Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA VIII ||| BROJ <strong>56</strong> ||| STUDENI 2010 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> plani<strong>na</strong>ri u posljednje vrijeme sve su aktivniji - ovdje ih možemo vidjeti pri usponu <strong>na</strong> drugi po redu<br />
<strong>na</strong>jviši vrh Velebita Sveto brdo. Opširnije <strong>na</strong> 15. str.<br />
Na nedavnim Danima hrvatskog turizma u Rovinju, <strong>Biograd</strong> je postao dobitnikom<br />
vrijedne <strong>na</strong>grade - Plavog cvijeta sa srebrnim z<strong>na</strong>kom. Priz<strong>na</strong>nje grado<strong>na</strong>čelniku<br />
Ivanu Knezu uručio je Niko Bulić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Str. 8.<br />
Trideset i jedan polaznik Dječjeg vrtića “Bodulić” raduje se svakom danu<br />
provedenom u vrtiću. Imaju i razloga za to - dobili su novouređeni vrtić kojem<br />
će uskoro, <strong>na</strong>damo se, stići i nova unutarnja oprema..<br />
Više o tome <strong>na</strong> str. 7.<br />
U OVOM BROJU:<br />
Biograđani <strong>na</strong> sajmovima u prijateljskim gradovima - Dugom Selu i<br />
Grubišnom Polju<br />
“Dani kruha” u biogradskim Školama<br />
Održani semi<strong>na</strong>ri o europskim pretpristupnim fondovima<br />
ŠRU “Podlanica” - Novi štapovi za još bolje rezulatate<br />
Plani<strong>na</strong>rsko druŠtvo “Belveder” - Plani<strong>na</strong>renjem do zdravlja
2 | STUDENI 2010 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Semi<strong>na</strong>r “Za razvoj ruralnih krajeva”<br />
Pripreme za <strong>na</strong>tječaje koji predstoje<br />
U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i<br />
Hrvatskog farmera d.d., a pod pokroviteljstvom<br />
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva<br />
i ruralnog razvoja, u prostoru gradske<br />
vijećnice održan je semi<strong>na</strong>r pod <strong>na</strong>zivom<br />
“Za razvoj ruralnih krajeva”. Temeljni cilj<br />
semi<strong>na</strong>ra bila je edukacija i informiranje<br />
stanovnika ruralnih područja o provedbi<br />
IPARD i LEADER programa ali i svih onih<br />
čije je djelovanje usmjereno k ruralnom<br />
razvoju i ruralnom turizmu.<br />
- Oko četrdeset sudionika je <strong>na</strong>zočno<br />
ovom semi<strong>na</strong>ru iz različitih područja<br />
– poduzetnici koji se bave određenom<br />
poljoprivrednom aktivnošću, predstavnici<br />
raznih opći<strong>na</strong> i gradova, turističkih<br />
zajednica, razvojnih agencija i ostalih<br />
institucija. Teme da<strong>na</strong>šnjeg semi<strong>na</strong>ra<br />
su IPARD i LEADER programi Europske<br />
unije te, dakako, njihova implementacija.<br />
Izražavam zadovoljstvo održavanjem<br />
ovog semi<strong>na</strong>ra upravo u <strong>Biograd</strong>u i su-<br />
15. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Otkup zemljišta, uspostavljanje<br />
postrojbe civilne zaštite...<br />
Održa<strong>na</strong> je sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a s dnevnim redom od sedam točaka.<br />
Između ostalog, vijećnici su prihvatili odluke<br />
o kupnji dviju nekretnine <strong>na</strong> području <strong>Biograd</strong>a<br />
– zemljišta <strong>na</strong> Kumentu neophodnog<br />
za izgradnju sustava odvodnje u tom<br />
dijelu grada te zemljišta u Zadarskoj<br />
ulici nužnog za rekonstrukciju spomenute<br />
ulice. Izgradnja sustava odvodnje<br />
<strong>na</strong> Kumentu , odnosno, rješavanje<br />
imovinsko-pravnih odnosa,<br />
kako je istakao grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />
Knez, iznimno je bitno, po<strong>na</strong>jprije,<br />
zbog skorašnje prijave <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj<br />
jednog od europskih fondova čija<br />
su novča<strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> za<br />
izgradnju upravo objekata i uređaja<br />
komu<strong>na</strong>lne infrastrukture. Kod projekta<br />
rekonstrukcije Zadarske ulice<br />
rađivanjem s grado<strong>na</strong>čelnikom Ivanom<br />
Knezom. Vidimo da ovaj grad uspješno<br />
radi <strong>na</strong> svojem “brandu” i promidžbi<br />
Konzultant za IPARD Dalibor Georgievski, grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i predsjednica<br />
Hrvatskog farmera Dija<strong>na</strong> Katica.<br />
i mogu reći da su jed<strong>na</strong> od rijetkih jedinica<br />
lokalne samouprave koje osim<br />
klasičnog grba ima i osmišljen vizualni<br />
identitet i logotip kojeg promiče i u nekim<br />
drugim aktivnostima. – kazala je u<br />
uvodu Dija<strong>na</strong> Katica, predsjednica Hrvatskog<br />
farmera. Suorganizatori ovog skupa<br />
su udruga “Klub članova Selo”, tvrtka<br />
“AgroCom Consult” iz Zagreba i Hrvatska<br />
mreža za ruralni razvoj.<br />
Agronom Dalibor Georgievski iz konzultantske<br />
tvrtke “AgroCom Consult” govorio<br />
je o IPARD programu i njegovim prioritetima,<br />
mjerama te primjerima dobre prakse. O<br />
drugoj temi ovog skupa, LEADER programu,<br />
govorila je Višnja Jelić-Mück iz Hrvatske<br />
mreže za ruralni razvoj. Istakla je opće<br />
z<strong>na</strong>čajke LEADER-a, provedbu, osnivanje<br />
LAG-ova te izdvojila primjere dobre prakse.<br />
idejno rješenje je zgotovljeno te bi uskoro<br />
i lokacijska dozvola trebala biti ishođe<strong>na</strong>.<br />
U <strong>na</strong>stavku sjednice, vijećnici su usvojili odluku<br />
o izboru <strong>na</strong>jpovoljnijeg ponuditelja za<br />
prodaju zemljišta u Trgovačkoj zoni. Radi se o<br />
- Zahvaljujem se gospođi Katici i Hrvatskom<br />
farmeru što su odlučili organizirati<br />
semi<strong>na</strong>r u gradu <strong>Biograd</strong>u. Edukacijske<br />
skupove ove vrste, kao što z<strong>na</strong>te,<br />
rado ćemo prihvatiti, ne samo radi šire<br />
zajednice, već po<strong>na</strong>jprije zbog <strong>na</strong>ših<br />
djelatnika. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> potiče mlade<br />
ljude da se bave ovom problematikom,<br />
pripremanjem projekata, da se upoz<strong>na</strong>ju<br />
s LEADER programom i <strong>na</strong>činom kako<br />
osnovati lokalnu akcijsku grupu (LAG).<br />
Nalazimo se još u početnoj fazi, eto,<br />
LAG “Laura” postoji već dvije godine,<br />
međutim, država ga nije, <strong>na</strong>žalost, u<br />
potpunosti pratila kada govorimo o fi<strong>na</strong>ncijskom<br />
dijelu. Mi u <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u<br />
smo zadovoljni s <strong>na</strong>šim djelatnicima koji<br />
rade <strong>na</strong> pripremi spomenutih projekata<br />
te se <strong>na</strong>dam da ćete i vi <strong>na</strong> da<strong>na</strong>šnjem<br />
semi<strong>na</strong>ru dobiti puno korisnih informacija<br />
upravo od ljudi koji se bave time kao<br />
i od vlasnika obiteljskih poljoprivrednih<br />
gospodarstava, voditelja zadruga i <strong>na</strong><br />
taj <strong>na</strong>čin uspješno se kandidirati <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tječajima Europske unije. – istakao<br />
je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Semi<strong>na</strong>ru, uz ostale, <strong>na</strong>zočio je i predsjednik<br />
“Laure” Radoslav Bobanović, zasad,<br />
jedine registrirane lokalne akcijske grupe<br />
<strong>na</strong> biogradskom području. Govorio je o<br />
potencijalima europskih pretpristupnih i<br />
strukturnih fondova te preprekama koje<br />
je nužno svladati pri ostvarivanju cilja –<br />
“povlačenju” nepovratnih fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstava. Prioriteti spomenutog LAG-a<br />
su razvoj održivog ruralnog turizma, gospodarstvenog<br />
i prehrambenog sektora,<br />
malih i srednjih tvrtki, društveni i kulturni<br />
razvoj baštine, poboljšanje uvjeta okoliša<br />
i razvoj i edukacija ljudskih potencijala.<br />
Na svršetku ovog cjelodnevnog semi<strong>na</strong>ra<br />
sudionicima su uruče<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja.<br />
• S. Mišulić<br />
tvrtki Bagar d.o.o. koja je spomenutu nekretninu<br />
površine od oko 1800 četvornih metara<br />
otkupila za 910.000 ku<strong>na</strong>. Na njoj planiraju,<br />
kako su i <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čili u poslanoj ponudi, izgraditi<br />
trgovinski centar. Nakon objave <strong>na</strong>tječaja<br />
u tisku, pristupilo se otvaranju<br />
ponuda pri čemu je utvrđeno da je<br />
Bagar jedini ponuditelj te nije bilo<br />
potrebe za licitacijom.<br />
Isto tako, vijećnici su prihvatili i<br />
odluku o ustrojavanju Postrojbe civilne<br />
zaštite. Radi se operativnim<br />
s<strong>na</strong>gama zaštite i spašavanja s 30<br />
pripadnika civilne zaštite za čije<br />
popunjavanje je odgovor<strong>na</strong> Držav<strong>na</strong><br />
uprava za zaštitu i spašavanje.<br />
Na završetku sjednice prihvaćen je<br />
program rada Savjeta mladih.<br />
• S.M.<br />
In memoriam<br />
Ivo Mišulić<br />
(1936-2010)<br />
Nakon kratke bolesti 24. studenoga<br />
u 75. godini preminuo je<br />
u Zadru dugogodišnji novi<strong>na</strong>r<br />
i urednik “Hrvatskoga radija<br />
Zadar” Ivo Mišulić.<br />
Rođen je 9. listopada 1936.<br />
godine u Turnju. Novi<strong>na</strong>rsku<br />
karijeru započeo je u “Narodnom<br />
listu” 1960, a dvije godine kasnije<br />
postaje članom Hrvatskoga novi<strong>na</strong>rskog<br />
društva.<br />
Kao komentator i urednik informativnoga<br />
programa “Radio<br />
Zadra” djeluje od njegovog<br />
osnutka 1968. do umirovljenja<br />
2001. Generacijama mlađih novi<strong>na</strong>ra<br />
bio je učitelj i mentor.<br />
Osim toga, bio je i dopisnik<br />
“Sportskih novosti”, “Vjesnika”,<br />
“Večernjeg lista”, “Slobodne<br />
Dalmacije” i drugih glasila.<br />
Ono po čemu će ostati zapamćen<br />
je zalaganje za integraciju “Radio<br />
Zadra” u sustav ondašnje “Radiotelevizije<br />
Zagreb”.<br />
Istinski domoljub, uključio se u<br />
Domovinski rat kao ratni izvjestitelj<br />
i član Kriznoga štaba tadašnje<br />
Općine <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, a 1991.<br />
imenovan je i glavnim urednikom<br />
“Radio <strong>Biograd</strong>a”.<br />
Nakon umirovljenja svoju energiju<br />
i iskustvo uložio je u list<br />
“<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong>” čiji je bio<br />
utemeljitelj i vlasnik.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
2010 STUDENI | 3<br />
14. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Izvješće o radu, trgovačka zo<strong>na</strong>, <strong>na</strong>zivi ulica...<br />
Dnevni red održane sjednice sadržavao je<br />
osam točaka. Između ostalog, uz devet glasova<br />
i dva protiv, prihvaćeno je polugodišnje<br />
izvješće o radu grado<strong>na</strong>čelnika za razdoblje<br />
od siječnja do lipnja ove godine. Na ovu točku<br />
dnevnog reda, osvrnula se vijećnica Anka<br />
Merdić kazavši kako je izvješće trebalo biti<br />
sastavljeno više s gledišta funkcije grado<strong>na</strong>čelnika<br />
i njegovog djelokruga s obzirom<br />
<strong>na</strong> promjene u Zakonu o lokalnoj i područnoj<br />
samoupravi i posebnim ovlastima koje nove<br />
odredbe donose te da je bilo potrebno <strong>na</strong>vesti<br />
i ono što se planiralo ostvariti a nije se uspjelo<br />
u tome ili je ostvareno samo djelomično.<br />
Isto tako, predložila je da se uvede jednom<br />
tjednom termin u trajanju od jednog sata<br />
za sastanke građa<strong>na</strong> s grado<strong>na</strong>čelnikom ili<br />
nekim od mjerodavnih djelatnika iz Jedinstvenog<br />
upravnog odjela kako bi ih mogli<br />
uputiti k rješavanju nekih svojih problema.<br />
Prepostavljam da se ovo pitanje odnosi <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>ša predizbor<strong>na</strong> obećanja. Obećali smo<br />
građanima da ćemo sprovesti odvajanje komu<strong>na</strong>lnog<br />
otpada pa smo <strong>na</strong>bavili “zelene<br />
i plave kante”. Nadamo se da ćemo sljedeće<br />
godine kupiti i novi kamion s dvije komore<br />
kojim će se plastični i papirni otpad moći<br />
odvoziti odjedanput. Zatim smo obećali da<br />
će građani dobiti svoj poštanski sandučić<br />
koji će biti jednoobrazan s čime se i građani<br />
slažu. Ti sandučići služit će za dostavu “Bošaninih”<br />
letaka i ostalih obavijesti. Zatim,<br />
obećali smo da ćemo u staru jezgru ulagati<br />
onoliko koliko budemo imali sredstava.<br />
Eto, južni dio poluotoka smo riješili više<br />
od polovice. Izgrađen je novi dječji vrtić <strong>na</strong><br />
Kosi, evo, i uređaj za odvodnju je otpočeo<br />
s radom. Heliodrom je izgrađen, <strong>na</strong>damo<br />
se da ćemo odlagalište otpada <strong>na</strong> Baštijunskom<br />
brigu što prije sanirati, lokacijska<br />
dozvola za golfsko igralište je izda<strong>na</strong> i oče-<br />
Aktualni sat<br />
Kućni otpad, uređenje plaža, glazbari...<br />
Vijećnica i dopredsjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća Anka Merdić pitala je<br />
zbog čega se komu<strong>na</strong>lni otpad odvozi jednom tjedno zbog čega<br />
pojedini građani negoduju, pritom ustvrdivši da se plastični<br />
i papirni otpad može odvoziti i rijeđe. Predložila je da se, kao<br />
i ranije, kontejeneri za krupni otpad postave svaki tjedan <strong>na</strong><br />
više točaka u gradu.<br />
Prema obavljenim anketama među građanima, zaključili<br />
smo kako nema potrebe odvoziti otpad dvaput tjedno te da<br />
je jedanput tjedno dovoljno. Osim toga, troškove je potrebno<br />
snižavati tamo gdje je moguće, tj. <strong>broj</strong> djelatnika “Bošane”<br />
svesti <strong>na</strong> optimalni <strong>broj</strong>. Veći<strong>na</strong> građa<strong>na</strong> s kojima sam razgovarao<br />
je rekla da im je dovoljno odvoziti otpad svaki drugi<br />
tjedan. – odgovorio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Ja i moji suradnici iz tvrtke “Boša<strong>na</strong>” koji rade isključivo <strong>na</strong><br />
problematici komu<strong>na</strong>lnog otpada smatramo da, uz redovit<br />
odvoz papirne, kartonske, plastične ambalaže i ambalaže koja<br />
je u sustavu povrata, nema potrebe da se otpad odvozi češće od<br />
jednom tjedno. Zbog promjene strukture cijene, odvoz otpada<br />
se smanjio dok se srazmjerno tome povećao udio papirne,<br />
kartonske i plastične ambalaže. Cije<strong>na</strong> posude od 120 litara<br />
je ostala ista. Usporedivši s prijašnjim <strong>na</strong>činom odvoza, <strong>broj</strong><br />
odvoza se čak i povećao s 11 <strong>na</strong> 12 puta. Oni građani kojima je<br />
nedovolj<strong>na</strong> posuda od 120 litara mogu zadužiti veću od 240<br />
litara što povećava račun za 15-20 ku<strong>na</strong>. Vezano za odlaganje<br />
krupnog otpada, umjesto <strong>na</strong> prijašnje četiri lokacije, sada<br />
građani tu vrstu otpada mogu odložiti u kontejnere i posude<br />
koje se <strong>na</strong>laze u kampu Sv. Dominik tijekom cijelog da<strong>na</strong>.<br />
Građani ovakav <strong>na</strong>čin odlaganja krupnog otpada u većini<br />
podržavaju. – kazao je direktor “Bošane” Krunoslav Pešić.<br />
Ista vijećnica pitala je kada će biti uređen novi dio gradskog<br />
groblja budući da građani plaćaju <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du za taj novi dio groblja<br />
te kako <strong>na</strong>preduje prodaja preostalih grobnica. Krunoslav Pešić<br />
kazao je kako <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> ima u planu dovršiti novi dio groblja,<br />
međutim, u ovom trenutku nema dovoljno novčanih sredstava.<br />
Dodao je da grobnih mjesta za prodaju ima još dosta – više od 80<br />
kujemo oko 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnog<br />
doprinosa. Turističkom <strong>na</strong>selju Crve<strong>na</strong><br />
luka smo pomogli pri ishodovanju građevinske<br />
dozvole. Radi se o investiciji od 32<br />
miliju<strong>na</strong> eura. Uskoro počinju s radovima.<br />
Nekoliko velikih trgovinskih centara je<br />
otvoreno u <strong>Biograd</strong>u. Postoji mogućnost da<br />
se otvori još jedan. Postavlje<strong>na</strong> je i rasvjeta<br />
uz magistralu. Svaki građanin <strong>na</strong>m može<br />
reći što mu je potrebno u njegovoj ulici te<br />
uvijek <strong>na</strong>stojimo odmah reagirati i riješiti<br />
problem. Udruge građa<strong>na</strong> pratimo, medijski<br />
kao grad smo izuzetno zastupljeni.<br />
Eto, primili smo i priz<strong>na</strong>nje od Hrvatske<br />
turističke zajednice, za drugo osvojeno<br />
mjesto. Za prvo će još puno trebati raditi.<br />
Mislim da su građanima vrata gradske<br />
uprave uvijek bila otvore<strong>na</strong>. Međutim,<br />
ako postoje netko tko bi htio razgovarati<br />
s grado<strong>na</strong>čelnikom, slobodno me pozovite<br />
uz obveznu <strong>na</strong>javu o kakvoj se temi radi.<br />
Nadalje, usvoje<strong>na</strong> je odluka o <strong>na</strong>zivima ulica<br />
i trgova u gradu <strong>Biograd</strong>u budući da su di<strong>na</strong>mičnom<br />
gradnjom <strong>na</strong>stale pretpostavke<br />
za stvaranje novih ulica i trgova. Neke ulice<br />
su novoizgrađene, međutim, nemaju <strong>na</strong>zive.<br />
Sukladno novom prostornom planu<br />
uređenja neke ulice će se tek izgraditi te<br />
smo ih imenovali u<strong>na</strong>prijed. Pri davanju<br />
<strong>na</strong>ziva, vodili smo se postojećim imenima<br />
ulica koje se <strong>na</strong>laze u neposrednoj blizini<br />
novo<strong>na</strong>stalih. – kazao je predsjednik Odbora<br />
ali da prodaja ne ide zamišljenim tijekom. Građanima je ponuđe<strong>na</strong><br />
otplata troška kupljenih ukopnih mjesta u suradnji s jednom<br />
od ba<strong>na</strong>ka što nije zaživjelo jer građani, kako je rekao Pešić,<br />
nevoljko pristaju biti dužnici bankama već radije tvrtki “Bošani”.<br />
Vijećnik Danijel Karabatić pitao je postoji li mogućnost, s obzirom<br />
<strong>na</strong> povećanje gostiju, da se svake godine uredi oko 200 metara<br />
plaže <strong>na</strong> potezu od Slanice do Primorja.<br />
Upoz<strong>na</strong>ti smo s tim problemom. Kako je <strong>Biograd</strong> putem medija<br />
prepoz<strong>na</strong>t kao privlačno odredište, u njemu tijekom turističke<br />
sezone ne borave samo <strong>na</strong>ši gosti već i oni iz susjednih opći<strong>na</strong>,<br />
Zadra, Benkovca, odnosno iz cijele biogradske okolice. Velik<br />
<strong>broj</strong> gostiju <strong>na</strong>m se i požalio da nemaju, da tako kažem, gdje<br />
staviti “šugaman”. Posljednjih da<strong>na</strong> bio sam zauzet <strong>broj</strong>nim<br />
sastancima održanim u Županiji i Zagrebu <strong>na</strong> kojima je bila<br />
riječ upravo o granicama pomorskog dobra. Bez tih granica<br />
niti jedan posao ne možemo raditi, odnosno, dobiti građevinsku<br />
dozvolu. Odlučili smo ići jednim sigurnijim putem koji će<br />
dugoročno riješiti pitanje biogradskih kupališta. Trenutno<br />
radimo <strong>na</strong> plaži Boša<strong>na</strong> te se <strong>na</strong>dam da ćemo uspjeti. Uz<br />
rješavanje granica pomorskog dobra, usporedo izrađujemo<br />
detaljni plan uređenja koji će, <strong>na</strong>dam se, uskoro biti <strong>na</strong><br />
javnom uvidu te radimo <strong>na</strong> ishodovanju lokacijske dozvole<br />
<strong>na</strong>kon čega slijedi studija o utjecaju <strong>na</strong> okoliš. Nadam se do<br />
svibnja ili lipnja sljedeće godine da ćemo imati građevinsku<br />
dozvolu <strong>na</strong>kon čega slijedi raspisivanje <strong>na</strong>tječaja. O tome smo<br />
obavijestili čak i tvrtku Ilirija ako je zainteresira<strong>na</strong> za spomenuto.<br />
Nakon plaže Bošane, uslijedila bi Dražica. Za očekivati<br />
je zbog izmje<strong>na</strong> u prostornom planu uređenja i raspravâ koje<br />
se moraju prema zakonu održati te zbog izrade urbanističkog<br />
pla<strong>na</strong>, da nećemo sve radnje moći obaviti do ljeta 2011. već<br />
onog 2012. godine. Zadarska županija donosi odluku o dodjeli<br />
dugoročne koncesije sukladno projektima. Plaža Soline neće<br />
ići tako brzo, tek 2013. godine. Za ovu sezonu planiramo<br />
izraditi plan oborinske mreže i mreže odvodnje kako bismo<br />
ispunili uvjete za Plavu zastavu. Zajedno sa Soli<strong>na</strong>ma, u planu<br />
za imenovanje ulica i trgova Nikola Tomić.<br />
Zatim je doneše<strong>na</strong> odluka o prodaji osam<br />
građevinskih zemljišta u Trgovačkoj zoni uz<br />
Jadransku magistralu. Ministarstvo regio<strong>na</strong>lnog<br />
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva<br />
izdalo je Rješenje o izdvajanju državnog<br />
šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog<br />
područja u svrhu izgradnje poslovne zone.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> radi osiguravanja sredstava za<br />
<strong>na</strong>k<strong>na</strong>du za izdvajanje zemljišta kao poticanja<br />
razvojnih djelatnosti i otvaranja novih<br />
radnih mjesta pristupio je prodaji predmetnih<br />
čestica. – <strong>na</strong>vodi su u obrazloženju. Počet<strong>na</strong><br />
cije<strong>na</strong> u suglasnosti s Poreznom upravom<br />
je određe<strong>na</strong> i iznosi 68 eura po četvornom<br />
metru. Isto tako, u ravnini hotela <strong>Biograd</strong><br />
predviđe<strong>na</strong> je izgradnja kružnog toka za što<br />
je već izrađeno idejno rješenje. Odluka je<br />
usvoje<strong>na</strong> jednoglasno. Između ostalog, uz<br />
osam glasova za i tri glasa protiv, usvojen je<br />
i zaključak o davanju prethodne suglasnosti<br />
<strong>na</strong> donošenje Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu<br />
i <strong>na</strong>činu rada Dječjeg vrtića <strong>Biograd</strong>.<br />
Prije usvajanja, vijećnik Danijel Karabatić u<br />
amandmanu je predložio da se <strong>na</strong> radno mjesto<br />
psihologa primi jedan izvršitelj s punim<br />
radnim vremenom umjesto <strong>na</strong> 5 sati tjedno<br />
što nije prihvaćeno.<br />
Savjetovali smo se s pravnom službom<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a koja <strong>na</strong>m je obrazložila<br />
da radno mjesto s 5 sati tjedno prema<br />
Zakonu o radu postoji. Naposljetku smo<br />
donijeli odluku da pravilnik usvojimo uz<br />
<strong>na</strong>pomenu da je, prema <strong>na</strong>šem mišljenju,<br />
5 sati vrlo malo za rad psihologa te da će se<br />
ta satnica u budućnosti povećati <strong>na</strong> puno<br />
radno vrijeme. – kazala Melanija Ražov-Radas,<br />
predsjednica Odbora za statut, poslovnik<br />
i normativnu djelatnost <strong>Grad</strong>skog vijeća.<br />
Također, prihvaće<strong>na</strong> je i odluka o gradskim<br />
porezima o kojima će ubuduće brinuti djelatnici<br />
Odsjeka za gospodarstvo i fi<strong>na</strong>ncije<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a radi što učinkovitije <strong>na</strong>plate,<br />
utvrđivanja, evidencije, <strong>na</strong>dzora i ovrhe<br />
spomenutih poreza. U gradske poreze, prema<br />
Zakonu o fi<strong>na</strong>nciranju lokalne i područne<br />
samouprave, ubrajaju se: porez <strong>na</strong> potrošnju,<br />
porez <strong>na</strong> tvrtku ili <strong>na</strong>ziv i porez <strong>na</strong> korištenje<br />
javnih površi<strong>na</strong> kojeg u biogradskom slučaju<br />
predstavlja <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da za zakup javnih površi<strong>na</strong>.<br />
• S. Mišulić<br />
je i obalni pojas ispred kampirališta “Park Soline”. - rekao<br />
je grado<strong>na</strong>čelnik Knez.<br />
Danijel Karabatić pitao je postoji li u skorijoj budućnosti mogućnost<br />
izgradnje pristaništa za velike jahte s obzirom <strong>na</strong> veliko<br />
zanimanje elitnih gostiju za <strong>Biograd</strong>om. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez<br />
odgovorio je kako o tome odlučuje Zadarska županija kroz županijski<br />
prostorni plan te da <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> nije u mogućnosti po tome<br />
pitanju ništa <strong>na</strong>praviti. Dodao je kako je bilo zahtjeva građa<strong>na</strong><br />
za proširenjem ili izmjenom <strong>na</strong>mjene nekog prostora, međutim,<br />
odgovorili su im kako zahtjev moraju proslijediti <strong>na</strong>dležnom<br />
ministarstvu te ako ono pozitivno odgovori, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> će se<br />
tom odlukom i složiti. Dodao je kako potreba za ovom vrstom privezišta<br />
zasigurno postoji te je za očekivati, ako se ispune uvjeti,<br />
da bude smješten u turističkim zo<strong>na</strong>ma Kume<strong>na</strong>t 1 i Kume<strong>na</strong>t 2.<br />
Pored toga, Karabatića je zanimalo <strong>na</strong>lazili se raču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
u blokadi te, ako jest, zbog čega.<br />
Isti<strong>na</strong> je da je u blokadi. Radi se o oko 2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> duga<br />
prema Hrvatskim vodama. Već smo podmirili gotovo sedamdeset<br />
posto iznosa te očekujemo da će za oko deset da<strong>na</strong> račun<br />
biti odblokiran. – kazao je Knez.<br />
Nadalje, vijećnicu Merdić zanimao je rad <strong>Grad</strong>ske glazbe te mogućnost<br />
njenog aktivnijeg djelovanja.<br />
<strong>Grad</strong>ska glazba je takva kakva je. O<strong>na</strong> ima svoju povijest i tradiciju.<br />
Radi se o udruzi građa<strong>na</strong> koja ima svojeg predsjednika<br />
i rad<strong>na</strong> tijela. U posljednje vrijeme u aktivnostima koje je <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong> provodio oni se, <strong>na</strong>žalost, nisu pojavili, odnosno, jako<br />
rijetko. Ne z<strong>na</strong>m čemu je tome razlog budući da iz gradskog<br />
proraču<strong>na</strong> dobivaju z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> sredstva. No, treba uzeti u obzir<br />
da ljudi rade te ne može se uvijek <strong>na</strong>ći slobodnog vreme<strong>na</strong>.<br />
Smatram da je ključni problem što se godi<strong>na</strong>ma nije radilo<br />
<strong>na</strong> pomlatku te je <strong>na</strong>stao generacijski jaz. Stariji glazbari su<br />
pomalo već umorni i imaju <strong>broj</strong>ne obiteljske obveze. Teško<br />
je u ovom trenu aktivnije pokrenuti <strong>Grad</strong>sku glazbu, no ako<br />
članovi udruge to mogu, mi ćemo im rado pomoći. – kazao<br />
je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
• Stjepan Mišulić
4 | STUDENI 2010<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Športsko-ribolov<strong>na</strong> udruga “Podlanica”<br />
Novi štapovi za još bolje rezultate<br />
Usporedivši dosadašnje rezultate u kategorijama do 16 i 21 godine, biogradska “Podlanica” <strong>na</strong>lazi se među<br />
četiri <strong>na</strong>jboljih u Hrvatskoj<br />
U povodu zapaženih uspjeha članova<br />
Športsko-ribolovne udruge “Podlanica”<br />
postignutih tijekom ove godine, grado<strong>na</strong>čelnik<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez<br />
primio je <strong>na</strong>juspješnije športske ribolovce<br />
Šimu Bobića, Jeru Brzića i Franu<br />
dih u društvenoj zajednici te rješavanje<br />
ostalih bitnih pitanja vezanih za mlade.<br />
Zahvaljujem se <strong>na</strong> ukazanom povjenog<br />
prvaka do 16 godi<strong>na</strong> - mladog<br />
Jeru Brzića. Pored toga, Šime Bobić i<br />
Frane Bogdanić osvajači su brončane<br />
medalje <strong>na</strong> prvenstvu Hrvatske u disciplinima<br />
“štap s obale” i “štap iz brodice”<br />
što govori o svestranosti <strong>na</strong>ših<br />
pritom zahvalivši se grado<strong>na</strong>čelniku<br />
Knezu i <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> podršci.<br />
“Podlanica” <strong>broj</strong>i više od 400 članova<br />
od čega ih se tridesetosmero <strong>na</strong>tječe u<br />
svim kategorijama: U-12, U-16 i U-21.<br />
Vaši rezultati su potvrda da bez rada<br />
nema uspjeha. Bez obzira <strong>na</strong> bolje ili<br />
lošije fi<strong>na</strong>ncijsko stanje, uvijek izdvajamo<br />
sredstva, ne samo za udrugu<br />
“Podlanica”, već i za sve ostale<br />
građanske udruge u <strong>Biograd</strong>u. Rad<br />
udruga, svakako, mora biti podržan<br />
od struktura vlasti. Stoga smo odlučili<br />
pomoći vam u <strong>na</strong>bavci novih <strong>na</strong>tjecateljskih<br />
štapova i ostale opreme<br />
neophodne za postizanje još boljih<br />
rezultata. – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez.<br />
Mirko Rudić, uz ostalo, iznio je i prijedlog<br />
promidžbenih aktivnosti u školama<br />
u cilju poticanja mladih <strong>na</strong> bavljenje<br />
športskim ribolovom.<br />
Ovom športu treba posvetiti puno vreme<strong>na</strong><br />
i ljubavi. Zahtijeva odricanja<br />
želite li postići nešto više. Eto, do kvalitetne<br />
opreme nije lako doći, međutim,<br />
bez nje se ne možete ravnopravno<br />
boriti s <strong>na</strong>tjecateljima iz europskih<br />
zemalja. – rekao je Šime Bobić.<br />
Članovima “Podlanice”, uz obećanu<br />
pomoć, grado<strong>na</strong>čelnik Knez uručio je<br />
prigodne darove zaželjevši ima nove<br />
uspjehe.<br />
• S. Mišulić<br />
Voditelj škole udičarenja Željko Domitrović, predsjednik kluba Mirko Rudić, Frane<br />
Bogdanić, Jere Brzić, Šime Bobić i grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Bogdanića, voditelja škole udičarenja<br />
Željka Domitrovića te predsjednika kluba<br />
Mirka Rudića.<br />
Uspjesi Športsko-ribolovne udruge<br />
“Podlanica” tijekom 2010. godine<br />
rezultat su stalnog rada <strong>na</strong>še škole<br />
udičarenja. Možemo se pohvaliti da<br />
u svojim redovima imamo državnog<br />
prvaka i reprezentativca u kategoriji<br />
do 21 godine - Šimu Bobića i držav-<br />
<strong>na</strong>tjecatelja. Možemo reći kako se, da<br />
tako kažem, <strong>na</strong>ša športsko-ribolov<strong>na</strong><br />
obitelj širi, prije svega, zahvaljujući<br />
iznimnim rezulatima svrstavši se tako<br />
u vrh hrvatskog športskog ribolova<br />
<strong>na</strong> moru. Pri tome se <strong>na</strong>damo, s obzirom<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>darenost koju pokazuju<br />
<strong>na</strong>ši članovi škole udičarenja, da će<br />
zapaženih rezultata biti i više. – kazao<br />
je predsjednik “Podlanice” Mirko Rudić<br />
Iznimni ovogodišnji rezultati “Podlanice”, sigurni smo, bit će poticaj svim članovima<br />
kluba da ostvare još bolje rezultate.<br />
Sjednica Savjeta mladih <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Poboljšati položaj mladih<br />
Za novu predsjednicu biogradskog Savjeta<br />
mladih pri <strong>Grad</strong>skom vijeću <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> jednoglasno je izabra<strong>na</strong><br />
Marti<strong>na</strong> Stevanja, dok je Franka Troskot<br />
izabra<strong>na</strong> za dopredsjednicu. Pored<br />
novog vodstva, usvojen je i program rada<br />
za 2011. godinu u kojem stoje sljedeće<br />
aktivnosti: suradnja sa županijskim Savjetom<br />
mladih i drugim savjetodavnim<br />
tijelima mladih u Hrvatskoj, savjetovanje<br />
s organizacijama mladih o temama<br />
bitnim za mlade, suradnja s tijelima <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a o politici prema mladima,<br />
izrada web stranice i njeno postavljanje<br />
<strong>na</strong> Internet kao informativnog medija<br />
<strong>na</strong>mijenjenog mladima, obilježavanje<br />
prigodnih datuma vezanih za mlade te<br />
ostale aktivnosti važne za rad i poboljšanje<br />
položaja mladih.<br />
Savjet mladih ima važnu ulogu u radu<br />
<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, poglavito<br />
kada se radi o pitanjima o<br />
životu i djelovanju mladih u gradu<br />
<strong>Biograd</strong>u. Vrlo je bitan subjekt kada je<br />
riječ o mladima. Članovi savjeta mogu<br />
sudjelovati <strong>na</strong> sjednicama <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća, davati prijedloge jer vi, uostalom,<br />
predstavljate savjetodavno tijelo<br />
Članovi Savjeta mladih i voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i lokalnu<br />
samoupravu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nevenka Lukin.<br />
kojeg je osnovalo <strong>Grad</strong>sko vijeće <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a. – kazala je voditeljica Odsjeka<br />
za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nevenka Lukin.<br />
Djelokrug rada Savjeta mladih obuhvaća<br />
raspravljanje o pitanjima položaja mladih<br />
u <strong>Biograd</strong>u, predlaganje <strong>Grad</strong>skom<br />
vijeću onih programa i mjera koje se<br />
odnose <strong>na</strong> u<strong>na</strong>prjeđenje statusa mla-<br />
renju i izboru za predsjednicu Savjeta<br />
mladih. Nadam se da ću zajedno<br />
s ostalim članovima pomoći u osmišljavanju<br />
novih sadržaja za mlade u<br />
gradu <strong>Biograd</strong>u kako bismo, između<br />
ostalog, potaknuli one koji se školuju<br />
da se vrate u svoj grad i pridonesu njegovom<br />
razvitku te aktivno sudjeluju<br />
u donošenju odluka kako <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a,<br />
tako i mlađe populacije. Želimo<br />
poduzeti korake kako bi mladi <strong>na</strong>kon<br />
školskih obveza što manje provodili<br />
slobodnog vreme<strong>na</strong> u “kafićima”, te<br />
istodobno se više usmjerili <strong>na</strong> kvalitetnije<br />
i korisnije aktivnosti kao što je<br />
sudjelovanje u raznim radionicama,<br />
okruglim stolovima i ostalom. Pritom<br />
će imati prigodu iznijeti svoje prijedloge<br />
i zamisli o poboljšanju života<br />
mladih. Savjet mladih je radi njih tu<br />
kako bi prenio <strong>Grad</strong>skom vijeću <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a iskazane prijedloge i mišljenja<br />
mladih. – <strong>na</strong>glasila je predsjednica<br />
savjeta Marti<strong>na</strong> Stevanja.<br />
Članovi Savjeta mladih su: Marti<strong>na</strong> Števanja,<br />
Franka Troskot, Iva<strong>na</strong> Mitrović,<br />
Antonija Radas, Davor Šarić, Marko<br />
Tomić i Marta Erlić. • S. Mišulić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2010 STUDENI | 5
6 | STUDENI 2010<br />
OPĆINA SV. FILIP I JAKOV<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov<br />
Usprkos krizi, radovi idu dalje<br />
Kako i ističe općinsko čelništvo, započeti<br />
glavni infrastrukturni projekti u Općini<br />
Sv. Filip i Jakov <strong>na</strong>stavljaju se u<strong>na</strong>toč ekonomskoj<br />
krizi koja je, donekle, usporila<br />
Igor Pedisić<br />
njihovu realizaciju, no ne i zaustavila.<br />
Bez obzira <strong>na</strong> negativne utjecaje recesije,<br />
proračun Općine Sv. Filip i Jakov bogatiji<br />
je za 9 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> zahvaljujući fi<strong>na</strong>ncijskim<br />
sredstvima osiguranim iz resornih<br />
ministarstava, Zadarske županije, Hrvatskih<br />
voda, Hrvatske elektroprivrede i<br />
europskih pretpristupnih fondova. Tome<br />
treba dodati i uspješno smanjenje manjka<br />
u proraču<strong>na</strong> za vrijednih 500 tisuća ku<strong>na</strong><br />
te činjenicu da račun nije bio blokiran<br />
bez obzira <strong>na</strong> gospodarstveno stanje u<br />
cijeloj državi.<br />
U Sv. Filip i Jakovu krenuli su radovi<br />
<strong>na</strong> sa<strong>na</strong>ciji jedne od <strong>na</strong>opasnijih”crnih<br />
točaka” u Hrvatskoj – glavnog ulaza u<br />
mjesto. Radove <strong>na</strong> sjecištu državne ceste<br />
D8 i županijske ceste, koja vodi prema<br />
Sikovu i Raštanima te prema središtu<br />
mjesta, izvodi splitska tvrtka “Asfalt<strong>na</strong><br />
cesta” prema projektu tvrtke “ZG-projekt”<br />
iz Zagreba dok su investitor, dakako, Hrvatske<br />
ceste.<br />
- Vrijednost radova je oko 3 i po miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. Planirano trajanje izvođenja<br />
radova je 90 radnih da<strong>na</strong> što z<strong>na</strong>či da<br />
bi trebalo biti završeno do kraja ove godine<br />
što, dakako, ovisi i o vremenskim<br />
prilikama. Rješenje ovog problema za<br />
<strong>na</strong>s je itekako bitno uzevši u obzir da<br />
je <strong>na</strong> tom raskrižju smrtno stradalo 16<br />
osoba. Uložili smo puno truda kako bi<br />
riješili ovaj problem te, takoreći, nije<br />
bilo da<strong>na</strong> da nismo <strong>na</strong>zivali kako bi<br />
potakli <strong>na</strong>dležne da se započne s rekonstrukcijom.<br />
Imovinsko-pravni odnosi s<br />
vlasnicima susjednih zemljišta su riješeni,<br />
ugovori su potpisani te, koliko<br />
z<strong>na</strong>m, većini su Hrvatske ceste novča<strong>na</strong><br />
sredstva isplatili. – kazao je <strong>na</strong>čelnik<br />
Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić.<br />
Usprkos recesijskim vremenima, općinski<br />
projekti ne staju, štoviše, uspješno <strong>na</strong>preduju.<br />
Uskoro će biti gotov glavni projekt<br />
za prvu i drugu fazu izgradnje odvodnje u<br />
Svetom Petru te za drugu fazu, odnosno,<br />
izgradnju sekundarne mreže odvodnje za<br />
Turanj i Sv. Filip i Jakov. Izrada projektne<br />
dokumentacije stajat će 500 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Usporedo s tim, uslijedit će dovršetak radova<br />
<strong>na</strong> vodovodnoj mreži Sikovo–Raštane<br />
Donje, to jest, <strong>na</strong> dionici Raštane<br />
Donje-Tičevo-Veterinci–Podvršje. Izrada<br />
projektne dokumentacije je gotova te se<br />
očekuje objava <strong>na</strong>tječaja za <strong>na</strong>jpovoljnijeg<br />
izvođača radova. U<strong>na</strong>prijed je osigurano<br />
pola miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> za obnovu ceste<br />
Sikovo–Raštane Donje kako bi se dovela<br />
u stanje prije radova.<br />
- Proširenje mjesnog groblja u Turnju<br />
započet će vrlo skoro, početkom<br />
siječnja iduće godine i obuhvaća, iz-<br />
“Cr<strong>na</strong> točka” prometne mreža Hrvatske uskoro će biti prošlost.<br />
Mjesno groblje u Turnju će se proširiti čime će se dobiti 134 nova ukop<strong>na</strong> mjesta.<br />
među ostalog, izgradnju mrtvačnice,<br />
ceremonijalnog trga, dva nova grob<strong>na</strong><br />
polja s ukupno 134 betonske grobnice<br />
te uređenje svih pješačkih zo<strong>na</strong>. Vrijednost<br />
projekta iznosi oko 5 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. Pored toga, ishođe<strong>na</strong> je lokacijska<br />
dozvola za izgradnju mrtvačnice <strong>na</strong><br />
groblju u Sv. Filip i Jakovu. Uskoro bi<br />
trebala započeti izrada glavnog projekta.<br />
Vrijednost zahvata je milijun ku<strong>na</strong>.<br />
Isto tako, u suradnji s “Komu<strong>na</strong>lcem”<br />
dovede<strong>na</strong> je i voda <strong>na</strong> turanjsko groblje.<br />
– dodaje <strong>na</strong>čelnik Pedisić.<br />
U suradnji sa Županijskom upravom za<br />
ceste izgradit će se pristup<strong>na</strong> cesta između<br />
Turnja i Sv. Filip i Jakova koja vodi<br />
od magistrale do nove školske zgrade.<br />
Ovaj zahvat, svakako, će <strong>na</strong>jviše koristiti<br />
osnovnoškolcima čime će se biti zadovoljeni<br />
uvjeti sigurnosti djece u prometu.<br />
Postojeći makadamski put će se rekonstruirati<br />
te će se dobiti prometnica u dužini<br />
od 800 metara s rasvjetom i nogostupom.<br />
Lokacijska dozvola je ishođe<strong>na</strong> te se<br />
uskoro očekuje i realizacija.<br />
- Postavlje<strong>na</strong> je oko 800 tisuća ku<strong>na</strong> vrijed<strong>na</strong><br />
nisko<strong>na</strong>ponska trafostanica <strong>na</strong><br />
prostoru autokampa “Đardin” koja će,<br />
zasigurno, poboljšati funkcioniranje<br />
elektroenergetske mreže <strong>na</strong> predjelu<br />
Primorja. Osim toga, za stanovnike otočića<br />
Bapca zbio se povijesni događaj<br />
koji će, ne treba govoriti, puno toga<br />
donijeti. Naime, radi se o dovođenju<br />
električne struje <strong>na</strong> spomenuti otočić.<br />
Vrijednost ove investicije HEP-a iznosi<br />
3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. – zaključio je Pedisić.<br />
Za koncesio<strong>na</strong>ra za održavanje javne rasvjete<br />
izabran je <strong>na</strong>jpovoljniji ponuđač<br />
– tvrtka “Marex elektrostroj” iz Zadra.<br />
Ugovor je sklopljen <strong>na</strong> godinu da<strong>na</strong> s<br />
mogućnošću produljenja.<br />
• S. Mišulić<br />
Donešen <strong>na</strong>crt ko<strong>na</strong>čnog prijedloga izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Prostornog pla<strong>na</strong> Općine Sv.Filip i Jakov<br />
Izmjene i dopune u interesu gradnje<br />
Nedavno je Opći<strong>na</strong> Sv.Filip i Jakov donijela<br />
<strong>na</strong>crt ko<strong>na</strong>čnog prijedloga izmje<strong>na</strong><br />
i dopu<strong>na</strong> općinskog prostornog pla<strong>na</strong>.<br />
Sukladno proceduri, ko<strong>na</strong>čni prijedlog<br />
poslan je ministarstvima te županijskim<br />
i državnim ustanovama kako bi iskazali<br />
svoje mišljenje i dali suglasnost. Nakon<br />
toga, slijedi potvrda spomenutog pla<strong>na</strong><br />
od strane Ministarstva zaštite okoliša,<br />
prostornog uređenja i graditeljstva.<br />
- Mi u Mjesnom odboru Sv.Filip i Jakov<br />
zadovoljni smo ko<strong>na</strong>čnim prijedlogom<br />
izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> pla<strong>na</strong>, poglavito, što<br />
smo aktivno sudjelovali u izradi pla<strong>na</strong><br />
posredovavši između mješta<strong>na</strong> i lokalne<br />
samouprave oko rješavanja njihovih<br />
primjedbi. Možemo ustvditi kako je<br />
veći dio primjedbi ipak prihvaćen. Novosti<br />
u Prostornom planu su zone guste<br />
gradnje kojima se definira izgrađeni<br />
dio <strong>na</strong> Ulici, Rabatinu i Primorju te<br />
povećani koeficijenti izgrađenosti koji<br />
su, <strong>na</strong>žalost, bili smanjeni u prošloj<br />
i<strong>na</strong>čici pla<strong>na</strong> te time smanjili di<strong>na</strong>miku<br />
gradnje u <strong>na</strong>selju, što obiteljskih<br />
kuća, što turističkih kapaciteta. Sada<br />
ovakav Prostorni plan Općine Sv. Filip<br />
i Jakov, kada govorimo o mjestu Sv.<br />
Filip i Jakov, ipak zadovoljava većinu<br />
stanovnika što, dakako, treba biti i prioritet.<br />
Stoga, vjerujemo da će gradnja,<br />
koja posljednjih godi<strong>na</strong>, možemo reći,<br />
nije tekla onom di<strong>na</strong>mikom kakvom je<br />
trebala, ipak krenuti <strong>na</strong>bolje te istodobno<br />
potaknuti “punjenje” općinskog<br />
proraču<strong>na</strong>. Isto tako, uvjereni smo,<br />
lakše će se legalizirati već izgrađeni<br />
postojeći objekti. Na kraju treba istaći<br />
da su interesi većine stanovnika ipak<br />
bili presudniji što svakako kod donošenja<br />
bilo kakvih promje<strong>na</strong> treba biti<br />
<strong>na</strong> prvom mjestu. – kazao je Filip Đinđić,<br />
predsjednik Mjesnog odbora Sv. Filip i<br />
Jakov.<br />
• S.M.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> OPĆINA PAŠMAN<br />
2010 STUDENI | 7<br />
Osnov<strong>na</strong> škola “Vladimir Nazor” Neviđane<br />
Dva<strong>na</strong>est raču<strong>na</strong>la za uspješnije učenje<br />
U povodu Među<strong>na</strong>rodnog da<strong>na</strong> štednje,<br />
30. listopada, Erste banka darovala je<br />
Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” dva<strong>na</strong>est<br />
raču<strong>na</strong>la sa skenerima. U <strong>na</strong>zočnosti<br />
zamjenika <strong>na</strong>čelnika Općine Pašman Nikoli<strong>na</strong><br />
Bašića i djelatnika škole, vrijed<strong>na</strong><br />
sredstva za rad rav<strong>na</strong>teljici škole prof.<br />
Andreji Krnić uručila je direktorica poslovnice<br />
Erste banke <strong>na</strong> zadarskoj Kalelargi<br />
Goranka Štrmelj.<br />
- Da<strong>na</strong>šnja do<strong>na</strong>cija z<strong>na</strong>či <strong>na</strong>m puno.<br />
Do ovog tre<strong>na</strong>, imali smo 10 raču<strong>na</strong>la<br />
<strong>na</strong> raspolaganju što z<strong>na</strong>či da se <strong>na</strong>stava<br />
odvijala tako da se dvoje učenika<br />
koristilo jednim raču<strong>na</strong>lom što, složit<br />
ćete se, nije dobro. Odsada će svaki<br />
učenik imati svoje raču<strong>na</strong>lo i <strong>na</strong> taj<br />
<strong>na</strong>čin moći pratiti <strong>na</strong>stavu i usvajati<br />
nova z<strong>na</strong>nja puno uspješnije. – kazala<br />
je rav<strong>na</strong>teljica Krnić zahvalivši se <strong>na</strong><br />
hvalevrijednoj pomoći. Goranka Štrmelj,<br />
između ostalog, ustvrdila je da se,<br />
doduše, radi o rabljenim raču<strong>na</strong>lima ali<br />
vrlo kvalitetnim i održavanim uređajima<br />
<strong>na</strong> kojima su oni do jučer obavljali svoj<br />
bankarski posao. Dodala je da vjeruje da<br />
će u potpunosti zadovoljiti potrebe učenika<br />
barem do neke njihove zahtjevnije<br />
Zamjenik općinskog <strong>na</strong>čelnika Nikolino Bašić, predstavnica Erste banke Goranka Štrmelj<br />
i ravnteljica škole Andreja Krnić prigodom svečanog uručenja raču<strong>na</strong>la.<br />
formatičku učionicu, <strong>na</strong>jmanje dva<br />
bit će <strong>na</strong> raspolaganju čitaonici dok<br />
za preostale ćemo još razmisliti jer<br />
<strong>na</strong>s je ovo darivanje pomalo i zateklo,<br />
dakako, ugodno. I<strong>na</strong>če, s Erste bankom<br />
uspješno surađujemo već dvije<br />
godine. Lanjske godine darovali su<br />
<strong>na</strong>m novča<strong>na</strong> sredstva u iznosu od<br />
4 tisuće ku<strong>na</strong> od čega smo jedan dio<br />
iskoristili za troškove pregradnje čitaonice.<br />
Ovim zahvatom dobili smo<br />
odgovarajući prostor za čitaonicu i<br />
prostor za održavanje roditeljskih<br />
sasta<strong>na</strong>ka. Ova <strong>na</strong>m je adaptacija bila<br />
jako bit<strong>na</strong> budući da <strong>na</strong>ša škola ima<br />
puno učenika-putnika, preciznije, od<br />
ukupno 1<strong>56</strong> učenika, njih 126-ero putuje<br />
od mjesta stanovanja do škole.<br />
Do dolaska autobusa, što <strong>na</strong>m je vrlo<br />
važno, učenici borave u spomenutoj<br />
čitaonici i nisu <strong>na</strong> hladnom zraku, a<br />
uz to su zaokupirani korisnim sadržajima<br />
koje <strong>na</strong>ša knjižnica i čitaonica<br />
pružaju. – dodala je rav<strong>na</strong>teljica Krnić.<br />
• S. Mišulić<br />
Školska športska dvora<strong>na</strong> u Neviđanima i dječji vrtić u Dobropoljani<br />
Tribine i oprema za dvoranu postavljeni,<br />
uređen okoliš vrtića<br />
U športskoj dvorani Osnovne škole “Vladimir<br />
Nazor” postavljene su tribine u vrijednosti<br />
od oko 170 tisuća ku<strong>na</strong>. Troškove je snosila<br />
Uprava za otočni i priobalni razvoj Ministarstva<br />
mora, prometa i infrastrukture, a svoj<br />
je doprinos dala i Opći<strong>na</strong> Pašman, odnosno,<br />
Zadarska županija u iznosu od 4 tisuće ku<strong>na</strong>.<br />
- Postavljanjem tribi<strong>na</strong> i ostale opreme dvora<strong>na</strong><br />
je u cjelosti završe<strong>na</strong> upravo o<strong>na</strong>ko kako<br />
smo i planirali. O visokim standardima koji<br />
su pri izgradnji i opremanju zadovoljeni <strong>na</strong>jbolje<br />
govori činjenica da su dvorane Osnovne<br />
škole <strong>Biograd</strong> i ova <strong>na</strong>ša u Neviđanima jedine<br />
zadovoljile kriterije za održavanje skorašnje<br />
Školske košarkaške lige. - kazao je <strong>na</strong>čelnik<br />
Općine Pašman Nedjeljko Medić.<br />
Osim tribi<strong>na</strong>, dvora<strong>na</strong> sada raspolaže i drugom<br />
vrhunskom opremom te uključuje : dva<br />
gola, dva koša s električnom upravljanjem,<br />
semafor, strunjače, oprema za svlačionice,<br />
velik <strong>broj</strong> lopti, 6 stolova za stolni tenis, gim<strong>na</strong>stička<br />
pomagala kao što su “konjići” i<br />
grede i ostalo.<br />
- Eto, mogu reći da dvora<strong>na</strong> izgleda kao iz<br />
mojih dječačkih snova. Kao djeca sanjali<br />
smo ovakav prelijep prostor za bavljenje<br />
raznim sportovima. Dvora<strong>na</strong>, osim za<br />
školsku djecu koja će se njome koristiti<br />
do 15 sati, bit i <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> i za športaše<br />
i rekreativce i to od 15 sati <strong>na</strong>dalje. U tom<br />
terminu njom će upravljati Jav<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
ustanova “Otok Pašman”. Cije<strong>na</strong><br />
korištenja u komercijalne svrhe bit će svakako<br />
sniže<strong>na</strong>. – rekao je zamjenik <strong>na</strong>čelnika<br />
Općine Pašman Nikolino Bašić.<br />
Novi Dječji vrtić “Bodulić” u Dobropoljani je<br />
u funkciji već neko vrijeme te, kada se u potpunosti<br />
opremi, očekuje se svečano otvaranje<br />
za otočnu zajednicu iznimno bitnog objekta.<br />
- Centralno grijanje je postavljeno, no<br />
nedostaje <strong>na</strong>m nova unutarnja oprema.<br />
Doduše, pomoć u opremanju bila <strong>na</strong>m<br />
je obeća<strong>na</strong> s nekoliko stra<strong>na</strong>, međutim,<br />
nije ostvare<strong>na</strong>. Okoliš vrtića je uređen<br />
novčanim sredstvima Ministarstva mora,<br />
prometa i infrastrukture u iznosu od 177<br />
faze i odluke da se, možda, jednog da<strong>na</strong><br />
i profesio<strong>na</strong>lno posvete raču<strong>na</strong>lstvu.<br />
- Šest raču<strong>na</strong>la ćemo postaviti u intisuća<br />
ku<strong>na</strong>. Radove je obavila tvrtka “Lavdara”<br />
dok je centralno grijanje postavila<br />
tvrtka “Rogić-gradnja” iz Zadra. Troškove<br />
ugradnje grijanja, oko 70 tisuća ku<strong>na</strong>, u<br />
potpunosti je “pokrila” Opći<strong>na</strong> Pašman<br />
kao i trošak povećanje s<strong>na</strong>ge električne<br />
energije u vrijednosti 30 tisuća ku<strong>na</strong> što bi<br />
ih kroz godišnja doba te ih potičemo <strong>na</strong><br />
učenje i rad, dakako, <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin prilagođen<br />
njihovoj dobi. Unosimo prirodu unutra<br />
kako bi djeca osjetila što bolje povezanost<br />
čovjeka i prirode. U vremenu između toga,<br />
pjevamo, <strong>broj</strong>imo i veselimo se... – kazala<br />
je rav<strong>na</strong>teljica vrtića Mile<strong>na</strong> Ćosić.<br />
U uvjetima kakve pruža novi dječji vrtić u Dobropoljani, radost ali i razvoj<br />
djece su zajamčeni.<br />
Opremljenost nove dvorane vrlo je dojmljiva. Sada, za pretpostaviti je, učenici s još više<br />
nestrpljenja čekaju sat tjelesne kulture.<br />
z<strong>na</strong>čilo da je u ovoj posljednjoj fazi ulaganje<br />
od strane Općine Pašman bilo oko 100<br />
tisuća ku<strong>na</strong>. – istakao je <strong>na</strong>čelnik Medić.<br />
Od početka izgradnje vrtića, ministarstvo je<br />
sudjelovalo sa 800 tisuća ku<strong>na</strong> dok je Opći<strong>na</strong><br />
Pašman uložila nešto više od 400 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Uzevši u obzir posljednje troškove, vrijednost<br />
cjelokupne investicije iznosi gotovo milijun<br />
i 600 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
- Nova zgrada dječjeg vrtića od velikog je<br />
z<strong>na</strong>čenja za sve stanovnike Općine Pašman,<br />
posebno za <strong>na</strong>jmlađe i njihove roditelje.<br />
Djeca, kao što možete vidjeti, imaju<br />
kvalitetan i prostran prostor neophodan za<br />
socijalizaciju i njihov razvoj. Što se kod <strong>na</strong>s<br />
radi? Kao što to i obično činimo, vodimo<br />
Upisano je 31 dijete raspoređenih u dvije<br />
skupine – mlađu i predškolsku. Novi vrtić<br />
ima dvije odijeljene prostorije za boravak<br />
djece, sanitarni čvor posebno prilagođen<br />
njihovom uzrastu, sanitarni čvor za djelatnike<br />
te kuhinju koja će stupiti u funkciju ako<br />
bude potrebe za dužim boravkom djece. Treba<br />
istaknuti kako se radi o vrlo prostranom vrtiću<br />
budući da uvelike premašuje minimalnu<br />
površinu po djetetu propisanu pravilnikom.<br />
O<strong>na</strong> iznosi 2,50 četvor<strong>na</strong> metra dok je minimal<strong>na</strong><br />
površi<strong>na</strong> 1,80. Uz to, organiziran je<br />
i prijevoz djece od kuće do vrtića i <strong>na</strong>trag,<br />
dakako, uz pratnju savjesnih odgajateljica<br />
čime se rijetko koji vrtić u Zadarskoj županiji<br />
može pohvaliti.<br />
• S. Mišulić
8 | STUDENI 2010<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Semi<strong>na</strong>r o IPARD programu<br />
Korisni savjeti za što bolju pripremu<br />
U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
i UNDP-a Hrvatska održan je semi<strong>na</strong>r<br />
“IPARD 2011. – EU fond za razvoj poljoprivrede”.<br />
O <strong>broj</strong>nim temama vezanim za<br />
spomenuti pretpristupni program Europske<br />
unije govorio je <strong>na</strong>jtraženiji samostalni<br />
konzultant i stručnjak za IPARD program<br />
u Hrvatskoj Kristijan Mavrek.<br />
Gospodin Mavrek angažiran je od strane<br />
UNDP-a – Programa Ujedinjenih <strong>na</strong>roda<br />
za razvoj kako bi se potencijalni korisnici<br />
IPARD-a, od jedinica lokalne samouprave,<br />
poljoprivrednika, malih poduzetnika<br />
do obiteljskih poljoprivrednih<br />
gospodarstava, mogli što kvalitetnije<br />
pripremiti za <strong>na</strong>dolazeće <strong>na</strong>tječaje u<br />
siječnju i tijekom proljeća 2011. godine.<br />
Predavanje je otvoreno za sve one<br />
koji žele čuti koje radnje je potrebno<br />
obaviti da bi se moglo prijaviti <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj.<br />
– kazao je stručni suradnik u <strong>Grad</strong>u<br />
<strong>Biograd</strong>u Ivan Čupić. Kristijan Mavrek,<br />
između ostalog, govorio je o mjerama 101,<br />
103, 301 i 302. unutar IPARD programa<br />
pri čemu je pojasnio <strong>na</strong>mjenu pojedine<br />
mjere, maksimalni iznosi potpore, tko se<br />
može prijaviti i kada se očekuju objave<br />
novih <strong>na</strong>tječaja. Pored toga bilo je riječi i o<br />
zakonskoj regulativi, definiranju projekta,<br />
prikupljanju dokumentacije, elementima<br />
koja svaka ponuda mora sadržavati, provedbi<br />
projekta, isplati novčanih sredstava<br />
te o ostalim bitnim odredbama.<br />
Sljedećih godinu da<strong>na</strong> provest ću vrijeme<br />
<strong>na</strong> području četiri dalmatinske županije<br />
i pomagati svakome onome tko<br />
je zainteresiran da se prijavi za IPARD<br />
program, dakako, u suradnji sa stručnjacima<br />
iz <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a. – istakao je<br />
Mavrek.<br />
Uz mjere 101. i 103. <strong>na</strong>mijenjenih primarnoj<br />
proizvodnji i preradi poljoprivrednih<br />
proizvoda, IPARD program od početka<br />
2011. godine bit će proširen s dvije dodatne<br />
mjere – 301. i 302. Nove mjere<br />
usmjerene su ka ulaganju u komu<strong>na</strong>lnu<br />
infrastrukturu i razvoj ostalih ruralnih<br />
gospodarskih aktivnosti kao što su seoski<br />
turizam, tradicijski obrti, izrav<strong>na</strong> prodaja<br />
<strong>na</strong> gospodarstvu, mali pogoni za preradu<br />
<strong>na</strong> gospodarstvu, obnovljivi izvori energije<br />
i slično.<br />
• S. Mišulić<br />
Biograđani u posjetu Grubišnom polju<br />
Veliko zanimanje posjetitelja sajma za <strong>Biograd</strong><br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> Ivan<br />
Knez sa suradnicima te direktor Turističke<br />
zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />
sudjelovali su <strong>na</strong> osmom po redu “Gospodarskom<br />
sajmu - Sajmu siru” održanom<br />
u prijateljskom gradu Grubišnom Polju.<br />
Dvodnevni sajam održan je krajem studenoga<br />
i pritom je sudjelovalo je 35 izlagača.<br />
Veliku pozornost posjetitelja privukla je<br />
“Dalmatinska večer” u organizaciji predstavnika<br />
grada <strong>Biograd</strong>a. Mirisi tunjevine<br />
sa žara i ugodni zvukovi tradicijskih pjesama<br />
s dalmatinskog podneblja u izvedbi<br />
klape “Romanca” bili su poziv velikom <strong>broj</strong>u<br />
z<strong>na</strong>tiželjnika da se približe bogatom<br />
biogradskom štandu. Uz kušanje tunjevi<strong>na</strong><br />
ali i ostalih gastronomskih posebnosti od<br />
suhih smokava do kroštula, posjetiteljima<br />
su podijeljeni <strong>broj</strong>ni promidžbeni turistički<br />
materijali.<br />
Uz promidžbene aktivnosti, grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez se susreo i s grado<strong>na</strong>čelnikom<br />
Grubišnog Polja Zlatkom Mađeruhom i<br />
njegovim suradnicima pri čemu se razgovaralo<br />
o učvršćivanju suradnje <strong>na</strong> području<br />
gospodarstva, kulture i turizma dvaju prijateljskih<br />
gradova.<br />
- <strong>Biograd</strong> kao turističko odredište itekako<br />
je prepoz<strong>na</strong>t u ovom dijelu Hrvatske.<br />
Tijekom održavanja “Sajma sira” mnogi<br />
su <strong>na</strong>m prilazili kako bi se pohvalili<br />
sudjelovanjem <strong>na</strong> biogradskom “Enoeko-gastro-etno<br />
stolu”, <strong>na</strong> posljednjem<br />
izdanju “Noćnjaka” održanom upravo<br />
u <strong>na</strong>šem gradu te <strong>na</strong> “Prijateljskim susretima”<br />
kada su gostovali predstavnici<br />
Grubišnog Polja. Možemo reći da smo<br />
uistinu uspostavili prijateljske odnose s<br />
Grubišnopoljcima koji su, možemo reći,<br />
prema <strong>na</strong>ma iskazali iznimnu gostoljubivost.<br />
– kazao je stručni suradnik u <strong>Grad</strong>u<br />
<strong>Biograd</strong>u Ivan Čupić.<br />
Grubišno Polje <strong>broj</strong>i 7 i po tisuća stanovnika<br />
i od davni<strong>na</strong> je poz<strong>na</strong>t kao stočarski kraj<br />
s tradicio<strong>na</strong>lnom proizvodnjom mlijeka,<br />
mesa i sira. Najpoz<strong>na</strong>tija tvrtka s područja<br />
Grubišnog Polja, svakako, je “Zdenka d.d.”<br />
iz Velikih Zde<strong>na</strong>ca koja se bavi preradom<br />
mlijeka i prehrambenom proizvodnjom.<br />
Osim stočarstva, okosnicu gospodarstva<br />
ovog kraja čini i poljodjelstvo. Područje<br />
Grubišnog polja <strong>broj</strong>i, vjerovali ili ne,<br />
gotovo 1300 obiteljskih poljoprivrednih<br />
gospodarstava.<br />
• S.Mišulić<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i direktor Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />
<strong>Biograd</strong>u drugo mjesto u ekološko-edukativnoj akciji “Volim Hrvatsku” Hrvatske turističke zajednice<br />
Vrijedno priz<strong>na</strong>nje <strong>Biograd</strong>u<br />
Na ovogodišnjim Danima hrvatskog<br />
turizma održanima u Rovinju, <strong>Biograd</strong><br />
je osvojio Plavi cvijet sa srebrnim<br />
z<strong>na</strong>kom za <strong>na</strong>juređenije mjesto<br />
u kategoriji od 3 do 10 tisuća<br />
stanovnika. Ovo posebno vrijedno<br />
priz<strong>na</strong>nje grado<strong>na</strong>čelniku <strong>Biograd</strong>a<br />
Ivanu Knezu uručio je direktor<br />
Hrvatske turističke zajednice Niko<br />
Bulić. Uz grado<strong>na</strong>čelnika Kneza,<br />
svečanoj dodjeli godišnjih turističkih<br />
<strong>na</strong>grada <strong>na</strong>zočio je i direktor<br />
Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Statua Plavi cvijet sa srebrnom z<strong>na</strong>kom<br />
zasluženo ide u <strong>Biograd</strong><br />
Ivo Eškinja. Zadovoljstvo uručenom<br />
<strong>na</strong>gradom Knez i Eškinja nisu krili<br />
jer biogradski turizam prati uzlaz<strong>na</strong><br />
putanja još od 1995. godine i završetka<br />
Domovinskog rata. Milijunto,<br />
toliko željeno, noćenje ove godine<br />
nije ostvareno, međutim, dobri<br />
izgledi su da se ta <strong>broj</strong>ka dostigne<br />
već sljedeće sezone.<br />
Kako je i grado<strong>na</strong>čelnik Knez ustvrdio,<br />
ovo priz<strong>na</strong>nje od iznimnog je<br />
z<strong>na</strong>čenja no pritom je i dodao da<br />
još puno truda treba uložiti da bi<br />
se osvojio Plavi cvijet sa zlatnim<br />
z<strong>na</strong>kom.<br />
Osim grada <strong>Biograd</strong>a, vrijedno<br />
priz<strong>na</strong>nje dobio je obiteljski autokamp<br />
“Oaza mira” iz Draga. Riječ<br />
je o akciji “Turistički cvijet – kvaliteta<br />
za Hrvatsku” Hrvatske radiotelevizije<br />
i Hrvatske gospodarske<br />
komore u kojoj je spomenuti kamp<br />
u vlasništvu Ante Barešića osvojio<br />
drugo mjesto u kategoriji kampova<br />
srednje veličine.<br />
• S.M.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2010 STUDENI | 9<br />
<strong>Biograd</strong> Boat Show 2010<br />
Rekordnih 247 izloženih plovila<br />
Ovogodišnji dva<strong>na</strong>esti “<strong>Biograd</strong> Boat Show” svečano<br />
je otvoren u <strong>na</strong>zočnosti <strong>broj</strong>nih uzvanika<br />
i gostiju. U ime organizatora sajma, goste je<br />
pozdravio predsjednik uprave Ilirije Goran Ražnjević.<br />
Između ostalih, svečanosti su <strong>na</strong>zočili<br />
predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva<br />
mora, prometa i infrastrukture, Zadarske županije,<br />
Županijske komore Zadar, pokrovitelja sajma,<br />
turistički djelatnici i ostali cijenjeni gosti.<br />
Nautika u <strong>Biograd</strong>u stara je onoliko koliko je<br />
stara u Hrvatskoj. Nitko nema čast izreći tu<br />
rečenicu kao što to imamo, mi, Biograđani.<br />
Prije 35 godi<strong>na</strong> tvrtka Ilirija je postala pionir<br />
<strong>na</strong>utičkog turizma izgradnjom hotelske lučice<br />
i <strong>na</strong>bavkom prve čarter flote od 40 plovila.<br />
Tog trenutka učinila je <strong>Biograd</strong> kolijevkom<br />
<strong>na</strong>utičkog turizma. Da<strong>na</strong>s, 35 godi<strong>na</strong> poslije,<br />
<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Turističke zajednice grada<br />
<strong>Biograd</strong>a i građa<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>a. U tom smjeru<br />
ćemo i <strong>na</strong>staviti. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />
Knez proglasivši sajam otvorenim.<br />
Tijekom sva četiri da<strong>na</strong> sajma održa<strong>na</strong> su <strong>broj</strong><strong>na</strong><br />
zbivanja. Između ostalog, u zapadnom dijelu<br />
marine u organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i Turističke<br />
zajednice grada <strong>Biograd</strong>a priređen je Festival<br />
tradicije i izvornosti. U Kapetanskom klubu<br />
održani su <strong>broj</strong>ne sjednice stručnih subjekata<br />
iz područja <strong>na</strong>utičkog turizma. Jed<strong>na</strong> od njih<br />
bila je i reizbor<strong>na</strong> sjednica Udruženja pružatelja<br />
usluga smještaja <strong>na</strong> plovilima pri Hrvatskoj<br />
gospodarskoj komori <strong>na</strong> kojoj je izabrano novo<br />
vodstvo. Na mjesto dosadašnjeg predsjednika<br />
Željka Jerata izabran je Ivica Jurašin dok će<br />
umjesto Mira Šanguli<strong>na</strong> funkciju dopredsjednika<br />
ob<strong>na</strong>šati Gordan Borčilo. Na početku sjednice<br />
Vrijedno priz<strong>na</strong>nje pred početak sjednice “čarteraša” primio je tehnički direktor marine<br />
Šime Mandić.<br />
Svečanom otvaranju u restoranu marine Kor<strong>na</strong>ti <strong>na</strong>zočili su <strong>broj</strong>ni gosti.<br />
sjednice marini Kor<strong>na</strong>ti dodijeljeno je posebno<br />
priz<strong>na</strong>nje za aktivnosti u promicanju <strong>na</strong>utičkog<br />
turizma u sklopu akcije “Turistički cvijet – Kvaliteta<br />
za Hrvatsku” koju zajedno organiziraju<br />
HRT i HGK. Nagradu u ime biogradske marine<br />
primio je tehnički direktor Šime Mandić. Pored<br />
toga, održa<strong>na</strong> je i sjednica Udruženja turističkih<br />
brodara kojom prigodom je također izmijenjeno<br />
vodstvo. Umjesto Lea Lemešića, spomenutim<br />
udruženjem će predsjedati Miro Šangulin koji je<br />
tom prigodom istakao da će <strong>na</strong>staviti suradnju<br />
s resornim ministarstvima s ciljem rješavanja<br />
problematike malih brodara što je od zajedničkog<br />
gospodarstvenog interesa svih turističkih<br />
brodara.<br />
Osim organizatora sajma, zadovoljstvo sklopljenima<br />
poslovima i ostvarenim novim poslovnim<br />
ko<strong>na</strong>tktima nisu krili ni neki od domaćih izlagača.<br />
Naša tvrtka izlaže <strong>na</strong> biogradskom sajmu<br />
već petu godinu u skladu s <strong>na</strong>šim razvojem<br />
i izmje<strong>na</strong>ma u ponudi. Naša specijalnost su<br />
brodske tende. Možemo reći da smo, uzevši<br />
u obzir ekonomske okolnosti, zadovoljni<br />
odazivom posjetitelja, posebno potencijalnih<br />
poslovnih partnera. Uvijek negdje tu u blizini<br />
su klijenti koji se vraćaju što je za <strong>na</strong>šu<br />
tvrtku vrlo pozitivno ali dolaze <strong>na</strong>m i novi.<br />
Već osam godi<strong>na</strong> radimo u marini Kor<strong>na</strong>ti i<br />
ugovorni smo partneri te, mogu kazati, da<br />
uspješno održavamo suradnju s postojećim<br />
ali i s novim strankama. Čovjek koji prepoz<strong>na</strong><br />
kvalitetu uvijek će se vratiti. Sajam je vrlo dobro<br />
posjećen i možemo reći da smo zadovoljni<br />
zamrše<strong>na</strong>, ima dosta nelojalne konkurencije,<br />
međutim, nosimo sa svime kao i svi drugi – s<br />
malo više truda i muke. – istakao je direktor<br />
“Škvera Kuštera” Damir Kuštera.<br />
Direktor sajma Milan Šangulin vrlo je pozitivno<br />
rezimirao dva<strong>na</strong>esto izdanje <strong>na</strong>jvećeg <strong>na</strong>utičkog<br />
sajma po <strong>broj</strong>u plovila u Hrvatskoj.<br />
Tijekom svih jeda<strong>na</strong>est godi<strong>na</strong> od prvog <strong>na</strong>utičkog<br />
sajma do da<strong>na</strong>s, bilježimo neprekidni<br />
rast. Moram priz<strong>na</strong>ti da sam se ove godine i<br />
malo pribojavao s obzirom <strong>na</strong> situaciju općenito,<br />
međutim, ponosno možemo reći da je<br />
svake godine sve bolji i veći. Tome je, svakako,<br />
pridonijelo iznimno lijepo vrijeme i dobra<br />
volja izlagača te smo zahvaljujući tome uspjeli,<br />
po meni, prirediti <strong>na</strong>jbolji “<strong>Biograd</strong> Boat<br />
od nekadašnjih tisuću <strong>na</strong>utičara, tek pokoji<br />
više 1975. godine, ove godine pohodit će grad<br />
<strong>Biograd</strong> i marinu Kor<strong>na</strong>ti više od 55 tisuća <strong>na</strong>utičara.<br />
<strong>Biograd</strong> u hrvatskom turizmu čini 8<br />
posto ukupnog <strong>broj</strong>a <strong>na</strong>utičara. On je postao,<br />
ne samo kolijevkom, već i središtem <strong>na</strong>utičkog<br />
turizma. – kazao je predsjednik uprave<br />
Ilirije Goran Ražnjević.<br />
Prigodnim riječima uzvanicima su se obratili<br />
i pozdravili ih <strong>na</strong>čelnica Sektora <strong>na</strong>utičkog<br />
turizma Ministarstva turizma A<strong>na</strong> Ilijić te Mirko<br />
Valda, <strong>na</strong>čelnik Uprave za zaštitu plovidbe<br />
Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.<br />
Zahvaljujem vodstvu Ilirije <strong>na</strong> ustrajanju u<br />
ovom projektu. Mi kao <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> priključili<br />
smo se ovom projektu za što <strong>na</strong>jviše zaslužan<br />
dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer. Ovaj<br />
projekt nije samo projekt Ilirije već i <strong>Grad</strong>a<br />
Iznimno velikom <strong>broj</strong>u posjetitelja ovogodišnjeg sajma pogodovalo je i lijepo vrijeme.<br />
U <strong>na</strong>tkrivenom prostoru u zapadnom dijelu marine izložene brodice privukle se<br />
mnoge interesente.<br />
učinjenim. – kazala je Nikoli<strong>na</strong> Morožin-Tokić<br />
iz biogradske tvrtke “Argola”.<br />
Između ostalih <strong>broj</strong>nih domaćih već tradicio<strong>na</strong>lnih<br />
izlagača, svoja atraktiv<strong>na</strong> plovila izložili su<br />
i djelatnici brodograditeljske tvrtke “Kuštera”.<br />
Sudjelujemo <strong>na</strong> “<strong>Biograd</strong> Boat Showu” već<br />
od druge godine njegovog postojanja, dakle,<br />
od 2000. godine. Kako smo započeli s<br />
proizvodnjom plastičnih brodica, tako smo<br />
i <strong>na</strong>stupali <strong>na</strong> biogradskom sajmu što predstavlja<br />
z<strong>na</strong>čajni kontinuitet jer ipak se radi<br />
o <strong>na</strong>šem, biogradskom sajmu. Kao domaći<br />
proizvođači želimo to održati ali istodobno<br />
sajam <strong>na</strong>m je vrlo zanimljiv jer “<strong>Biograd</strong> Boat<br />
Show” usitinu daje puno. Po meni, ovo je<br />
jedan od rijetkih sajmova s dušom. Izlagali<br />
smo <strong>na</strong> mnogim sajmovima od Splita, Rijeke<br />
i drugih gradova, međutim, ovo je nešto što<br />
<strong>na</strong>m <strong>na</strong>jviše odgovara. Sklopili smo dosta<br />
poslova primjerenih trenutnom ekonomskom<br />
stanju. Situacija <strong>na</strong> tržištu jest malo<br />
Show” dosad. Ovogodišnji sajam obilježio je<br />
rekordan posjet što treba zahvaliti i <strong>na</strong>šem<br />
sve većem iskustvu i dobro osmišljenoj ponudi,<br />
zatim, raznolikost ponude od zbivanja,<br />
izložbe, zabave i ostalih događanja. Možemo<br />
reći da je tijekom četiri da<strong>na</strong> bila doista lijepa<br />
<strong>na</strong>utička fešta.<br />
Sajam je imao i među<strong>na</strong>rodni karatkter. Kada<br />
sam spoz<strong>na</strong>o da su ljudi došli posjetiti sajam<br />
ne samo iz susjednih država već i iz Irske, Finske,<br />
Nizozemske i ostalih europskih zemalja,<br />
tada smo spoz<strong>na</strong>li da ipak nešto z<strong>na</strong>čimo <strong>na</strong><br />
tržištu. Uspjeli smo okupiti 247 plovila <strong>na</strong><br />
jednom mjestu što je također <strong>na</strong>ša rekord<strong>na</strong><br />
<strong>broj</strong>ka u odnosu <strong>na</strong> prošle godine, čini mi<br />
se, za nekoliko brodova. To <strong>na</strong>m je drago jer<br />
vidimo da hrvatsko tržište nije splasnulo kao<br />
što su mnogi rekli već smo pokazali da domaće<br />
tržište itekako ima dovoljno s<strong>na</strong>ge. – kazao je<br />
direktor sajma Milan Šangulin.<br />
• Stjepan Mišulić
10 | STUDENI 2010<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Posjet 5. Sajmu obrtništva i poduzetništva u Dugom Selu<br />
Sajam – prigoda za promidžbu grada<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />
Stopfer, direktor Turističke zajednice<br />
grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja s<br />
ostalim članovima izaslanstva grada<br />
<strong>Biograd</strong>a sudjelovali su <strong>na</strong> Sajmu<br />
obrtništva i poduzetništva u prijateljskom<br />
gradu Dugom Selu. Na<br />
trodnevnom sajmu okupilo se više<br />
od stotinu izlagača iz svih dijelova<br />
Hrvatske, a kao poseban gost i gradprijatelj<br />
predstavljen je <strong>Biograd</strong>.<br />
Kao predstavnici grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Predstavnici grada <strong>Biograd</strong>a - ugostitelj Vjekoslav Bašić, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />
Stopfer, uljar Marino Mijat i direktor Turističke zajednice Ivo Eškinja <strong>na</strong><br />
biogradskom štandu.<br />
imali smo bogat štand s izloženim<br />
promidžbenim turističkim materijalima.<br />
Štand je tijekom sva tri<br />
da<strong>na</strong> održavanja sajma, možemo<br />
reći, bio jako dobro posjećen. Pored<br />
toga, posjetiteljima smo pripremanjem<br />
morskih specijaliteta<br />
<strong>na</strong> žaru predstavili dio izvorne<br />
dalmatinske kuhinje. To je učinilo<br />
<strong>na</strong>še izlagačko mjesto <strong>na</strong>jposjećenijim<br />
od svih ugostiteljskih<br />
štandova. Središnji dio sajamskog<br />
programa bilo je krštenje mošta u<br />
povodu obilježavanja Sv. Marti<strong>na</strong><br />
– zaštitnika grada Dugog sela. –<br />
kazao je dogrado<strong>na</strong>čelnik Stopfer.<br />
Dugoselski sajam u sportskoj dvorani<br />
svečano je otvorio župan Zagrebačke<br />
županije Stjepan Kožić.<br />
Osim spomenutog, Biograđani su<br />
posjetiteljima ponudili i degustaciju<br />
maslinovog ulja s biogradskog<br />
područja. Član Udruge masli<strong>na</strong>ra i<br />
uljara “Orkula” Marino Mijat izložio<br />
je ekološko maslinovo ulje vlastite<br />
proizvodnje te su <strong>broj</strong>ni posjetitelji<br />
iskoristili prigodu da ga iskušaju.<br />
Osim sajamskog dijela, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />
Stopfer susreo se u prostorijama<br />
gradske vijećnice s grado<strong>na</strong>čelnikom<br />
Dugog Sela Vladom<br />
Kruhakom i njegovim suradnicima.<br />
Tijekom sajma Biograđani su rado<br />
porazgovarali s posjetiteljima koje<br />
je privukao njihov štand. U razgovoru<br />
moglo se čuti da su mnogi od<br />
njih već posjetili <strong>Biograd</strong> i iskazali<br />
zadovoljstvo viđenim i ugodnim boravkom,<br />
međutim, u velikom <strong>broj</strong>u<br />
bilo je i onih koju su <strong>na</strong>javili dolazak<br />
Bogat stol simbol je <strong>Biograd</strong>a otkada se<br />
održava manifestacija “Eno-ekogastro-etno<br />
stol” poz<strong>na</strong>ta širom Hrvatske.<br />
Tako je bilo i <strong>na</strong> dugoselskom sajmu...<br />
već sljedeće godine jer su, kako su<br />
kazali, čuli kako je <strong>Biograd</strong> ugod<strong>na</strong><br />
sredi<strong>na</strong> u kojem vrijedi provesti<br />
odmor.<br />
Isto tako, kako <strong>na</strong>m je rekao dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />
Stopfer, <strong>Biograd</strong> je<br />
tijekom tri sajamska da<strong>na</strong> dobio<br />
z<strong>na</strong>čajni medijski prostor <strong>na</strong> lokalnom<br />
Radio Martinu te <strong>na</strong> televiziji<br />
u emisiji Županijska panorama što<br />
su Biograđani vješto iskoristili za<br />
kvalitetnu promidžbu <strong>Biograd</strong>a kao<br />
jednog od <strong>na</strong>privlačnijih turističkih<br />
odredišta <strong>na</strong> Jadranu. • S.M.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
OGLASI<br />
2010 STUDENI | 11
12 | STUDENI 2010<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong>
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
KULTURA I PROSVJETA<br />
2010 LISTOPAD | 13<br />
<strong>Grad</strong>ska knjižnica <strong>Biograd</strong><br />
Biološka raznolikost – vrijednost<br />
koju treba očuvati<br />
Jed<strong>na</strong> od poruka predavanja bila je i: Upoz<strong>na</strong>jte se za zaštićenim vrstama kako bi ih mogli prepoz<strong>na</strong>ti i štititi!<br />
U povodu godine biološke raznolikosti<br />
u <strong>Grad</strong>skoj knjižnici održano je stručno<br />
predavanje pod <strong>na</strong>zivom “Biološka<br />
raznolikost i zaštiće<strong>na</strong> područja u Za-<br />
darskoj županiji”. Ekologinja iz Javne<br />
ustanove za upravljanje zaštićenim<br />
dijelovima prirode <strong>na</strong> području Zadarske<br />
županije Mora<strong>na</strong> Babajko govorila<br />
je o z<strong>na</strong>čaju očuvanja bioraznolikosti<br />
i njenom utjecaju <strong>na</strong> čovjeka te o zaštićenim<br />
područjima u <strong>na</strong>šoj županiji<br />
pritom posebno istakavši o<strong>na</strong> koja se<br />
<strong>na</strong>laze u <strong>Biograd</strong>u i njegovoj okolici: drvored<br />
čempresa u Ulici Franje Tuđma<strong>na</strong><br />
u <strong>Biograd</strong>u i perivoj Borelli u Sv. Filip i<br />
Jakovu. Oni su 1964. godine proglašeni<br />
spomenicima parkovne arhitekture dok<br />
će park-šuma Soline to postati uskoro.<br />
Godi<strong>na</strong> 2010. posveće<strong>na</strong> je bioraznolikosti<br />
<strong>na</strong> globalnoj razini. Konvencija o<br />
biološkoj raznolikosti jedan je od <strong>na</strong>jbitnijih<br />
među<strong>na</strong>rodnih propisa o zaštiti<br />
prirode. Glavni joj je cilj očuvanje<br />
i u<strong>na</strong>prjeđenje cjelokupne biološke<br />
raznolikosti razumnim iskorištavanjem<br />
prirodnih dobara <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelima<br />
održivosti. Konvencija je stupila <strong>na</strong><br />
s<strong>na</strong>gu 1993. godine, a Hrvatski sabor<br />
ju je usvojio 1996. Pojam biološke raznolikosti<br />
oz<strong>na</strong>čava različitost života<br />
<strong>na</strong> Zemlji uključujući životinje, biljne<br />
vrste, ekološke sustave i krajolike.<br />
Imamo sreću da je Hrvatska biološki<br />
vrlo raznolika i u tom smislu jed<strong>na</strong><br />
je od <strong>na</strong>jbogatijih zemalja u Europi.<br />
– kazala je rav<strong>na</strong>teljica knjižnice Jelka<br />
Sipi<strong>na</strong>.<br />
Sudionicima predavanja prikazan je i<br />
kratki film o biljnim i životinjskim vrstama<br />
te ekološkim sustavima jednog od<br />
svjetskih središta bioraznolikosti – Jadranskog<br />
mora. U njemu je zabilježeno<br />
5 do 6 tisuća vrsta, većinom algi i životinja.<br />
Livade morske cvjetnice Posidonia<br />
oceanica smatraju se područjem <strong>na</strong>jveće<br />
bioraznolikosti u Sredozemlju.<br />
Obilježavanjem godine posvećene biološkoj<br />
raznolikosti želi se upozoriti<br />
<strong>na</strong> zabrinjavajuću ugroženost i ubrzano<br />
osiromašavanje vrsta i ekoloških<br />
sustava. Zbog toga je <strong>na</strong>jviše ugrožen<br />
upravo – čovjek.<br />
• S. Mišulić<br />
Likov<strong>na</strong> izložba u Zavičajnom muzeju<br />
Izložba koja po svemu drukčija<br />
U Zavičajnom muzeju svečano je otvore<strong>na</strong><br />
izložba Likovne udruge “Art-Forum” iz Zadra<br />
pod <strong>na</strong>zivom “Interkultural<strong>na</strong> art-promocija<br />
– <strong>Biograd</strong> n/M 2010.”. Izložbu čine<br />
Kolega, Tomislav Košta, Branko Kuštera,<br />
Sylvia Perović, Stjepan Radić, Nebojša Ružić<br />
Varda, Lella Sambunjak, Mario Tomas, Rade<br />
Zrilić i Boris Žuža.<br />
čovjek ne <strong>na</strong>lazi prave riječi s kojima bi<br />
se izrazio, zapravo, ovdje se radi o porukama<br />
svake slike. Razmišljao sam prije<br />
izložbe koji je razlog tome, možda upravo<br />
to što je autora puno pa je svatko <strong>na</strong>stojao<br />
sebe što bolje predstaviti te, zasigurno,<br />
pokazati svoje <strong>na</strong>jbolje umjetničko djelo.<br />
– kazao je rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko<br />
Samardžić.<br />
Ova izložba predstavlja <strong>na</strong>stavak slične<br />
izložbe održane u kolovozu ove godine<br />
u Zadru pod <strong>na</strong>zivom “Interkultural<strong>na</strong><br />
art-promocija”. Njezin smisao je da se<br />
sudjelovanjem umjetnika iz različitih<br />
odredišta, <strong>na</strong> neki <strong>na</strong>čin, predstavi globalni<br />
z<strong>na</strong>čaj umjetnosti – istakao je likovni<br />
umjetnik i i predsjednik udruge prof.<br />
Boris Žuža zahvalivši se Zavičajnom muzeju,<br />
Rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžić, predsjednik likovne udruge Boris Žuža i pjesnik<br />
i umjetnički fotograf Branko Antunović<br />
umjetnička djela osam<strong>na</strong>estero umjetnika<br />
iz Hrvatske i inozemstva koji putem svojih<br />
likovnih kreacija šalju poruku umjetnosti<br />
o mogućnostima zajedništva <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelima<br />
sveopćih ljudskih vrijednosti i umjetničkog<br />
predstavljanja kao poželjnog primjera<br />
međukulturalne suradnje. Ovim događajem<br />
spomenuta udruga obilježava pet<strong>na</strong>est<br />
godi<strong>na</strong> djelovanja a njeni članovi koji su<br />
ovom prigodom predstavili svoje radove su:<br />
Branko Antunović, Consuela Barbosa, Milan<br />
Ciglar, Florenca Giusti, Ivan Golac, Stipe<br />
Golac, Ante Grancarić, Bo Halbirk, Ksenija<br />
Kada smo jutros došli u prostor muzeja,<br />
bili smo vrlo ugodno izne<strong>na</strong>đeni izložbenim<br />
postavom iz razloga što je po svemu<br />
drukčiji. Ove godine je do sada u Zavičajnom<br />
muzeju priređeno 11 izložaba<br />
od kojih je svaka <strong>na</strong> svoj <strong>na</strong>čin željela<br />
<strong>na</strong>m nešto kazati, međutim, ova je doista<br />
poseb<strong>na</strong>. Jednom riječju, <strong>na</strong>metnula se<br />
unijevši živost što, složit ćete se sa mnom,<br />
z<strong>na</strong>či radost. Netko je jednom rekao da<br />
slika govori kao tisuću riječi, međutim,<br />
izložba ovih slika govori, recimo to<br />
tako,govori nekoliko tisuća riječi. Često<br />
Članovi biogradskog Kulturno-umjetničkog<br />
društva “Kralj Tomislav” izvedbom tradicijskih<br />
pjesama stvorili su ugodno ozračje<br />
dok je pjesnik i umjetnički fotograf Branko<br />
Antunović izrecitirao dvije autorske pjesme<br />
– “Prolaznost” i “Da mi je postat’ tić maleni”.<br />
Sudionici svečanog otvaranja izložbe<br />
pokroviteljima izložbe <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong><br />
<strong>Moru</strong> i Turističkoj zajednici grada <strong>Biograd</strong>a<br />
te <strong>broj</strong>nim posjetiteljima.<br />
Izložba “Interkultural<strong>na</strong> art-promocija” do<br />
sada je održa<strong>na</strong> u Zagrebu, Zadru i Benkovcu.<br />
• Stjepan Mišulić
14 | STUDENI 2010 KULTURA I PROSVJETA<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
U biogradskim školama tradicio<strong>na</strong>lno je<br />
priređe<strong>na</strong> manifestacija “Dani kruha – dani<br />
zahvalnosti za plodove zemlje” posveće<strong>na</strong><br />
kruhu i plodovima zemlje kao izrazu život-<br />
Dani kruha u biogradskim školama<br />
Kruh <strong>na</strong>š svagdašnji<br />
kruha, peciva, kolača i <strong>broj</strong>nim plodovima<br />
zemlje, izloženi su i literarni radovi<br />
učenika s temom kruha. Kruh kao simbol<br />
životne s<strong>na</strong>ge blagoslovio je don Nikola<br />
jalnoj bolnici za ortopediju i darovali ih<br />
kruhom i ostalim krušnim proizvodima.<br />
Isto su učinili i u Sv. Filip i Jakovu u Centru<br />
za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov i pritom<br />
Moja poruka vama je: cijenite kruh, nemojte<br />
ga bacati, a ako ponekad i ostane,<br />
poklonite ga onima kojima imaju domaće<br />
životinje jer i one se hrane kruhom.<br />
Kruh i plodove zemlje blagoslovio je don Nikola Tokić.<br />
Veselo je bilo ozračje među osnovnoškolcima <strong>na</strong> ovogodišnjim “Danima kruha”.<br />
ne i duhovne s<strong>na</strong>ge.<br />
Mi smo ove godine u suradnji s <strong>na</strong>šim<br />
pekarima i, dakako, tvrtkom “Vra<strong>na</strong>”<br />
organizirali priredbu “Dani kruha –<br />
dani zahvalnosti za plodove zemlje”.<br />
U njoj sudjeluju, uz učenike Srednje<br />
škole, “Kroštula” iz Pakošta<strong>na</strong>, “Duo<br />
peka” iz <strong>Biograd</strong>a, pekarnice “Adriatic”,<br />
“Luigi”, “Tvornica kruha Zadar” i “Vra<strong>na</strong>”.<br />
Nadam se da ćemo i iduće godine<br />
<strong>na</strong>staviti kao i do sada te vjerujem da<br />
će učenici, osim što se mogu upoz<strong>na</strong>ti s<br />
raznolikošću krušnih proizvoda, ovdje<br />
vidjeti i pšenicu, kukuruz, ječam, proso<br />
i ostale poljoprivredne kulture koje su<br />
se nekada običavale više sijati <strong>na</strong> <strong>na</strong>šim<br />
poljima, kako <strong>na</strong> poljoprivrednom dobru<br />
Vra<strong>na</strong>, tako i kod individualnih poljoprivrednih<br />
proizvođača. – kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />
Srednje škole <strong>Biograd</strong> prof. Božo Došen.<br />
Uz stolove prepunih različitim vrstama<br />
Tokić, župnik župe sv. Iva<strong>na</strong>. Nakon blagoslova,<br />
učenici su zajedno s <strong>na</strong>stavnicima<br />
i rav<strong>na</strong>teljem posjetili bolesnike u Speci-<br />
Prof. Josip Brtan<br />
razveselili štićenike.<br />
Gotovo u isto vrijeme započeli su “Dani<br />
kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje”<br />
i u biogradskoj osnovnoj školi.<br />
Smotri kruha smo posvetili izložbu učeničkih<br />
radova, kratki kulturno-umjetnički<br />
program, izložbu kruha, blagoslov<br />
kruha i, <strong>na</strong> završetku, blagovanje kruha.<br />
Dragi učenici, posebno vama <strong>na</strong>glašavam,<br />
kako se dobiva kruh. Da<strong>na</strong>s, vaše<br />
mame koje su ovdje s <strong>na</strong>ma, imaju malo<br />
vreme<strong>na</strong> zamijesiti i ispeći kruh ali zato<br />
postoje pekare koje peku kruh. Vi svi,<br />
posebno <strong>na</strong>ši prvaši, posjetite pekare<br />
i pogledajte kako se tamo radi. Da bi<br />
došli do braš<strong>na</strong>, moramo sijati pšenicu<br />
u polju, kada <strong>na</strong>raste, moramo je žeti,<br />
skladištiti u silose, mljeti u mlin <strong>na</strong>kon<br />
čega dobivamo – brašno. Od braš<strong>na</strong> vaše<br />
mame i pekari pripremaju kruh kojeg<br />
ste, kako vidim, jako lijepo izložili ovdje.<br />
Kruh i čovjek su neodvojivi jer <strong>na</strong>m je<br />
kruh potreban svaki dan – kruh <strong>na</strong>š<br />
svagdašnji. Želim da se ovdje ugodno<br />
provedete, zabavite i blagujete kruh. –<br />
rekao je rav<strong>na</strong>telj Osnovne škole <strong>Biograd</strong><br />
prof. Josip Brtan.<br />
U <strong>na</strong>stavku priredbe <strong>na</strong>stupili su učenici<br />
razveselivši <strong>na</strong>zočne svojim izvedbama<br />
posebno pripremljenim za ovu prigodu.<br />
Učenici 1. c razreda otpjevali su prigodne<br />
stihove pjesme “Mlin”. Nakon <strong>na</strong>stupa “prvašića”,<br />
učenica Mira Bešenić odrecitirala<br />
je “Pjesmu o kruhu”, dok su učenice Petra<br />
Šarić i Lucija Plazonić otpjevale pjesme<br />
“Kruše života” i “Kruh <strong>na</strong> stolu”. Pjesmu<br />
“Makovnjača” odrecitirala je učenica 3. a<br />
razreda A<strong>na</strong>marija Pilipović.<br />
Izložene <strong>broj</strong>ne vrste kruha i ostalih krušnih<br />
proizvoda koje su pripremile majke<br />
učenika blagoslovio je don Nikola Tokić.<br />
• S. Mišulić<br />
Visoka škola za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”<br />
Trideset troje novih stude<strong>na</strong>ta<br />
U prostorijama Srednje škole <strong>Biograd</strong> održano<br />
je uvodno predavanje treće po redu akademske<br />
godine biogradskog stručnog studija Poslovanja<br />
i upravljanje. U ime visoke škole studente,<br />
predsjednika Upravnog vijeća i dobitnika<br />
ovogodišnje <strong>na</strong>grade za životno djelo <strong>Grad</strong>a<br />
Zaprešića mr.sc. Vinka Morovića, profesore i<br />
ugledne goste pozdravio je dekan prof. dr.sc.<br />
Nikola Skledar. Pritom je ukratko predstavio<br />
visoku školu govoreći o <strong>na</strong>stavnom planu i<br />
mogućnostima <strong>na</strong>stavka školovanja te novim<br />
studentima zaželio uspješan rad.<br />
Središnji događaj bilo je zanimljivo predavanje<br />
s temom “Uloga turizma u hrvatskom gospodarstvu”<br />
kojeg je održao profesor Visoke<br />
škole “Baltazar Adam Krčelić” dr.sc. Dragoljub<br />
Amidžić.<br />
Ove godine upisano je trideset i troje stude<strong>na</strong>ta<br />
što govori o <strong>na</strong>stavku rasta zanimanja<br />
mladih ali i starijih koji žele ulaganjem u<br />
z<strong>na</strong>nje <strong>na</strong>predovati <strong>na</strong> radnom mjestu. Kao<br />
i <strong>na</strong> Ekonomskim fakultetima u velikim sveučilišnim<br />
središtima Hrvatske, završetkom<br />
biogradskog stručnog studija Poslovanje i<br />
upravljanje usmjerenja Poslov<strong>na</strong> ekonomija<br />
i fi<strong>na</strong>ncije stječe se titula stručnog prvostupnika<br />
ekonomije.<br />
Kako kažu biogradski studenti, s nestrpljenjem<br />
očekuju dan kada će se “domoći” vrijednog<br />
“papira”. Do tada, svjesni su, treba<br />
prionuti poslu i svladati prepreke koje su pred<br />
njima. Sudeći prema njihovoj iznimnoj usredotočenosti<br />
<strong>na</strong> uvodnom predavanju, za vjerovati<br />
je da će u tome i uspjeti!<br />
•S.M.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
ŠPORT<br />
2010 STUDENI | 15<br />
Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder”<br />
Plani<strong>na</strong>renjem do zdravlja<br />
Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder” iz <strong>Biograd</strong>a<br />
djeluje od 2007. godine i, sudeći prema<br />
<strong>broj</strong>nim organiziranim izletima u posljednjih<br />
godinu da<strong>na</strong> ali i <strong>na</strong>javama budućih planova,<br />
predstavljaju jednu od, zasigurno, <strong>na</strong>jaktivnijih<br />
udruga u gradu. Pod vodstvom predsjednika<br />
Roberta Pejića i čla<strong>na</strong> društva Roberta<br />
opći<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a. Nedavno je skloplje<strong>na</strong><br />
suradnja s Plani<strong>na</strong>rskim društvom “Gromovača”<br />
iz Otočca.<br />
Prva udruga koja je uspostavila suradnju<br />
<strong>na</strong> temelju nedavno potpisane Povelje o<br />
prijateljstvu i suradnji <strong>Biograd</strong>a i Otočca<br />
jest upravo Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belve-<br />
i da imaju i mjesta gdje će doći do bitnih<br />
informacija, a to su, dakako, internetska<br />
stranica i oglas<strong>na</strong> ploča. Nastojimo da <strong>na</strong>ši<br />
članovi budu neovisni o vodstvu udruge<br />
te da sami mogu organizirati neki izlet,<br />
dakako, u skladu s radnim i ostalim obvezama.<br />
– dodaje Robert Pelicarić.<br />
svatko može pro<strong>na</strong>ći sve informacije o, između<br />
ostalog, budućim izletima, članstvu<br />
te plani<strong>na</strong>renju općenito. Isto tako, postavlje<strong>na</strong><br />
je i oglas<strong>na</strong> ploča u blizini biogradske<br />
ribarnice s izloženim fotografijama nedavnih<br />
aktivnosti.<br />
• Stjepan Mišulić<br />
Robert Pelicarić i Robert Pejić<br />
U sjećanje <strong>na</strong> tragično preminule vatrogasce - sudjelovanje u izgradnji suhozida<br />
u obliku Svetog Križa.<br />
Pelicarića, <strong>na</strong>kon obavljenih potrebnih radnji<br />
pri registraciji udruge i usklađivanja s novim<br />
Zakonom o udrugama, “Belveder” počinje<br />
postojati, što se kaže, i “<strong>na</strong> papiru”. Bilo je to<br />
2009. godine kada postaje članom Hrvatskog<br />
plani<strong>na</strong>rskog kluba. Otada jedino plani<strong>na</strong>rsko<br />
društvo u <strong>Biograd</strong>u s više od 50 članova<br />
različite dobi biva sve aktivnije.<br />
U posljednjih godinu da<strong>na</strong> organizirali<br />
smo <strong>broj</strong>ne skupne izlete u kojima je sudjelovalo<br />
od djece do starijih članova društva.<br />
Spomenut ću neke od njih: Nacio<strong>na</strong>lni park<br />
Sjeverni Velebit i uspon <strong>na</strong> Zavižan, zatim<br />
<strong>na</strong>jviša plani<strong>na</strong> u Hrvatskom Zagorju Ivanščica<br />
i posjet dvorcu Trakošćan, Škraping<br />
<strong>na</strong> Pašmanu i tako dalje. Pored toga, sudjelovali<br />
smo i u humanitarnoj akciji u spomen<br />
<strong>na</strong> stradale vatrogasce <strong>na</strong> Kor<strong>na</strong>tima<br />
te zajedno s ostalima iz Zadarske županije<br />
izgradili posljednji 12. križ. Nosilac ove<br />
akcije, govoreći o udrugama iz <strong>Biograd</strong>a,<br />
bilo je Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder”.<br />
Pritom su <strong>na</strong>m se rado pridružili i pomogli<br />
članovi Moto-kluba “Duhova”, Torcide <strong>Biograd</strong><br />
i Javne vatrogasne postrojbe <strong>Biograd</strong>.<br />
Dakako, vrijednu pomoć <strong>na</strong>m je pružio<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i Turistička zajednica grada<br />
<strong>Biograd</strong>a – kazuje Robert Pejić.<br />
Članovi društva doista su različitih životnih<br />
dobi – od djece osnovnoškolskog uzrasta<br />
do umirovljenika. Zanimljivost je, kako dodaje<br />
predsjednik “Belvedera”, da su žene<br />
kao plani<strong>na</strong>rke puno aktivnije u odnosu <strong>na</strong><br />
muškarce, poglavito one srednjih godi<strong>na</strong>.<br />
Isti<strong>na</strong>, <strong>broj</strong>nost ženâ <strong>na</strong>jviše je vidljiva <strong>na</strong>,<br />
razumljivo, manje zahtjevnim izletničkim<br />
pohodima.<br />
Kako ističu sugovornici, PD “Belveder” <strong>na</strong>stoji<br />
ostvariti suradnju i s drugim plani<strong>na</strong>rskim<br />
društvima. Uspješno surađuju s plani<strong>na</strong>rskim<br />
društvima “Babulj” iz Bibinja i “Paklenica”<br />
iz Zadra. Također se žele povezati i s plani<strong>na</strong>rima<br />
iz <strong>broj</strong>nih prijateljskih gradova i<br />
der”. Prigodom svečane sjednice koja se<br />
održala u povodu Da<strong>na</strong> grada Otočca, uruče<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>m je zahvalnica koja je oz<strong>na</strong>čila<br />
početak uspješne suradnje dviju udruga.<br />
Konkretno, <strong>na</strong>ši članovi će se moći, takoreći,<br />
besplatno koristiti plani<strong>na</strong>rskim<br />
domom Careva kuća u Nacio<strong>na</strong>lnom parku<br />
Sjeverni Velebit. – ističe Pelicarić.<br />
Osim s “Gromovačom”, ostvare<strong>na</strong> je suradnja<br />
i s Plani<strong>na</strong>rskim društvom “Škamnica”<br />
iz Brinja. Članovi “Belvedera” nedvano su<br />
posjetili Brinje prigodom svečanog otvaranja<br />
novomarkirane staze u okolici mjesta.<br />
Brinjski i otočački plani<strong>na</strong>ri posjetit će uskoro<br />
<strong>Biograd</strong> kada će zajedno s biogradskim kolegama<br />
obilježiti Među<strong>na</strong>rodni dan planinâ,<br />
10. prosinca, izletima <strong>na</strong> Bokolje i Kamenjak.<br />
Naš cilj je da članovima učinimo plani<strong>na</strong>renje<br />
pristupačnijim, odnosno, da povoljnije<br />
mogu kupiti opremu, ulaznice u parkove,<br />
da imaju niže troškove spavanja i hrane u<br />
plani<strong>na</strong>rskim domovima. Također, želimo<br />
Planovi za buduće razdoblje su proširenje<br />
ponude pogodnosti koje se mogu ostvariti<br />
članskom iskaznicom, zatim, širenje među<strong>na</strong>rodne<br />
suradnje s plani<strong>na</strong>rima iz Bosne i<br />
Hercegovine, Austrije, gdje je grad <strong>Biograd</strong><br />
Pohod <strong>na</strong> Zavižan prošle jeseni - članovi PD “Belveder”<br />
prijatelj s gradom Bad Ischlom, i Njemačke i<br />
prijateljskom općinom Kressbronn. “Belveder”<br />
već surađuje s bihaćkim plani<strong>na</strong>rskim<br />
društvom “Runolist” a isto <strong>na</strong>mjeravaju postići<br />
i s nekim od plani<strong>na</strong>rskih društava iz<br />
Slovenije.<br />
Suradnja s <strong>Grad</strong>om <strong>Biograd</strong>om je iznimno<br />
dobra, prati <strong>na</strong>s i Turistička zajednica grada<br />
<strong>Biograd</strong>a, pomažu <strong>na</strong>m poduzetnici i<br />
tvrtke kao npr. Duo Peka i Ilirija. Možemo<br />
reći da su <strong>na</strong>še aktivnosti, doista, prepoz<strong>na</strong>te<br />
kako od domaćih subjekata tako i<br />
od drugih plani<strong>na</strong>rskih društava iz cijele<br />
Hrvatske. – zaključio je predsjednik društva<br />
Robert Pejić.<br />
Objavlje<strong>na</strong> je i “Belvederova” internetska<br />
stranica <strong>na</strong> adresi www.pd-belveder.hr gdje<br />
Čla<strong>na</strong>ri<strong>na</strong> i pogodnosti<br />
- Za razliku od svih drugih udruga,<br />
postajanjem članom Plani<strong>na</strong>rskog<br />
društva “Belveder”, ostvaruju se<br />
popusti <strong>na</strong> noćenje i hranu u svim<br />
plani<strong>na</strong>rskim domovima <strong>na</strong> području<br />
Republike Hrvatske i susjedne<br />
Slovenije i Bosne i Hercegovine.<br />
Pored toga, članovi su osigurani<br />
u slučaju nesretnih slučajeva.<br />
Nadalje, članovi dobivaju popust<br />
pri posjetu gotovo svih <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih<br />
parkova i parkova prirode u<br />
Hrvatskoj. Konkretno, ulaznica za<br />
Nacio<strong>na</strong>lni park Plitvice stoji 110<br />
ku<strong>na</strong> dok za <strong>na</strong>še članove iznosi<br />
50 ku<strong>na</strong> bez obzira posjećuje li se<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni park u organizaciji <strong>na</strong>šeg<br />
plani<strong>na</strong>rskog društva ili individualno.<br />
Radi se o <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim parkovima<br />
Učka, Risnjak, Paklenica i<br />
parkovima prirode Velebit, Lonjsko<br />
polje, Medvednica i Papuk. Nadamo<br />
se da ćemo uskoro dogovoriti suradnju<br />
i s <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim parkovima Krka<br />
i Kor<strong>na</strong>ti i Parkom prirode Vransko<br />
jezero. Osim toga, popust se može<br />
ostvariti pri kupnji u trgovi<strong>na</strong>ma<br />
športske opreme Hervis u Šibeniku i<br />
Zadru i Iglu šport u cijeloj Hrvatskoj.<br />
Trenutno smo u pregovorima s<br />
Intersportom. Želim reći da se čla<strong>na</strong>rinom<br />
ne stječe samo članstvo<br />
u udruzi već i <strong>broj</strong>ne pogodnosti.<br />
Težimo k tome da član bude individualan<br />
te da ne ovisi o skupnim<br />
izletima u organizaciji udruge već<br />
da može biti aktivan i kao pojedi<strong>na</strong>c<br />
surađujući, pritom, i s drugim<br />
članovima plani<strong>na</strong>rskih društava u<br />
Hrvatskoj. – rekao je Robert Pelicarić.<br />
Iznos godišnje čla<strong>na</strong>rine je 50 ku<strong>na</strong><br />
dok umirovljenici, studenti i učenici<br />
plaćaju 30, a članovi obitelji, radi se<br />
o tzv. obiteljskoj članskoj iskaznici,<br />
plaćaju 20 ku<strong>na</strong> po članu.
U organizaciji Udruge za zaštitu okoliša “Hippocampus”<br />
Očišćen Jaz<br />
U suradnji s <strong>Grad</strong>om <strong>Biograd</strong>om i komu<strong>na</strong>lnom tvrtkom “Boša<strong>na</strong>”, članovi biogradske<br />
Udruge za zaštitu okoliša “Hippocampus” pokrenuli su akciju čišćenja podmorja u lučici<br />
Jaz. Deset ronilaca, članova bibinjskog Ronilačkog kluba “Sv. Roko” i Društva za podvodne<br />
sportove Zagreb vrijedno su očistili morsko dno od svakojakog otpada – boca, akumulatora,<br />
U prostorijama Zadarske županije<br />
Navodnjavanje Vranskog polja<br />
otvara oko 2700 radnih mjesta<br />
Zadarski župan Stipe Zrilić i državni tajnik<br />
Ministarstva regio<strong>na</strong>lnog razvoja, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva Zdravko Krmek<br />
potpisali su 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> vrijedan Sporazum<br />
o sufi<strong>na</strong>nciranju programa izrade<br />
Sudionici ekološke akcije zadovoljni <strong>na</strong>kon uspješno obavljenog posla.<br />
Cilj je izvršen - Jaz je čist!<br />
stolica, vrša, automobilskih guma čak i jednog “ferala” za noćni ribolov! No, ipak, među<br />
hrpom otpada isticao se “kapitalac” – odbačeni izvanbrodski motor!<br />
- Ovom akcijom želimo potaknuti građane i goste <strong>na</strong> savjesnije gospodarenje otpadom<br />
jer time će zasigurno pridonijeti zaštiti čovjekovog okoliša i stvaranju ugodnijeg<br />
okruženja za življenje. Nakon Jaza, pripremamo akciju čišćenja i <strong>na</strong> drugim<br />
lokacijama u gradu. – kazao je predsjednik udruge “Hippocampus” Željko Domitrović.<br />
Hvalevrijednoj akciji pridružili se i članovi službe pomoći i dostave <strong>na</strong> moru “EmergenSea”<br />
koji su svojom suvremenom opremom pripomogli da se ova ekološka akcija uspješno<br />
sprovede.<br />
•S.M.<br />
Potpisivanje sporazuma od iznimne je važnosti za razvoj biogradskog zaleđa.<br />
projektne dokumentacije sustava <strong>na</strong>vodnjavanja<br />
Vranskog polja. Većinu novčanih<br />
sredstava, 80 posto, osigurat će ministarstvo<br />
i Hrvatske vode dok će ostatak “pokriti”<br />
Zadarska županija i jednice lokalne<br />
samouprave – gradovi <strong>Biograd</strong> i Benkovac<br />
te općine Sv. Filip i Jakov, Sukošan i Pakoštane.<br />
Izrada projektne dokumentacije trajat<br />
će dvije godine, a kako je riječ o ekološki<br />
osjetljivom području, potrebno je izraditi i<br />
studiju utjecaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
Uz dobre prinose <strong>na</strong> poljoprivrednim<br />
površi<strong>na</strong>ma, sustav <strong>na</strong>vodnjavanja osigurava<br />
i rad<strong>na</strong> mjesta. Na svaki hektar<br />
<strong>na</strong>vodnjavane površine je u prosjeku potrebno,<br />
dakako ovisno o kulturi koja se<br />
uzgaja, između 0,3 i 0,9 radnika. Ako pomnožimo,<br />
recimo , prosječnu vrijednost<br />
koja iznosi 0,6 s 4 i po tisuće hektara,<br />
dobivamo velik <strong>broj</strong> radnika koji će biti<br />
potrebni kada ovaj projekt jednog da<strong>na</strong><br />
bude završen – istakao je državni tajnik<br />
Zdravko Krmek.<br />
Projekt <strong>na</strong>vodnjavanja Vranskog polja jedan<br />
je od <strong>na</strong>jvećih zahvata od devet zadanih<br />
u Planu <strong>na</strong>vodnjavanja Zadarske županije.<br />
U prvoj i<strong>na</strong>čici pla<strong>na</strong> <strong>na</strong>vodnjavanja<br />
spomenutog polja iz 2007. godine bilo je<br />
određeno izraditi sustav za 400 hektara<br />
ovog vrijednog poljoprivrednog zemljišta,<br />
no ovim sporazumom odlučeno je da se ta<br />
površi<strong>na</strong> poveća <strong>na</strong> 4 i po tisuće hektara.<br />
Projekt<strong>na</strong> dokumentacija, kada bude zgotovlje<strong>na</strong>,<br />
sadržavat će od izvedbenog i glavnog<br />
projekta, studije utjecaja <strong>na</strong> okoliš do<br />
građevinske dozvole. Uz to, s obzirom da se<br />
radi o zemljištu koji je 93 posto u privatnom<br />
vlasništvu, kroz ovaj sporazum osigurat<br />
će se i fi<strong>na</strong>ncijska sredstava za održavanje<br />
javnih rasprava. Projekt će se kandidirati <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tječajima pretpristupnih fondova Europske<br />
unije, a kako je državni tajnik Zdravko<br />
Krmek i <strong>na</strong>glasio, projekti ove vrste imaju<br />
dobru uspješnost <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječajima europskih<br />
fondova te pritom dodao da će vrijednost<br />
cjelokupnog ulaganja biti od 60 do 80 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. • S. M.<br />
Obilježavanje obljetnice stradanja u Vukovaru i Škabrnji<br />
Prisjećanje <strong>na</strong> Vukovar<br />
i Škabrnju<br />
I ove godine, <strong>na</strong> dan pada Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, učenici Srednje<br />
škole <strong>Biograd</strong> u z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong> poginule civile i hrvatske branitelje položili su<br />
vijence i zapalili svijeće duž ulice koja nosi <strong>na</strong>ziv herojskog grada – Vukovara.<br />
Pred početak mimohoda i paljenja svijeća pred svakom kućom u Vukovarskoj<br />
ulici <strong>na</strong> Kosi, rav<strong>na</strong>telj škole Božo Došen prisjetio se stradanja stanovnika <strong>Grad</strong>aheroja<br />
i onih koji su ga hrabro branili. Uz njih, zapaljene svijeće u dvorištima<br />
svojih kuća istakli su i <strong>broj</strong>ni sta<strong>na</strong>ri spomenute ulice te <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin odali počast<br />
stradalima zajedno s učenicima. Molitvu za poginule održao je župnik župe sv.<br />
Iva<strong>na</strong> don Nikola Tokić.<br />
Učenici Srednje škole <strong>Biograd</strong> prisjetili su se hrvatskih žrtava u Vukovaru i Škabrnji<br />
polaganjem vije<strong>na</strong>ca i paljenjem svijeća.