <strong>po</strong>tvrdite svoj odabir (Click<br />

OK to Continue) projekt će se<br />

otvoriti u uređivačkom načinu<br />

rada. Za razliku od čarobnjaka,<br />

takav način rada omogućit će<br />

punu slobodu u izradi <strong>po</strong>sjetnice,<br />

pa možete <strong>do</strong>dati i prilagoditi<br />

bilo koji grafički element<br />

ili tekstualni dio.<br />

Uređivanje predloška<br />

Ako vas zanima koliko je tekstnih<br />

okvira na <strong>po</strong>sjetnici, možete<br />

ih učiniti vidljivima tako<br />

da u izborniku View odaberete<br />

Display Text Frames. Zatreba<br />

li vam još koji okvir za unos<br />

teksta, odaberite opciju Insert<br />

- Text. Okvire jednostavno možete<br />

<strong>po</strong>micati i promijeniti im<br />

veličinu, a kliknete li desnom<br />

tipkom miša na označeni tekst,<br />

opcijama Font i Properties<br />

možete promijeniti font, boju<br />

<strong>po</strong>zadine, rotirati, <strong>po</strong>dcrtati,<br />

uokviriti ili na koji drugi način<br />

istaknuti važne riječi.<br />

Gotovo isti <strong>po</strong>stupak primjenjuje<br />

se i na uređivanje<br />

grafičkih elemenata, samo što<br />

ćete u kontekstnom izborniku<br />

ugledati i neke opcije koje<br />

se odnose samo na slike. Pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

Set as Background<br />

<strong>po</strong>stavit će sliku kao <strong>po</strong>zadinu<br />

vizitkarte, Effects Gallery nudi<br />

desetak efekata (uz mogućnost<br />

pretpregleda), Crop će obrezati<br />

sliku itd. Ako na <strong>po</strong>sjetnici želite<br />

nešto i nacrtati, zavirite u<br />

izbornik Drawing - mogli biste<br />

nacrtati liniju (Line), pravokutnik<br />

(Rectangle), kružni i eliptični<br />

oblik (Ellipse) ili <strong>po</strong>ligon<br />

(Polygon). Naravno, svaki grafički<br />

element slobodno možete<br />

<strong>po</strong>micati, promijeniti mu veličinu,<br />

boju i druge detalje. Radi<br />

lakšeg orijentiranja prilikom<br />

crtanja i pisanja nije zgorega<br />

koristiti ravnalo (View - Ruler),<br />

ali i <strong>po</strong>većalo (View - Zoom).<br />

Posjetnica s QR ko<strong>do</strong>m<br />

Iako biste već nakon ovog koraka<br />

komotno mogli ispisati<br />

svoj uradak (File - Print - OK),<br />

skrenut ćemo vam <strong>po</strong>zornost<br />

i na mogućnost korištenja QR<br />

(Quick Res<strong>po</strong>nse) koda na <strong>po</strong>sjetnici.<br />

Za one koji se još uvijek<br />

nisu imali prilike s njime<br />

susresti ukratko s<strong>po</strong>menimo<br />

da se radi o dvodimenzionalnom<br />

barkodu u koji je moguće<br />

<strong>po</strong>hraniti raznovrsne <strong>po</strong>datke,<br />

<strong>po</strong>put URL-a, brojeva telefona<br />

ili vCard <strong>po</strong>dataka. Dovoljno je<br />

da osoba kojoj ste predali <strong>po</strong>sjetnicu<br />

s otisnutim QR ko<strong>do</strong>m<br />

iskoristi mobitel opremljen<br />

kamerom te pripadajućom<br />

aplikacijom očita <strong>po</strong>datke sadržane<br />

u kodu koji je snimila.<br />

Ovisno o njegovu sadržaju,<br />

aplikacija može otvoriti web<br />

preglednik, <strong>po</strong>slati SMS ili<br />

e-mail, odnosno automatski<br />

<strong>po</strong>hraniti <strong>po</strong>datke iz virtualne<br />

<strong>po</strong>sjetnice.<br />

Za generiranje QR koda najprije<br />

us<strong>mjeri</strong>te svoj omiljeni<br />

web preglednik na http://goqr.<br />

me ili http://zxing.apps<strong>po</strong>t.<br />

com/generator i upišite željene<br />

<strong>po</strong>datke. Razumije se, ni u<br />

ovome slučaju ne pretjerujte<br />

s <strong>po</strong>dacima koje želite istaknuti<br />

- u<strong>po</strong>trijebite QR kod<br />

kao zgodan <strong>do</strong>datak i korisnu<br />

nadgradnju svojih osnovnih<br />

<strong>po</strong>dataka (npr. to bi mogla biti<br />

i adresa web stranice). Nakon<br />

generiranja koda preostaje<br />

vam samo da ga preuzmete (u<br />

formatu PNG) i <strong>po</strong>tom ubacite<br />

u svoju novu <strong>po</strong>sjetnicu prateći<br />

iste korake u <strong>po</strong>stupku koji<br />

smo opisali za izmjenu grafičkog<br />

elementa.<br />

Ispis više verzija<br />

Na samom kraju s<strong>po</strong>menimo<br />

i kako DesignPro u uređivačkom<br />

načinu rada omogućuje<br />

izradu nekoliko različitih<br />

verzija <strong>po</strong>sjetnice koje možete<br />

ispisati na istom papiru - riječ<br />

je o zgodnoj opciji koja bi<br />

vam mogla biti od koristi ako<br />

se nikako ne možete odlučiti<br />

za jednu od verzija, a želite<br />

provjeriti kako će svaka od njih<br />

izgledati nakon što je ispišete.<br />

U tom slučaju pripazite da ne<br />

radite <strong>po</strong>d karticom Master<br />

(crvena kartica u <strong>do</strong>njem dijelu<br />

glavnog prozora) jer bi sve<br />

<strong>po</strong>sjetnice (u našem primjeru<br />

to bi značilo njih deset <strong>po</strong> papiru)<br />

bile identične. Umjesto<br />

toga, svaku verziju uređujte u<br />

zasebnoj kartici, a kartice koje<br />

vam ostanu neiskorištene jednostavno<br />

možete izbrisati tako<br />

da kliknete desnom tipkom<br />

miša na karticu i odaberete<br />

Delete Tab.<br />

94 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

fotostrip<br />

Helpdesk<br />

Kodirana <strong>po</strong>sjetnica<br />

Sviđa vam se zamisao o <strong>po</strong>sjetnici s otisnutim QR ko<strong>do</strong>m, ali ne znate odakle <strong>po</strong>četi?<br />

1Nakon što <strong>po</strong>krenete DesignPro, iz glavnog prozora <strong>do</strong> čarobnjaka<br />

lako možete <strong>do</strong>ći prateći putanju File - New - Project Wizard.<br />

U prvom koraku kliknite na Next, <strong>po</strong>d stavkom Select Category<br />

označite Business Cards i odaberite jednu od <strong>po</strong>nuđenih opcija (u našem<br />

primjeru to je Ink Jet Business Cards).<br />

2Pod Select a Design to Personalize označite predložak koji vam<br />

se čini najprikladnijim (npr. Z.t40.12.BusCards10_02) i kliknite<br />

na Next. Da biste upisali svoje <strong>po</strong>datke, na desnoj strani prozora<br />

(Click the Item to Edit) odaberite stavke Name, Title, Company i Contact<br />

Information te <strong>po</strong>punite rubrike.<br />

3Za generiranje QR koda odabrali smo solidan online generator<br />

na stranici http://goqr.me. Nakon što upišete željene <strong>po</strong>datke<br />

(npr. adresu svoje web stranice, broj mobitela ili možda neku<br />

prigodnu <strong>po</strong>ruku) i odredite dimenzije (<strong>do</strong> 1000x1000 piksela), preostaje<br />

vam samo da preuzmete sliku (u formatu PNG).<br />

5Nakon što kliknete<br />

na Finish,<br />

DesignPro će<br />

vam <strong>po</strong>nuditi da još jednom<br />

bacite <strong>po</strong>gled na<br />

cijeli projekt (Preview) te<br />

ga spremite (Save Your<br />

Project), ispišete (Preview<br />

and Print) ili još malkice<br />

uredite (Edit Project in<br />

DesignPro). <strong>Od</strong>abirom<br />

<strong>po</strong>tonje opcije projekt će<br />

se otvoriti u uređivačkom<br />

načinu rada.<br />

4Da biste ubacili QR kod u <strong>po</strong>sjetnicu, vratite se na prozor s<br />

opcijama za unos <strong>po</strong>dataka i <strong>po</strong>d stavkom Graphic kliknite na<br />

Replace Current Image. U okviru Clipart Gallery pronađite sliku<br />

koju ste preuzeli u prethodnom koraku i još samo kliknite na OK kako<br />

biste je <strong>do</strong>dali u <strong>po</strong>sjetnicu umjesto zadane slike.<br />

6Uređivački način<br />

rada omogućuje<br />

punu slobodu -<br />

možete <strong>do</strong>dati i prilagoditi<br />

bilo koji grafički element<br />

ili tekstualni dio (npr.<br />

promijeniti font, veličinu,<br />

<strong>po</strong>micati sliku/tekst i slično).<br />

Na samom kraju, ako<br />

ste za<strong>do</strong>voljni izgle<strong>do</strong>m<br />

<strong>po</strong>sjetnice, u izborniku File<br />

odaberite Print i kliknite<br />

na OK da biste je ispisali.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

95

Helpdesk<br />

Blender<br />

Uvod u Blender<br />

skriptiranje<br />

Naučite kako se <strong>po</strong>služiti interaktivnom konzolom u Blenderu i napisati jednostavnu Python skriptu<br />

Blenderov API još uvijek je u razvoju, ali se stvari <strong>po</strong>lako stabiliziraju<br />

Piše: Damir Prebeg<br />

Za razliku od Blendera<br />

2.4x, njegove najnovije<br />

verzije jednostavno<br />

ne mogu normalno raditi<br />

bez Python skripti. Naime,<br />

ako preimenujete ili uklonite<br />

mapu scripts (u mapi 2.5x <strong>po</strong>d<br />

Blenderovom instalacijskom<br />

ma<strong>po</strong>m) i <strong>po</strong>krenete program,<br />

<strong>do</strong>bit ćete samo praznu ljusku<br />

s 3D <strong>po</strong>gle<strong>do</strong>m. Osim što u<br />

njemu možete <strong>po</strong>micati <strong>po</strong>četnu<br />

kocku, pa čak i manipulirati<br />

njenim točkama, to bi<br />

bilo gotovo sve što se s takvim<br />

sučeljem dade raditi. Upravo<br />

zbog te ovisnosti distribucija<br />

Blendera <strong>po</strong>većala se za desetak<br />

megabajta u odnosu na<br />

Blender 2.4x - u nju je uključen<br />

gotovo kompletan paket Pythona<br />

verzije 3.x.<br />

U tekstu koji slijedi opisat<br />

ćemo kako se <strong>po</strong>služiti interaktivnom<br />

konzolom u Blenderu<br />

i napisati jednostavnu Python<br />

skriptu. Da biste shvatili o<br />

čemu pišemo, uputit ćemo vas<br />

u neke od osnova jezika Python,<br />

no neka nam ovdje Python<br />

programeri ne zamjere na<br />

nužnim <strong>po</strong>jednostavljenjima<br />

kojima ćemo morati pribjeći<br />

radi lakšeg objašnjenja. Kompletnu<br />

Python <strong>do</strong>kumentaciju<br />

možete pronaći na stranici<br />

<strong>do</strong>cs.python.org/py3k. Link za<br />

preuzimanje aktualne verzije<br />

Blendera nalazi se na stranici<br />

www.blender.org, no mi ćemo<br />

koristiti “svježe” kompajliranu<br />

verziju iz najnovijeg koda<br />

<strong>do</strong>stupnog na njegovim SVN<br />

<strong>po</strong>služiteljima. Ukoliko niste<br />

sami <strong>po</strong>kušavali kompajlirati<br />

Blender (o čemu smo već<br />

pisali), a niste spremni ni za<br />

upuštanje u takvu avanturu,<br />

na stranici www.graphicall.org<br />

možete pronaći najnovije buil<strong>do</strong>ve<br />

raznih autora.<br />

Interaktivna konzola<br />

Kad s<strong>po</strong>minjemo konzolu, tu<br />

ne mislimo na komandnolinijski<br />

prozor koji se <strong>po</strong>kreće<br />

zajedno s Blenderom. Iako se<br />

u njemu vide <strong>po</strong>ruke Python<br />

interpretera, prozor je <strong>po</strong>tpuno<br />

neinteraktivan. Za verzije<br />

96 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

Timeline editor jednostavno zamijenite<br />

interaktivnom Python konzolom<br />

Korisničko sučelje Blendera u <strong>po</strong>tpunosti ovisi o Python skriptama<br />

Blendera 2.45+ kreirana je<br />

interaktivna konzola u obliku<br />

skripte koja se <strong>po</strong>kretala putem<br />

izbornika Scripts u istoimenom<br />

prozoru. U novom<br />

Blenderu skripta je evoluirala<br />

u <strong>po</strong>tpuno integriranu interaktivnu<br />

konzolu koja se aktivira<br />

putem izbornika Editor Types<br />

i stavke Python Console ili pritiskom<br />

na kombinaciju tipki<br />

Shift i F4 (npr. proširite Timeline<br />

editor i umjesto njega aktivirajte<br />

interaktivnu konzolu).<br />

Nakon <strong>po</strong>kretanja u konzoli<br />

ćete ugledati sažete upute<br />

kako je u<strong>po</strong>trebljavati i u<strong>po</strong>zorenje<br />

da je Blender 2.5 API<br />

predmet promjena (Application<br />

Programming Interface<br />

- laički rečeno, API je sučelje<br />

putem kojeg jedan program<br />

pristupa funkcijama drugog<br />

programa). Na dnu konzole tri<br />

su znaka “veće od” (tj. “>>>”),<br />

što predstavlja Python prompt,<br />

odnosno <strong>po</strong>četak naredbenog<br />

retka (nešto <strong>po</strong>put c:\> u<br />

DOS-u). Važno je na<strong>po</strong>menuti<br />

i da Python razlikuje velika i<br />

mala slova.<br />

Za <strong>po</strong>četak utipkajte<br />

“print(‘Blender je zakon’)”,<br />

bez dvostrukih navodnika, i<br />

pritisnite tipku Enter. Funkcija<br />

print u konzoli će “isprintati”<br />

rečenicu “Blender je zakon”<br />

i vratiti vas u novi naredbeni<br />

redak (to bi bila naša inačica<br />

standardnog programa “Pozdrav<br />

svijete” kojim <strong>po</strong>činje<br />

učenje gotovo svih programskih<br />

jezika). Uz print trebate<br />

naučiti još dvije funkcije koje<br />

će vam biti od velike <strong>po</strong>moći<br />

u daljnjem radu s konzolom:<br />

dir i help. Prva funkcija bez argumenata<br />

(tj. samo “dir()”, bez<br />

ičega u zagradama) prikazat će<br />

vam <strong>po</strong>pis objekata u obliku<br />

Python liste kojima trenutno<br />

možete pristupiti putem<br />

konzole. Druga će vam prikazati<br />

<strong>do</strong>stupnu <strong>do</strong>kumentaciju<br />

vezanu u odabrani objekt<br />

(“help(print)” će vam prikazati<br />

što radi te upute kako koristiti<br />

tu funkciju).<br />

Uvoz modula<br />

Dosad s<strong>po</strong>menute funkcije<br />

ugrađene su u sam interpreter<br />

i uvijek su <strong>do</strong>stupne, ali većina<br />

drugih logički je ras<strong>po</strong>ređena<br />

<strong>po</strong> zasebnim modulima. Trebate<br />

li neku od njih, možete<br />

joj pristupiti na dva načina.<br />

Prvi je da najprije “uvezete”<br />

modul u kojemu se nalazi tražena<br />

funkcija, što ćete učiniti<br />

<strong>po</strong>moću ključne riječi im<strong>po</strong>rt<br />

(npr. “im<strong>po</strong>rt neki-modul”) i<br />

onda je <strong>po</strong>zvati naredbom u<br />

formatu “neki-modul.nekafunkcija”.<br />

Želite li pak <strong>po</strong>kretati<br />

funkciju bez prefiksa “nekimodul.”,<br />

pristupit ćete joj na<br />

drugi način i direktno je uvesti<br />

iz pripadajućeg modula naredbom<br />

“from neki-modul im<strong>po</strong>rt<br />

neka-funkcija”. Ako želite uvesti<br />

sve funkcije u tom modulu<br />

umjesto “neka-funkcija” stavite<br />

zvjezdicu (*).<br />

Blenderov tekstualni editor <strong>do</strong>stupan je putem izbornika Editor Types<br />

Ako ste u Blender konzoli<br />

već utipkali dir(), među<br />

pedesetak stavki (od kojih su<br />

većina matematičke funkcije<br />

uvezene iz modula mathutils<br />

i math) skriva se modul<br />

bpy koji predstavlja osnovu<br />

Blender API-ja. Unutar tog<br />

modula pronaći ćete gotovo<br />

sve <strong>do</strong>stupne funkcije Blendera<br />

te putem njega možete<br />

pristupati objektima u sceni,<br />

ali i elementima korisničkog<br />

sučelja. Blender konzola <strong>po</strong>država<br />

automatsko <strong>do</strong>vršavanje<br />

naredbi (autocomplete), pa<br />

utipkajte riječ “bpy.” te nakon<br />

točke pritisnite tipku Ctrl i razmaknicu.<br />

Konzola će prikazati<br />

<strong>po</strong>pis <strong>do</strong>stupnih stavki unutar<br />

modula bpy, od kojih su nama<br />

trenutno zanimljive samo<br />

dvije: context i data. U osnovi,<br />

obje stavke služe <strong>po</strong>tpuno<br />

istoj svrsi, ali s tom razlikom<br />

što context omogućuje izravan<br />

pristup aktivnim objektima.<br />

Da biste, na primjer, <strong>do</strong>bili<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

97

Helpdesk<br />

Blender<br />

<strong>Više</strong> informacija o Pythonu <strong>do</strong>bit ćete na stranici www.python.org/<strong>do</strong>c<br />

koordinate trenutno aktivnog<br />

objekta u 3D prostoru, utipkajte<br />

u konzolu “bpy.context.<br />

object.location”, a rezultat koji<br />

<strong>do</strong>bijete bit će u obliku vektora<br />

Vector((0.0,0.0,0.0)). Putem<br />

stavke object isti rezultat <strong>do</strong>bili<br />

biste unosom linije “bpy.<br />

objects[‘ime objekta’].location”,<br />

ali to znači da morate<br />

znati ime objekta za koji želite<br />

utvrditi lokaciju. Na kraju, da<br />

biste odabrani objekt premjestili<br />

na drugo mjesto u 3D prostoru,<br />

jednostavno izmijenite<br />

vrijednost stavke location. To<br />

možete učiniti <strong>do</strong>djelom novih<br />

koordinata u obliku liste<br />

“[x,y,z]” (“bpy.context.object.<br />

location = [1.0,2.5,3.0]”) ili, pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

izravnim mijenjanjem<br />

<strong>po</strong>jedinih koordinata vektora<br />

(“bpy.context.object.location.x<br />

=5” ili “bpy.context.object.<br />

location.y = 10”).<br />

Petlja “for”<br />

Ako u sceni imate više objekata<br />

s različitim materijalima<br />

i svima odjednom želite<br />

<strong>po</strong>jačati intenzitet difuzne<br />

boje ili, pri<strong>mjeri</strong>ce, uključiti<br />

prozirnost, u Blenderu to još<br />

uvijek nažalost nećete moći<br />

učiniti putem korisničkog sučelja.<br />

Morat ćete odabrati svaki<br />

objekt <strong>po</strong>sebno i u editoru<br />

materijala <strong>po</strong>desiti željene <strong>po</strong>stavke.<br />

Ako se radi o velikom<br />

broju objekata i materijala, to<br />

bi mogao biti vrlo zamoran<br />

<strong>po</strong>sao. Srećom, ni to više nije<br />

nepremostiva prepreka, pa je<br />

sve to moguće učiniti putem<br />

konzole i <strong>pet</strong>lje “for”.<br />

U korisničkim <strong>po</strong>stavkama<br />

<strong>po</strong>d karticom Editing privremeno<br />

uključite stavku Materials u<br />

<strong>po</strong>pisu Duplicate Data. Početnu<br />

kocku duplicirajte desetak<br />

puta, a nove kocke “razbacajte”<br />

<strong>po</strong> sceni. Zbog napravljene<br />

promjene u <strong>po</strong>stavkama svaki<br />

će duplikat imati svoj vlastiti<br />

materijal. U konzolu utipkajte<br />

“for ob in bpy.data.objects:” i<br />

pritisnite Enter. Ispred kursora<br />

<strong>po</strong>javit će se tri točke, što znači<br />

da naredba nije <strong>do</strong>vršena, pa<br />

pritisnite tabulator i utipkajte<br />

tekst “if ob.type == ‘MESH’ and<br />

len(ob.material_slots) > 0:” te<br />

<strong>po</strong>novno pritisnite Enter. Naredba<br />

još uvijek nije <strong>do</strong>vršena,<br />

stoga <strong>po</strong>novno pritisnite tabulator,<br />

ali sada dvaput i utipkajte<br />

“ob.active_material.diffuse_intensity<br />

= 1”. Da biste <strong>po</strong>krenuli<br />

ovu <strong>pet</strong>lju, dvaput pritisnite<br />

tipku Enter i u 3D Editoru vidjet<br />

ćete da je boja svih objekata u<br />

sceni <strong>po</strong>svijetlila.<br />

Kreirana <strong>pet</strong>lja za svaki<br />

objekt (for ob) u <strong>po</strong>pisu objekata<br />

(in bpy.data.objects) - ako<br />

je objekt tipa MESH (if ob.type<br />

==’MESH’) i broj materijala<br />

na njemu veći od nule (and<br />

len(ob.material_slots) > 0:) - u<br />

aktivnom materijalu objekta<br />

(ob.active_material.) <strong>po</strong>stavlja<br />

intenzitet difuzne boje na<br />

1 (diffuse_intensity = 1). Bez<br />

testiranja uvjeta <strong>po</strong>d “if” <strong>do</strong>šlo<br />

bi <strong>do</strong> <strong>po</strong>greške jer objekti tipa<br />

CAMERA i LAMP (kamera i<br />

svjetlo) nemaju pridružene<br />

materijale ili onda kada jedan<br />

od MESH objekata uopće<br />

nema pridružen materijal.<br />

Kreiranje skripte<br />

Konzola je moćan alat, ali ima<br />

jedan veliki ne<strong>do</strong>statak: ne<br />

može trajno zapamtiti ono<br />

što ste u nju upisali i nakon<br />

što ugasite Blender sve će biti<br />

izgubljeno. Osim toga, pisanje<br />

koda u više linija (<strong>po</strong>put<br />

<strong>pet</strong>lje koju smo vam <strong>po</strong>kazali)<br />

u konzoli krajnje je nespretno.<br />

Zato <strong>po</strong>stoji integrirani<br />

tekstualni editor (<strong>do</strong>stupan<br />

putem izbornika Editor<br />

Type) koji će vam omogućiti<br />

ne samo pisanje i spremanje<br />

koda, već i njegovo direktno<br />

izvršavanje u Blenderu. Podijelite<br />

3D editor na dva dijela<br />

i u lijevom dijelu putem s<strong>po</strong>menutog<br />

izbornika u zaglavlju<br />

editora aktivirajte Text Editor<br />

(ili kombinacijom tipki Shift i<br />

F11). Kliknite na veliku tipku<br />

New te aktivirajte prvu i treću<br />

malu tipku desno od nje (prva<br />

će uključiti prikaz broja linije<br />

u editoru, a druga bojenje<br />

sintakse).<br />

Za razliku od većine ostalih<br />

programskih jezika blokovi<br />

koda (funkcije, <strong>pet</strong>lje i slično)<br />

nisu odvojeni vitičastim zagradama<br />

ili ključnim riječima<br />

<strong>po</strong>put begin i end. Umjesto<br />

toga Python koristi uvlačenje<br />

(indentation) tako da kod u<br />

istom bloku ima istu uvlaku,<br />

<strong>do</strong>k smanjenje uvlake znači da<br />

je trenutni blok završio. Pri<strong>mjeri</strong>ce,<br />

u <strong>pet</strong>lji za mijenjanje<br />

intenziteta difuzne boje imate<br />

dva bloka - vanjski for, a unutar<br />

njega if. Editor u Blenderu<br />

će sam <strong>po</strong>staviti uvlake (novi<br />

blok <strong>po</strong>činje nakon linije koda<br />

koja završava dvotočkom).<br />

U tekstualni editor skriptu<br />

za<strong>po</strong>čnite linijom “im<strong>po</strong>rt<br />

bpy”. Napravite jednu<br />

liniju razmaka i upišite “def<br />

main(value):” (def označava<br />

<strong>po</strong>četak Python funkcije).<br />

Prijeđite u novi red i upišite<br />

linije koda <strong>pet</strong>lje for istim<br />

re<strong>do</strong>slije<strong>do</strong>m kao što ste ih<br />

unijeli u konzolu, ali bez tabova<br />

(editor će sam umetnuti<br />

uvlake). Umjesto broja jedan u<br />

“diffuse_intensiti = 1” upišite<br />

“value” te na kraju u zadnjoj<br />

liniji vratite kursor na <strong>po</strong>četak<br />

i upišite “main(1)”. Pokrenite<br />

skriptu i intenzitet boje bit će<br />

<strong>po</strong>stavljen na 1.0. Promijenite<br />

li “main(1)” u “main(0.5)”, intenzitet<br />

će biti 0.5.<br />

98 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Podjela mreže<br />

Helpdesk<br />

Projektiranje<br />

<strong>po</strong>dmreža<br />

Premda vam se na prvi <strong>po</strong>gled subnetiranje može učiniti izrazito kompleksnim <strong>po</strong>stupkom, uz malo<br />

teoretske <strong>po</strong>dloge i <strong>po</strong>neki praktični primjer <strong>po</strong>jasnit ćemo vam kako jednostavno projektirati <strong>po</strong>dmreže<br />

Pret<strong>po</strong>stavimo li da se<br />

radi o kućnoj mreži ili<br />

manjoj tvrtki na jednoj<br />

fizičkoj lokaciji, vjerojatno ćete<br />

prilikom <strong>po</strong>dešavanja mrežnih<br />

<strong>po</strong>stavki <strong>po</strong>željeti upisati<br />

predefinirane <strong>po</strong>stavke. Kako u<br />

s<strong>po</strong>menutim okruženjima sasvim<br />

sigurno neće biti više od<br />

254 računala, niti <strong>po</strong>stoji <strong>po</strong>treba<br />

za segmentiranjem mreže,<br />

<strong>po</strong>lazišnu osnovu činit će<br />

C-klasa adresa, i to najčešće iz<br />

privatnog spektra koji se može<br />

koristiti u lokalnim mrežama.<br />

Piše: Tomislav Perić<br />

Klasne adrese<br />

Ukratko, C-klase adresa sve su<br />

adrese s maskom od 24 bita,<br />

odnosno 255.255.255.0. Ako to<br />

raspišemo binarno, maska će<br />

izgledati ovako: 11111111.111<br />

11111.11111111.00000000. Maska<br />

definira koji će biti mrežni<br />

dio adrese, a koji će biti adresa<br />

stanice (računala). Ako imamo<br />

IP adresu 192.168.1.1 sa subnet<br />

maskom 255.255.255.0, to<br />

znači da će dio 192.168.1 biti<br />

adresa mreže, odnosno nepromjenjiva<br />

za sva računala u<br />

mreži. Posljednja jedinica bit<br />

će adresa računala (ili routera)<br />

i taj broj mora biti različit za<br />

svako računalo u toj mreži.<br />

Kako su adrese 192.168.1.0 i<br />

192.168.1.255 (sa svim <strong>nula</strong>ma<br />

i jedinicama u host dijelu<br />

adrese) rezervirane za specijalne<br />

<strong>po</strong>trebe (<strong>po</strong>znatije i <strong>po</strong>d<br />

nazivom mrežna, odnosno<br />

broadcast adresa), <strong>do</strong>lazimo<br />

Iako IPv6 mreže nisu još naročito raširene, većina tehnika IPv4<br />

subnetiranja može se i na njih primijeniti<br />

<strong>do</strong> zaključka da ćemo s navedenom<br />

maskom moći u jednu<br />

mrežu smjestiti 254 računala.<br />

Taj broj korelira s maskom<br />

prema formuli 2^n-2, gdje je n<br />

broj bitova u host dijelu adrese.<br />

Ukoliko uvrstimo n = 8 kao<br />

iz našeg primjera, <strong>do</strong>bit ćemo<br />

da je 2^8 - 2 = 254 računala.<br />

Jednake mreže<br />

Ako, pak, imate <strong>po</strong>sla s nešto<br />

kompleksnijom mrežom i želite<br />

je učinkovitije iskoristiti,<br />

mogli biste razmisliti o korištenju<br />

drugačije subnet maske.<br />

Pri<strong>mjeri</strong>ce, što ako trebamo<br />

četiri mreže sa 60 računala?<br />

Tada nema <strong>po</strong>trebe “trošiti”<br />

<strong>po</strong> 254 IP adrese za svaku<br />

mrežu, nego će nam za svaku<br />

biti <strong>do</strong>voljno maksimalno 64<br />

IP adresa. Već smo s<strong>po</strong>menuli<br />

da za svaku <strong>po</strong>dmrežu treba<br />

izdvojiti dvije IP adrese koje<br />

su rezervirane. Stoga, ako u<br />

subnet maski ostavimo 6 (2^6<br />

= 64) bita za računala, u svakoj<br />

<strong>po</strong>dmreži moći ćemo smjestiti<br />

maksimalno 62 računala, što<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

99

Helpdesk<br />

Podjela mreže<br />

Na Internetu je moguće naći velik broj kalkulatora koji će za vas obaviti proces<br />

projektiranja jednostavnijih <strong>po</strong>dmreža<br />

Nakon upisivanja adrese odgovarajuće klase Win<strong>do</strong>ws<br />

će sam <strong>po</strong>nuditi odgovarajuću subnet masku<br />

odgovara našim zahtjevima.<br />

Kako smo <strong>do</strong>šli <strong>do</strong> brojke 6?<br />

Subnet maska može definirati<br />

samo broj računala koji je<br />

ravan određenoj <strong>po</strong>tenciji, što<br />

znači 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128,<br />

256 ako uključimo rezervirane<br />

adrese. Ako je broj računala s<br />

dvjema rezerviranim adresama<br />

veći od određene <strong>po</strong>tencije,<br />

moramo koristiti sljedeću veću<br />

<strong>po</strong>tenciju.<br />

Šest bitova rezerviranih za<br />

adrese računala znači da na<br />

zadnjih šest mjesta u subnet<br />

maski moraju biti nule. Ukoliko<br />

to raspišemo u binarnom<br />

obliku, <strong>do</strong>bit ćemo subnet masku<br />

11111111.11111111.11111<br />

111.11000000. Pretvorimo li to<br />

u dekadski oblik, <strong>do</strong>bit ćemo<br />

subnet masku 255.255.255.192.<br />

To znači da će s tom subnet<br />

maskom računala s IP adresama<br />

192.168.1.62 i 192.168.1.65<br />

biti u različitim (<strong>po</strong>d)mrežama<br />

i neće moći komunicirati<br />

ukoliko router nije <strong>po</strong>dešen za<br />

komunikaciju između tih dviju<br />

(<strong>po</strong>d)mreža.<br />

Kod subnet maske <strong>po</strong>trebno<br />

je uzeti u obzir da se uvijek<br />

broj računala koje definira<br />

jedan subnet umanji za dva.<br />

Dakle, ako trebamo 63 ili 64<br />

računala u mreži, morat ćemo<br />

koristiti 7 bitova (2^7 = 128),<br />

jer nam šest bitova neće omogućiti<br />

smještaj <strong>do</strong>voljnog broja<br />

računala. Kad smo izračunali<br />

koji subnet trebamo koristiti,<br />

<strong>po</strong>trebno je samo <strong>do</strong>dijeliti IP<br />

adrese računalima u odgovarajućim<br />

mrežama ili odgovarajuće<br />

<strong>po</strong>datke unijeti u router i<br />

pustiti da on konfigurira adrese<br />

putem DHCP-a.<br />

Podmreže varijabilne<br />

duljine<br />

Naravno, nisu sve mreže uredno<br />

organizirane tako da imaju<br />

jednak broj računala. U slučaju<br />

različitog broja računala<br />

u svakoj <strong>po</strong>dmreži <strong>po</strong>trebno<br />

je koristiti varijabilne maske.<br />

To znači da neće sva računala<br />

koristiti istu subnet masku,<br />

nego će svaka <strong>po</strong>dmreža imati<br />

različitu masku. Varijabilno segmentiranje<br />

mreže omogućuje<br />

najučinkovitiju <strong>po</strong>djelu mreže.<br />

Trebamo li, pri<strong>mjeri</strong>ce, <strong>po</strong>dmreže<br />

koje mogu smjestiti<br />

126 računala za goste, 30 za<br />

prodaju, 16 za marketing, 10 za<br />

upravu i dva računala za šefa<br />

neke tvrtke, vidjet ćemo da<br />

ne<strong>po</strong>trebno trošimo IP adrese<br />

ako svakoj mreži dademo 7<br />

bitova (126 računala), što bi<br />

trebalo napraviti kod <strong>po</strong>djednake<br />

razdiobe. Stoga <strong>po</strong>stoji<br />

mogućnost definiranja različitih<br />

subneta za svaku <strong>po</strong>dmrežu.<br />

To znači da prvoj mreži<br />

<strong>do</strong>dijelimo 7 bitova (jer je prva<br />

veća <strong>po</strong>tencija 128), sljedećoj 5<br />

bitova (32 IP adrese), marketingu<br />

također 5 bitova, upravi<br />

4 bita i šefu ove naše ad hoc<br />

tvrtke 2 bita.<br />

Za razliku od ravnomjernih<br />

mreža, u varijabilnim<br />

mrežama vrlo je bitno da<br />

subnetiranje za<strong>po</strong>čnemo od<br />

najvećih mreža, jer će nam<br />

to kasnije olakšati <strong>do</strong>davanje<br />

novih računala ukoliko<br />

se ukaže <strong>po</strong>treba za time. To<br />

znači da ćemo prve adrese<br />

u <strong>do</strong>dijeljenoj mreži dati<br />

<strong>po</strong>dmreži koja smješta goste.<br />

U našem primjeru mreža za<br />

goste imat će ras<strong>po</strong>n IP adresa<br />

192.168.1.1 - 192.168.1.126 i<br />

subnet masku 255.255.255.128<br />

(kad stavimo 7 bitova za host<br />

dio adrese). Mreža za prodaju<br />

treba <strong>pet</strong> bitova i krenut će od<br />

sljedeće <strong>do</strong>stupne IP adrese,<br />

a to je 192.168.1.129 pa<br />

<strong>do</strong> 192.168.1.158 sa subnet<br />

maskom 255.255.255.224. Ista<br />

priča vrijedi i za marketing,<br />

koji će <strong>do</strong>biti sljedeći <strong>do</strong>stupni<br />

ras<strong>po</strong>n.<br />

Primijetite ovdje da između<br />

svake <strong>po</strong>dmreže preskačemo<br />

dvije IP adrese. Jedna je adresa<br />

broadcast adresa iz prethodne<br />

mreže, a druga mrežna adresa<br />

iz naredne mreže. I <strong>po</strong>četna<br />

mreža ima adresu mreže, a to<br />

je 192.168.1.0 i ona se također<br />

ne može koristiti. To znači da<br />

prvu i <strong>po</strong>sljednju IP adresu u<br />

određenoj <strong>po</strong>dmreži moramo<br />

preskočiti, što znači da u<br />

prvoj <strong>po</strong>dmreži ne smijemo<br />

koristiti već s<strong>po</strong>menutu adresu<br />

192.168.1.0 te 192.168.1.127.<br />

<strong>Više</strong> od okteta<br />

Pitate se što bi trebalo napraviti<br />

kad biste imali mrežu<br />

100 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

Članak na Wikipediji o subnetiranju nudi <strong>do</strong>datne<br />

informacije, kao i nekoliko drugih metoda za<br />

stvaranje <strong>po</strong>dmreža<br />

Za VLSM, ili varijabilno računanje <strong>po</strong>dmreža, <strong>po</strong>stoji još nekoliko jednostavnijih<br />

kalkulatora, a jedan od njih <strong>do</strong>stupan je na stranici www.vlsm-calc.net<br />

veću od 254 računala? U tom<br />

slučaju prebacili biste se na<br />

drugi oktet - to zovemo adresom<br />

B-klase. U tom slučaju<br />

pre<strong>po</strong>ručuje se korištenje IP<br />

adrese oblika 172.16.x.y pa <strong>do</strong><br />

172.31.x.y, gdje su x.y adrese<br />

<strong>po</strong>jedinačnih računala koje<br />

mogu egzistirati na mreži.<br />

B-klasa adresa ima <strong>po</strong>četnu<br />

masku 255.255.0.0. To znači da<br />

će prve dvije brojke biti adresa<br />

mreže koja mora ostati fiksna,<br />

<strong>do</strong>k će zadnje dvije brojke biti<br />

adrese računala. Kako se u B-<br />

klasi adresa koristi 16 bitova za<br />

hostove i 16 za mrežu, to omogućuje<br />

smještanje <strong>do</strong> 65.534<br />

računala u takvu mrežu, što će<br />

biti sasvim <strong>do</strong>voljno za veliku<br />

većinu kor<strong>po</strong>racija. Za ISP-ove<br />

i organizacije zadužene za menadžment<br />

veće mrežne infrastrukture<br />

<strong>po</strong>stoji još i A-klasa<br />

adresa koja koristi 8 bitova te<br />

može smjestiti nekoliko <strong>milijuna</strong><br />

računala.<br />

Već smo s<strong>po</strong>menuli da su u<br />

adresama B-klase prve dvije<br />

brojke u IP adresi fiksne, <strong>do</strong>k<br />

su druge dvije varijabilne zbog<br />

maske u kojoj su prvih 16 bitova<br />

jedinice, a drugih 16 bitova<br />

nule. Tako, ukoliko imamo<br />

mrežu veću od 254 računala,<br />

<strong>po</strong>služit ćemo se adresama<br />

B-klase. Pri<strong>mjeri</strong>ce, imamo li<br />

mrežu od 1022 računala, to će<br />

tražiti 10 bitova. Primijetite u<br />

tom slučaju da prelazimo <strong>po</strong>četnih<br />

8 bitova te da će, iako je<br />

veći dio bitova nepromjenjiv,<br />

taj broj varirati zbog mogućnosti<br />

mijenjanja zadnja dva bita<br />

u predzadnjem oktetu.<br />

Razdijeli i usmjeravaj<br />

Uzmimo za primjer <strong>po</strong>četnu<br />

adresu mreže 172.16.0.0 s <strong>po</strong>četnom<br />

maskom 255.255.0.0<br />

te recimo da u takvu mrežu<br />

trebamo smjestiti 1022 računala.<br />

Početna maska govori<br />

nam da će dio “172.16” ostati<br />

fiksan. Da bismo smjestili 1022<br />

računala, trebat ćemo 10 bitova,<br />

što znači da će zadnji oktet<br />

u <strong>po</strong>tpunosti biti varijabilan<br />

te da ćemo moći mijenjati još<br />

dva bita u predzadnjem oktetu.<br />

Napišemo li zadnja dva<br />

okteta u binarnom obliku,<br />

<strong>do</strong>bit ćemo IP adresu oblika<br />

172.16.00000000.00000000.<br />

Kombiniramo li to s maskom 1<br />

1111111.11111111.11111100.0<br />

0000000, 172.16.000000 ostat<br />

će fiksno, a zadnja dva bita u<br />

predzadnjem oktetu te čitav<br />

zadnji oktet bit će varijabilni.<br />

Time smo definirali ras<strong>po</strong>n<br />

adresa od 172.16.0.0 <strong>do</strong><br />

172.16.3.255. Kako prvu i zadnju<br />

adresu ne možemo koristiti,<br />

adrese računala bit će između<br />

172.16.0.1 i 172.16.3.254.<br />

Pogledamo li malo bolje ras<strong>po</strong>n<br />

adresa, vidjet ćemo da ovdje<br />

imamo četiri okteta (0 - 3) <strong>po</strong><br />

255 računala (uračunamo li i<br />

rezervirane adrese), što je jednako<br />

brojci od 1024 računala.<br />

Na taj način ne moramo<br />

rastavljati IP adresu na bitove<br />

da bismo znali ras<strong>po</strong>n adresa,<br />

nego ga možemo jednostavno<br />

izračunati. Na primjer, ako trebamo<br />

1500 računala, sljedeća<br />

veća <strong>po</strong>tencija je 2048, što znači<br />

da će nam trebati 8 okteta, a za<br />

tih 8 okteta trebamo 3 <strong>do</strong>datna<br />

bita (2^3 = 8) u predzadnjem<br />

oktetu. Tako ćemo odmah znati<br />

ras<strong>po</strong>n adresa (172.16.0.1-<br />

172.16.7.255) i subnet masku<br />

(11 bitova za hostove znači 21<br />

bit za mrežu, što ujedno znači<br />

da je maska 255.255.224.0) za<br />

zadane parametre.<br />

Komunikacija između<br />

mreža<br />

Na samom kraju osvrnimo se<br />

i na <strong>po</strong>trebu za komunikacijom<br />

između mreža. Naime,<br />

ako nam tako ras<strong>po</strong>ređene<br />

<strong>po</strong>dmreže međusobno trebaju<br />

komunicirati, <strong>po</strong>trebno je<br />

<strong>po</strong>staviti router s <strong>po</strong>drškom<br />

za statičko <strong>po</strong>dešavanje ruta<br />

između mreže ili s protokolom<br />

za routanje. Protokole za routanje<br />

najčešće imaju sofisticiraniji<br />

routeri za veće tvrtke te<br />

se njihova konfiguracija odvija<br />

u naredbenom retku. Podešavanje<br />

statičkih ruta ima gotovo<br />

svaki router srednje klase za<br />

<strong>po</strong>trošački segment tržišta.<br />

Takve mreže nemaju puno<br />

<strong>po</strong>dmreža, pa je <strong>po</strong>dešavanje<br />

statičkih ruta relativno jednostavno.<br />

Rute su, zapravo, instrukcije<br />

koje govore routeru kako<br />

usmjeravati pakete iz <strong>po</strong>jedinih<br />

mreža na odgovarajuće<br />

izlaze. Ruta se sastoji od triju<br />

parametara - adrese mreže iz<br />

koje <strong>do</strong>lazi paket, subnet maske<br />

te mreže i IP adrese, odnosno<br />

sučelja (Ethernet, serijsko,<br />

USB, WAN) na koje je <strong>po</strong>trebno<br />

dalje preus<strong>mjeri</strong>ti paket. Protokoli<br />

za routanje to obavljaju<br />

automatski.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

101

Helpdesk<br />

Online glazbeni servisi<br />

Glazbena riznica<br />

Tražite li nešto novo za slušanje ili samo želite lakše <strong>do</strong>ći <strong>do</strong> glazbe koju volite, vjerojatno koristite<br />

YouTube. No <strong>po</strong>stoje daleko bolje i praktičnije alternative koje nisu toliko razvikane<br />

Količina glazbe <strong>do</strong>stupna na Jamendu zabavljat će vas mjesecima<br />

Piše: Kristijan Puljek<br />

Koristite li često javna<br />

računala, sasvim sigurno<br />

ste bar jednom<br />

htjeli <strong>po</strong>slušati neku pjesmu i<br />

malo prikratiti vrijeme dragom<br />

glazbom. U takvim slučajevima<br />

mnogi će od vas jednostavno<br />

<strong>po</strong>segnuti za YouTubeom,<br />

što uopće nije loša ideja, ali<br />

<strong>po</strong>stoje daleko bolje i praktičnije<br />

alternative koje nisu toliko<br />

razvikane. Za vas smo istražili<br />

koje su to alternative i kako ih<br />

koristiti, pa krenimo re<strong>do</strong>m.<br />

Jamen<strong>do</strong>.com<br />

Kao prvi izbor predstavit ćemo<br />

Jamen<strong>do</strong>.com. Ono što je kod<br />

njega <strong>po</strong>sebno jest to da se ondje<br />

ne može pronaći komercijalna<br />

glazba. Naime, Jamen<strong>do</strong><br />

je zajednica besplatne glazbe<br />

objavljene <strong>po</strong>d licencom Creative<br />

Commons. To znači da je<br />

sva glazba besplatna za preuzimanje,<br />

redistribuiranje, pa<br />

čak i remiksanje, sve <strong>do</strong>k to ne<br />

radite u komercijalne svrhe.<br />

Ipak, kako <strong>po</strong>jedini albumi<br />

imaju modificirane licence, ne<br />

bi bilo loše provjeriti možete li<br />

iskoristiti neku pjesmu u svojem<br />

radu.<br />

Na <strong>po</strong>četku predlažemo da<br />

se registrirate klikom na Sign<br />

up now u gornjem desnom<br />

kutu stranice. Razlozi za registraciju<br />

su mnogobrojni. Imate<br />

li korisnički račun, moći ćete<br />

slagati playliste, pisati recenzije<br />

albuma, stupiti u kontakt s<br />

glazbenicima koji su <strong>po</strong>stavili<br />

svoje albume, pa čak i <strong>po</strong>staviti<br />

vlastite skladbe. Nakon što<br />

<strong>do</strong>vršite registraciju, <strong>po</strong>gledajte<br />

izbornik pri vrhu stranice.<br />

Izbornik Music omogućuje<br />

pregledavanje glazbene kolekcije<br />

prema albumima, izvođačima,<br />

tagovima i još nekoliko<br />

kriterija.<br />

Označite li opciju Selections,<br />

otvorit će se padajući<br />

izbornik s raznim kolekcijama<br />

glazbe, pri<strong>mjeri</strong>ce listom od<br />

top 100 najslušanijih pjesama.<br />

Opcija Community odvest<br />

će vas <strong>do</strong> Jamen<strong>do</strong>va foruma,<br />

raznih grupa, <strong>po</strong>pisa članova<br />

i recenzija albuma. Stranica je<br />

vrlo <strong>do</strong>bro organizirana i svaki<br />

album možete slušati online ili<br />

ga preuzeti s brzih <strong>po</strong>služitelja.<br />

Povežete li račun s Facebook,<br />

odnosno Twitter računom, album<br />

možete trenutačno <strong>po</strong>dijeliti<br />

sa svojim prijateljima. Jedinu<br />

malu zamjerku možemo<br />

uputiti na račun toga što nema<br />

očitog načina da se glazbu<br />

pregledava <strong>po</strong> zemlji <strong>po</strong>rijekla,<br />

već se <strong>do</strong> <strong>po</strong>pisa zemalja<br />

<strong>do</strong>lazi tako da se na Music - Albums<br />

klikne na zastavu <strong>po</strong>kraj<br />

albuma, što će vas odvesti na<br />

<strong>po</strong>pis albuma iz te zemlje, ali<br />

će se pri vrhu stranice iscrtati<br />

padajući izbornik s <strong>po</strong>pisom<br />

zemalja. Reprodukcija glazbe<br />

izvodi se u <strong>po</strong>sebnom <strong>po</strong>pup<br />

prozorčiću, tako da i dalje<br />

možete neometano surfati,<br />

bez straha da ćete slučajno<br />

zatvoriti karticu i prekinuti<br />

streaming.<br />

Grooveshark<br />

Ako se zaželite komercijalne<br />

glazbe, Grooveshark pravi je<br />

izbor za vas. Na Groovesharku<br />

102 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

Grooveshark<br />

krasi moderno<br />

i funkcionalno<br />

sučelje<br />

Jamen<strong>do</strong> svojim sučeljem i velikom<br />

kolekcijom slušanje glazbe čini užitkom<br />

Last.fm ekstenzija<br />

za Chrome skoro u<br />

<strong>po</strong>tpunosti može<br />

zamijeniti standardni<br />

MP3 player<br />

Nakon što u Groovesharku <strong>do</strong>date pjesme u playlistu, ugledat ćete izbornik na dnu ekrana<br />

možete pronaći nepreglednu<br />

količinu <strong>po</strong>pularne glazbe, i to<br />

<strong>po</strong>tpuno legalno. Kreiranje računa<br />

besplatno je i omogućava<br />

komunikaciju s drugim korisnicima<br />

na sličan način kao i<br />

Twitter. Možete pratiti druge<br />

korisnike i s njima dijeliti omiljene<br />

pjesme. Također, možete<br />

spremati playliste za kasnije.<br />

Sučelje je vrlo <strong>do</strong>bro osmišljeno<br />

i <strong>po</strong> otvaranju stranice<br />

odmah će vam biti jasno što i<br />

kako funkcionira. Na sredini<br />

stranice nalazi se standardna<br />

tražilica preko koje možete tražiti<br />

pjesme/autore, a pričekate<br />

li nekoliko sekundi nakon unosa<br />

prvih slova, <strong>do</strong>bit ćete i listu<br />

prijedloga koji ih sadrže.<br />

Nakon što završi pretraga,<br />

Grooveshark će prikazati <strong>po</strong>pis<br />

pronađenih pjesama, koje <strong>po</strong>tom<br />

možete slagati u playlistu<br />

pritiskom na tipku Play prije<br />

imena pjesme ili <strong>do</strong>dati u svoj<br />

<strong>po</strong>pis My Music (koji možete<br />

sačuvati samo ako se registrirate).<br />

Pokraj svake pjesme<br />

<strong>po</strong>stoji i treća tipka iza koje se<br />

krije padajući izbornik s tri opcije<br />

- pjesmu možete <strong>do</strong>dati u<br />

Playlistu, <strong>po</strong>dijeliti je s nekim<br />

drugim korisnikom ili kupiti. U<br />

<strong>do</strong>njem desnom kutu ekrana<br />

smještena je tipka Radio <strong>po</strong>moću<br />

koje možete pustiti neku<br />

od stanica sortiranih isključivo<br />

prema žanrovima glazbe.<br />

Kvaliteta zvuka je odlična, kao<br />

i brzina reprodukcije. Nema<br />

zastajkivanja niti distorzije<br />

zvuka, a ogroman izbor glazbe<br />

i <strong>do</strong>bro odrađen tehnički dio<br />

čine Grooveshark jednim od<br />

najboljih siteova ovoga tipa.<br />

Last.fm<br />

Zaljubljenici u glazbene servise<br />

sigurno su već čuli za Last.<br />

fm i znaju sve o njemu, no<br />

<strong>po</strong>svetimo mu i mi nekoliko<br />

riječi. Last.fm zamišljen je<br />

kao online zajednica ljubitelja<br />

glazbe. Ono što ga izdvaja<br />

od prva dva primjera jest to<br />

što skoro za svaki <strong>po</strong>pularni<br />

program za reprodukciju<br />

glazbe <strong>po</strong>stoji ekstenzija koja<br />

omogućuje slanje informacija<br />

o onome što trenutno slušate<br />

na vaš Last.fm profil. Last.<br />

fm čuva <strong>po</strong>vijest svega što ste<br />

ikada slušali, pa nakon nekog<br />

vremena <strong>do</strong>bijete zgodne<br />

uvide što i koliko slušate. Ono<br />

što nas zanima u kontekstu<br />

ovog teksta jest Last.fm radio.<br />

Nažalost, Last.fm radio nije<br />

besplatan, već je nužno platiti<br />

pretplatu koja mjesečno iznosi<br />

tri <strong>do</strong>lara. Sama činjenica<br />

pretplate mnogima je razlog<br />

da ga zaobiđu, <strong>po</strong>gotovo uz<br />

opisane i druge besplatne<br />

servise. Ipak, naplaćivanje se<br />

odnosi isključivo na Last.fm<br />

radio, tako da <strong>po</strong>sjećivanjem<br />

stranica <strong>po</strong>jedinih albuma<br />

i dalje možete reproducirati<br />

mnogo toga besplatno, no<br />

takve glazbe na Last.fmu ima<br />

sve manje i manje. Imajući to<br />

u vidu, kao i činjenicu da sve<br />

više besplatnih online glazbenih<br />

servisa uvodi “simbolične”<br />

pretplate, pre<strong>po</strong>ručujemo<br />

da isprobate naše prijedloge<br />

<strong>do</strong>k su još uvijek besplatni i u<br />

funkciji.<br />

Ekstenzije<br />

U glavnom tekstu s<strong>po</strong>menuli<br />

smo kako <strong>po</strong>stoje Last.<br />

fm ekstenzije za mnoge<br />

<strong>po</strong>znate playere. Općenito<br />

govoreći, ekstenzije su danas<br />

vrlo <strong>po</strong>pularne tako da<br />

ni glazbeni servisi <strong>po</strong> tom<br />

pitanju nisu ostali iznimka.<br />

Na primjer, za Chrome<br />

<strong>po</strong>stoji nekoliko Last.fm<br />

ekstenzija za reprodukciju<br />

glazbe izravno s alatne<br />

trake, <strong>do</strong>k <strong>po</strong>d Linuxom<br />

Rhythmbox <strong>do</strong>lazi s integriranom<br />

<strong>po</strong>drškom za<br />

Jamen<strong>do</strong>. Svidi li vam se<br />

takav način reprodukcije<br />

glazbe, pre<strong>po</strong>ručujemo da<br />

i sami <strong>po</strong>kušate naći odgovarajuću<br />

ekstenziju.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

103

Helpdesk<br />

Dijagnostika računala<br />

Sam svoj<br />

dijagnostičar<br />

Ako sumnjate da neka kom<strong>po</strong>nenta ne radi kako treba, <strong>po</strong>kušajte sami<br />

otkriti u čemu je problem<br />

Piše: Predrag Kurtović<br />

Postoji<br />

pravo<br />

mnoštvo aplikacija<br />

namijenjenih<br />

dijagnostici<br />

računala - njima<br />

je jednostavno i vrlo<br />

brzo moguće utvrditi<br />

koja je kom<strong>po</strong>nenta<br />

problematična kako biste<br />

je mogli zamijeniti. U<br />

članku koji slijedi <strong>po</strong>nudit<br />

ćemo vam nekoliko općenitih<br />

savjeta i smjernica, baš kao<br />

i kratak <strong>po</strong>pis programa koji<br />

vam mogu <strong>po</strong>moći u otkrivanju<br />

kvara računala.<br />

Kategorije kvarova<br />

Sve kvarove na računalu ugrubo<br />

možemo <strong>po</strong>dijeliti u dvije<br />

kategorije. Prva se odnosi na<br />

kvarove računalnih kom<strong>po</strong>nenti,<br />

<strong>do</strong>k se druga odnosi na<br />

greške u radu operacijskog<br />

sustava. Kvarovi računalnih<br />

kom<strong>po</strong>nenti u pravilu se lako<br />

rješavaju ugradnjom novog<br />

dijela budući da je njihovo <strong>po</strong>pravljanje<br />

(uglavnom) neisplativo.<br />

Greške u radu operacijskog<br />

sustava mogu nastati kao<br />

rezultat djelovanja malicioznih<br />

aplikacija, ali i onda kada<br />

jedna ili više kom<strong>po</strong>nenti računala<br />

nisu ispravni. Ukoliko<br />

zamijenjena računalna kom<strong>po</strong>nenta<br />

nije <strong>po</strong>tpuno identična,<br />

trebat ćete instalirati nove<br />

upravljačke programe (drivere)<br />

ili, u krajnjem slučaju, <strong>po</strong>noviti<br />

instalaciju operacijskog sustava.<br />

Stoga, u prvom koraku<br />

dijagnostike trebate ustanoviti<br />

koji je tip <strong>po</strong>greške u pitanju<br />

da biste znali pronaći odgovarajuće<br />

rješenje.<br />

Kvarovi kom<strong>po</strong>nenti<br />

Kod računala bilo koja kom<strong>po</strong>nenta<br />

može biti uzrok kvara.<br />

Međutim, praksa <strong>po</strong>kazuje da<br />

se današnji procesori rijetko<br />

kvare, pa ih u pravilu prve možete<br />

eliminirati kao moguće<br />

uzroke. Svaki procesor <strong>do</strong>lazi<br />

s pripadajućim sustavom za<br />

hlađenje. Ukoliko se na hladilu<br />

nakupi prašina, ventilator neće<br />

moći napraviti <strong>do</strong>voljan protok<br />

zraka i <strong>do</strong>ći će <strong>do</strong> pregrijavanja<br />

procesora. Kako bi se zaštitio,<br />

procesor spušta radni na<strong>po</strong>n<br />

i svoju radnu frekvenciju, što<br />

možete opaziti u vidu us<strong>po</strong>renog<br />

rada. Što je procesor<br />

topliji, to je i rad na računalu<br />

s<strong>po</strong>riji. U iznimnim slučajevima<br />

hladilo može toliko biti<br />

zatrpano prašinom da se računalo<br />

resetira već pri <strong>po</strong>dizanju<br />

sustava. Ovaj problem <strong>po</strong>gotovo<br />

je prisutan kod procesora<br />

starije generacije koji imaju<br />

znatno veći utrošak električne<br />

energije, a samim tim proizvo-<br />

104 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

de i znatno više topline koja ih<br />

zagrijava na kritičnu temperaturu<br />

u vrlo kratkom roku.<br />

Stoga, ukoliko imate problema<br />

s ra<strong>do</strong>m (s<strong>po</strong>rošću i nestabilnošću)<br />

računala, ne zaboravite<br />

<strong>po</strong>gledati stanje hladnjaka na<br />

procesoru i s vremena na vrijeme<br />

očistite ga od prašine.<br />

Problemi s memorijom<br />

Memorija je vrlo čest uzročnik<br />

nepravilnog rada računala.<br />

Ona je vrlo osjetljiva na statički<br />

elektricitet koji je trenutačno<br />

može uništiti. Nastojite se<br />

uvijek jednom rukom držati za<br />

kućište <strong>do</strong>k drugom rukom rukujete<br />

memorijom, tj. stavljate<br />

ili uklanjate iz utora na matičnoj<br />

ploči. Memoriju jednostavno<br />

i brzo možete testirati<br />

<strong>po</strong>moću MemTesta – riječ je o<br />

aplikaciji koja <strong>po</strong>stoji u dvjema<br />

inačicama (obje su besplatne),<br />

a upravo one će nam <strong>po</strong>služiti<br />

kao osnova pri kreiranju servisnog<br />

CD-a.<br />

Grafička kartica<br />

Neispravna grafička kartica<br />

može uzrokovati čitav niz<br />

problema u radu računala.<br />

Aktivni hladnjak, koji se sastoji<br />

od ventilatora i masivnog metalnog<br />

hladila, treba biti čist.<br />

Ukoliko se zbog dugotrajnog<br />

rada na hladilu ili ventilatoru<br />

nakupila prašina, procesor<br />

grafičke kartice neće biti <strong>do</strong>voljno<br />

ohlađen. Pri opterećenju<br />

grafičkog procesora rast<br />

će njegova <strong>po</strong>trošnja, a samim<br />

time i toplina. Ako hladilo<br />

nije u stanju efikasno odvesti<br />

toplinu, <strong>po</strong>javit će se razne<br />

smetnje na slici (u obliku kockica<br />

ili piksela raznih boja). Te<br />

smetnje jasan su <strong>po</strong>kazatelj<br />

da računalo trebate otvoriti i<br />

očistiti, a <strong>po</strong> <strong>po</strong>trebi i zamijeniti<br />

grafičku karticu. Ukoliko<br />

je hladnjak na grafičkoj kartici<br />

čist, to bi moglo značiti da je<br />

njezina memorija defektna -<br />

to bi prouzročilo vrlo slične<br />

smetnje kao i u slučaju pregrijavanja<br />

grafičkog procesora,<br />

a jedino rješenje takvog problema<br />

jest zamjena grafičke<br />

kartice.<br />

Neispravan disk<br />

Ako je tvrdi disk neispravan, u<br />

većini slučajeva nećete uspjeti<br />

ni <strong>po</strong>krenuti računalo. Ono će<br />

jednostavno stati prilikom detekcije<br />

uređaja i vrlo us<strong>po</strong>reno<br />

pročitati (ili čak uopće neće<br />

moći pročitati) tip i oznaku<br />

vašeg tvr<strong>do</strong>g diska. Kod takvog<br />

tipa <strong>po</strong>greške gotovo uvijek<br />

bit će izgubljeni i svi <strong>po</strong>daci<br />

koji su na njemu zapisani.<br />

Drugi tip <strong>po</strong>greške odnosi se<br />

na neispravan sektor na tvr<strong>do</strong>m<br />

disku. Na svakom sektoru<br />

nalazi se djelić informacije<br />

koji sustav pročita prilikom<br />

<strong>po</strong>kretanja. Ako ne bude mogla<br />

biti pročitana, sustav će<br />

se zaustaviti. U tom slučaju<br />

možete <strong>po</strong>kušati spasiti sektor<br />

<strong>po</strong>moću HDD Regeneratora,<br />

no na<strong>po</strong>menimo da u probnoj<br />

inačici ovaj program omogućuje<br />

spašavanje samo prvog<br />

lošeg sektora na koji naiđe.<br />

Ako je riječ o manjem broju<br />

loših sektora, tvrdi disk će još<br />

uvijek biti u<strong>po</strong>trebljiv, no ako<br />

se njihov broj s vremenom<br />

<strong>po</strong>veća, pre<strong>po</strong>ručujemo što<br />

hitniju izradu pričuvne kopije<br />

<strong>po</strong>dataka (backup).<br />

TMGS Computer Diagnostics<br />

Autor ovog teksta u više navrata imao je prilike koristiti i TMGS Computer<br />

Diagnostics, više nego solidan komplet korisnih alata za testiranje<br />

računala. Da biste izradili bootabilni stick sa svim <strong>po</strong>trebnim alatima<br />

(za testiranje memorije, tvr<strong>do</strong>g diska, modema, optičkih uređaja<br />

itd.), bit će vam <strong>po</strong>treban USB stick od najmanje 128 MB i datoteka veličine<br />

21,5 MB koju možete preuzeti sa stranice www.testmygeekstuff.<br />

com/<strong>do</strong>wnload/view.<strong>do</strong>wnload/27/131. Ipak, treba naglasiti da starija<br />

računala možda nećete moći testirati na ovaj način ako u BIOS-u matične<br />

ploče ne <strong>po</strong>stoji opcija <strong>po</strong>kretanja sustava preko USB sticka.<br />

TMGS Computer Diagnostics vrlo je solidan komplet alata za<br />

testiranje računala<br />

Ne<strong>do</strong>voljno napajanje<br />

Mnogi korisnici najmanje <strong>po</strong>zornosti<br />

pridaju napajanju.<br />

Nažalost, ono se često kupuje<br />

bez da se vodi briga o snazi i<br />

kvaliteti, a slabo, neodgovarajuće<br />

napajanje može uzrokovati<br />

vrlo velike probleme,<br />

<strong>po</strong>gotovo ako je računalo<br />

sastavljeno od kom<strong>po</strong>nenti<br />

“gladnih” električne energije.<br />

Stoga, kod ku<strong>po</strong>vine računala<br />

<strong>do</strong>bro promislite kakvo će napajanje<br />

biti razmjerno <strong>po</strong>trošnji<br />

svih kom<strong>po</strong>nenti i <strong>po</strong>tom<br />

na cjelokupnu snagu <strong>do</strong>dajte<br />

još barem 30 <strong>po</strong>sto rezervne<br />

<strong>snage</strong> kako ne bi cijelo vrijeme<br />

radilo punim kapacitetom.<br />

Ako se radi o neispravnom napajanju,<br />

<strong>po</strong>sljedica će biti vrlo<br />

očita - nećete ga moći <strong>po</strong>krenuti.<br />

Zamjenu možete obaviti<br />

sami ili u nekom servisu, no<br />

ako ga već odlučite sami zamijeniti,<br />

na<strong>po</strong>menimo da ne-<br />

Ako je računalo <strong>po</strong>stalo s<strong>po</strong>ro<br />

i nestabilno, ne zaboravite<br />

provjeriti stanje hladnjaka<br />

na procesoru i s vremena na<br />

vrijeme očistite ga od prašine<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

105

Helpdesk<br />

Dijagnostika računala<br />

OCCT služi testiranju grafičkog i centralnog<br />

procesora te napajanja i matične ploče<br />

Programom kao što je UltraISO lako možete kreirati ISO datoteku koja će sadržavati sve<br />

<strong>po</strong>trebne dijagnostičke alate<br />

Pokušajte spasiti sektore na tvr<strong>do</strong>m<br />

disku <strong>po</strong>moću HDD Regeneratora<br />

ćete imati nikakvih problema<br />

budući da su konektori tako<br />

napravljeni da ih ne možete<br />

okrenuti u krivom smjeru.<br />

Matična ploča<br />

Ako su sve navedene kom<strong>po</strong>nente<br />

ispravne - što lako možete<br />

utvrditi <strong>po</strong>moću testova<br />

ili korištenjem istih kom<strong>po</strong>nenti<br />

na drugom računalu<br />

- krivac za neispravan rad<br />

vašeg računala možda se krije<br />

u matičnoj ploči. Matičnu<br />

ploču vrlo je nezgodno testirati<br />

jer često “proradi” tek<br />

nakon što se smanji strujno<br />

opterećenje (pri<strong>mjeri</strong>ce, kad<br />

isključite grafičku karticu i<br />

koristite integriranu). Kako je<br />

matična ploča vrlo kompleksan<br />

dio računala, <strong>po</strong>pravak<br />

ne <strong>do</strong>lazi u obzir. Kod starijih<br />

ti<strong>po</strong>va matičnih ploča često<br />

su elektroliti oko procesora<br />

znali izgubiti kapacitet, što je<br />

uzrokovalo nasumične prekide<br />

u radu, no takvi elektroliti<br />

bili bi nabubreni. Imate li<br />

nekog prijatelja elektroničara,<br />

možete ga zamoliti da ih<br />

zamijeni novim elektrolitima<br />

istih ili sličnih vrijednosti.<br />

Ako u tome nije bio problem,<br />

slobodno možete krenuti<br />

u ku<strong>po</strong>vinu nove matične<br />

ploče.<br />

Servisni CD<br />

Sad kad smo opisali najčešće<br />

greške prelazimo na kreiranje<br />

samog servisnog CD-a. Trebat<br />

će vam ISO editor (npr. MagicISO,<br />

ISOEdit itd.) i aplikacije<br />

za testiranje računala. Na<br />

prvom mjestu nalazi se Memtest86+<br />

ili Memtest koji će vam<br />

služiti pri testiranju memorije.<br />

Program <strong>po</strong>d nazivom OCCT<br />

služi testiranju grafičkog i centralnog<br />

procesora te napajanja<br />

i matične ploče. Na kraju<br />

testiranja OCCT će kreirati<br />

grafikone koji će vam jasno<br />

prikazati svako odstupanje u<br />

radu testirane kom<strong>po</strong>nente.<br />

Kod testiranja napajanja vidjet<br />

ćete kako se napajanje <strong>po</strong>naša<br />

kod visokog opterećenja te kakve<br />

na<strong>po</strong>ne daje u tom stanju.<br />

Naravno, <strong>po</strong>red ovog kvalitetnog,<br />

a k tome još i besplatnog<br />

programa za testiranje, možete<br />

se <strong>po</strong>služiti i cijelim nizom<br />

drugih aplikacija iste namjene.<br />

Tako, pri<strong>mjeri</strong>ce, <strong>po</strong>moću<br />

programa SuperPi možete<br />

izračunati vrijednosti broja pi<br />

na dvije milijarde decimala,<br />

što će trajati <strong>po</strong>prilično dugo,<br />

<strong>do</strong>k će u tom vremenu zauzeće<br />

procesora biti sto<strong>po</strong>stotno.<br />

Ako vam treba zaštita od<br />

malwarea, pre<strong>po</strong>ručujemo da<br />

koristite izvrstan i <strong>po</strong>tpuno<br />

besplatan Malwarebytes’ Anti-<br />

Malware.<br />

Posljednji korak<br />

U <strong>po</strong>sljednjem koraku preuzmite<br />

s Interneta ISO datoteku<br />

Memtest86+/Memtest i<br />

otvorite u nekom ISO editoru<br />

- <strong>po</strong>sebno obratite <strong>po</strong>zornost<br />

na tip CD-a. Ako je to Bootable<br />

CD, sve ste ispravno napravili.<br />

Iako će vam možda CD<br />

izgledati prazan, bez brige<br />

- na njemu je sve što će vam<br />

biti <strong>po</strong>trebno za ispravan rad<br />

programa. Nakon toga možete<br />

<strong>do</strong>dati i ostale programe koje<br />

smo naveli u tekstu (OCCT,<br />

Anti-Malware, SuperPi) te sve<br />

zajedno snimiti kao novu ISO<br />

datoteku. Nakon što datoteku<br />

snimite na CD - ako je sve pravilno<br />

napravljeno i s ispravim<br />

<strong>po</strong>stavkama u BIOS-u (sustav<br />

se treba <strong>po</strong>dići s CD/DVD uređaja)<br />

- imat ćete CD koji odmah<br />

može <strong>po</strong>krenuti testiranje<br />

memorije, <strong>do</strong>k ostale programe<br />

možete instalirati kao što<br />

to i inače činite u Win<strong>do</strong>wsu.<br />

106 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

107

Helpdesk<br />

Instant messenger<br />

Trillianova <strong>pet</strong>ica<br />

Pogledajmo detaljnije što nam <strong>do</strong>nosi Trillian 5 i kako optimalno iskoristiti njegove nove funkcije<br />

Piše: Kristijan Puljek<br />

Instant messengeri s <strong>po</strong>drškom za više protokola<br />

nekada davno bili su vrlo inovativno rješenje koje<br />

je korisnicima omogućavalo korištenje sve većeg<br />

broja raznih protokola, istovremeno smanjujući <strong>po</strong>trebu<br />

za instaliranjem sve više i više specijaliziranih<br />

aplikacija za <strong>do</strong>pisivanje. Inovativnost te ideje <strong>do</strong>vela<br />

je <strong>do</strong> prave <strong>po</strong>plave višeprotokolnih messengera,<br />

tako da je sada prilično teško odlučiti koji messenger<br />

koristiti. Kandidata je uistinu mnogo, svaki nudi<br />

nešto što nema konkurencija i, kad se <strong>po</strong>dvuče crta,<br />

<strong>do</strong>ista je teško zaključiti koji je od njih “najbolji”.<br />

Jedan od tih kandidata je i Trillian, koji je nakon<br />

<strong>po</strong>malo razočaravajuće inačice Astra zablistao u novom<br />

ruhu, a činjenicu da se radi o beti lako je zanemariti<br />

budući da već sad radi savršeno. Pogledajmo<br />

malo detaljnije što nam to <strong>do</strong>nosi Trillian 5 i kako<br />

sve te funkcije optimalno iskoristiti.<br />

Funkcionalno sučelje<br />

Iako je <strong>po</strong> razmještaju elemenata slično ranijim<br />

verzijama, Trillianovo sučelje u ovoj inačici ozbiljnije<br />

je i zrelije uređeno. Dok je Astra imala glomazni<br />

i ušminkani skin koji je uvelike us<strong>po</strong>ravao odziv<br />

aplikacije, Trillian 5 zanemaruje suvišnu šminku i<br />

<strong>po</strong>kušava se što bolje integrirati s Win<strong>do</strong>wsom. Autori<br />

programa naglašavaju da je sučelje izrađeno u<br />

na<strong>mjeri</strong> da se uklopi u novi Win<strong>do</strong>ws (nema inačice<br />

za druge platforme) i da na starijima možda i neće<br />

izgledati najbolje. Iako u opcijama <strong>po</strong>stoji funkcija<br />

Skins, standardna instalacija ne <strong>do</strong>nosi niti jedan, ali<br />

to se vjerojatno može pripisati tome što se još uvijek<br />

radi o razvojnoj inačici.<br />

Podešavanje računa<br />

Podešavanje korisničkih računa u Trillianu vrlo je<br />

jednostavno. Na vrhu prozora kontakt-liste <strong>po</strong>stoji<br />

tipka Trillian koja otvara izbornik na kojemu je prva<br />

opcija Manage Accounts. Na<strong>po</strong>minjemo da je prije<br />

<strong>po</strong>dešavanja korisničkih računa nužno napraviti<br />

račun na samom Trillianu. Takav pristup omogućava<br />

većem broju korisnika korištenje iste instalacije<br />

Trilliana, što je kod ostalih messengera <strong>po</strong>prilično<br />

loše riješeno, ako uopće i jest. Trillian te probleme<br />

zaobilazi tako da svakome korisniku daje njegov zaseban<br />

račun zaštićen lozinkom, uz koji su vezani svi<br />

ostali njegovi korisnički računi. U izborniku Manage<br />

Accounts pronaći ćete dvije tipke - Add new account<br />

za <strong>do</strong>davanje računa već <strong>po</strong>stojećem korisniku i Add<br />

new identity za <strong>do</strong>davanje novog korisnika. Obje<br />

funkcije vrlo pregledno su riješene, pa ne bi trebalo<br />

biti komplikacija. Nakon što kreirate račune, ne<br />

zaboravite ih uključiti klikom na check box jer će ih<br />

program u protivnom pri spajanju ignorirati.<br />

Kontakt-lista<br />

Nakon spajanja na protokole koje ste prethodno<br />

<strong>do</strong>dali Trillian će s odgovarajućih <strong>po</strong>služitelja preuzeti<br />

vaše kontakt-liste i ispisati sve vaše kontakte u<br />

108 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

Bogatstvo <strong>po</strong>držanih<br />

protokola i servisa za<strong>do</strong>voljit<br />

će gotovo svakoga<br />

Podrška za e-mail korak je u pravom smjeru. Voljeli bismo je<br />

vidjeti i kod konkurenata<br />

Glavni prozor Trilliana <strong>do</strong>bro će se<br />

uklopiti na svaku radnu <strong>po</strong>vršinu<br />

glavnom prozoru. Tim <strong>po</strong>pisom moguće je manipulirati<br />

na mnogo načina. Opcije za <strong>po</strong>dešavanje<br />

liste nalaze se u izborniku Preferences, <strong>po</strong>d Contact<br />

List. Ondje možete odabrati kriterije <strong>po</strong> kojima će se<br />

kontakti sortirati, treba li prikazivati njihove avatare,<br />

treba li korisnike koji trenutno nisu s<strong>po</strong>jeni grupirati<br />

u zasebnu skupinu i slično. Uz ovaj izbornik, listu<br />

je moguće uređivati i izravno na glavnom prozoru.<br />

Desni klik miša na korisnika s vaše liste omogućuje<br />

njegovo uklanjanje i brisanje, <strong>po</strong>dešavanje individualnih<br />

alarma za svakoga <strong>po</strong>sebno i, naravno, standardnu<br />

opciju blokiranja. Drag and drop meto<strong>do</strong>m<br />

moguće je s<strong>po</strong>jiti više korisnika u jedan tzv. metakontakt.<br />

Ta funkcija bit će korisna ako netko s vaše<br />

liste koristi više protokola jer spajanje svih korisničkih<br />

računa neke osobe u jedan metakontakt omogućuje<br />

pregledniju listu, bez <strong>po</strong>navljanja istog imena,<br />

kao i konzistentniju <strong>po</strong>vijest razgovora budući da će<br />

svi razgovori s istim kontaktom biti kronološki arhivirani<br />

u istu datoteku, neovisno o tome preko kojega<br />

su protokola vođeni.<br />

Povezivost<br />

Kako bi bio u korak s tren<strong>do</strong>vima, Trillian 5 <strong>po</strong>država<br />

integraciju s mnogim društvenim mrežama, kao i<br />

e-mailom. Ono u čemu mnoge druge specijalizirane<br />

aplikacije nikako ne uspijevaju, a to je pregledno<br />

prikazivanje Facebook streama, Trillian izvodi vrlo<br />

<strong>do</strong>bro, i to na više načina. Za <strong>po</strong>četak morate <strong>do</strong>dati<br />

svoj Facebook korisnički račun u Trillian preko istog<br />

izbornika za <strong>do</strong>davanje računa koji smo već s<strong>po</strong>menuli.<br />

Nakon toga Trillian će kontakt-listu proširiti i<br />

vašim Facebook prijateljima te tako omogućiti chat<br />

s njima izravno iz aplikacije. No uz to će se na glavnom<br />

prozoru <strong>po</strong>javiti i sekcija Social gdje ćete moći<br />

Pratite aktivnosti na<br />

svom Facebook računu<br />

izravno iz Trilliana<br />

pratiti Facebook aktivnosti svojih prijatelja. Standardne<br />

<strong>po</strong>stavke zahtijevaju da mišem prijeđete preko<br />

imena računa da biste vidjeli Facebook stream, a taj<br />

<strong>po</strong>p-up prozor možete i konstantno ostaviti otvorenim<br />

pritiskom na tipku u gornjem desnom kutu<br />

prozora. To će kreirati Facebook ikonicu i u trayu.<br />

Želite li novosti vidjeti unutar kontakt-liste, kliknite<br />

desnom tipkom miša na račun i odaberite Pin News<br />

to Contact List. Sve opisano vrijedi i za Twitter i za<br />

MySpace. Zgodno je što se desnim klikom na naslov<br />

sekcije može odrediti veličina prikaza, pa je moguće<br />

<strong>do</strong>biti sasvim pregledan i minimalistički <strong>po</strong>pis, ali i<br />

grafički <strong>do</strong>tjeraniji s avatarima i <strong>do</strong>datnim informacijama<br />

koji je prikladniji većim monitorima i razlučivostima,<br />

a izgleda vrlo lije<strong>po</strong>. Dodate li u Trillian i<br />

svoje račune za elektroničku <strong>po</strong>štu, na glavnom će<br />

se prozoru otvoriti i sekcija Mail koja će vas obavještavati<br />

kad <strong>do</strong>bijete <strong>po</strong>ruku. Korisno je što <strong>po</strong>ruku<br />

možete označiti pročitanom izravno iz Trilliana, a<br />

klikom na Open možete <strong>do</strong>ći <strong>do</strong> cijele <strong>po</strong>ruke, ali<br />

samo preko web preglednika. Sve to moglo bi osigurati<br />

Trillianu mjesto najomiljenijeg messengera<br />

među korisnicima Win<strong>do</strong>wsa.<br />

Korištenje Skypea preko Trilliana<br />

U Trillianu možete <strong>po</strong>desiti i svoj Skype račun, ali zbog zatvorenosti Skypeova protokola<br />

integracija se može provesti samo djelomično. To znači da je za korištenje Skypea preko<br />

Trilliana u <strong>po</strong>zadini ipak <strong>po</strong>trebno imati <strong>po</strong>krenut i Skype te omogućiti Trillianu pristup<br />

u Skypeovim <strong>po</strong>stavkama. To je za sada jedino rješenje želite li svu svoju komunikaciju<br />

vršiti preko jedne aplikacije, no situacija će se vjerojatno promijeniti nabolje kada se na<strong>po</strong>kon<br />

<strong>po</strong>javi klijent otvorenog koda koji je najavljen još prije nekoliko mjeseci.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

109

Pitanja uputite na adresu pitanja@pcchip.hr<br />

ili ih <strong>po</strong>šaljite na Cvijete Zuzorić 25, 10 000<br />

Zagreb, a <strong>do</strong>bro<strong>do</strong>šli ste i na Usenet grupi<br />

hr.mag.pcchip<br />

Pitanja<br />

odgovori<br />

<strong>Od</strong>govara: Gordan Struić<br />

Numeriranje od četvrte<br />

stranice<br />

Napisao sam seminarski rad u<br />

Wordu 2007, ali u <strong>do</strong>kumentu<br />

moram umetnuti brojeve tek od<br />

četvrte stranice tako da mi četvrta<br />

stranica u zaglavlju bude<br />

označena kao prva. Dakle, ako<br />

se to može napraviti, kako da<br />

preskočim prve tri stranice kod<br />

numeriranja?<br />

Denis<br />

Da biste za<strong>po</strong>čeli<br />

numeriranje od četvrte<br />

stranice <strong>do</strong>kumenta, prije<br />

svega kliknite na mjesto gdje<br />

ćete umetnuti prijelom sekcije,<br />

tj. kliknite na sam <strong>po</strong>četak te<br />

stranice (ispred prve riječi ili<br />

Preskočite prve tri stranice <strong>do</strong>kumenta kod numeriranja u Wordu i<br />

označite četvrtu kao prvu<br />

broja). U sljedećem koraku<br />

odaberite karticu Page Layout<br />

(Izgled stranice), u grupi Page<br />

Setup (Postavljanje stranice)<br />

kliknite na Breaks (Prekidi) i iz<br />

padajućeg izbornika odaberite<br />

opciju Continuous (Neprekinuto).<br />

Nakon što <strong>po</strong>d karticom<br />

Insert (Umetni) odaberete<br />

Header & Footer - Header -<br />

Edit Header (Zaglavlje i<br />

<strong>po</strong>dnožje - Zaglavlje - Uredi<br />

zaglavlje), kliknite na opciju<br />

Link to Previous (Poveži s<br />

prethodnim) da biste je<br />

isključili i <strong>po</strong>tom kliknite na<br />

Page Number - Format Page<br />

Numbers (Broj stranice - Oblikovanje<br />

brojeva stranica).<br />

Ugledat ćete okvirić u kojemu<br />

je <strong>po</strong>d stavkom Page numbering<br />

(Numeriranje stranica)<br />

<strong>po</strong>trebno označiti opciju Start<br />

at (Počni od), unijeti broj 1 i<br />

<strong>po</strong>tvrditi svoj odabir. Na<strong>po</strong>sljetku,<br />

kliknite na tipku Page<br />

Number (Broj stranice), <strong>po</strong>d<br />

opcijom Top of Page (Vrh<br />

stranice) odaberite željeni<br />

dizajn broja stranice i još samo<br />

kliknite na Close Header and<br />

Footer (Zatvori zaglavlje i<br />

<strong>po</strong>dnožje). Bacite li <strong>po</strong>gled na<br />

<strong>po</strong>četak <strong>do</strong>kumenta, uvjerit<br />

ćete se da su kod numeriranja<br />

prve tri stranice preskočene.<br />

Spajanje PDF<br />

<strong>do</strong>kumenata<br />

Imamo četrdesetak PDF datoteka<br />

koje trebamo s<strong>po</strong>jiti u jedan<br />

PDF <strong>do</strong>kument te u <strong>po</strong>dnožju<br />

svake stranice <strong>do</strong>dati naziv<br />

naše tvrtke, web adresu i broj<br />

telefona. Inače koristimo A<strong>do</strong>be<br />

Reader, pa može li mala <strong>po</strong>moć<br />

kako da to u njemu napravimo?<br />

Maja i Pero<br />

Kako je A<strong>do</strong>be Reader<br />

namijenjen pregledavanju<br />

PDF <strong>do</strong>kumenata (ne i<br />

njihovu uređivanju), trebat će<br />

vam A<strong>do</strong>be Acrobat ili neki<br />

drugi program za izradu i<br />

editiranje <strong>do</strong>kumenata u<br />

PDF-u. Ako se odlučite za<br />

Acrobat, u izborniku File<br />

odaberite Create i kliknite na<br />

Combine Files into a Single<br />

PDF. Nakon što u dijaloškom<br />

okviru <strong>po</strong>d izbornikom Add<br />

Files odaberete istoimenu<br />

opciju, označite <strong>do</strong>kumente<br />

koje želite s<strong>po</strong>jiti i kliknite na<br />

Add Files (za promjenu<br />

re<strong>do</strong>slijeda koristite opcije<br />

Move Up i Move Down). U<br />

sljedećem koraku označite<br />

opciju Single PDF, <strong>po</strong>d File Size<br />

odredite veličinu nove<br />

datoteke (odaberite najveću<br />

ikonicu, tj. High Quality<br />

<strong>po</strong>stavke ako <strong>do</strong>kument sadrži<br />

slike ili ga želite iskoristiti za<br />

prezentaciju) te na kraju<br />

kliknite na Combine Files.<br />

Acrobat će <strong>po</strong> <strong>do</strong>vršetku<br />

spajanja automatski otvoriti<br />

novi <strong>do</strong>kument pa ćemo se<br />

odmah baciti na naš sljedeći<br />

zadatak - <strong>do</strong>davanje teksta u<br />

<strong>po</strong>dnožje svake stranice. U<br />

izborniku View odaberite Tools<br />

- Pages i s desne strane<br />

glavnog prozora <strong>po</strong>d stavkom<br />

Edit Page Design označite<br />

Header & Footer. Kliknite na<br />

Add Header & Footer, <strong>po</strong>tom u<br />

novom okviru u odgovarajuće<br />

110<br />

<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Helpdesk<br />

<strong>po</strong>lje upišite željeni tekst (Left,<br />

Center ili Right Footer Text) i<br />

još samo kliknite na OK.<br />

Solidnu alternativu Acrobatu<br />

za <strong>po</strong>trebe opisanih radnji<br />

predstavlja PDFill PDF Tools<br />

- riječ je o kolekciji besplatnih<br />

alata za rad s PDF <strong>do</strong>kumentima<br />

koju možete preuzeti<br />

sa stranice www.pdfill.com/<br />

<strong>do</strong>wnload/PDFill.exe (s alatima<br />

<strong>do</strong>lazi i komercijalni PDF<br />

Editor, no nije ga <strong>po</strong>trebno koristiti).<br />

Prije svega, u izborniku<br />

Tools odaberite Merge PDF<br />

Files i <strong>do</strong>dajte PDF <strong>do</strong>kumente<br />

koje želite s<strong>po</strong>jiti (Add a PDF<br />

File). Nakon toga odaberite<br />

Save As, unesite naziv novog<br />

<strong>do</strong>kumenta i kliknite na Save.<br />

Da biste uredili <strong>po</strong>dnožje, u<br />

glavnom prozoru odaberite<br />

Tools - Add Header and Footer,<br />

označite netom kreirani PDF<br />

<strong>do</strong>kument i kliknite na Open.<br />

U novom okviru uklonite kvačicu<br />

<strong>po</strong>kraj stavke Add Header,<br />

a <strong>po</strong>d stavkom Add Footer<br />

isključite opciju Show Page<br />

Number, izbrišite riječi “Footer<br />

Page” i u <strong>po</strong>lje Text after<br />

Number upišite željeni tekst.<br />

Na samom kraju odredite gdje<br />

ćete <strong>do</strong>dati tekst (Alignment<br />

- Left, Center ili Right), odaberite<br />

Save As, unesite naziv <strong>po</strong>d<br />

kojim ćete spremiti <strong>do</strong>kument<br />

i kliknite na Save.<br />

PDFill PDF Tools solidna je besplatna alternativa Acrobatu za spajanje<br />

PDF <strong>do</strong>kumenata i uređivanje njihova <strong>po</strong>dnožja<br />

<strong>po</strong>kretanja programa najprije<br />

s lijeve strane prozora<br />

(Folders) iz <strong>po</strong>pisa odaberite<br />

mapu u kojoj se nalazi<br />

fotografija čiji datum i sat<br />

nastanka želite promijeniti.<br />

Nakon što je označite, s desne<br />

strane glavnog prozora<br />

ugledat ćete okvir Properties<br />

pa u sljedećem koraku<br />

odaberite karticu Exif i<br />

kliknite na opciju Edit Exif/<br />

lptc. U novom dijaloškom<br />

okviru (Edit Properties) <strong>po</strong>d<br />

karticom Exif General obratite<br />

<strong>po</strong>zornost na tri <strong>po</strong>sljednje<br />

stavke: Date Time, Date Time<br />

Original i Date Time Digitized.<br />

Za promjenu datuma i sata<br />

kod sve tri stavke <strong>do</strong>voljno je<br />

kliknuti na ikonicu sata, u<br />

okviru Edit Date and Time<br />

označiti opciju Set up new<br />

(date/time), unijeti drugo<br />

vrijeme i još samo kliknuti na<br />

OK. Kad vas Exif Pilot<br />

obavijesti da je završio sa<br />

zapisivanjem novih <strong>po</strong>dataka,<br />

kliknite na Close i otvorite<br />

IrfanView (www.irfanview.<br />

net), XnView (www.xnview.<br />

com) ili neki drugi preglednik<br />

slika s <strong>po</strong>drškom za pregled<br />

EXIF <strong>po</strong>dataka da biste<br />

“škicnuli” promijenjeni<br />

datum i sat.<br />

Antedatiranje<br />

fotografije<br />

U broju 186. odgovorili ste jednom<br />

čitatelju na pitanje kako da<br />

<strong>po</strong>gleda i izbriše sve <strong>po</strong>datke iz<br />

EXIF-a, no mene zanima mogu li<br />

se neki <strong>po</strong>daci iz EXIF-a promijeniti.<br />

Naime, trebam promijeniti<br />

datum i sat nastanka fotografije,<br />

tako da izgleda kao da je snimljena<br />

prije godinu dana i, ako<br />

je ikako moguće, u neko drugo<br />

<strong>do</strong>ba dana.<br />

Goran<br />

Možete promijeniti<br />

datum i sat nastanka<br />

fotografije, a za to će vam<br />

trebati programčić <strong>po</strong>put Exif<br />

Pilota. Riječ je o besplatnom<br />

pregledniku i uređivaču EXIF<br />

<strong>po</strong>dataka čiju instalacijsku<br />

datoteku možete preuzeti sa<br />

stranice www.colorpilot.com/<br />

load/exif.exe. Nakon<br />

U Exif Pilotu odaberite Edit Exif/lptc, kliknite na ikonicu sata za svaku stavku i unesite novo<br />

vrijeme nastanka fotografije<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP 111

Igre<br />

flash<br />

»» Lara Croft sprema se na<br />

nove računalne avanture.<br />

Ovaj se put vraća u prošlost,<br />

u vrijeme kada je još bila<br />

mlada i neiskusna. Lara će<br />

se nakon bro<strong>do</strong>loma naći na<br />

osamljenoj plaži nakon čega<br />

je čekaju nove, tj. stare pustolovine.<br />

Zasad još uvijek<br />

nema riječi o datumu izlaska,<br />

platformama na kojima<br />

ćete moći zaigrati igru, a čak<br />

nije <strong>po</strong>znat ni njezin naslov.<br />

»» Battlefield 1943 Electronic<br />

Artsu <strong>do</strong>nio je zaradu<br />

od preko 16 <strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara.<br />

Proizvodnja igre stajala je<br />

manje od 10 <strong>milijuna</strong>, a ove<br />

brojke još su upečatljivije<br />

kada s<strong>po</strong>menemo da je riječ<br />

o iznosu koje je EA zaradio<br />

nakon što<br />

je 30 <strong>po</strong>sto<br />

otišlo<br />

Microsoftu<br />

i Sonyju i<br />

kada uzmemo<br />

u obzir<br />

da je igra prodavana preko<br />

Interneta.<br />

»» Kako novi kontroleri za<br />

konzole koji zahtijevaju <strong>po</strong>krete<br />

tijela <strong>po</strong>staju sve <strong>po</strong>pularniji,<br />

razvija se i sve veći<br />

broj igara koji će iskoristiti<br />

mogućnosti ovih kontrolera.<br />

Tako iz Ubisfota stiže najava<br />

o novoj fitness igri za Wii i<br />

PlayStation 3 <strong>po</strong>d naslovom<br />

Fit in Six. Iako još nema<br />

puno detalja, <strong>po</strong>znato je da<br />

će igra pružiti vježbe joge,<br />

pilatesa, ples, kickboxing<br />

kao i kardiovježbe.<br />

»» Microsoftov program<br />

Xbox Live Rewards nakon<br />

testiranja <strong>po</strong>stao je funkcionalan.<br />

Sada će svi korisnici<br />

imati priliku osvojiti nagradu<br />

u obliku bo<strong>do</strong>va tako što će<br />

obnavljati korisničke račune,<br />

online ku<strong>po</strong>vati sadržaj,<br />

sudjelovati u anketama i<br />

raznim drugim sadržajima<br />

<strong>po</strong>put gledanja filmova i<br />

igranja igara. Sudjelovanje<br />

je besplatno, pa nemojte<br />

propustiti ovu priliku ukoliko<br />

koristite Xbox Live.<br />

Vijesti, najave & ljestvice<br />

Shift 2: Unleashed<br />

Mrak je <strong>po</strong>čeo padati - možete li ostati jednako <strong>do</strong>bri?<br />

studenom ove godine<br />

U izašao je Need for Speed:<br />

Hot Pursuit, koji je u serijal<br />

Need for Speed vratio zanimljive<br />

arkadne utrke i bježanje<br />

od <strong>po</strong>licije, što su oduvijek bili<br />

njegovi zaštitni znakovi. No<br />

oni koji više vole simulacije<br />

vožnje uskoro će <strong>do</strong>ći na svoje.<br />

Iz Electronic Artsa stiže najava<br />

o novom nastavku Shifta, Need<br />

for Speed igri koja je <strong>po</strong>prilično<br />

drugačija od ostalih. Ovdje<br />

nema skupljanja bo<strong>do</strong>va, neuništivosti<br />

automobila niti <strong>po</strong>licije,<br />

nego se od igrača traže<br />

koncentracija i preciznost pri<br />

vožnji profesionalnih utrka.<br />

Igra će biti bazirana na novom<br />

Brutalnih <strong>po</strong>teza i krvi bit će na svakom koraku<br />

Serijal Warhammer nastavlja<br />

se kao akcijska RPG igra<br />

u kojoj će igrač preuzeti ulogu<br />

jednog vojnika suprotstavljenog<br />

cijeloj vojsci orkova koji<br />

ne prestaju napadati. No to<br />

ovom marincu neće predstavljati<br />

problem budući da<br />

Nekad ćete morati i uprljati svoj automobil ukoliko želite <strong>po</strong>bjedu<br />

engineu, što znači da možemo<br />

očekivati još bolju i još ljepšu<br />

igru. Shift 2: Unleashed sadržavat<br />

će još napredniju verziju<br />

“autologa”, sustava koji omogućava<br />

igranje i <strong>po</strong>vezivanje<br />

Warhammer 40000: Space Marine<br />

preko Interneta, što je predstavljeno<br />

u Hot Pursuitu. Shift<br />

2 moći ćete zaigrati na <strong>PC</strong>-ju,<br />

PlayStationu 3 i Xboxu 360.<br />

Datum izlaska:<br />

prvi kvartal 2011.<br />

je nakon raznih <strong>po</strong>boljšanja<br />

gotovo <strong>po</strong>stao superjunak.<br />

Ljudi iz Relica žele da ljudi<br />

shvate o kakvom je vojniku<br />

riječ, pa tako ovog marinca<br />

predstavljaju kao vojnika koji<br />

je častan <strong>po</strong>put samuraja,<br />

predan <strong>po</strong>put srednjovjekovnog<br />

viteza, discipliniran <strong>po</strong>put<br />

centuriona i nemilosrdan<br />

<strong>po</strong>put Spartanca. <strong>Od</strong> igre se<br />

očekuje mnogo akcije i borbe,<br />

brutalnosti i krvi. Tijekom misija<br />

skupljat ćete razno oružje<br />

<strong>po</strong>moću kojeg ćete se nositi s<br />

hordama neprijatelja i orcima<br />

još jednom <strong>po</strong>kazati tko je<br />

najbolji. Iako je igra prvotno<br />

trebala biti razvijana samo za<br />

konzole, velik broj zainteresiranih<br />

korisnika <strong>PC</strong>-ja ipak je<br />

<strong>do</strong>šao na svoje. Sada se samo<br />

treba strpjeti još netko vrijeme<br />

<strong>do</strong> izlaska igra, a <strong>po</strong>tom<br />

nova Warhammer avantura<br />

može <strong>po</strong>četi.<br />

Datum izlaska:<br />

treći kvartal 2011.<br />

112 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Igre<br />

Razvojni tim Homefronta nije zabrinut<br />

zbog neprimjerenog sadržaja<br />

Homefronta ne brine<br />

neprimjereni sadržaj<br />

Neprimjeren sadržaj industriji videoigara<br />

više nije ne<strong>po</strong>znata tema. Grand Theft<br />

Auto, u kojemu je bilo mnogo kontroverznih<br />

tema, i Call of Duty: Modern Warfare<br />

2, koji je imao jedan upitan nivo,<br />

završili su <strong>do</strong>bro. Radnja Homefronta<br />

smjestit će igrača u blisku budućnost<br />

kad Sjeverna Koreja napada Sjedinjene<br />

Američke Države, a obzirom na trenutnu<br />

situaciju u Sjevernoj Koreji <strong>po</strong>stavlja<br />

se pitanje o ovakvoj priči u jednoj<br />

računalnoj igri. Budući da je riječ o vrlo<br />

osjetljivoj temi, gotovo je sigurno da će<br />

ova priča rezultirati negativnim reakcijama<br />

zajednice. No ljudi u razvojnom<br />

timu ove igre nisu zabrinuti. Na<strong>po</strong>minju<br />

da nije riječ ni o kakvom predviđanju,<br />

već isključivo o fikcijskoj priči koju<br />

određena publika možda neće prihvatiti.<br />

Kako sada stvari stoje, sigurni smo da<br />

ćemo slušati ovu priču sve češće kako se<br />

bliži izlazak Homefronta.<br />

top 10 pc<br />

01.<br />

02.<br />

Football Manager 2011<br />

Sega<br />

Call of Duty: Black Ops<br />

Activision<br />

The Sims 3: Late Night<br />

03. EA Games<br />

The Sims 3<br />

04. EA Games<br />

05.<br />

Fallout: New Vegas<br />

Bethesda Softworks<br />

The Sims 3: Ambitions<br />

06. EA Games<br />

07. Civilization V<br />

2K Games<br />

Digitalna prodaja igara u velikom je <strong>po</strong>rastu<br />

Medal of Honor<br />

08. EA Games<br />

Starcraft II: Wings of Liberty<br />

09. Blizzard<br />

10.<br />

Digitalna prodaja igara<br />

u velikom <strong>po</strong>rastu<br />

Igre za računala i konzole sve se više kupuju i preuzimaju<br />

online. Steam, Direct2Drive i EA Store neki su od<br />

naj<strong>po</strong>pularnijih i najuspješnijih servisa za online distribuciju<br />

igara. Pa ipak, iako je bilo za očekivati da će<br />

razvojem Interneta i raznih servisa digitalna distribucija<br />

igara <strong>po</strong>rasti, svejedno smo se iznenadili brojkama<br />

koje stižu iz Electronic Artsa. Eric Brow, njegov direktor<br />

financija, očekuje da će čak 20 <strong>po</strong>sto prihoda ove tvrtke<br />

sljedeće godine <strong>do</strong>laziti baš od digitalne prodaje.<br />

Kada uzmete u obzir sve veći broj igara, broj <strong>do</strong>datnih<br />

paketa i opcija koje se mogu ku<strong>po</strong>vati za te igre, jasno<br />

je zašto se mnogo očekuje od digitalne prodaje igara.<br />

World of Warcraft: Wrath of the Lich King<br />

Blizzard<br />

TOP 5 KONZOLE<br />

PlayStation 2<br />

1. FIFA 11<br />

2. WWE Smack<strong>do</strong>wn vs Raw<br />

2011<br />

3. Pro Evolution Soccer 2011<br />

4. FIFA 10<br />

5. Call of Duty: World at War<br />

PlayStation 3<br />

1. Gran Turismo 5<br />

2. Call of Duty: Black Ops<br />

3. Assassin’s Creed:<br />

Brotherhood<br />

4. FIFA 11<br />

5. Need for Speed: Hot<br />

Pursuit<br />

Xbox 360<br />

1. Call of Duty: Black Ops<br />

2. Assassin’s Creed:<br />

Brotherhood<br />

3. FIFA 11<br />

4. Need for Speed: Hot<br />

Pursuit<br />

5. Kinect S<strong>po</strong>rts<br />

Wii<br />

1. Just Dance 2<br />

2. Michael Jackson: The<br />

Experience<br />

3. Wii Party<br />

4. Mario Kart Wii<br />

5. Donkey Kong Country<br />

Returns<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

113

Igre<br />

Need for Speed: Hot Pursuit<br />

Brzi automobili, odlične staze na prekrasnim lokacijama i <strong>po</strong>licija osigurati će uzbuđenje u<br />

najnovijem nastavku NFS serijala<br />

Pustinja, prazna cesta i bijesni automobil<br />

odlična su kombinacija<br />

Kada se radi o velikim brzinama,<br />

ovo je jedini način zaustavljanja<br />

utrke<br />

Start utrke uvijek je <strong>po</strong>praćen<br />

odličnim snimkama vašeg<br />

automobila<br />

izdavač<br />

Electronic Arts<br />

hotpursuit.needforspeed.<br />

com<br />

žanr<br />

Utrkivanje<br />

Multiplayer<br />

Da<br />

za<br />

<strong>po</strong>vratak <strong>po</strong>licije, grafika<br />

protiv<br />

već viđeno, re<strong>pet</strong>itivno,<br />

sistemski zahtjevi<br />

ocjena<br />

70%<br />

<strong>Od</strong> novog nastavka <strong>po</strong>znatog serijala očekivali<br />

smo mnogo. Najveći razlog tome <strong>po</strong>vratak je<br />

<strong>po</strong>licije bez koje Need for Speed jednostavno<br />

nije onaj pravi. Osim bijega od <strong>po</strong>licije i utrkivanja,<br />

imali smo priliku uskočiti i u <strong>po</strong>licijske automobile<br />

i uvesti red i mir na ceste.<br />

Dvije karijere<br />

Nakon <strong>po</strong>četka svoje nove karijere pred sobom ćete<br />

imati mapu lokacije na kojoj ćete se utrkivati i loviti<br />

vozače. Utrke u kojima ćete sudjelovati i one koje<br />

ćete prekidati odvojene su različitim ikonama, a<br />

jednako tako su odvojene i vaše dvije karijere. Ona<br />

prva odnosi se na vas kao sudionika u raznim ilegalnim<br />

utrkama. Pobjedama, pronalaženjem prečaca<br />

i raznim lu<strong>do</strong>rijama na cesti skupljat ćete bo<strong>do</strong>ve<br />

koji će vam služiti za otključavanje novih automobila,<br />

ali ćete zbog istih tih bo<strong>do</strong>va <strong>po</strong>stajati sve veća<br />

meta <strong>po</strong>licije. Utrke su u <strong>po</strong>četku zanimljive, no sve<br />

vrlo brzo <strong>po</strong>staje već viđeno i <strong>po</strong>malo <strong>do</strong>sadno. No<br />

tu je ipak velik broj automobila koji bi vas mogao<br />

zabaviti dulje vrijeme. Osjetit ćete razliku između ti<strong>po</strong>va<br />

automobila, no ovaj put nema onog klasičnog<br />

friziranja. Sve što ćete moći napraviti jest promijeniti<br />

boju novog automobila prije nove utrke. S druge<br />

strane, tu je vaša karijera <strong>po</strong>licajca. Vaš zadatak<br />

je spriječiti ilegalne utrke (iste one u kojima i sami<br />

sudjelujete). Također ćete otključavati nova vozila<br />

kojima je jedina svrha sustizanje brzih automobila.<br />

Natjecatelje ćete najlakše zaustaviti zabijanjem<br />

u njih, ali kako napredujete <strong>do</strong>bivat ćete i <strong>po</strong>moć.<br />

Tako ćete moći <strong>po</strong>stavljati bodlje koje buše gume,<br />

koristiti EMP, <strong>po</strong>zivati blokade ili čak helikopter koji<br />

će <strong>po</strong>moći u <strong>po</strong>tjeri. Jednom kada <strong>do</strong>bijete ove mogućnosti<br />

igra <strong>po</strong>staje mnogo zanimljivija.<br />

Lije<strong>po</strong>, ali zahtjevno<br />

Need for Speed: Hot Pursuit prilično je zahtjevna<br />

igra. Prikazivanje prelije<strong>po</strong>g krajolika uz nekoliko<br />

detaljnih modela automobila uzima svoj danak. Da,<br />

igra izgleda lije<strong>po</strong>, ali zaista je izvukla svaki atom<br />

<strong>snage</strong> iz našeg računala. Pre<strong>po</strong>ručujemo vam da<br />

<strong>do</strong>bro <strong>po</strong>gledate sistemske zahtjeve ukoliko želite<br />

vidjeti ono najbolje od igre. Koliko god su utrkivanje,<br />

bijeg od <strong>po</strong>licije ili uloga presretača zanimljivi i koliko<br />

god sve ovo <strong>po</strong>staje još puno zabavnije kada se<br />

odlučite zaigrati multiplayer, sve smo ovo već vidjeli<br />

od NFS-a. Moramo priznati da smo očekivali ipak<br />

malo više raznolikosti i novosti, <strong>po</strong>gotovo u karijeri<br />

<strong>po</strong>licajca. No nemojte nas krivo shvatiti - Hot Pursuit<br />

svakako pruža zabavno arkadno utrkivanje i, ako<br />

vam je u prošlim nastavcima ne<strong>do</strong>stajala <strong>po</strong>licija,<br />

ovo je igra za vas.<br />

Ivan Jurišić i Gordan Orlić<br />

114<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

siječanj 2011.

Igre<br />

Call of Duty: Black Ops<br />

Još bolja atmosfera, na<strong>pet</strong>ija priča i odličan multiplayer krase novi Call of Duty<br />

o kojem se mnogo priča u zadnje vrijeme<br />

Vaš je zadatak zaustaviti lansiranje rakete<br />

Kada stigne<br />

<strong>po</strong>moć, sve je<br />

lakše<br />

Borba ne<br />

prestaje ni<br />

na mjestima<br />

gdje je sve<br />

smrznuto<br />

Nakon ove scene<br />

očekuje vas bezbroj<br />

neprijatelja<br />

Ovo je već sedmi nastavak <strong>po</strong>pularnog serijala<br />

Call of Duty, igre koja je <strong>po</strong>stala sinonim za<br />

multiplayer pucačine iz prvog lica. Već u prvim<br />

danima prodaje igra ruši rekorde i zarađuje milijune.<br />

Je li novi CoD opravdao i ispunio iščekivanja?<br />

Svakako jest i unatoč nekim propustima <strong>do</strong>bili smo<br />

još jedan hvale vrijedan CoD naslov.<br />

Put oko svijeta<br />

Ovaj put priča nije jednostavna. Umjesto da vas baci<br />

u jedno <strong>po</strong>vijesno raz<strong>do</strong>blje i vodi kroz misije, putovat<br />

ćete i kroz vrijeme i preko nekoliko kontinenata kako<br />

biste se prisjetili važnih informacija. Ovo znači različite<br />

misije koje vam neće moći <strong>do</strong>saditi jer ćete jedan tren<br />

biti u rovovima <strong>do</strong>k na vas puca Vietkong, a drugi tren<br />

ubijat ćete Nijemce. U sljedećoj ćete se misiji, pak, naći<br />

na zaleđenom <strong>po</strong>krovu arktičkog kruga ili čak na krovovima<br />

nebodera u Hong Kongu. Zaista je zabavno mijenjati<br />

lokacije, a time i oružje i način ratovanja. Iako<br />

vas u nekim trenucima čeka šuljanje, bijeg iz zatvora<br />

ili samo <strong>do</strong>sadan hod <strong>do</strong> računala, igra je ispunjena<br />

odličnom akcijom. Jednom kada se upustite u borbu,<br />

nema stajanja. Neprijatelji su na svakom koraku i <strong>po</strong>nekad<br />

ćete se osjećati kao da ih je bezbroj. Nažalost,<br />

umjetna inteligencija ovog puta nije na vrhuncu. Očekujte<br />

značajne propuste i neprijatelja i suboraca, koji,<br />

pri<strong>mjeri</strong>ce, neće vidjeti neprijatelja koji vas napada<br />

iako se nalazi na dva koraka od vas. Svima koji su odigrali<br />

barem jedan Call of Duty naslov sve će biti jako<br />

<strong>po</strong>znato i osjećat će se kao kod kuće, <strong>do</strong>k ni ostali neće<br />

imati problema s privikavanjem. Ono <strong>po</strong> čemu je serijal<br />

CoD <strong>po</strong>seban je multiplayer. Dobra stara pucačina<br />

sada je <strong>do</strong>bila još neke novosti, tu su <strong>po</strong>sebni zabavni<br />

mo<strong>do</strong>vi i napre<strong>do</strong>vanje <strong>po</strong> nivoima. Kroz online igru<br />

skupljat ćete i <strong>po</strong>sebne bo<strong>do</strong>ve kojima ćete moći ku<strong>po</strong>vati<br />

oružje i kreirati si vojnika kakav vam najviše<br />

odgovara. Ako ste ikada zaigrali CoD u multiplayeru,<br />

vjerujemo da će vas i Black Ops osvojiti vrlo brzo.<br />

Na<strong>pet</strong>o, brzo i odlično<br />

Atmosfera je svakom igrom sve bolja, pa tako ni<br />

Black Ops ne zaostaje. <strong>Od</strong> odlične grafike, animacija<br />

i glazbe sve <strong>do</strong> onih <strong>po</strong>sebnih trenutaka u igri koji<br />

ostavljaju bez daha, Black Ops držat će vas prikovane<br />

za stolicu i natjerat će vas da odigrate i onu sljedeću<br />

misiju. Iako smo naišli na <strong>do</strong>sta bugova, oni<br />

nisu pretjerano <strong>po</strong>kvarili naše iskustvo igranja, a<br />

sigurni smo da će zakrpe to riješiti. Ako se odlučite<br />

zaigrati Black Ops, ne zaboravite pregledati <strong>po</strong>stoje<br />

li nove zakrpe, a nakon toga uživajte u odličnoj pucačini<br />

koja iz dana u dan oduševljava svijet.<br />

Ivan Jurišić i Gordan Orlić<br />

izdavač<br />

Activision<br />

www.callofduty.com<br />

žanr<br />

FPS<br />

Multiplayer<br />

Da<br />

za<br />

atmosfera, grafika, priča,<br />

multiplayer<br />

protiv<br />

bugovi<br />

ocjena<br />

86%<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

115

Igre<br />

Željezničke simulacije<br />

RailWorks 2 TS<br />

Nova verzija ove zanimljive i kvalitetne željezničke<br />

simulacije <strong>do</strong>nosi nam mnoštvo <strong>po</strong>boljšanja, i <strong>do</strong>bro<br />

vidljivih i manje vidljivih, ali sasvim <strong>do</strong>voljnih da vam<br />

pruže <strong>po</strong>sve nov <strong>do</strong>življaj upravljanja virtualnim vlakom<br />

Piše: Branko Š<strong>po</strong>ljarić<br />

Barney<br />

Ustupio<br />

Railsimulator.com<br />

www.railsimulator.com<br />

Cijena<br />

34,99 EUR<br />

Za<br />

odlična grafika, brzina,<br />

upravljanje<br />

Protiv<br />

ništa osobito<br />

Ocjena<br />

aaaaa<br />

Tijekom prvog desetljeća dvadeset i prvog stoljeća<br />

<strong>do</strong>godilo se puno toga. Zanimljivog i manje<br />

zanimljivog. Dobrog i lošeg. Željenog i neželjenog.<br />

I sve to u praktično svim aspektima djelovanja ove<br />

zanimljive vrste nazvane homo sapiens. No ono što je<br />

jednu grupu ljudi najviše zanimalo bila je mogućnost<br />

korištenja sve brže i jače računalne opreme u svrhu<br />

simuliranja vožnje željeznicom. Da, željeznicom, vlakom,<br />

vozom, cugom ili kako god već nazivate vid prijevoza<br />

koji nas prati još od devetnaestog stoljeća i koji<br />

je kudikamo više od, pri<strong>mjeri</strong>ce, aviona djelovao na razvoj<br />

čovječanstva. Simulacije leta bile su već <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znate<br />

i praktično ovjekovječene Microsoftovim Flight<br />

Simulatorom, pa se očekivalo kako će upravo Microsoft<br />

biti prvi čiji ćemo simulator željeznice ugledati na<br />

tržištu. I bio je, ali ne u <strong>po</strong>tpunosti. Prije MSTS-a bilo<br />

je već željezničkih simulacija, a prva simulacija koja se<br />

mogla <strong>po</strong>hvaliti 3D prikazom bio je tada vrlo <strong>po</strong>pularan<br />

Train Master, još uvijek prema mišljenju mnogih<br />

fizikalno <strong>po</strong>najbolji produkt ove vrste. Nakon toga se<br />

<strong>po</strong>javio MSTS pa Trainz. Bilo je još nekoliko produkata<br />

koji ipak nisu uhvatili previše korijena, tako da su<br />

se ove dvije franšize (Train Master je, nažalost, nestao)<br />

smatrale glavnim predvodnicima željezničkih simulacija.<br />

Trainz se re<strong>do</strong>vno mijenjao i unapređivao, <strong>do</strong>k je<br />

MSTS zapravo životario i, da nije bilo upravo nevjerojatnog<br />

entuzijazma njegovih korisnika, teško da bismo<br />

vidjeli ikakav napredak. Microsoft se ipak odlučio na<br />

izradu sljedeće inačice MSTS-a, a kao autore su <strong>po</strong>novno<br />

odabrali britansku softversku tvrtku Kuju. Korisnici<br />

su bili presretni, na webu su se u jednom trenutku čak<br />

<strong>po</strong>javile i određene informacije praćene prvim screenshotovima,<br />

no odjednom je sve prestalo. Microsoft je<br />

objavio da njih daljnji razvoj željezničkog simulatora<br />

više ne zanima. Prilično neshvatljiva odluka obzirom<br />

na <strong>po</strong>pularnost simulatora i količinu prodanih primjeraka.<br />

Kuju je napravio jedinu moguću stvar. Krenuo je<br />

svojim putom, koji je na<strong>po</strong>kon <strong>do</strong>veo i <strong>do</strong> željezničkog<br />

simulatora Railworks 2, prvog koji je Kuju <strong>do</strong>datno nazvao<br />

upravo tim imenom (Train Simulator).<br />

Promjene i <strong>po</strong>boljšanja<br />

Najveća promjena u odnosu na prethodnu verziju jest<br />

način distribucije. Prešlo se na <strong>po</strong>tpuno korištenje<br />

online servisa Steam bez kojeg nema zabave sa simulacijom<br />

Railworks 2. Čak i kad se bude mogla kupiti<br />

Radni “konj” njemačkih željeznica svakako je dizelhidraulična<br />

lokomotiva koja ne samo da obavlja<br />

lavovski dio ranžiranja, nego još i vuče kom<strong>po</strong>zicije na<br />

prilično velikim udaljenostima<br />

simulacija na DVD-u, morat ćete je aktivirati preko<br />

Steama nakon čega možete “igrati” koliko vam drago<br />

bez daljnjeg spajanja na Steam. Izraz “koliko vam drago”<br />

ipak shvatite uvjetno jer će vas simulacija tu i tamo<br />

(obično unutar tri mjeseca) zamoliti da se ipak s<strong>po</strong>jite<br />

na web kako bi se, ako ništa drugo, obavila automatska<br />

<strong>do</strong>gradnja novijim verzijama softvera. Oni koji su<br />

sve instalirali sa Steama i stalno su s<strong>po</strong>jeni na Internet<br />

neće ni primijetiti da im se simulacija uredno automatski<br />

na<strong>do</strong>građuje, i to ne samo u smislu <strong>po</strong>boljšavanja<br />

rada, odnosno rješavanja eventualnih problema,<br />

nego i u smislu <strong>do</strong>bivanja nove funkcionalnosti<br />

ili čak i <strong>do</strong>dataka koje se na drugi način ni ne može<br />

<strong>do</strong>biti. U svakom slučaju smatramo da pristup uopće<br />

nije loš i jedino što eventualno možemo kritizirati jest<br />

činjenica što <strong>do</strong>sta ljudi još uvijek zazire od Steama<br />

kao sustava za ku<strong>po</strong>vinu i korištenje različitog softvera.<br />

Neovisno o tom kako ste krenuli u novi svijet Railworksa<br />

2, otkrit ćete da je riječ o svijetu koji se ne srami<br />

<strong>po</strong>kazati sve svoje s<strong>po</strong>sobnosti. Neke stvari koje smo<br />

kritizirali u prijašnjim verzijama (<strong>po</strong>glavito svjetla) još<br />

uvijek nisu u <strong>po</strong>tpunosti riješene, ali se nalaze visoko<br />

na listi prioriteta. Druge su ili značajno <strong>do</strong>rađene ili<br />

naprosto napisane nanovo s mnogo boljim i brzinskim<br />

i grafičkim kvalitetama. Poboljšanje se naročito<br />

odnosi na grafički engine, a naročito će ga uočiti korisnici<br />

prijašnjih verzija Rail Simulatora i Railworksa.<br />

Slika je sad oštrija, boje zasićenije, ali u pravoj <strong>mjeri</strong> i<br />

116 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Igre<br />

Kabina (upravljačnica)<br />

dizel-hidraulične<br />

lokomotive prilično<br />

je prostrana i, što je<br />

najvažnije, na ovom<br />

modelu nudi odličnu<br />

vidljivost na sve strane<br />

generalno na mnogim mjestima sve više i više imate<br />

<strong>do</strong>jam da se vozite <strong>po</strong> pravom terenu. Dojam, naravno,<br />

ovisi o kvaliteti izrade rute i elemenata koji je čine i<br />

drago nam je što možemo kazati kako je ta kvaliteta na<br />

vrlo visokom nivou, naročito ako su elemente izradili<br />

profesionalci ili “amateri” s mnogo staža u izradi 3D<br />

modela i velikom ljubavlju za željezničke simulatore.<br />

Nemojte, međutim, misliti da ni oni s malo (ili nimalo)<br />

3D iskustva nisu u stanju napraviti <strong>do</strong>bar model. Sve<br />

ovisi o tom koliko truda želite uložiti u izradu i koliko<br />

ste spremni učiti meto<strong>do</strong>m <strong>po</strong>kušaja i <strong>po</strong>grešaka, odnosno<br />

meto<strong>do</strong>m istraživanja <strong>po</strong> Internetu i korištenja<br />

foruma gdje će vam <strong>do</strong>sta ljudi zaista <strong>po</strong>kušati <strong>po</strong>moći<br />

na ispravan način.<br />

Upravljanje<br />

Osim grafike <strong>po</strong>boljšan je i fizikalni model koji i dalje<br />

koristi engine PhysiX, ali s <strong>po</strong>boljšanim karakteristikama.<br />

Rezultat je realnije <strong>po</strong>našanje cijele kom<strong>po</strong>zicije,<br />

tako da ćete na nekim rutama u <strong>po</strong>četku imati <strong>do</strong>sta<br />

muke da elegantno prijeđete teže dijelove. Pritom mislimo<br />

na korištenje naprednijeg tipa upravljanja gdje<br />

zaista sve parametre morate <strong>po</strong>dešavati ručno. Početnicima<br />

će ipak biti lakše korištenje gotovo automatskog<br />

sustava vožnje, <strong>do</strong>k će na teži (<strong>po</strong>tpuno ručni)<br />

sustav prijeći onda kad se budu smatrali s<strong>po</strong>sobnima<br />

za takvu avanturu. I jednima i drugima upravljanje će<br />

<strong>do</strong>datno olakšati generička upravljačnica koju možete<br />

koristiti neovisno o trenutnoj <strong>po</strong>ziciji kamere tako da<br />

vlakom možete lije<strong>po</strong> i precizno upravljati i kad ste<br />

izvan kabine (upravljačnice). Idealno za sve koji se<br />

ne ograničavaju boravkom u upravljačnici, nego žele<br />

uživati i u nešto širem <strong>po</strong>gledu na okolni svijet. O jednostavnosti<br />

upravljanja <strong>do</strong>voljno govori i <strong>po</strong>datak iz<br />

<strong>do</strong>maćih izvora koji kaže da su čak i invalidi uspijevali<br />

bez problema koristiti simulaciju Railworks 2 te tako<br />

uživati u hobiju koji prihvaća sve više ljudi širom svijeta.<br />

Treba također na<strong>po</strong>menuti da tijekom vožnje u<br />

naprednom modu upravljanja <strong>do</strong>bivate toliku količinu<br />

<strong>po</strong>dataka da vas odista može “zaboljeti glava”, stoga<br />

budite oprezni i ne dajte se iznenaditi. Prikaz se može i<br />

selektivno uključivati, odnosno isključivati.<br />

Samo uzlazno<br />

Svi elementi <strong>po</strong>trebni za izradu vlastitih ruta i dalje<br />

su integralni dio simulacije, tako da s web stranica<br />

proizvođača ne morate skidati ništa. Trebat će vam i<br />

nešto vanjskih aplikacija, no lije<strong>po</strong> je uočiti da možete<br />

koristiti besplatne aplikacije, što se naročito odnosi na<br />

izradu samog 3D modela lokomotive, vagona i drugih<br />

objekata. U<strong>po</strong>trijebite Blender i uživajte, <strong>po</strong>sebice kad<br />

znamo da su njegovi autori na<strong>po</strong>kon <strong>do</strong>šli k pameti i<br />

kreirali kudikamo jednostavnije i praktičnije korisničko<br />

sučelje. Jednom kad kreirate sve što vam treba<br />

(a već ne <strong>po</strong>stoji u Railworksu 2) te nakon im<strong>po</strong>rta u<br />

simulaciju kreiranje rute prilično je jednostavno, a<br />

im<strong>po</strong>rtirani objekti koriste se jednako već <strong>po</strong>stojećim<br />

objektima. Baš onako kako i treba biti. Cijeli <strong>po</strong>stupak<br />

im<strong>po</strong>rtiranja mogao se (i trebao) <strong>do</strong>datno <strong>po</strong>jednostaviti,<br />

ali nećemo sad to uzimati kao nekakav problem<br />

jer realno gledano i nije. Nadamo se također kako će i<br />

im<strong>po</strong>rt i općenito rad s editorima sadržanim u sustavu<br />

biti <strong>po</strong>boljšavan i još bolje prilagođen zahtjevima i<br />

<strong>po</strong>trebama korisnika. Kako je vaš autor “iskusni vuk”<br />

s Trainzima, ustvrdit će kako Railworks 2 još uvijek<br />

nije najbolji <strong>po</strong> pitanju kreiranje terena, ali će isto tako<br />

priznati da je u odnosu na MSTS i prijašnje verzije Railworksa<br />

<strong>po</strong>boljšanje značajno. Nemojte ipak misliti<br />

da će kreiranje ruta odličnog izgleda biti jednostavno.<br />

I dalje će zahtijevati <strong>do</strong>sta truda, ali kao i kod drugih<br />

željezničkih simulacija bez rada nema ni zanata. Stoga<br />

ovoj verziji dajemo čistu <strong>pet</strong>icu i nadamo se da će njezin<br />

daljnji razvoj ići samo uzlaznom putanjom.<br />

Domaće <strong>snage</strong><br />

Domaćih ruku djelo. Vla<strong>do</strong> Akmačić<br />

uhvatio se kreiranje Brene i uspio<br />

je iznad svih očekivanja. Svojom<br />

kvalitetom ovaj model zaslužuje da se<br />

nađe u originalnom paketu<br />

Da se sav razvoj ne bi zadržao samo<br />

u “bijelom svijetu” <strong>po</strong>brinuo se Vla<strong>do</strong><br />

Akmačić kreiranjem upravo fantastičnih<br />

modela ASA-e 1141 i “Brene” 1142.<br />

Iako će on uvijek kazati kako modeli<br />

još nisu onakvi kakvi bi trebali biti,<br />

mi ćemo s naše strane ustvrditi da bi<br />

mnogi (i amaterski i profesionalni)<br />

izrađivači 3D modela bili itekako za<strong>do</strong>voljni<br />

kad bi mogli <strong>po</strong>stići takvu preciznost<br />

i kvalitetu kakvu nam Vla<strong>do</strong> nudi<br />

svojim ra<strong>do</strong>vima. Gotovo sve aplikacije<br />

koje on koristi tijekom izrade su<br />

besplatne, a 3D Canvas Pro kupio je<br />

samo zato što <strong>do</strong>lazi s odličnim eks<strong>po</strong>rterom<br />

za Railworks 2. Osim izrade odličnih modela Vla<strong>do</strong> je i glavni promotor ove<br />

željezničke simulacije na <strong>do</strong>maćoj sceni, pa svakako <strong>po</strong>sjetite njegov forum (railworks.forumcroatian.com/forum.htm)<br />

gdje ćete naletjeti i na vašeg autora koji je također<br />

prigrlio Railworks 2 i trenutno ga koristi kao glavni željeznički simulator na svom računalu.<br />

Vladi želimo da kreira još puno modela koje ćemo onda koristiti i na stranim i na<br />

<strong>do</strong>maćim rutama. Što nas više ima to će i Railworks 2 na <strong>do</strong>maćoj sceni biti uspješniji.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

117

Internet<br />

Tržište HR <strong>do</strong>mena<br />

Pet <strong>milijuna</strong> kuna<br />

u 2011. godini<br />

Nekoć <strong>po</strong>lumrtvo i svakako neprofitabilno tržište u samo nekoliko mjeseci transformiralo se<br />

u profitabilnu djelatnost koja je ne samo <strong>po</strong>mogla <strong>po</strong>slovanju hosting tvrtki, već i <strong>po</strong>tak<strong>nula</strong><br />

<strong>po</strong>kretanje mnogih novih internetskih projekata<br />

Piše: Gordan Orlić<br />

Lipanj i srpanj 2010. godine bili su prilično<br />

turbulentni kada je riječ o HR i COM.HR <strong>do</strong>menama.<br />

Uvedene su značajne promjene na<br />

tržištu, u cijenama, uvođenje ovlaštenih registrara,<br />

naplatnih HR <strong>do</strong>mena i cijeli niz novih pravila.<br />

Uglavnom <strong>po</strong>zitivne promjene razveselile su javnost<br />

<strong>po</strong>najprije zbog liberalnijeg i lakšeg načina kojim se<br />

<strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> HR <strong>do</strong>mena te znatno jeftinijih COM.HR<br />

<strong>do</strong>mena. No u <strong>po</strong>zadini cijele priče krije se i značajan<br />

ekonomski interes, tj. novo tržište koje već sada,<br />

na godišnjoj razini, vrijedi nekoliko <strong>milijuna</strong> kuna.<br />

Za dio tog obećavajućeg kolača trenutno se natječe<br />

13 ovlaštenih registrara.<br />

COM.HR <strong>do</strong>mene<br />

Uzmemo li u obzir da je HR <strong>do</strong>menu proizvoljnog<br />

imena bilo praktički nemoguće <strong>do</strong>biti, mnogi su<br />

bili itekako za<strong>do</strong>voljni kada su se sredinom 2001.<br />

godine <strong>po</strong>čele prodavati COM.HR <strong>do</strong>mene. Cijena<br />

registracije za prvu godinu iznosila je 180 kuna, a za<br />

svaku iduću godinu 150 kuna. Važno je na<strong>po</strong>menuti<br />

kako je to bila krajnja cijena za bilo kojeg kupca, i<br />

onog koji kupi jednu i onog koji kupi 100 <strong>do</strong>mena.<br />

Pri<strong>do</strong>damo li tome činjenicu da CARNet nije u sustavu<br />

PDV-a, jasno je da <strong>do</strong>maći hosteri nisu imali<br />

prostora za zaradu. Uz minimalnu maržu od 10<br />

<strong>po</strong>sto njihova cijena <strong>do</strong>mene bila bi 244 kuna, što je<br />

za <strong>po</strong>d<strong>do</strong>menu zaista puno. Većina hosting tvrtki klijentima<br />

je preprodavala (tj. samo prefakturirala) <strong>do</strong>menu<br />

bez naknade kako bi mogli pružiti kompletnu<br />

uslugu. Zapravo su na tim <strong>po</strong>slovima gubili novac.<br />

Petnaestog lipnja situacija se značajno promijenila.<br />

CARNet je <strong>po</strong>sao prodaje COM.HR <strong>do</strong>mena<br />

prepustio ovlaštenim registrarima kojih je na sa-<br />

Tko su registrari<br />

Krajem prosinca 2010. godine 13 tvrtki bilo je<br />

ovlašteno za prodaju HR i COM.HR <strong>do</strong>mena.<br />

Brojka je narasla od prvobitnih devet koliko<br />

ih je bilo na <strong>po</strong>četku ljeta. Iako se na prvi <strong>po</strong>gled<br />

čini da u Hrvatskoj <strong>po</strong>stoji na desetke<br />

“ozbiljnih” hosting tvrtki, istina je da ih ima<br />

manje od deset i sve se već nalaze na ovom<br />

<strong>po</strong>pisu. Predviđamo da u 2011. neće biti pretjeranog<br />

<strong>po</strong>većanja broja registrara, najviše<br />

dva-tri nova. Procedura kojom tvrtka <strong>po</strong>staje<br />

registrar nije <strong>po</strong>sve jednostavna niti jeftina te<br />

je neisplativa ako ne prodajete ozbiljan broj<br />

<strong>do</strong>mena. Ako <strong>po</strong>gledate tržišni udio <strong>po</strong> tvrtkama,<br />

vidjet ćete da se neke tvrtke baš i nisu<br />

proslavile te da su <strong>po</strong>ziciju vodećih registrara<br />

zacementirale hosting tvrtke koje su na<br />

tržištu prisutne već više od deset godina. Slobodni<br />

smo pret<strong>po</strong>staviti da se kao primarni<br />

<strong>po</strong>sao registracija <strong>do</strong>mena isplati samo onim<br />

tvrtkama koje imaju deset i više <strong>po</strong>sto tržišnog<br />

udjela. Ostale registriraju <strong>do</strong>mene kako<br />

bi klijentima mogle pružiti kompletnu uslugu.<br />

Važno je primijetiti da se u utrku za tržište<br />

<strong>do</strong>mena nije uključila niti jedna novoosnovana<br />

tvrtka! Liberalizacijom tržišta nitko nije<br />

vidio registraciju HR <strong>do</strong>mena kao svoju primarnu<br />

djelatnost i nešto od čega bi se mogao<br />

napraviti samostalan <strong>po</strong>sao. S jedne strane<br />

je to razumljivo budući da hosting tvrtke u<br />

Hrvatskoj imaju etablirane tržišne <strong>po</strong>zicije i<br />

teško bi se bilo boriti s njima. S druge strane,<br />

žao nam je što se nitko nije odvažio na taj<br />

<strong>po</strong>thvat.<br />

118 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Internet<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

119

Internet<br />

Tržište HR <strong>do</strong>mena<br />

Tvrtka Plus.hr, jedan<br />

od najvećih registrara,<br />

zagovara <strong>do</strong>datnu<br />

liberalizaciju tržišta<br />

mom <strong>po</strong>četku bilo devet. Cijena <strong>do</strong>mena značajno<br />

je pala. Veleprodajna cijena <strong>po</strong> kojoj registrari kupuju<br />

<strong>do</strong>mene je 20 kuna (tek 11 <strong>po</strong>sto stare cijene!).<br />

Nakon nekoliko mjeseci cijena za krajnjeg korisnika<br />

stabilizirala se na prosječnih 40 kn + PDV, tj. 49,2<br />

kune. Istina, to je marža od 100 <strong>po</strong>sto, ali kako sami<br />

registrari tvrde - nitko se neće obogatiti na tome.<br />

Osim cijene važna promjena je i brzina te jednostavnost<br />

registracije <strong>do</strong>mena. Prije je za registraciju bilo<br />

<strong>po</strong>trebno dva <strong>do</strong> tri dana, a sada tek desetak minuta.<br />

Koliko su promjene <strong>po</strong>zitivno utjecale na tržište<br />

<strong>po</strong>kazuje činjenica da je u lipnju registrirano šest<br />

puta više <strong>do</strong>mena (ukupno 994) nego što je <strong>do</strong> tada<br />

bio mjesečni prosjek. Servis WhoisHR ustupio nam<br />

je <strong>po</strong>pis <strong>do</strong>mena registriranih taj mjesec i slobodni<br />

smo zaključiti da su ljudi registrirali apsolutno sve<br />

što im je padalo na pamet; i one <strong>do</strong>mene koje su im<br />

trebale i one koje definitivno nisu, al’, eto, neka se<br />

nađu.<br />

Tržište je trenutno u svojevrsnom tranzicijskom<br />

periodu budući da još <strong>po</strong>stoji značajan broj <strong>do</strong>mena<br />

(oko 40 <strong>po</strong>sto) koje su registrirane preko CARNeta,<br />

a njihovi vlasnici <strong>do</strong> lipnja 2011. godine moraju odlučiti<br />

na kojeg ih registrara žele prebaciti. Trenutno<br />

je aktivno desetak tisuća <strong>do</strong>mena. Do lipnja će se<br />

ta brojka <strong>po</strong>većati na otprilike trinaest tisuća. Uz<br />

prosječnu cijenu <strong>do</strong>mene od 50 kuna to je godišnji<br />

promet od 650 tisuća kuna za <strong>do</strong>maće registrare, tj.<br />

zarada od 260 tisuća kuna (ovo je gruba procjena jer,<br />

naravno, ne možemo znati koliki su operativni troškovi<br />

<strong>po</strong>jedinog registrara). U samo godinu dana tržište<br />

COM.HR <strong>do</strong>mena za desetak tvrtki okrenulo se iz<br />

gubitaške djelatnosti u solidno profitabilnu.<br />

HR <strong>do</strong>mene<br />

Ako ste iole bili u<strong>po</strong>znati s načinom <strong>do</strong>bivanja više od<br />

jedne HR <strong>do</strong>mene prije prvog srpnja 2010., prisjetit<br />

ćete se tog gorkog okusa u ustima. Otvaranje udruga,<br />

pisanje Ministarstvu znanosti, <strong>po</strong>dnošenje raznih molbi<br />

- dugotrajan i zamoran <strong>po</strong>sao s neizvjesnim isho<strong>do</strong>m.<br />

<strong>Više</strong>godišnje natezanje oko liberalizacije načina<br />

REGica.net<br />

Plus.hr<br />

Avalon<br />

S.H.O.P. Centar<br />

Infonet<br />

Novi Kod<br />

POSLuH<br />

Orbis<br />

Sayber<br />

WMD<br />

LOGOMedia<br />

Tomsoft<br />

uk<br />

Tvrtka<br />

Ukupan tržišni udio u COM.HR<br />

<strong>do</strong>menama; studeni 2010.<br />

REGica.net 24 %<br />

Plus.hr 20 %<br />

Avalon 11 %<br />

S.H.O.P. Centar 10 %<br />

Infonet 9 %<br />

Novi Kod 7 %<br />

POSLuH 6 %<br />

Orbis 5 %<br />

Sayber 4 %<br />

WMD 2 %<br />

LOGOMedia 2 %<br />

Tomsoft

Internet<br />

REGica.net<br />

Avalon<br />

Plus.hr<br />

POSLuH<br />

Orbis<br />

Infonet<br />

Novi Kod<br />

S.H.O.P. Centar<br />

Logomedia<br />

WMD<br />

Tomsoft<br />

Sayber<br />

uk<br />

Tvrtka<br />

Ukupan tržišni udio u HR<br />

<strong>do</strong>menama; studeni 2010.<br />

REGica.net 29 %<br />

Avalon 17 %<br />

Plus.hr 16 %<br />

POSLuH 14 %<br />

Orbis 7 %<br />

Infonet 6 %<br />

Novi Kod 4 %<br />

S.H.O.P. Centar 4 %<br />

Logomedia 3 %<br />

WMD

Moby<br />

Samsung Continuum<br />

Samsung je na američkom tržištu predstavio još jedan telefon iz serije<br />

Galaxy, model Continuum, koji se od konkurencije izdvaja time što<br />

ima dva odvojena ekrana. Prvi je klasičan, 3,4-inčni Super AMOLED<br />

ekran osjetljiv na <strong>do</strong>dir, a is<strong>po</strong>d njega nalazi se mali ekran dijagonale<br />

1,8 inča koji korisnik može prilagoditi svojim <strong>po</strong>trebama. To znači da<br />

će korisnici sami odlučiti koje informacije žele na njemu prikazivati –<br />

nove statuse prijatelja s Facebooka ili Twittera, vremensku prognozu,<br />

vijesti ili slično. U Samsungu smatraju da je jednostavnije samo <strong>po</strong>gledati<br />

mali ekran za provjeru nekog updatea ili maila, nego buditi cijeli<br />

telefon iz stanja hibernacije. Samsung Continuum može se <strong>po</strong>hvaliti<br />

i jednogigahercnim procesorom Hummingbird, 5-megapikselnom<br />

kamerom s LED bljeskalicom, <strong>po</strong>drškom za DNLA i spajanje na bežične<br />

mreže, a sa samim telefonom is<strong>po</strong>ručuje se i memorijska kartica<br />

kapaciteta 8 GB.<br />

LG Optimus 2X<br />

LG je predstavio, kako su se <strong>po</strong>hvalili, prvi<br />

pametni telefon s dvojezgrenim procesorom<br />

na svijetu, model Optimus 2X. Kad se<br />

<strong>po</strong>javi na tržištu, ovaj će telefon raditi na<br />

verziji 2.2 Googleova Androida, a najavljeno<br />

je da će se softver moći na<strong>do</strong>graditi<br />

i na verziju 2.3. Pokreće ga Nvidijina Tegra<br />

2 koja <strong>do</strong>nosi “brže <strong>po</strong>kretanje aplikacija i<br />

surfanje Mrežom” te <strong>po</strong>država reprodukciju<br />

1080p videozapisa koji se, putem HDMI<br />

kabela, mogu prikazivati i na HD televizorima.<br />

Razlučivost ugrađene kamere iznosi<br />

osam megapiksela te se njom također<br />

mogu snimati HD videozapisi, a s prednje<br />

strane telefona nalazi se 1,3-megapikselna<br />

kamera za video chat. Ostale opcije<br />

uključuju 4-inčni WVGA ekran, internu<br />

memorije kapaciteta 8 GB, utor za memorijske<br />

kartice microSD kapaciteta 32 GB te<br />

1500 mAh bateriju. Prvotno će se <strong>po</strong>javiti<br />

na tržištu Južne Koreje – i to od siječnja, a<br />

naknadno će se <strong>po</strong>javiti i na ostalim azijskim<br />

tržištima te u Europi.<br />

Nokia X2-01<br />

Ovaj Nokijin S40 telefon namijenjen<br />

je korisnicima koji<br />

vole slati puno tekstualnih<br />

<strong>po</strong>ruka i mailova, a ostale<br />

opcije <strong>po</strong>put brzog surfanja<br />

Mrežom ili multimedija<br />

manje su im važne. Dolazi s<br />

2,4-inčnim ekranom razlučivosti<br />

320 x 240 piksela te<br />

punom QWERTY tipkovnicom,<br />

koja će, uz <strong>po</strong>dršku za<br />

aplikacije za <strong>do</strong>pisivanje i<br />

elektroničku <strong>po</strong>štu, za<strong>do</strong>voljiti<br />

većinu <strong>po</strong>treba za tekstualnom<br />

komunikacijom.<br />

Ono što će odbiti <strong>do</strong>bar dio<br />

korisnika ovog telefona jest<br />

činjenica da <strong>po</strong>država samo<br />

GPRS i EDGE mreže, ali ne<br />

3G i WiFi, tako da će surfanje<br />

s ovim telefonom biti prilično<br />

s<strong>po</strong>ro, te kamera iznimno<br />

male rezolucije – samo 0,3<br />

MP. S druge strane, privlačno<br />

zvuči njegova cijena (oko<br />

80 eura prije <strong>po</strong>reza i davanja)<br />

te neke <strong>do</strong>datne opcije<br />

<strong>po</strong>put <strong>po</strong>drške za Bluetooth,<br />

FM radija, media playera i<br />

utora za memorijske kartice<br />

microSD.<br />

IZDVAJAMO<br />

Nokia C2-01 Motorola Spice Acer beTouch<br />

E140<br />

Nokia C2-01 pristupačan je telefon<br />

niže srednje kategorije čija<br />

bi cijena trebala biti manja od<br />

stotine eura. Ima, za današnje<br />

standardne, prilično mali dvoinčni<br />

ekran rezolucije 240 x 320<br />

piksela, kameru rezolucije 3,2<br />

megapiksela, utor za memorijske<br />

kartice microSD, media player te<br />

<strong>po</strong>dršku za Bluetooth i 3G. Na tržištu ga očekujemo<br />

tijekom prvog kvartala 2011. godine.<br />

Spice je još jedan Motorolin<br />

telefon koji radi na operativnom<br />

sustavu Android (verzija<br />

2.1). Dolazi s 3-inčnim<br />

ekranom osjetljivim na <strong>do</strong>dir<br />

rezolucije 240 x 320 piksela,<br />

ima punu QWERTY kliznu<br />

tipkovnicu i kameru rezolucije tri megapiksela.<br />

Ostale opcije uključuju <strong>po</strong>dršku za 3,5 G, WiFi,<br />

Bluetooth i GPS te microSD utor koji <strong>po</strong>država<br />

kartice kapaciteta <strong>do</strong> 32 GB.<br />

Acerov telefon radi na<br />

Androidu 2.2, Qualcommovu<br />

600-megahercnom<br />

procesoru MSM 7227, ima<br />

2,8-inčni rezistivni ekran osjetljiv na <strong>do</strong>dir<br />

rezolucije 240 x 320 piksela i kameru razlučivosti<br />

3,2 megapiksela. Podržava sve napredne<br />

oblike <strong>po</strong>vezivanja (WiFi, 3G, Bluetooth),<br />

ima GPS prijemnik te <strong>po</strong>država memorijske<br />

kartice microSD kapaciteta <strong>do</strong> 32 GB.<br />

122 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

top-model<br />

Moby<br />

Google Nexus S<br />

Nakon modela Nexus One na<strong>po</strong>kon smo <strong>do</strong>čekali i drugi Googleov pametni telefon,<br />

model Nexus S, koji je za ovu kompaniju napravio Samsung. Budući da je<br />

riječ o Googleovu telefonu, <strong>po</strong>drazumijeva se da radi na mobilnom operativnom<br />

sustavu ove kompanije – samo na najnovijoj verziji, Androidu 2.3, tj. Gingerbreadu.<br />

Dizajnom i dimenzijama (težak je 129 grama, a njegove dimenzije iznose<br />

63 x 134 x 11 milimetara) ovaj uređaj svojim crnim plastičnim kućištem <strong>po</strong>dsjeća<br />

na Samsungov model Galaxy S, a radi na jednogigahercnom procesoru Hummingbird<br />

te ima 512 MB RAM-a. Neki će mu kao manu uzeti izostanak utora za<br />

memorijske kartice, ali većina će ipak biti za<strong>do</strong>voljna sa 16 GB interne memorije.<br />

Novi Googleov telefon već se <strong>po</strong>javio na nekim tržištima, a nije <strong>po</strong>znato hoće li<br />

se <strong>po</strong>javiti i u Hrvatskoj.<br />

Sve što mora imati<br />

Kako je riječ o uređaju koji pripada u<br />

sam vrh <strong>po</strong>nude pametnih telefona,<br />

jasno je što od njega možemo očekivati<br />

– velik ekran, jak procesor i odlične<br />

multimedijalne s<strong>po</strong>sobnosti. Tako<br />

<strong>do</strong>lazi s velikim Super AMOLED 4-inčnim<br />

kapacitivnim ekranom osjetljivim<br />

na <strong>do</strong>dir rezolucije 800 x 480 piksela<br />

koji je blago zakrivljen te će njegovi<br />

vlasnici uživati u gledanju mobilnog<br />

videa i pregledavanju web stranica.<br />

Ima kameru rezolucije <strong>pet</strong> megapiksela<br />

koja ima LED bljeskalicu, autofokus,<br />

opciju geooznačavanja te prednju VGA<br />

kameru za video chat. Novi Googleov<br />

telefon <strong>do</strong>lazi i s <strong>po</strong>drškom za WiFi,<br />

Bluetooth, HSDPA na 7,2 Mb/s i HSUPA<br />

na 5,76 Mb/s te s GPS prijemnikom.<br />

Android 2.3 Gingerbread<br />

Nexus S prvi je telefon koji radi na novoj verziji<br />

Googleova mobilnog operativnog sustava.<br />

Android 2.3 najbrža je verzija ovog OS-a, koja<br />

<strong>do</strong>nosi brojne novitete, pa tako, među inim,<br />

<strong>do</strong>lazi s <strong>po</strong>drškom za NFC (Near Field Communication),<br />

što će se svidjeti svim ljubiteljima mobilnog<br />

plaćanja, te s <strong>po</strong>drškom za VoIP. Također,<br />

Gingerbread omogućuje mobilnim telefonima<br />

da <strong>po</strong>stanu <strong>po</strong>kretne WiFi pristupne točke na<br />

koje je moguće s<strong>po</strong>jiti <strong>do</strong> šest uređaja <strong>po</strong>put<br />

prijenosnih računala i tableta i tako surfati Mrežom<br />

koristeći <strong>po</strong>datkovni paket ovog telefona, a<br />

<strong>po</strong>boljšana je i tipkovnica koja sada omogućuje<br />

lagodnije i brže tipkanje. Naravno, kao i sve <strong>do</strong>sadašnje<br />

verzije Androida, i ova <strong>do</strong>lazi s brojnim<br />

integriranim servisima – <strong>po</strong>najviše se to odnosi<br />

na Googleove servise, ali i na ostale <strong>po</strong>put Facebooka<br />

i Twittera.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

123

Moby<br />

Smartphone<br />

Nokia<br />

C7-00<br />

Navala pametnih telefona baziranih na novom<br />

Symbianu nagovještaj je da Nokia ne odustaje od<br />

svojeg <strong>po</strong>ložaja na tržištu telefonije<br />

Piše: Dalibor Misaljević<br />

SPECIFIKACIJE<br />

dimenzije 117,3 x 56,8,1<br />

x 10,5 mm, masa 130 g,<br />

AMOLED kapacitivni ekran,<br />

3,5 inča, 16 <strong>milijuna</strong> boja,<br />

rezolucija 360x640 piksela,<br />

8 GB, 256 MB RAM-a, 1 GB<br />

ROM-a, microSD <strong>do</strong> 32 GB,<br />

<strong>po</strong>drška za multi-touch,<br />

procesor ARM 11 680 MHz,<br />

Symbian^3 OS, quadband<br />

GSM, HSDPA 10,2<br />

Mb/s, Wi-Fi 802.11b/g/n,<br />

Bluetooth 3.0 A2DP, GPS<br />

sa A-GPS <strong>po</strong>drškom, Ovi<br />

Maps 3.0, kamera 8 MP,<br />

3264x2448 piksela,<br />

fiksni fokus, dual-LED<br />

bljeskalica, video 720p @<br />

25 fps, micro USB 2.0, MP3/<br />

eAAC+/WAV/WMA i DivX/<br />

XviD/MP4/H.264/H.263/<br />

WMV player, Word, Excel,<br />

PowePoint i PDF preglednik,<br />

baterija Li-Ion 1200 mAh,<br />

vrijeme čekanja/razgovora:<br />

<strong>do</strong> 552/9,5 h (GSM)<br />

USTUPIO<br />

Nokia Croatia,<br />

(01) 3900 100<br />

www.nokia.com<br />

CIJENA<br />

na upit<br />

ZA<br />

stabilnost u radu, <strong>do</strong>bar<br />

dizajn, kvaliteta izrade,<br />

besplatna navigacija<br />

PROTIV<br />

kamera nema autofokus<br />

OCJENA<br />

Za Nokiju je operativni sustav Symbian^3<br />

od izuzetnog značaja, pa ni ne čudi najezda<br />

novih pametnih telefona baziranih na<br />

ovom operativnom sustavu. Među motivima da se<br />

novi operativni sustav u što većoj <strong>mjeri</strong> raširi među<br />

korisnicima vjerojatno je najutjecajniji želja Nokije<br />

da se što brže o<strong>po</strong>ravi na tržištu pametnih telefona.<br />

Prvi koji je korisnike uveo u ozračje Symbiana^3<br />

bio je model iz Nokijine najnaprednije serije, N8. Uz<br />

puno <strong>po</strong>lemika, nego<strong>do</strong>vanja i bure, ovaj je model<br />

ipak našao put <strong>do</strong> svojih korisnika (prvenstveno<br />

zahvaljujući vjernim sljedbenicima), čemu su osim<br />

operativnog sustava <strong>do</strong>prinos dale mnogobrojna<br />

unaprjeđenja s hardverske strane. Nokijinu arsenalu<br />

u <strong>po</strong>moć sad pristiže model iz serije C koji je više<br />

balansiran i predstavlja nešto jeftiniji proizvod s još<br />

uvijek <strong>do</strong>brim hardverskim odlikama. Korisnicima<br />

nudi uvod u svijet nove generacije Nokijinih telefona<br />

i novog Symbiana. Uvid u to koliko su se stvari<br />

promijenile u odnosu na kralja nove generacije dat<br />

će nam detaljan <strong>po</strong>gled na novi model C7.<br />

Nova generacija<br />

C7 također je namijenjen naprednim korisnicima<br />

koji traže <strong>do</strong>bre multimedijalne mogućnosti, pristup<br />

Internetu, društvenim mrežama, ali i novi operativni<br />

sustav. U <strong>po</strong>neku hardversku degradaciju koju je C7<br />

pretrpio u odnosu na N8 spada i kamera razlučivosti<br />

“samo” osam megapiksela kod koje je veća smetnja<br />

izostanak funkcije autofokusa i ksenonske bljeskalice,<br />

<strong>do</strong>k je ugrađena memorija pre<strong>po</strong>lovljena sa 16<br />

na 8 gigabajta. Ostatak hardvera koji je zadužen za<br />

<strong>po</strong>kretanje telefona nije se značajno mijenjao. C7<br />

se, zahvaljujući unaprijeđenom procesoru čiji radni<br />

takt iznosi 680 megaherca, kao i radnoj memoriji od<br />

256 megabajta, odlikuje veoma fluidnim radim ra<strong>do</strong>m,<br />

pa i na ovom telefonu operativni sustav Symbian^3<br />

radi vrlo brzo i bez greške.<br />

Vanjske odlike prati nešto drukčiji dizajn nego kod<br />

prijašnjih modela iz serije C Nokijinih telefona koji<br />

je nešto mekši i elegantniji. Rubovi su više zaoblje-<br />

ni i više je sjaja na kućištu telefona – prednja ploha<br />

izrađena je od stakla. <strong>Od</strong>ređeni dio kućišta telefona<br />

izrađen je od nehrđajućeg čelika, <strong>do</strong>k je korištena<br />

plastika visoke kvalitete, što je značajno utjecalo na<br />

robusnost i čvrstinu telefona. Uz malo izgubljene<br />

debljine osjećaj koji C7 ostavlja u ruci jako je <strong>do</strong>bar<br />

– nema <strong>po</strong>micanja niti škriputanja dijelova telefona,<br />

kao da je u pitanju kakva <strong>do</strong>tjerana pločica. Dobra<br />

stvar koja odlikuje Nokiju C7 jest kamera koja nije<br />

izbočena kao kod modela N8, nego je sada <strong>po</strong>tpuno<br />

u ravnini kućišta telefona – <strong>do</strong>datna elegancija.<br />

Ovakav dizajn omogućen je ugradnjom senzora od<br />

osam megapiksela (naspram 12 kod Nokije N8) te<br />

zamjenom ksenonske bljeskalice jeftinijom varijantom<br />

– dual LED bljeskalicom. Nešto se mijenjala i<br />

prednja strana telefona koja uz jednu hardversku<br />

tipku za <strong>po</strong>zivanje glavnog izbornika telefona <strong>do</strong>nosi<br />

i <strong>do</strong>datne tipke namijenjene us<strong>po</strong>stavi, odnosno<br />

prekidu <strong>po</strong>ziva, čime je ustvari značajno olakšano<br />

upravljanje <strong>po</strong>zivima. Povratak ranijim danima<br />

predstavljaju utori za SIM i memorijsku karticu<br />

124<br />

<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Moby<br />

is<strong>po</strong>d <strong>po</strong>klopca baterije – baš kad smo se navikli na<br />

vanjske utore s<strong>po</strong>menutih kartica. Na vrhu telefona<br />

smješteni su microUSB te 3,5-milimetarski combo<br />

priključak za slušalice, odnosno TV izlaz. S desne<br />

strane nalazimo tipke za reguliranje glasnoće, slider<br />

s oprugom za otključavanje i zaključavanje telefona<br />

i tipku <strong>po</strong>svećenu kameri.<br />

Solidan performer<br />

C7 ima novi ekran osjetljiv na <strong>do</strong>dir, 3,5-inčni AMO-<br />

LED koji <strong>do</strong>nosi višestruko kvalitetniji prikaz nego<br />

raniji modeli. Nokiji je dugo trebalo da prijeđe na<br />

ekrane ovakve vrste, za koje kao da su čekali primjenu<br />

većih promjena u svojoj telefoniji. Zahvaljujući<br />

ovakvom ekranu, boje su <strong>do</strong>bile na živosti i energiji,<br />

pa su se prijašnji reflektivni i umrtvljeni rezistivni<br />

ekrani transformirali u <strong>do</strong>bro osvijetljene, više funkcionalne<br />

i reaktivne ekrane. Jako je <strong>do</strong>bra i kvaliteta<br />

prikaza na vanjskom svjetlu i <strong>po</strong>d direktnim utjecajem<br />

sunčevih zraka. Korisnik ima mogućnost biranja<br />

automatskog nivoa osvjetljenja ekrana. U uvjetima<br />

smanjenog osvjetljenja svjetlina ekrana se smanjuje,<br />

<strong>do</strong>k se u jako osvijetljenim prostorima ili radu <strong>po</strong>d<br />

sunčevim svjetlom svjetlina <strong>po</strong>diže na maksimum.<br />

Iako se ovime produljuje trajanje baterije, većina<br />

korisnika više voli držati konstantnu svjetlinu ekrana<br />

koja se može <strong>po</strong> regulirati <strong>po</strong> želji. Kapacitivni<br />

ekran značajan je napredak u odnosu na <strong>do</strong>sadašnje<br />

rezistivne ekrane koji su trpjeli kada je odziv ekrana<br />

u pitanju. Sada se na<strong>po</strong>kon i na Nokijinim telefonima<br />

s ekranom osjetljivim na <strong>do</strong>dir može normalno<br />

raditi. Podržan je i multitouch kao način upravljanja<br />

ekranom što <strong>do</strong>prinosi <strong>po</strong>jednostavljivanju određenih<br />

radnji kao što su zumiranje fotografija, web stranica<br />

i slično. Premda je izostao autofokus, fotografije<br />

koje je u stanju snimiti kamera telefona i dalje su<br />

veoma <strong>do</strong>bre, a <strong>do</strong>prinos tome svakako daje senzor<br />

od osam megapiksela. Boje na fotografijama sasvim<br />

su u redu, oštrina je bez prigovora, <strong>do</strong>k je snimanje<br />

elemenata iz ne<strong>po</strong>sredne<br />

blizine moguće<br />

<strong>do</strong> određene blizine<br />

nakon koje se oštrina<br />

gubi. Dual-LED bljeskalica<br />

odrađuje svoj<br />

<strong>po</strong>sao bez značajnih<br />

prigovora. Kod fotografija<br />

snimljenih <strong>po</strong>d<br />

uvjetima smanjenog<br />

osvjetljenja ili onih koje<br />

zahtijevaju isključivanje<br />

bljeskalice prisutan<br />

je i određen nivo šuma<br />

koji je u granicama<br />

<strong>po</strong>dnošljivog. Snimanje<br />

videa u rezoluciji 720p<br />

s dvadeset <strong>pet</strong> sličica<br />

u sekundi <strong>do</strong>bar je <strong>do</strong>datak<br />

korisnicima kojima<br />

su multimedijalne<br />

odlike bitne prilikom<br />

odabira telefona. Među<br />

elementima koji su kod<br />

modela C7 izostavljeni<br />

jest i videoizlaz HDMI<br />

koji ima model N8 –<br />

Uz tipku za <strong>po</strong>zivanje izbornika svoje su mjesto našle i softverske tipke za<br />

us<strong>po</strong>stavu i prekid <strong>po</strong>ziva<br />

kako smo ranije s<strong>po</strong>menuli, C7 <strong>po</strong>sjeduje 3,5-milimetarski<br />

TV izlaz.<br />

Ugoda rada<br />

Korisničko sučelje Symbiana^3 nije se značajno promijenilo<br />

– vjerujemo da je ovime velik broj korisnika<br />

u neku ruku ostao razočaran. Tri osnovna ekrana<br />

mogu se natrpati raznim widgetima, aplikacijama,<br />

prečacima ili najčešće <strong>po</strong>zivanim kontaktima za<br />

što je predviđeno <strong>po</strong> šest mjesta na svakom ekranu.<br />

O<strong>pet</strong> s<strong>po</strong>minjemo jednostruki “klik” za <strong>po</strong>kretanje<br />

aplikacija i prečaca u izbornicima, koji je <strong>do</strong>sta<br />

ubrzao i olakšao korištenje telefona. Glavni izbornik<br />

u vidu je jedne stranice s dvanaest ikonica koje<br />

korisnika vode u <strong>do</strong>datne <strong>po</strong>dizbornike s <strong>do</strong>datnim<br />

<strong>po</strong>dizbornicima koji mogu za<strong>pet</strong>ljati stvari i traženje<br />

određene opcije učiniti na<strong>po</strong>rnim zadatkom. Zahvaljujući<br />

<strong>do</strong>broj <strong>po</strong>dršci za multitasking, korisnici<br />

mogu bez problema uživati u istovremenom preslušavanju<br />

glazbe i pregledavanju web stranica uz još<br />

neke <strong>po</strong>krenute aplikacije. Svaki novi Nokijin telefon<br />

prati besplatna navigacija Ovi Maps, što je očekivano<br />

slučaj i kod ovog modela (verzija 3.0). Zahvaljujući<br />

integriranoj <strong>po</strong>dršci za socijalne mreže, kao i<br />

<strong>do</strong>brim multimedijalnim mogućnostima, korisnici<br />

ovog profila svakako će uzeti u obzir C7 kao <strong>po</strong>tencijalnog<br />

kandidata.<br />

Najveća je prednost Nokije C7 njezin dizajn, koji u<br />

sprezi s <strong>do</strong>brim hardverom čini rad na ovom telefonu<br />

<strong>do</strong>sta ugodnim. Ugodnom radu svakako <strong>do</strong>prinosi<br />

Symbian^3, prvenstveno zahvaljujući određenim<br />

<strong>do</strong>dacima i stabilnosti koju je ovom telefonu<br />

osigurao u radu.<br />

Kamera sa senzorom od osam megapiksela uskraćena<br />

je za funkciju autofokusa<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP 125

Moby<br />

Smartphone<br />

HTC HD7<br />

Na osnovi vanjskog izgleda HTC-ov najjači model<br />

temeljen na novoj Microsoftovoj platformi Win<strong>do</strong>ws<br />

Phone 7 teško da će itko prozvati radikalno drugačijim ili<br />

nečim <strong>po</strong>sve novim<br />

Piše: Ante Vukorepa<br />

SPECIFIKACIJE<br />

EDGE/HSPA 7,2 Mb/s;<br />

4,3” multitouch LCD,<br />

480 x 800 piksela,<br />

akcelerometar,<br />

kompas; 5 MP kamera,<br />

autofokus, 2x LED<br />

bljeskalica, HD video,<br />

576 MB RAM-a, 512<br />

MB + 8 GB ROM-a;<br />

bat. 1230 mAh; 122 x<br />

68 x 11,2 mm, 162 g<br />

USTUPIO<br />

HTC<br />

CIJENA<br />

na upit<br />

ZA<br />

ekran, dizajn, brzina,<br />

<strong>po</strong>vezivost, kvaliteta<br />

izrade<br />

PROTIV<br />

s<strong>po</strong>r odziv ekrana,<br />

baterija, lažni zvučnik,<br />

količina memorije<br />

OCJENA<br />

Riječ je tek o neznatnim modifikacijama <strong>do</strong>bro<br />

nam <strong>po</strong>znatog obličja njegovih prethodnika<br />

i braće - modela HD2, Desire HD i američkog<br />

EVO 4G - prije svega diktiranih <strong>po</strong>zamašnim<br />

dimenzijama prostranog 4,3-inčnog ekrana. Razlike<br />

se svode na nešto drugačiji razmještaj priključaka i<br />

kontrola (utičnica za slušalice je na dnu, a tipke za<br />

glasnoću na desnom boku), oko kamere (razlučivosti<br />

5 megapiksela, umjesto 8 Desirea HD) i stražnjeg<br />

zvučnika smjestio se odlično izveden rasklopivi metalni<br />

stalak, a umjesto dva bočna <strong>po</strong>klopca za kartice<br />

i bateriju <strong>po</strong>znate s Desirea HD, HD7 <strong>po</strong>sjeduje jedan,<br />

na uobičajenijem mjestu.<br />

Baš kao i njegovi prethodnici, unatoč dijagonali<br />

ekrana, HD7 teško da će itko nazvati glomaznim.<br />

Riječ je o kompaktnom i skladno oblikovanom<br />

uređaju, u čijem nas je dizajnu zasmetalo tek jedno<br />

- iako se is<strong>po</strong>d ekrana nalazi rešetka za zvučnik<br />

identična onoj iznad ekrana, HD7 nema stereozvučnike,<br />

već samo zvučnik za telefonske razgovore na<br />

vrhu te vanjski zvučnik na <strong>po</strong>leđini. Doista nam nije<br />

jasno čemu ova varka. Po svemu ostalom (procesor,<br />

kvaliteta kamere, <strong>po</strong>vezivost) HD7 je <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znata<br />

hardverska priča koja se minimalno ili nimalo ne razlikuje<br />

od ostalih WP7 uređaja.<br />

Začin<br />

Pa ipak, HTC je HD7, kao i sve svoje druge WP7 modele,<br />

odlučio začiniti specifičnostima koje su nam<br />

već <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>znate s drugih njihovih mobitela namijenjenim<br />

drugim platformama, a koje u prilično<br />

jednoobrazan svijet Microsoftova novog OS-a, bez<br />

puno margina <strong>po</strong> kojima proizvođači hardvera i<br />

softvera mogu švrljati, unosi barem nekakav dašak<br />

jedinstvenosti. Jedna je višebojni LED indikator,<br />

koji služi kao indikator stanja i punjenja baterije te<br />

propuštenih <strong>po</strong>ziva - nešto za što smo mislili kako<br />

Microsoftovim WP7 standardima uopće nije <strong>do</strong>pušteno.<br />

U svakom slučaju, korisna stvar, baš kao i<br />

aplikacija Attentive Phone, kojom je telefon moguće<br />

natjerati da automatski utiša zvono čim ga uzmete<br />

sa stola, da zvoni glasnije kad detektira da je u<br />

džepu ili torbi, da aktivira speakerphone preokretanjem<br />

tijekom razgovora te da na istu gestu tijekom<br />

zvonjave reagira isključivanjem zvona. Tu je <strong>po</strong>tom<br />

Sound Enhancer - set ekvalizacijskih profila i prostornih<br />

efekata (Dolby Mobile i SRS), koje je moguće<br />

odvojeno konfigurirati za “regularan” zvuk i videoreprodukciju,<br />

te aplikacija Flashlight, koja za razliku<br />

od mnogih svojih prilično beskorisnih imenjaka ne<br />

koristi bijeli ekran kao izvor svjetlosti, već upravlja<br />

LE diodama bljeskalice, i to u tri razine intenziteta.<br />

Konačno, tu je i HTC Hub: aplikacija koja predstavlja<br />

čudan hibrid Marketplacea (HTC-ovim i od HTC-a<br />

pre<strong>po</strong>ručenim aplikacijama <strong>do</strong>stupnim iz “pravog”<br />

Marketplacea) i aplikacije za vremensku prognozu<br />

i koju bismo laka srca prozvali apsolutno beskorisnom<br />

(dijelom i zbog prenapuhanih, predugih,<br />

krajnje ne<strong>po</strong>trebnih animacija koje se nikako ne<br />

uklapaju u spartansko sučelje WP7) da nema jednu<br />

korisnu funkciju - prikaz vremenske prognoze u tileu<br />

na ekranu Start.<br />

Memorijska kontroverza<br />

Jedna od najvećih kontroverzi vezanih uz sve HTCove<br />

Win<strong>do</strong>ws Phone 7 modele, pa tako i ovaj, jest<br />

činjenica da umjesto NAND flash memorije zalemljene<br />

na matičnu ploču telefona za <strong>po</strong>hranu<br />

multimedije i aplikacija koristi memorijsku karticu<br />

(microSD) sakrivenu u kućištu uređaja (i službeno<br />

ne<strong>do</strong>stupnu krajnjem korisniku). Zašto je to problem?<br />

Zato što su kartice microSD s<strong>po</strong>rije od NAND<br />

memorije, što, <strong>do</strong>duše, ne uzrokuje s<strong>po</strong>riji rad<br />

uređaja (virtualna memorija i OS koriste dedicirani<br />

NAND flash koji svi WP7 telefoni imaju), ali zato<br />

rezultira duljim vremenima učitavanja aplikacija,<br />

što je <strong>po</strong>gotovo primjetno kod većih i kompliciranijih<br />

igara.<br />

126 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Moby<br />

Tipke is<strong>po</strong>d ekrana su osjetljive na <strong>do</strong>dir, a ne “prave”<br />

tipke<br />

Kamera je 5 MP, što je u skladu sa trenutno<br />

ras<strong>po</strong>loživim modelima<br />

Baterija se nalazi<br />

is<strong>po</strong>d <strong>po</strong>prilično<br />

krhkog komada<br />

plastike, što ujedno<br />

znači da HD7 za<br />

razliku od Desirea HD<br />

nije dizajniran kao<br />

unibody uređaj.<br />

Koliki je to problem u stvarnoj u<strong>po</strong>trebi? Pa, prema<br />

našim iskustvima - nikakav. <strong>Više</strong> smo se tjedana<br />

družili s LG-jevim Optimusom 7, koji koristi NAND<br />

memoriju, te nakon toga tjedan dana aktivno koristili<br />

HD7 i u korisničkom iskustvu, što se brzine tiče,<br />

među njima nismo primijetili gotovo pa nikakvu<br />

razliku. Možda bismo je primijetili da 99 <strong>po</strong>sto vremena<br />

telefon koristimo za igre ili testiranje brzine,<br />

no ovako u svakodnevnoj, tipičnoj u<strong>po</strong>rabi, na tip<br />

memorije kao diferencijacijski faktor slobodno možete<br />

zaboraviti. Tim više što se mnoge veće WP7 igre<br />

ionako učitavaju i <strong>po</strong> minutu ili nekoliko njih, neovisno<br />

o modelu telefona.<br />

Déjà vu<br />

Druga kontroverza tiče se isključivo modela HD7,<br />

a zvuči <strong>po</strong>put lošeg déjà vua - navodni “problem” s<br />

antenom i načinom držanja telefona. Nakon iPhoneova<br />

antennagatea očito je <strong>po</strong>stalo <strong>po</strong>modno tražiti<br />

načine na koje je indikator signala na telefonima<br />

moguće nagnati da se spusti za par crtica, pa makar<br />

biste, držeći telefon na taj način mogli iščašiti prst,<br />

<strong>do</strong>biti sindrom karpalnog kanala ili jednostavno na<br />

ulici izgledati kao budala. I <strong>do</strong>ista, ako HD7 primite<br />

za <strong>do</strong>nju trećinu kućišta <strong>po</strong>krivši pri tome čitavim<br />

dlanom telefon i stisnuvši ga uz to kao da ga želite<br />

zdrobiti, signal će pasti za dvije crtice (Tko bi rekao -<br />

<strong>po</strong>krijete li antenu, kvaliteta prijema pada! Senzacionalno!).<br />

Što god dvije crtice značile. I koliko god to<br />

bilo relevantno za išta, osim <strong>po</strong>punjavanja prostora<br />

u recenzijama. Apsolutna glu<strong>po</strong>st.<br />

HD7 more dva daleko stvarnija i osjetljivija problema,<br />

koje naprosto moramo s<strong>po</strong>menuti. Prvi je, dakako,<br />

baterija. Dovoljno je otvoriti <strong>po</strong>klopac i <strong>po</strong>gledati<br />

kolika je, naspram kućišta uređaja ili baterija drugih<br />

sličnih modela, svejedno, da shvatite u čemu je problem.<br />

1230 mAh <strong>do</strong>ista je malo, uzmemo li u obzir<br />

dimenzije ekrana, njegovu svjetlinu te činjenicu da<br />

LG-jev Optimus 7 <strong>po</strong>sjeduje bateriju od 1500 mAh, a<br />

iPhone 4 daleko manji ekran i nešto s<strong>po</strong>riji procesor<br />

“gura” s 1420 mAh. Ne jednom nam se <strong>do</strong>godilo da<br />

HD7 s punjača skinemo nešto prije <strong>po</strong>dneva, a oko<br />

<strong>po</strong>noći nam LED indikator baterije već <strong>po</strong>čne nervozno<br />

blinkati narančasto. Čitav dan uobičajene, iole<br />

intenzivnije u<strong>po</strong>trebe izvediv je, ali jedva.<br />

Drugi problem jest brzina ekrana. Koliko god bio<br />

prekrasan kad prikazuje statičnu sliku, ekran modela<br />

HD7 daleko je od savršenog za prikazivanje slike u<br />

<strong>po</strong>kretu. Što je <strong>po</strong>prilična šteta obzirom na dimenzije,<br />

ime, multimedijske pretenzije i - ne zaboravimo -<br />

rasklopivi stalak. Daleko od toga da je video na HD7<br />

nemoguće gledati, ali katkad stvarno nije baš <strong>po</strong>sve<br />

ugodno iskustvo. Išli bismo čak tako daleko da ga<br />

nazovemo tri<strong>po</strong>idnim.<br />

Čini li sve to HD7 lošim uređajem? Naravno da ne.<br />

Štošta bi se moglo <strong>po</strong>praviti (prvenstveno količina<br />

memorije i baterija), ali i dalje je riječ o atraktivnom<br />

i iznimno s<strong>po</strong>sobnom telefonu s ekranom koji odlično<br />

odgovara sučelju Win<strong>do</strong>ws Phonea 7.<br />

Transplantacija pamćenja<br />

Kao što već rekosmo, slično ostalim HTC-ovim Win<strong>do</strong>ws Phone 7 modelima, HD7 za<br />

<strong>po</strong>hranu multimedije i aplikacija ne koristi flash (NAND) memoriju ugrađenu na samu<br />

matičnu ploču telefona već skrivenu karticu microSD. Kod HD7 ona se nalazi is<strong>po</strong>d logotipa<br />

Win<strong>do</strong>ws Phonea na dnu <strong>po</strong>leđine telefona, is<strong>po</strong>d plastičnog <strong>po</strong>klopca sličnog<br />

onome tik iznad, <strong>po</strong>d kojim su baterija i utor za SIM. Ono što je zanimljivo jest da je uz<br />

malo spretnosti nekim korisnicima <strong>po</strong>šlo za rukom bez oštećenja i <strong>po</strong>sljedica otvoriti<br />

telefon, <strong>do</strong>ći <strong>do</strong> kartice microSD te je zamijeniti većom (od 32 GB umjesto standardno<br />

ugrađenih i, kao što već rekosmo, za današnje <strong>po</strong>jmove najjačeg modela <strong>po</strong>sve<br />

ne<strong>do</strong>stojnih 8 GB). Iako se OS inicijalno na ovakvu “kirurgiju” buni <strong>po</strong>rukom o grešci,<br />

is<strong>po</strong>stavilo se kako je jedan hard reset <strong>do</strong>voljan da HD7 prihvati novu karticu. Naravno,<br />

ovakav zahvat nikako ne savjetujemo, jer je gomila stvari koje mogu <strong>po</strong>ći krivo, a i<br />

izgubit ćete garanciju.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

127

Moby<br />

Android telefon<br />

HTC Desire HD<br />

Kućište iz jednog dijela, ogroman ekran, najveća trenutno <strong>do</strong>stupna količina memorije među<br />

Android telefonima i najbrži procesor samo su neke od karakteristika koje Desire HD na prvi <strong>po</strong>gled<br />

čine najprimamljivijim telefonom na tržištu<br />

Piše: Jasmin Re<strong>džepa</strong>gić<br />

Specifikacije<br />

11.8x68x123 mm, 164 g,<br />

4,3’’ 480x800 WVGA ekran,<br />

1GHz Snapdragon, Android<br />

2.2 sa HTC Sense, 768 MB<br />

RAM, 1,5 GB za <strong>po</strong>hranu,<br />

microSD, 8MP kamera, 720p<br />

HD, GPS, 3G, WiFi, 1230<br />

mAh baterija, <strong>do</strong> 320<br />

min razgovora, <strong>do</strong> 420 h<br />

čekanja, quad band<br />

Ustupio<br />

HTC<br />

Cijena<br />

5199 kn<br />

Za<br />

performanse, kvaliteta<br />

izrade, ekran<br />

Protiv<br />

baterija<br />

Ocjena<br />

Baziran na zadnjem <strong>do</strong>stupnom Androidu,<br />

2.2 alias Froyo, HTC Desire HD već na prvu<br />

loptu ima gotovo sve što bismo od pametnog<br />

telefona zadnje generacije mogli samo <strong>po</strong>željeti.<br />

Krenimo od kućišta, jer je upravo to ono što korisnik<br />

prvo ugleda kada telefon izvadi iz kutije. Desire je,<br />

naime, jedan od telefona koje je HTC osmislio kao<br />

uređaj s aluminijskim kućištem iz jednog komada,<br />

što smo već imali prilike vidjeti na jeftinijim modelima<br />

ovog proizvođača. Osnovna ideja je da telefon<br />

nema klasični stražnji <strong>po</strong>klopac, nego su prednja i<br />

stražnja strana telefona zapravo jedan monolitni komad<br />

aluminija, što telefonu daje iznimnu čvrstoću.<br />

Objektivno je riječ o velikom dizajnerskom iskoraku,<br />

koje <strong>do</strong>nekle komplicira smještaj baterije i antene,<br />

no koji korisniku u ruke stavlja uređaj koji djeluje<br />

solidno i gotovo neuništivo.<br />

S<strong>po</strong>menuti komplicirani smještaj baterije znači da<br />

se baterija u telefon umeće s boka, nakon <strong>po</strong>dizanja<br />

malog plastičnog <strong>po</strong>klopca koji osim kao <strong>po</strong>klopac<br />

služi i kao držač baterije – kada <strong>po</strong>klopac skinemo,<br />

baterija će ispasti iz kućišta. Slični plastični <strong>po</strong>klopac<br />

nalazi se na <strong>do</strong>njoj strani kućišta i skriva utor<br />

za SIM i microSD kartice – oba <strong>po</strong>klopca <strong>po</strong>prilično<br />

su čvrsto napravljena, no u slučaju da vam telefon<br />

ispadne iz ruke vjerojatno je da će vam ispasti oba, a<br />

s njima i baterija, što nije briljantno inženjersko rješenje.<br />

S<strong>po</strong>menuvši bateriju, vrijedi reći da je riječ o<br />

akumulatoru relativno malog kapaciteta, samo 1230<br />

mAh, koji je, kao što ćemo još s<strong>po</strong>minjati, <strong>po</strong>malo<br />

<strong>po</strong>tkapacitiran za zahtjeve ovog telefona.<br />

Kamera je zamišljena kao integralni dio aluminijskog<br />

kućišta i sa svojih 8 MP pripada u vrh <strong>po</strong>nude<br />

među pametnim telefonima. Iako ima gomilu<br />

točaka, kamera ipak pati od svih tipičnih problema<br />

kamere na telefonu, od loše optike pa <strong>do</strong> užasnog<br />

šuma kada količina svjetla <strong>po</strong>stane premala. No za<br />

svakodnevnu u<strong>po</strong>trebu kamera će biti i više nego<br />

<strong>do</strong>statna; samo se valja <strong>po</strong>brinuti oko svjetla.<br />

Najim<strong>po</strong>zantniji dio telefona ipak je njegov ogromni<br />

4,3-inčni ekran osjetljiv na <strong>do</strong>dir. Iako svojom<br />

kvalitetom ipak ne pripada u sam vrh AMOLED<br />

ekrana, kakav pri<strong>mjeri</strong>ce imamo prilike vidjeti na<br />

Galaxyju S, već samom svojom veličinom ovaj ekran<br />

odudara od prosjeka. Slika je i više nego <strong>do</strong>bra i najveći<br />

problem zapravo je nešto slabiji kontrast <strong>po</strong>d<br />

jačim svjetlom. Us<strong>po</strong>redimo li ga s ostatkom <strong>po</strong>nude<br />

Android telefona, ovaj telefon barem što se ekrana<br />

tiče pripada u sam vrh.<br />

Softver čuda čini<br />

Programski, ovaj telefon ima mnogo toga za reći.<br />

Froyo, trenutno predzadnja inačica Androida i jedina<br />

stvarno <strong>do</strong>stupna na telefonima, kao velike<br />

novosti <strong>do</strong>nosi mogućnost korištenja telefona kao<br />

hots<strong>po</strong>ta, mogućnost spajanja telefona kao USB<br />

modema, <strong>do</strong>datnu <strong>po</strong>dršku za Flash u obliku Flash<br />

Playera 10.1. te <strong>po</strong>tpuno novi web preglednik. Kombinirano<br />

s velikom količinom ras<strong>po</strong>ložive memorije,<br />

velikim ekranom i brzim procesorom to znači izni-<br />

128<br />

<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Moby<br />

Zbog svog unibody dizajna,<br />

<strong>po</strong>klopci za bateriju i SIM<br />

karticu na Desireu HD su<br />

neobično smješteni, iako<br />

služe svrsi<br />

mno korisničko iskustvo te brz i ugodan rad.<br />

HTC ovdje također ima nešto novoga za <strong>po</strong>nuditi<br />

korisnicima, tako da je na <strong>po</strong>stojeći Android <strong>do</strong>dano<br />

i nekoliko vrlo zanimljivih detalja svojstvenih<br />

upravo HTC-ovim telefonima, pri čemu prvenstveno<br />

mislimo na <strong>po</strong>boljšani i na<strong>do</strong>građeni HTC Sense.<br />

Ono što je definitivno novo jest najnovija usluga<br />

kojom se HTC <strong>po</strong>kušava softverski približiti onome<br />

što iPhone nudi svojim korisnicima. Riječ je o<br />

usluzi <strong>po</strong>d imenom Hub, koja spaja telefon izravno<br />

na <strong>po</strong>sebni HTC-ov web <strong>po</strong>služitelj. Osnovna ideja<br />

je da korisnik može na <strong>po</strong>tpuno nov način upravljati<br />

svojim telefonom, čak i kada ga nema u ruci.<br />

Web sučelje je, naime, <strong>do</strong>stupno i s telefona i s bilo<br />

kojeg računala s<strong>po</strong>jenog na Internet te omogućava<br />

izravno upravljanje funkcijama telefona, kao što je<br />

primanje i slanje <strong>po</strong>ruka, ali i neke <strong>do</strong>datne funkcije<br />

kao što je traženje izgubljenog telefona - bilo tako<br />

što ćemo telefon jednostavnim klikom miša preko<br />

web sučelja natjerati da zazvoni, čak i ako je klasično<br />

zvono stišano, ili ćemo od njega zatražiti da javi<br />

svoje GPS koordinate. Jedini uvjet zapravo je da je<br />

telefon uključen i da ima pristup Internetu, <strong>do</strong>k se<br />

za sve ostalo brine HTC.<br />

Posebno zanimljiva čini nam se i mogućnost da<br />

putem weba svoj telefon zaključamo ili <strong>po</strong>tpuno<br />

obrišemo kao krajnje rješenje ako nam telefon bude<br />

otuđen.<br />

Novi i <strong>po</strong>boljšani Sense ima i niz drugih uglavnom<br />

kozmetičkih izmjena, od kojih bi možda trebalo<br />

s<strong>po</strong>menuti <strong>po</strong>boljšano “automobilsko sučelje” koje<br />

kreće od <strong>po</strong>tpuno razumne pret<strong>po</strong>stavke da će zbog<br />

svoje veličine Desire HD <strong>po</strong>nekad <strong>po</strong>služiti i kao komunikacijsko-navigacijski<br />

uređaj u automobilu.<br />

Procesor i sve to<br />

Jedna od glavnih karakteristika novog Desirea jest<br />

njegova brzina. Zahvaljujući zadnjoj generaciji procesora<br />

Snapdragon (službena oznaka je QSD8255)<br />

koji je izrađen u 45-nanometarskoj tehnologiji, 1<br />

GHz brzine na ovom procesoru daje bolje performanse<br />

ako ga us<strong>po</strong>redimo sa starijim uređajima.<br />

Osim što se manje grije, optimizacije koje je <strong>do</strong>živio<br />

ovaj procesor znače i da je njegova brzina izvršavanja<br />

zadataka nešto veća, iako je takt nominalno isti.<br />

Za korisnika to znači bezgrešnu reprodukciju videa<br />

<strong>do</strong> 720p, pa se veliki ekran u ovom slučaju koristi <strong>do</strong><br />

krajnjih granica. No ova rezolucija nije ograničena<br />

samo na reprodukciju, nego se video može u toj kvaliteti<br />

i snimati, što je usprkos već s<strong>po</strong>menutoj slabijoj<br />

optici i dalje iznimno korisna karakteristika.<br />

S<strong>po</strong>minjanje procesora idealan je trenutak da se<br />

<strong>po</strong>svetimo bateriji. Ukratko, HTC se jednostavno<br />

<strong>po</strong> tom pitanju i nije baš proslavio. Kombinacija<br />

velikog ekrana, svih zamislivih načina komunikacije<br />

te brzog, ali i samim time i energetski zahtjevnog<br />

procesora, znači da je baterija jednostavno preslaba.<br />

Koristite li telefon onako kako bi se uređaj ovog<br />

tipa i trebao koristiti, dakle da već u trenutku izlaska<br />

iz kuće <strong>po</strong>krenete neku multimedijalnu datoteku,<br />

<strong>po</strong>vremeno uključite GPS, re<strong>do</strong>vito u<strong>po</strong>trebljavate<br />

WiFi te ako često provjeravate <strong>po</strong>štu, baterija neće<br />

izdržati niti jedan cijeli radni dan. U našem slučaju<br />

kraj autonomije obično je uslijedio već nakon šest<br />

<strong>do</strong> sedam sati korištenja, što je uglavnom ovisilo o<br />

intenzitetu i količini telefonskih <strong>po</strong>ziva. Za naprednog<br />

korisnika, koji je u krajnjoj liniji zato i kupio ovaj<br />

telefon, to definitivno nije za<strong>do</strong>voljavajuće.<br />

Dovoljno hvalospjeva<br />

Stavimo li na stranu novosti, što zapravo možemo<br />

reći o ovom telefonu? HTC se <strong>po</strong>trudio stvoriti napredan<br />

telefon, koji u odnosu na svoje prethodnike<br />

ne <strong>do</strong>nosi nikakve velike novosti, <strong>do</strong>k je s druge<br />

strane evolucijski iznimno bitan. Prva stvar koju je<br />

Desire HD <strong>do</strong>kazao je da ekran može biti veći u odnosu<br />

na prethodne generacije telefona a da uređaj<br />

pritom ne izgubi na svojoj funkcionalnosti. Ne djeluje<br />

nam kao da je telefon moguće i dalje <strong>po</strong>većavati,<br />

no ostanemo li na dimenzijama koje ima Desire<br />

HD, i dalje govorimo o telefonu koji stane u džep, a<br />

ne o tabletu.<br />

Novosti koje smo <strong>do</strong>bili s novim sučeljem HTC<br />

Sense također su <strong>do</strong>bro<strong>do</strong>šle: iako smo neskloni<br />

ustupati svoje <strong>po</strong>datke trećim stranama, ideja da u<br />

bilo kojem trenutku možemo svojem telefonu pristupiti<br />

putem weba te, ako već ne možemo <strong>do</strong>ći <strong>do</strong><br />

njega, barem izbrisati <strong>po</strong>vjerljive <strong>po</strong>datke - i više je<br />

nego <strong>do</strong>bra. HTC je ovim modelom <strong>po</strong>stavio nova<br />

<strong>mjeri</strong>la što bi današnji pametni telefon trebao biti.<br />

Da mu je baterija nešto veća, opasno bi se približio<br />

savršenstvu.<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP 129

Moby<br />

Android tablet<br />

Samsung Galaxy Tab<br />

Iako su u svijetu opća <strong>po</strong>šast, na Androidu zasnovani tableti kod nas su još uvijek relativna rijetkost.<br />

Bar oni s provjerenim pedigreom. Jedan od takvih je i Samsungov Tab - jedan od naj<strong>po</strong>znatijih<br />

primjeraka svoje vrste<br />

SPECIFIKACIJE<br />

EDGE/HSDPA 7,2 Mb/s;<br />

7” multitouch LCD, 600<br />

x 1024, akcelerometar,<br />

kompas, žiroskop; 3,15<br />

MP kamera, autofokus,<br />

LED bljeskalica, 1,3 MP<br />

sekundarna kamera, HD<br />

video, 512 MB RAM-a,<br />

16 GB ROM-a, microSD<br />

utor; bat. 4000 mAh;<br />

190 x 121 x 12 mm,<br />

380 g<br />

USTUPIO<br />

T-Mobile, 098 15 50<br />

CIJENA<br />

ovisi o pretplati<br />

ZA<br />

opremljenost, ekran,<br />

dizajn, <strong>po</strong>vezivost,<br />

memorija<br />

PROTIV<br />

koncept, sučelje, kamera<br />

Ocjena<br />

Prva stvar koja će vjerojatno svakome<br />

za<strong>pet</strong>i za oko kad prvi put ugleda<br />

Samsungov Tab jesu - njegove<br />

dimenzije. Tab je, naime,<br />

dimenzija sličnijih romanu<br />

(paperbacku) ili prosječnom<br />

e-book čitaču no A4 listu<br />

papira, planeru ili općenito<br />

onome što smo navikli<br />

zvati tabletom. Negdje je na<br />

<strong>po</strong>la puta između Dellova Streaka<br />

i iPada. I to mu je ujedno i<br />

prva i najveća mana, jer ga to i <strong>po</strong><br />

namjeni čini nečim na <strong>po</strong>la puta<br />

između tih dvaju uređaja. Što nema<br />

baš previše smisla. Dellov Streak je hibrid<br />

tableta i mobitela, a iPad tablet. Što je onda Tab?<br />

Hibrid hibrida tableta i mobitela i tableta?<br />

Ako je Dell Streak na rubu granice (s krive strane)<br />

“pristojnih” dimenzija nečeg s čime bismo na uhu<br />

htjeli biti viđeni u javnosti, sa Samsungovim Tabom<br />

takvo je što, naravno, <strong>po</strong>sve nezamislivo. Tab niti<br />

nije zamišljen za takvo što, ali očigledno jest zamišljen<br />

kao uređaj za telefoniranje. Do daljnjeg će ga,<br />

naime, biti moguće ku<strong>po</strong>vati isključivo u 3G inačici,<br />

a za razliku od 3G iPada <strong>po</strong>sjeduje sve telefonijske<br />

funkcije, kako softverske, tako i hardverske (uključujući<br />

prilično u<strong>po</strong>trebljiv speakerphone i divovski<br />

dial pad koji malo asocira na telefone za starije/slabovidne/nemoćne).<br />

Navrat-nanos<br />

Naravno, nema smisla Tab kuditi zbog voice mogućnosti,<br />

koliko god one nezgrapno i djelovale van<br />

mjesta. Poanta ove naše tirade jest da su već sama<br />

njihova implementacija i prisutnost indikativ Tabove<br />

konceptualne ne<strong>do</strong>rečenosti. Tab, je, naime, <strong>po</strong> svemu,<br />

osim <strong>po</strong> dimenzijama i razlučivosti<br />

ekrana, identičan Samsungovim<br />

Android telefonima iz serije Galaxy.<br />

Dell je u prilagodbu Android sučelja<br />

Streaku uložio adekvatan trud budući<br />

da je ipak riječ o uređaju koji se dade<br />

koristiti <strong>po</strong>put regularnog mobitela.<br />

Apple je, iako home screen na iPadu<br />

Spartanska, snježnobijela<br />

stražnja strana Taba krije<br />

tek kameru (3 MP, osrednja<br />

kvaliteta) i LED bljeskalicu<br />

na prvi <strong>po</strong>gled sugerira suprotno te<br />

djeluje gotovo identično homeu iPhonea,<br />

uložio <strong>po</strong>priličnu količinu resursa<br />

u redefiniranje i prilagođavanje sučelja<br />

iOS-a velikom ekranu i to se u gotovo<br />

svakoj aplikaciji napisanoj<br />

za njega vidi. Samsung<br />

je, pak, na Galaxy Tabu<br />

napravio tek <strong>po</strong>vršinske,<br />

kozmetičke preinake,<br />

a gdje je krenuo raditi<br />

dublje zahvate, to je<br />

činio bez previše plana<br />

i promišljanja.<br />

Distendirani telefon<br />

Sve na Tabu, od izbornika <strong>do</strong> statusne<br />

trake, jednostavno je uvećana verzija<br />

onog što se viđa na daleko manjim mobilnim<br />

telefonima. U svakodnevnoj se u<strong>po</strong>rabi <strong>do</strong>ista teško<br />

oteti <strong>do</strong>jmu da u ruci držite golemi telefon i ne<br />

sumnjamo kako će ga mnogi korisnici, baš <strong>po</strong>put<br />

nas, nesvjesno udaljavati od glave, kao da pate od<br />

teške prezbiopije. Samsungovci su se, <strong>do</strong>duše, ipak<br />

<strong>po</strong>trudili nanovo napisati neke od standardnih<br />

aplikacija (adresar, kalendar i slično), iako teško da<br />

su <strong>do</strong>stupan ekranski prostor optimalno iskoristili<br />

(<strong>po</strong>gotovo s obzirom na orijentaciju ekrana). Implementacija<br />

multitoucha također je <strong>po</strong>nešto aljkava<br />

- zoom u Google Mapsima je, pri<strong>mjeri</strong>ce, emuliran<br />

(tj. multitouch geste služe tek kao kratice za tipke).<br />

Browser ima <strong>po</strong>tencijala, ali ga <strong>po</strong>drška za Flash -<br />

ironično - čini jedva u<strong>po</strong>trebljivim na siteovima koji<br />

ga koriste, jer <strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> <strong>po</strong>priličnog us<strong>po</strong>renja.<br />

<strong>Od</strong>ličan hardver<br />

Glavnina naših zamjerki, ako <strong>do</strong>sad niste primijetili,<br />

zapravo je vezana uz softver. Baš tako - Samsungov<br />

Tab ni<strong>po</strong>što nije loš uređaj. Naprotiv, hardverski je<br />

odličan. Pogoni ga brz procesor, ima odličan ekran,<br />

<strong>do</strong>bro je izrađen, ima više RAM-a od iPada (upravo je<br />

RAM jedna od glavnih boljki Appleova tableta), ima<br />

dvije kamere (is<strong>po</strong>dprosječne, ali hej<br />

- riječ je o tabletu, nije da ćete mahati<br />

njime fotografirajući nasred ulice),<br />

žiroskop, 16 GB ugrađene memorije i<br />

još utor za memorijsku karticu <strong>po</strong>vrh<br />

toga, za<strong>do</strong>voljavajući baterijski vijek…<br />

Problem je što “šteka” na korisničkom<br />

iskustvu. Svakako zaslužuje prolaznu<br />

ocjenu, ali uz na<strong>po</strong>menu - nadamo se<br />

da će Samsung nastaviti raditi na softveru<br />

te da će s na<strong>do</strong>lazećim verzijama<br />

Androida zasjati u punom sjaju.<br />

Ante Vukorepa<br />

130 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

131

Moby<br />

Mobilni telefon<br />

Sony Ericsson Cedar<br />

Cedar se ne odlikuje naprednim funkcijama i ekranom osjetljivim na <strong>do</strong>dir te je<br />

prvenstveno namijenjen ekološki osviještenoj <strong>po</strong>pulaciji<br />

SPECIFIKACIJE<br />

dimenzije 111 x 49 x<br />

15,5 mm, masa 84 g, TFT<br />

2,2 inča, 256 tisuća boja,<br />

rezolucija 240 x 310<br />

piksela, imenik s 1000<br />

mjesta, interna memorija<br />

280 MB, microSD <strong>do</strong> 16<br />

GB (kartica nije uključena),<br />

quad-band GSM, GPRS 32<br />

- 48 kb/s, HSDPA 7,2 Mb/s,<br />

HSUPA 2 Mb/s, Bluetooth<br />

v2.1 + A2DP, micro USB 2.0,<br />

kamera 2 MP, 1600 x 1200<br />

piksela, video VGA@30 fps,<br />

FM radio, MP3/WAV/eAAC+<br />

i MP4/H.264/H.263 player,<br />

baterija Li-Ion 1000 mAh,<br />

vrijeme čekanja/razgovora:<br />

<strong>do</strong> 415 h/4 h 30 min (GSM)<br />

USTUPIO<br />

Sony Ericsson,<br />

(062) 000 000<br />

www.sonyericsson.com<br />

CIJENA<br />

na upit<br />

ZA<br />

kvaliteta izrade, trajanje<br />

baterije, kvaliteta ekrana,<br />

elegantan dizajn<br />

PROTIV<br />

slaba kamera<br />

OCJENA<br />

Nema sumnje da u današnje vrijeme<br />

na tržištu telefona najbolje prolaze<br />

oni opremljeni ekranom osjetljivim<br />

na <strong>do</strong>dir, raznim multimedijalnim<br />

mogućnostima ili <strong>po</strong>drškom za socijalne<br />

mreže, <strong>do</strong>k su obični telefoni kakve pamtimo<br />

od prije par godina definitivno pali<br />

u drugi plan. Iako je situacija na tržištu<br />

ovakva, još uvijek ima korisnika kojima<br />

je telefon <strong>po</strong>put Sony Ericssonova modela<br />

Cedar više nego <strong>do</strong>voljan u svakodnevnom<br />

korištenju.<br />

Elegantan i izdignut višesmjerni pad odlično se slaže<br />

s <strong>do</strong>bro kreiranom tipkovnicom<br />

Za spas Zemlje<br />

Osim manje zahtjevnih <strong>po</strong>stoji i grupa<br />

ekološki osviještenih korisnika<br />

koji svojim odabirom uređaja žele<br />

utjecati na zdravlje našeg planeta.<br />

Tako se Cedar odlikuje Sony Ericssonovom<br />

oznakom Greenheart<br />

koja ga svrstava među ekološki<br />

prihvatljive telefone, što znači<br />

da su korišteni materijali ekološki<br />

prihvatljivi. Osim reciklirane plastike,<br />

uklonjene su i neke ne<strong>po</strong>željne tvari iz telefona,<br />

čiji izostanak u proizvodnji utječe na smanjenje emisije<br />

ugljičnog dioksida. Ekran telefona konstruiran je<br />

tako da osigura manju <strong>po</strong>trošnje energije, punjač je<br />

u skladu s razinom V Energy Stara i u stanju čekanja<br />

ima snagu manju od 30 milivata. Tiskani priručnik<br />

zamijenjen je elektroničkom inačicom koju korisnik<br />

može pregledavati u telefonu, a izostale su i bilo kakve<br />

plastične vrećice. Možda biste <strong>po</strong>misli kako je ovakav<br />

pristup prilikom izrade telefona rezultirao slabijom<br />

kvalitetom materijala, što s ovim telefonom nikako<br />

nije slučaj. Štoviše, moramo priznati da nas je kvaliteta<br />

izrade ovog modela ugodno iznenadila, a sam<br />

uređaj ostavlja <strong>do</strong>jam ozbiljnog telefona. Kućište se<br />

odlikuje vrlo <strong>do</strong>brom čvrstinom, a korištena plastika<br />

<strong>do</strong>sta je utegnuta, tako da se nikakvi dijelovi ne <strong>po</strong>miču,<br />

a plastika se ne savija<br />

niti proizvodi škripave<br />

zvukove. Zahvaljujući<br />

manjoj debljini telefona i<br />

blagim zaobljenim rubovima,<br />

Cedar odlično leži u<br />

ruci, što <strong>do</strong>prinosi ukupnom<br />

<strong>po</strong>zitivnom <strong>do</strong>jmu. Telefon je<br />

inače <strong>do</strong>stupan u dvije varijacije –<br />

crno-srebrnoj i crno-crvenoj, <strong>do</strong>k<br />

je mat-finiš zaslužan što telefon ne<br />

prima otiske prstiju.<br />

Jednostavan, ali funkcionalan<br />

Na prednjoj strani telefona korisnike<br />

će <strong>do</strong>čekati klasična tipkovnica s<br />

višesmjernim pa<strong>do</strong>m koji ima tipku<br />

za <strong>po</strong>tvrdu u sredini. On je <strong>do</strong>datno<br />

izdignut iznad ostalih tipki, čime se<br />

osigurao neometan i ugodan rad. Tipkovnica<br />

je <strong>do</strong>sta kvalitetno napravljena,<br />

a tipke se prema krajevima izdižu<br />

prema gore, odlično se osjete <strong>po</strong>d prstima<br />

i imaju <strong>do</strong>voljno hoda koji korisniku<br />

osigurava vrlo ugodno tipkanje. Jedini priključci<br />

na telefonu su micro USB 2.0 i 3,5-milimetarski<br />

priključak za slušalice. <strong>Od</strong> <strong>do</strong>datnih tipki prisutne<br />

su samo one za reguliranje glasnoće, što znači da je<br />

izostala i dedicirana tipka za kameru. Kad već s<strong>po</strong>minjemo<br />

kameru, na <strong>po</strong>leđini telefona nalazi se senzor<br />

kamere od dva megapiksela koja je u mogućnosti<br />

<strong>po</strong>nuditi tek prosječne fotografije. Zbog izostanka<br />

bljeskalice onemogućeno je snimanje iole kvalitetnih<br />

fotografija u uvjetima smanjenog osvjetljenja. Cedar<br />

ima mogućnost snimanja videa u VGA razlučivosti s<br />

trideset sličica u sekundi, što rezultira glatkim videom,<br />

ali slabe razlučivosti.<br />

Da bi se pristupilo memorijskoj kartici microSD,<br />

<strong>po</strong>trebno je skinuti plastični dio koji prekriva cijelu<br />

stražnju stranu telefona, za što se treba malo <strong>po</strong>truditi<br />

jer je <strong>po</strong>trebno noktom otpustiti plastiku, što nije baš<br />

najbolje riješeno. Telefon ras<strong>po</strong>laže s vlastitih 280 megabajta<br />

memorije koja će izvjesno vrijeme biti <strong>do</strong>voljna<br />

za snimanje fotografija, <strong>po</strong>hranu glazbe i slično, jer<br />

se uz telefon ne is<strong>po</strong>ručuje memorijska kartica.<br />

Osim <strong>do</strong>bre kvalitete prikaza, za kraj još možemo<br />

s<strong>po</strong>menuti da Cedar nije lišen multimedijalnih mogućnosti<br />

koje <strong>po</strong>krivaju najvažnije elemente kao što<br />

su reproduciranje glazbe i videodatoteka (bez <strong>po</strong>drške<br />

za Divx), uz što se korisnicima nudi i pregledavanje<br />

YouTubea, pristup Twitteru i Facebooku.<br />

Dalibor Misaljević<br />

132 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

DVD SADRŽAJ<br />

Mint – Ubuntu 1:0<br />

Piše: Nenad Kubat<br />

ArcaniA - Gothic 4<br />

Free Audio Recorder<br />

6.2.2<br />

Retrieve Deleted 2.1<br />

Gray Matter<br />

Vrsta: igra<br />

Licenca: demo<br />

Dugo iščekivana avantura Jane Jensen na<strong>po</strong>kon je <strong>do</strong>čekala svjetlo dana, nakon punih<br />

šest godina iščekivanja. Povedite mladu Samantha Everett i <strong>do</strong>ktora Davida Stylesa u<br />

otkrivanje misterija kuće Dread Hill. Cilj im je istražiti paranormalne <strong>po</strong>jave, a u trenucima<br />

<strong>do</strong>k vam znanost i magija nisu od velike <strong>po</strong>moći morat ćete se baviti i <strong>do</strong>brim starim<br />

istraživačkim ra<strong>do</strong>m. Ukoliko volite avanture, obavezno iskušajte ovu.<br />

TeamViewer 6.0.9947<br />

KVALITETNO I BESPLATNO<br />

Linux Mint 10<br />

Vrsta: distribucija<br />

Licenca: Open Source<br />

Velika suparnica Ubuntua, ova<br />

distribucija Linuxa orijentirana je<br />

prema korisniku desktopa i jedna<br />

je od naj<strong>po</strong>pularnijih u zadnje<br />

vrijeme. Kao <strong>po</strong>sebna prednost<br />

navodi se <strong>po</strong>drška za razne proprietary<br />

formate, kojih nema u<br />

standardnoj distribuciji Ubuntua.<br />

Također, drugačiji (i bolji) jest izbor<br />

osnovnih programa (Thunderbird<br />

umjesto Evolutiona, Pidgin<br />

umjesto Empathyja), a <strong>po</strong>boljšane<br />

su i ostale kom<strong>po</strong>nente: Software<br />

Manager, sistemski meni, vizualna<br />

ujednačenost sustava.<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

133

Maričić Edi, Zadar<br />

Damir Perkov, Zagreb<br />

Ivan Šafar, Đakovo<br />

Darko Vukelić, Zagreb<br />

Mario Mihovilić, Zagreb<br />

Mirjana Vrbanić, Velika Gorica<br />

134 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

DOBITNICI<br />

NAGRADA<br />

Baričević Miljenko, Zagreb<br />

Roman Brolih, Rijeka<br />

Šušić Ivan, Jesenice<br />

Tomislav Živić, Slavonski Brod<br />

Gjergja Robert, Zadar<br />

U izvlačenju nagrada sudjelovali su svi čitatelji<br />

<strong>PC</strong>chipa koji su <strong>do</strong> 21.12.2010. <strong>po</strong>slali svoje<br />

<strong>po</strong>datke (ime, prezime, adresa, broj telefona)<br />

na e-mail adresu nagradna@pcchip.hr .<br />

Čestitamo sretnim<br />

<strong>do</strong>bitnicima!<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

135

Oglas<br />

Nadnaslov<br />

136 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

BIZON<br />

TVRTKE<br />

mStart<br />

telekomunikacije<br />

Agrokor konsolidira<br />

svoje IT <strong>po</strong>slovanje<br />

IT MALOPRODAJA U HRVATSKOJ<br />

Kriza je prilika<br />

za manje i<br />

fleksibilnije trgovine<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

137

Uvodnik<br />

Izlazak iz depresije<br />

Na samom kraju godine <strong>do</strong>godila se možda i najzanimljivija<br />

vijest iz <strong>do</strong>maće <strong>po</strong>slovne informatike u 2010., a riječ<br />

je o ulasku Agrokora na <strong>po</strong>dručje davatelja informatičkih<br />

usluga putem tvrtke mStar telekomunikacije. Iako<br />

ima različitih gledanja na cijelu priču, riječ je o značajnom<br />

iskoraku.<br />

Impressum<br />

www.bizon.hr<br />

Glavni urednik<br />

Branimir Kovač<br />

Voditelj projekta<br />

Željko Ćosić<br />

A1 Video d.o.o.<br />

Cvijete Zuzorić 25<br />

Tel: +385 1 611 7355<br />

Fax: +385 1 611 7354<br />

Godina za nama vjerojatno je jedna od<br />

težih na <strong>do</strong>maćoj IT sceni. Pa ipak,<br />

iako je situacija daleko od idealne,<br />

neki <strong>po</strong>kazatelji daju <strong>po</strong>nešto nade<br />

i optimizma. Tako najnoviji rezultati<br />

istraživanja IDC-ja za treći kvartal ove godine<br />

<strong>po</strong>kazuju da je Hrvatska jedina zemlja u Regiji<br />

koja bilježi rast prodaje <strong>PC</strong>-ja (na prvi <strong>po</strong>gled<br />

nevelikih, ali u recesiji itekako značajnih <strong>pet</strong><br />

<strong>po</strong>sto), za razliku od nama susjednih Slovenije<br />

i Srbije koje obje bilježe dvoznamenkaste<br />

pa<strong>do</strong>ve u odnosu na<br />

isto raz<strong>do</strong>blje protekle<br />

godine.<br />

Teško je reći je li riječ<br />

o <strong>po</strong>četku trenda, možda<br />

i svjetlu na kraju tunela,<br />

no i naša tema<br />

broja koja se bavi stanjem<br />

informatičke maloprodaje<br />

u Hrvatskoj<br />

nije depresivna kao što<br />

bi možda neki očekivali.<br />

U izradi teme kontaktirali<br />

smo mnoge<br />

sugovornike i većina<br />

njih, iako se slaže da će Branimir kovač<br />

ova godina također biti glavni urednik<br />

teška, predviđa da bi <strong>do</strong><br />

njezina kraja konačno<br />

trebalo <strong>do</strong>ći <strong>do</strong> o<strong>po</strong>ravka IT maloprodaje. Čak<br />

i u ovome trenutku jasno je da je vrijeme <strong>po</strong>tpunog<br />

sloma koji se <strong>do</strong>godio prije nešto više<br />

od godine dana sada za nama te je uslijedilo<br />

značajno restrukturiranje propalih tvrtki i<br />

preslagivanje na sceni. U slučaju HGs<strong>po</strong>ta to<br />

je restrukturiranje već provedeno i tvrtka je<br />

<strong>po</strong>čela otplaćivati svoje dugove, <strong>do</strong>k u nekim<br />

drugim slučajevima, kao što je onaj Vemilov,<br />

tek <strong>po</strong>činje.<br />

Upravo smo Vemilu, nekoć itekako značajnom<br />

<strong>do</strong>maćem maloprodajnom, ali i veleprodajnom<br />

IT trgovcu, <strong>po</strong>svetili značajan prostor.<br />

Zanimljivo, ali <strong>do</strong>maći informatički magazini<br />

jako su se slabo bavili propašću ove tvrtke, što<br />

je profesionalno gledano teško shvatljivo jer<br />

je riječ o vrhunskoj novinarskoj temi. Vemil<br />

je <strong>po</strong>stao svojevrstan simbol kraha <strong>do</strong>maće<br />

IT maloprodaje, a <strong>do</strong>jam je da je kompleksna<br />

pravna zavrzlama oko osnivanja novih tvrtki<br />

koje su preuzele njezino <strong>po</strong>slovanje na kraju<br />

najviše naštetila samoj tvrtki. No stečajni <strong>po</strong>stupak<br />

koji je u tijeku prije ili kasnije će razjasniti<br />

što se zapravo tamo <strong>do</strong>godilo, a <strong>do</strong>k<br />

se to ne <strong>do</strong>godi, najviše detalja i informacija<br />

možete saznati upravo u tekstu u ovom broju<br />

Bizona.<br />

Uz sve ovo, na samom kraju protekle godine<br />

<strong>do</strong>godila se možda i najzanimljivija vijest<br />

iz <strong>do</strong>maće <strong>po</strong>slovne<br />

informatike u 2010., a<br />

riječ je o ulasku Agrokora<br />

na <strong>po</strong>dručje davatelja<br />

informatičkih<br />

usluga putem tvrtke<br />

mStar telekomunikacije.<br />

Iako ima različitih<br />

gledanja na cijelu<br />

priču, pa tako neki<br />

senzacionalistički tvrde<br />

kako će ovaj <strong>po</strong>tez<br />

ugroziti <strong>po</strong>stojeće odnose<br />

snaga na tržištu,<br />

<strong>do</strong>k mu drugi umanjuju<br />

značaj te us<strong>po</strong>ređuju<br />

najnoviji Agrokorov<br />

<strong>po</strong>tez s nekim ranijim<br />

propalim projektima<br />

na tržištu, činjenica je da je riječ o značajnom<br />

iskoraku. Istina je da će se mStart isprva baviti<br />

tvrtkama unutar samog koncerna, a budući da<br />

je riječ o dvadesetak itekako zahtjevnih tvrtki,<br />

to neće ostaviti previše prostora za nastup na<br />

slobodnom tržištu, barem u prvo vrijeme.<br />

No čak i takav Agokorov ulazak na ovo tržište<br />

vijest je od apsolutno prvorazrednog značaja,<br />

a već samo osnovni <strong>po</strong>kazatelji mStart<br />

svrstavaju u desetak najvećih IT tvrtki u našoj<br />

zemlji. No ono što je <strong>po</strong>djednako bitno činjenica<br />

je da veliki igrači kupuju ili stvaraju<br />

sistem-integratorske tvrtke (sjetimo se samo<br />

T-HT-ova preuzimanja Combisa), što možda<br />

<strong>po</strong>kazuje kako se uskoro može očekivati o<strong>po</strong>ravak<br />

na ovom dijelu tržišta. Ako preživimo<br />

ovu, 2012. bi mogla biti itekako zanimljiva godina.<br />

138 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Vijesti<br />

Piramida i S&S<br />

implementiraju SAP ERP<br />

Tvrtke Piramida i S&S <strong>po</strong>tpisale<br />

su proteklog mjeseca ugovor o<br />

implementaciji <strong>po</strong>slovnog rješenja<br />

SAP business all-in-one.<br />

Riječ je integriranom <strong>po</strong>slovnoinformacijskom<br />

sustavu na bazi<br />

SAP ERP rješenja čija je namjena<br />

<strong>po</strong>većanje konkurentnosti te<br />

smanjivanje administrativnih<br />

i troškova proizvodnje. Završetak<br />

implementacije predviđen je<br />

sredinom 2011. godine, a proces<br />

implementacije <strong>po</strong>slovno-informatičkog<br />

sustava odvijat će se u<br />

fazama, prema tehnologiji PRO-<br />

MET. Rješenje SAP Business Allin-One<br />

namijenjeno je <strong>po</strong>trebama<br />

srednjih <strong>po</strong>duzeća koja traže<br />

sveobuhvatna integrirana industrijska<br />

rješenja za upravljanje<br />

tvrtkom s fleksibilnom i otvorenom<br />

tehnološkom platformom.<br />

Očekuje se da će Piramida uvođenjem<br />

ovog sustava osigurati,<br />

među ostalim, optimizaciju procesa<br />

naručivanja i prodaje, učinkovito<br />

upravljanje proizvodnim<br />

procesima uz <strong>po</strong>tpunu kontrolu<br />

njihovih troškova, djelotvorno<br />

upravljanje <strong>do</strong>bavljačima, <strong>po</strong>boljšanu<br />

uspješnost računovodstvenih<br />

i upravljačkih procesa,<br />

učinkovito upravljanje zalihama<br />

te smanjenje neplaćene prodaje<br />

u danima.<br />

Ericsson Nikola Tesla<br />

modernizira 2G i 3G<br />

mrežu u Crnoj Gori<br />

Ericsson Nikola Tesla <strong>po</strong>tpisao je<br />

s Crnogorskim Telekomom nove<br />

ugovore vrijedne gotovo sedam<br />

<strong>milijuna</strong> kuna. Radi se o proširenju<br />

i modernizaciji 2G i 3G<br />

mobilne mreže T-Mobilea Crna<br />

Gora. Ugovori su vezani i uz proširenje<br />

kapaciteta fiksne mreže<br />

i modernizaciju sustava nadzora<br />

T-Coma Crna Gora, a bit će<br />

Microsoftova rješenja u HZZ-u<br />

Hrvatski zavod za za<strong>po</strong>šljavanje, zahvaljujući partnerstvu s<br />

tvrtkama Comping, IN2 i Microsoft Hrvatska, implementirao je<br />

nove alate za nadzor i upravljanje <strong>po</strong>slovnim procesima. Nova<br />

rješenja za <strong>po</strong>dršku <strong>po</strong>slovanju, kao i ažurirane internetske<br />

stranice, rezultat su više od godine rada te će Zavodu omogućiti<br />

unaprjeđenje usluga i ubrzanje svakodnevnog <strong>po</strong>slovanja, kao i<br />

još učinkovitije <strong>po</strong>sre<strong>do</strong>vanje na tržištu rada.<br />

”Kako bi se HZZ-u osigurala kvalitetna <strong>po</strong>drška, partneri<br />

<strong>do</strong>maćih tvrtki implementirali su nekoliko ključnih Microsoftovih<br />

informacijskih alata. Riječ je o virtualizacijskom rješenju<br />

temeljenom na Microsoftovoj tehnologiji Hyper-V te System<br />

Center tehnologijama za nadzor i upravljanje. Ta će rješenja<br />

HZZ-u omogućiti prvenstveno kvalitetniju i bržu komunikaciju<br />

unutar tvrtke i s klijentima, ali i znatne uštede kroz optimizaciju<br />

<strong>po</strong>stojeće ICT infrastrukture”, rekao je Bojan Hadžisejdić, Voditelj<br />

prodaje za javni sektor u tvrtki Microsoft Hrvatska.<br />

Navedeno rješenje trebalo bi smanjiti re<strong>do</strong>ve na info pultu u<br />

<strong>po</strong>dručnim službama i is<strong>po</strong>stavama Zavoda te omogućiti brzo<br />

rješavanje zahtjeva stranaka. HZZ je uz implementaciju novih<br />

internetskih stranica predstavio i rješenje koje je naslonjeno na<br />

novi informacijski sustav. Tako će se za obavještavanje klijenata<br />

koristiti i mobilna telefonija, odnosno sustav SMS <strong>po</strong>ruka.<br />

Nove internetske stranice Hrvatskog zavoda za za<strong>po</strong>šljavanje<br />

<strong>do</strong>stupne su na adresi www.hzz.hr, a <strong>po</strong>drobnije informacije<br />

o Microsoft System Center rješenjima nalaze se na stranicama<br />

www.microsoft.com/systemcenter/en/us/default.aspx.<br />

omogućene i nove funkcionalnosti<br />

sustava naplate u stvarnom<br />

vremenu. Ericsson Nikola<br />

Tesla u sklopu ovih ugovora osigurat<br />

će i usluge razvoja kom<strong>pet</strong>encija<br />

djelatnika Crnogorskog<br />

Telekoma.<br />

Licem u lice s raznih<br />

strana svijeta<br />

Tvrtka Cisco predstavila je novu<br />

TelePresence konferencijsku<br />

sobu. Putem Ciscove tehnologije<br />

ova soba omogućuje <strong>do</strong>življaj<br />

sastanka koji se odvija uživo,<br />

licem u lice, iako se sugovonci<br />

mogu nalaziti na sasvim različitim<br />

lokacijama širom svijeta.<br />

Ovo bi rješenje, kako je istakla<br />

generalna direktorica tvrtke Cisco<br />

Hrvatska Ana Blažinić, moglo<br />

<strong>po</strong>moći <strong>do</strong>maćim tvrtkama<br />

u smanjenju putnih troškova i<br />

<strong>po</strong>većanju produktivnosti, <strong>do</strong>k<br />

bi isto<strong>do</strong>bno smanjivanje emisije<br />

ugljika pri<strong>do</strong>nijelo <strong>po</strong>većanju<br />

ekoloških standarda. Cisco TelePresence<br />

soba bit će <strong>do</strong>stupna<br />

kupcima, partnerima i za<strong>po</strong>slenicima<br />

tvrtke Cisco Hrvatska,<br />

a omogućit će im <strong>po</strong>vezivanje s<br />

više od 940 TelePresence soba u<br />

Ciscovim uredima, koji se nalaze<br />

u 235 većih gra<strong>do</strong>va diljem 60<br />

zemalja svijeta. Inače, ured tvrtke<br />

Cisco u Zagrebu koristi se sustavom<br />

Cisco TelePresence 3010,<br />

idealnim za veće grupne sastanke,<br />

koji uključuje tri 65-inčna<br />

plazma ekrana te <strong>po</strong>sebno dizajniran<br />

stol za šestero sudionika,<br />

koji se nalaze s jedne strane virtualnog<br />

stola. Sustav obuhvaća<br />

kamere, osvjetljenje, mikrofone<br />

i zvučnike te ekrane koji uz <strong>po</strong>moć<br />

videoreprodukcije ultravisoke<br />

definicije te prostornog<br />

audiozapisa daju realan osjećaj<br />

da svi sudionici virtualnog sastanka<br />

sjede za jednim stolom.<br />

Sastanak koji se održava uz <strong>po</strong>moć<br />

TelePresence sustava 3010<br />

može <strong>po</strong>državati <strong>do</strong> 48 ekrana<br />

<strong>po</strong> <strong>po</strong>zivu.<br />

Regionalna IT<br />

konferencija u Zagrebu<br />

U veljači sljedeće godine u organizaciji<br />

Infoarene održat će se<br />

konferencija IT Arena 2011, prva<br />

neovisna regionalna IT konferencija<br />

koja bi trebala okupiti niz<br />

vodećih regionalnih stručnjaka<br />

iz ovog <strong>po</strong>dručja. Na konferenciji<br />

će biti govora o tren<strong>do</strong>vima<br />

IT industrije u svijetu, ali i u Regiji,<br />

raspravljat će se o sve većoj<br />

konvergenciji IT industrije i telekomunikacija,<br />

o tome hoće li se<br />

IT kao dio <strong>po</strong>slovanja privatnog<br />

i javnog sektora izdvajati iz matičnog<br />

<strong>po</strong>slovanja (outsourcing)<br />

ili će, ipak, zadržati IT unutar<br />

sebe kao dio strateških aktivnosti<br />

<strong>po</strong>slovanja. Bit će predstavljeno<br />

i nekoliko regionalnih projekata<br />

u IT sektoru. Konferencija<br />

će se održati 23. veljače 2011. u<br />

zagrebačkom hotelu The Regent<br />

Esplanade.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

139

TvrtkE<br />

Veliki planovi za tvrtku mStart telekomunikacije<br />

Agrokor konsolidira<br />

svoje IT <strong>po</strong>slovanje<br />

Briga o kompletnoj IT infrastrukturi Agrokora namjerava se objediniti unutar jedne tvrtke koja bi<br />

<strong>po</strong>tom nudila kvalitetniju, ali i racionalniju <strong>po</strong>dršku svim svojim klijentima<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Nema nikakve sumnje da je najzvučnija<br />

vijest iz <strong>po</strong>dručja <strong>po</strong>slovne<br />

informatike tijekom proteklog<br />

mjeseca bila ona koja je, za<br />

mnoge <strong>po</strong>sve neočekivano, <strong>do</strong>šla<br />

iz re<strong>do</strong>va velikog trgovačkog koncerna<br />

Agrokor. Čini se kako je u vrijeme aktualne<br />

recesije i optimizacije troškova na svim razinama<br />

<strong>do</strong>šlo vrijeme za štedljivost i racionalizaciju<br />

i u sektoru IT-ja. A kad to čini<br />

Agrokor kao najveći gos<strong>po</strong>darski subjekt u<br />

državi, ali i jedan od najjačih regionalnih<br />

gos<strong>po</strong>darskih igrača, sve se odvija na razini<br />

velikih brojki koja itekako intrigira medije, i<br />

to ne samo informatičke.<br />

Tako je u javnost, <strong>po</strong> svemu sudeći mimo<br />

želje samog koncerna, procurila informacija<br />

da se kompletna IT infrastruktura Agrokora<br />

namjerava objediniti unutar jedne<br />

tvrtke – mStart telekomunikacija. Plan je,<br />

kako se neslužbeno može <strong>do</strong>znati, da se<br />

sve informatičke djelatnosti iz <strong>po</strong>dugačkog<br />

niza kompanija u vlasništvu Agrokora stave<br />

<strong>po</strong>d okrilje jedne kompanije koja bi <strong>po</strong>tom<br />

objedinjeno nudila kvalitetniju, ali prije<br />

svega i racionalniju <strong>po</strong>dršku svim svojim<br />

klijentima.<br />

Ključna riječ ovdje je konsolidacija <strong>po</strong>slovanja,<br />

<strong>po</strong>jam koji sve češće <strong>po</strong>staje ključan<br />

u sređivanju kompleksnih <strong>po</strong>slovnoinformatičkih<br />

procesa brojnih svjetskih velikih<br />

kompanija. Očekivano je da se <strong>po</strong>d ka<strong>po</strong>m<br />

jedne specijalizirane informatičke tvrtke<br />

lakše mogu kontrolirati interni troškovi za<br />

informatička ulaganja i održavanja, koji u<br />

slučaju tako velikog sustava kakav je Agrokor<br />

zasigurno nisu mali. No rezultat će bez<br />

sumnje biti i svojevrsna optimizacija koja<br />

će smanjiti ne<strong>po</strong>trebne troškove, a zasigurno<br />

i standardizacija rješenja na razini cijelog<br />

koncerna koja, kao i uvijek kada se radi<br />

o složenim sustavima, nudi prostor za daljnja<br />

<strong>po</strong>boljšanja.<br />

Pod Agrokorom se trenutačno nalazi cijeli<br />

niz značajnih kompanija – s<strong>po</strong>menimo<br />

samo naj<strong>po</strong>znatije <strong>po</strong>put Konzuma, Jamnice,<br />

Zvijezde, Leda i Tiska – a ne treba zaboraviti<br />

niti regionalnu prisutnost koncerna<br />

putem tvrtke Idea. Stoga se može čuti da bi<br />

mStart telekomunikacije, čiji je prvi čovjek<br />

Mirko Laušić koji je <strong>do</strong> sada vodio Agrokorov<br />

informatički odjel, u sljedećih mjesec<br />

dana trebale <strong>po</strong>tpisati ugovore s njih dvadesetak<br />

čime bi praktički bile obuhvaćene sve<br />

tvrtke iz Agrokorova <strong>po</strong>rtfelja sudeći prema<br />

<strong>po</strong>dacima koji se mogu naći na web stranicama<br />

koncerna. No ta količina, valja na<strong>po</strong>-<br />

140 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

TvrtkE<br />

menuti, logistički sigurno vrlo zahtjevnih<br />

klijenata, traži i informatičku kompaniju<br />

teške kategorije. Nema sumnje kako mStart<br />

to već u ovom trenutku jest, barem kad se<br />

gledaju impresivne brojke <strong>do</strong> kojih je tvrtka<br />

narasla u <strong>po</strong>sljednje vrijeme.<br />

Grupacija je tako prema <strong>do</strong>stupnim <strong>po</strong>dacima<br />

u tvrtku nedavno upumpala čak<br />

100 <strong>milijuna</strong> kuna, što predstavlja itekako<br />

solidan temeljni kapital, a trenutačno za<strong>po</strong>šljava<br />

preko 150 djelatnika, mahom informatičara.<br />

Ove impresivne brojke već na<br />

samom <strong>po</strong>četku priče o Agrokorovoj informatičkoj<br />

konsolidaciji svrstavaju ovu tvrtku<br />

među najveće IT tvrtke u našoj zemlji.<br />

No <strong>po</strong>četak mStart telekomunikacija nije<br />

niti približno ukazivao na ono u što je danas<br />

prerasla ova tvrtka. Osnovana je u rujnu<br />

2007. godine kada su Agrokor, EPH i HT razmišljali<br />

o <strong>po</strong>kretanju nikad zaživjele prepaid<br />

usluge K-mobile, koja je trebala <strong>po</strong>četi s<br />

ra<strong>do</strong>m u ožujku 2008. godine. Usprkos ambicioznim<br />

planovima to se nikada nije <strong>do</strong>godilo,<br />

a cijeli je projekt <strong>po</strong>tiho napušten,<br />

ili barem prebačen za neka druga vremena.<br />

Spekulira se da bi stoga mStart<br />

telekomunikacije mogle<br />

<strong>po</strong>nuditi svoje usluge i nekima<br />

od <strong>pet</strong>stotinjak tvrtki koje su<br />

vezane uz sam Agrokor.<br />

U skladu s tren<strong>do</strong>vima outsourcinga<br />

Očekuje se da će mStart telekomunikacije<br />

u sljedećih mjesec dana <strong>po</strong>tpisati<br />

ugovore s dvadesetak tvrtki, čime bi<br />

praktički bile obuhvaćene sve tvrtke iz<br />

Agrokorova <strong>po</strong>rtfelja<br />

Nakon te neuspjele epizode tvrtka je neko<br />

vrijeme provela u svojevrsnom tihom režimu<br />

rada u kojem nije sasvim jasno čime se<br />

bavila, no prema <strong>do</strong>stupnim <strong>po</strong>dacima nije<br />

bila od velike važnosti za sam koncern.<br />

Sve navedeno ne znači da u navedenom<br />

raz<strong>do</strong>blju tvrtka nije bila zanimljiva medijima.<br />

Pri<strong>mjeri</strong>ce, u financijskom izvještaju<br />

mStarta za ne tako davnu 2008. godinu,<br />

kako navodi <strong>po</strong>rtal www.h-alter.org, stoji da<br />

ova tvrtka u to vrijeme nije imala nikakve<br />

imovine, niti jednog za<strong>po</strong>slenika, a ukupni<br />

godišnji prihod iznosio je, prema navodima<br />

istog <strong>po</strong>rtala, tek minimalnih 45 kuna i<br />

<strong>pet</strong> lipa. Istovremeno u medijima se <strong>po</strong>vlačio<br />

<strong>po</strong>datak da je prvi čovjek EPH Ninoslav<br />

Pavić svoj udio u ovoj tvrtki prodao za 43,65<br />

<strong>milijuna</strong> kuna, što je izazvalo čuđenje budući<br />

da je iz <strong>po</strong>slovnih <strong>po</strong>dataka u to vrijeme<br />

proizlazilo kako nije riječ o naročito<br />

vrijednoj tvrtki. Kako god bilo, iz današnje<br />

perspektive vrijednost tvrtke nesumnjivo je<br />

veća, a jesu li to imali u vidu već prilikom<br />

navedenih vlasničkih transakcija ne želimo,<br />

a niti možemo spekulirati, nego tek navodimo<br />

kao manje <strong>po</strong>znatu zanimljivost iz<br />

<strong>po</strong>vijesti tvrtke.<br />

Ključno je pitanje hoće li mStart telekomunikacije,<br />

osim što će se baviti objedinjavanjem<br />

Agrokorova informatičkog <strong>po</strong>slovanja,<br />

možda izaći i na otvoreno <strong>do</strong>maće<br />

informatičko tržište te <strong>po</strong>četi pružati usluge<br />

i tvrtkama koje nisu iz samog koncerna?<br />

Ovo pitanje trenutačno je u sferi spekulacija,<br />

a isto tako je malo vjerojatno da će se<br />

to <strong>do</strong>goditi u relativno skoroj budućnosti<br />

budući da su zadaće unutar koncerna <strong>do</strong>voljno<br />

zahtjevne za kapacitete čak i ovako<br />

velike tvrtke. Pa ipak, to nije spriječilo nagađanja,<br />

pa čak i bojazan kako bi eventualni<br />

ulazak mStarta, a time i Agrokora na<br />

vanjsko tržište itekako mogao <strong>po</strong>remetiti<br />

trenutačne odnose snaga na <strong>do</strong>maćoj sceni<br />

pružatelja IT usluga.<br />

Razlog za bojazan je jasan. Iako je <strong>do</strong>maće<br />

tržište informatičkih usluga jedna od vitalnijih<br />

grana <strong>do</strong>maće privrede – kao što<br />

smo nedavno pisali, <strong>do</strong>maća informatička<br />

industrija sa svojih 14 milijardi kuna na<br />

godišnjoj razini pri<strong>do</strong>nosi, pri<strong>mjeri</strong>ce, kao<br />

i puno razvikanija hotelijersko-ugostiteljska<br />

branša – ulazak tako snažne kompanije<br />

kao što je Agrokor na otvoreno tržište<br />

sigurno bi ostavio <strong>po</strong>sljedice. Naime, procjenjuje<br />

se kako je samo godišnji prihod<br />

Agrokora čak tri puta veći od onoga u cijeloj<br />

<strong>do</strong>maćoj informatičkoj industriji. Spekulira<br />

se da bi stoga mStart telekomunikacije<br />

mogle <strong>po</strong>nuditi svoje usluge i nekima<br />

od <strong>pet</strong>stotinjak tvrtki koje su svojim djelatnostima<br />

vezane uz sam Agrokor, a ako se<br />

to <strong>do</strong>godi, nema sumnje da će biti riječ o<br />

itekako ozbiljnoj prijetnji nekim <strong>po</strong>stojećim<br />

informatičkim tvrtkama. No mnogima<br />

bi to trebalo predstavljati i svojevrsnu<br />

<strong>do</strong>datnu priliku budući da se Agrokor, kao<br />

uostalom i drugi složeni sustavi, snažno<br />

naslanja na brojne vanjske tehnologije. Integracija<br />

složenih SAP-ovih sustava za ERP<br />

<strong>po</strong>slovanje, o kojima ste mogli detaljno<br />

čitati u prošlom broju Bizona, samo je jedan<br />

od primjera takvih tehnologija koje će<br />

se gotovo sigurno nastaviti koristiti i zbog<br />

činjenice da je riječ o standardnim svjetskim<br />

<strong>po</strong>slovnim rješenjima i zbog značajnih<br />

iznosa koji su investirani u njihovu implementaciju.<br />

No ulazak Agrokora u novo <strong>po</strong>dručje <strong>po</strong>slovanja<br />

možda djelomice leži i u činjenici<br />

da se predviđa kako bi <strong>do</strong>maće IT tržište u<br />

idućoj godini konačno moglo <strong>do</strong>biti zamah<br />

nakon nekoliko recesijskih godina, a definitivni<br />

opravak predviđa se za 2012. godinu.<br />

Konsolidacija IT procesa u Agrokoru definitivno<br />

je sama <strong>po</strong> sebi zahtjevna zadaća,<br />

no <strong>do</strong> tada bi mStart telekomunikacije mogle<br />

biti već <strong>do</strong>voljno uhodane za nastup na<br />

rastućem otvorenom tržištu.<br />

Inače, jedan od zanimljivijih elemenata s ruba cijele priče o mStart telekomunikacijama je us<strong>po</strong>redba<br />

s Plivom i njezinim GBS IT-jem, gdje je ova <strong>po</strong>znata farmaceutska tvrtka prije nekoliko godina<br />

također <strong>po</strong>kušala nešto slično onome što Agrokor danas čini s mStartom, ali nije uspjela. Iako<br />

izdvojen u samostalnu tvrtku od koje su svi imali velika očekivanja, GBS IT vraćen je u okrilje matične<br />

tvrtke čime su se rasplinuli svi planovi o pružanju IT usluga na otvorenom tržištu. Stoga ima onih koji<br />

smatraju kako se može napraviti analogija između ova dva sustava, no nama se čini kako je situacija<br />

<strong>po</strong>sve drukčija, bez obzira na <strong>po</strong>vršinske sličnosti. Dok je Plivino odustajanje od IT tržišta prije svega<br />

rezultat strateškog zaokreta nakon što je Barr preuzeo tvrtku, a vjerojatno i činjenice da tako velika<br />

svjetska kor<strong>po</strong>racija već ima jasno definiranu <strong>po</strong>litiku korištenja informatičkih tehnologija u koju<br />

se navedena tvrtka nije uklapala, nema nikakvih naznaka da bi to mogao biti slučaj kod mStarta.<br />

Naime, Agrokor kao koncern, za razliku od preuzete Plive, prilično je aktivan gos<strong>po</strong>darski subjekt<br />

koji je <strong>do</strong> sada bio onaj koji intenzivno preuzima druge tvrtke, što mStartu daje <strong>do</strong>voljno kvalitetne<br />

<strong>po</strong>lazne osnove, ali vjerojatno i stabilnu strategiju budući da je formiranje takve tvrtke u skladu i sa<br />

svjetskim tren<strong>do</strong>vima outsourcinga.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

141

Intervju<br />

Dražen Jereb<br />

financijski direktor i član uprave Renoproma<br />

Zbog krize se više<br />

traže jeftiniji proizvodi<br />

Srednji segment proizvoda nije nestao, ali se omjer prodajnih proizvoda smanjio u korist niže<br />

kategorije. Ipak, skupi proizvodi imaju kontinuitet u prodaji u odnosu na prethodne godine, jer<br />

kupcima koji se odlučuju za tu kategoriju cijena nije presudan faktor<br />

RAZGOVARAO: Branimir Kovač<br />

U<br />

vrijeme kada kriza <strong>po</strong>tresa <strong>do</strong>maću<br />

maloprodaju Renoprom i njegov<br />

trgovački lanac Technomax<br />

<strong>po</strong>kazali su kako se i u recesijskim<br />

vremenima može kvalitetno <strong>po</strong>slovati.<br />

S financijskim direktorom i članom<br />

uprave Renoproma Draženom Jerebom razgovarali<br />

smo o <strong>po</strong>tezima kojima je ova tvrtka<br />

osigurala stabilno <strong>po</strong>slovanje, ali i o situaciji<br />

na <strong>do</strong>maćem maloprodajnom tržištu <strong>po</strong>trošačke<br />

elektronike općenito. <strong>Od</strong>govori su itekako<br />

zanimljivi, jer <strong>po</strong>kazuju s kojim se sve<br />

<strong>po</strong>teškoćama danas susreću <strong>do</strong>maći trgovci,<br />

ali i <strong>po</strong>tencijalna rješenja kroz prilagođavanje<br />

krizom <strong>po</strong>gođenom <strong>do</strong>maćem kupcu.<br />

Zašto Renoprom bezbolnije prolazi kroz krizu<br />

od brojnih drugih <strong>do</strong>maćih maloprodajnih lanaca<br />

<strong>po</strong>trošačke elektronike?<br />

- Renoprom je za<strong>po</strong>čeo procese prilagodbe<br />

novonastalim uvjetima na tržištu<br />

koncem 2008. godine kad smo shvatili da<br />

projekcije planiranog maloprodajnog prometa<br />

za zadnji kvartal te godine nisu realne<br />

te da nakon dvoznamenkastog <strong>po</strong>stotnog<br />

rasta maloprodaje prometa slijedi tržišna<br />

prilagodba kakva se <strong>do</strong>gađa na razvijenim<br />

<strong>po</strong>trošačkim tržištima nakon tržišne ekspanzije.<br />

Uprava Renoproma, zajedno sa<br />

za<strong>po</strong>slenima, nije prolazila kroz prilagođavanje<br />

tržištu ništa bezbolnije od drugih<br />

nama sličnih maloprodajnih lanaca. Činjenica<br />

je da smo predvidjeli određene znakove<br />

na tržištu koji su upućivali na <strong>do</strong>lazak<br />

krize te smo <strong>po</strong>duzeli određene korake.<br />

Recesija je <strong>po</strong>godila gotovo cijelu maloprodaju.<br />

Na koji se način ona očitovala u Renopromu?<br />

- Ukupni maloprodajni promet <strong>po</strong>čeo je<br />

padati u 2008. godini (0,5 <strong>po</strong>sto) da bi <strong>do</strong>živio<br />

značajan pad prometa u prošloj godini<br />

od 15 <strong>po</strong>sto. Najveći efekt na smanjenju<br />

prometa osjetio se u prodaji automobila te<br />

u našem segmentu <strong>po</strong>trošačke elektronike<br />

gdje se tržište u prosjeku smanjilo za 26<br />

Ne<strong>do</strong>statak ku<strong>po</strong>vne<br />

moći, kao i apstinencija od<br />

<strong>po</strong>trošnje, utjecao je na<br />

smanjenje prihoda u srednjem<br />

segmentu.<br />

<strong>po</strong>sto. Renoprom je 2009. godinu završio<br />

s 28 <strong>milijuna</strong> eura godišnjeg prometa, što<br />

je smanjenje od 15 <strong>po</strong>sto. Naša strategija<br />

prilagodbe tržištu sastoji se od proaktivnog<br />

djelovanja istovremeno na strani prihoda i<br />

rashoda. Nismo se opredijelili za defanzivnu<br />

taktiku rezanja troškova na <strong>po</strong>stojećim<br />

profitnim centrima, već smo iskoristili prilike<br />

koje su se otvarale na tržištu koje je u to<br />

vrijeme <strong>do</strong>slovno bilo u slobodnom padu.<br />

Razlog manjeg pada prometa u us<strong>po</strong>redbi<br />

s tržištem leži u širenju maloprodajne mreže<br />

na profitabilnije lokacije, prilagođenoj<br />

<strong>po</strong>nudi proizvoda iz našeg asortimana “novim”<br />

kupcima te optimiziranju prodajnih<br />

zaliha.<br />

Na koji ste način proveli tu optimizaciju?<br />

- Transparentno vođenje troškova <strong>po</strong> profitnim<br />

centrima omogućilo nam je brži protok<br />

informacija u odlučivanju o optimizaciji<br />

troškova. Smanjena <strong>po</strong>sjećenost u trgovačkim<br />

centrima rezultirala je optimiziranjem<br />

troška za<strong>po</strong>slenih - određene za<strong>po</strong>slenike<br />

premjestili smo na novootvorene lokacije,<br />

<strong>do</strong>k smo na <strong>po</strong>stojećim lokacijama optimizirali<br />

proces nabave i maloprodaje. Između<br />

ostalog, optimizirali smo i ostale ključne<br />

troškove koje se odnose na administraciju,<br />

vozila, troškove najamnina te prilagodili<br />

troškove promidžbe.<br />

Kakve <strong>po</strong>slovne rezultate očekujete za ovu<br />

godinu i ima li razlike u odnosu na lanjske rezultate?<br />

- Prvi <strong>po</strong>kazatelji rasta prometa maloprodaje<br />

nakon 22 mjeseca uzastopnog pada su<br />

ohrabrujući. Očekivani promet Renoproma<br />

za 2010. godinu je 32 <strong>milijuna</strong> eura, što<br />

je rast od 16 <strong>po</strong>sto u odnosu na prethodno<br />

raz<strong>do</strong>blje. Maloprodajni lanac Technomax<br />

142 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Intervju<br />

- Maloprodaja IT proizvoda <strong>do</strong>sta je specifičan<br />

segment <strong>po</strong>slovanja koji ima svoje<br />

zakonitosti. Kad govorimo o IT proizvodima,<br />

moramo razlučiti hardverski dio od<br />

<strong>po</strong>trošačke elektronike koja ima sve više<br />

<strong>po</strong>veznica, pa više nismo sigurni je li riječ o<br />

uređaju koji svojim karakteristikama pripada<br />

u IT segment ili <strong>po</strong>trošačku elektroniku.<br />

Informatičke trgovine tijekom devedesetih<br />

godina rasle su na prometu hardverskih<br />

kom<strong>po</strong>nenti i prodaji osobnih računala. Tijekom<br />

galopirajućeg rasta <strong>po</strong>trošnje sve <strong>do</strong><br />

2008. godine svi su IT lanci svoju strategiju<br />

bazirali na velikoj obrtajnosti i maloj profitnoj<br />

marži. Da bi bile bolje od konkurencije,<br />

IT trgovine ulagale su u ekspanziju i rasle<br />

na dvoznamenkastom <strong>po</strong>rastu prometa.<br />

Jedini problem u ovoj strategiji je da je<br />

tvrtka koja svoj rast zasniva na ovaj način<br />

<strong>po</strong>dložna velikoj volatinosti u profitabilnosti<br />

prouzročenoj malim promjenama u cijeni<br />

proizvoda, kao i prodanim količinama.<br />

Neki od maloprodajnih IT centara <strong>po</strong>kušali<br />

su na<strong>do</strong>mjestiti pad profitabilnosti na IT<br />

segmentu ulaskom na ostala četiri stupa<br />

konzumne elektronike, uključujući i bijelu<br />

tehniku. Matematički gledano, <strong>po</strong>tez širenja<br />

lepeze proizvoda na artikle koji imaju veću<br />

prodajnu maržu kako bi se na<strong>do</strong>mjestio<br />

pad prometa u IT maloprodaji zvuči krajnje<br />

logičnim, ali problem je bio <strong>do</strong>sta složeniji.<br />

Dražen jereb<br />

Ohrabrujući su <strong>po</strong>kazatelji rasta prometa maloprodaje nakon 22 mjeseca uzastopnog pada<br />

Konačni o<strong>po</strong>ravak tržišta nazire se tek u 2012. godini<br />

Koja zbivanja previđate u <strong>do</strong>maćoj maloprodaji <strong>po</strong>trošačke elektronike, kada očekujete o<strong>po</strong>ravak?<br />

- Nakon 22 mjeseca uzastopnog pada prometa maloprodaje od srpnja ove godine evidentan je rast<br />

osobne <strong>po</strong>trošnje, <strong>po</strong>gotovo u <strong>do</strong>meni konzumne elektronike. Nacionalni program digitalizacije<br />

dijelom je pri<strong>do</strong>nio <strong>po</strong>većanju <strong>po</strong>tražnje za televizorima i DVB-T prijamnicima, koja se karakterizirala<br />

kroz <strong>po</strong>većan promet. Isto<strong>do</strong>bno, ohrabrujući znakovi <strong>po</strong>rasta prometa također <strong>do</strong>laze iz segmenta<br />

bijele tehnike <strong>po</strong>taknuti većim plasmanom stambenih kredita. Konačni o<strong>po</strong>ravak tržišta konzumne<br />

elektronike nazire se tek <strong>po</strong>četkom 2012. godine, što ne znači da se rast prometa neće ostvariti i<br />

u 2011. godini za one maloprodajne lance koji budu privukli kupce cijenom, širinom asortimana<br />

proizvoda i njihovom <strong>do</strong>bavljivošću.<br />

uspio je na<strong>do</strong>mjestiti ne<strong>do</strong>statak kvalitetne<br />

<strong>po</strong>nude u segmentu <strong>po</strong>trošačke elektronike<br />

te smo širenjem na tri nove lokacije uspjeli<br />

za<strong>do</strong>voljiti <strong>po</strong>trebe tržišta.<br />

Neki od konkurentskih lanaca <strong>po</strong>lomili su<br />

zube kada su iz specijalizirane IT niše <strong>po</strong>kušali<br />

izaći u <strong>po</strong>dručje široke <strong>po</strong>trošačke elektronike,<br />

ali i bijele tehnike. S druge strane, u vašoj<br />

maloprodaji bez problema <strong>po</strong>stoji suživot <strong>po</strong>sve<br />

različitih prodajnih programa. Kako ste to<br />

uspjeli uskladiti?<br />

U čemu se sve očitovao taj problem?<br />

- Prvi problem je bio u tome što se širenje<br />

na bijelu tehniku <strong>do</strong>gađalo u trenutku<br />

kada je taj segment <strong>po</strong>trošačke elektronike<br />

bio prvi na udaru od pada prometa te<br />

nisu uspjeli privući kupce koje <strong>do</strong> tada nisu<br />

imali u svojim centrima. Drugi problem<br />

bio je što su neke od IT trgovina željele<br />

napraviti tranziciju od IT trgovine <strong>do</strong> trgovine<br />

konzumne elektronike u vrlo kratkom<br />

raz<strong>do</strong>blju, zanemarujući svoje <strong>po</strong>stojeće<br />

kupce. Technomax je maloprodajni lanac<br />

konzumne elektronike koji također ima<br />

velik udio informatičke robe u svojim maloprodajnim<br />

centrima. No glavna razlika<br />

između IT trgovina i nas je što imamo<br />

različite segmente kupaca koji se preklapaju<br />

u dijelu proizvoda. Dok se IT trgovine<br />

fokusiraju na segment informatičkih proizvoda,<br />

Technomax je pre<strong>po</strong>znatljiv <strong>po</strong> HiFi<br />

segmentu te gradi svoje <strong>po</strong>slovanje na četiri<br />

stupa konzumne elektronike, s <strong>do</strong>sta jačim<br />

naglaskom na multimediju i informatičke<br />

proizvode.<br />

Leži li dio razloga i u tome što ot<strong>po</strong>četka paralelno<br />

promičete različite prodajne programe,<br />

pa niste imali probleme oko re<strong>po</strong>zicioniranja<br />

i kao <strong>po</strong>sljedicu toga <strong>po</strong>tencijalni gubitak kupaca?<br />

- Upravo tako. Jedan od najrizičnijih procesa<br />

u <strong>po</strong>slovanju tvrtke jest re<strong>po</strong>zicioniranje.<br />

U ovom slučaju ne govorimo samo o<br />

rebrandu i komunikaciji s kupcima, već o<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

143

Intervju<br />

promjeni glavnih asortimana proizvoda <strong>po</strong><br />

kojima je neka trgovina pre<strong>po</strong>znata. To znači<br />

da se odričete segmenta vjernih kupaca<br />

koji su <strong>do</strong> sada ku<strong>po</strong>vali kod vas i fokusirate<br />

se na druge kupce kako biste <strong>po</strong>većali<br />

obujam prodaje. Kad govorimo o trgovinama,<br />

obično volimo govoriti o proizvodima<br />

koji se nalaze u njima, ali ne govorimo o<br />

segmentu kupaca koji <strong>po</strong>sjećuju trgovine.<br />

Kod re<strong>po</strong>zicioniranja proizvoda kupac je na<br />

prvom mjestu. Asortiman proizvoda unutar<br />

maloprodajnog lanca Technomax osmišljen<br />

je na način da za<strong>do</strong>volji sve <strong>po</strong>trebe jedne<br />

obitelji, bilo da se radi o segmentu audio i<br />

video akustike, informatike, multimedije i<br />

igraćeg segmenta te malih kućanskih aparata<br />

i bijele tehnike. Naša je <strong>po</strong>slovna logika<br />

da obiteljskom kupcu <strong>po</strong>nudimo sve na<br />

jednom mjestu.<br />

Nudite i cjenovno prilično širok ras<strong>po</strong>n proizvoda.<br />

Ima li u ova recesijska vremena smisla<br />

nuditi skuplje proizvode? Kakav je omjer prihoda<br />

između, uvjetno rečeno, niže, srednje i<br />

skupe kategorije proizvoda?<br />

- Do <strong>do</strong>laska krize u Hrvatsku naši kupci<br />

su ku<strong>po</strong>vali proizvode srednje i skupe kategorije.<br />

Ne<strong>do</strong>statak ku<strong>po</strong>vne moći, kao i apstinencija<br />

od <strong>po</strong>trošnje, utjecao je na smanjenje<br />

prihoda u srednjem segmentu. Dio<br />

kupaca odlučio se na jeftinije proizvode, ali<br />

kupuje češće, <strong>do</strong>k je drugi dio kupaca odlučio<br />

investirati više, ali će odložiti <strong>po</strong>novnu<br />

kupnju istog proizvoda. Krizni <strong>po</strong>rez, koji je<br />

nametnut kupcima srednje ku<strong>po</strong>vne moći,<br />

<strong>do</strong>datno je utjecao na ovu odluku <strong>po</strong>trošača.<br />

Srednji segment proizvoda nije nestao,<br />

ali se omjer prodajnih proizvoda smanjio u<br />

korist niže kategorije. Skupa kategorija proizvoda<br />

ima kontinuitet u prodaji u odnosu<br />

na prethodne godine, jer je kupcima koji se<br />

odlučuju za tu kategoriju cijena bitan faktor,<br />

ali nije presudan. Mi smo osjetili trend<br />

promjene kod <strong>po</strong>trošača, pa smo <strong>do</strong>datno<br />

osigurali više proizvoda niže cjenovne<br />

kategorije na koje prije nismo imali fokus.<br />

Trenutno u našim prodajnim centrima<br />

možete naći proizvode niže cjenovne kategorije<br />

koje drugi prehrambeni trgovački<br />

lanci imaju u <strong>po</strong>nudi, ali isto tako možete<br />

us<strong>po</strong>rediti cijenu i kvalitetu proizvoda<br />

s proizvodima srednje i visoke cjenovne<br />

kategorije koje nude <strong>do</strong>datne <strong>po</strong>godnosti te<br />

veću kvalitetu proizvoda.<br />

Dobar odnos s <strong>do</strong>bavljačima i uvoznicima <strong>po</strong>kazao<br />

se <strong>do</strong> sada kao ključan za svaki maloprodajni<br />

lanac, no u svojoj <strong>po</strong>nudi imate i <strong>do</strong>sta<br />

vlastitih prodajnih programa. Zašto ste<br />

osim maloprodaje <strong>po</strong>kazali interes za takav<br />

izravan kontakt s proizvođačima?<br />

- Naši maloprodajni lanci, <strong>po</strong> strateškom<br />

opredjeljenju, moraju imati veću širinu u<br />

kategoriji proizvoda. Sa širenjem maloprodajne<br />

mreže unapređivali smo asortimane<br />

proizvoda kako bismo odabrali najbolji<br />

Tijekom 2009. i <strong>po</strong>lovinom 2010.<br />

godine osobna <strong>po</strong>trošnja u Europi je<br />

<strong>po</strong>čela rasti te su skoro svi proizvođači<br />

televizora i ostalih elektroničkih uređaja<br />

imali problema s is<strong>po</strong>rukama. Vlastitim<br />

uvozom u Renopromu su osigurali<br />

sigurnu <strong>do</strong>stavu proizvoda<br />

prodajni miks koji za<strong>do</strong>voljava našeg kupca.<br />

U jednom segmentu našeg <strong>po</strong>slovanja<br />

oslanjamo se na vlastite uvozne programe<br />

jer možemo birati grupe proizvoda koje<br />

za<strong>do</strong>voljavaju naše kupce te osigurati <strong>do</strong>voljne<br />

količine proizvoda kako bismo osigurali<br />

prodaju na tržištu. Povrh toga, vlastiti<br />

programi nose i veću prodajnu maržu koja<br />

<strong>po</strong>pravlja prosjek male profitne marže koju<br />

maloprodajni centri ostvaruju preko lokalnih<br />

uvoznika. Ovaj problem uvidjeli su i<br />

sami proizvođači i principali <strong>po</strong>znatih svjetskih<br />

marki u Hi-Fi i informatičkom segmentu,<br />

pa je sve više slučajeva da se otvaraju<br />

direktni “retail” programi s velikim trgovačkim<br />

lancima kako bi osigurali <strong>do</strong>statnu<br />

maržu za krajnjeg prodavača proizvoda te<br />

kako bi cijeli proces od proizvodnje <strong>do</strong> krajnjeg<br />

prodavača bio uspješan.<br />

U kojoj <strong>mjeri</strong> takvo <strong>po</strong>zicioniranje omogućuje<br />

veću sigurnost <strong>po</strong>slovanja u ovim recesijskim<br />

vremenima?<br />

- U <strong>do</strong>ba svjetske recesije brojni su proizvođači<br />

smanjili proizvodne kapacitete<br />

te zatvarali cijela proizvodna <strong>po</strong>strojenja.<br />

Tijekom 2009. i <strong>po</strong>lovinom 2010. godine<br />

Technomax trenutno ima osam<br />

maloprodajnih trgovina, od kojih se tri<br />

nalaze u Zagrebu i <strong>po</strong> jedna u Splitu,<br />

Rijeci, Zadru, Sisku i Svetoj Nedelji<br />

osobna <strong>po</strong>trošnja u Europi <strong>po</strong>čela je rasti<br />

ranije nego što se očekivalo te su skoro svi<br />

proizvođači televizora i ostalih elektroničkih<br />

uređaja imali problema s is<strong>po</strong>rukama.<br />

Vlastitim uvozom raznih programa, od<br />

informatike <strong>do</strong> audio-videa, osigurali smo<br />

sigurnu <strong>do</strong>stavu proizvoda za svoje prodajne<br />

centre.<br />

Koliko trgovina danas broji vaš trgovački lanac<br />

i u kojim sve gra<strong>do</strong>vima? Koliko imate za<strong>po</strong>slenika?<br />

- Trenutno imamo osam maloprodajnih<br />

trgovina Technomax, od kojih se tri nalaze<br />

u Zagrebu i <strong>po</strong> jedna u Splitu, Rijeci, Zadru,<br />

Sisku i Svetoj Nedelji. S time da je prodavaonica<br />

u Svetoj Nedjelji outlet trgovina,<br />

gdje naši kupci mogu pronaći proizvode <strong>po</strong><br />

znatno nižim cijenama.<br />

Za razliku od nekih, na vrijeme ste zatvorili<br />

svoje prodavaonice u Regiji, odnosno u Srbiji.<br />

Koji su razlozi za <strong>po</strong>vlačenje s tamošnjeg tržišta<br />

i razmišljate li još uvijek o širenju u Regiji,<br />

makar kada prođe aktualna recesija?<br />

- Razlog zatvaranja trgovina Technomax<br />

u Srbiji dijelom je proizašao iz krize i pada<br />

ku<strong>po</strong>vne moći stanovništva. Tijekom 2009.<br />

godine <strong>do</strong> danas u Srbiji su tri velika trgovačka<br />

lanca <strong>po</strong>trošačkom robom zatvorila<br />

trgovine. Kriza u Srbiji <strong>po</strong>čela je <strong>do</strong>sta ranije<br />

nego u Hrvatskoj te je njezin intenzitet bio<br />

jači na <strong>po</strong>trošačkoj elektronici nego što je<br />

to bio slučaju u našem tržištu. Renoprom<br />

je trenutno u fazi konsolidacije <strong>po</strong>slovanja<br />

koja obuhvaća <strong>po</strong>dizanje efikasnosti prodajnih<br />

procesa, optimizaciju zaliha te <strong>po</strong>većanje<br />

profitabilnosti profitnih centara. Istovremeno<br />

se pripremamo za nov proces širenja<br />

maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i Regiji<br />

koji zahtijeva <strong>do</strong>datna financijska ulaganja<br />

od strane partnera-investitora. Trenutno<br />

imamo četiri nove lokacije u Hrvatskoj te<br />

četiri lokacije na <strong>po</strong>dručju Regije koje želimo<br />

obuhvatiti u raz<strong>do</strong>blju od tri godine.<br />

Što je s najavljenim izlaskom Renoproma na<br />

burzu?<br />

- Trenutno su sve aktivnosti oko izlaska na<br />

burzu odgođene zbog trenutne nelikvidnosti<br />

trgovanja dionicama.<br />

Razmišljate li o možda mogućem preuzimanju<br />

nekog od konkurenata?<br />

- Jedno su vrijeme bile aktualne špekulacije<br />

o preuzimanjima i konsolidaciji maloprodajnih<br />

trgovina <strong>po</strong>trošačkom robom,<br />

kao što je to bio slučaj s lancima prehrambenom<br />

robom. Trenutno nisam siguran da<br />

<strong>po</strong>stoje zainteresirane strane za preuzimanja<br />

ili spajanja, jer su prva tri lidera u<br />

<strong>po</strong>trošačkoj elektronici znatno odskočila od<br />

ostalih te <strong>po</strong>većavaju svoje udjele naspram<br />

informatičkih i ostalih trgovina koje su bile<br />

lideri u prodaji konzumne elektronike i informatike<br />

koncem 2008. godine.<br />

144 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

145

IT maloprodaja<br />

Domaće informatičke trgovine<br />

Kriza je prilika<br />

za manje i<br />

fleksibilnije<br />

trgovine<br />

Iako je recesija bila okidač za krizu <strong>do</strong>maće IT maloprodaje, stvarni su<br />

razlozi bili mnogo dublji - cijela je branša zapravo <strong>po</strong>stala žrtvom svog<br />

strelovitog us<strong>po</strong>na. Pa ipak, <strong>do</strong>k je neke trgovce kriza <strong>po</strong>mela, ili barem<br />

srušila na <strong>po</strong>d, za neke druge bila je prava prilika koju su znali iskoristiti<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Domaća IT maloprodaja<br />

već drugu godinu<br />

za re<strong>do</strong>m nalazi se u<br />

prilično teškoj situaciji.<br />

Nakon odlične<br />

2008. godine, kada su mnogi<br />

trgovački lanci ostvarivali rekordne<br />

prodaje s dvoznamenkastim<br />

<strong>po</strong>stocima rasta, kriza<br />

je za mnoge <strong>do</strong>šla iznenadno.<br />

Oni koji se nisu pripremili <strong>po</strong>sljedice<br />

su osjetili na gotovo<br />

brutalan način, a mnoga od<br />

nekoć renomiranih imena su ili<br />

nestala, ili su snažno opterećena<br />

problemima u svakodnevnom<br />

<strong>po</strong>slovanju.<br />

Iako mnogi nisu očekivali krizu<br />

<strong>do</strong>maće IT maloprodaje, ona<br />

se zapravo mogla naslutiti budući<br />

da je recesija bila tek njezin<br />

okidač, a stvarni su razlozi<br />

zapravo bili puno dublji; na<br />

određeni način cijela je branša<br />

<strong>po</strong>stala žrtvom svog strelovitog<br />

us<strong>po</strong>na. Uostalom, kao što je u<br />

razgovoru u prošlom broju Bizona<br />

to prilično realistički ocijenio<br />

osnivač HGs<strong>po</strong>ta Hrvoje<br />

Prpić, <strong>do</strong>bar dio uzroka krize<br />

leži u megalomaniji – otvaranju<br />

velikog broja trgovina koje su<br />

<strong>po</strong>većale troškove, ali nisu <strong>do</strong>nijele<br />

pro<strong>po</strong>rcionalno veći broj<br />

Prava mjera ekspanzije, kao što to danas tvrde<br />

praktički svi čelni ljudi <strong>do</strong>maćih maloprodajnih<br />

IT lanaca, nalazi se u traženju optimalnog broja<br />

prodavaonica koje će <strong>po</strong>krivati kvalitetne lokacije.<br />

kupaca. Istovremeno, mnogi su<br />

prodajni lanci ekspanzionistički<br />

krenuli s otvaranjem prodavaonica<br />

u velikim šoping-centrima,<br />

koji su značajno <strong>po</strong>visili<br />

troškove <strong>po</strong>slovanja što bi bio<br />

krupan zalogaj u i vremenima<br />

bez recesije.<br />

<strong>Od</strong> nekadašnjih vremena<br />

kada su <strong>do</strong>maći IT trgovci <strong>po</strong>slovali<br />

praktički u garažama, s<br />

malim troškovima <strong>po</strong>slovanja<br />

i pro<strong>po</strong>rcionalno tome za<strong>do</strong>voljavajućim<br />

maržama, pa sve<br />

<strong>do</strong> današnjih dana kada marže<br />

više ne mogu pratiti znatno <strong>po</strong>većane<br />

ukupne troškove <strong>po</strong>slovanje,<br />

napravljen je svojevrstan<br />

puni ciklus koji je i <strong>do</strong>veo <strong>do</strong><br />

sloma nekih od velikih trgovina.<br />

Recesija i smanjene platežne<br />

s<strong>po</strong>sobnosti kupaca koji su<br />

<strong>po</strong>čeli paziti na svaku <strong>po</strong>trošenu<br />

kunu samo su još <strong>do</strong>datno<br />

146 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

IT maloprodaja<br />

Prema izjavama nekih naših sugovornika,<br />

<strong>po</strong>tencijalni ulazak MediaMarkta u<br />

Hrvatsku može se očekivati između<br />

2012. i 2014. godine, a sve će, naravno,<br />

značajno ovisiti i o tome kako će se<br />

razvijati gos<strong>po</strong>darska, ali i <strong>po</strong>litička<br />

situacija u Hrvatskoj<br />

Domaći se trgovci boje MediaMarkta<br />

Ostaje pitanje što će se s hrvatskim tržištem<br />

<strong>do</strong>goditi kada kriza završi, a prema nekim <strong>po</strong>kazateljima<br />

to bi se moglo <strong>do</strong>goditi krajem 2011. ili<br />

<strong>po</strong>četkom 2012. godine. Jedno od većih strahovanja<br />

<strong>do</strong>maćih maloprodajnih trgovina vezano je<br />

uz mogući ulazak stranih lanaca. Zapravo, jedan<br />

od njih već djeluje u našoj zemlji, a riječ je o<br />

bugarskoj tvrtki K&K Electronics i njihovu brandu<br />

trgovina TechnoMarket. No, iako je ova tvrtka<br />

tijekom intenzivne ekspanzije u cijeloj Regiji<br />

otvorila više od stotinu trgovina, u Hrvatskoj nije<br />

izazvala veće <strong>po</strong>trese na tržištu, a <strong>do</strong>jam je da joj<br />

ne<strong>do</strong>staje i jasnijeg tržišnog profiliranja.<br />

No ono čega se <strong>do</strong>maći IT trgovci najviše plaše<br />

mogući je ulazak njemačkog MediaMarkta, koji<br />

je <strong>po</strong>najveći europski trgovački lanac proizvoda<br />

konzumne elektronike, a značajnim dijelom i<br />

IT proizvoda. O ulasku MediaMarkta nagađa se<br />

već <strong>do</strong>sta dugo, navodno je u jednom trenutku<br />

to već bila gotovo sigurna stvar, no čini se kako<br />

je recesija barem za neko vrijeme odgodila<br />

planove njemačkog giganta oko ulaska na<br />

<strong>do</strong>maće informatičko tržište. No kriza se, iako mi<br />

kao obični kupci još ne vidimo svjetlo na kraju<br />

tunela, bliži svome kraju, a igrači ove kategorije<br />

koji znaju gledati dugoročnu perspektivu te<br />

imaju <strong>do</strong>voljno financijske <strong>snage</strong> da investiraju<br />

i u kriznim vremenima mogli bi procijeniti kako<br />

je trenutak za ulazak na <strong>do</strong>maće tržište sve<br />

bliže. Prema izjavama nekih naših sugovornika,<br />

<strong>po</strong>tencijalni ulazak MediaMarkta u Hrvatsku<br />

može se očekivati između 2012. i 2014. godine, a<br />

sve će, naravno, značajno ovisiti i o tome kako će<br />

se razvijati gos<strong>po</strong>darska, ali i <strong>po</strong>litička situacija<br />

u Hrvatskoj.<br />

Pitanje je i kako će se <strong>do</strong>maće trgovine suprotstaviti<br />

ovom ulasku. Praksa je već mnogo puta <strong>do</strong><br />

sada <strong>po</strong>kazala da <strong>do</strong>jučerašnji ljuti konkurenti<br />

pred naletom zajedničkog neprijatelja mogu<br />

nastupati zajednički, a takav rasplet <strong>do</strong>gađaja<br />

prije mjesec dana nagovijestio nam je i Hrvoje<br />

Prpić iz HGs<strong>po</strong>ta kroz neki vid organiziranja<br />

<strong>do</strong>maćih maloprodajnih IT lanaca, možda i kroz<br />

osnivanje šireg kartela. Prvi razgovori već su<br />

u tijeku, a hoće li ovakva <strong>po</strong>slovna ideja <strong>do</strong>biti<br />

i neki konkretan oblik suradnje još je prerano<br />

govoriti. No i ovo <strong>po</strong>kazuje kako su <strong>do</strong>maći<br />

trgovci itekako svjesni <strong>po</strong>tencijalnih opasnosti<br />

ulaska snažne grupacije kao što je MediaMarkt<br />

na <strong>do</strong>maće tržište, ali i da bi se taj ulazak mogao<br />

relativno brzo <strong>do</strong>goditi.<br />

U svemu tome jedno je sigurno – kao i mnogo<br />

puta <strong>do</strong> sada od konkurencije će profitirati<br />

kupci. Ulazak novog igrača promijenit će pravila<br />

igre, vjerujemo ne samo kad je riječ o <strong>po</strong>litici<br />

cijena, nego i nečemu što je u najmanju ruku<br />

jednako važno, a riječ je o odnosu prema kupcu i<br />

ostvarivanju njegovih prava i nakon što je kupio<br />

određeni proizvod, što je još uvijek jedna od<br />

velikih boljki <strong>do</strong>maće informatičke maloprodaje.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

147

IT maloprodaja<br />

Božidar Prpić,<br />

operativni direktor Konikoma<br />

O<strong>po</strong>ravak <strong>po</strong>činje u drugoj <strong>po</strong>lovici ove godine<br />

Božidar Prpić, operativni direktor<br />

Konikoma, smatra kako stanje IT<br />

maloprodaje u Hrvatskoj prati ono u<br />

susjednim zemljama. Maloprodaja,<br />

kaže, općenito pada, a građani kupuju u<br />

smanjenom opsegu, <strong>do</strong>k su tvrtke ostale<br />

samo na planovima za obnovu IT opreme<br />

te kupuju samo najnužnije.<br />

”Tijekom ove godine bilježimo <strong>po</strong>većanje<br />

prodaje prvenstveno na račun lojalnih<br />

kupaca te fleksibilnom pristupu u<br />

odnosu na prošlu godinu od približno<br />

24 <strong>po</strong>sto što <strong>do</strong> sada iznosi otprilike 355<br />

<strong>milijuna</strong> kuna prometa, s tim da očekujemo<br />

<strong>po</strong>većane promete zbog prosinca i<br />

blagdanske ku<strong>po</strong>vine. Praksa je <strong>po</strong>kazala<br />

da se unatoč recesiji u prosincu bilježi<br />

znatan <strong>po</strong>rast prodaje gdje se još uvijek “peglaju” kartice, kaže Prpić<br />

te ističe <strong>po</strong>rast prodaje u segmentu audio-video zbog digitalizacije TV<br />

signala.<br />

No <strong>po</strong>rast se bilježi i u IT segmentu gdje je trenutačno istaknut trend<br />

<strong>po</strong>većanja ku<strong>po</strong>vine laptopa umjesto stolnih računala, što, uostalom,<br />

<strong>po</strong>tvrđuje i zadnje istraživanje IDC-ja. Kad je riječ o kvaliteti same<br />

robe, ističe naš sugovornik, unatoč recesiji prodaje se roba srednje<br />

kvalitete i srednjeg cjenovnog razreda. Doduše, valja na<strong>po</strong>menuti<br />

kako je i sam Konikom prvenstveno orijentiran na prosječnog kupca u<br />

srednjem segmentu.<br />

”Kao i sva trgovina, tako je i IT maloprodaja vezana uz tržište i tržišna<br />

kretanja. Naša očekivanja su da će se <strong>po</strong>četkom druge <strong>po</strong>lovice<br />

godine tržište <strong>po</strong>četi <strong>po</strong>lako buditi i izlaziti iz krize”, predviđa Prpić te<br />

zaključuje kako je naše tržište još uvijek relativno malo i nezanimljivo<br />

velikim inozemnim maloprodajnim IT lancima.<br />

zaoštrile <strong>po</strong>stojeće probleme.<br />

Prava mjera ekspanzije, kao što<br />

to danas tvrde praktički svi čelni<br />

ljudi <strong>do</strong>maćih maloprodajnih<br />

informatičkih lanaca, <strong>po</strong><br />

svemu sudeći nalazi se negdje<br />

u sredini, u traženju optimalnog<br />

broja prodavaonica koje će<br />

<strong>po</strong>krivati kvalitetne lokacije.<br />

No ima i drukčijih primjera<br />

gdje su šoping-centri nekima<br />

od trgovaca <strong>po</strong>služili kao<br />

okidač za značajan rast <strong>po</strong>slovanja<br />

te pre<strong>po</strong>znatljivosti kod<br />

kupaca. Jedna od takvih tvrtki<br />

je i Renoprom, znatno <strong>po</strong>znatiji<br />

<strong>po</strong>d komercijalnim nazivom<br />

lanca dućana Technomax,<br />

a s čijim financijskim direktorom<br />

Draženom Jerebom možete<br />

pročitati razgovor u ovom<br />

broju. Us<strong>po</strong>n Technomaxa <strong>po</strong>čeo<br />

je praktički otvaranjem trgovine<br />

u jednom zagrebačkom<br />

šoping-centru prije nekoliko<br />

godina, a vrlo je slično i s Konikomom<br />

koji je, nakon što je stekao<br />

vodeći status na <strong>po</strong>dručju<br />

Slavonije i Baranje, na osnovi<br />

jedne, ali <strong>do</strong>bro <strong>po</strong>zicionirane<br />

trgovine, <strong>po</strong>stao i jedna od vodećih<br />

trgovina u Metro<strong>po</strong>li.<br />

Naravno, recept ovakvih tvrtki<br />

<strong>po</strong>nešto je drukčiji budući<br />

da su jasno <strong>po</strong>zicionirane prema<br />

robi široke <strong>po</strong>trošnje, tako<br />

da IT maloprodaja čini tek dio<br />

njihova prodajnog segmenta.<br />

No ostaje itekako zanimljivom<br />

činjenica da su tvrtke ovakvog<br />

općeg profila relativno bezbolno<br />

uspjele napraviti iskorak<br />

prema IT maloprodaji, <strong>do</strong>k<br />

su izvorno informatičke maloprodajne<br />

tvrtke <strong>po</strong>lomile zube<br />

kada su se odlučile baviti asortimanom<br />

široke <strong>po</strong>trošnje. Najizrazitiji<br />

pri<strong>mjeri</strong> bili su upravo<br />

HGs<strong>po</strong>t i Vemil, respektabilna<br />

imena koja su imala <strong>po</strong>velike<br />

planove za iskorak u bijelu tehniku<br />

i <strong>po</strong>trošačku elektroniku,<br />

no to se <strong>po</strong>kazalo iznimno lošim<br />

<strong>po</strong>slovnim <strong>po</strong>tezom iako<br />

je riječ o proizvodima s većim<br />

maržama.<br />

Razloga za to ima više, no dva<br />

su vjerojatno presudna. Prvi<br />

se odnosi na činjenicu da su<br />

IT trgovine <strong>po</strong>kušaj tranzicije<br />

na nove asortimane napravile<br />

u najgorem mogućem trenutku,<br />

kada je zbog recesije pala<br />

platežna s<strong>po</strong>sobnost kupaca.<br />

Drugi razlog bio je jednako ozbiljan,<br />

a riječ je o tome da re<strong>po</strong>zicioniranje<br />

specijalističkih<br />

trgovina nije moguće napraviti<br />

u kratkom roku, a <strong>po</strong>gotovo ne<br />

bez kvalitetnog informiranja<br />

kupaca o tome što se sve nudi.<br />

Iz današnje perspektive bilo je<br />

prilično naivno očekivati da će<br />

kupci sami <strong>po</strong>hrliti u IT prodavaonice<br />

ku<strong>po</strong>vati bijelu tehniku<br />

samo zbog činjenice da<br />

su one proširile svoj prodajni<br />

asortiman.<br />

No istovremeno s ovim greškama<br />

<strong>po</strong>činjena je još jedna, i<br />

to najveća. Mnogi od takvih trgovina<br />

zanemarile su svoj <strong>do</strong>jučerašnji<br />

core business, odnosno<br />

vjerne kupce koji su<br />

godinama kod njih ku<strong>po</strong>vali<br />

razni hardver. U situaciji kada<br />

se ne uspijevaju privući novi<br />

kupci, a stari se gube, <strong>po</strong>stalo je<br />

sasvim jasno u kolikoj su <strong>mjeri</strong><br />

promašene strategije širenja<br />

<strong>do</strong> jučer uspješnih tvrtki. Otrežnjenje<br />

je stiglo vrlo brzo u vidu<br />

<strong>po</strong>svemašnjeg kraha krajem<br />

2009. godine, a <strong>po</strong>sljedice su<br />

itekako teške i danas – relativno<br />

konsolidirani HGs<strong>po</strong>t svoje<br />

će dugove, prema procjenama<br />

Hrvoja Prpića, plaćati još barem<br />

desetak godina, a iako formalno<br />

ima status dioničarskog<br />

društva, sve <strong>do</strong>k se navedeni<br />

dug ne isplati na dividende nitko<br />

od dioničara neće moći niti<br />

<strong>po</strong>mišljati. No, relativno gledajući,<br />

ovo je zapravo happy end<br />

- puno je gore prošao Vemil,<br />

vjerojatno najtragičnija priča<br />

kraha <strong>do</strong>maće IT maloprodaje,<br />

o kojem možete detaljnije<br />

pročitati u <strong>po</strong>sebnom tekstu u<br />

ovom broju Bizona.<br />

Pa ipak, <strong>do</strong>k je neke recesija<br />

<strong>po</strong>mela, ili barem srušila na<br />

<strong>po</strong>d, za neke druge predstavljala<br />

je pravu priliku koju su znali<br />

iskoristiti. U vrijeme kada su se<br />

<strong>do</strong>nedavni prvaci IT maloprodaje<br />

odrekli <strong>do</strong>jučerašnjih kupaca,<br />

ti su se isti kupci okrenuli<br />

nekim drugim, manjim i fleksibilnijim<br />

trgovinama. Jedna<br />

od njih, zagrebački Links, već<br />

godinama slovi kao odredište<br />

namijenjeno zahtjevnijim hardverašima.<br />

Prije nekoliko godina<br />

otvorene su i <strong>po</strong>slovnice<br />

u nekoliko hrvatskih gra<strong>do</strong>va,<br />

no <strong>do</strong>jam je da u Linksu nisu<br />

<strong>po</strong>dlegli megalomaniji te su<br />

prilično <strong>do</strong>bro procijenili kako<br />

je umjereni rast, kombiniran s<br />

jasnom vizijom o tome tko su<br />

kupci ove tvrtke, osnova za stabilno<br />

<strong>po</strong>slovanje i u ovim recesijskim<br />

vremenima. Neke druge<br />

tvrtke, pak, na vrijeme su se<br />

specijalizirale za <strong>po</strong>sebne niše,<br />

pa je, pri<strong>mjeri</strong>ce, Mikronis sebe<br />

marketinški <strong>po</strong>zicionirao kao<br />

glavnog prodavača snažno rastućeg<br />

segmenta prijenosnih<br />

računala, iako realno nudi i niz<br />

drugih proizvoda.<br />

Poseban je segment sasvim<br />

malih, gotovo gerilskih tvrtki,<br />

koje su se u zadnje vrijeme<br />

prilično raširile na sve strane, a<br />

kupce prije svega privlače iznimno<br />

niskim cijenama i maržama<br />

smanjenim na minimum.<br />

Treba biti sasvim iskren i reći<br />

da tu ima svega i svačega, a o<br />

tome, uostalom, najbolje govore<br />

razni <strong>do</strong>maći korisnički<br />

forumi na kojima se kupci žale<br />

već i na najosnovnije stvari kao<br />

što su razina usluge, mogućnosti<br />

reklamacije ili prodaja<br />

neispravnih proizvoda koji se<br />

nabavljaju iz kojekakvih izvora.<br />

S druge strane, ima i onih<br />

trgovina u ovoj kategoriji koje<br />

su prema kupcima i više nego<br />

korektne, s razinom i profesionalnošću<br />

usluge koja često<br />

ne<strong>do</strong>staje većim trgovinama.<br />

Neke od takvih trgovina, <strong>po</strong>put<br />

u Zagrebu vrlo <strong>po</strong>pularnog<br />

148 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

IT maloprodaja<br />

M SAN Grupa vraća se u maloprodaju web trgovinom ekupi.hr<br />

Točno pred zaključenje ovog<br />

broja Bizona stigla je i vijest<br />

da je M SAN Grupa, najveći<br />

distributer informatičke opreme<br />

i elektroničke robe u Hrvatskoj,<br />

ali i Jadranskoj regiji, <strong>po</strong>kre<strong>nula</strong><br />

vlastitu web trgovinu na adresi<br />

ekupi.hr. Osnovana je i nova<br />

tvrtka eKupi koja rukovodi ovim<br />

projektom, no zapravo najveća<br />

zanimljivost je činjenica da se<br />

na neki način M SAN Grupa time<br />

vraća svojim <strong>po</strong>čecima kada je<br />

ova tvrtka bila jedan od neupitnih<br />

lidera <strong>do</strong>maće maloprodaje.<br />

Nema sumnje da je u recesijskim<br />

vremenima svaki iskorak na<br />

nova tržišta prilika za <strong>do</strong>datnu<br />

zaradu, no možda je riječ i o<br />

procjeni M SAN Grupe kako je<br />

pravo vrijeme da se web prodaja<br />

u Hrvatskoj s <strong>pet</strong> <strong>po</strong>sto (kao što<br />

nam je u prošlom broju <strong>po</strong>tvrdio<br />

Hrvoje Prpić za web HGs<strong>po</strong>ta)<br />

konačno <strong>po</strong>digne na brojke koje<br />

su uobičajene u svijetu.<br />

Aquisitum Magnuma, u relativno<br />

su kratkom roku stekle<br />

kultni status te se iz <strong>po</strong>drumskih<br />

prostorija, baš kao nekoć<br />

i današnji <strong>po</strong>srnuli veliki igrači,<br />

premjestile u standardne prodavaonice.<br />

Posebna kategorija su isključivo<br />

web trgovine koje zbog<br />

specifičnog načina <strong>po</strong>slovanja<br />

vrlo često predstavljaju naj<strong>po</strong>voljniji<br />

izbor, barem kad je riječ<br />

o cijeni. Naravno, način na<br />

koji se u Hrvatskoj kupuje preko<br />

Weba nije uvijek baš onaj<br />

kakav, pri<strong>mjeri</strong>ce, imaju kupci<br />

Newegga; <strong>do</strong>k je u inozemstvu<br />

sasvim normalno da nakon<br />

plaćanja kupljeni proizvod <strong>do</strong>lazi<br />

na kućnu adresu, kod nas<br />

se, nastojeći prištedjeti svaku<br />

moguću kunu, kupci radije odlučuju<br />

na fizičko preuzimanje<br />

robe. No web prodaja <strong>po</strong>stala<br />

je standardni izbor i za klasične<br />

trgovine koje imaju fizičke prodavaonice,<br />

a iako su cijene kod<br />

njih možda nešto više, neke od<br />

njih, <strong>po</strong>put HGs<strong>po</strong>ta, nude besplatnu<br />

<strong>do</strong>stavu u bilo koji dio<br />

Hrvatske bez obzira na cijenu<br />

naručenog proizvoda. Uostalom,<br />

u navedenom slučaju promet<br />

u web trgovini čini oko <strong>pet</strong><br />

<strong>po</strong>sto ukupnog prometa tvrtke,<br />

što su u <strong>do</strong>maćim uvjetima sasvim<br />

pristojne brojke. Upravo<br />

u ovom smjeru vidimo i razvoj<br />

ozbiljnih web trgovina u Hrvatskoj,<br />

jer bez <strong>do</strong>stave na kućnu<br />

adresu nema ozbiljnog govora<br />

o ku<strong>po</strong>vini iz naslonjača, kao<br />

što se to često govori.<br />

No to su očito standardi koje<br />

u vrijeme kad se traže što je<br />

moguće jeftiniji proizvodi nisu<br />

spremnu uvesti svi trgovci. Nažalost,<br />

ne <strong>po</strong>stoje istraživanja<br />

o tome što se točno kupuje od<br />

informatičkih proizvoda gledajući<br />

iz perspektive cijene – što<br />

je šteta, jer recesija je idealno<br />

vrijeme za praćenje <strong>po</strong>maka<br />

u navikama kupaca – no zato<br />

imamo informacije od samih<br />

prodavača, a oni <strong>po</strong>tvrđuju<br />

izrazitu segmentaciju tržišta.<br />

Prema tim informacijama najviše<br />

se traže najjeftiniji proizvodi,<br />

što je i razumljivo obzirom<br />

na smanjenu platežnu<br />

moć građana, a zanimljivo je<br />

kako odmah nakon toga slijede<br />

skupi proizvodi koji se, usprkos<br />

manjem padu, još uvijek traže<br />

i kupuju u značajnoj <strong>mjeri</strong>.<br />

Za pret<strong>po</strong>staviti je kako onaj<br />

dio kupaca koji traži kvalitetu<br />

te ju je istovremeno spreman i<br />

kadar platiti o<strong>do</strong>lijeva i u recesijski<br />

najtežim vremenima. No<br />

zato je stradao srednji segment<br />

proizvoda, što <strong>po</strong>sve kores<strong>po</strong>ndira<br />

sa svim aktualnim istraživanjima<br />

<strong>po</strong> kojima je aktualna<br />

kriza najviše <strong>po</strong>godila srednji<br />

sloj građana. Ono što je sigurno<br />

je da pravog o<strong>po</strong>ravka IT maloprodaje<br />

neće biti <strong>do</strong>k se ovaj<br />

segment kupaca ne o<strong>po</strong>ravi, jer<br />

su iz njega maloprodajni lanci<br />

ostvarivali i najbolje zarade<br />

prije nego što je <strong>po</strong>čela kriza.<br />

<strong>Od</strong> zemalja Regije jedino Hrvatska u plusu<br />

Točno u vrijeme kada smo <strong>do</strong>vršavali ovaj tekst i<br />

IDC Adriatics izašao je sa svojim re<strong>do</strong>vitim izvješćem<br />

o tržištu osobnih računala u Regiji za treći<br />

kvartal ove godine. Iako ovo izvješće ne govori<br />

izravno o maloprodaji, ipak <strong>po</strong>kazuje <strong>po</strong>zitivne<br />

tren<strong>do</strong>ve. Naime, rezultati su, barem što se Hrvatske<br />

tiče, u plusu, pa se tako navodi rast is<strong>po</strong>ruke<br />

računala od <strong>pet</strong> <strong>po</strong>sto u odnosu na isto raz<strong>do</strong>blje<br />

prošle godine, <strong>do</strong>k su Slovenija i Srbija zabilježile<br />

pad – prva od 11, a <strong>po</strong>tonja od čak 15 <strong>po</strong>sto.<br />

Na tržištima osobnih računala u sve tri zemlje u<br />

trećem je tromjesečju is<strong>po</strong>ručeno 183 tisuće osobnih<br />

računala, što je oko osam <strong>po</strong>sto manje nego<br />

prije godinu dana. Kad je riječ o našoj zemlji, u<br />

navedenom periodu is<strong>po</strong>ručeno je 63.577 računala.<br />

U ukupnom broju prodanih osobnih računala<br />

stolna su računala značajno pala, a prijenosnici i<br />

dalje <strong>po</strong>većavaju svoj udio. Rast broja prijenosnih<br />

računala, pa tako i ukupnog broja is<strong>po</strong>ručenih<br />

računala, rezultat je <strong>po</strong>većanih is<strong>po</strong>ruka <strong>po</strong>krenutih<br />

u trećem kvartalu, namijenjenih za prodaju u<br />

vrijeme blagdana.<br />

Kad je riječ o bran<strong>do</strong>vima, HP se i dalje nalazi na<br />

vodećoj <strong>po</strong>ziciji, a slijede Acer i Toshiba. Identičan<br />

je <strong>po</strong>redak u Srbiji, no zanimljivo je kako je na<br />

slovenskom tržištu na drugo mjesto izbio Lenovo,<br />

<strong>do</strong>k se Acer nalazi na trećem mjestu.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

149

Agonija Vemila crna je točka <strong>do</strong>maće IT maloprodaje<br />

Trakavica teška<br />

145 <strong>milijuna</strong> kuna<br />

<strong>Od</strong> nekoć najveće <strong>do</strong>maće informatičke maloprodajne tvrtke, koja je još 2008. godine imala prihod<br />

od 50,2 <strong>milijuna</strong> eura, vjerovnici danas <strong>po</strong>tražuju milijunske iznose<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Bez sumnje najzanimljivija,<br />

ali i najkompleksnija<br />

priča cjelokupnog<br />

<strong>do</strong>maćeg<br />

kraha IT maloprodaje<br />

jest ona o nekad velikom i značajnom<br />

maloprodajnom lancu<br />

Vemil. Dok su druge slične<br />

tvrtke koje su zapale u <strong>po</strong>teškoće<br />

danas više-manje konsolidirane<br />

te nastavljaju <strong>po</strong>slovanje<br />

i vraćaju dugove, Vemil se<br />

zapleo u gotovo nevjerojatno<br />

kompleksnu mrežu <strong>po</strong>slovnih<br />

vratolomija koje su za rezultat<br />

imale onemogućavanje ili barem<br />

otežavanje naplate brojnih<br />

vjerovnika.<br />

Nekoć najveća <strong>do</strong>maća informatička<br />

maloprodajna tvrtka<br />

s priho<strong>do</strong>m od 50,2 <strong>milijuna</strong><br />

eura tijekom 2008. godine,<br />

koja je istovremeno imala i<br />

jednu od najjačih veleprodaja<br />

u branši, danas je ostala samo<br />

kao brand istoimene trgovine.<br />

Mediji su o<strong>pet</strong>ovano pisali o<br />

<strong>po</strong>tezima direktorice Vemila<br />

Verice Resković koja je nakon<br />

Vemilove propasti osnovala<br />

novu tvrtku Informatika Vrbani,<br />

navodno <strong>po</strong>kušavajući<br />

izbjeći stečaj, a danas od ove<br />

tvrtke koja se nalazi u stečaju<br />

čak 184 fizičke osobe <strong>po</strong>tražuju<br />

9,2 <strong>milijuna</strong> kuna. No to je<br />

zanemarivo prema ukupnom<br />

dugovanju jer prema objavljenim<br />

<strong>po</strong>dacima vjerovnici<br />

<strong>po</strong>tražuju čak 145 <strong>milijuna</strong><br />

kuna. Vemil je ostao dužan<br />

prema 79 tvrtki, a među njima<br />

s<strong>po</strong>minju se velika imena kao<br />

što su Končar, Europatrade,<br />

IBM, Sony, pa čak i Porsche.<br />

Najveća dugovanja ima prema<br />

Zagrebačkoj banki s 34,4 <strong>milijuna</strong><br />

kuna te <strong>do</strong>bavljaču Recro<br />

sa, kako se moglo pročitati u<br />

medijima, 14,4 <strong>milijuna</strong> kuna<br />

– informacija koju smo <strong>do</strong>bili<br />

iz samog Recra ipak je nešto<br />

manjih 10,8 <strong>milijuna</strong> kuna.<br />

Inače, zanimljiva je činjenica<br />

150 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

IT maloprodaja<br />

Dinko Borić, direktor tvrtke Recro, jednog od dvaju<br />

najvećih Vemilovih vjerovnika<br />

“Stvorila se rupa od 100 <strong>milijuna</strong> kuna”<br />

Uz Zagrebačku banku jedan od dvaju najvećih Vemilovih vjerovnika je<br />

Recro, <strong>po</strong>znati <strong>do</strong>maći <strong>do</strong>bavljač informatičke opreme, koji od Vemila<br />

<strong>po</strong>tražuje 10,8 <strong>milijuna</strong> kuna, kako kaže direktor ove tvrtke Dinko Borić.<br />

On je za Bizon naglasio kako je stečajni <strong>po</strong>stupak u Informatici Vrbani<br />

upravo u tijeku te se nada kako će stečajni upravitelj uspjeti istražiti što<br />

se zapravo <strong>do</strong>godilo s Vemilom.<br />

“<strong>Od</strong> ugledne i zdrave tvrtke u tri se godine <strong>do</strong>šlo <strong>do</strong> stečaja. Mislim da<br />

je to <strong>do</strong>ista zanimljivo, jer se istovremeno stvorila i svojevrsna rupa od<br />

100 <strong>milijuna</strong> kuna. Naš najveći problem, kao i ostalih vjerovnika, jest taj<br />

što nemamo <strong>do</strong>voljno informacija. Sve je sa stečajem tek krenulo i vidjet<br />

ćemo što će se dalje <strong>do</strong>gađati”, kaže Borić, a na pitanje o osnivanju tvrtke<br />

Unusmedia, koja je danas vlasnik branda Vemil, odgovara: “To je također<br />

s<strong>po</strong>rno, jer pitanje je <strong>po</strong>d kojim je kondicijama brand Vemila prebačen u<br />

Unusmediju, <strong>po</strong>gotovo kad se zna da je riječ o ljudima koji su <strong>po</strong>vezani<br />

s bivšim tvrtkama. Praktički, dugovi su ostali na tvrtki koja je u stečaju,<br />

a imovina je otišla u druge tvrtke. Stoga mislim da <strong>po</strong>stoji osnovana<br />

sumnja da su ljudi koju su bili u Vemilu radili u svoju korist, a ne u korist<br />

vjerovnika.”<br />

kako je Zagrebačka banka<br />

ujedno i najveći vjerovnik<br />

HGs<strong>po</strong>ta, no u ovom drugom<br />

slučaju banka će se nakon<br />

uspjelog restrukturiranja<br />

tvrtke <strong>po</strong> svemu sudeći<br />

uspjeti naplatiti zajedno s<br />

ostalim vjerovnicima, <strong>do</strong>k<br />

je to u slučaju Vemila <strong>po</strong>sve<br />

otvorena priča.<br />

Naime, u cijeloj trakavici<br />

stvari su se <strong>do</strong>datno zakomplicirale<br />

jer Informatika Vrbani<br />

više nije vlasnik brenda<br />

Vemil, a niti robe koja se<br />

nalazi u trgovini. Oni su,<br />

naime, prebačeni na novu<br />

tvrtku Unusmedia d. o. o.<br />

– treću u nizu maloprodajnih<br />

tvrtki koje su <strong>po</strong>slovale s<br />

bran<strong>do</strong>m Vemila – a sjedište<br />

joj se, prema <strong>po</strong>dacima iz<br />

registra <strong>po</strong>slovnih subjekata,<br />

nalazi na istoj adresi kao<br />

Informatici Vrbani.<br />

Da bi zbrka bila veća, trenutačno<br />

nije sasvim jasno<br />

gdje se sve nalazi Vemilova<br />

nekadašnja imovina budući<br />

da nađena likvidna imovina<br />

tvrtke iznosi tek oko milijun<br />

kuna, što je <strong>po</strong>sve ne<strong>do</strong>statno<br />

za namirenje velikih<br />

dugovanja. Ni tu nije kraj,<br />

jer <strong>po</strong>stoji čak i četvrta tvrtka<br />

Vemil nekretnine d. o.<br />

o., osnovana prije nekoliko<br />

godina, koja je trenutačni<br />

vlasnik Vemilove zgrade na<br />

zagrebačkim Vrbanima, a na<br />

koju Erste i Zagrebačka banka<br />

imaju upisane hi<strong>po</strong>teke.<br />

Eventualni <strong>po</strong>vratak ove<br />

zgrade u Vemilovu stečajnu<br />

masu sigurno bi <strong>po</strong>mogao<br />

namirenju dugova, no <strong>po</strong>sve<br />

je upitno hoće li se to<br />

<strong>do</strong>goditi. U međuvremenu,<br />

<strong>po</strong>javila se i priča kako veliki<br />

IGH namjerava preuzeti<br />

s<strong>po</strong>rnu zgradu, koja je, kako<br />

se s<strong>po</strong>minje, vrijedna stotinjak<br />

<strong>milijuna</strong> kuna, te na toj<br />

lokaciji graditi novi <strong>po</strong>slovni<br />

objekt u suradnji s partnerima<br />

iz Austrije.<br />

Ovo su tek neki od važnijih<br />

detalja iz cijele priče koja<br />

je trenutačno toliko zamršena<br />

da ostaje sasvim otvoreno<br />

na koji bi se način sve moglo<br />

razriješiti. Štoviše, mnogi od<br />

vjerovnika u <strong>po</strong>sljednje vrijeme<br />

neuspjelo <strong>po</strong>kušavaju <strong>do</strong>ći<br />

u kontakt s Vericom Resković,<br />

a da je praktički riječ o nemogućoj<br />

misiji i sami smo se<br />

uvjerili tijekom rada na ovom<br />

tekstu. Želja nam je, naime,<br />

bila da i nju uključimo u ovaj<br />

tekst kako bismo na kraju krajeva<br />

<strong>do</strong>bili informacije iz prve<br />

ruke, no na žalost, usprkos<br />

obećanjima da bi se to moglo<br />

<strong>do</strong>goditi, Verica Resković nije<br />

nam se javila <strong>do</strong> zaključenja<br />

ovog broja, iako smo sigurni<br />

da bi imala štošta zanimljivog<br />

za ispričati.<br />

No priča o Vemilu osim ove<br />

<strong>po</strong>slovne, ima i drugu stranu,<br />

koja je vezana uz kupce. Na<br />

aktualnim Vemilovim web<br />

stranicama može se pročitati<br />

kako je “Unusmedia uspješna<br />

tvrtka u <strong>po</strong>dručju maloprodaje<br />

i veleprodaje računala,<br />

računalne periferije, softvera,<br />

audio i video opreme, te uredskog<br />

pribora i materijala”, no<br />

čini se kako su kupci sve češće<br />

neza<strong>do</strong>voljni razinom usluge<br />

koju nudi ova tvrtka. Da je<br />

tako rekla nam je Jadranka Kolarević,<br />

predsjednica udruge<br />

Potrošač, koja tvrdi kako od<br />

svih maloprodajnih trgovina iz<br />

<strong>po</strong>dručja informatičke opreme<br />

najviše pritužba kupaca imaju<br />

upravo na – Vemil. Bilo je,<br />

tvrdi Kolarević, situacija da se<br />

nisu priznavale reklamacije,<br />

a i sama je udruga Potrošač,<br />

kaže, reagirala prema nadležnim<br />

inspekcijama.<br />

Kako god bilo, činjenica je<br />

da se nastavlja agonija Vemila<br />

te tvrtki uključenih uz ovaj<br />

brand, a rješenje nije niti na<br />

vidiku. Šteta što je tako, jer je<br />

prilično jasno da u cijeloj situaciji<br />

nisu samo na gubitku<br />

vjerovnici nego i s<strong>po</strong>menuta<br />

trgovina i njezini vlasnici.<br />

siječanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

151

Astrokolumna<br />

Le Roi Est Mort, Vive Le Roi<br />

X RAY Delta 1<br />

This is Mission Control.<br />

Roger you are one niner-three zero<br />

Things are changing<br />

But nothing changes<br />

And still there are changes<br />

Le roi est mort, vive le roi!<br />

(Michael Cretu, 1996., Enigma)<br />

Tako ide tekst Enigmine pjesme za koju mi se<br />

čini da baš odgovara trenutku. Ništa se ne mijenja,<br />

a mijenja se. Napuštam jedan <strong>po</strong>sao, kojim<br />

sam <strong>do</strong>sad plaćao račune, i odlazim u pustolovinu za<br />

koju — <strong>po</strong>šteno rečeno — ne znam hoće li ih plaćati.<br />

Ja ostajem isti.<br />

Možda je to osobna pustolovina, neki će reći, ali<br />

ja vjerujem u napredak i nove <strong>po</strong>četke. Ne u onakve<br />

kakvima se mailom od <strong>do</strong>jučerašnjih (su)za<strong>po</strong>slenika<br />

ljigavim frazama opraštaju oni koji su <strong>do</strong>bili otkaz tvrdeći<br />

da odlaze “u nove izazove”. Uopće ne vjerujem u<br />

fraze koje su odjevene u kor<strong>po</strong>rativne sakoe i kravate<br />

koje su u ženskoj inačici kompletića obogaćene odgovarajućim<br />

naočalama i odgovarajuće visokim štiklama.<br />

Ja sam skloniji cut-the-crap izravnom jezgrovitom<br />

govoru o stanju stvari, makar to bilo i prostačenje (kojega<br />

izbjegavam u privatnom, govornom jeziku).<br />

Shvatio sam da gubim vrijeme tamo gdje su mi rekli,<br />

<strong>do</strong>slovno, “nije da me baš ne trebaju…” pa sam otišao.<br />

Dva dana <strong>po</strong>slije toga <strong>do</strong>gađaja jednodušno su mi u<br />

čelništvu tima kolektivno zavrnuli ruku na leđima i<br />

nagovorili me da <strong>po</strong>stanem vođa tima Synergy Moon!<br />

Ni danas ne znam hoću li se s time uspjeti nositi, ali<br />

o tome se uopće ne radi! Javila se ona unutrašnja na<strong>pet</strong>ost,<br />

fokusiranost, mentalna oštrina koja drži stvari<br />

na okupu, koja te može držati pribranim i budnim da<br />

kodiraš dane i noći bez prestanka i da sve u kodu bude<br />

<strong>po</strong>d kontrolom.<br />

Bila je to svjetska vijest, ali ne i za dnevne novine u<br />

kojima sam, s preki<strong>do</strong>m, od travnja 1976. godine. Bilo<br />

je vrijeme za odlazak. U jednom trenutku ne možeš<br />

sve sam nadvladati, pa onda treba uraditi kako za<strong>po</strong>vijeda<br />

veliki general Sun Tzu: otići onamo gdje se<br />

može <strong>po</strong>bijediti.<br />

Koji put to se promatraču sa strane čini kao nerazmjeran<br />

rizik.<br />

U novinama koje svaku vijest procjenjuju <strong>po</strong> njezinoj<br />

propagandnoj vrijednosti, ali teško da je zanima<br />

što misle čitatelji (hvala na pitanju, mene zanima).<br />

Idem onamo gdje se govori, a ne šuti, gdje se pitaju<br />

i najneugodnija pitanja — i ako odgovora nema, za<br />

njima se traga.<br />

Piše: Miroslav Ambruš Kiš<br />

Gledano izbliza,<br />

inženjerski<br />

i produkcijski<br />

puno je kompliciranije<br />

proizvesti<br />

<strong>po</strong>uzdan<br />

helikopter nego<br />

<strong>po</strong>uzdanu<br />

balističku letjelicu<br />

koja će neku<br />

napravu, slijedeći<br />

puku Newtonovu<br />

mehaniku, spustiti<br />

na Mjesečevu<br />

<strong>po</strong>vršinu<br />

Svoje<strong>do</strong>bno sam se osjećao zaštićenije vozeći se<br />

<strong>do</strong>stupnim javnim prometom kroz Kurdistan i Baludžistan<br />

nego u hodnicima jednoga nebodera sa<br />

smeđim metalom naparenim staklima na uglu Savske<br />

i autoputa. Sada je boja stakla drukčija.<br />

Što ću sad raditi?<br />

Jednu <strong>po</strong> jednu stvar, ali ovdje se radi o tome da<br />

želimo <strong>po</strong>bijediti. Želimo razbiti taj Googleov jack<strong>po</strong>t<br />

od 30 <strong>milijuna</strong> <strong>do</strong>lara za onoga tko prvi prošeta<br />

robota <strong>po</strong> Mjesečevoj <strong>po</strong>vršini prije isteka 31. prosinca<br />

2012. godine. Ni mi ne idemo na Mjesec zato<br />

što je to lako, ali u ovoj igri nemamo protivnika kojega<br />

bismo željeli <strong>po</strong>niziti zabijenom zastavom neke<br />

<strong>po</strong>jedinačne države, nego onamo idemo kao predstavnici<br />

čovječanstva da, kako je <strong>po</strong>zdravljajući prve<br />

natjecatelje rekao <strong>po</strong>kojni Arthur C. Clarke, na kraju<br />

svega čovjek <strong>po</strong>stane multiplanetarno biće.<br />

Hell, no! It’s not rocket science! — kaže <strong>po</strong>učna<br />

uzrečica iz američkog školstva kojom učitelji <strong>po</strong>litički<br />

korektno vrijeđaju učenika jer je glup i ne razumije<br />

jednostavni <strong>po</strong>redak stvari. Formalno ono što<br />

radimo to jest. Gledano izbliza, inženjerski i produkcijski<br />

puno je kompliciranije proizvesti <strong>po</strong>uzdan helikopter<br />

nego <strong>po</strong>uzdanu balističku letjelicu koja će<br />

neku napravu, slijedeći puku Newtonovu mehaniku,<br />

spustiti na Mjesečevu <strong>po</strong>vršinu.<br />

Potpuno <strong>po</strong>grešno razumijevanje, mitovi kojima<br />

se obavijaju letjelice s<strong>po</strong>sobne za takvo što imaju<br />

otprilike isto <strong>po</strong>drijetlo kao i mitovi o “nuklearnoj<br />

energiji kao najčistijoj, najjeftinijoj i naj<strong>po</strong>uzdanijoj<br />

energiji”. Prava je istina da su sve nuklearne elektrane<br />

na svijetu, pa tako i iranske i sjevernokorejske,<br />

zapravo lanac u proizvodnji čiji je krajnji proizvod<br />

nuklearna bojeva glava. Oni koji trebaju nuklearne<br />

projektile ne mogu sami proizvesti toliko reaktora<br />

koliko trebaju bombi, pa se propaganda i tehnologija<br />

šire dalje. Kad bi Iran i Koreja napravili svoje<br />

nuklearke <strong>po</strong> bilo čijoj licenci, a pritom se obvezali<br />

da će “nuklearno gorivo ku<strong>po</strong>vati od davatelja licenci<br />

i istrošeno mu vraćati”, nitko im te ambicije ne bi<br />

za<strong>mjeri</strong>o. Slično je i s raketama koje mogu <strong>do</strong>segnuti<br />

orbite. Tehnologija je jednostavna, ali oko njihove<br />

s<strong>po</strong>sobnosti, <strong>po</strong>najprije među državama, vlada<br />

paranoja o tome da bi ih “netko mogao zlou<strong>po</strong>trijebiti”.<br />

Mi radimo upravo na suprotnome. Nama je<br />

cilj da jednoga dana, umjesto “željeza” koje šaljemo<br />

u svemir, na vrhu te rakete budu ljudi. I da oko toga<br />

bude mnogo manje paranoje nego što je iz godine u<br />

godinu na aerodromima. Civilnima, dakako.<br />

And I’m floating in a most peculiar way<br />

And the stars look very different today<br />

152 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

153

Oglas<br />

Nadnaslov<br />

154 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

Oglas<br />

siječanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

155

Oglas<br />

Nadnaslov<br />

156 <strong>PC</strong> CHIP siječanj 2011.

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Accessibility Statement
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2025 Yumpu.com, all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!