22.11.2014 Views

Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 56 - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA VIII ||| BROJ <strong>56</strong> ||| STUDENI 2010 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> plani<strong>na</strong>ri u posljednje vrijeme sve su aktivniji - ovdje ih možemo vidjeti pri usponu <strong>na</strong> drugi po redu<br />

<strong>na</strong>jviši vrh Velebita Sveto brdo. Opširnije <strong>na</strong> 15. str.<br />

Na nedavnim Danima hrvatskog turizma u Rovinju, <strong>Biograd</strong> je postao dobitnikom<br />

vrijedne <strong>na</strong>grade - Plavog cvijeta sa srebrnim z<strong>na</strong>kom. Priz<strong>na</strong>nje grado<strong>na</strong>čelniku<br />

Ivanu Knezu uručio je Niko Bulić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Str. 8.<br />

Trideset i jedan polaznik Dječjeg vrtića “Bodulić” raduje se svakom danu<br />

provedenom u vrtiću. Imaju i razloga za to - dobili su novouređeni vrtić kojem<br />

će uskoro, <strong>na</strong>damo se, stići i nova unutarnja oprema..<br />

Više o tome <strong>na</strong> str. 7.<br />

U OVOM BROJU:<br />

Biograđani <strong>na</strong> sajmovima u prijateljskim gradovima - Dugom Selu i<br />

Grubišnom Polju<br />

“Dani kruha” u biogradskim Školama<br />

Održani semi<strong>na</strong>ri o europskim pretpristupnim fondovima<br />

ŠRU “Podlanica” - Novi štapovi za još bolje rezulatate<br />

Plani<strong>na</strong>rsko druŠtvo “Belveder” - Plani<strong>na</strong>renjem do zdravlja


2 | STUDENI 2010 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Semi<strong>na</strong>r “Za razvoj ruralnih krajeva”<br />

Pripreme za <strong>na</strong>tječaje koji predstoje<br />

U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i<br />

Hrvatskog farmera d.d., a pod pokroviteljstvom<br />

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva<br />

i ruralnog razvoja, u prostoru gradske<br />

vijećnice održan je semi<strong>na</strong>r pod <strong>na</strong>zivom<br />

“Za razvoj ruralnih krajeva”. Temeljni cilj<br />

semi<strong>na</strong>ra bila je edukacija i informiranje<br />

stanovnika ruralnih područja o provedbi<br />

IPARD i LEADER programa ali i svih onih<br />

čije je djelovanje usmjereno k ruralnom<br />

razvoju i ruralnom turizmu.<br />

- Oko četrdeset sudionika je <strong>na</strong>zočno<br />

ovom semi<strong>na</strong>ru iz različitih područja<br />

– poduzetnici koji se bave određenom<br />

poljoprivrednom aktivnošću, predstavnici<br />

raznih opći<strong>na</strong> i gradova, turističkih<br />

zajednica, razvojnih agencija i ostalih<br />

institucija. Teme da<strong>na</strong>šnjeg semi<strong>na</strong>ra<br />

su IPARD i LEADER programi Europske<br />

unije te, dakako, njihova implementacija.<br />

Izražavam zadovoljstvo održavanjem<br />

ovog semi<strong>na</strong>ra upravo u <strong>Biograd</strong>u i su-<br />

15. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Otkup zemljišta, uspostavljanje<br />

postrojbe civilne zaštite...<br />

Održa<strong>na</strong> je sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a s dnevnim redom od sedam točaka.<br />

Između ostalog, vijećnici su prihvatili odluke<br />

o kupnji dviju nekretnine <strong>na</strong> području <strong>Biograd</strong>a<br />

– zemljišta <strong>na</strong> Kumentu neophodnog<br />

za izgradnju sustava odvodnje u tom<br />

dijelu grada te zemljišta u Zadarskoj<br />

ulici nužnog za rekonstrukciju spomenute<br />

ulice. Izgradnja sustava odvodnje<br />

<strong>na</strong> Kumentu , odnosno, rješavanje<br />

imovinsko-pravnih odnosa,<br />

kako je istakao grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />

Knez, iznimno je bitno, po<strong>na</strong>jprije,<br />

zbog skorašnje prijave <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj<br />

jednog od europskih fondova čija<br />

su novča<strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> za<br />

izgradnju upravo objekata i uređaja<br />

komu<strong>na</strong>lne infrastrukture. Kod projekta<br />

rekonstrukcije Zadarske ulice<br />

rađivanjem s grado<strong>na</strong>čelnikom Ivanom<br />

Knezom. Vidimo da ovaj grad uspješno<br />

radi <strong>na</strong> svojem “brandu” i promidžbi<br />

Konzultant za IPARD Dalibor Georgievski, grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i predsjednica<br />

Hrvatskog farmera Dija<strong>na</strong> Katica.<br />

i mogu reći da su jed<strong>na</strong> od rijetkih jedinica<br />

lokalne samouprave koje osim<br />

klasičnog grba ima i osmišljen vizualni<br />

identitet i logotip kojeg promiče i u nekim<br />

drugim aktivnostima. – kazala je u<br />

uvodu Dija<strong>na</strong> Katica, predsjednica Hrvatskog<br />

farmera. Suorganizatori ovog skupa<br />

su udruga “Klub članova Selo”, tvrtka<br />

“AgroCom Consult” iz Zagreba i Hrvatska<br />

mreža za ruralni razvoj.<br />

Agronom Dalibor Georgievski iz konzultantske<br />

tvrtke “AgroCom Consult” govorio<br />

je o IPARD programu i njegovim prioritetima,<br />

mjerama te primjerima dobre prakse. O<br />

drugoj temi ovog skupa, LEADER programu,<br />

govorila je Višnja Jelić-Mück iz Hrvatske<br />

mreže za ruralni razvoj. Istakla je opće<br />

z<strong>na</strong>čajke LEADER-a, provedbu, osnivanje<br />

LAG-ova te izdvojila primjere dobre prakse.<br />

idejno rješenje je zgotovljeno te bi uskoro<br />

i lokacijska dozvola trebala biti ishođe<strong>na</strong>.<br />

U <strong>na</strong>stavku sjednice, vijećnici su usvojili odluku<br />

o izboru <strong>na</strong>jpovoljnijeg ponuditelja za<br />

prodaju zemljišta u Trgovačkoj zoni. Radi se o<br />

- Zahvaljujem se gospođi Katici i Hrvatskom<br />

farmeru što su odlučili organizirati<br />

semi<strong>na</strong>r u gradu <strong>Biograd</strong>u. Edukacijske<br />

skupove ove vrste, kao što z<strong>na</strong>te,<br />

rado ćemo prihvatiti, ne samo radi šire<br />

zajednice, već po<strong>na</strong>jprije zbog <strong>na</strong>ših<br />

djelatnika. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> potiče mlade<br />

ljude da se bave ovom problematikom,<br />

pripremanjem projekata, da se upoz<strong>na</strong>ju<br />

s LEADER programom i <strong>na</strong>činom kako<br />

osnovati lokalnu akcijsku grupu (LAG).<br />

Nalazimo se još u početnoj fazi, eto,<br />

LAG “Laura” postoji već dvije godine,<br />

međutim, država ga nije, <strong>na</strong>žalost, u<br />

potpunosti pratila kada govorimo o fi<strong>na</strong>ncijskom<br />

dijelu. Mi u <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u<br />

smo zadovoljni s <strong>na</strong>šim djelatnicima koji<br />

rade <strong>na</strong> pripremi spomenutih projekata<br />

te se <strong>na</strong>dam da ćete i vi <strong>na</strong> da<strong>na</strong>šnjem<br />

semi<strong>na</strong>ru dobiti puno korisnih informacija<br />

upravo od ljudi koji se bave time kao<br />

i od vlasnika obiteljskih poljoprivrednih<br />

gospodarstava, voditelja zadruga i <strong>na</strong><br />

taj <strong>na</strong>čin uspješno se kandidirati <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tječajima Europske unije. – istakao<br />

je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Semi<strong>na</strong>ru, uz ostale, <strong>na</strong>zočio je i predsjednik<br />

“Laure” Radoslav Bobanović, zasad,<br />

jedine registrirane lokalne akcijske grupe<br />

<strong>na</strong> biogradskom području. Govorio je o<br />

potencijalima europskih pretpristupnih i<br />

strukturnih fondova te preprekama koje<br />

je nužno svladati pri ostvarivanju cilja –<br />

“povlačenju” nepovratnih fi<strong>na</strong>ncijskih<br />

sredstava. Prioriteti spomenutog LAG-a<br />

su razvoj održivog ruralnog turizma, gospodarstvenog<br />

i prehrambenog sektora,<br />

malih i srednjih tvrtki, društveni i kulturni<br />

razvoj baštine, poboljšanje uvjeta okoliša<br />

i razvoj i edukacija ljudskih potencijala.<br />

Na svršetku ovog cjelodnevnog semi<strong>na</strong>ra<br />

sudionicima su uruče<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja.<br />

• S. Mišulić<br />

tvrtki Bagar d.o.o. koja je spomenutu nekretninu<br />

površine od oko 1800 četvornih metara<br />

otkupila za 910.000 ku<strong>na</strong>. Na njoj planiraju,<br />

kako su i <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čili u poslanoj ponudi, izgraditi<br />

trgovinski centar. Nakon objave <strong>na</strong>tječaja<br />

u tisku, pristupilo se otvaranju<br />

ponuda pri čemu je utvrđeno da je<br />

Bagar jedini ponuditelj te nije bilo<br />

potrebe za licitacijom.<br />

Isto tako, vijećnici su prihvatili i<br />

odluku o ustrojavanju Postrojbe civilne<br />

zaštite. Radi se operativnim<br />

s<strong>na</strong>gama zaštite i spašavanja s 30<br />

pripadnika civilne zaštite za čije<br />

popunjavanje je odgovor<strong>na</strong> Držav<strong>na</strong><br />

uprava za zaštitu i spašavanje.<br />

Na završetku sjednice prihvaćen je<br />

program rada Savjeta mladih.<br />

• S.M.<br />

In memoriam<br />

Ivo Mišulić<br />

(1936-2010)<br />

Nakon kratke bolesti 24. studenoga<br />

u 75. godini preminuo je<br />

u Zadru dugogodišnji novi<strong>na</strong>r<br />

i urednik “Hrvatskoga radija<br />

Zadar” Ivo Mišulić.<br />

Rođen je 9. listopada 1936.<br />

godine u Turnju. Novi<strong>na</strong>rsku<br />

karijeru započeo je u “Narodnom<br />

listu” 1960, a dvije godine kasnije<br />

postaje članom Hrvatskoga novi<strong>na</strong>rskog<br />

društva.<br />

Kao komentator i urednik informativnoga<br />

programa “Radio<br />

Zadra” djeluje od njegovog<br />

osnutka 1968. do umirovljenja<br />

2001. Generacijama mlađih novi<strong>na</strong>ra<br />

bio je učitelj i mentor.<br />

Osim toga, bio je i dopisnik<br />

“Sportskih novosti”, “Vjesnika”,<br />

“Večernjeg lista”, “Slobodne<br />

Dalmacije” i drugih glasila.<br />

Ono po čemu će ostati zapamćen<br />

je zalaganje za integraciju “Radio<br />

Zadra” u sustav ondašnje “Radiotelevizije<br />

Zagreb”.<br />

Istinski domoljub, uključio se u<br />

Domovinski rat kao ratni izvjestitelj<br />

i član Kriznoga štaba tadašnje<br />

Općine <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, a 1991.<br />

imenovan je i glavnim urednikom<br />

“Radio <strong>Biograd</strong>a”.<br />

Nakon umirovljenja svoju energiju<br />

i iskustvo uložio je u list<br />

“<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong>” čiji je bio<br />

utemeljitelj i vlasnik.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

2010 STUDENI | 3<br />

14. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Izvješće o radu, trgovačka zo<strong>na</strong>, <strong>na</strong>zivi ulica...<br />

Dnevni red održane sjednice sadržavao je<br />

osam točaka. Između ostalog, uz devet glasova<br />

i dva protiv, prihvaćeno je polugodišnje<br />

izvješće o radu grado<strong>na</strong>čelnika za razdoblje<br />

od siječnja do lipnja ove godine. Na ovu točku<br />

dnevnog reda, osvrnula se vijećnica Anka<br />

Merdić kazavši kako je izvješće trebalo biti<br />

sastavljeno više s gledišta funkcije grado<strong>na</strong>čelnika<br />

i njegovog djelokruga s obzirom<br />

<strong>na</strong> promjene u Zakonu o lokalnoj i područnoj<br />

samoupravi i posebnim ovlastima koje nove<br />

odredbe donose te da je bilo potrebno <strong>na</strong>vesti<br />

i ono što se planiralo ostvariti a nije se uspjelo<br />

u tome ili je ostvareno samo djelomično.<br />

Isto tako, predložila je da se uvede jednom<br />

tjednom termin u trajanju od jednog sata<br />

za sastanke građa<strong>na</strong> s grado<strong>na</strong>čelnikom ili<br />

nekim od mjerodavnih djelatnika iz Jedinstvenog<br />

upravnog odjela kako bi ih mogli<br />

uputiti k rješavanju nekih svojih problema.<br />

Prepostavljam da se ovo pitanje odnosi <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>ša predizbor<strong>na</strong> obećanja. Obećali smo<br />

građanima da ćemo sprovesti odvajanje komu<strong>na</strong>lnog<br />

otpada pa smo <strong>na</strong>bavili “zelene<br />

i plave kante”. Nadamo se da ćemo sljedeće<br />

godine kupiti i novi kamion s dvije komore<br />

kojim će se plastični i papirni otpad moći<br />

odvoziti odjedanput. Zatim smo obećali da<br />

će građani dobiti svoj poštanski sandučić<br />

koji će biti jednoobrazan s čime se i građani<br />

slažu. Ti sandučići služit će za dostavu “Bošaninih”<br />

letaka i ostalih obavijesti. Zatim,<br />

obećali smo da ćemo u staru jezgru ulagati<br />

onoliko koliko budemo imali sredstava.<br />

Eto, južni dio poluotoka smo riješili više<br />

od polovice. Izgrađen je novi dječji vrtić <strong>na</strong><br />

Kosi, evo, i uređaj za odvodnju je otpočeo<br />

s radom. Heliodrom je izgrađen, <strong>na</strong>damo<br />

se da ćemo odlagalište otpada <strong>na</strong> Baštijunskom<br />

brigu što prije sanirati, lokacijska<br />

dozvola za golfsko igralište je izda<strong>na</strong> i oče-<br />

Aktualni sat<br />

Kućni otpad, uređenje plaža, glazbari...<br />

Vijećnica i dopredsjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća Anka Merdić pitala je<br />

zbog čega se komu<strong>na</strong>lni otpad odvozi jednom tjedno zbog čega<br />

pojedini građani negoduju, pritom ustvrdivši da se plastični<br />

i papirni otpad može odvoziti i rijeđe. Predložila je da se, kao<br />

i ranije, kontejeneri za krupni otpad postave svaki tjedan <strong>na</strong><br />

više točaka u gradu.<br />

Prema obavljenim anketama među građanima, zaključili<br />

smo kako nema potrebe odvoziti otpad dvaput tjedno te da<br />

je jedanput tjedno dovoljno. Osim toga, troškove je potrebno<br />

snižavati tamo gdje je moguće, tj. <strong>broj</strong> djelatnika “Bošane”<br />

svesti <strong>na</strong> optimalni <strong>broj</strong>. Veći<strong>na</strong> građa<strong>na</strong> s kojima sam razgovarao<br />

je rekla da im je dovoljno odvoziti otpad svaki drugi<br />

tjedan. – odgovorio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Ja i moji suradnici iz tvrtke “Boša<strong>na</strong>” koji rade isključivo <strong>na</strong><br />

problematici komu<strong>na</strong>lnog otpada smatramo da, uz redovit<br />

odvoz papirne, kartonske, plastične ambalaže i ambalaže koja<br />

je u sustavu povrata, nema potrebe da se otpad odvozi češće od<br />

jednom tjedno. Zbog promjene strukture cijene, odvoz otpada<br />

se smanjio dok se srazmjerno tome povećao udio papirne,<br />

kartonske i plastične ambalaže. Cije<strong>na</strong> posude od 120 litara<br />

je ostala ista. Usporedivši s prijašnjim <strong>na</strong>činom odvoza, <strong>broj</strong><br />

odvoza se čak i povećao s 11 <strong>na</strong> 12 puta. Oni građani kojima je<br />

nedovolj<strong>na</strong> posuda od 120 litara mogu zadužiti veću od 240<br />

litara što povećava račun za 15-20 ku<strong>na</strong>. Vezano za odlaganje<br />

krupnog otpada, umjesto <strong>na</strong> prijašnje četiri lokacije, sada<br />

građani tu vrstu otpada mogu odložiti u kontejnere i posude<br />

koje se <strong>na</strong>laze u kampu Sv. Dominik tijekom cijelog da<strong>na</strong>.<br />

Građani ovakav <strong>na</strong>čin odlaganja krupnog otpada u većini<br />

podržavaju. – kazao je direktor “Bošane” Krunoslav Pešić.<br />

Ista vijećnica pitala je kada će biti uređen novi dio gradskog<br />

groblja budući da građani plaćaju <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du za taj novi dio groblja<br />

te kako <strong>na</strong>preduje prodaja preostalih grobnica. Krunoslav Pešić<br />

kazao je kako <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> ima u planu dovršiti novi dio groblja,<br />

međutim, u ovom trenutku nema dovoljno novčanih sredstava.<br />

Dodao je da grobnih mjesta za prodaju ima još dosta – više od 80<br />

kujemo oko 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnog<br />

doprinosa. Turističkom <strong>na</strong>selju Crve<strong>na</strong><br />

luka smo pomogli pri ishodovanju građevinske<br />

dozvole. Radi se o investiciji od 32<br />

miliju<strong>na</strong> eura. Uskoro počinju s radovima.<br />

Nekoliko velikih trgovinskih centara je<br />

otvoreno u <strong>Biograd</strong>u. Postoji mogućnost da<br />

se otvori još jedan. Postavlje<strong>na</strong> je i rasvjeta<br />

uz magistralu. Svaki građanin <strong>na</strong>m može<br />

reći što mu je potrebno u njegovoj ulici te<br />

uvijek <strong>na</strong>stojimo odmah reagirati i riješiti<br />

problem. Udruge građa<strong>na</strong> pratimo, medijski<br />

kao grad smo izuzetno zastupljeni.<br />

Eto, primili smo i priz<strong>na</strong>nje od Hrvatske<br />

turističke zajednice, za drugo osvojeno<br />

mjesto. Za prvo će još puno trebati raditi.<br />

Mislim da su građanima vrata gradske<br />

uprave uvijek bila otvore<strong>na</strong>. Međutim,<br />

ako postoje netko tko bi htio razgovarati<br />

s grado<strong>na</strong>čelnikom, slobodno me pozovite<br />

uz obveznu <strong>na</strong>javu o kakvoj se temi radi.<br />

Nadalje, usvoje<strong>na</strong> je odluka o <strong>na</strong>zivima ulica<br />

i trgova u gradu <strong>Biograd</strong>u budući da su di<strong>na</strong>mičnom<br />

gradnjom <strong>na</strong>stale pretpostavke<br />

za stvaranje novih ulica i trgova. Neke ulice<br />

su novoizgrađene, međutim, nemaju <strong>na</strong>zive.<br />

Sukladno novom prostornom planu<br />

uređenja neke ulice će se tek izgraditi te<br />

smo ih imenovali u<strong>na</strong>prijed. Pri davanju<br />

<strong>na</strong>ziva, vodili smo se postojećim imenima<br />

ulica koje se <strong>na</strong>laze u neposrednoj blizini<br />

novo<strong>na</strong>stalih. – kazao je predsjednik Odbora<br />

ali da prodaja ne ide zamišljenim tijekom. Građanima je ponuđe<strong>na</strong><br />

otplata troška kupljenih ukopnih mjesta u suradnji s jednom<br />

od ba<strong>na</strong>ka što nije zaživjelo jer građani, kako je rekao Pešić,<br />

nevoljko pristaju biti dužnici bankama već radije tvrtki “Bošani”.<br />

Vijećnik Danijel Karabatić pitao je postoji li mogućnost, s obzirom<br />

<strong>na</strong> povećanje gostiju, da se svake godine uredi oko 200 metara<br />

plaže <strong>na</strong> potezu od Slanice do Primorja.<br />

Upoz<strong>na</strong>ti smo s tim problemom. Kako je <strong>Biograd</strong> putem medija<br />

prepoz<strong>na</strong>t kao privlačno odredište, u njemu tijekom turističke<br />

sezone ne borave samo <strong>na</strong>ši gosti već i oni iz susjednih opći<strong>na</strong>,<br />

Zadra, Benkovca, odnosno iz cijele biogradske okolice. Velik<br />

<strong>broj</strong> gostiju <strong>na</strong>m se i požalio da nemaju, da tako kažem, gdje<br />

staviti “šugaman”. Posljednjih da<strong>na</strong> bio sam zauzet <strong>broj</strong>nim<br />

sastancima održanim u Županiji i Zagrebu <strong>na</strong> kojima je bila<br />

riječ upravo o granicama pomorskog dobra. Bez tih granica<br />

niti jedan posao ne možemo raditi, odnosno, dobiti građevinsku<br />

dozvolu. Odlučili smo ići jednim sigurnijim putem koji će<br />

dugoročno riješiti pitanje biogradskih kupališta. Trenutno<br />

radimo <strong>na</strong> plaži Boša<strong>na</strong> te se <strong>na</strong>dam da ćemo uspjeti. Uz<br />

rješavanje granica pomorskog dobra, usporedo izrađujemo<br />

detaljni plan uređenja koji će, <strong>na</strong>dam se, uskoro biti <strong>na</strong><br />

javnom uvidu te radimo <strong>na</strong> ishodovanju lokacijske dozvole<br />

<strong>na</strong>kon čega slijedi studija o utjecaju <strong>na</strong> okoliš. Nadam se do<br />

svibnja ili lipnja sljedeće godine da ćemo imati građevinsku<br />

dozvolu <strong>na</strong>kon čega slijedi raspisivanje <strong>na</strong>tječaja. O tome smo<br />

obavijestili čak i tvrtku Ilirija ako je zainteresira<strong>na</strong> za spomenuto.<br />

Nakon plaže Bošane, uslijedila bi Dražica. Za očekivati<br />

je zbog izmje<strong>na</strong> u prostornom planu uređenja i raspravâ koje<br />

se moraju prema zakonu održati te zbog izrade urbanističkog<br />

pla<strong>na</strong>, da nećemo sve radnje moći obaviti do ljeta 2011. već<br />

onog 2012. godine. Zadarska županija donosi odluku o dodjeli<br />

dugoročne koncesije sukladno projektima. Plaža Soline neće<br />

ići tako brzo, tek 2013. godine. Za ovu sezonu planiramo<br />

izraditi plan oborinske mreže i mreže odvodnje kako bismo<br />

ispunili uvjete za Plavu zastavu. Zajedno sa Soli<strong>na</strong>ma, u planu<br />

za imenovanje ulica i trgova Nikola Tomić.<br />

Zatim je doneše<strong>na</strong> odluka o prodaji osam<br />

građevinskih zemljišta u Trgovačkoj zoni uz<br />

Jadransku magistralu. Ministarstvo regio<strong>na</strong>lnog<br />

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva<br />

izdalo je Rješenje o izdvajanju državnog<br />

šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog<br />

područja u svrhu izgradnje poslovne zone.<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> radi osiguravanja sredstava za<br />

<strong>na</strong>k<strong>na</strong>du za izdvajanje zemljišta kao poticanja<br />

razvojnih djelatnosti i otvaranja novih<br />

radnih mjesta pristupio je prodaji predmetnih<br />

čestica. – <strong>na</strong>vodi su u obrazloženju. Počet<strong>na</strong><br />

cije<strong>na</strong> u suglasnosti s Poreznom upravom<br />

je određe<strong>na</strong> i iznosi 68 eura po četvornom<br />

metru. Isto tako, u ravnini hotela <strong>Biograd</strong><br />

predviđe<strong>na</strong> je izgradnja kružnog toka za što<br />

je već izrađeno idejno rješenje. Odluka je<br />

usvoje<strong>na</strong> jednoglasno. Između ostalog, uz<br />

osam glasova za i tri glasa protiv, usvojen je<br />

i zaključak o davanju prethodne suglasnosti<br />

<strong>na</strong> donošenje Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu<br />

i <strong>na</strong>činu rada Dječjeg vrtića <strong>Biograd</strong>.<br />

Prije usvajanja, vijećnik Danijel Karabatić u<br />

amandmanu je predložio da se <strong>na</strong> radno mjesto<br />

psihologa primi jedan izvršitelj s punim<br />

radnim vremenom umjesto <strong>na</strong> 5 sati tjedno<br />

što nije prihvaćeno.<br />

Savjetovali smo se s pravnom službom<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a koja <strong>na</strong>m je obrazložila<br />

da radno mjesto s 5 sati tjedno prema<br />

Zakonu o radu postoji. Naposljetku smo<br />

donijeli odluku da pravilnik usvojimo uz<br />

<strong>na</strong>pomenu da je, prema <strong>na</strong>šem mišljenju,<br />

5 sati vrlo malo za rad psihologa te da će se<br />

ta satnica u budućnosti povećati <strong>na</strong> puno<br />

radno vrijeme. – kazala Melanija Ražov-Radas,<br />

predsjednica Odbora za statut, poslovnik<br />

i normativnu djelatnost <strong>Grad</strong>skog vijeća.<br />

Također, prihvaće<strong>na</strong> je i odluka o gradskim<br />

porezima o kojima će ubuduće brinuti djelatnici<br />

Odsjeka za gospodarstvo i fi<strong>na</strong>ncije<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a radi što učinkovitije <strong>na</strong>plate,<br />

utvrđivanja, evidencije, <strong>na</strong>dzora i ovrhe<br />

spomenutih poreza. U gradske poreze, prema<br />

Zakonu o fi<strong>na</strong>nciranju lokalne i područne<br />

samouprave, ubrajaju se: porez <strong>na</strong> potrošnju,<br />

porez <strong>na</strong> tvrtku ili <strong>na</strong>ziv i porez <strong>na</strong> korištenje<br />

javnih površi<strong>na</strong> kojeg u biogradskom slučaju<br />

predstavlja <strong>na</strong>k<strong>na</strong>da za zakup javnih površi<strong>na</strong>.<br />

• S. Mišulić<br />

je i obalni pojas ispred kampirališta “Park Soline”. - rekao<br />

je grado<strong>na</strong>čelnik Knez.<br />

Danijel Karabatić pitao je postoji li u skorijoj budućnosti mogućnost<br />

izgradnje pristaništa za velike jahte s obzirom <strong>na</strong> veliko<br />

zanimanje elitnih gostiju za <strong>Biograd</strong>om. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez<br />

odgovorio je kako o tome odlučuje Zadarska županija kroz županijski<br />

prostorni plan te da <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> nije u mogućnosti po tome<br />

pitanju ništa <strong>na</strong>praviti. Dodao je kako je bilo zahtjeva građa<strong>na</strong><br />

za proširenjem ili izmjenom <strong>na</strong>mjene nekog prostora, međutim,<br />

odgovorili su im kako zahtjev moraju proslijediti <strong>na</strong>dležnom<br />

ministarstvu te ako ono pozitivno odgovori, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> će se<br />

tom odlukom i složiti. Dodao je kako potreba za ovom vrstom privezišta<br />

zasigurno postoji te je za očekivati, ako se ispune uvjeti,<br />

da bude smješten u turističkim zo<strong>na</strong>ma Kume<strong>na</strong>t 1 i Kume<strong>na</strong>t 2.<br />

Pored toga, Karabatića je zanimalo <strong>na</strong>lazili se raču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

u blokadi te, ako jest, zbog čega.<br />

Isti<strong>na</strong> je da je u blokadi. Radi se o oko 2 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> duga<br />

prema Hrvatskim vodama. Već smo podmirili gotovo sedamdeset<br />

posto iznosa te očekujemo da će za oko deset da<strong>na</strong> račun<br />

biti odblokiran. – kazao je Knez.<br />

Nadalje, vijećnicu Merdić zanimao je rad <strong>Grad</strong>ske glazbe te mogućnost<br />

njenog aktivnijeg djelovanja.<br />

<strong>Grad</strong>ska glazba je takva kakva je. O<strong>na</strong> ima svoju povijest i tradiciju.<br />

Radi se o udruzi građa<strong>na</strong> koja ima svojeg predsjednika<br />

i rad<strong>na</strong> tijela. U posljednje vrijeme u aktivnostima koje je <strong>Grad</strong><br />

<strong>Biograd</strong> provodio oni se, <strong>na</strong>žalost, nisu pojavili, odnosno, jako<br />

rijetko. Ne z<strong>na</strong>m čemu je tome razlog budući da iz gradskog<br />

proraču<strong>na</strong> dobivaju z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> sredstva. No, treba uzeti u obzir<br />

da ljudi rade te ne može se uvijek <strong>na</strong>ći slobodnog vreme<strong>na</strong>.<br />

Smatram da je ključni problem što se godi<strong>na</strong>ma nije radilo<br />

<strong>na</strong> pomlatku te je <strong>na</strong>stao generacijski jaz. Stariji glazbari su<br />

pomalo već umorni i imaju <strong>broj</strong>ne obiteljske obveze. Teško<br />

je u ovom trenu aktivnije pokrenuti <strong>Grad</strong>sku glazbu, no ako<br />

članovi udruge to mogu, mi ćemo im rado pomoći. – kazao<br />

je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

• Stjepan Mišulić


4 | STUDENI 2010<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Športsko-ribolov<strong>na</strong> udruga “Podlanica”<br />

Novi štapovi za još bolje rezultate<br />

Usporedivši dosadašnje rezultate u kategorijama do 16 i 21 godine, biogradska “Podlanica” <strong>na</strong>lazi se među<br />

četiri <strong>na</strong>jboljih u Hrvatskoj<br />

U povodu zapaženih uspjeha članova<br />

Športsko-ribolovne udruge “Podlanica”<br />

postignutih tijekom ove godine, grado<strong>na</strong>čelnik<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez<br />

primio je <strong>na</strong>juspješnije športske ribolovce<br />

Šimu Bobića, Jeru Brzića i Franu<br />

dih u društvenoj zajednici te rješavanje<br />

ostalih bitnih pitanja vezanih za mlade.<br />

Zahvaljujem se <strong>na</strong> ukazanom povjenog<br />

prvaka do 16 godi<strong>na</strong> - mladog<br />

Jeru Brzića. Pored toga, Šime Bobić i<br />

Frane Bogdanić osvajači su brončane<br />

medalje <strong>na</strong> prvenstvu Hrvatske u disciplinima<br />

“štap s obale” i “štap iz brodice”<br />

što govori o svestranosti <strong>na</strong>ših<br />

pritom zahvalivši se grado<strong>na</strong>čelniku<br />

Knezu i <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> podršci.<br />

“Podlanica” <strong>broj</strong>i više od 400 članova<br />

od čega ih se tridesetosmero <strong>na</strong>tječe u<br />

svim kategorijama: U-12, U-16 i U-21.<br />

Vaši rezultati su potvrda da bez rada<br />

nema uspjeha. Bez obzira <strong>na</strong> bolje ili<br />

lošije fi<strong>na</strong>ncijsko stanje, uvijek izdvajamo<br />

sredstva, ne samo za udrugu<br />

“Podlanica”, već i za sve ostale<br />

građanske udruge u <strong>Biograd</strong>u. Rad<br />

udruga, svakako, mora biti podržan<br />

od struktura vlasti. Stoga smo odlučili<br />

pomoći vam u <strong>na</strong>bavci novih <strong>na</strong>tjecateljskih<br />

štapova i ostale opreme<br />

neophodne za postizanje još boljih<br />

rezultata. – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Knez.<br />

Mirko Rudić, uz ostalo, iznio je i prijedlog<br />

promidžbenih aktivnosti u školama<br />

u cilju poticanja mladih <strong>na</strong> bavljenje<br />

športskim ribolovom.<br />

Ovom športu treba posvetiti puno vreme<strong>na</strong><br />

i ljubavi. Zahtijeva odricanja<br />

želite li postići nešto više. Eto, do kvalitetne<br />

opreme nije lako doći, međutim,<br />

bez nje se ne možete ravnopravno<br />

boriti s <strong>na</strong>tjecateljima iz europskih<br />

zemalja. – rekao je Šime Bobić.<br />

Članovima “Podlanice”, uz obećanu<br />

pomoć, grado<strong>na</strong>čelnik Knez uručio je<br />

prigodne darove zaželjevši ima nove<br />

uspjehe.<br />

• S. Mišulić<br />

Voditelj škole udičarenja Željko Domitrović, predsjednik kluba Mirko Rudić, Frane<br />

Bogdanić, Jere Brzić, Šime Bobić i grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Bogdanića, voditelja škole udičarenja<br />

Željka Domitrovića te predsjednika kluba<br />

Mirka Rudića.<br />

Uspjesi Športsko-ribolovne udruge<br />

“Podlanica” tijekom 2010. godine<br />

rezultat su stalnog rada <strong>na</strong>še škole<br />

udičarenja. Možemo se pohvaliti da<br />

u svojim redovima imamo državnog<br />

prvaka i reprezentativca u kategoriji<br />

do 21 godine - Šimu Bobića i držav-<br />

<strong>na</strong>tjecatelja. Možemo reći kako se, da<br />

tako kažem, <strong>na</strong>ša športsko-ribolov<strong>na</strong><br />

obitelj širi, prije svega, zahvaljujući<br />

iznimnim rezulatima svrstavši se tako<br />

u vrh hrvatskog športskog ribolova<br />

<strong>na</strong> moru. Pri tome se <strong>na</strong>damo, s obzirom<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>darenost koju pokazuju<br />

<strong>na</strong>ši članovi škole udičarenja, da će<br />

zapaženih rezultata biti i više. – kazao<br />

je predsjednik “Podlanice” Mirko Rudić<br />

Iznimni ovogodišnji rezultati “Podlanice”, sigurni smo, bit će poticaj svim članovima<br />

kluba da ostvare još bolje rezultate.<br />

Sjednica Savjeta mladih <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Poboljšati položaj mladih<br />

Za novu predsjednicu biogradskog Savjeta<br />

mladih pri <strong>Grad</strong>skom vijeću <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> jednoglasno je izabra<strong>na</strong><br />

Marti<strong>na</strong> Stevanja, dok je Franka Troskot<br />

izabra<strong>na</strong> za dopredsjednicu. Pored<br />

novog vodstva, usvojen je i program rada<br />

za 2011. godinu u kojem stoje sljedeće<br />

aktivnosti: suradnja sa županijskim Savjetom<br />

mladih i drugim savjetodavnim<br />

tijelima mladih u Hrvatskoj, savjetovanje<br />

s organizacijama mladih o temama<br />

bitnim za mlade, suradnja s tijelima <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a o politici prema mladima,<br />

izrada web stranice i njeno postavljanje<br />

<strong>na</strong> Internet kao informativnog medija<br />

<strong>na</strong>mijenjenog mladima, obilježavanje<br />

prigodnih datuma vezanih za mlade te<br />

ostale aktivnosti važne za rad i poboljšanje<br />

položaja mladih.<br />

Savjet mladih ima važnu ulogu u radu<br />

<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, poglavito<br />

kada se radi o pitanjima o<br />

životu i djelovanju mladih u gradu<br />

<strong>Biograd</strong>u. Vrlo je bitan subjekt kada je<br />

riječ o mladima. Članovi savjeta mogu<br />

sudjelovati <strong>na</strong> sjednicama <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća, davati prijedloge jer vi, uostalom,<br />

predstavljate savjetodavno tijelo<br />

Članovi Savjeta mladih i voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i lokalnu<br />

samoupravu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nevenka Lukin.<br />

kojeg je osnovalo <strong>Grad</strong>sko vijeće <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a. – kazala je voditeljica Odsjeka<br />

za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nevenka Lukin.<br />

Djelokrug rada Savjeta mladih obuhvaća<br />

raspravljanje o pitanjima položaja mladih<br />

u <strong>Biograd</strong>u, predlaganje <strong>Grad</strong>skom<br />

vijeću onih programa i mjera koje se<br />

odnose <strong>na</strong> u<strong>na</strong>prjeđenje statusa mla-<br />

renju i izboru za predsjednicu Savjeta<br />

mladih. Nadam se da ću zajedno<br />

s ostalim članovima pomoći u osmišljavanju<br />

novih sadržaja za mlade u<br />

gradu <strong>Biograd</strong>u kako bismo, između<br />

ostalog, potaknuli one koji se školuju<br />

da se vrate u svoj grad i pridonesu njegovom<br />

razvitku te aktivno sudjeluju<br />

u donošenju odluka kako <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a,<br />

tako i mlađe populacije. Želimo<br />

poduzeti korake kako bi mladi <strong>na</strong>kon<br />

školskih obveza što manje provodili<br />

slobodnog vreme<strong>na</strong> u “kafićima”, te<br />

istodobno se više usmjerili <strong>na</strong> kvalitetnije<br />

i korisnije aktivnosti kao što je<br />

sudjelovanje u raznim radionicama,<br />

okruglim stolovima i ostalom. Pritom<br />

će imati prigodu iznijeti svoje prijedloge<br />

i zamisli o poboljšanju života<br />

mladih. Savjet mladih je radi njih tu<br />

kako bi prenio <strong>Grad</strong>skom vijeću <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a iskazane prijedloge i mišljenja<br />

mladih. – <strong>na</strong>glasila je predsjednica<br />

savjeta Marti<strong>na</strong> Stevanja.<br />

Članovi Savjeta mladih su: Marti<strong>na</strong> Števanja,<br />

Franka Troskot, Iva<strong>na</strong> Mitrović,<br />

Antonija Radas, Davor Šarić, Marko<br />

Tomić i Marta Erlić. • S. Mišulić


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2010 STUDENI | 5


6 | STUDENI 2010<br />

OPĆINA SV. FILIP I JAKOV<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov<br />

Usprkos krizi, radovi idu dalje<br />

Kako i ističe općinsko čelništvo, započeti<br />

glavni infrastrukturni projekti u Općini<br />

Sv. Filip i Jakov <strong>na</strong>stavljaju se u<strong>na</strong>toč ekonomskoj<br />

krizi koja je, donekle, usporila<br />

Igor Pedisić<br />

njihovu realizaciju, no ne i zaustavila.<br />

Bez obzira <strong>na</strong> negativne utjecaje recesije,<br />

proračun Općine Sv. Filip i Jakov bogatiji<br />

je za 9 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> zahvaljujući fi<strong>na</strong>ncijskim<br />

sredstvima osiguranim iz resornih<br />

ministarstava, Zadarske županije, Hrvatskih<br />

voda, Hrvatske elektroprivrede i<br />

europskih pretpristupnih fondova. Tome<br />

treba dodati i uspješno smanjenje manjka<br />

u proraču<strong>na</strong> za vrijednih 500 tisuća ku<strong>na</strong><br />

te činjenicu da račun nije bio blokiran<br />

bez obzira <strong>na</strong> gospodarstveno stanje u<br />

cijeloj državi.<br />

U Sv. Filip i Jakovu krenuli su radovi<br />

<strong>na</strong> sa<strong>na</strong>ciji jedne od <strong>na</strong>opasnijih”crnih<br />

točaka” u Hrvatskoj – glavnog ulaza u<br />

mjesto. Radove <strong>na</strong> sjecištu državne ceste<br />

D8 i županijske ceste, koja vodi prema<br />

Sikovu i Raštanima te prema središtu<br />

mjesta, izvodi splitska tvrtka “Asfalt<strong>na</strong><br />

cesta” prema projektu tvrtke “ZG-projekt”<br />

iz Zagreba dok su investitor, dakako, Hrvatske<br />

ceste.<br />

- Vrijednost radova je oko 3 i po miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>. Planirano trajanje izvođenja<br />

radova je 90 radnih da<strong>na</strong> što z<strong>na</strong>či da<br />

bi trebalo biti završeno do kraja ove godine<br />

što, dakako, ovisi i o vremenskim<br />

prilikama. Rješenje ovog problema za<br />

<strong>na</strong>s je itekako bitno uzevši u obzir da<br />

je <strong>na</strong> tom raskrižju smrtno stradalo 16<br />

osoba. Uložili smo puno truda kako bi<br />

riješili ovaj problem te, takoreći, nije<br />

bilo da<strong>na</strong> da nismo <strong>na</strong>zivali kako bi<br />

potakli <strong>na</strong>dležne da se započne s rekonstrukcijom.<br />

Imovinsko-pravni odnosi s<br />

vlasnicima susjednih zemljišta su riješeni,<br />

ugovori su potpisani te, koliko<br />

z<strong>na</strong>m, većini su Hrvatske ceste novča<strong>na</strong><br />

sredstva isplatili. – kazao je <strong>na</strong>čelnik<br />

Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić.<br />

Usprkos recesijskim vremenima, općinski<br />

projekti ne staju, štoviše, uspješno <strong>na</strong>preduju.<br />

Uskoro će biti gotov glavni projekt<br />

za prvu i drugu fazu izgradnje odvodnje u<br />

Svetom Petru te za drugu fazu, odnosno,<br />

izgradnju sekundarne mreže odvodnje za<br />

Turanj i Sv. Filip i Jakov. Izrada projektne<br />

dokumentacije stajat će 500 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Usporedo s tim, uslijedit će dovršetak radova<br />

<strong>na</strong> vodovodnoj mreži Sikovo–Raštane<br />

Donje, to jest, <strong>na</strong> dionici Raštane<br />

Donje-Tičevo-Veterinci–Podvršje. Izrada<br />

projektne dokumentacije je gotova te se<br />

očekuje objava <strong>na</strong>tječaja za <strong>na</strong>jpovoljnijeg<br />

izvođača radova. U<strong>na</strong>prijed je osigurano<br />

pola miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> za obnovu ceste<br />

Sikovo–Raštane Donje kako bi se dovela<br />

u stanje prije radova.<br />

- Proširenje mjesnog groblja u Turnju<br />

započet će vrlo skoro, početkom<br />

siječnja iduće godine i obuhvaća, iz-<br />

“Cr<strong>na</strong> točka” prometne mreža Hrvatske uskoro će biti prošlost.<br />

Mjesno groblje u Turnju će se proširiti čime će se dobiti 134 nova ukop<strong>na</strong> mjesta.<br />

među ostalog, izgradnju mrtvačnice,<br />

ceremonijalnog trga, dva nova grob<strong>na</strong><br />

polja s ukupno 134 betonske grobnice<br />

te uređenje svih pješačkih zo<strong>na</strong>. Vrijednost<br />

projekta iznosi oko 5 miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>. Pored toga, ishođe<strong>na</strong> je lokacijska<br />

dozvola za izgradnju mrtvačnice <strong>na</strong><br />

groblju u Sv. Filip i Jakovu. Uskoro bi<br />

trebala započeti izrada glavnog projekta.<br />

Vrijednost zahvata je milijun ku<strong>na</strong>.<br />

Isto tako, u suradnji s “Komu<strong>na</strong>lcem”<br />

dovede<strong>na</strong> je i voda <strong>na</strong> turanjsko groblje.<br />

– dodaje <strong>na</strong>čelnik Pedisić.<br />

U suradnji sa Županijskom upravom za<br />

ceste izgradit će se pristup<strong>na</strong> cesta između<br />

Turnja i Sv. Filip i Jakova koja vodi<br />

od magistrale do nove školske zgrade.<br />

Ovaj zahvat, svakako, će <strong>na</strong>jviše koristiti<br />

osnovnoškolcima čime će se biti zadovoljeni<br />

uvjeti sigurnosti djece u prometu.<br />

Postojeći makadamski put će se rekonstruirati<br />

te će se dobiti prometnica u dužini<br />

od 800 metara s rasvjetom i nogostupom.<br />

Lokacijska dozvola je ishođe<strong>na</strong> te se<br />

uskoro očekuje i realizacija.<br />

- Postavlje<strong>na</strong> je oko 800 tisuća ku<strong>na</strong> vrijed<strong>na</strong><br />

nisko<strong>na</strong>ponska trafostanica <strong>na</strong><br />

prostoru autokampa “Đardin” koja će,<br />

zasigurno, poboljšati funkcioniranje<br />

elektroenergetske mreže <strong>na</strong> predjelu<br />

Primorja. Osim toga, za stanovnike otočića<br />

Bapca zbio se povijesni događaj<br />

koji će, ne treba govoriti, puno toga<br />

donijeti. Naime, radi se o dovođenju<br />

električne struje <strong>na</strong> spomenuti otočić.<br />

Vrijednost ove investicije HEP-a iznosi<br />

3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. – zaključio je Pedisić.<br />

Za koncesio<strong>na</strong>ra za održavanje javne rasvjete<br />

izabran je <strong>na</strong>jpovoljniji ponuđač<br />

– tvrtka “Marex elektrostroj” iz Zadra.<br />

Ugovor je sklopljen <strong>na</strong> godinu da<strong>na</strong> s<br />

mogućnošću produljenja.<br />

• S. Mišulić<br />

Donešen <strong>na</strong>crt ko<strong>na</strong>čnog prijedloga izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> Prostornog pla<strong>na</strong> Općine Sv.Filip i Jakov<br />

Izmjene i dopune u interesu gradnje<br />

Nedavno je Opći<strong>na</strong> Sv.Filip i Jakov donijela<br />

<strong>na</strong>crt ko<strong>na</strong>čnog prijedloga izmje<strong>na</strong><br />

i dopu<strong>na</strong> općinskog prostornog pla<strong>na</strong>.<br />

Sukladno proceduri, ko<strong>na</strong>čni prijedlog<br />

poslan je ministarstvima te županijskim<br />

i državnim ustanovama kako bi iskazali<br />

svoje mišljenje i dali suglasnost. Nakon<br />

toga, slijedi potvrda spomenutog pla<strong>na</strong><br />

od strane Ministarstva zaštite okoliša,<br />

prostornog uređenja i graditeljstva.<br />

- Mi u Mjesnom odboru Sv.Filip i Jakov<br />

zadovoljni smo ko<strong>na</strong>čnim prijedlogom<br />

izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> pla<strong>na</strong>, poglavito, što<br />

smo aktivno sudjelovali u izradi pla<strong>na</strong><br />

posredovavši između mješta<strong>na</strong> i lokalne<br />

samouprave oko rješavanja njihovih<br />

primjedbi. Možemo ustvditi kako je<br />

veći dio primjedbi ipak prihvaćen. Novosti<br />

u Prostornom planu su zone guste<br />

gradnje kojima se definira izgrađeni<br />

dio <strong>na</strong> Ulici, Rabatinu i Primorju te<br />

povećani koeficijenti izgrađenosti koji<br />

su, <strong>na</strong>žalost, bili smanjeni u prošloj<br />

i<strong>na</strong>čici pla<strong>na</strong> te time smanjili di<strong>na</strong>miku<br />

gradnje u <strong>na</strong>selju, što obiteljskih<br />

kuća, što turističkih kapaciteta. Sada<br />

ovakav Prostorni plan Općine Sv. Filip<br />

i Jakov, kada govorimo o mjestu Sv.<br />

Filip i Jakov, ipak zadovoljava većinu<br />

stanovnika što, dakako, treba biti i prioritet.<br />

Stoga, vjerujemo da će gradnja,<br />

koja posljednjih godi<strong>na</strong>, možemo reći,<br />

nije tekla onom di<strong>na</strong>mikom kakvom je<br />

trebala, ipak krenuti <strong>na</strong>bolje te istodobno<br />

potaknuti “punjenje” općinskog<br />

proraču<strong>na</strong>. Isto tako, uvjereni smo,<br />

lakše će se legalizirati već izgrađeni<br />

postojeći objekti. Na kraju treba istaći<br />

da su interesi većine stanovnika ipak<br />

bili presudniji što svakako kod donošenja<br />

bilo kakvih promje<strong>na</strong> treba biti<br />

<strong>na</strong> prvom mjestu. – kazao je Filip Đinđić,<br />

predsjednik Mjesnog odbora Sv. Filip i<br />

Jakov.<br />

• S.M.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> OPĆINA PAŠMAN<br />

2010 STUDENI | 7<br />

Osnov<strong>na</strong> škola “Vladimir Nazor” Neviđane<br />

Dva<strong>na</strong>est raču<strong>na</strong>la za uspješnije učenje<br />

U povodu Među<strong>na</strong>rodnog da<strong>na</strong> štednje,<br />

30. listopada, Erste banka darovala je<br />

Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” dva<strong>na</strong>est<br />

raču<strong>na</strong>la sa skenerima. U <strong>na</strong>zočnosti<br />

zamjenika <strong>na</strong>čelnika Općine Pašman Nikoli<strong>na</strong><br />

Bašića i djelatnika škole, vrijed<strong>na</strong><br />

sredstva za rad rav<strong>na</strong>teljici škole prof.<br />

Andreji Krnić uručila je direktorica poslovnice<br />

Erste banke <strong>na</strong> zadarskoj Kalelargi<br />

Goranka Štrmelj.<br />

- Da<strong>na</strong>šnja do<strong>na</strong>cija z<strong>na</strong>či <strong>na</strong>m puno.<br />

Do ovog tre<strong>na</strong>, imali smo 10 raču<strong>na</strong>la<br />

<strong>na</strong> raspolaganju što z<strong>na</strong>či da se <strong>na</strong>stava<br />

odvijala tako da se dvoje učenika<br />

koristilo jednim raču<strong>na</strong>lom što, složit<br />

ćete se, nije dobro. Odsada će svaki<br />

učenik imati svoje raču<strong>na</strong>lo i <strong>na</strong> taj<br />

<strong>na</strong>čin moći pratiti <strong>na</strong>stavu i usvajati<br />

nova z<strong>na</strong>nja puno uspješnije. – kazala<br />

je rav<strong>na</strong>teljica Krnić zahvalivši se <strong>na</strong><br />

hvalevrijednoj pomoći. Goranka Štrmelj,<br />

između ostalog, ustvrdila je da se,<br />

doduše, radi o rabljenim raču<strong>na</strong>lima ali<br />

vrlo kvalitetnim i održavanim uređajima<br />

<strong>na</strong> kojima su oni do jučer obavljali svoj<br />

bankarski posao. Dodala je da vjeruje da<br />

će u potpunosti zadovoljiti potrebe učenika<br />

barem do neke njihove zahtjevnije<br />

Zamjenik općinskog <strong>na</strong>čelnika Nikolino Bašić, predstavnica Erste banke Goranka Štrmelj<br />

i ravnteljica škole Andreja Krnić prigodom svečanog uručenja raču<strong>na</strong>la.<br />

formatičku učionicu, <strong>na</strong>jmanje dva<br />

bit će <strong>na</strong> raspolaganju čitaonici dok<br />

za preostale ćemo još razmisliti jer<br />

<strong>na</strong>s je ovo darivanje pomalo i zateklo,<br />

dakako, ugodno. I<strong>na</strong>če, s Erste bankom<br />

uspješno surađujemo već dvije<br />

godine. Lanjske godine darovali su<br />

<strong>na</strong>m novča<strong>na</strong> sredstva u iznosu od<br />

4 tisuće ku<strong>na</strong> od čega smo jedan dio<br />

iskoristili za troškove pregradnje čitaonice.<br />

Ovim zahvatom dobili smo<br />

odgovarajući prostor za čitaonicu i<br />

prostor za održavanje roditeljskih<br />

sasta<strong>na</strong>ka. Ova <strong>na</strong>m je adaptacija bila<br />

jako bit<strong>na</strong> budući da <strong>na</strong>ša škola ima<br />

puno učenika-putnika, preciznije, od<br />

ukupno 1<strong>56</strong> učenika, njih 126-ero putuje<br />

od mjesta stanovanja do škole.<br />

Do dolaska autobusa, što <strong>na</strong>m je vrlo<br />

važno, učenici borave u spomenutoj<br />

čitaonici i nisu <strong>na</strong> hladnom zraku, a<br />

uz to su zaokupirani korisnim sadržajima<br />

koje <strong>na</strong>ša knjižnica i čitaonica<br />

pružaju. – dodala je rav<strong>na</strong>teljica Krnić.<br />

• S. Mišulić<br />

Školska športska dvora<strong>na</strong> u Neviđanima i dječji vrtić u Dobropoljani<br />

Tribine i oprema za dvoranu postavljeni,<br />

uređen okoliš vrtića<br />

U športskoj dvorani Osnovne škole “Vladimir<br />

Nazor” postavljene su tribine u vrijednosti<br />

od oko 170 tisuća ku<strong>na</strong>. Troškove je snosila<br />

Uprava za otočni i priobalni razvoj Ministarstva<br />

mora, prometa i infrastrukture, a svoj<br />

je doprinos dala i Opći<strong>na</strong> Pašman, odnosno,<br />

Zadarska županija u iznosu od 4 tisuće ku<strong>na</strong>.<br />

- Postavljanjem tribi<strong>na</strong> i ostale opreme dvora<strong>na</strong><br />

je u cjelosti završe<strong>na</strong> upravo o<strong>na</strong>ko kako<br />

smo i planirali. O visokim standardima koji<br />

su pri izgradnji i opremanju zadovoljeni <strong>na</strong>jbolje<br />

govori činjenica da su dvorane Osnovne<br />

škole <strong>Biograd</strong> i ova <strong>na</strong>ša u Neviđanima jedine<br />

zadovoljile kriterije za održavanje skorašnje<br />

Školske košarkaške lige. - kazao je <strong>na</strong>čelnik<br />

Općine Pašman Nedjeljko Medić.<br />

Osim tribi<strong>na</strong>, dvora<strong>na</strong> sada raspolaže i drugom<br />

vrhunskom opremom te uključuje : dva<br />

gola, dva koša s električnom upravljanjem,<br />

semafor, strunjače, oprema za svlačionice,<br />

velik <strong>broj</strong> lopti, 6 stolova za stolni tenis, gim<strong>na</strong>stička<br />

pomagala kao što su “konjići” i<br />

grede i ostalo.<br />

- Eto, mogu reći da dvora<strong>na</strong> izgleda kao iz<br />

mojih dječačkih snova. Kao djeca sanjali<br />

smo ovakav prelijep prostor za bavljenje<br />

raznim sportovima. Dvora<strong>na</strong>, osim za<br />

školsku djecu koja će se njome koristiti<br />

do 15 sati, bit i <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> i za športaše<br />

i rekreativce i to od 15 sati <strong>na</strong>dalje. U tom<br />

terminu njom će upravljati Jav<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

ustanova “Otok Pašman”. Cije<strong>na</strong><br />

korištenja u komercijalne svrhe bit će svakako<br />

sniže<strong>na</strong>. – rekao je zamjenik <strong>na</strong>čelnika<br />

Općine Pašman Nikolino Bašić.<br />

Novi Dječji vrtić “Bodulić” u Dobropoljani je<br />

u funkciji već neko vrijeme te, kada se u potpunosti<br />

opremi, očekuje se svečano otvaranje<br />

za otočnu zajednicu iznimno bitnog objekta.<br />

- Centralno grijanje je postavljeno, no<br />

nedostaje <strong>na</strong>m nova unutarnja oprema.<br />

Doduše, pomoć u opremanju bila <strong>na</strong>m<br />

je obeća<strong>na</strong> s nekoliko stra<strong>na</strong>, međutim,<br />

nije ostvare<strong>na</strong>. Okoliš vrtića je uređen<br />

novčanim sredstvima Ministarstva mora,<br />

prometa i infrastrukture u iznosu od 177<br />

faze i odluke da se, možda, jednog da<strong>na</strong><br />

i profesio<strong>na</strong>lno posvete raču<strong>na</strong>lstvu.<br />

- Šest raču<strong>na</strong>la ćemo postaviti u intisuća<br />

ku<strong>na</strong>. Radove je obavila tvrtka “Lavdara”<br />

dok je centralno grijanje postavila<br />

tvrtka “Rogić-gradnja” iz Zadra. Troškove<br />

ugradnje grijanja, oko 70 tisuća ku<strong>na</strong>, u<br />

potpunosti je “pokrila” Opći<strong>na</strong> Pašman<br />

kao i trošak povećanje s<strong>na</strong>ge električne<br />

energije u vrijednosti 30 tisuća ku<strong>na</strong> što bi<br />

ih kroz godišnja doba te ih potičemo <strong>na</strong><br />

učenje i rad, dakako, <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin prilagođen<br />

njihovoj dobi. Unosimo prirodu unutra<br />

kako bi djeca osjetila što bolje povezanost<br />

čovjeka i prirode. U vremenu između toga,<br />

pjevamo, <strong>broj</strong>imo i veselimo se... – kazala<br />

je rav<strong>na</strong>teljica vrtića Mile<strong>na</strong> Ćosić.<br />

U uvjetima kakve pruža novi dječji vrtić u Dobropoljani, radost ali i razvoj<br />

djece su zajamčeni.<br />

Opremljenost nove dvorane vrlo je dojmljiva. Sada, za pretpostaviti je, učenici s još više<br />

nestrpljenja čekaju sat tjelesne kulture.<br />

z<strong>na</strong>čilo da je u ovoj posljednjoj fazi ulaganje<br />

od strane Općine Pašman bilo oko 100<br />

tisuća ku<strong>na</strong>. – istakao je <strong>na</strong>čelnik Medić.<br />

Od početka izgradnje vrtića, ministarstvo je<br />

sudjelovalo sa 800 tisuća ku<strong>na</strong> dok je Opći<strong>na</strong><br />

Pašman uložila nešto više od 400 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Uzevši u obzir posljednje troškove, vrijednost<br />

cjelokupne investicije iznosi gotovo milijun<br />

i 600 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

- Nova zgrada dječjeg vrtića od velikog je<br />

z<strong>na</strong>čenja za sve stanovnike Općine Pašman,<br />

posebno za <strong>na</strong>jmlađe i njihove roditelje.<br />

Djeca, kao što možete vidjeti, imaju<br />

kvalitetan i prostran prostor neophodan za<br />

socijalizaciju i njihov razvoj. Što se kod <strong>na</strong>s<br />

radi? Kao što to i obično činimo, vodimo<br />

Upisano je 31 dijete raspoređenih u dvije<br />

skupine – mlađu i predškolsku. Novi vrtić<br />

ima dvije odijeljene prostorije za boravak<br />

djece, sanitarni čvor posebno prilagođen<br />

njihovom uzrastu, sanitarni čvor za djelatnike<br />

te kuhinju koja će stupiti u funkciju ako<br />

bude potrebe za dužim boravkom djece. Treba<br />

istaknuti kako se radi o vrlo prostranom vrtiću<br />

budući da uvelike premašuje minimalnu<br />

površinu po djetetu propisanu pravilnikom.<br />

O<strong>na</strong> iznosi 2,50 četvor<strong>na</strong> metra dok je minimal<strong>na</strong><br />

površi<strong>na</strong> 1,80. Uz to, organiziran je<br />

i prijevoz djece od kuće do vrtića i <strong>na</strong>trag,<br />

dakako, uz pratnju savjesnih odgajateljica<br />

čime se rijetko koji vrtić u Zadarskoj županiji<br />

može pohvaliti.<br />

• S. Mišulić


8 | STUDENI 2010<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Semi<strong>na</strong>r o IPARD programu<br />

Korisni savjeti za što bolju pripremu<br />

U organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

i UNDP-a Hrvatska održan je semi<strong>na</strong>r<br />

“IPARD 2011. – EU fond za razvoj poljoprivrede”.<br />

O <strong>broj</strong>nim temama vezanim za<br />

spomenuti pretpristupni program Europske<br />

unije govorio je <strong>na</strong>jtraženiji samostalni<br />

konzultant i stručnjak za IPARD program<br />

u Hrvatskoj Kristijan Mavrek.<br />

Gospodin Mavrek angažiran je od strane<br />

UNDP-a – Programa Ujedinjenih <strong>na</strong>roda<br />

za razvoj kako bi se potencijalni korisnici<br />

IPARD-a, od jedinica lokalne samouprave,<br />

poljoprivrednika, malih poduzetnika<br />

do obiteljskih poljoprivrednih<br />

gospodarstava, mogli što kvalitetnije<br />

pripremiti za <strong>na</strong>dolazeće <strong>na</strong>tječaje u<br />

siječnju i tijekom proljeća 2011. godine.<br />

Predavanje je otvoreno za sve one<br />

koji žele čuti koje radnje je potrebno<br />

obaviti da bi se moglo prijaviti <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj.<br />

– kazao je stručni suradnik u <strong>Grad</strong>u<br />

<strong>Biograd</strong>u Ivan Čupić. Kristijan Mavrek,<br />

između ostalog, govorio je o mjerama 101,<br />

103, 301 i 302. unutar IPARD programa<br />

pri čemu je pojasnio <strong>na</strong>mjenu pojedine<br />

mjere, maksimalni iznosi potpore, tko se<br />

može prijaviti i kada se očekuju objave<br />

novih <strong>na</strong>tječaja. Pored toga bilo je riječi i o<br />

zakonskoj regulativi, definiranju projekta,<br />

prikupljanju dokumentacije, elementima<br />

koja svaka ponuda mora sadržavati, provedbi<br />

projekta, isplati novčanih sredstava<br />

te o ostalim bitnim odredbama.<br />

Sljedećih godinu da<strong>na</strong> provest ću vrijeme<br />

<strong>na</strong> području četiri dalmatinske županije<br />

i pomagati svakome onome tko<br />

je zainteresiran da se prijavi za IPARD<br />

program, dakako, u suradnji sa stručnjacima<br />

iz <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a. – istakao je<br />

Mavrek.<br />

Uz mjere 101. i 103. <strong>na</strong>mijenjenih primarnoj<br />

proizvodnji i preradi poljoprivrednih<br />

proizvoda, IPARD program od početka<br />

2011. godine bit će proširen s dvije dodatne<br />

mjere – 301. i 302. Nove mjere<br />

usmjerene su ka ulaganju u komu<strong>na</strong>lnu<br />

infrastrukturu i razvoj ostalih ruralnih<br />

gospodarskih aktivnosti kao što su seoski<br />

turizam, tradicijski obrti, izrav<strong>na</strong> prodaja<br />

<strong>na</strong> gospodarstvu, mali pogoni za preradu<br />

<strong>na</strong> gospodarstvu, obnovljivi izvori energije<br />

i slično.<br />

• S. Mišulić<br />

Biograđani u posjetu Grubišnom polju<br />

Veliko zanimanje posjetitelja sajma za <strong>Biograd</strong><br />

<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> Ivan<br />

Knez sa suradnicima te direktor Turističke<br />

zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />

sudjelovali su <strong>na</strong> osmom po redu “Gospodarskom<br />

sajmu - Sajmu siru” održanom<br />

u prijateljskom gradu Grubišnom Polju.<br />

Dvodnevni sajam održan je krajem studenoga<br />

i pritom je sudjelovalo je 35 izlagača.<br />

Veliku pozornost posjetitelja privukla je<br />

“Dalmatinska večer” u organizaciji predstavnika<br />

grada <strong>Biograd</strong>a. Mirisi tunjevine<br />

sa žara i ugodni zvukovi tradicijskih pjesama<br />

s dalmatinskog podneblja u izvedbi<br />

klape “Romanca” bili su poziv velikom <strong>broj</strong>u<br />

z<strong>na</strong>tiželjnika da se približe bogatom<br />

biogradskom štandu. Uz kušanje tunjevi<strong>na</strong><br />

ali i ostalih gastronomskih posebnosti od<br />

suhih smokava do kroštula, posjetiteljima<br />

su podijeljeni <strong>broj</strong>ni promidžbeni turistički<br />

materijali.<br />

Uz promidžbene aktivnosti, grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Knez se susreo i s grado<strong>na</strong>čelnikom<br />

Grubišnog Polja Zlatkom Mađeruhom i<br />

njegovim suradnicima pri čemu se razgovaralo<br />

o učvršćivanju suradnje <strong>na</strong> području<br />

gospodarstva, kulture i turizma dvaju prijateljskih<br />

gradova.<br />

- <strong>Biograd</strong> kao turističko odredište itekako<br />

je prepoz<strong>na</strong>t u ovom dijelu Hrvatske.<br />

Tijekom održavanja “Sajma sira” mnogi<br />

su <strong>na</strong>m prilazili kako bi se pohvalili<br />

sudjelovanjem <strong>na</strong> biogradskom “Enoeko-gastro-etno<br />

stolu”, <strong>na</strong> posljednjem<br />

izdanju “Noćnjaka” održanom upravo<br />

u <strong>na</strong>šem gradu te <strong>na</strong> “Prijateljskim susretima”<br />

kada su gostovali predstavnici<br />

Grubišnog Polja. Možemo reći da smo<br />

uistinu uspostavili prijateljske odnose s<br />

Grubišnopoljcima koji su, možemo reći,<br />

prema <strong>na</strong>ma iskazali iznimnu gostoljubivost.<br />

– kazao je stručni suradnik u <strong>Grad</strong>u<br />

<strong>Biograd</strong>u Ivan Čupić.<br />

Grubišno Polje <strong>broj</strong>i 7 i po tisuća stanovnika<br />

i od davni<strong>na</strong> je poz<strong>na</strong>t kao stočarski kraj<br />

s tradicio<strong>na</strong>lnom proizvodnjom mlijeka,<br />

mesa i sira. Najpoz<strong>na</strong>tija tvrtka s područja<br />

Grubišnog Polja, svakako, je “Zdenka d.d.”<br />

iz Velikih Zde<strong>na</strong>ca koja se bavi preradom<br />

mlijeka i prehrambenom proizvodnjom.<br />

Osim stočarstva, okosnicu gospodarstva<br />

ovog kraja čini i poljodjelstvo. Područje<br />

Grubišnog polja <strong>broj</strong>i, vjerovali ili ne,<br />

gotovo 1300 obiteljskih poljoprivrednih<br />

gospodarstava.<br />

• S.Mišulić<br />

<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i direktor Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />

<strong>Biograd</strong>u drugo mjesto u ekološko-edukativnoj akciji “Volim Hrvatsku” Hrvatske turističke zajednice<br />

Vrijedno priz<strong>na</strong>nje <strong>Biograd</strong>u<br />

Na ovogodišnjim Danima hrvatskog<br />

turizma održanima u Rovinju, <strong>Biograd</strong><br />

je osvojio Plavi cvijet sa srebrnim<br />

z<strong>na</strong>kom za <strong>na</strong>juređenije mjesto<br />

u kategoriji od 3 do 10 tisuća<br />

stanovnika. Ovo posebno vrijedno<br />

priz<strong>na</strong>nje grado<strong>na</strong>čelniku <strong>Biograd</strong>a<br />

Ivanu Knezu uručio je direktor<br />

Hrvatske turističke zajednice Niko<br />

Bulić. Uz grado<strong>na</strong>čelnika Kneza,<br />

svečanoj dodjeli godišnjih turističkih<br />

<strong>na</strong>grada <strong>na</strong>zočio je i direktor<br />

Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Statua Plavi cvijet sa srebrnom z<strong>na</strong>kom<br />

zasluženo ide u <strong>Biograd</strong><br />

Ivo Eškinja. Zadovoljstvo uručenom<br />

<strong>na</strong>gradom Knez i Eškinja nisu krili<br />

jer biogradski turizam prati uzlaz<strong>na</strong><br />

putanja još od 1995. godine i završetka<br />

Domovinskog rata. Milijunto,<br />

toliko željeno, noćenje ove godine<br />

nije ostvareno, međutim, dobri<br />

izgledi su da se ta <strong>broj</strong>ka dostigne<br />

već sljedeće sezone.<br />

Kako je i grado<strong>na</strong>čelnik Knez ustvrdio,<br />

ovo priz<strong>na</strong>nje od iznimnog je<br />

z<strong>na</strong>čenja no pritom je i dodao da<br />

još puno truda treba uložiti da bi<br />

se osvojio Plavi cvijet sa zlatnim<br />

z<strong>na</strong>kom.<br />

Osim grada <strong>Biograd</strong>a, vrijedno<br />

priz<strong>na</strong>nje dobio je obiteljski autokamp<br />

“Oaza mira” iz Draga. Riječ<br />

je o akciji “Turistički cvijet – kvaliteta<br />

za Hrvatsku” Hrvatske radiotelevizije<br />

i Hrvatske gospodarske<br />

komore u kojoj je spomenuti kamp<br />

u vlasništvu Ante Barešića osvojio<br />

drugo mjesto u kategoriji kampova<br />

srednje veličine.<br />

• S.M.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2010 STUDENI | 9<br />

<strong>Biograd</strong> Boat Show 2010<br />

Rekordnih 247 izloženih plovila<br />

Ovogodišnji dva<strong>na</strong>esti “<strong>Biograd</strong> Boat Show” svečano<br />

je otvoren u <strong>na</strong>zočnosti <strong>broj</strong>nih uzvanika<br />

i gostiju. U ime organizatora sajma, goste je<br />

pozdravio predsjednik uprave Ilirije Goran Ražnjević.<br />

Između ostalih, svečanosti su <strong>na</strong>zočili<br />

predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva<br />

mora, prometa i infrastrukture, Zadarske županije,<br />

Županijske komore Zadar, pokrovitelja sajma,<br />

turistički djelatnici i ostali cijenjeni gosti.<br />

Nautika u <strong>Biograd</strong>u stara je onoliko koliko je<br />

stara u Hrvatskoj. Nitko nema čast izreći tu<br />

rečenicu kao što to imamo, mi, Biograđani.<br />

Prije 35 godi<strong>na</strong> tvrtka Ilirija je postala pionir<br />

<strong>na</strong>utičkog turizma izgradnjom hotelske lučice<br />

i <strong>na</strong>bavkom prve čarter flote od 40 plovila.<br />

Tog trenutka učinila je <strong>Biograd</strong> kolijevkom<br />

<strong>na</strong>utičkog turizma. Da<strong>na</strong>s, 35 godi<strong>na</strong> poslije,<br />

<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Turističke zajednice grada<br />

<strong>Biograd</strong>a i građa<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>a. U tom smjeru<br />

ćemo i <strong>na</strong>staviti. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />

Knez proglasivši sajam otvorenim.<br />

Tijekom sva četiri da<strong>na</strong> sajma održa<strong>na</strong> su <strong>broj</strong><strong>na</strong><br />

zbivanja. Između ostalog, u zapadnom dijelu<br />

marine u organizaciji <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i Turističke<br />

zajednice grada <strong>Biograd</strong>a priređen je Festival<br />

tradicije i izvornosti. U Kapetanskom klubu<br />

održani su <strong>broj</strong>ne sjednice stručnih subjekata<br />

iz područja <strong>na</strong>utičkog turizma. Jed<strong>na</strong> od njih<br />

bila je i reizbor<strong>na</strong> sjednica Udruženja pružatelja<br />

usluga smještaja <strong>na</strong> plovilima pri Hrvatskoj<br />

gospodarskoj komori <strong>na</strong> kojoj je izabrano novo<br />

vodstvo. Na mjesto dosadašnjeg predsjednika<br />

Željka Jerata izabran je Ivica Jurašin dok će<br />

umjesto Mira Šanguli<strong>na</strong> funkciju dopredsjednika<br />

ob<strong>na</strong>šati Gordan Borčilo. Na početku sjednice<br />

Vrijedno priz<strong>na</strong>nje pred početak sjednice “čarteraša” primio je tehnički direktor marine<br />

Šime Mandić.<br />

Svečanom otvaranju u restoranu marine Kor<strong>na</strong>ti <strong>na</strong>zočili su <strong>broj</strong>ni gosti.<br />

sjednice marini Kor<strong>na</strong>ti dodijeljeno je posebno<br />

priz<strong>na</strong>nje za aktivnosti u promicanju <strong>na</strong>utičkog<br />

turizma u sklopu akcije “Turistički cvijet – Kvaliteta<br />

za Hrvatsku” koju zajedno organiziraju<br />

HRT i HGK. Nagradu u ime biogradske marine<br />

primio je tehnički direktor Šime Mandić. Pored<br />

toga, održa<strong>na</strong> je i sjednica Udruženja turističkih<br />

brodara kojom prigodom je također izmijenjeno<br />

vodstvo. Umjesto Lea Lemešića, spomenutim<br />

udruženjem će predsjedati Miro Šangulin koji je<br />

tom prigodom istakao da će <strong>na</strong>staviti suradnju<br />

s resornim ministarstvima s ciljem rješavanja<br />

problematike malih brodara što je od zajedničkog<br />

gospodarstvenog interesa svih turističkih<br />

brodara.<br />

Osim organizatora sajma, zadovoljstvo sklopljenima<br />

poslovima i ostvarenim novim poslovnim<br />

ko<strong>na</strong>tktima nisu krili ni neki od domaćih izlagača.<br />

Naša tvrtka izlaže <strong>na</strong> biogradskom sajmu<br />

već petu godinu u skladu s <strong>na</strong>šim razvojem<br />

i izmje<strong>na</strong>ma u ponudi. Naša specijalnost su<br />

brodske tende. Možemo reći da smo, uzevši<br />

u obzir ekonomske okolnosti, zadovoljni<br />

odazivom posjetitelja, posebno potencijalnih<br />

poslovnih partnera. Uvijek negdje tu u blizini<br />

su klijenti koji se vraćaju što je za <strong>na</strong>šu<br />

tvrtku vrlo pozitivno ali dolaze <strong>na</strong>m i novi.<br />

Već osam godi<strong>na</strong> radimo u marini Kor<strong>na</strong>ti i<br />

ugovorni smo partneri te, mogu kazati, da<br />

uspješno održavamo suradnju s postojećim<br />

ali i s novim strankama. Čovjek koji prepoz<strong>na</strong><br />

kvalitetu uvijek će se vratiti. Sajam je vrlo dobro<br />

posjećen i možemo reći da smo zadovoljni<br />

zamrše<strong>na</strong>, ima dosta nelojalne konkurencije,<br />

međutim, nosimo sa svime kao i svi drugi – s<br />

malo više truda i muke. – istakao je direktor<br />

“Škvera Kuštera” Damir Kuštera.<br />

Direktor sajma Milan Šangulin vrlo je pozitivno<br />

rezimirao dva<strong>na</strong>esto izdanje <strong>na</strong>jvećeg <strong>na</strong>utičkog<br />

sajma po <strong>broj</strong>u plovila u Hrvatskoj.<br />

Tijekom svih jeda<strong>na</strong>est godi<strong>na</strong> od prvog <strong>na</strong>utičkog<br />

sajma do da<strong>na</strong>s, bilježimo neprekidni<br />

rast. Moram priz<strong>na</strong>ti da sam se ove godine i<br />

malo pribojavao s obzirom <strong>na</strong> situaciju općenito,<br />

međutim, ponosno možemo reći da je<br />

svake godine sve bolji i veći. Tome je, svakako,<br />

pridonijelo iznimno lijepo vrijeme i dobra<br />

volja izlagača te smo zahvaljujući tome uspjeli,<br />

po meni, prirediti <strong>na</strong>jbolji “<strong>Biograd</strong> Boat<br />

od nekadašnjih tisuću <strong>na</strong>utičara, tek pokoji<br />

više 1975. godine, ove godine pohodit će grad<br />

<strong>Biograd</strong> i marinu Kor<strong>na</strong>ti više od 55 tisuća <strong>na</strong>utičara.<br />

<strong>Biograd</strong> u hrvatskom turizmu čini 8<br />

posto ukupnog <strong>broj</strong>a <strong>na</strong>utičara. On je postao,<br />

ne samo kolijevkom, već i središtem <strong>na</strong>utičkog<br />

turizma. – kazao je predsjednik uprave<br />

Ilirije Goran Ražnjević.<br />

Prigodnim riječima uzvanicima su se obratili<br />

i pozdravili ih <strong>na</strong>čelnica Sektora <strong>na</strong>utičkog<br />

turizma Ministarstva turizma A<strong>na</strong> Ilijić te Mirko<br />

Valda, <strong>na</strong>čelnik Uprave za zaštitu plovidbe<br />

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.<br />

Zahvaljujem vodstvu Ilirije <strong>na</strong> ustrajanju u<br />

ovom projektu. Mi kao <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> priključili<br />

smo se ovom projektu za što <strong>na</strong>jviše zaslužan<br />

dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer. Ovaj<br />

projekt nije samo projekt Ilirije već i <strong>Grad</strong>a<br />

Iznimno velikom <strong>broj</strong>u posjetitelja ovogodišnjeg sajma pogodovalo je i lijepo vrijeme.<br />

U <strong>na</strong>tkrivenom prostoru u zapadnom dijelu marine izložene brodice privukle se<br />

mnoge interesente.<br />

učinjenim. – kazala je Nikoli<strong>na</strong> Morožin-Tokić<br />

iz biogradske tvrtke “Argola”.<br />

Između ostalih <strong>broj</strong>nih domaćih već tradicio<strong>na</strong>lnih<br />

izlagača, svoja atraktiv<strong>na</strong> plovila izložili su<br />

i djelatnici brodograditeljske tvrtke “Kuštera”.<br />

Sudjelujemo <strong>na</strong> “<strong>Biograd</strong> Boat Showu” već<br />

od druge godine njegovog postojanja, dakle,<br />

od 2000. godine. Kako smo započeli s<br />

proizvodnjom plastičnih brodica, tako smo<br />

i <strong>na</strong>stupali <strong>na</strong> biogradskom sajmu što predstavlja<br />

z<strong>na</strong>čajni kontinuitet jer ipak se radi<br />

o <strong>na</strong>šem, biogradskom sajmu. Kao domaći<br />

proizvođači želimo to održati ali istodobno<br />

sajam <strong>na</strong>m je vrlo zanimljiv jer “<strong>Biograd</strong> Boat<br />

Show” usitinu daje puno. Po meni, ovo je<br />

jedan od rijetkih sajmova s dušom. Izlagali<br />

smo <strong>na</strong> mnogim sajmovima od Splita, Rijeke<br />

i drugih gradova, međutim, ovo je nešto što<br />

<strong>na</strong>m <strong>na</strong>jviše odgovara. Sklopili smo dosta<br />

poslova primjerenih trenutnom ekonomskom<br />

stanju. Situacija <strong>na</strong> tržištu jest malo<br />

Show” dosad. Ovogodišnji sajam obilježio je<br />

rekordan posjet što treba zahvaliti i <strong>na</strong>šem<br />

sve većem iskustvu i dobro osmišljenoj ponudi,<br />

zatim, raznolikost ponude od zbivanja,<br />

izložbe, zabave i ostalih događanja. Možemo<br />

reći da je tijekom četiri da<strong>na</strong> bila doista lijepa<br />

<strong>na</strong>utička fešta.<br />

Sajam je imao i među<strong>na</strong>rodni karatkter. Kada<br />

sam spoz<strong>na</strong>o da su ljudi došli posjetiti sajam<br />

ne samo iz susjednih država već i iz Irske, Finske,<br />

Nizozemske i ostalih europskih zemalja,<br />

tada smo spoz<strong>na</strong>li da ipak nešto z<strong>na</strong>čimo <strong>na</strong><br />

tržištu. Uspjeli smo okupiti 247 plovila <strong>na</strong><br />

jednom mjestu što je također <strong>na</strong>ša rekord<strong>na</strong><br />

<strong>broj</strong>ka u odnosu <strong>na</strong> prošle godine, čini mi<br />

se, za nekoliko brodova. To <strong>na</strong>m je drago jer<br />

vidimo da hrvatsko tržište nije splasnulo kao<br />

što su mnogi rekli već smo pokazali da domaće<br />

tržište itekako ima dovoljno s<strong>na</strong>ge. – kazao je<br />

direktor sajma Milan Šangulin.<br />

• Stjepan Mišulić


10 | STUDENI 2010<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Posjet 5. Sajmu obrtništva i poduzetništva u Dugom Selu<br />

Sajam – prigoda za promidžbu grada<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />

Stopfer, direktor Turističke zajednice<br />

grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja s<br />

ostalim članovima izaslanstva grada<br />

<strong>Biograd</strong>a sudjelovali su <strong>na</strong> Sajmu<br />

obrtništva i poduzetništva u prijateljskom<br />

gradu Dugom Selu. Na<br />

trodnevnom sajmu okupilo se više<br />

od stotinu izlagača iz svih dijelova<br />

Hrvatske, a kao poseban gost i gradprijatelj<br />

predstavljen je <strong>Biograd</strong>.<br />

Kao predstavnici grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Predstavnici grada <strong>Biograd</strong>a - ugostitelj Vjekoslav Bašić, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />

Stopfer, uljar Marino Mijat i direktor Turističke zajednice Ivo Eškinja <strong>na</strong><br />

biogradskom štandu.<br />

imali smo bogat štand s izloženim<br />

promidžbenim turističkim materijalima.<br />

Štand je tijekom sva tri<br />

da<strong>na</strong> održavanja sajma, možemo<br />

reći, bio jako dobro posjećen. Pored<br />

toga, posjetiteljima smo pripremanjem<br />

morskih specijaliteta<br />

<strong>na</strong> žaru predstavili dio izvorne<br />

dalmatinske kuhinje. To je učinilo<br />

<strong>na</strong>še izlagačko mjesto <strong>na</strong>jposjećenijim<br />

od svih ugostiteljskih<br />

štandova. Središnji dio sajamskog<br />

programa bilo je krštenje mošta u<br />

povodu obilježavanja Sv. Marti<strong>na</strong><br />

– zaštitnika grada Dugog sela. –<br />

kazao je dogrado<strong>na</strong>čelnik Stopfer.<br />

Dugoselski sajam u sportskoj dvorani<br />

svečano je otvorio župan Zagrebačke<br />

županije Stjepan Kožić.<br />

Osim spomenutog, Biograđani su<br />

posjetiteljima ponudili i degustaciju<br />

maslinovog ulja s biogradskog<br />

područja. Član Udruge masli<strong>na</strong>ra i<br />

uljara “Orkula” Marino Mijat izložio<br />

je ekološko maslinovo ulje vlastite<br />

proizvodnje te su <strong>broj</strong>ni posjetitelji<br />

iskoristili prigodu da ga iskušaju.<br />

Osim sajamskog dijela, dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

Stopfer susreo se u prostorijama<br />

gradske vijećnice s grado<strong>na</strong>čelnikom<br />

Dugog Sela Vladom<br />

Kruhakom i njegovim suradnicima.<br />

Tijekom sajma Biograđani su rado<br />

porazgovarali s posjetiteljima koje<br />

je privukao njihov štand. U razgovoru<br />

moglo se čuti da su mnogi od<br />

njih već posjetili <strong>Biograd</strong> i iskazali<br />

zadovoljstvo viđenim i ugodnim boravkom,<br />

međutim, u velikom <strong>broj</strong>u<br />

bilo je i onih koju su <strong>na</strong>javili dolazak<br />

Bogat stol simbol je <strong>Biograd</strong>a otkada se<br />

održava manifestacija “Eno-ekogastro-etno<br />

stol” poz<strong>na</strong>ta širom Hrvatske.<br />

Tako je bilo i <strong>na</strong> dugoselskom sajmu...<br />

već sljedeće godine jer su, kako su<br />

kazali, čuli kako je <strong>Biograd</strong> ugod<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong> u kojem vrijedi provesti<br />

odmor.<br />

Isto tako, kako <strong>na</strong>m je rekao dogrado<strong>na</strong>čelnik<br />

Stopfer, <strong>Biograd</strong> je<br />

tijekom tri sajamska da<strong>na</strong> dobio<br />

z<strong>na</strong>čajni medijski prostor <strong>na</strong> lokalnom<br />

Radio Martinu te <strong>na</strong> televiziji<br />

u emisiji Županijska panorama što<br />

su Biograđani vješto iskoristili za<br />

kvalitetnu promidžbu <strong>Biograd</strong>a kao<br />

jednog od <strong>na</strong>privlačnijih turističkih<br />

odredišta <strong>na</strong> Jadranu. • S.M.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

OGLASI<br />

2010 STUDENI | 11


12 | STUDENI 2010<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong>


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

KULTURA I PROSVJETA<br />

2010 LISTOPAD | 13<br />

<strong>Grad</strong>ska knjižnica <strong>Biograd</strong><br />

Biološka raznolikost – vrijednost<br />

koju treba očuvati<br />

Jed<strong>na</strong> od poruka predavanja bila je i: Upoz<strong>na</strong>jte se za zaštićenim vrstama kako bi ih mogli prepoz<strong>na</strong>ti i štititi!<br />

U povodu godine biološke raznolikosti<br />

u <strong>Grad</strong>skoj knjižnici održano je stručno<br />

predavanje pod <strong>na</strong>zivom “Biološka<br />

raznolikost i zaštiće<strong>na</strong> područja u Za-<br />

darskoj županiji”. Ekologinja iz Javne<br />

ustanove za upravljanje zaštićenim<br />

dijelovima prirode <strong>na</strong> području Zadarske<br />

županije Mora<strong>na</strong> Babajko govorila<br />

je o z<strong>na</strong>čaju očuvanja bioraznolikosti<br />

i njenom utjecaju <strong>na</strong> čovjeka te o zaštićenim<br />

područjima u <strong>na</strong>šoj županiji<br />

pritom posebno istakavši o<strong>na</strong> koja se<br />

<strong>na</strong>laze u <strong>Biograd</strong>u i njegovoj okolici: drvored<br />

čempresa u Ulici Franje Tuđma<strong>na</strong><br />

u <strong>Biograd</strong>u i perivoj Borelli u Sv. Filip i<br />

Jakovu. Oni su 1964. godine proglašeni<br />

spomenicima parkovne arhitekture dok<br />

će park-šuma Soline to postati uskoro.<br />

Godi<strong>na</strong> 2010. posveće<strong>na</strong> je bioraznolikosti<br />

<strong>na</strong> globalnoj razini. Konvencija o<br />

biološkoj raznolikosti jedan je od <strong>na</strong>jbitnijih<br />

među<strong>na</strong>rodnih propisa o zaštiti<br />

prirode. Glavni joj je cilj očuvanje<br />

i u<strong>na</strong>prjeđenje cjelokupne biološke<br />

raznolikosti razumnim iskorištavanjem<br />

prirodnih dobara <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelima<br />

održivosti. Konvencija je stupila <strong>na</strong><br />

s<strong>na</strong>gu 1993. godine, a Hrvatski sabor<br />

ju je usvojio 1996. Pojam biološke raznolikosti<br />

oz<strong>na</strong>čava različitost života<br />

<strong>na</strong> Zemlji uključujući životinje, biljne<br />

vrste, ekološke sustave i krajolike.<br />

Imamo sreću da je Hrvatska biološki<br />

vrlo raznolika i u tom smislu jed<strong>na</strong><br />

je od <strong>na</strong>jbogatijih zemalja u Europi.<br />

– kazala je rav<strong>na</strong>teljica knjižnice Jelka<br />

Sipi<strong>na</strong>.<br />

Sudionicima predavanja prikazan je i<br />

kratki film o biljnim i životinjskim vrstama<br />

te ekološkim sustavima jednog od<br />

svjetskih središta bioraznolikosti – Jadranskog<br />

mora. U njemu je zabilježeno<br />

5 do 6 tisuća vrsta, većinom algi i životinja.<br />

Livade morske cvjetnice Posidonia<br />

oceanica smatraju se područjem <strong>na</strong>jveće<br />

bioraznolikosti u Sredozemlju.<br />

Obilježavanjem godine posvećene biološkoj<br />

raznolikosti želi se upozoriti<br />

<strong>na</strong> zabrinjavajuću ugroženost i ubrzano<br />

osiromašavanje vrsta i ekoloških<br />

sustava. Zbog toga je <strong>na</strong>jviše ugrožen<br />

upravo – čovjek.<br />

• S. Mišulić<br />

Likov<strong>na</strong> izložba u Zavičajnom muzeju<br />

Izložba koja po svemu drukčija<br />

U Zavičajnom muzeju svečano je otvore<strong>na</strong><br />

izložba Likovne udruge “Art-Forum” iz Zadra<br />

pod <strong>na</strong>zivom “Interkultural<strong>na</strong> art-promocija<br />

– <strong>Biograd</strong> n/M 2010.”. Izložbu čine<br />

Kolega, Tomislav Košta, Branko Kuštera,<br />

Sylvia Perović, Stjepan Radić, Nebojša Ružić<br />

Varda, Lella Sambunjak, Mario Tomas, Rade<br />

Zrilić i Boris Žuža.<br />

čovjek ne <strong>na</strong>lazi prave riječi s kojima bi<br />

se izrazio, zapravo, ovdje se radi o porukama<br />

svake slike. Razmišljao sam prije<br />

izložbe koji je razlog tome, možda upravo<br />

to što je autora puno pa je svatko <strong>na</strong>stojao<br />

sebe što bolje predstaviti te, zasigurno,<br />

pokazati svoje <strong>na</strong>jbolje umjetničko djelo.<br />

– kazao je rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko<br />

Samardžić.<br />

Ova izložba predstavlja <strong>na</strong>stavak slične<br />

izložbe održane u kolovozu ove godine<br />

u Zadru pod <strong>na</strong>zivom “Interkultural<strong>na</strong><br />

art-promocija”. Njezin smisao je da se<br />

sudjelovanjem umjetnika iz različitih<br />

odredišta, <strong>na</strong> neki <strong>na</strong>čin, predstavi globalni<br />

z<strong>na</strong>čaj umjetnosti – istakao je likovni<br />

umjetnik i i predsjednik udruge prof.<br />

Boris Žuža zahvalivši se Zavičajnom muzeju,<br />

Rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžić, predsjednik likovne udruge Boris Žuža i pjesnik<br />

i umjetnički fotograf Branko Antunović<br />

umjetnička djela osam<strong>na</strong>estero umjetnika<br />

iz Hrvatske i inozemstva koji putem svojih<br />

likovnih kreacija šalju poruku umjetnosti<br />

o mogućnostima zajedništva <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelima<br />

sveopćih ljudskih vrijednosti i umjetničkog<br />

predstavljanja kao poželjnog primjera<br />

međukulturalne suradnje. Ovim događajem<br />

spomenuta udruga obilježava pet<strong>na</strong>est<br />

godi<strong>na</strong> djelovanja a njeni članovi koji su<br />

ovom prigodom predstavili svoje radove su:<br />

Branko Antunović, Consuela Barbosa, Milan<br />

Ciglar, Florenca Giusti, Ivan Golac, Stipe<br />

Golac, Ante Grancarić, Bo Halbirk, Ksenija<br />

Kada smo jutros došli u prostor muzeja,<br />

bili smo vrlo ugodno izne<strong>na</strong>đeni izložbenim<br />

postavom iz razloga što je po svemu<br />

drukčiji. Ove godine je do sada u Zavičajnom<br />

muzeju priređeno 11 izložaba<br />

od kojih je svaka <strong>na</strong> svoj <strong>na</strong>čin željela<br />

<strong>na</strong>m nešto kazati, međutim, ova je doista<br />

poseb<strong>na</strong>. Jednom riječju, <strong>na</strong>metnula se<br />

unijevši živost što, složit ćete se sa mnom,<br />

z<strong>na</strong>či radost. Netko je jednom rekao da<br />

slika govori kao tisuću riječi, međutim,<br />

izložba ovih slika govori, recimo to<br />

tako,govori nekoliko tisuća riječi. Često<br />

Članovi biogradskog Kulturno-umjetničkog<br />

društva “Kralj Tomislav” izvedbom tradicijskih<br />

pjesama stvorili su ugodno ozračje<br />

dok je pjesnik i umjetnički fotograf Branko<br />

Antunović izrecitirao dvije autorske pjesme<br />

– “Prolaznost” i “Da mi je postat’ tić maleni”.<br />

Sudionici svečanog otvaranja izložbe<br />

pokroviteljima izložbe <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong><br />

<strong>Moru</strong> i Turističkoj zajednici grada <strong>Biograd</strong>a<br />

te <strong>broj</strong>nim posjetiteljima.<br />

Izložba “Interkultural<strong>na</strong> art-promocija” do<br />

sada je održa<strong>na</strong> u Zagrebu, Zadru i Benkovcu.<br />

• Stjepan Mišulić


14 | STUDENI 2010 KULTURA I PROSVJETA<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

U biogradskim školama tradicio<strong>na</strong>lno je<br />

priređe<strong>na</strong> manifestacija “Dani kruha – dani<br />

zahvalnosti za plodove zemlje” posveće<strong>na</strong><br />

kruhu i plodovima zemlje kao izrazu život-<br />

Dani kruha u biogradskim školama<br />

Kruh <strong>na</strong>š svagdašnji<br />

kruha, peciva, kolača i <strong>broj</strong>nim plodovima<br />

zemlje, izloženi su i literarni radovi<br />

učenika s temom kruha. Kruh kao simbol<br />

životne s<strong>na</strong>ge blagoslovio je don Nikola<br />

jalnoj bolnici za ortopediju i darovali ih<br />

kruhom i ostalim krušnim proizvodima.<br />

Isto su učinili i u Sv. Filip i Jakovu u Centru<br />

za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov i pritom<br />

Moja poruka vama je: cijenite kruh, nemojte<br />

ga bacati, a ako ponekad i ostane,<br />

poklonite ga onima kojima imaju domaće<br />

životinje jer i one se hrane kruhom.<br />

Kruh i plodove zemlje blagoslovio je don Nikola Tokić.<br />

Veselo je bilo ozračje među osnovnoškolcima <strong>na</strong> ovogodišnjim “Danima kruha”.<br />

ne i duhovne s<strong>na</strong>ge.<br />

Mi smo ove godine u suradnji s <strong>na</strong>šim<br />

pekarima i, dakako, tvrtkom “Vra<strong>na</strong>”<br />

organizirali priredbu “Dani kruha –<br />

dani zahvalnosti za plodove zemlje”.<br />

U njoj sudjeluju, uz učenike Srednje<br />

škole, “Kroštula” iz Pakošta<strong>na</strong>, “Duo<br />

peka” iz <strong>Biograd</strong>a, pekarnice “Adriatic”,<br />

“Luigi”, “Tvornica kruha Zadar” i “Vra<strong>na</strong>”.<br />

Nadam se da ćemo i iduće godine<br />

<strong>na</strong>staviti kao i do sada te vjerujem da<br />

će učenici, osim što se mogu upoz<strong>na</strong>ti s<br />

raznolikošću krušnih proizvoda, ovdje<br />

vidjeti i pšenicu, kukuruz, ječam, proso<br />

i ostale poljoprivredne kulture koje su<br />

se nekada običavale više sijati <strong>na</strong> <strong>na</strong>šim<br />

poljima, kako <strong>na</strong> poljoprivrednom dobru<br />

Vra<strong>na</strong>, tako i kod individualnih poljoprivrednih<br />

proizvođača. – kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />

Srednje škole <strong>Biograd</strong> prof. Božo Došen.<br />

Uz stolove prepunih različitim vrstama<br />

Tokić, župnik župe sv. Iva<strong>na</strong>. Nakon blagoslova,<br />

učenici su zajedno s <strong>na</strong>stavnicima<br />

i rav<strong>na</strong>teljem posjetili bolesnike u Speci-<br />

Prof. Josip Brtan<br />

razveselili štićenike.<br />

Gotovo u isto vrijeme započeli su “Dani<br />

kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje”<br />

i u biogradskoj osnovnoj školi.<br />

Smotri kruha smo posvetili izložbu učeničkih<br />

radova, kratki kulturno-umjetnički<br />

program, izložbu kruha, blagoslov<br />

kruha i, <strong>na</strong> završetku, blagovanje kruha.<br />

Dragi učenici, posebno vama <strong>na</strong>glašavam,<br />

kako se dobiva kruh. Da<strong>na</strong>s, vaše<br />

mame koje su ovdje s <strong>na</strong>ma, imaju malo<br />

vreme<strong>na</strong> zamijesiti i ispeći kruh ali zato<br />

postoje pekare koje peku kruh. Vi svi,<br />

posebno <strong>na</strong>ši prvaši, posjetite pekare<br />

i pogledajte kako se tamo radi. Da bi<br />

došli do braš<strong>na</strong>, moramo sijati pšenicu<br />

u polju, kada <strong>na</strong>raste, moramo je žeti,<br />

skladištiti u silose, mljeti u mlin <strong>na</strong>kon<br />

čega dobivamo – brašno. Od braš<strong>na</strong> vaše<br />

mame i pekari pripremaju kruh kojeg<br />

ste, kako vidim, jako lijepo izložili ovdje.<br />

Kruh i čovjek su neodvojivi jer <strong>na</strong>m je<br />

kruh potreban svaki dan – kruh <strong>na</strong>š<br />

svagdašnji. Želim da se ovdje ugodno<br />

provedete, zabavite i blagujete kruh. –<br />

rekao je rav<strong>na</strong>telj Osnovne škole <strong>Biograd</strong><br />

prof. Josip Brtan.<br />

U <strong>na</strong>stavku priredbe <strong>na</strong>stupili su učenici<br />

razveselivši <strong>na</strong>zočne svojim izvedbama<br />

posebno pripremljenim za ovu prigodu.<br />

Učenici 1. c razreda otpjevali su prigodne<br />

stihove pjesme “Mlin”. Nakon <strong>na</strong>stupa “prvašića”,<br />

učenica Mira Bešenić odrecitirala<br />

je “Pjesmu o kruhu”, dok su učenice Petra<br />

Šarić i Lucija Plazonić otpjevale pjesme<br />

“Kruše života” i “Kruh <strong>na</strong> stolu”. Pjesmu<br />

“Makovnjača” odrecitirala je učenica 3. a<br />

razreda A<strong>na</strong>marija Pilipović.<br />

Izložene <strong>broj</strong>ne vrste kruha i ostalih krušnih<br />

proizvoda koje su pripremile majke<br />

učenika blagoslovio je don Nikola Tokić.<br />

• S. Mišulić<br />

Visoka škola za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić”<br />

Trideset troje novih stude<strong>na</strong>ta<br />

U prostorijama Srednje škole <strong>Biograd</strong> održano<br />

je uvodno predavanje treće po redu akademske<br />

godine biogradskog stručnog studija Poslovanja<br />

i upravljanje. U ime visoke škole studente,<br />

predsjednika Upravnog vijeća i dobitnika<br />

ovogodišnje <strong>na</strong>grade za životno djelo <strong>Grad</strong>a<br />

Zaprešića mr.sc. Vinka Morovića, profesore i<br />

ugledne goste pozdravio je dekan prof. dr.sc.<br />

Nikola Skledar. Pritom je ukratko predstavio<br />

visoku školu govoreći o <strong>na</strong>stavnom planu i<br />

mogućnostima <strong>na</strong>stavka školovanja te novim<br />

studentima zaželio uspješan rad.<br />

Središnji događaj bilo je zanimljivo predavanje<br />

s temom “Uloga turizma u hrvatskom gospodarstvu”<br />

kojeg je održao profesor Visoke<br />

škole “Baltazar Adam Krčelić” dr.sc. Dragoljub<br />

Amidžić.<br />

Ove godine upisano je trideset i troje stude<strong>na</strong>ta<br />

što govori o <strong>na</strong>stavku rasta zanimanja<br />

mladih ali i starijih koji žele ulaganjem u<br />

z<strong>na</strong>nje <strong>na</strong>predovati <strong>na</strong> radnom mjestu. Kao<br />

i <strong>na</strong> Ekonomskim fakultetima u velikim sveučilišnim<br />

središtima Hrvatske, završetkom<br />

biogradskog stručnog studija Poslovanje i<br />

upravljanje usmjerenja Poslov<strong>na</strong> ekonomija<br />

i fi<strong>na</strong>ncije stječe se titula stručnog prvostupnika<br />

ekonomije.<br />

Kako kažu biogradski studenti, s nestrpljenjem<br />

očekuju dan kada će se “domoći” vrijednog<br />

“papira”. Do tada, svjesni su, treba<br />

prionuti poslu i svladati prepreke koje su pred<br />

njima. Sudeći prema njihovoj iznimnoj usredotočenosti<br />

<strong>na</strong> uvodnom predavanju, za vjerovati<br />

je da će u tome i uspjeti!<br />

•S.M.


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

ŠPORT<br />

2010 STUDENI | 15<br />

Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder”<br />

Plani<strong>na</strong>renjem do zdravlja<br />

Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder” iz <strong>Biograd</strong>a<br />

djeluje od 2007. godine i, sudeći prema<br />

<strong>broj</strong>nim organiziranim izletima u posljednjih<br />

godinu da<strong>na</strong> ali i <strong>na</strong>javama budućih planova,<br />

predstavljaju jednu od, zasigurno, <strong>na</strong>jaktivnijih<br />

udruga u gradu. Pod vodstvom predsjednika<br />

Roberta Pejića i čla<strong>na</strong> društva Roberta<br />

opći<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a. Nedavno je skloplje<strong>na</strong><br />

suradnja s Plani<strong>na</strong>rskim društvom “Gromovača”<br />

iz Otočca.<br />

Prva udruga koja je uspostavila suradnju<br />

<strong>na</strong> temelju nedavno potpisane Povelje o<br />

prijateljstvu i suradnji <strong>Biograd</strong>a i Otočca<br />

jest upravo Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belve-<br />

i da imaju i mjesta gdje će doći do bitnih<br />

informacija, a to su, dakako, internetska<br />

stranica i oglas<strong>na</strong> ploča. Nastojimo da <strong>na</strong>ši<br />

članovi budu neovisni o vodstvu udruge<br />

te da sami mogu organizirati neki izlet,<br />

dakako, u skladu s radnim i ostalim obvezama.<br />

– dodaje Robert Pelicarić.<br />

svatko može pro<strong>na</strong>ći sve informacije o, između<br />

ostalog, budućim izletima, članstvu<br />

te plani<strong>na</strong>renju općenito. Isto tako, postavlje<strong>na</strong><br />

je i oglas<strong>na</strong> ploča u blizini biogradske<br />

ribarnice s izloženim fotografijama nedavnih<br />

aktivnosti.<br />

• Stjepan Mišulić<br />

Robert Pelicarić i Robert Pejić<br />

U sjećanje <strong>na</strong> tragično preminule vatrogasce - sudjelovanje u izgradnji suhozida<br />

u obliku Svetog Križa.<br />

Pelicarića, <strong>na</strong>kon obavljenih potrebnih radnji<br />

pri registraciji udruge i usklađivanja s novim<br />

Zakonom o udrugama, “Belveder” počinje<br />

postojati, što se kaže, i “<strong>na</strong> papiru”. Bilo je to<br />

2009. godine kada postaje članom Hrvatskog<br />

plani<strong>na</strong>rskog kluba. Otada jedino plani<strong>na</strong>rsko<br />

društvo u <strong>Biograd</strong>u s više od 50 članova<br />

različite dobi biva sve aktivnije.<br />

U posljednjih godinu da<strong>na</strong> organizirali<br />

smo <strong>broj</strong>ne skupne izlete u kojima je sudjelovalo<br />

od djece do starijih članova društva.<br />

Spomenut ću neke od njih: Nacio<strong>na</strong>lni park<br />

Sjeverni Velebit i uspon <strong>na</strong> Zavižan, zatim<br />

<strong>na</strong>jviša plani<strong>na</strong> u Hrvatskom Zagorju Ivanščica<br />

i posjet dvorcu Trakošćan, Škraping<br />

<strong>na</strong> Pašmanu i tako dalje. Pored toga, sudjelovali<br />

smo i u humanitarnoj akciji u spomen<br />

<strong>na</strong> stradale vatrogasce <strong>na</strong> Kor<strong>na</strong>tima<br />

te zajedno s ostalima iz Zadarske županije<br />

izgradili posljednji 12. križ. Nosilac ove<br />

akcije, govoreći o udrugama iz <strong>Biograd</strong>a,<br />

bilo je Plani<strong>na</strong>rsko društvo “Belveder”.<br />

Pritom su <strong>na</strong>m se rado pridružili i pomogli<br />

članovi Moto-kluba “Duhova”, Torcide <strong>Biograd</strong><br />

i Javne vatrogasne postrojbe <strong>Biograd</strong>.<br />

Dakako, vrijednu pomoć <strong>na</strong>m je pružio<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i Turistička zajednica grada<br />

<strong>Biograd</strong>a – kazuje Robert Pejić.<br />

Članovi društva doista su različitih životnih<br />

dobi – od djece osnovnoškolskog uzrasta<br />

do umirovljenika. Zanimljivost je, kako dodaje<br />

predsjednik “Belvedera”, da su žene<br />

kao plani<strong>na</strong>rke puno aktivnije u odnosu <strong>na</strong><br />

muškarce, poglavito one srednjih godi<strong>na</strong>.<br />

Isti<strong>na</strong>, <strong>broj</strong>nost ženâ <strong>na</strong>jviše je vidljiva <strong>na</strong>,<br />

razumljivo, manje zahtjevnim izletničkim<br />

pohodima.<br />

Kako ističu sugovornici, PD “Belveder” <strong>na</strong>stoji<br />

ostvariti suradnju i s drugim plani<strong>na</strong>rskim<br />

društvima. Uspješno surađuju s plani<strong>na</strong>rskim<br />

društvima “Babulj” iz Bibinja i “Paklenica”<br />

iz Zadra. Također se žele povezati i s plani<strong>na</strong>rima<br />

iz <strong>broj</strong>nih prijateljskih gradova i<br />

der”. Prigodom svečane sjednice koja se<br />

održala u povodu Da<strong>na</strong> grada Otočca, uruče<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>m je zahvalnica koja je oz<strong>na</strong>čila<br />

početak uspješne suradnje dviju udruga.<br />

Konkretno, <strong>na</strong>ši članovi će se moći, takoreći,<br />

besplatno koristiti plani<strong>na</strong>rskim<br />

domom Careva kuća u Nacio<strong>na</strong>lnom parku<br />

Sjeverni Velebit. – ističe Pelicarić.<br />

Osim s “Gromovačom”, ostvare<strong>na</strong> je suradnja<br />

i s Plani<strong>na</strong>rskim društvom “Škamnica”<br />

iz Brinja. Članovi “Belvedera” nedvano su<br />

posjetili Brinje prigodom svečanog otvaranja<br />

novomarkirane staze u okolici mjesta.<br />

Brinjski i otočački plani<strong>na</strong>ri posjetit će uskoro<br />

<strong>Biograd</strong> kada će zajedno s biogradskim kolegama<br />

obilježiti Među<strong>na</strong>rodni dan planinâ,<br />

10. prosinca, izletima <strong>na</strong> Bokolje i Kamenjak.<br />

Naš cilj je da članovima učinimo plani<strong>na</strong>renje<br />

pristupačnijim, odnosno, da povoljnije<br />

mogu kupiti opremu, ulaznice u parkove,<br />

da imaju niže troškove spavanja i hrane u<br />

plani<strong>na</strong>rskim domovima. Također, želimo<br />

Planovi za buduće razdoblje su proširenje<br />

ponude pogodnosti koje se mogu ostvariti<br />

članskom iskaznicom, zatim, širenje među<strong>na</strong>rodne<br />

suradnje s plani<strong>na</strong>rima iz Bosne i<br />

Hercegovine, Austrije, gdje je grad <strong>Biograd</strong><br />

Pohod <strong>na</strong> Zavižan prošle jeseni - članovi PD “Belveder”<br />

prijatelj s gradom Bad Ischlom, i Njemačke i<br />

prijateljskom općinom Kressbronn. “Belveder”<br />

već surađuje s bihaćkim plani<strong>na</strong>rskim<br />

društvom “Runolist” a isto <strong>na</strong>mjeravaju postići<br />

i s nekim od plani<strong>na</strong>rskih društava iz<br />

Slovenije.<br />

Suradnja s <strong>Grad</strong>om <strong>Biograd</strong>om je iznimno<br />

dobra, prati <strong>na</strong>s i Turistička zajednica grada<br />

<strong>Biograd</strong>a, pomažu <strong>na</strong>m poduzetnici i<br />

tvrtke kao npr. Duo Peka i Ilirija. Možemo<br />

reći da su <strong>na</strong>še aktivnosti, doista, prepoz<strong>na</strong>te<br />

kako od domaćih subjekata tako i<br />

od drugih plani<strong>na</strong>rskih društava iz cijele<br />

Hrvatske. – zaključio je predsjednik društva<br />

Robert Pejić.<br />

Objavlje<strong>na</strong> je i “Belvederova” internetska<br />

stranica <strong>na</strong> adresi www.pd-belveder.hr gdje<br />

Čla<strong>na</strong>ri<strong>na</strong> i pogodnosti<br />

- Za razliku od svih drugih udruga,<br />

postajanjem članom Plani<strong>na</strong>rskog<br />

društva “Belveder”, ostvaruju se<br />

popusti <strong>na</strong> noćenje i hranu u svim<br />

plani<strong>na</strong>rskim domovima <strong>na</strong> području<br />

Republike Hrvatske i susjedne<br />

Slovenije i Bosne i Hercegovine.<br />

Pored toga, članovi su osigurani<br />

u slučaju nesretnih slučajeva.<br />

Nadalje, članovi dobivaju popust<br />

pri posjetu gotovo svih <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih<br />

parkova i parkova prirode u<br />

Hrvatskoj. Konkretno, ulaznica za<br />

Nacio<strong>na</strong>lni park Plitvice stoji 110<br />

ku<strong>na</strong> dok za <strong>na</strong>še članove iznosi<br />

50 ku<strong>na</strong> bez obzira posjećuje li se<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni park u organizaciji <strong>na</strong>šeg<br />

plani<strong>na</strong>rskog društva ili individualno.<br />

Radi se o <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim parkovima<br />

Učka, Risnjak, Paklenica i<br />

parkovima prirode Velebit, Lonjsko<br />

polje, Medvednica i Papuk. Nadamo<br />

se da ćemo uskoro dogovoriti suradnju<br />

i s <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim parkovima Krka<br />

i Kor<strong>na</strong>ti i Parkom prirode Vransko<br />

jezero. Osim toga, popust se može<br />

ostvariti pri kupnji u trgovi<strong>na</strong>ma<br />

športske opreme Hervis u Šibeniku i<br />

Zadru i Iglu šport u cijeloj Hrvatskoj.<br />

Trenutno smo u pregovorima s<br />

Intersportom. Želim reći da se čla<strong>na</strong>rinom<br />

ne stječe samo članstvo<br />

u udruzi već i <strong>broj</strong>ne pogodnosti.<br />

Težimo k tome da član bude individualan<br />

te da ne ovisi o skupnim<br />

izletima u organizaciji udruge već<br />

da može biti aktivan i kao pojedi<strong>na</strong>c<br />

surađujući, pritom, i s drugim<br />

članovima plani<strong>na</strong>rskih društava u<br />

Hrvatskoj. – rekao je Robert Pelicarić.<br />

Iznos godišnje čla<strong>na</strong>rine je 50 ku<strong>na</strong><br />

dok umirovljenici, studenti i učenici<br />

plaćaju 30, a članovi obitelji, radi se<br />

o tzv. obiteljskoj članskoj iskaznici,<br />

plaćaju 20 ku<strong>na</strong> po članu.


U organizaciji Udruge za zaštitu okoliša “Hippocampus”<br />

Očišćen Jaz<br />

U suradnji s <strong>Grad</strong>om <strong>Biograd</strong>om i komu<strong>na</strong>lnom tvrtkom “Boša<strong>na</strong>”, članovi biogradske<br />

Udruge za zaštitu okoliša “Hippocampus” pokrenuli su akciju čišćenja podmorja u lučici<br />

Jaz. Deset ronilaca, članova bibinjskog Ronilačkog kluba “Sv. Roko” i Društva za podvodne<br />

sportove Zagreb vrijedno su očistili morsko dno od svakojakog otpada – boca, akumulatora,<br />

U prostorijama Zadarske županije<br />

Navodnjavanje Vranskog polja<br />

otvara oko 2700 radnih mjesta<br />

Zadarski župan Stipe Zrilić i državni tajnik<br />

Ministarstva regio<strong>na</strong>lnog razvoja, šumarstva<br />

i vodnog gospodarstva Zdravko Krmek<br />

potpisali su 10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> vrijedan Sporazum<br />

o sufi<strong>na</strong>nciranju programa izrade<br />

Sudionici ekološke akcije zadovoljni <strong>na</strong>kon uspješno obavljenog posla.<br />

Cilj je izvršen - Jaz je čist!<br />

stolica, vrša, automobilskih guma čak i jednog “ferala” za noćni ribolov! No, ipak, među<br />

hrpom otpada isticao se “kapitalac” – odbačeni izvanbrodski motor!<br />

- Ovom akcijom želimo potaknuti građane i goste <strong>na</strong> savjesnije gospodarenje otpadom<br />

jer time će zasigurno pridonijeti zaštiti čovjekovog okoliša i stvaranju ugodnijeg<br />

okruženja za življenje. Nakon Jaza, pripremamo akciju čišćenja i <strong>na</strong> drugim<br />

lokacijama u gradu. – kazao je predsjednik udruge “Hippocampus” Željko Domitrović.<br />

Hvalevrijednoj akciji pridružili se i članovi službe pomoći i dostave <strong>na</strong> moru “EmergenSea”<br />

koji su svojom suvremenom opremom pripomogli da se ova ekološka akcija uspješno<br />

sprovede.<br />

•S.M.<br />

Potpisivanje sporazuma od iznimne je važnosti za razvoj biogradskog zaleđa.<br />

projektne dokumentacije sustava <strong>na</strong>vodnjavanja<br />

Vranskog polja. Većinu novčanih<br />

sredstava, 80 posto, osigurat će ministarstvo<br />

i Hrvatske vode dok će ostatak “pokriti”<br />

Zadarska županija i jednice lokalne<br />

samouprave – gradovi <strong>Biograd</strong> i Benkovac<br />

te općine Sv. Filip i Jakov, Sukošan i Pakoštane.<br />

Izrada projektne dokumentacije trajat<br />

će dvije godine, a kako je riječ o ekološki<br />

osjetljivom području, potrebno je izraditi i<br />

studiju utjecaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

Uz dobre prinose <strong>na</strong> poljoprivrednim<br />

površi<strong>na</strong>ma, sustav <strong>na</strong>vodnjavanja osigurava<br />

i rad<strong>na</strong> mjesta. Na svaki hektar<br />

<strong>na</strong>vodnjavane površine je u prosjeku potrebno,<br />

dakako ovisno o kulturi koja se<br />

uzgaja, između 0,3 i 0,9 radnika. Ako pomnožimo,<br />

recimo , prosječnu vrijednost<br />

koja iznosi 0,6 s 4 i po tisuće hektara,<br />

dobivamo velik <strong>broj</strong> radnika koji će biti<br />

potrebni kada ovaj projekt jednog da<strong>na</strong><br />

bude završen – istakao je državni tajnik<br />

Zdravko Krmek.<br />

Projekt <strong>na</strong>vodnjavanja Vranskog polja jedan<br />

je od <strong>na</strong>jvećih zahvata od devet zadanih<br />

u Planu <strong>na</strong>vodnjavanja Zadarske županije.<br />

U prvoj i<strong>na</strong>čici pla<strong>na</strong> <strong>na</strong>vodnjavanja<br />

spomenutog polja iz 2007. godine bilo je<br />

određeno izraditi sustav za 400 hektara<br />

ovog vrijednog poljoprivrednog zemljišta,<br />

no ovim sporazumom odlučeno je da se ta<br />

površi<strong>na</strong> poveća <strong>na</strong> 4 i po tisuće hektara.<br />

Projekt<strong>na</strong> dokumentacija, kada bude zgotovlje<strong>na</strong>,<br />

sadržavat će od izvedbenog i glavnog<br />

projekta, studije utjecaja <strong>na</strong> okoliš do<br />

građevinske dozvole. Uz to, s obzirom da se<br />

radi o zemljištu koji je 93 posto u privatnom<br />

vlasništvu, kroz ovaj sporazum osigurat<br />

će se i fi<strong>na</strong>ncijska sredstava za održavanje<br />

javnih rasprava. Projekt će se kandidirati <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tječajima pretpristupnih fondova Europske<br />

unije, a kako je državni tajnik Zdravko<br />

Krmek i <strong>na</strong>glasio, projekti ove vrste imaju<br />

dobru uspješnost <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječajima europskih<br />

fondova te pritom dodao da će vrijednost<br />

cjelokupnog ulaganja biti od 60 do 80 miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>. • S. M.<br />

Obilježavanje obljetnice stradanja u Vukovaru i Škabrnji<br />

Prisjećanje <strong>na</strong> Vukovar<br />

i Škabrnju<br />

I ove godine, <strong>na</strong> dan pada Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, učenici Srednje<br />

škole <strong>Biograd</strong> u z<strong>na</strong>k sjećanja <strong>na</strong> poginule civile i hrvatske branitelje položili su<br />

vijence i zapalili svijeće duž ulice koja nosi <strong>na</strong>ziv herojskog grada – Vukovara.<br />

Pred početak mimohoda i paljenja svijeća pred svakom kućom u Vukovarskoj<br />

ulici <strong>na</strong> Kosi, rav<strong>na</strong>telj škole Božo Došen prisjetio se stradanja stanovnika <strong>Grad</strong>aheroja<br />

i onih koji su ga hrabro branili. Uz njih, zapaljene svijeće u dvorištima<br />

svojih kuća istakli su i <strong>broj</strong>ni sta<strong>na</strong>ri spomenute ulice te <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin odali počast<br />

stradalima zajedno s učenicima. Molitvu za poginule održao je župnik župe sv.<br />

Iva<strong>na</strong> don Nikola Tokić.<br />

Učenici Srednje škole <strong>Biograd</strong> prisjetili su se hrvatskih žrtava u Vukovaru i Škabrnji<br />

polaganjem vije<strong>na</strong>ca i paljenjem svijeća.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!