Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KAZALO<br />
1 Završna manifestacija na Jarunu<br />
- Dani hrvatskoga šumarstva - Zagreb 11.-16. lipnja<br />
3 I ne samo zaštitna i ekološka funkcija...<br />
- Istarsko šumarstvo / kako i kada proreðivati crnogoriène kulture<br />
7 Primanja smanjena za 10 posto<br />
- Potpisan Kolektivni ugovor<br />
9 Biološkim preparatima oèuvati šumske zajednice<br />
- Primjena pesticida u zaštiti šuma<br />
11 Spaèvanski hrast - svjetski pojam kakvoæe<br />
- Šumski bazen Spaèva<br />
12 Tršæanski <strong>kras</strong> - <strong>od</strong> <strong>kamene</strong> <strong>pustinje</strong> <strong>do</strong> <strong>zelene</strong> <strong>oaze</strong><br />
- Meðunar<strong>od</strong>na suradnja / Hrvatski šumari u Italiji<br />
14 Kako gosp<strong>od</strong>ariti šumama u nacionalnim parkovima<br />
- Nacionalni park Risnjak<br />
16 Za zaštitu i spas p<strong>od</strong>ravskih šuma osnovana “Dravska liga”<br />
- Zaštita šuma u porijeèju Drave<br />
20 Ponovno na sportskim susretima<br />
- Uprava šuma Buzet<br />
23 Sve se plaæa i svi plaæaju!<br />
- Austrijska iskustva / natjecanje šumskih radnika<br />
26 Samo ulaganja i rad <strong>do</strong>nose <strong>do</strong>bit<br />
- Uprava šuma Vinkovci / lovišta Spaèva-sjever i Spaèva-jug<br />
28 Kad banka spašava <strong>šume</strong><br />
30 Kraða prir<strong>od</strong>ne baštine<br />
- Trgovci prir<strong>od</strong>nim <strong>do</strong>brima<br />
31 Zlato požeškome šumaru<br />
- Vladimir Leko, požeški šumar<br />
32 I šumarstvo i lovstvo <strong>do</strong>nose <strong>do</strong>bit<br />
- Maðarsko šumarstvo / Gemenc R.T<br />
34 Kamo v<strong>od</strong>e staze prijateljstva s prir<strong>od</strong>om<br />
35 Lovaèko "krštenje"<br />
- Obièaji<br />
38 Japanski terenac sa španjolskom putovnicom<br />
- Automobili: NISSAN TERRANO II<br />
Mjeseènik »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«<br />
Izdavaè: »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb<br />
Direktor: Željko Ledinski<br />
Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad<br />
Novinari: Antun Z. Lonèariæ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivica Tomiæ.<br />
Ureðivaèki <strong>od</strong>bor: Branko Meštriæ predsjednik, Ivan H<strong>od</strong>iæ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker,<br />
Èe<strong>do</strong>mir Križmaniæ, Ladislav Jursik, Željka Bakran<br />
Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/4804 169, e-mail: direkcija@hrsume.hr<br />
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta.<br />
Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Lektorica: Ivana Ujeviæ<br />
Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varaždin<br />
Naklada: 6000<br />
Naslovna stranica: Ivanèica - Željko Gubijan<br />
Zadnja stranica: Gljive - Miroslav Mrkobrad
DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA - ZAGREB 11.-16. LIPNJA<br />
Završna manifestacija<br />
na Jarunu<br />
P<strong>od</strong> pokroviteljstvom predsjednika Republike<br />
Stjepana Mesiæa u Zagrebu æe se <strong>od</strong> 11-16.<br />
lipnja <strong>od</strong>ržati završna manifestacija Dana<br />
hrvatskoga šumarstva. Natjecanje sjekaèa je na Jarunskome jezeru u subotu 16.lipnja.<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Utvrðen je toèan raspored<br />
svih manifestacija ovog<strong>od</strong>išnjih<br />
Dana hrvatskoga<br />
šumarstva što æe<br />
se p<strong>od</strong> pokroviteljstvom predsjednika<br />
Republike Stjepana Mesiæa <strong>od</strong> 11-<br />
16.lipnja <strong>od</strong>ržati u Zagrebu. P<strong>od</strong> motom<br />
Šuma+v<strong>od</strong>a+zrak=opstanak više<br />
æe <strong>do</strong>gaðaja obilježiti šumarske dane.<br />
P<strong>od</strong>sjetimo:<br />
- u ponedjeljak 11.lipnja u 20.00<br />
sati otvorenje likovne izložbe akademskoga<br />
slikara Ivana Lonèara te izložbe<br />
fotografija šumara Željka Gubijana,<br />
- za 12.lipnja predviðeno je druženje<br />
na Medvednici i okrugli stol na temi<br />
Šume Medvednice i grad Zagreb<br />
u 10.00 sati, a nakon toga proglašenje<br />
najuspješnijih literarnih ra<strong>do</strong>va uèenika<br />
osnovnih škola o ovog<strong>od</strong>išnjoj temi<br />
šumarskih dana.<br />
- 13.lipnja u dvorani Ministarstva<br />
zaštite okoliša u 10.00 sati G<strong>od</strong>išnja<br />
skupština Hrvatskoga šumarskog društva<br />
te u 11.00 sati savjetovanje. Poticajne<br />
referate pripremili su prof. dr. Branimir<br />
Prpiæ (Šuma, tvornica v<strong>od</strong>e i zraka),<br />
prof. dr. Slavko Matiæ (Prir<strong>od</strong>nost<br />
šuma, uvjet stabilnosti i proizv<strong>od</strong>nosti),<br />
prof. dr. Joso Vukeliæ (Što je to šuma<br />
i njezin <strong>od</strong>rživi razvoj. Nakon rasprave<br />
bit æe predstavljena znanstvena<br />
monografija Obièna jela u Hrvatskoj.<br />
- u èetvrtak 14.lipnja ide se u Ogulin,<br />
Tounj, gdje æe u 10.00 sati biti prikazan<br />
rad harvestera. Naveèer u 20.00<br />
sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava<br />
Lisinskoga <strong>od</strong>ržat æe se Sveèana akademija<br />
o temi Mišlju, rijeèju, stihom i<br />
glazbom šumi.<br />
- 15/16.lipnja na Jarunskom jezeru<br />
završni dio manifestacije. S nestrpljenjem<br />
æe se èekati natjecanje sjekaèa<br />
koje æe biti izborno za nastupe na europskom<br />
i svjetskom prvenstvu, uz nastupe<br />
KUD-a Šumari iz Vinkovaca te<br />
p<strong>od</strong>sljemenskih društava uz mnoge<br />
d<strong>od</strong>atne sadržaje.<br />
Evo i toène satnice natjecanja sjekaèa<br />
u subotu 16. lipnja:<br />
8.15 sati - svrstavanje ekipa u borilištu<br />
8.30 sati - sveèano otvorenje natjecanja<br />
9.00 sati - poèetak natjecanja<br />
13.00 sati - <strong>od</strong>mor<br />
14.00 sati - nastavak natjecanja<br />
18.00 sati - završetak<br />
18.30 sati - p<strong>od</strong>jela nagrada<br />
19.00 sati - sveèano zatvaranje<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 1
DANI...<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
UZ DAN ZAŠTITE ÈOVJEKOVA OKOLIŠA<br />
Šume samo na<br />
treæini europskog<br />
kontinenta<br />
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomiæ<br />
Pobjednièka trojka 1999.<br />
PODSJEÆAMO<br />
TKO SU BILI POBJEDNICI NA<br />
BJELOLASICI 1999.GODINE<br />
Na posljednjem natjecanju sjekaèa<br />
na Danima hrvatskoga šumarstva <strong>od</strong>ržanom<br />
<strong>od</strong> 25-27.lipnja na Bjelolasici,<br />
najviše nagrada otišlo je u Upravu šuma<br />
Bjelovar. U pojedinaènoj konkurenciji<br />
najuspješniji je bio Drago Bertoviæ<br />
(Bjelovar)s 849 b<strong>od</strong>ova, 2.Antun Aleksiæ<br />
(Vinkovci) 821, 3.To Milsav Ruževiæ<br />
(Delnice) 819), 4.Ilija Lukiæ (Vinkovci)<br />
807, 5.Darko Drapaè (Bjelovar)779,<br />
6.Antun Božiæ (Buzet) 735 b<strong>od</strong>ova.<br />
U ekipnoj konkurenciji prva je bila<br />
Uprava šuma Bjelovar s 2298 b<strong>od</strong>ova,2.Vinkovci<br />
2260, 3.Delnice 2167.<br />
Prva trojica sudjelovala su prošle<br />
g<strong>od</strong>ine na svjetskom prvenstvu u Norveškoj,<br />
a druga trojka predstavljala je<br />
(kao gost) <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> ove g<strong>od</strong>ine<br />
na natjecanu sjekaèa Austrije (pišemo<br />
o tome u ovome broju).<br />
Uneprestanoj trci za materijalnim<br />
<strong>do</strong>bicima i što<br />
veæom zara<strong>do</strong>m èovjek<br />
iscrpljuje prir<strong>od</strong>na bogatstva<br />
te <strong>do</strong>v<strong>od</strong>i u pitanje svoj opstanak<br />
i opstanak života uopæe. Èinjenica<br />
je da nemali broj skupina biljnih<br />
i životinjskih vrsta postupno nestaje<br />
ili im prijeti èak potpuno izumiranje.<br />
Zabrinjava p<strong>od</strong>atak da je ugroženo èak<br />
53 posto ribljih vrsta, 45 posto gmazova,<br />
42 posto sisavaca i 30 posto v<strong>od</strong>ozemaca.<br />
Na obali ili na moèvarnom<br />
p<strong>od</strong>ruèju nastanjeno je više <strong>od</strong> 50 posto<br />
ugroženih ptica, a <strong>od</strong> 12.500 europskoga<br />
visokog raslinja 21 posto je<br />
ugroženo. U posljednje vrijeme 27 biljnih<br />
vrsta na europskom kontinentu je<br />
izumrlo, a osobito su ugrožene biljke<br />
koje žive u v<strong>od</strong>i te na vapnenastom i<br />
kiselom tlu. Valja istaknuti kako je u<br />
opasnosti i više <strong>od</strong> 30 posto prijašnjih<br />
rijetkih, <strong>do</strong>sad neugroženih v<strong>od</strong>enih<br />
biljaka.<br />
Oceani pokrivaju 71 % površine<br />
Zemlje i znaèajan su èimbenik klimatskih<br />
uvjeta, ali i kolijevka života na<br />
Zemlji. Sadašnje stanje mora i oceana<br />
je takvo da je potrebno što hitnije<br />
pokrenuti proces njihova ozdravljenja.<br />
Uzroci takvoga stanja su prekomjerni<br />
ulov ribe, razlièita zagaðenja, sustavno<br />
uništavanje priobalja i dr.<br />
Šuma kao osjetljiva i složena zajednica<br />
biljnih i životinjskih organizama<br />
reagira na te promjene , posebice<br />
vrste kao što su jela i hrast lužnjak. U<br />
sljedeæih sto g<strong>od</strong>ina predviða se u nas<br />
poveæanje proljetnih temperatura tla<br />
za 2,7 °C te manjka v<strong>od</strong>e u tlu u ljetnim<br />
mjesecima za 30 <strong>do</strong> 60 %, osobito<br />
u Istri i Dalmaciji. Posljedica toga<br />
je širenje korova, koji je otporan na<br />
sušu, ali ima i neke <strong>do</strong>bre znaèajkeèuva<br />
v<strong>od</strong>u u tlu i smanjuje eroziju tla.<br />
Uopæe, može se pojednostavnjeno<br />
reæi da æe život na našemu planetu<br />
neposredno ovisiti o efektu staklenika<br />
i kolièini staklenièkih plinova (ugljièni<br />
dioksid, metan i dr.) u atmosferi,<br />
koji mogu upijati infracrveno zraèenje<br />
i usmjeravati ga natrag prema površini<br />
Zemlje. Naime, sa smanjenom kolièinom<br />
ugljiènog dioksida naš planet<br />
bio bi hladan kao Mars, približno -40<br />
°C. Nasuprot tome, znatno poveæana<br />
i <strong>do</strong>minantna kolièina toga plina u atmosferi<br />
<strong>do</strong>vela bi <strong>do</strong> porasta temperature<br />
na èak 500 °C(!), što je temperatura<br />
kao na planetu Veneri. Ugljièni<br />
Švicarska ima samo èetvrtinu šuma na svom teritoriju, a<br />
bar 50 posto šuma nestalo je u Francuskoj i u Španjolskoj.<br />
Nekad su <strong>šume</strong> zauzimale 80 <strong>do</strong> 90 % tla, a danas<br />
pokrivaju samo 33 % površine europskoga kontinenta<br />
dioksid je i najopasniji plin, koji u uèinku<br />
staklenika sudjeluje sa 60 posto, a<br />
pretežito nastaje izgaranjem fosilnih<br />
goriva. Na temelju <strong>do</strong>kumenta potpisanog<br />
1999. g<strong>od</strong>ine u japanskom gradu<br />
Kyotu, države koje najviše pri<strong>do</strong>nose<br />
uèinku staklenika moraju <strong>do</strong> 2012.<br />
smanjiti emisiju toga plina za 5,2 posto<br />
isp<strong>od</strong> razine iz 1990.<br />
Švicarska danas ima samo èetvrtinu<br />
šuma na svom teritoriju, a bar 50<br />
posto šuma nestalo je u Španjolskoj i<br />
u Francuskoj . Na p<strong>od</strong>ruèju Mediterana<br />
nestale su lovorove <strong>šume</strong>, kojih u<br />
zanemarivom postotku još ima na Kanarskom<br />
otoèju. Posebno treba istaknuti<br />
p<strong>od</strong>atak da su nekad <strong>šume</strong> zauzimale<br />
80-90 posto tla, a danas pokrivaju<br />
samo 33 posto površine europskoga<br />
kontinenta. Važnost šumskoga<br />
pokrova planeta Zemlje ogleda<br />
se u tome da su <strong>šume</strong> zapravo velika<br />
zelena pluæa koja proèišæavaju sve<br />
oneèišæeniji zrak u atmosferi, opskrbljujuæi<br />
èovjeka te biljne i životinjske organizme<br />
za život potrebnim kisikom.<br />
Više se puta istièe da su <strong>šume</strong> ekološki<br />
oslonac i koordinator agoekosustava,<br />
hidroekosustava i urbano-tehnoloških<br />
zajednica, pa govorimo o zaštitno-ekološkim<br />
i socijalnim ili društvenim funkcijama<br />
, koje više puta premašuju izravnu<br />
sirovinsku vrijednost drvne mase.<br />
Spomenute opæekorisne funkcije<br />
<strong>šume</strong> <strong>od</strong> neprocjenjivog su životnog<br />
znaèenja za oèuvanje i <strong>od</strong>ržavanje tla,<br />
pitke v<strong>od</strong>e i zraka-znaèajnih ekoloških<br />
èimbenika- i zato su nezamjenjive u<br />
zaštiti i unapreðenju èovjekova okoliša.<br />
( t )<br />
2 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
ISTARSKO ŠUMARSTVO / KAKO I KADA PROREÐIVATI CRNOGORIÈNE KULTURE<br />
I ne<br />
samo<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
zaštitna i<br />
ekološka<br />
funkcija...<br />
Šumarstvo mora<br />
valorizirati sve što<br />
može-osim zaštitne i<br />
turistièke funkcije,<br />
treba naæi tržište za<br />
crnogoriène kulture i<br />
obuhvatiti sve što<br />
raste u šumi i uz<br />
šumu.<br />
Istarski šumari, osobito oni u šumarijama<br />
s umjetno p<strong>od</strong>ignutim<br />
crnogoriènim sastojinama, u bliskoj<br />
æe buduænosti morati rješavati<br />
dva problema-intenzivirati prorede<br />
i proizv<strong>od</strong>iti više drva za tržište, to<br />
jest suoèiti se s <strong>do</strong>sad nerješevim (ili<br />
teško rješivim) plasmanom takvog<br />
drveta, te, drugo, <strong>do</strong>ista a ne samo deklarativno<br />
komercijalno vrednovati sve<br />
ono što šuma (osim drveta) nudi. Radi<br />
se, kako se obièavalo reæi, o sporednim<br />
šumskim proizv<strong>od</strong>ima, koji u<br />
Istri nikako nisu sporedni, dakle o unovèavanju<br />
ne samo ekoloških i turistiè-<br />
P<strong>od</strong>ruèje Kontija u šumariji Poreè-za ovako <strong>do</strong>bru sastojinu <strong>zelene</strong> duglazije nema<br />
problema na tržištu.<br />
kih funkcija šuma nego i o organiziranoj<br />
pr<strong>od</strong>aji onog što u šumi ili pokraj<br />
nje raste. No prije nego što ta buduænost<br />
<strong>do</strong>ðe (ako veæ nije pred vratima),<br />
i struka æe morati ponešto riješiti, na<br />
štetu, možda, nekih <strong>do</strong>sadašnjih propusta.<br />
Tim (struènim) problemima pozabavio<br />
se i nedavni terenski kol0kvij<br />
o Ekološkom, uzgojnim i ekonomskim<br />
èimbenicima pri utvrðivanju i provedbi<br />
smjernica gosp<strong>od</strong>arenja umjetno<br />
p<strong>od</strong>ignutim crnogoriènim sastojinama,<br />
<strong>od</strong>ržan na p<strong>od</strong>ruèju šumarija Poreèa<br />
i Buja, gdje takvih (i te kakvih!)<br />
šuma ima.<br />
Razvoj, marketing,<br />
ureðivanje<br />
Tri èarobne rijeèi vezane uz buduænost<br />
svega što se treba <strong>do</strong>gaðati u<br />
tom dijelu buzetske Uprave su razvoj,<br />
marketing te ureðivanje šuma kao preduvjet<br />
da bi se nešto promijenilo. Razvojna<br />
služba, moglo se èuti, mora predvidjeti<br />
daljnji tijek <strong>do</strong>gaðaja i potaknuti<br />
promjene. Ekološka i zaštitna funkcija<br />
istarskih šuma vrednovana kroz najznaèajniji<br />
hrvatski proizv<strong>od</strong>, turizam,<br />
veæ je apsolvirana. Toènije bi bilo reæi<br />
primjenjena, jer ta funkcija nikad ne<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 3
ISTARSKO ŠUMARSTVO / KAKO I KADA PROREÐIVATI CRNOGORIÈNE KULTURE<br />
Razvoj i marketing moraju biti u službi vrednovanja svega u šumi i oko <strong>šume</strong>-u<br />
mješovitoj kulturi alepskog bora i cedra u poreèkoj šumarijii<br />
Tada se u Istri sjeklo 120 tisuæa kubika, a prošle g<strong>od</strong>ine,<br />
na primjer 24.000!<br />
Drvna zaliha istarskih èetinjaèa veæa je <strong>od</strong> 670.000 m 3 a<br />
po starosnoj strukturi rasporeðene su u sedam <strong>do</strong>bnih<br />
razreda. Najzastupljeniji je crni bor s 316.000m 3 drvne<br />
zalihe (47 % ukupne drvne mase èetinjaèa)<br />
S rasprave<br />
prestaje, naprotiv, i dalje se razvija s<br />
novim spoznajama i <strong>do</strong>metima. Tome<br />
su <strong>do</strong>sad bili p<strong>od</strong>reðeni i ciljevi<br />
gosp<strong>od</strong>arenja, no pokazalo se, kako je<br />
istaknuo pomoænik direktora Hrvatskih<br />
šuma, Tomislav Starèeviæ, da ni<br />
etat u nekim p<strong>od</strong>ruèjima nije zanemariv.<br />
Radi se o umjetno p<strong>od</strong>ignutim<br />
crnogoriènim sastojinama crnoga bora,<br />
duglazije, obiènoga bora, ariša, cedra,<br />
s èijim je plasmanom, d<strong>od</strong>uše,<br />
<strong>od</strong>uvijek bilo problema, posebno s tanjim<br />
elementima. No ako je marketnig<br />
"umijeæe pr<strong>od</strong>aje nekome tko nema<br />
novaca neèega što mu ne treba",<br />
onda na pravu promidžbu stvarno kvalitetne<br />
robe ni tržište ne može ostati<br />
gluho. Da, ali <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> na planu<br />
marketinga, tvrdnja je sa skupa, još<br />
uèe prva slova.<br />
Nekad smo rudnicima Raša na g<strong>od</strong>inu<br />
isporuèivali 60.000 m 3 borove<br />
oblovine!, p<strong>od</strong>sjetio je na ne tako davno<br />
vrijeme upravitelj buzetske Uprave<br />
šuma Mario Mareèiæ. Tada se u Istri<br />
sjeklo 120 tisuæa kubika, a prošle g<strong>od</strong>ine,<br />
na primjer 24.000! Pojavljuju se<br />
i druge moguænosti-u svijetu je sve prisutniji<br />
trend korištenja biomase i to ne<br />
treba zanemariti.<br />
Planiranje razvoja i marketinško<br />
umijeæe <strong>do</strong> izražaja bi trebali <strong>do</strong>æi u<br />
vrednovanju i svega ostalog u šumi i<br />
oko <strong>šume</strong>. Sve se može pr<strong>od</strong>ati, uèi<br />
nas Europa. I biciklistièke staze kroz<br />
šumu i vidikovci i pitka v<strong>od</strong>a, i gljive<br />
(tartufe otkupljuju Talijani a nekad je<br />
to i te kako uspješno radlia šumarija<br />
Buzet!), i šparoge. I veprina što nas<br />
b<strong>od</strong>e po šumi i smeta!<br />
Sastojina crnog bora u stadiju srednj<strong>od</strong>obnih<br />
stabala<br />
Prije smo znali skupiti 1000 tona<br />
veprine, to je 400 kamiona, bojiti je u<br />
šumariji i pr<strong>od</strong>avati. Šumarija Poreè<br />
tada je sigurno bila jedina šumarija u<br />
državi koja je radila u tri smjene, prisjeæa<br />
se uspješnog posla poznati poreèki<br />
šumar u mnirovini Radenko Marušiæ.<br />
I <strong>od</strong> toga se <strong>do</strong>bro živjelo.<br />
Povijest<br />
Prva pošumljavanja krških p<strong>od</strong>ruèja<br />
poèela su još za vrijeme Napoleona<br />
(1805-14.) a sustavno se na tome<br />
radi uvoðenjem Opæeg šumskog<br />
4 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
Zakona 1865.g<strong>od</strong>ine. Raèuna se da je<br />
u nepunih 100 g<strong>od</strong>ina, <strong>do</strong> 1945. na kršu<br />
pošumljeno 16.000 ha. Nakon Drugog<br />
svjetskog rata poèinje se s intenzivinijm<br />
pošumljavanjem crnogoricom,<br />
posebno unošenjem u prir<strong>od</strong>ne<br />
mješovite sastojine te u degradirane<br />
bjelogoriène <strong>šume</strong> i na neobrasle površine.<br />
Od 1960. poèinju se planski p<strong>od</strong>izati<br />
crnogoriène sastojine a uz <strong>do</strong>maæe<br />
autohtone vrste, obiènu smreku,<br />
obièni, crni, alepski, brucijski i primorski<br />
bor sade se i uvezeni europski<br />
ariš, amerièki borovac, amerièka duglazija.<br />
Od 1981-85. posaðeno je 22,9<br />
milijuna sadnica, a prošle g<strong>od</strong>ine u rasadnicima<br />
Hrvatskih šuma proizvedeno<br />
je 12 milijuna sadnica (što èini<br />
28 posto ukupne proizovdnje). Planski<br />
i razvojni <strong>do</strong>kumetni šumarske struke<br />
(Osnova p<strong>od</strong>ruèja, Program razvoja)<br />
veliku pozornost posveæuju unapreðenju<br />
gosp<strong>od</strong>arenja šumama i šumskim<br />
zemljištem na kršu. Prilikom definiranja<br />
smjernica razvoja naglasak<br />
se stavlja na zaštitnu, esetesku i turistièku<br />
funkciju šuma na tome p<strong>od</strong>ruèju.<br />
Umjetno p<strong>od</strong>ignute crnogoriène sastojina<br />
imaju zadaæu melioracije staništa<br />
i stvaranja uvjeta za prir<strong>od</strong>nu sukcesiju<br />
autohtonih vrsta i to je proces<br />
koji traje vrlo dugo.<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> gosp<strong>od</strong>are danas<br />
s oko 80 000 ha umjetno p<strong>od</strong>ignute<br />
crnogorice. Oko 93% su sastojine gosp<strong>od</strong>arske<br />
namjene, ostalo su <strong>šume</strong><br />
posebne namjene i zaštitne <strong>šume</strong>. Od<br />
ukupne površine državnih šuma u Istri<br />
(61.447 ha), na panjaèe listaèa niskog<br />
uzgojnog oblika otpada oko 33.000 ha,<br />
na sjemenjaèe listaèa blizu 2.250 ha a<br />
na èetinjaèe 5.777 ha. Drvna zaliha istarskih<br />
èetinjaèa veæa je <strong>od</strong> 670.000 m 3<br />
a po starosnoj strukturi rasporeðene<br />
su u sedam <strong>do</strong>bnih razreda. Najzastupljeniji<br />
je crni bor s 316.000m 3 drvne<br />
zalihe (47 % ukupne drvne mase èetinjaèa),<br />
zatim borovac s 293.000 m 3 .<br />
Crni i obièni bor su i gosp<strong>od</strong>arski vrijedne<br />
vrste za koje još ne postoje<br />
znanstveno <strong>do</strong>voljno provjereni numerièki<br />
pokazatelji o njihovim biološkim<br />
i gosp<strong>od</strong>arskim znaèajkama, kako<br />
na kontinentu tako i u priobalju i u<br />
Istri. To je i razlog iscrpnijem pristupu<br />
i istraživanju gosp<strong>od</strong>aranja tim kulturama.<br />
Kako i kada proreðivati, o tome<br />
šumarski struènjaci moraju reæi svoje<br />
Terenski kolokvij završio je u šumariji<br />
Buje<br />
Kultura crnog bora kakvu je teško bilo gdje naæi!-šumarija Buje, Kornarija, pokusna<br />
ploha u 35 H <strong>od</strong>jelu<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 5
ISTARSKO ŠUMARSTVO / KAKO I KADA PROREÐIVATI CRNOGORIÈNE KULTURE<br />
Kontija i Kornarija<br />
Ureðivaèi s priobalja i krša ovdje<br />
su na terenu, obilazeæi nekoliko lokacija<br />
trebali raspraviti i riješiti pitanje<br />
kada je pravo vrijeme za prorede i gdje.<br />
Jer svi skupa susreli su se s raritetnim<br />
šumama èetinjaèa koje nisu prorjeðivane<br />
pet g<strong>od</strong>ina. U gosp<strong>od</strong>arskoj jedinici<br />
Lim u šumskom predjelu Kontija,<br />
u mješovitoj kulturi alepskog bora<br />
i cedra s veæim udjelom autohtone<br />
vegetacije (medunca, crnike, bjelograbiæa)<br />
ustanovljeno je da proreda nije<br />
izvršena "zbog teškoæa s plasmanom".<br />
Drvna zaliha i nije tako velika,<br />
119 m 3 /ha. Malo dalje, u kulturi <strong>zelene</strong><br />
duglazije, nema problema s plasmanom.<br />
Upravitelj poreèke šumarije<br />
Èe<strong>do</strong> Križmaniæ istièe da se radi o<br />
sastojini staroj 30 g<strong>od</strong>ina, <strong>do</strong>bre kvalitete<br />
i vitalnosti, p<strong>od</strong>ignutoj <strong>od</strong> kredita<br />
kada se u bivšoj državi "forsirala<br />
sadnja crnogorice". Tamo se mogu<br />
naæi stabla promjera preko 50 cm. Tlo<br />
i velika prisutnost zraène vlage pog<strong>od</strong>ovali<br />
su rastu duglazije u kojoj prosjeèna<br />
zaliha iznosi 151 m 3 /ha. Na istom<br />
je bonitetu u kultura crnog bora, u 32<br />
b <strong>od</strong>sjeku, no slabije kvalitete.<br />
Pokusna ploha kulture èistog crnog<br />
bora u šumi Kornariji, u gosp<strong>od</strong>arskoj<br />
jedinici Kršin šumarije Buje, svjetski<br />
Unutar <strong>od</strong>sjeka (35 a) je pokusna ploha na kojoj je 640<br />
stabala crnog bora. Prosjeèna drvna zaliha je 604m 3 /ha, i<br />
nigdje ni približno nema takvoga bora.<br />
je raritet! Tamo su bili i èudili se tome<br />
boru mnogi europski šumari, istièe<br />
upravitelj šumarije Buje Ðuro Markoja.<br />
Na površini <strong>od</strong> 12,5 ha i starosti 50<br />
g<strong>od</strong>ina, u gotovo idealnim klimatskim<br />
uvjetima i na blago razvedenom zemljištu<br />
kultura crnog bora ima drvnu zalihu<br />
<strong>od</strong> 413 m 3 /ha. Stabla su visoka i<br />
ravna, s visokim udjelom tehnièkog<br />
drva.<br />
Tu su se poklopili svi uvjeti, i sastav<br />
tla, i klimatološke prilike, da izraste<br />
rijetko viðena šuma crnog bora.<br />
Proreda je bila propisana s 7 %, možda<br />
se moglo i intenzivnije raditi, ustvrdio<br />
je v<strong>od</strong>itelj ureðivaèke službe Ivica Milkoviæ.<br />
No svaki nagli ulaz sada mogao<br />
bi prouzroèiti nepredvidive posljedice<br />
i narušiti statièku stabilnost sastojine.<br />
Intenzivnijim zahvatima cilj je povrat<br />
autohtonih kultura. Sagledavajuæi ekonomsku<br />
stranu problema, v<strong>od</strong>itelj prozv<strong>od</strong>nje<br />
u p<strong>od</strong>uzeæu Mladen Slunjski<br />
misli da bez obzira na problematièan<br />
plasman "nema razloga da se ovdje ne<br />
intenzivira iskorištavanje". Tome u prilog<br />
govori i skori osnutak klonske planteže<br />
crnog bora u Senju gdje bi se u<br />
sljedeæih 10-ak g<strong>od</strong>ina trebalo ovladati<br />
proizv<strong>od</strong>njom selekcioniarnog sjemena,<br />
potvrdio je u ime rasadnièarske<br />
proizv<strong>od</strong>nje Milan Žgela. Unutar <strong>od</strong>sjeka<br />
(35 a) je pokusna ploha na kojoj<br />
je 640 stabala crnog bora. Prosjeèna<br />
drvna zaliha iznosi 604m 3 /ha, i nigdje<br />
ni približno nema ovakvog bora, ustvrdio<br />
je dr.Ðuro Kovaèiæ, poreèki šumarski<br />
struènjak u mirovini. Kulminacija<br />
debljinskog prirasta k<strong>od</strong> crnog bora<br />
je u 20-oj g<strong>od</strong>ini, k<strong>od</strong> obiènog izmeðu<br />
7-8 g<strong>od</strong>ine. No to je samo tamo,<br />
Crn bor u gosp<strong>od</strong>arskoj jedinici Kršin<br />
(pokusna ploha)<br />
na tome p<strong>od</strong>ruèju, na toj visini i u toj<br />
klimi i uvjetima. Veæ su razlièiti uvjeti,<br />
premda nije daleko, u šumariji Poreè.<br />
To p<strong>od</strong>ruèje pravi je primjer gdje se<br />
može istaživati ono što kao šumari ne<br />
znamo, istaknuo je dr.Kovaèiæ.<br />
Što èiniti<br />
Umjetno p<strong>od</strong>ignute crnogoriène<br />
sastojine predstavlaju<br />
jednu <strong>od</strong> faza u meliroaciji staništa<br />
te je povratak autohtone šumske<br />
vegetacije temeljni cilj gosp<strong>od</strong>arenja<br />
tim satojinama. Ovisno o<br />
stupnju degradacije staništa propisuju<br />
se uzgojni postupci i brzina<br />
postignuæa cilja. Isto tako, te<br />
sastojine trebaju, ovisno o namjeni,<br />
optimalno ostvarivati gosp<strong>od</strong>arsku,<br />
zaštitnu i estetsku funkciju.<br />
Na razini šumskogosp<strong>od</strong>arskog<br />
p<strong>od</strong>ruèja treba definirati strategiju<br />
i brzinu korištenja neobrasloga<br />
šumskoga zemljišta.<br />
Prilikom <strong>do</strong>nošenja <strong>od</strong>luke o<br />
pošumljavanju treba definirati<br />
namjenu sastojine te u skladu s<br />
tim obaviti izbor vrsta, naèin p<strong>od</strong>izanja<br />
i intezitet njege.<br />
U suradnji s drugim strukama<br />
treba definirati p<strong>od</strong>ruèje ekstremnih<br />
ekoloških prilika gdje bi prioritetno<br />
trebalo p<strong>od</strong>izati zaštitne <strong>šume</strong><br />
te predložiti idejne projekte<br />
pošumljavanja takvih p<strong>od</strong>ruèja.<br />
Prilikom izrade projekta za<br />
pošumljavanje veæih p<strong>od</strong>ruèja treba<br />
v<strong>od</strong>iti raèuna o zaštiti obilježja<br />
prir<strong>od</strong>nog okoliša, osiguranju uèinkovite<br />
protupožarne zaštite, ekološkoj<br />
stabilnosti sastojine i slièno.<br />
Uzgojnim zahvatima pog<strong>od</strong>ovati<br />
razvitku autohtone vegetacije.<br />
Treba istražiti uzgojne postupke<br />
u sastojinama koje nisu re<strong>do</strong>vito<br />
njegovane.<br />
Zbog znaèajnog etata u tim sastojinama<br />
treba osigurati plasman<br />
drvnih sortimenata te razvijati met<strong>od</strong>e<br />
rada na sjeèi, privlaèenju i<br />
obradi drva koje æe osigurati najbolje<br />
ekonomske uèinke.<br />
6 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
NORMATIVNI AKTI<br />
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR<br />
Primanja smanjena<br />
za 10 posto<br />
Novim Kolektivnim<br />
ugovorom ukupna æe<br />
primanja radnika biti umanjena za 10 posto u <strong>od</strong>nosu na lanjska, no<br />
sama plaæa neæe se dirati.<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Tromjeseènim pregovorima je kraj-Kolektivni ugovor je potpisan.<br />
Nakon dvomjeseènih pregovora<br />
u Hrvatskim je šumama<br />
25.travnja u nazoènosti<br />
veæeg broja gostiju<br />
potpisan novi trog<strong>od</strong>išnji Kolektivni<br />
ugovor za šumarstvo koji su u<br />
ime posl<strong>od</strong>avca potpisali direktor<br />
Hrvatskih šuma Željko Ledinski te èelnici<br />
svih triju šumarskih sindikata, Gordana<br />
Colnar predsjednica najveæeg,<br />
Hrvatskog sindikata šumarstva, Željko<br />
Cutvariæ ispred Sindikata zaposlenih<br />
u šumarstvu Bjelovar te predsjednik<br />
Samostalnog sindikata šumarstva<br />
Vinkovci, Ivan Zovak.<br />
Posebnost toga ugovora ali i višekratnih<br />
razgovora s predstavnicima<br />
sindikata je u tome što su se <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong> kao javno p<strong>od</strong>uzeæe našle u paketu<br />
javnih i državnih p<strong>od</strong>uzeæa koja<br />
su prema <strong>od</strong>luci Vlade Republike <strong>Hrvatske</strong><br />
morala smanjiti ukupna primanja<br />
Èinu potpisivanja nazoèili su brojni gosti<br />
u <strong>od</strong>nosu na lanjska za 10 posto, istaknuo<br />
je direktor Ledinski. Zbog toga a<br />
isto tako zbog opsežnih priprema za<br />
skoro restrukturiranje p<strong>od</strong>uzeæa bilo<br />
nam je važno razumijevanje i konstruktivna<br />
suradnja sindikata. I predsjednica<br />
Colnar istaknula je kooperitvnost<br />
poslov<strong>od</strong>stva Hrvatskih šuma<br />
i želju da radnici ne ostanu uskraæeni<br />
u osnovnoj plaæi. Željko Cutvariæ drži<br />
da je "ušte<strong>do</strong>m" <strong>od</strong> 10 posto financijskih<br />
sredstava p<strong>od</strong>uzeæe <strong>do</strong>bilo pre-<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 7
Prskanje pr0tiv hrastove mušice<br />
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR<br />
Dogovor je pozdravio i predsjednik SSSH Davor Juriæ<br />
dah u opæim pripremama za restrukturiranje.<br />
Realan pristup problemima i razumijevanje<br />
obiju strana istaknuo je<br />
i predsjednik Saveza samostalnih sindikata<br />
<strong>Hrvatske</strong> Davor Juriæ. Posebno<br />
je za<strong>do</strong>voljstvo èuti da nije dirana<br />
radnièka plaæa i da se re<strong>do</strong>vito isplaæuje,<br />
rekao je on. Bez <strong>do</strong>govora i zajednièkih<br />
svaæanja problema nema napretka,<br />
istaknuo je ministar Božidar<br />
Pankretiæ koji ujedno obanaša i<br />
dužnost predsjednika Upravnog <strong>od</strong>bora<br />
Hrvatskih šuma. Moramo shvatiti<br />
trenutak u kojem živimo, ne možemo<br />
trošiti više nego što stvaramo.<br />
Èim prije shvatimo èinjnenicu da moramo<br />
krenuti <strong>od</strong> ništice, lakše æemo<br />
prihvatiti i ovaj "korak natrag", smanjenje<br />
primanja.<br />
Predsjednik Glavnog radnièkog vijeæa<br />
Vla<strong>do</strong> Drožðan zahvalio je pregovaraèima<br />
na velikom trudu istièuæi<br />
kako su radnici Hrvatskih šuma obaviješteni<br />
o situaciji i obvezama kojima<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> moraju u<strong>do</strong>voljiti. A<br />
Radnièko æe vijeæe pratiti izvršenje Kolektivnog<br />
ugovora.<br />
ŠTO NUDI NOVI UGOVOR<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> kao javno p<strong>od</strong>uzeæe<br />
p<strong>od</strong>liježu <strong>od</strong>luci Vlade Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> o smanjenju ukupnih primanja<br />
u javnim i državnim p<strong>od</strong>uzeæima<br />
za 10 posto u <strong>od</strong>nosu na lanjska.<br />
To iznosi oko 69 milijuna kuna što<br />
znaèi da je trebalo pronaæi naèin kako<br />
i gdje "štucati" primanja, a da radnici<br />
ne budu ošteæeni.<br />
- Dogovoreno je da se plaæe ne diraju<br />
i ostanu iste (èl.42), a najvažnije<br />
promjene <strong>od</strong>nose se na sljedeæe:<br />
- Racionalizirat æe se isplata terenskog<br />
d<strong>od</strong>atka (èl.67) uvjetovanjem<br />
isplate, korištenjem radnog vremena<br />
i izvršavanjem norme. Ako se norma<br />
ne izvrši, razmjerno se smanjuje i terenski<br />
d<strong>od</strong>atak.<br />
- Ogranièit æe se prig<strong>od</strong>ne isplate<br />
(regres, božiænica, uskrsnica).<br />
- Smanjenjuje se dnevnica s 170<br />
na 130 kuna, ogranièava, bolje reæi uv<strong>od</strong>i<br />
red u naknade za prijevoz s posla i<br />
na posao (takozvana "cipelarina",<br />
èl.69). Ogranièava se upotreba osobnog<br />
automobila u službene svrhe.<br />
- Smanjit æe se broj radnika na<br />
<strong>od</strong>reðeno vrijeme.<br />
Novina u Kolektivnom ugovoru<br />
(èl.1) jest da se on potpisuje za èlanove<br />
sindikata, znaèenje <strong>do</strong>biva i Glavno<br />
radnièko vijeæe (èl.14) koje prati provedbu<br />
<strong>od</strong>redaba ugovora i koje mora<br />
dati suglasnost prilikom prerasp<strong>od</strong>jele<br />
radnog vremena (èl. 18). U èlanku<br />
57. regulirana je plaæa radnika koji nekoga<br />
zamjenjuje i ima pravo na njegovu<br />
plaæu nakon 10 dana prevedenih<br />
na tom radnom mjestu.<br />
Biološkim<br />
Ucilju <strong>od</strong>ržanja i oèuvanja<br />
<strong>šume</strong>, kao najsloženijeg<br />
ekosustava, u uporabi su<br />
danas u kombinaciji razlièite<br />
raspoložive met<strong>od</strong>e i zaštitna<br />
sredstva, a nakana je šumara tijekom<br />
primjene pesticida saèuvati neutralan<br />
i koristan svijet kukaca (entomofauna),<br />
onemoguæiti negativan utjecaj na<br />
životinjski svijet (zoofauna), èovjeka,<br />
i uopæe na biocenozu i ekosustav. Šuma<br />
je p<strong>od</strong> razlièitim i mnogim negativnim<br />
utjecajima koji joj smanjuju vitalitet,<br />
a nerijetko zajednièko djelovanje<br />
nekoliko èimbenika uzrokuje <strong>od</strong>umiranje<br />
<strong>šume</strong> na veæim ili manjim p<strong>od</strong>ruèjima.<br />
Pritom je važno istaknuti da<br />
je <strong>do</strong>voljan samo jedan stresni èimbenik<br />
(suša, kasni mraz, štetnici , bolesti),<br />
koji uzrokuje promjene u fiziologiji<br />
i strukturi drveta, uz naknadno<br />
djelovanje sekundarnih organizama,<br />
da samostalno izazove sušenje. Od<br />
pojedinih stresnih èimbenika znanstvenici<br />
uglavnom izdvajaju biljne bolesti<br />
i štetnike, èiji negativni utjecaj osobito<br />
<strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> izražaja ako se ponavljaju<br />
u nizu g<strong>od</strong>ina, nastavljajuæi se jedan<br />
na drugoga. Najizrazitiju takvu povezanost<br />
možemo uoèiti u šumama<br />
hrasta lužnjaka u kojima se gljivièna<br />
bolest pepelnica nastavlja na golobrst,<br />
koji su prouzroèile gusjenice kukavièjeg<br />
suznika, zlatokraja, mrazovaca, savijaèa,<br />
hrastovih osa listarica i dr., nakon<br />
èega je sušenje bilo najizraženije.<br />
Kako bi postigao osjetno poboljšanje,<br />
èovjek u cjelokupnom lancu uzajamne<br />
povezanosti stresnih èimbenika<br />
može znatnije i u <strong>do</strong>voljnoj mjeri ut-<br />
8 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
ZAŠTITA ŠUMA<br />
PRIMJENA PESTICIDA U ZAŠTITI ŠUMA<br />
Èinjenica je da se mehanièke met<strong>od</strong>e<br />
suzbijanja štetnika <strong>od</strong>avno primjenjuju<br />
, no nikada u veæem opsegu.<br />
Treba napomenuti kako je zapaženo<br />
bilo uništavanje gubarovih jajnih legala,<br />
uz primjenu ljepila za gusjenice<br />
i svih vrsta štetnika, te skupljanje i uništavanje<br />
štetnih kukaca. Prije pedesetak<br />
g<strong>od</strong>ina poèinju u nas velike akcije<br />
suzbijanja gubarovih gusjenica aviokemijskim<br />
putem, upotrebom DDT-a,<br />
a nakon toga s ekološki nešto povoljnijim<br />
Dipterexom i Aviosolom (Dipterex<br />
+ Malation). Premda je u poèetku<br />
insekticid DDT bio veliko otkriæe, a<br />
poslije uspješno primjenjivan diljem<br />
svijeta, ipak je napokon 1972. g<strong>od</strong>ine<br />
zabranjen ili ogranièen u šumarstvu,<br />
jer su znanstvenici otkrili da, unatoè<br />
visokoj djelotvornosti, ima i kancero-<br />
preparatima oèuvati<br />
Prskanje pesticidima<br />
trenutaèno se nameæe<br />
kao jedino racionalno<br />
i najuèinkovitije rješenje,<br />
koje se u šumarstvu u<br />
našoj zemlji prakticira<br />
posljednjih nekoliko<br />
desetaka g<strong>od</strong>ina - istièe<br />
mr.sc. Boris Lioviæ iz<br />
Šumarskog instituta<br />
Jastrebarsko<br />
šumske zajednice<br />
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomiæ<br />
Foto:<br />
I. Tomiæ<br />
jecati samo na najslabiju kariku - na<br />
biljne bolesti i štetnike. Zato se, tvrdi<br />
mr. sc. Boris Lioviæ iz jastrebarskoga<br />
Šumarskog instituta u svom istraživanju<br />
o nekim problemima primjene pesticida<br />
u zaštiti šuma, prskanje pesticidima<br />
trenutaèno nameæe kao jedino<br />
racionalno i najuèinkovitije rješenje,<br />
koje se u našemu šumarstvu prakticira<br />
posljednjih nekoliko desetaka g<strong>od</strong>ina.<br />
Djelotvornost i<br />
štetnost DDT-a<br />
gena svojstva, uz postojano (perzistentno)<br />
djelovanje u tlu. U hrvatskom<br />
šumarstvu taj insekticid korišten je <strong>do</strong><br />
1988., a na g<strong>od</strong>inu je provedeno 15 akcija<br />
na 115.000 ha.<br />
Prednosti bioloških i<br />
biotehnièkih preparata<br />
Uspore<strong>do</strong> s korištenjem Dipterexa<br />
i Aviosola DM poèinje testiranje bioloških<br />
preparata, koji se temelje na proteinskim<br />
kristalima bakterije Bacillus<br />
thuringiensis (Baktukal, Dipel, Thuricide<br />
i Forey), a testira se i biotehnièki<br />
preparat Dimilin. Bitno zajednièka obilježja<br />
tih bioloških i biotehnièkih sredstava<br />
jesu vrlo niska otrovnost za sisavce<br />
i ostale životinje, selektivnost i<br />
visoka djelotvornost. Potkraj 90-ih testira<br />
se Mimic, preparat iz nove skupine<br />
(M. A. C.) insekticida koji ubrzavaju<br />
<strong>od</strong>nosno induciraju presvlaèenje<br />
gusjenica , a uspore<strong>do</strong> s tim zaštitnim<br />
sredstvima testiraju se i u praksu uv<strong>od</strong>e<br />
sintetski piretroidi Decis, Fastac, Karate,<br />
Icon i dr. Znaèajke svih piretroida<br />
su njihova neselektivnost, vrlo visoka<br />
djelotvornost (otrovnost), relativno<br />
kratka perzistentnost u tlu i niska<br />
cijena, pa su zato još u prednosti ispred<br />
drugih sredstava tijekom aviozamagljivanja<br />
kontinentalnih hrastovih šuma<br />
. Prema rijeèima mr. Lioviæa, cijena je<br />
sintetskih piretroida, na žalost, znatno<br />
povoljnija <strong>od</strong> cijene biotehnièkih, a još<br />
više <strong>od</strong> cijene bioloških insekticida. Naime,<br />
tvrdi taj struènjak iz zaštite šuma,<br />
sintetski piretroidi po hektaru su tri puta<br />
jeftiniji <strong>od</strong> biotehnièkih, a pet puta<br />
<strong>od</strong> bioloških insekticida.<br />
Premda je u poèetku insekticid DDT bio veliko otkriæe, a poslije<br />
uspješno primjenjivan diljem svijeta, ipak je napokon 1972.<br />
g<strong>od</strong>ine zabranjen ili ogranièen u šumarstvu, jer su znanstvenici<br />
otkrili da, unatoè visokoj djelotvornosti, ima i kancerogena<br />
svojstva, uz postojano (perzistentno) djelovanje u tlu.<br />
Ekološka i ekonomska<br />
racionalizacija u zaštiti<br />
šuma<br />
- Unatoè velikoj razlici u cijeni, današnja<br />
tendencija u primjeni insekticida<br />
u hrvatskom šumarstvu je potpuna<br />
zamjena piretroida, to jest neselektivnih<br />
insekticida, biotehnièkim i<br />
biološkim preparatima. Zbog velike<br />
razlike u cijeni, trenutaèno se biološkim<br />
i biotehnièkim preparatima zamagljuju,<br />
u kontinentalnom dijelu<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 9
PRIMJENA PESTICIDA U ZAŠTITI ŠUMA<br />
<strong>Hrvatske</strong>, samo osjetljivi ekosustavijezera,<br />
potoci i rijeke- blizina naseljenih<br />
mjesta i p<strong>od</strong>ruèja p<strong>od</strong> nekom kategorijom<br />
zaštite prir<strong>od</strong>e, dakle manji<br />
dio tretirane šumske površine -istièe<br />
Lioviæ te napominje da se u Dalmaciji<br />
i Primorju veæ dugi niz g<strong>od</strong>ina, zbog<br />
razvijenoga turizma i osjetljivog ekosustava,<br />
rabe protiv borova èetnjaka<br />
gnjezdara samo biološki i biotehnièki<br />
insekticidi, terestrièkim tretiranjem (sa<br />
zemlje) rubova sastojina uz ceste, naselja<br />
i turistièke objekte, što je nekoliko<br />
stotina hektara na g<strong>od</strong>inu. Tim naèinom<br />
zaštite cijeli postupak je racionaliziran<br />
u ekonomskom i ekološkom<br />
smislu, a u <strong>od</strong>nosu na aviozamagljivanje<br />
veæih površina troše se mnogo<br />
manje kolièine insekticida.<br />
Pooštriti zaštitne<br />
kriterije<br />
Da bi se pronašla najbilja met<strong>od</strong>a<br />
Šumarski institut u iduæem raz<strong>do</strong>blju<br />
poèinje s primjenom feromonskih klopki<br />
za utvrðivanje populacijske razine<br />
borova èetnjaka. Isto tako, prouèava<br />
se utvrðivanje razine populacije mrazovaca<br />
seksualnim feromonima, jer<br />
bi ta met<strong>od</strong>a trebala olakšati rad, smanjiti<br />
troškove i poveæati pouzdanost<br />
procjene. Tijekom istraživanja potrebno<br />
je utvrditi kritiène brojeve ulovljenih<br />
leptira po klopci, koji mogu obrstiti<br />
50 posto ili više lisne mase. Rijeè<br />
je o kritiènoj razini koju pojedini znanstvenici<br />
nav<strong>od</strong>e kao prag poslije kojega<br />
<strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> novoga listanja u istoj vegetaciji.<br />
Posljedica toga je jako iscrpljivanje<br />
biljke, koja je p<strong>od</strong>ložna napadu<br />
bolesti. Manji intenzitet brsta može<br />
se tolerirati, buduæi da æe drveæe<br />
zadržati ostatak lišæa <strong>do</strong> jeseni. Na<br />
struènjacima je Šumarskog instituta<br />
da broj ulovljenih leptira po feromonskoj<br />
klopci <strong>do</strong>vedu u vezu s <strong>do</strong>sad korištenom<br />
velièinom za procjenu razine<br />
populacije-brojem ženki po centimetru<br />
opsega stabla. Lioviæ napominje<br />
kako u smislu <strong>od</strong>ržanja biološke raznolikosti,<br />
koja je u nas <strong>do</strong>sta izražena<br />
zbog razlièitih biotopa, i opæenito zaštite<br />
prir<strong>od</strong>e, treba pooštriti kriterije tijekom<br />
<strong>od</strong>reðivanja površina za zaštitu<br />
insekticidima. Pritom su u prednosti<br />
za zaštitu , svakako na prvome mjestu,<br />
<strong>šume</strong> koje su preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine<br />
bile jaèe obrstene i sjemenske sastojine.<br />
Smisao zaštite šuma, kaže, nije<br />
u eradikaciji ili potpunom <strong>od</strong>stranjenjenju<br />
štetnika, nego u držanju njihove<br />
brojnosti na p<strong>od</strong>nošljivoj razini, što<br />
se postiže pravilnom <strong>do</strong>zacijom i koncentracijom<br />
insekticida te razlièitim<br />
drugim postupcima u sklopu integrirane<br />
zaštite šuma.<br />
Feromonska lovka na rubu bukove<br />
<strong>šume</strong>, uz smrekovu kulturu na Papuku<br />
(šumarija Kamensko.<br />
Poznato je da je za razvoj pepelnice potrebno vlažno i toplo<br />
vrijeme, s temperaturama <strong>od</strong> 26 <strong>do</strong> 28 stupnjeva Celzijevih.<br />
Zato k<strong>od</strong> prskanja hrastova pomlatka u šumi ne bi trebalo<br />
prov<strong>od</strong>iti preventivnu zaštitu nego kurativnu, to jest tretiranjem<br />
treba poèeti k<strong>od</strong> prve pojave zaraze.<br />
Racionalno i<br />
prav<strong>od</strong>obno protiv<br />
pepelnice<br />
Upotrebom fungicida suzbijaju se<br />
biljne bolesti, a intenzivnija tretiranja<br />
obavljaju se u rasadnicima, plantažama<br />
i kulturama. Zbog izrazito jakih<br />
zaraza u nizinskim hrastovim šumama,<br />
posebice na hrastovu pomlatku,<br />
prov<strong>od</strong>i se operativno suzbijanje pepelnice<br />
(Microsphaera alphitoides),<br />
sve uèestalije i najraširenije bolesti<br />
hrastovih šuma. Bolest napada sve<br />
uzraste i vrste hrastova, osobito kitnjak<br />
i lužnjak, a najveæe štete izaziva<br />
na poniku, smanjujuæi mu vitalitet i<br />
visinski prirast. Oslabljene biljke nadvladava<br />
konkurentni korov te je mala<br />
vjerojatnost da prežive. Osobito je napad<br />
pepelnice štetan za <strong>od</strong>rasle sastojine<br />
ako se na<strong>do</strong>veže na golobrst<br />
koji prouzroèe gusjenice nekoga štetnika.<br />
Naime, mladi list razvija se tijekom<br />
idealnih uvjeta za rast gljive, nerijetko<br />
se zato ne razvije <strong>do</strong>voljno te<br />
ga naposljetku <strong>do</strong>krajèi pepelnica. U<br />
svojemu istraživanju Lioviæ istièe kako<br />
je osobito važno temeljitim prskanjem<br />
dugi niz g<strong>od</strong>ina zaštititi hrastov<br />
pomladak. Prskanje se obavlja preparatima<br />
na bazi sumpora i s velikim<br />
brojem sistemiènih fungicida, koji se<br />
na istoj površini izmjenjuju da se <strong>od</strong>g<strong>od</strong>i<br />
pojava rezistentnosti. Pomladak<br />
je u šumskoj sastojini potrebno tretirati<br />
dva <strong>do</strong> tri puta u raz<strong>do</strong>blju najjaèe<br />
opasnosti <strong>od</strong> zaraze pepelnicom, tijekom<br />
svibnja i lipnja, a prskanje nije<br />
potrebno u rano proljeæe prije pojave<br />
simptoma zaraze, a ni u kasno ljeto,<br />
kada su sekundarne zaraze znatno<br />
rjeðe. Prskanje u rasadniku prov<strong>od</strong>i<br />
se <strong>od</strong> sredine travnja <strong>do</strong> kraja rujna.<br />
Lioviæ smatra da treba smanjiti broj<br />
tretiranja i ogranièiti se na tretiranje<br />
biljaka u raz<strong>do</strong>blju kada su najosjetljivije,<br />
u vrijeme kada je list mlad i<br />
nježan, a èak bi se i u rasadniku trebalo<br />
izbjegavati preventivno prskanje.<br />
Nepotrebno rasipanje fungicida može<br />
se izbjeæi re<strong>do</strong>vitim praæenjem pojave<br />
pepelnice te brzim reagiranjem na<br />
prve simptome zaraze. U šumi je pojavu<br />
pepelnice takoðer vrlo važno pratiti.<br />
Usporednim motrenjem vremenskih<br />
prilika, temperature i vlažnosti<br />
zraka i pojave prvih simptoma bolesti<br />
toèno se <strong>od</strong>reðuje poèetak provedbe<br />
zaštitnih mjera. Poznato je da<br />
je za razvoj pepelnice potrebno vlažno<br />
i toplo vrijeme, s temperaturama <strong>od</strong><br />
26 <strong>do</strong> 28 stupnjeva Celzijevih. Zato<br />
k<strong>od</strong> prskanja hrastova pomlatka u šumi<br />
ne bi trebalo prov<strong>od</strong>iti preventivnu<br />
zaštitu nego kurativnu, to jest tretiranjem<br />
treba poèeti k<strong>od</strong> prve pojave<br />
zaraze. Na taj naèin bit æe ušteðena<br />
velika financijska sredstva te æe se<br />
smanjiti oneèišæenje prir<strong>od</strong>e, zakljuèuje<br />
znanstvenik iz Šumarskog instituta,<br />
napominjuæi da se zamjenom<br />
klasiènih mlaznica s iskoristivijim mikronerima<br />
poveæava uèinkovitost<br />
prskalica, što rezultira ekološkim i ekonomskim<br />
prednostima.<br />
10 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
PRIRODNA BOGATSTVA<br />
ŠUMSKI BAZEN SPAÈVA<br />
Prvoklasni trupci hrasta lužnjaka u krugu dvorišta DI Spaèva Vinkovci<br />
Piše:<br />
Zvonko<br />
Peièeviæ<br />
Foto:<br />
Z. Peièeviæ<br />
Spaèvanski hrast -<br />
Spaèvanski hrast -<br />
svjetski pojam kakvoæe<br />
Šumski bazen Spaèva predstavlja specifièni prir<strong>od</strong>ni fenomen - jedinstven u<br />
svijetu. Iz tog bazena potjeèe na svjetskom glasu poznata slavonska hrastovina<br />
pojam kakvoæe i osobite vrijednosti tog neprocjenjiva blaga.<br />
Uprava šuma Vinkovci djeluje<br />
u sklopu Hrvatskih<br />
šuma Zagreb, a gosp<strong>od</strong>ari<br />
sa 72.183 hektara<br />
šumskih površina, <strong>od</strong> èega 39.789 hektara<br />
èini šumski bazen Spaèva, koji je<br />
prir<strong>od</strong>ni fenomen jedinstven u svijetu.<br />
Spaèvanski bazen jedan je <strong>od</strong> osnova<br />
Hrvatskih šuma, jer iz iz njega potjeèe<br />
na svjetskom glasu slavonska hrastovina<br />
pojam kakvoæe i osobite vrijednosti<br />
tog neprocjenjiva slavonskog<br />
zelenog žutog zlata.<br />
Spaèva leži u nizini, obuhvaæajuæi<br />
jugoistoèni dio istoène Slavonije i zapadni<br />
dio Srijema, gdje se križaju suvremeni<br />
put Zagreb-Beograd i željeznièka<br />
pruga Vinkovci-Brèko. U užem<br />
smislu rijeèi p<strong>od</strong> Spaèvanskim bazenom<br />
smatramo kompleks nizinskih<br />
šuma u slivnom p<strong>od</strong>ruèju rijeke Spaève<br />
i Studve. Spomenuto p<strong>od</strong>ruèje u<br />
zemljopisnom pogledu smještano je<br />
uz lijevu obalu Save <strong>od</strong> Županje <strong>do</strong><br />
granice sa Srbijom, dalje je s istoène<br />
strane omeðeno državnom granicom<br />
sve <strong>do</strong> sela Nijemaca, zatim sa sjevera<br />
omeðuje spomenuto p<strong>od</strong>ruèje i cesta<br />
Nijemci-Komletinci-Otok i konaèno<br />
sa sjevero-zapada granica ide putem<br />
<strong>od</strong> Otoka <strong>do</strong> Županje.<br />
Šume Spaèvanskog bazena prostiru<br />
se na šest šumarija (Vrbanja,<br />
Otok, Lipovac, Strošinci, Gunja i<br />
Županja), jedanaest gosp<strong>od</strong>arskih jedinica,<br />
te 43 šumska p<strong>od</strong>ruèja. Cjelokupna<br />
vanjska granica spomenutog<br />
šumskog kompleksa iznosi oko 350 kilometara.<br />
Duljina autoceste koji æe<br />
uskoro <strong>do</strong>biti i drugu trasu i koji presjeca<br />
to šumsko p<strong>od</strong>ruèje napola, u<br />
smjeru istok - zapad iznosi 30 kilometara.<br />
Drvna masa iz Spaèvanskog<br />
bazena, <strong>od</strong>nosno iz šest spomenutih<br />
šumarija poslovnim partnerima i kupcima<br />
<strong>do</strong>prema se najsuvremenijim<br />
sredstvima za prijevoz radne jedinice<br />
Šumatrans Vinkovci, a <strong>od</strong> nedavno sa<br />
stovarišta Spaèva koje je smješteno i<br />
istoimenom naselju u središtu toga<br />
bazena koriste se i usluge željeznièkih<br />
vagona<br />
Struka na prvome<br />
mjestu<br />
Takav gosp<strong>od</strong>arski potencijal ima<br />
znaèajno opæe korisne funkcije šuma,<br />
koje se ostvaruju kroz osnovne djelatnosti<br />
uzgoja, zaštite, ureðivanja šuma<br />
<strong>do</strong> iskorištavanja šuma. Uprava<br />
šuma Vinkovci prošle g<strong>od</strong>ine bila je<br />
najuspješnija i razvojno najnaprednija<br />
u našem p<strong>od</strong>uzeæu. Te èinjenice i<br />
ocjene treba konstatirati u ime svih <strong>do</strong>sadašnjih<br />
i sadašnjih naraštaja i svih<br />
neposrednih proizvoðaèa, koji su zaslužni<br />
za sve te rezultate poslovanja, rasta<br />
i razvoja, radeæi smišljeno i organizirano<br />
na postulatima šumarske znanosti.<br />
Struka mora biti na prvome mjestu,<br />
ali nekada se ne sluša rijeè struènjaka<br />
jer neki pokušavaju biti veæi<br />
struènjaci <strong>od</strong> struènjaka. Da bi se oèuvalo<br />
to nacionalno blago Spaèvanskoga<br />
bazena važno je da šumarski struènjaci<br />
o njemu v<strong>od</strong>e brigu, da ga usavršavaju,<br />
unapreðuju i buduæim naraštajima<br />
ostave u naslijeðe. Veæ <strong>do</strong><br />
sada je ostvaren vrlo visok stupanj industrijalizacije,<br />
tehnološkog procesa,<br />
vrlo <strong>do</strong>brih radnih uvjeta i života svih<br />
šumarskih zaposlenika, te demokratizacije<br />
društveno-ekonomskih <strong>od</strong>nosa,<br />
a informatièki sustav iz dana u dan<br />
brzo se usavršava i razvija.<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 11
ITALIJA<br />
MEÐUNARODNA SURADNJA / HRVATSKI ŠUMARI U ITALIJI<br />
Piše:<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
D. Delaè<br />
Tršæanski<br />
<strong>kras</strong> - <strong>od</strong><br />
<strong>kamene</strong> <strong>pustinje</strong><br />
<strong>do</strong> <strong>zelene</strong> <strong>oaze</strong><br />
Skupina hrvatskih šumara posjetila Italiju gdje<br />
je u okolici Trsta saznala o radu tamošnjih<br />
šumara koji su intenzivnim pošumljavanjem <strong>od</strong><br />
1870. kamenjar pretvorili u borovu šumu.<br />
Na poziv šumara iz Italije<br />
skupina naših šumara<br />
poèetkom travnja boravila<br />
je u talijanskoj pokrajini<br />
Friuli -Venezia-Giulia. Program<br />
struène ekskurzije obuhvatio je posjet<br />
tzv. Tršæanskom Krasu (Carso triestino),<br />
p<strong>od</strong>ruèju u zaleðu grada Trsta i<br />
posjet Ornitološkom rezervatu ISOLA<br />
DEL CONA. Osim šumara iz delnièke<br />
Uprave šuma, u Italiji su bili šumari iz<br />
buzetske Uprave, Nacionalnog parka<br />
Risnjak, Direkcije i Hrvatskog šumarskog<br />
društva.<br />
Tršæanski<br />
<strong>kras</strong><br />
Naši šumari najprije su posjetili<br />
p<strong>od</strong>ruèje u tršæanskom zaleðu bogato<br />
osobitim geomorfološkim površinskim<br />
i p<strong>od</strong>zemnim pojavama zvano<br />
Kras. Taj je kraj danas predmet mnogih<br />
znanstvenih prouèavanja vezanih<br />
za krške pojave, a veza je izmeðu mediteranskih,<br />
srednjoeuropskih i balkanskih<br />
regija i utjecaja, koji se <strong>od</strong>likuju<br />
znaèajnim prir<strong>od</strong>nim ljepotama.<br />
Na p<strong>od</strong>ruèju Krasa je 1.600 razlièitih<br />
biljnih vrsta, a <strong>od</strong> bogatog životinjskog<br />
G<strong>od</strong>ine 1842. poèinju probna pošumljavanja na opæinskim<br />
parcelama, a tek 1870.poèelo se s pošumljavanjima p<strong>od</strong><br />
nadzorom Upravnog komiteta za pošumljavanje <strong>kras</strong>a.<br />
svijeta, osobito se istièe bogat i raznolik<br />
svijet ptica.<br />
Zanimljivo je da se u dalekoj povijesti<br />
još u vrijeme neolita na tim p<strong>od</strong>ruèjima<br />
poèinju naseljavati plemena,<br />
koja uz obale Tršæanskoga zaljeva<br />
poèinju zbog svog preživljavanja<br />
intenzivno iskorištavati <strong>šume</strong> i pašnjake.<br />
Intenzivno krèenje hrastovih<br />
šuma u okolici grada Trsta nastavlja<br />
se i raspa<strong>do</strong>m Rimskog carstva 476.<br />
Zbog svega toga opæina Trst, da bi<br />
zaštitila svoje <strong>šume</strong> <strong>od</strong> daljnjeg uništavanja<br />
<strong>do</strong>nosi 1150. Statut koji je propisivao<br />
<strong>od</strong>redbama mjere daljnjeg gosp<strong>od</strong>arenja,<br />
nadzor i èuvanje šumskog<br />
blaga. No nažalost ni taj, ali ni sljedeæi<br />
zakoni nisu uspjeli sprijeèiti pojavu<br />
masovne sjeèe hrastovih šuma<br />
ni sljedeæih stotitnjak g<strong>od</strong>ina,kako<br />
zbog potrebe širenja novih pašnjaka<br />
tako i velikih potreba Venecije za<br />
drvom.<br />
Velike kolièine drva sjekle su se i<br />
za potrebe br<strong>od</strong>ogradnje. Na bogatim<br />
p<strong>od</strong>ruèjima hrastovih šuma oko grada<br />
Trsta,vremenom je nastao kamenjar,<br />
s tek pokojim dijelom pokrivenim<br />
hrastovom šumom. Privrednim<br />
jaèanjem grada Trsta i osnutkom<br />
slob<strong>od</strong>ne zone pokrenute su akcije<br />
ponovnog pošumljavanja opustjelog<br />
p<strong>od</strong>ruèja Tršæanskog <strong>kras</strong>a. G<strong>od</strong>ine<br />
1842. poèinju probna pošumljavanja<br />
na opæinskim parcelama, a tek 1870.<br />
poèelo se s pošumljavanjima p<strong>od</strong> nadzorom<br />
Upravnog komiteta za pošumljavanje<br />
<strong>kras</strong>a. Najprikladnija vrsta za<br />
pošumljavanje bio je crni bor, a na po-<br />
12 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
Tršæansko zaleðe p<strong>od</strong>ruèje Tršæanskog Krasa<br />
druèju grada osnovana su i tri rasadnika.<br />
Do kraja prvog svjetskog rata posaðeno<br />
je više <strong>od</strong> 15 milijuna stabala.<br />
Ist<strong>od</strong>obno su osnovane i Komisije za<br />
pošumljavanje za Istru, Goriziju i Korušku,<br />
pa je tako na tim p<strong>od</strong>ruèjima<br />
posaðeno šezdest milijuna sadnica.<br />
Za te ra<strong>do</strong>ve pripala im je nagrada<br />
Grandprix na Svjetskoj izložbi u Parizu<br />
1900. Prvi i drugi svjetski rat na tim<br />
p<strong>od</strong>ruèjima uzeo je svoj danak, a <strong>šume</strong><br />
su pojaèanom sjeèom opet uništene.<br />
Poslije jugoslavenske okupacije,<br />
i prikljuèenjem Trsta 1954. Italiji<br />
Posebni <strong>od</strong>jel za <strong>šume</strong> obnovio je sve<br />
uništene <strong>šume</strong>, te poboljšao njihovu<br />
strukturu. Pokrajinsko tijelo za <strong>šume</strong><br />
(Corpo Forestale Regionale) osnovano<br />
1969. zajedno sa šumovlasnicima<br />
i danas v<strong>od</strong>i brigu o p<strong>od</strong>ruènim šumama,<br />
pa se kamena pustinja Krasa<br />
iz 19. stoljeæa sada pretvorila u lijepu<br />
oazu zelenila na koju su talijanski šumari<br />
vrlo ponosni. Trud i višeg<strong>od</strong>išnja<br />
ulaganja u <strong>šume</strong> toga p<strong>od</strong>ruèja<br />
pokazali su se na kraju vrlo uspješnima.<br />
Na p<strong>od</strong>ruèju Tršæanskog Krasa danas<br />
prevladavaju obnovljene <strong>šume</strong> hrasta,<br />
crnog graba, jasena, a naðe se i<br />
ponešto rujevine, drijena i javora. Ima<br />
i to uglavnom u šumskim šikarama i<br />
crnog bora. U vegetacijskim <strong>do</strong>linama<br />
uz bijeli grab, ima cera, lješnjaka, bazge<br />
i bagrema. Uzduž obale prevladava<br />
mediteranska makija, èesmina, zelenika<br />
i bjelograbiæ.<br />
Uz ljepotu Tršæanskog Krasa naši<br />
šumari upoznali su se i sa ljepotama<br />
Ornitološkog rezervata ISOLA DEL<br />
CONA, koji je smješten blizu Monfalconea,<br />
ušæa rijeke Soèe u Jadransko<br />
more. Rezervat je posebno bogat<br />
ptièjim vrstama, a okupljalište je ptica<br />
iz raznih strana svijeta Afrike, Alpi<br />
i Balkanskoga poluotoka.<br />
Zanimljiv je p<strong>od</strong>atak da su u tom<br />
moèvarnom p<strong>od</strong>ruèju svoje mjesto<br />
našli i divlji konji koji ispašom u potpunosti<br />
reguliraju obraslost trstikom<br />
i na taj naèin uspostavljaju svojevrsnu<br />
prir<strong>od</strong>nu ravnotežu p<strong>od</strong>ruèja.<br />
Hrvatski šumari u Ornitološkom rezervatu<br />
ISOLA DEL CONA<br />
Ornitološki rezervat ISOLA DEL CONA<br />
uglavnom je moèvarno p<strong>od</strong>ruèje<br />
O ljepotama rezervata naše šumare<br />
izvijestili su talijanski kolege<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 13
ZAŠTIÆENI OBJEKTI<br />
NACIONALNI PARK RISNJAK<br />
Piše:<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
B. Pleše<br />
Kako<br />
gosp<strong>od</strong>ariti<br />
nacionalnim<br />
Pouèna staza Leska u Nacionalnom parku Risnjak<br />
Na p<strong>od</strong>ruèju Nacionalnog<br />
parka Risnjak Crni lug<br />
<strong>od</strong>ržan je poèetkom svibnja<br />
znanstveno-struèni<br />
skup p<strong>od</strong> nazivom Multidisciplinarna<br />
istraživanja šuma nacionalnih parkova.<br />
Na skupu su predstavljeni rezultati<br />
istraživanja o temi Rast i razvoj šuma<br />
posebne namjene. Istraživanja su<br />
poèela krajem 1997. u sklpou programa<br />
Obnova i zaštita šumskih ekosustava,<br />
koje je financiralo Ministarstvo<br />
znanosti i tehnologije uz potporu uprava<br />
nacionalnih parkova: Plitvièka jezera,<br />
Risnjak, Brijuni, Mljet, Paklenica<br />
i Kornati, te javnog p<strong>od</strong>uzeæa <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>. Taj dv<strong>od</strong>nevni skup naših<br />
uglednih šumarskih struènjaka bio je<br />
ujedno prig<strong>od</strong>a da se uz predstavljanje<br />
rezultata provedenih istraživanja, <strong>do</strong>pune<br />
i stajališta u svezi s gosp<strong>od</strong>arenjem<br />
šumama posebne namjene, a<br />
i zbog toga što je u izradi i novi Zakon<br />
o zaštiti okoliša, pa i tu struka mora<br />
aktivno sudjelovati i dati svoje mišljenje.<br />
O gosp<strong>od</strong>arenju šumama posebne<br />
namjene veæ se <strong>do</strong>sta raspravljalo<br />
i k<strong>od</strong> nas tako i u svijetu, a 1983. Šumarski<br />
institut Jastrebarsko organizirao<br />
je Meðunar<strong>od</strong>ni simpozij na Plitvièkim<br />
jezerima, gdje se u sklopu teme<br />
Ureðivanje šuma i njezina okolna<br />
p<strong>od</strong>ruèja raspravljalo i o toj temi.<br />
Prema mišljenju dr.Jose Graèana<br />
i skup u Crnom lugu dat æe znaèajni<br />
14 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
Struèni skup o Multidisciplinarnim istraživanjima<br />
šuma nacionalnih parkova u Crnom lugu potaknuo<br />
razmišljanja o promjeni stajališta u gosp<strong>od</strong>arenju<br />
šumama posebne namjene, osobito o <strong>do</strong>nošenju<br />
novoga Zakona o zaštiti prir<strong>od</strong>e.<br />
šumama u<br />
parkovima<br />
<strong>do</strong>prinos unapreðenju gosp<strong>od</strong>arenja,<br />
zaštite i obnove šuma u našim nacionalnim<br />
parkovima i parkovima prir<strong>od</strong>e,<br />
te oèuvanju svekolike biološke<br />
raznolikosti i naših biljnih resursa.<br />
Taj istraživaèki multidisciplinarni<br />
projekat trajnog je karaktera, a uz sadašnje<br />
bavi se i prognozama buduæeg<br />
stanja, te daje smjernice buduæeg razvoja<br />
m<strong>od</strong>ernog šumarstva. P<strong>od</strong>ruèje<br />
istraživanja <strong>od</strong>reðeno je samim naslovom<br />
teme:Rast i razvoj šuma posebne<br />
namjene, dakle istraživanja su<br />
usmjerena na nacionalne parkove, parkove<br />
prir<strong>od</strong>e, specijalne rezervate i<br />
park <strong>šume</strong>. Ta istraživanja obuhvaæaju<br />
prije svega istraživanja ureðivanja<br />
šuma, rasta i razvoja šuma posebne<br />
namjene uz p<strong>od</strong>ršku znanstvenih disciplina<br />
kao što su pe<strong>do</strong>logija, fitocenologija,<br />
klimatologija, uzgoj šuma,<br />
ekonomika, zaštita šuma, lovstvo, genetika,<br />
sjemenarstvo i drugo.<br />
Osnovni korak u realizaciji projekta<br />
bio je <strong>od</strong>abir lokacija na p<strong>od</strong>ruèjima<br />
šuma posebne namjene u<br />
nacionalnim parkovima, da bi se mogle<br />
postaviti trajne pokusne plohe.<br />
Odabir terena i <strong>od</strong>abir lokacija obavio<br />
je tim struènjaka raznih znanstvenih<br />
disciplina zajedno sa struènjacima iz<br />
nacionalnih parkova na <strong>od</strong>reðenom<br />
p<strong>od</strong>ruèju. Nakon postavljanja pokusnih<br />
ploha krenulo se sa stalnim monitoringom,<br />
te pristupilo istraživanjima.<br />
Na skupu u Crnom lugu struènjaci<br />
jastrebarskoga Šumarskog instituta i<br />
Državnog hidrometeorološkog zav<strong>od</strong>a<br />
predstavili su nazoènima rezultate<br />
<strong>do</strong>sadašnjih istraživanja upozoravajuæi<br />
na najaktualnije probleme i p<strong>od</strong>atke<br />
<strong>do</strong> kojih su <strong>do</strong>šli u svom <strong>do</strong>sadašnjem<br />
radu o gore spomenutoj problematici.<br />
Uz struènjake Šumarskog<br />
instituta Jastrebarsko, na skupu su bili<br />
i predstavnici nacionalnih parkova,<br />
parkova prir<strong>od</strong>e, Ministarstva zaštite<br />
okoliša i prostornog ureðenja, Ministarstva<br />
poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva<br />
znanosti i tehnologije,<br />
Državnog hidrometeorološkog zav<strong>od</strong>a<br />
i Hrvatskih šuma.<br />
Nakon <strong>od</strong>ržanih struènih predavanja<br />
prvoga dana, drugog dana organizirana<br />
je rasprava o toj temi, te<br />
obilazak trajne pokusne plohe postavljene<br />
u Nacionalnom parku. Dogovren<br />
je i plan rada u svezi s daljnjim<br />
istraživanjima o spomenutoj problematici.<br />
Iz plana rada <strong>do</strong>nosimo neke<br />
<strong>od</strong> smjernica kao što su: postavljanja<br />
novih pokusnih ploha, organiziranje<br />
stalnog monitoringa, ukljuèivanje<br />
u meðunar<strong>od</strong>ni monitoring i<br />
projekte, stalno usavršavanje o toj temi,<br />
te objavljivanje struènih i znanstvenih<br />
ra<strong>do</strong>va... Uz Šumarski institut<br />
u taj važan projekt i dalje æe biti ukljuèeni<br />
struènjaci Državnog hidrometeorološkog<br />
zav<strong>od</strong>a, Hrvatskih šuma<br />
i nacionalnih parkova.<br />
Trajna pokusna ploha na kojoj se vrše<br />
istraživanja<br />
Sudionici znanstveno-struènog skupa<br />
<strong>od</strong>ržanog u Nacionalnom parku<br />
Risnjak Crni lug<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 15
ZAŠTITA ŠUMA<br />
ZAŠTITA ŠUMA U PORIJEÈJU DRAVE<br />
Piše:<br />
Mr. Darko<br />
Getz<br />
Foto:<br />
D. Getz<br />
Za zaštitu i spas<br />
Kampanja za spas<br />
rijeke Drave<br />
pojaèana<br />
p<strong>od</strong>ravskih šuma<br />
udruživanjem<br />
nevladinih udruga<br />
osnovana<br />
"zelenih" Savez<br />
ekoloških društava<br />
Dravska liga<br />
“Dravska liga”<br />
Lijeva obala Drave u blizini utoka u Dunav<br />
PProšli mjesec (29. travnja)<br />
okupili su se u Osijeku pobornici<br />
zaštite rijeke Drave<br />
sa zadatkom potpisivanja<br />
pristupnice Savezu ekoloških društava<br />
Dravska liga, udruge pokreta zelenih.<br />
Dravskoj ligi pristupile su pridravske<br />
nevladine udruge: Ekološko<br />
društvo Košèer iz Varaždina, E.d. Koprivnica,<br />
E.d. Ðurðevac, E.d. Zeleni<br />
Osijek iz Osijeka, Prir<strong>od</strong>oslovno društvo<br />
Drava iz Virovitice, Zaštitarsko-ekološka<br />
organizacija Nobilis iz Èakovca,<br />
Z.e.o. Senjar iz Donje Dubrave, Hrvatsko<br />
šumarsko društvo iz Zagreba.<br />
Rezultat je to kampanje za spas rijeke<br />
Drave koja traje, usudili bi se tvrditi,<br />
<strong>od</strong> prvih sastanaka: ekologa, šumara,<br />
zaštitnika prir<strong>od</strong>e iz davne 1985. g<strong>od</strong>ine,<br />
kada su se šumari pobunili zbog<br />
predviðene gradnje Hidroelektrane Ðurðevac<br />
(na 218.km.) u neposrednoj blizini<br />
glasovite hrastove <strong>šume</strong> Repaš.<br />
O tome su, prisjeæamo se, izvještavale<br />
novine: Vjesnik, Veèernji list,<br />
Glas Slavonije, tjednik Arena te drugi<br />
popularno-znanstveni i struèni èasopisi<br />
(Prir<strong>od</strong>a) ukljuèujuæi i one koje je<br />
financirala Elektro-V<strong>od</strong>oprivreda bivše<br />
Jugoslavije.<br />
Strujna kampanja Elektro - V<strong>od</strong>oprivrede<br />
poèeta 70 - tih g<strong>od</strong>ina nije se<br />
zaustavila gradnjom HE Varaždin i Èakovec<br />
i <strong>do</strong>vršenjem HE Dubrava nego<br />
se, recimo to tako, spustila nizv<strong>od</strong>no<br />
<strong>do</strong> Koprivnice i dalje <strong>do</strong> Osijeka. U tisku<br />
su tih g<strong>od</strong>ina objavljeni crteži HE<br />
Osijek koja se onda nazivala "v<strong>od</strong>nom<br />
stepenicom" zbog višenamjenskoga<br />
znaèaja (nav<strong>od</strong>njavanje, regulacija korita<br />
zbog poboljšanja plovnosti, itd).<br />
Osim manjeg broja pristaša iz politièkoga<br />
lobija, VS Osijek uzbunila je:<br />
šumare, drvo-preraðivaèe, zaštitnike<br />
prir<strong>od</strong>e, športske ribièe, vlasnike vi-<br />
16 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
kendica, ornitologe i v<strong>od</strong>itelje zaštite<br />
prir<strong>od</strong>e Kopaèkoga rita i druge.<br />
O moguæim posljedicama gradnje<br />
VS Osijek pisalo je: "Ova hidroelektrana<br />
ili v<strong>od</strong>na stepenica je školski primjer<br />
iznuðivanja Elektro - V<strong>od</strong>oprivrede<br />
koja ima veliku ekonomsku i politièku<br />
moæ pa je u moguænosti služiti se svim<br />
raspoloživim sredstvima èesto i neèasnima,<br />
plašeæi, izmeðu ostalog, nar<strong>od</strong><br />
da æe ostati u mraku. Uz plašenja <strong>do</strong>laze<br />
i obeæanja re<strong>do</strong>vitijeg i jeftinijeg<br />
snabdjevanja elektriènom energijom,<br />
nav<strong>od</strong>njavanjem slavonskih ravnica uz<br />
vjerovatnost dvije pa i tri žetve g<strong>od</strong>išnje<br />
(kao u Kaliforniji) zatim obeæanje<br />
ureðenja jezera za športove na v<strong>od</strong>i,<br />
bogate ulove ribe i bijele labu<strong>do</strong>ve koji<br />
æe uljepšavati okoliš. I to za svega<br />
252 miliona USA <strong>do</strong>lara?"<br />
U daljnjem nastavku teksta novinar<br />
postavlja pitanje: "Ima li smisla za<br />
neznatnih 35 MW instalirane snage (toliko<br />
ima i lokalna elektrièna centrala u<br />
Kombinatu Belišæe) ukloniti pridravske<br />
<strong>šume</strong> u velièini <strong>od</strong> 7 000 ha èime æe se<br />
ugroziti drvo - preraðivaèi kojima su<br />
<strong>šume</strong> osnova opstojnosti, ali i rijetke<br />
životinje kao što su: orlovi štekavci,<br />
crne r<strong>od</strong>e, stepski sokolovi, glasoviti<br />
beljski jeleni, preostale vidre i druge korisne<br />
i dragocjene životinje europske<br />
provinijencije. Da ne spominjemo i utjecaj<br />
na režim v<strong>od</strong>a Specijalnog zoološkog<br />
rezervata Kopaèki rit?"<br />
S predviðenom izgradnjom VS Osijek<br />
nije se složio ni Kombinat Belišæe<br />
kojemu bi povišeni stupac v<strong>od</strong>e mogao<br />
ugroziti temelje strojeva za proizv<strong>od</strong>nju<br />
kartonske ambalaže.<br />
U meðuvremenu <strong>do</strong>g<strong>od</strong>io se Domovinski<br />
rat; mnogi zagovornici dravskih<br />
hidrocentrala i višenamjenskih sustava<br />
završili su u mirovini, pa se u ozraèju<br />
slob<strong>od</strong>e <strong>Hrvatske</strong> oèekivao europskiji<br />
pristup dravskom krajoliku, pa<br />
I zato što su se za zaštitu rijeke Drave<br />
zauzeli ekolozi iz prijateljskih država:<br />
Maðarske, Slovenije i Austrije. U zaštitu<br />
rijeke Drave stao je Euronatur (Stifung<br />
Europäoisches Naturerbe) glasovita<br />
udruga za zaštitu kulturne i ekološke<br />
baštine Europe.<br />
Novo vrijeme,<br />
iste teme<br />
Nažalost, kako netko reèe, uspostavom<br />
suverene države <strong>Hrvatske</strong> ni-<br />
Utok Karašice u Dravu kraj Osjeèkog vikend naselja koje je moglo biti ugroženo<br />
moguæom izgradnjom HE Osijek<br />
je se promijenio duhovni sklop nositelja<br />
vlasti u dijelu gosp<strong>od</strong>arstva; (za)<br />
ostali su stari ljudi sa starim idejama,<br />
koji ne prepoznaju vrijeme i prostor u<br />
kojem žive.<br />
HE Virje kao proizv<strong>od</strong> prošlog pristupa<br />
zaštiti okoliša, ponovno prijeti<br />
i traži nove napore, udruživanje istomišljenika,<br />
pomlaðivanje èlanstva zaštitnika<br />
prir<strong>od</strong>e i daleko oštriji pristup<br />
prema profitabilnom menadžmentu.<br />
Sugestije i iskustva morat æe potražiti<br />
k<strong>od</strong> Greenpeaca koji u Hrvatskoj ima<br />
malo sugovornika. S nasilnicima se<br />
ne može u rukavicama. HE Virje je dugog<strong>od</strong>išnji<br />
posao gdje se može obilno<br />
zaraditi i zato je malo nade da æe<br />
Elektroprivreda <strong>od</strong>ustati <strong>od</strong> projekta i<br />
gradnje. Ako je potrebno iskljuèit æe<br />
struju cijeloj P<strong>od</strong>ravini da bi graðani<br />
shvatili što ih èeka ako se budu i dalje<br />
suprotstavljali. Monopolsko ponašanje<br />
<strong>Hrvatske</strong> elektroprivrede izlazi<br />
iz granica poimanja europskih slob<strong>od</strong>a.<br />
Na sastancima šumara, zaštitnika<br />
prir<strong>od</strong>e s jedne strane i elektroprivrednika<br />
s druge (koje u kuloarima nazivaju<br />
"usklaðivanje rubom pameti")<br />
pokušalo se bezbroj puta uvjeriti onu<br />
drugu stranu da nema pravo. Energetièari<br />
tvrde da je svaka izgraðena hidroelektrana<br />
osvježenje u prostoru rijeke<br />
pri èemu uz obilje "<strong>do</strong>kazanoga<br />
materijala" daju i ekološku studiju utjecaja<br />
na okolinu, a koju su, kako je<br />
poznato, izradili (p<strong>od</strong>) kupljeni: biolozi,<br />
šumari, kemièar i struènjaci drugih<br />
struka. Prema nekim grubim procjenama<br />
danas je lako naæi kvalificirane<br />
struènjake koji su spremni za novèanu<br />
naknadu potpisati bilo kakovu<br />
HE Virje je dugog<strong>od</strong>išnji posao gdje se može obilno zaraditi<br />
i zato je malo nade da æe Elektroprivreda <strong>od</strong>ustati <strong>od</strong> projekta<br />
i gradnje. Ako je potrebno iskljuèiti æe struju cijeloj<br />
P<strong>od</strong>ravini da bi graðani shvatili što ih èeka ako se budu i<br />
dalje suprotstavljali.<br />
ekološku studiju. Konaèno, razmišlja<br />
se oportuno, jedna hidroelektrana više<br />
na Dravi ne može pogoršati stanje okoliša<br />
kojeg su poèele ugrožavati one prije<br />
izgraðene, njih gotovo 20. Ekološke<br />
studije utjecaja ne okolinu trebali<br />
bi u buduænosti izraðivati èestiti, nepristrani<br />
i provjereni struènjaci s pravima<br />
posebne licencije.<br />
Zašto braniti Dravu<br />
Razlozi kojima ekolozi brane Dravu:<br />
• relativno <strong>do</strong>bro oèuvani: šumski,<br />
moèvarni i rijeèni ekosustavi,<br />
• zanimljiva i osebujno lijepa vizualnost<br />
krajobraza,<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 17
ZAŠTITA ŠUMA U PORIJEÈJU DRAVE<br />
• specifièna hidrografija: raznoliki<br />
meandri, šljunèani i pješèani rijeèni<br />
otoci (ade),<br />
• stanište rijetkih i prorijeðenih vrsta<br />
sisavaca, ptica moèvarica, gmazova,<br />
v<strong>od</strong>ozemaca, ribe i raznovrsnih<br />
beskralješnjaka,<br />
• lokaliteti posebnih ornitoloških vrijednosti:<br />
gnijezda (aktivna) orlova<br />
štekavaca, crnih r<strong>od</strong>a, stepskih (banatskih)<br />
sokolova, gnijezdilišta lastavica<br />
bregunica, pèelarica posebno<br />
u <strong>do</strong>njem toku rijeke,<br />
• stanište endemskih, rijetkih i športsko<br />
znaèajnih vrsta riba: crnka (Umbra<br />
krameri), mladica, keèiga, èikova,<br />
maloga i velikoga vretenca<br />
(Zingle streber, Z. zingel),<br />
Konaèni cilj je zaštita hrvatskoga dijela Drave i njezina porijeèja<br />
prema zakonskim propisima <strong>Hrvatske</strong> te zaštita cijeloga toka<br />
Drave u sklopu programa MAB (Man and the Biosphere pri<br />
UNESCO-u) koji bi se zvao Park biosfere Dunav - Drava - Mura.<br />
I <strong>do</strong>k u ministarstvima vlada nesuglasje,<br />
a u Saboru nema "zelenih"<br />
Elektro - V<strong>od</strong>oprivreda nameæe svoje<br />
planove i programe, projektira hidroelektrane<br />
i sl. energetska postrojenja<br />
koja se zatim ucrtavaju u nacionalne<br />
prostorne planove bez preth<strong>od</strong>nih<br />
<strong>do</strong>govora s ostalim korisnicima<br />
prostora. Planiraju, grade, <strong>do</strong>graðuju<br />
poèete objekte èesto ne poštujuæi<br />
<strong>do</strong>govore o sanaciji okoliša nakon<br />
završetka ra<strong>do</strong>va. Primjerice, kroz<br />
poznati Ornitološki rezervat Veliki Pazut<br />
namjerava se prokopati <strong>od</strong>v<strong>od</strong>ni<br />
kanal koji æe bitno promijeniti životni<br />
okoliš postojeæeg biljnoga i životinjskoga<br />
svijeta. U Prostornom planu Osjeèko<br />
- Baranjske županije nalazimo<br />
U ime Hrvatskog šumarskog društva<br />
pristupnicu SED Dravska liga potpisao<br />
je prof. dr. Branimir Prpiæ<br />
Sudionici 7. okruglog stola kampanje za spas rijeke Drave<br />
• stanište glasovitog beljskoga jelena<br />
(prije rata 400 grla) i drugih lovnih<br />
papkara,<br />
• stanište rijetkih vrsta biljaka: maðarski<br />
divokozjak, patuljasti badem,<br />
pjegavi jastrebljak, obièni kaèun,<br />
preslièice (Muscari botryoides, M.<br />
racemo), kadulje (Salvia nemorosa)<br />
šaša, sibirska perunika, ozimica,<br />
kockavica i druge,<br />
• jedinstveno stanište crnih topola<br />
(genofond),<br />
• ekološka - geografska povezanost<br />
p<strong>od</strong>ravlja sa srednjim p<strong>od</strong>unavljem,<br />
veza Nacionalnoga parka Drava-Dunav<br />
s Parkom prir<strong>od</strong>e Kopaèki<br />
rit. Postoje i drugi razlozi.<br />
ucrtanu HE "Osijek" (31 ili 27 r. km.),<br />
nekoliko mostova <strong>od</strong> kojih onaj k<strong>od</strong><br />
Belišæa pred <strong>do</strong>vršetkom. Nije nam<br />
poznato jesu li graditelji predvidjeli<br />
prolaze za kretanje (migraciju) životinja?<br />
Uz Dravu nalazimo brojne šljunèare<br />
kojima ne<strong>do</strong>staju završni ra<strong>do</strong>vi.<br />
V<strong>od</strong>ozaštitnim ra<strong>do</strong>vima na obali rijeke<br />
(p<strong>od</strong>ruèja: Belišæe, Pitomaèa, Gradec)<br />
ugrožena su obitavališta lastavica<br />
bregunica (Riparia riparia). Do danas<br />
nije saniran hulovski prag i prinasipne<br />
bare u Zoološkom rezervatu Kopaèkom<br />
ritu itd.<br />
U zaštiti rijeke Drave važnu ulogu<br />
je <strong>od</strong>igrao Maðarski parlament kada<br />
je svoje pogranièno p<strong>od</strong>ruèje progla-<br />
sio Nacionalnim parkom Drava - Dunav<br />
(30. travnja 1991.). U normalnim,<br />
susjedskim meðudržavnim <strong>do</strong>govorima<br />
i usklaðivanjima logièno bi bilo da<br />
se Hrvatska povede za Maðarskom i<br />
proglasi najvrednije dijelove dravskoga<br />
priobalja i samu rijeku nacionalnim<br />
parkom ili parkom prir<strong>od</strong>e. Uporište<br />
za takvu <strong>od</strong>luku ima u Konvenciji o<br />
zaštiti biološke raznolikosti <strong>do</strong>nesenoj<br />
u Rio de Janeiru 1992. g<strong>od</strong>ine (èl.6, 7,<br />
8, 10) a koju je Hrvatska ratificirala<br />
1996. g<strong>od</strong>ine. Pravo na proglašenje nekoga<br />
p<strong>od</strong>ruèja zakonom zaštiæenim<br />
ima i Županijska skupština. Ona je u<br />
moæi neko p<strong>od</strong>ruèje na svom teritoriju<br />
proglasiti: strogim rezervatom, posebnim<br />
rezervatom, parkom <strong>šume</strong>,<br />
zaštiæenim krajolikom uz preth<strong>od</strong>no<br />
mišljenje Ministarstva zaštite okoliša<br />
i prostornoga ureðenja. (NN 30/94)<br />
Daljnji tijek zaštite rijeke Drave<br />
predviða sve veæu meðunar<strong>od</strong>nu inicijativu<br />
(i p<strong>od</strong>ršku). Zeleni, - sada objedinjeni<br />
u Savez Dravske lige nastavit<br />
æe kampanju poznatim sredstvima<br />
i oblicima djelovanja uz financijsku pomoæ<br />
nizozemskoga veleposlanstva<br />
(program "Matra") i Kraljevskog društva<br />
za vrijes iz grada Arnhema. Konaèni<br />
cilj je zaštita hrvatskoga dijela Drave<br />
i njezina porijeèja prema našim zakonima<br />
te zaštita cijeloga toka Drave<br />
u sklopu programa MAB (Man and the<br />
Biosphere pri UNESCO-u) koji bi se<br />
zvao Park biosfere "Dunav - Drava -<br />
Mura". Inicijativa potjeèe s jednoga<br />
sastanka u Kaposvaru iz 1996. g<strong>od</strong>ine.<br />
Raèunajuæi da za realizaciju projekta<br />
treba najmanje 10 g<strong>od</strong>ina <strong>do</strong> proglašenja<br />
trebalo bi <strong>do</strong>æi u 2004. g<strong>od</strong>ini.<br />
18 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
ZNANOST<br />
SENJ / SASTANAK POVJERENSTVA ZA KLONSKE PLANTAŽE<br />
Kada klonske plantaže<br />
Kada klonske plantaže<br />
crnoga bora?<br />
Piše:<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
V. Pleše<br />
Sudionici sastanka o klonskim plantažama crnoga bora u Senju<br />
Povjerenstvo za klonske sjemenske<br />
plantaže raspravljalo<br />
je krajem travnja u Senju<br />
o osnutku klonske sjemenske<br />
plantaže crnog bora u senjskoj<br />
Upravi, prve takve plantaže u našoj<br />
zemlji.<br />
U <strong>od</strong>nosu na druge europske zemlje,<br />
taj je posao za naše šumare i<br />
<strong>od</strong>reðena novost, jer se s osnutkom<br />
takvih plantaža k<strong>od</strong> nas poèelo prije<br />
dvadesetak g<strong>od</strong>ina. Do sada su postignuti<br />
<strong>od</strong>reðeni rezultati s p<strong>od</strong>izanjem<br />
plantaža crne johe, poljskog jasena<br />
i nekih vrsta èetinjaèa, a prva<br />
klonska sjemenska plantaža hrasta<br />
lužnjaka p<strong>od</strong>ignuta je u Našicama<br />
1991.<br />
Inicijativu za osnutkom plantaže<br />
crnog bora, potaknula je senjska Uprava<br />
šuma, a Povjerenstvo je razmotrilo<br />
taj prijedlog i voljno je pomoæi u realizaciji<br />
projekta.<br />
Prije nego li se krene u posao treba<br />
<strong>do</strong>govoriti slijedeæe: kojim æe se intenzitetom<br />
raditi, hoæe li se pristupiti<br />
osnutku plantaže jedinstvene rase<br />
crnog bora ili ne, <strong>od</strong>rediti p<strong>od</strong>ruèje( ili<br />
p<strong>od</strong>ruèja) na kojem æe se plantaže osnivati.<br />
Treba v<strong>od</strong>iti raèuna i o tome tko<br />
æe biti nositelj toga projekta, i tko æe<br />
cijeli taj projekt financirati, reèeno je<br />
na sastanku Povjerenstva.<br />
Za ing. Milana Žgelu nije upitno<br />
krenuti u taj posao ili ne, jer smo u tu<br />
problematiku veæ <strong>do</strong>bro zagazili, a imamo<br />
i iskustva što se tièe p<strong>od</strong>izanja klonskih<br />
plantaža hrasta lužnjaka.<br />
Plantaže crnog bora nam trebaju,<br />
za poèetak krenulo se <strong>od</strong> senjske Uprave<br />
šuma, no u buduænosti treba razmišljati<br />
o p<strong>od</strong>izanju takvih plantaži u<br />
Istri i Dalmaciji.<br />
Prema mišljenju zamjenika direktora<br />
Hrvatskih šuma dipl. ing. Ivana<br />
H<strong>od</strong>iæa problema ne bi trebalo biti ni<br />
s financiranjem toga projekta, jer ga<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u potpunosti p<strong>od</strong>upiru.<br />
Treba samo <strong>do</strong>govoriti tko æe <strong>od</strong><br />
struènjaka u znanstvenom dijelu biti<br />
nositelj posla.<br />
Na sastanku je <strong>od</strong>reðena radna<br />
skupina u sastavu akademik Mirko Vidakoviæ,<br />
dr. Petar Vrgoè, dipl. ing. Milan<br />
Žgela, dr. Davorin Kajba, dr. Tibor<br />
Littvay, dipl. ing. Ivan Šumanovac dr.<br />
Joso Graèan koja æe napraviti okvirni<br />
program za provedbu projekta, a senjska<br />
Uprava šuma u suradnji s Direkcijom<br />
i elaborat.<br />
Èlanovi Povjerenstva su se na terenima<br />
senjske šumarije , na lokalitetu<br />
Senjske drage u Ronèeviæ <strong>do</strong>lcima<br />
upoznali s autohtonom sastojinom<br />
crnog bora (sa srebrnom i smeðom<br />
korom), koju je 1957. spominjao akademik<br />
Milan Aniæ. Ta sastojina crnog<br />
bora mogla bi poslužiti i pri <strong>od</strong>abiru<br />
plus stabala, za buduæu klonsku sjemensku<br />
plantažu crnoga bora.<br />
Kultura crnoga bora u senjskoj šumariji<br />
SPORT I DRUŽENJE<br />
Sisak prvi<br />
S malonogometnog druženja u Petrinji<br />
Sisèani su pobjednici malonogometnog<br />
turnira što je sredinom<br />
travnja <strong>od</strong>ržan u Petrinji a na kome su<br />
još nastupili šumari iz Karlovca i Splita.<br />
Igrao je svatko sa svakim, a zbog<br />
bolje razlike u golovima prvo mjesto<br />
pripalo je <strong>do</strong>maæinima koji su pobijedili<br />
Split s 5:0 a s Karlovcem <strong>od</strong>igrali<br />
1:1. Karlovèani su bili bolji <strong>od</strong> Splita 1:0.<br />
U "drugom poluvremenu" u Topuskom<br />
razgovaralo se uz ostalo i o moguænosti<br />
da se nešto slièno organizira<br />
i na razini cijelog p<strong>od</strong>uzeæa.<br />
(S. Klariæ)<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 19
ZDRAVLJE<br />
UPRAVA ŠUMA BUZET<br />
Postrojavanje, otvaranje, pozdravni<br />
govor upravitelja buzetske uprave<br />
Marija Mareèiæa<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Boæanje je privuklo veliko zanimanje<br />
Ponovno na spor<br />
Nakon deset g<strong>od</strong>ina u buzetskoj Upravi šuma obnovljene su šumarske<br />
sportske igre koje je uspješno organizirala rovinjska šumarija a susrete<br />
je pomoglo više sponzora.<br />
Na terenima poznatog turistièkog<br />
naselja Villas Rubin<br />
i autokampa Polari u<br />
Rovinju nastavljena je tradicija<br />
prekinuta prije deset g<strong>od</strong>ina-radnici<br />
buzetske Uprave šuma <strong>od</strong>ržali su<br />
svoje (šumarske) sportske igre. Istarski<br />
šumari tako su prvi, za oèekivati je<br />
ne i jedini meðu 16 Uprava, krenuli obnoviti<br />
radnièke skupove na kojima su<br />
se jedanput u g<strong>od</strong>ini družili i "upoznavali"<br />
zaposleni u tvrtki koji se možda<br />
<strong>do</strong>tada nikada nisu vidjeli. Osam šumarija<br />
buzetske Uprave natjecalo se u<br />
više sportskih disciplina <strong>od</strong> kojih neke<br />
imaju posve <strong>do</strong>maæi, autohtoni karakter,<br />
npr. pljèokanje (bacanje kamena<br />
bliže cilju, ili kao izbijanje u boæanju!),<br />
a neke su, kao briškula i trešet,<br />
poslužile da se nešto radi kad sportaši<br />
miruju.<br />
Natjecanje je otvoreno (i zatvoreno)<br />
pjesmom Dragutina Tadijanoviæa<br />
Pozdrav šumi, a upravitelj buzetske<br />
Uprave šuma Mario Mareèiæ je, pozdravljajuæi<br />
više <strong>od</strong> 150 radnika pristiglih<br />
iz svih krajeva Istre p<strong>od</strong>sjetio na<br />
zadatke koji stoje pred šumarima i skore<br />
promjene u šumarstvu. Kako g<strong>od</strong><br />
bude, svoj posao moramo <strong>od</strong>raditi,<br />
istaknuo je upravitelj, a današnje okupljanje<br />
pokušaj je obnavljanja susreta<br />
meðu šumarima.<br />
Prijelazni pehari i diplome d<strong>od</strong>ijeljeni<br />
su pobjednicima u malom nogometu,<br />
boæanju, pljoèkanju, granièaru<br />
i potezanju konopa, a diplome i plakete<br />
pobjednicima u pikadu, orijentacijskom<br />
kretanju, tenisu i briškuli.<br />
Najzastupljeniji je bio mali nogomet<br />
gdje je u finalu šumarija Poreè iznenadila<br />
<strong>do</strong>maæine, Rovinj èiji su nogometaši<br />
propustili nekoliko prilika-i<br />
bili kažnjeni. Finale: Poreè-Rovinj 5:2,<br />
za treæe mjesto Opatija-Uprava šuma<br />
3:2. U boæanju najuspješniji su bili šumari<br />
iz Buja, druga je šumarija Buzet,<br />
treæa Opatija. I u pikadu najtoèniji su<br />
bili Bujani, drugo mjesto pripalo je Labinjanima<br />
a treæe su p<strong>od</strong>ijelili Opatija<br />
i još jedna ekipa iz Buja. Za vruæe poslijep<strong>od</strong>ne<br />
ostavljeno je natjecanje u<br />
isto tako "vruæoj" šumarskoj disciplini,<br />
potezanju konopa. Po šestero jakih<br />
(može se prevesti i težih) u momèadi<br />
uz burnu p<strong>od</strong>ršku ostalih, ali i<br />
INICIJATIVA<br />
ŠUMA<br />
SPORTSKE IGR<br />
Ako mogu ostali, zašto ne bismo i mi, prièa<br />
je koja se vrti veæ duže vrijeme. Radi se o<br />
sportskim igrama, nekad radnièkim sportskim<br />
igrama. Svoje<strong>do</strong>bno, prije rata, neka su šumska<br />
gosp<strong>od</strong>arstva imala sportska natjecanja. Slavonska<br />
šuma, na primjer, imala je <strong>do</strong>bro razraðen sustav<br />
natjecanja koja su završavala u vinkovaèkom<br />
hotelu QuercuS u Drveniku, u rujnu. I bjelovarsko<br />
je gosp<strong>od</strong>arstvo imalo sportske susrete, u<br />
sklopu šumskih, u Kinkovu. Proteklih desetak g<strong>od</strong>ina<br />
to je jednostavno nestalo, za razliku <strong>od</strong> nekih<br />
drugih djelatnosti koje <strong>do</strong> te tradicije i te kako<br />
drže. Državna uprava, pravosuðe, i mnogi drugi<br />
svake se g<strong>od</strong>ine sastaju na nekoliko dana u jednom<br />
<strong>od</strong> turistièkih <strong>od</strong>redišta (obièno je to Umag,<br />
Rovinj, Zaton, Poreè ili neko drugo mjesto). A šumari<br />
èak i ne moraju iæi u druga mjesta, imaju<br />
svoj hotel!<br />
Da ne dužimo, potaknuta je inicijativa da se<br />
ove g<strong>od</strong>ine takva sportska natjecanja na razini<br />
20 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
Pljoèkanje kao <strong>do</strong>maæa disciplina<br />
I pika<strong>do</strong> je imao <strong>do</strong>sta navijaèa<br />
tskim susretima<br />
veæ pristiglih turista koji su s neskrivenim<br />
<strong>od</strong>uševljenjem gledali što se to<br />
tu <strong>do</strong>gaða, borili su se bez ostatka.<br />
Prvi, znaèi najjaèi, ali i najsložniji bili<br />
RSKE<br />
E - ZAŠTO NE!<br />
Hrvatskih šuma ponovo <strong>od</strong>rže. O tome su obaviješteni<br />
èelnici sindikata te Glavnog radnièkog<br />
vijeæa koji su "za" (i koji bi se ukljuèili u participiranje<br />
svega). Treba razgovarati i s poslov<strong>od</strong>stvom<br />
p<strong>od</strong>uzeæa. Tu je i referent za društveni standard<br />
koji bi to mogao objediniti.<br />
Dakako da treba v<strong>od</strong>iti raèuna o tome koji se<br />
sportovi mogu <strong>od</strong>ržavati, to jest koji tereni u Drveniku<br />
postoje. Ne treba iæi u širinu, treba paziti na<br />
troškove, na smještajni kapacitet (možda-mali<br />
nogomet, kuglanje, šah, pika<strong>do</strong>, streljaštvo...).<br />
Trebat æe v<strong>od</strong>iti raèuna i o vremenu za kvalifikacije<br />
(za one sportove gdje æe biti puno interesa),<br />
te o vremenu <strong>od</strong>ržavanja (možda krajem rujna).<br />
Puno je pojedinosti o kojima valja v<strong>od</strong>iti raèuna<br />
i puno posla oko organizacije. Zbog toga treba<br />
što prije vidjeti je li šumarske sportske igre moguæe<br />
organizirati. (m)<br />
su šumari iz Labina koji su u finalu s<br />
2:0 pobijedili Opatiju (koja je pak imala<br />
nesreæu da se bori tri meèa uzastopce).<br />
Treæe mjesto-Buje. Veliku pozornost<br />
izazvala je "<strong>do</strong>maæa" disciplina<br />
pljoèkanje. Tu je u finalu Poreè s<br />
12:5 bio bolji <strong>od</strong> Pazina, <strong>do</strong>k je teæi bio<br />
Buzet. Najbolje u orijentacijskom kretanju<br />
bile su Marija Maèina i Dijana<br />
Opatiæ, a najlakše su <strong>do</strong> pehara <strong>do</strong>šle<br />
granièarke Lanišæa jer su se valjda ostale<br />
protivnice preplašile i nisu izašle na<br />
teren! Nije bilo puno ni tenisaèa gdje<br />
je u finalu Stevo Markoviæ pobijedio<br />
Borisa Lonèara. Konaèno, za zelenim<br />
stolom, u briškuli i trešetu najviše znanja<br />
(i potrebne sreæe) imali su šumari<br />
iz Labina, ispred Buzeta i Buja.<br />
Sportsku šumarsku manifestaciju<br />
na samoj morskoj obali upotpunili su<br />
i d<strong>od</strong>atni sadržaji. Postavljena je, za tu<br />
prig<strong>od</strong>u posuðena iz Vrbovca, izložba<br />
šumskih motiva Željka Gubijana. Natjecanje<br />
su obilježili i rogisti iz Gerova<br />
koji su privukli pozornost kad su se na<br />
kratko, u stanci sportskih zbivanja, pojavili<br />
u središtu Rovinja i <strong>od</strong>ržali kraæi<br />
koncert! Bila je tu i glazba koja je cjel<strong>od</strong>nevno<br />
pratila natjecatelje. Program<br />
je v<strong>od</strong>io rovinjski novinar i glazbenik<br />
Davor Terziæ a sve sportove pratili su<br />
(i sudili) sportski animatori iz turistièkog<br />
naselja Villas Rubin.<br />
P<strong>od</strong>jelom nagrada sve je završeno<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 21
UPRAVA ŠUMA BUZET<br />
Osvojili smo najviše pehara i diploma,<br />
ustvrdio je na brzinu nakon<br />
natjecanja upravitelj bujske šumarije<br />
Ðuka Markoja! Premda je to u krajnjem<br />
sluèaju nevažno (ili ipak nije?),<br />
mislimo da zlatno <strong>od</strong>lièje zaslužuje zapravo<br />
šumarija Rovinj kao prvi <strong>do</strong>maæin,<br />
za <strong>od</strong>liènu organizaciju natjecanja,<br />
uz pomoæ Hrvatskog šumarskog<br />
društva, buzetskoga ogranka. Dakako,<br />
tu su i sponzori bez kojih takve<br />
manifestacije ne mogu-Buzetska pivovara,<br />
Jadran turist, PC Villas Rubin,<br />
PC Kamp Polari, Turistièko naselje Valalta.<br />
Rogisti iz Gerova stigli su <strong>od</strong>ržati koncert i u središtu Rovinja<br />
U stanci <strong>od</strong>mor u hladu-šumari iz<br />
Cres-Lošinja<br />
Potezanje konopa uvijek atraktivno!<br />
Ukupno s najviše nagrada-šumari iz Buja<br />
U malom nogometu slave Poreèani<br />
22 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
NATJECANJE<br />
AUSTRIJSKA ISKUSTVA / NATJECANJE ŠUMSKIH RADNIKA<br />
Sve se<br />
plaæa i<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
T. Poršinski<br />
svi<br />
plaæaju!<br />
Naši natjecatelji su kao<br />
gosti na Austrijskom<br />
državnom natjecanju<br />
šumskih radnika prošli<br />
prema oèekivanju - u disciplinama<br />
koje poznaju<br />
relativno <strong>do</strong>bro, u onima<br />
koje ne rade slabo, što je<br />
rezultiralo ukupnim<br />
lošim plasmanom.<br />
Od 5-7.svibnja u malom je<br />
tirolskom gradiæu Pfundsu<br />
<strong>od</strong>ržano 7.natjecanje<br />
austrijskih šumskih radnika.<br />
U predveèereje natjecanja hrvatskih<br />
šumskih radnika u Zagrebu, 16.<br />
lipnja na Jarunu, zanimljivo je zaviriti<br />
u susjedstvo i vidjeti kako to rade Austrijanci,<br />
ako ni zbog èega drugog, ono<br />
zbog toga što su tamo kao gosti nastupila<br />
i trojica naših natjecatelja.<br />
Sudjelovalo je 20 austrijskih šumskih<br />
radnika te 30 gostiju (iz <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Španjolske, Lihtenštajna, Njemaèke<br />
ali i Austrije), koji su nastupili neslužbeno.<br />
Boje Hrvatkih šuma branili<br />
Pilenje kolutova oblice k<strong>od</strong> nas se ne radi<br />
su 4-6. plasirani, moglo bi se reæi druga<br />
momèad, s posljednjeg natjecanja<br />
Hrvatskih šuma 1999. na Bjelolasici,<br />
Ilija Lukiæ iz Vinkovaca, Darko Drapaè<br />
iz Bjelovara i Anton Božiæ iz Buzeta.(Prva<br />
momèad nastupila je, p<strong>od</strong>sjeæamo,<br />
lani na Svjetskom prvenstvu<br />
u Norveškoj).<br />
Natjecalo se u 10 disciplina <strong>od</strong> koji<br />
su pet poznate našim natjecateljima:<br />
izrada zasjeka i p<strong>od</strong>sjeka, namješenje<br />
lanca, kombinirani prerez, toèan perez<br />
na dasci, kresanje grana (s više grana nego<br />
k<strong>od</strong> nas). Discipline koje se u Hrvatskoj<br />
ne prakticiraju (?) bile su: kotrljanje<br />
trupca capinom, presjecanje oblice<br />
sjekirom, gaðanje mete sjekirom (na<br />
panju), obaranje tankog stabla s okretaljkom<br />
(nešto kao k<strong>od</strong> nas na balon ali<br />
s okretaljkom) te spretnost k<strong>od</strong> rezanja<br />
tanke oblice (Bjelovarèani svje<strong>do</strong>bno radili<br />
u Kinkovu)<br />
Nebitno je ovom prilikom tko je<br />
službeno pobjedio. Hrvatska je u neslužbenom<br />
dijelu <strong>od</strong> devet momèadi<br />
bila sedma, a naši su se natjecatelji<br />
poredali ovako: 19.Lukiæ s 1671 b<strong>od</strong>om,<br />
21.Drapaè s 1546, 29.Božiæ s 1025 b<strong>od</strong>ova.<br />
Najuspješniji meðu gostima bio<br />
je još jedan Austrijanac, Tobias Greber<br />
s 2033 b<strong>od</strong>a a iza njega Sigmund<br />
Gstöbl iz Lihtenštajna s 1986 b<strong>od</strong>ova.<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 23
AUSTRIJSKA ISKUSTVA / NATJECANJE ŠUMSKIH RADNIKA<br />
Treba reæi da su se naši radnici pripremali<br />
tek nekoliko dana, da su u nekim<br />
teškim disciplinama imali vrlo <strong>do</strong>bre<br />
rezultate (toèan prerez), ali i puno<br />
grešaka koje nose kaznene b<strong>od</strong>ove.<br />
Brzina, oprez,<br />
organizacija<br />
Svi natjecatelji morali su prije<br />
poèetka potpisati izjavu da su osposobljeni<br />
za rad motornom pilom, da<br />
imaju potrebnu opremu i <strong>od</strong>jeæu. I prvu<br />
pomoæ koju su stalno imali uza se! Sve<br />
motorke i sjekire su bile obilježene i<br />
samo se s njima moglo natjecati.<br />
Natjecanje je poèelo u 10.00 sati,<br />
završilo u 15.00, diplome ispisane <strong>do</strong><br />
16.00 a u sljedeæa dva sata u velikom<br />
šatoru uz veèeru sve p<strong>od</strong>ijeljeno.<br />
Natjecanje je pratilo puno ljudi, a<br />
sve se vrtilo oko ogromnog šatora u<br />
kome se jelo, pilo, <strong>od</strong>maralo. Svi bez<br />
iznimke plaæali su sami svoje jelo i<br />
da su im plaæe nekoliko puta veæe <strong>od</strong><br />
naših!)<br />
Nagrade natjecateljima zapravo<br />
su skromne, veli mr. Dun<strong>do</strong>viæ, tek nekoliko<br />
najboljih <strong>do</strong>bije nešto više. Svi<br />
sudionici <strong>do</strong>bili su inaèe diplomu i ruèni<br />
sat.<br />
Austrijska državna natjecanja<br />
<strong>od</strong>ržavaju se svake dvije g<strong>od</strong>ine i izborna<br />
su za prvenstvo Europe i svijeta.<br />
Izvlaèenje<br />
helikopterom<br />
Za posjetitelje je bilo razlièite zabave,<br />
a vrlo popularno bilo je okušavanje<br />
u pilenju velikom amerièkom<br />
<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong><br />
Uekipi Hrvatskih šuma bili su: voða<br />
puta mr. Josip Dun<strong>do</strong>viæ, tehnièki<br />
voða dipl.ing. Stjepan Nikoliæ, voða<br />
ekipe dipl.ing. Stjepan Petreš, natjecatelji<br />
Ilija Lukiæ, Darko Drapaè, i Anton<br />
Božiæ, prev<strong>od</strong>itelj dipl.ing.Tomislav<br />
Poršinski te vozaè Ivan Novoselac.<br />
Momèad Hrvatskih šuma u Austriji<br />
Šumari su imali priliku vidjeti izvlaèenje smrekovih trupaca<br />
helikopterom i slaganje na stovarište uz cestu.<br />
Izvlaèenje 1m 3 stoji 71 DM, na dan se izvuèe 600m 3 !<br />
Presjecanje trupca sjekirom<br />
Neke detalje treba upamtiti, možda<br />
bi mogli i k<strong>od</strong> nas nešto primijeniti,<br />
kaže voða hrvatske ekipe mr. Josip<br />
Dun<strong>do</strong>viæ. Na primjer organizacija i<br />
brzina natjecanja koje je bilo završeno<br />
za 5 sati. Ukupno 50 natjecatelja izvuklo<br />
je brojeve i po pet natjecatelja<br />
krenulo ist<strong>od</strong>obno u 10 disciplina. Nema<br />
èekanja, nema izlaska iz borilišta<br />
u kome su samo natjecatelji i suci.<br />
Svatko je <strong>do</strong>bio svoj karton u koji su<br />
upisivane ocjene i b<strong>od</strong>ovi.<br />
Najviše pozornosti izazvalo je kresanje grana<br />
piæe, natjecatelji, suci, gosti. Uostalom,<br />
u pozivu za sudjelovanje stajalo<br />
je da sudionici sami snose troškove<br />
prijevoza, smještaja, boravka. (To je<br />
k<strong>od</strong> njih normalno, komentirao je jedan<br />
naš šumar, kao što je normalno<br />
ruènom pilom ("šlingericom"). Pravo<br />
su imali samo braèni parovi, ili pak<br />
žene!<br />
Šumari su imali priliku vidjeti izvlaèenje<br />
smrekovih trupaca helikopterom<br />
i slaganje na stovarište uz cestu.<br />
Radi se o nepristupaènom planinskom<br />
terenu (1700 m/nv) gdje samo<br />
helikopter može pomoæi. Isplati li<br />
se? Izraèunajte sami-izvlaèenje metra<br />
kubiènog stoji 71 DM, na dan se izvuèe<br />
600 metara kubiènih!<br />
24 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
ZAŠTITA ŠUMA<br />
ZAŠTITA ŠUMA NA PODRUÈJU NAŠIÈKE UPRAVE<br />
Aviozamagljivanjem<br />
protiv šumskih štetnika<br />
Na p<strong>od</strong>ruèju šumarije Donji Miholjac provedena je akcija aviozamagljivanja protiv<br />
mrazovca i hrastova savijaèa na 1785 ha nizinskih šuma hrasta lužnjaka<br />
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomiæ<br />
Foto:<br />
I. Tomiæ<br />
Našièka Uprava šuma organizirala<br />
je dv<strong>od</strong>nevno<br />
aviokemijsko tretiranje<br />
(23. i 24. travnja) met<strong>od</strong>om<br />
toploga zamagljivanja protiv mrazovca<br />
i hrastova savijaèa. Tretirano je<br />
1785 ha nizinskih šuma hrasta lužnjaka<br />
u gosp<strong>od</strong>arskim jedinicama Èaðavaèki<br />
lug-Jelas-Ðol (325 ha, šumski<br />
predjeli Rušèik i Lužanjak) i Kapelaèki<br />
lug-Karaš (1460 ha, šumski predjeli Èista<br />
greda, Lipik, Dragustinac, Grede i<br />
Kapelaèki lug), na p<strong>od</strong>ruèju šumarije<br />
Donji Miholjac. Tijekom pet letova u<br />
predveèerje upotrijebljena je mješavina<br />
sintetskoga piretroida Decisa 2,5<br />
EC (2 dcl /ha) i nafte (2,8 l/ha). Utrošeno<br />
je 357 litara Decisa i 4998 litara nafte,<br />
a tretiranje je obavilo osjeèko p<strong>od</strong>uzeæe<br />
«AIR TRACTOR» d.o.o. s poljoprivrednim<br />
zrakoplovom tipa AN2.<br />
Prema rijeèima dipl. ing. Karmele<br />
Glove , struène suradnice za zaštitu<br />
šuma našièke Uprave, poèetak provedbe<br />
akcije bio je neizvjestan zbog<br />
vjetra i kiše koja je stalno padala nakon<br />
postavljanja kontrolnih ploèa, pa<br />
se nije moglo obaviti skupljanje izmeta<br />
gusjenica. S akcijom se poèelo predveèer,<br />
23. travnja, nešto prije 19 sati,<br />
kada se smirio vjetar. Izvedena su dva<br />
leta a sutradan se nastavilo (poèetak<br />
oko 18 sati) s aviozamagljivanjem te<br />
su izvedena još tri leta. Na p<strong>od</strong>ruèju<br />
Èaðavaèkog luga-Jelas-Ðola akcija je<br />
obuhvaæen jednim letom, a preostala<br />
èetiri leta obavljena su na gosp<strong>od</strong>arskoj<br />
jedinici Kapelaèki lug-Karaš.<br />
Detaljne pripreme<br />
Šumarski struènjaci iz šumarije<br />
Donji Miholjac zamijetili su još u ljeto<br />
prošle g<strong>od</strong>ine jaèe brštenje hrastovih<br />
stabala u spomenutim gosp<strong>od</strong>arskim<br />
jedinicama, a sve površine s defolijacijom<br />
veæom <strong>od</strong> 30 posto predviðene<br />
su za aviotretiranje. U cilju što<br />
toènijeg utvrðivanja zaraze mrazovaca<br />
postavljeni su u 15 <strong>od</strong>sjeka ljepljivi<br />
prsteni, a radi utvrðivanja zaraze <strong>od</strong><br />
hrastova savijaèa poslani su uzorci grana<br />
u Šumarski institut Jastrebarsko.<br />
Premda nalazi o prisutnosti obaju štetnika<br />
nisu bili zabrinjavajuæi, našièki šumari<br />
su na temelju <strong>do</strong>sadašnjeg iskustva<br />
u plan zaštite za 2001. g<strong>od</strong>inu uvrstili<br />
avioakciju na 1500 ha. Ta površina<br />
poveæana je za gotovo 300 ha nakon<br />
nedavnog travanjskog obilaska i<br />
temeljitijeg pregleda šumskih sastojina,<br />
tijekom kojega su bili nazoèni dipl.<br />
ing. Terezija Bošnjak iz Direkcije Hrvatskih<br />
šuma i mr.sc. Boris Lioviæ iz jastrebarskog<br />
Šumarskog instituta, a <strong>do</strong>voljno<br />
opravdanje za planiranu akciju<br />
bile su gusjenice koje su napale još nerazvijen<br />
list. Odjel za ekologiju našièke<br />
Uprave šuma izvršio je u suradnji<br />
sa zaposlenicima <strong>do</strong>njomiholjaèke šumarije<br />
<strong>od</strong>govarajuæe pripreme: postavljene<br />
su kontrolne ploèe (1x1 m),<br />
osigurano je uzletište u Obra<strong>do</strong>vcima,<br />
obaviješteno je puèanstvo putem radio-postaja<br />
Donjeg Miholjca i Orahovice.<br />
Putem plakata i oglasa obaviješteni<br />
su Dom zdravlja, Udruge pèelara<br />
i MUP, a osobita pozornost usmjerena<br />
je na osiguranje radnika za rad s insektici<strong>do</strong>m<br />
i naftom te radnika za èuvanje<br />
aviona. Sastavljen je toèan popis<br />
<strong>od</strong>sjeka za provedbu akcije, a planirane<br />
šumske površine ucrtane su u<br />
gosp<strong>od</strong>arske karte, koje su za orijentaciju<br />
poslužile pilotu Miji Banu.<br />
Opravdanost akcije<br />
Uz pilota i njegova mehanièara,<br />
<strong>od</strong>govorne osobe tijekom aviozamagljivanja<br />
bili su v<strong>od</strong>itelj Odjela za<br />
ekologiju Uprave šuma Našice, dipl.<br />
ing. Josip Beèareviæ i struèni suradnik<br />
za zaštitu šuma, dipl. ing. Karmela<br />
Glova, revirnik šumarije Donji Miholjac<br />
Ante Spajiæ , dva šumarijska radnika<br />
zadužena za rad s insektici<strong>do</strong>m<br />
i naftom te za èuvanje zrakoplova. Kako<br />
smo <strong>do</strong>znali <strong>od</strong> dipl. ing. Glove,<br />
tretirane površine pregledane su dan<br />
nakon akcije, u nazoènosti upravitelja<br />
šumarije Davorina Fekete. Na tlu<br />
je uoèeno mnogo uginulih gusjenica,<br />
koje su na pojedinim površinama oblikovale<br />
zeleni tepih , a njihov broj na<br />
pet kontrolnih ploèa kretao se <strong>od</strong> 187-<br />
284. Našièki šumari smatraju da je akcijom<br />
ostvaren potpun uspjeh, koji<br />
potvrðuje opravdanost aviozamagljivanja.<br />
Posao je uspješno obavljen<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 25
LOVNO GOSPODARSTVO<br />
UPRAVA ŠUMA VINKOVCI / LOVIŠTA SPAÈVA-SJEVER I SPAÈVA-JUG<br />
Piše:<br />
Zvonko<br />
Peièeviæ<br />
Foto:<br />
Z. Peièeviæ<br />
Samo<br />
ulaganja<br />
i rad <strong>do</strong>nose<br />
<strong>do</strong>bit<br />
Dipl.<br />
ing.<br />
Damir<br />
Cvrkoviæ<br />
Lovni objekt Dvorac - Spaèva<br />
ti i isplatiti pr<strong>od</strong>ajom trofeja i divljaèi<br />
na <strong>do</strong>maæem i stranom tržištu, istièe<br />
Cvrkoviæ.<br />
Govoreæi o stanju u lovištima<br />
Spaèva - sjever, Spaèva<br />
- jug i uzgajalištu divljaèi<br />
Kunjevcima, kojima<br />
gosp<strong>od</strong>ari Uprava šuma Vinkovci, v<strong>od</strong>itelj<br />
lovnog <strong>od</strong>jela dipl. ing. Damir<br />
Cvrkoviæ kaže da je brojno stanje divljaèi<br />
još isp<strong>od</strong> prijeratnog, izuzev divljih<br />
svinja. To p<strong>od</strong>razumijeva da æe šumari<br />
i ubuduæe morati vrlo, vrlo pažljivo<br />
gosp<strong>od</strong>ariti malobrojnom poremeæenom<br />
populacijom jelenske i srneæe<br />
divljaèi, te divljih svinja, a u uzgajalištu<br />
Kunjevcima lopatarskom divljaèi<br />
i muflonima.<br />
-Šumari vrlo <strong>do</strong>bro poznaju lovnu<br />
problematiku, pa su uvjereni da æe zadatke<br />
postavljene desetog<strong>od</strong>išnjim lovno-gosp<strong>od</strong>arskim<br />
osnovama sigurno<br />
izvršiti. To znaèi da æemo nakon Domovinskog<br />
rata u vinkovaèkoj Upravi<br />
ponovno imati <strong>do</strong>sta divljaèi, ali u sva<br />
lovišta i uzgajalište potrebna su velika<br />
financijska ulaganja i mnogo rada,<br />
no isto tako vjerujem da æe se ulaganja<br />
u buduænosti oplemeniti, kapitalizira-<br />
Ljepotan u središtu<br />
Spaèvanskog bazena<br />
Branko<br />
Vlahoviæ,<br />
poslovoða<br />
lovno -<br />
turistièkog<br />
objekta<br />
V<strong>od</strong>itelj lovstva sa za<strong>do</strong>voljstvom<br />
istièe da vinkovaèka Uprava šuma ima<br />
jedan pre<strong>kras</strong>ni lovaèki objekt - lovaèku<br />
kuæu Dvorac - Spaèva i nekoliko lugarnica<br />
koje se koriste za vrijeme lova.<br />
Posjetili smo nedavno novoobnovljeni<br />
lovaèki objekt Dvorac - Spaèva<br />
koji se nalazi izmeðu lovišta Spaèva<br />
- sjever i Spaèva - jug, a koji služi za<br />
smještaj stranih i <strong>do</strong>maæih lovaca koji<br />
<strong>do</strong>laze u komercijalni lov, a novoizgraðeni<br />
u<strong>do</strong>bni poslovno - stambeni<br />
prostor koristi se za <strong>od</strong>ržavanje struènih<br />
sastanaka šumarsko - lovne struke.<br />
Taj pre<strong>kras</strong>ni lovaèki objekt koji vanjštinom<br />
i unutrašnjm sadržajem privlaèi<br />
ljepotom isto kao i novoizgraðena<br />
hladnjaèa smještena u srcu Spaèvanskoga<br />
bazena u naselju Spaèvi. Lov<br />
danas nije samo sport nego i važna<br />
gosp<strong>od</strong>arska grana, istièe Cvrkoviæ, i<br />
Hladnjaèa u neposrednoj blizini lovaèke kuæe<br />
mi to ne smijemo zaboraviti i <strong>od</strong>baciti,<br />
jer vinkovaèka lovišta prostiru se na<br />
više <strong>od</strong> 35.000 ha šumskih lovnih površina.<br />
Duboko sam uvjeren da æe se<br />
<strong>do</strong>brim gosp<strong>od</strong>arenjem i uzgojom u<br />
lovištima Spaèva - sjever koje se prostire<br />
na 16.247 ha šumskih površina<br />
šumarija Otok, Lipovac, Cerna i Županja,<br />
te lovištu Spaèva - jug, koje se prostire<br />
na 18.191 ha šumskih površina<br />
šest šumarija, Vrbanja, Lipovac,<br />
Strošinci, Gunja, Otok i Županja i uzgajalištu<br />
Kunjevcima kojim gosp<strong>od</strong>a-<br />
26 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
SVJEDOK VREMENA<br />
Ljubav duga 35<br />
g<strong>od</strong>ina i vrijedna<br />
milijun maraka!<br />
Gosp<strong>od</strong>in Günter Pfrommer iz grada Albbrucka u<br />
Njemaèkoj, rijetko susretljivi zaljubljenik u lov,<br />
re<strong>do</strong>vito 35 g<strong>od</strong>ina sa skupinom lovaca <strong>do</strong>lazi u lov<br />
u Spaèvanske <strong>šume</strong>, to jest lovaèki objekt Dvorac -<br />
Spaèva, te je za <strong>od</strong>strel jelena i divljih svinja <strong>do</strong>sad<br />
potrošio oko milijun maraka.<br />
ri Šumarija Vinkovci na 1.280 ha šumskih<br />
površina, desetog<strong>od</strong>išnjim lovno<br />
- gosp<strong>od</strong>arskim osnovama vinkovaèke<br />
Uprave šuma brojnost divljaèi biti ostvarena,<br />
a poguban, još prisutan problem<br />
za divljaè, krivolov potpuno suzbiti. Pomak<br />
u uzgoju divljaèi veæ je prisutan,<br />
pa su tako u komercijalnom lovu prošle<br />
sezone u tom pre<strong>kras</strong>nom zdanju<br />
boravili lovci iz Njemaèke, Austrije i<br />
Švicarske, te u 22 skupna lova na divlje<br />
svinje ostvarili prosjeèni ulov <strong>od</strong> 9,5<br />
divljih svinja po lovnom danu.<br />
Dosad potrošio milijun maraka - Günter Pfrommer (u sredini)<br />
Meðu stranim lovcima koji desetljeæima<br />
<strong>do</strong>laze u Slavoniju i za pet lovnih dana <strong>od</strong>strijelili 65 divlje<br />
svinje <strong>od</strong> 3. <strong>do</strong> 7. sijeènja, gdje su<br />
koji su oèarani lovištima Spaèva-sjever<br />
i Spaèva-jug, ime njemaèkog lov-<br />
prema pedantnoj njemaèkoj evidenljih<br />
svinja. Prema našem raèunu, ali i<br />
ca Güntera Pfrommera zaslužuje zlatnim<br />
slovima biti ugravirano u lovaèku jetko viðeni zaljubljenik u lov na jeleciji<br />
gosp<strong>od</strong>ina Guntera Pfrommera, ri-<br />
kuæu Dvorac - Spaèva, istièe dugog<strong>od</strong>išnji<br />
lovouzgajivaè i poslovoða toga dinom, kada još jednom <strong>do</strong>ðe u rujnu<br />
na i divlje svinje, zakljuèno s ovom go-<br />
lovno turistièkog objekta Branko Vlahoviæ,<br />
poznanik i prijatelj gosp<strong>od</strong>ina lja šuma (rika jelena) <strong>od</strong>vojit æe to jest<br />
u oèaravajuæi ljubavni borbeni zov kra-<br />
Pfrommera. On kaže: -Kao strastveni potrošiti ukupno milijun njemaèkih<br />
zaljubljenik u lov, gosp<strong>od</strong>in Pfrommer maraka za lovne trofeje. To je zaista<br />
re<strong>do</strong>vito veæ 35 g<strong>od</strong>ina sa skupinom svojevrsni lovni presedan i ne vjerujem<br />
da je u našem p<strong>od</strong>uzeæu bilo ko-<br />
njemaèkih lovaca i pojedinaèno <strong>do</strong>lazi<br />
u komercijalni lov. On je i ove g<strong>od</strong>ine<br />
bio sa skupinom njemaèkih lo-<br />
je Vlahoviæ. (Z.P.)<br />
ji lovac potrošio toliko deviza, zakljuèio<br />
vaca i sa sinom Jergom u lovu na div-<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 27
OSOBNI POGLED<br />
Piše:<br />
Branko<br />
Meštriæ<br />
Kad<br />
banka<br />
spašava<br />
<strong>šume</strong><br />
Mnogi ste zamijetili zanimljiv plakat - SPASIMO<br />
NAŠE ŠUME! U džambo formatu, u malim izvedbama.<br />
Je li vam prva asocijacija, onako iz daljine,<br />
bila HRVATSKE ŠUME. Ako ste realni materijalist<br />
brzo ste otklonili tu moguænost - otkud nama novci za<br />
džambo prezentacije! A ako ste pravi šumar vjerojatno je prva<br />
reakcija bila: Kako spasimo? Tko to ugrožava naše <strong>šume</strong> da ih<br />
sad treba spašavati! Èekaj, a tko ih to spašava: jedna naša ugledna<br />
banka! Dapaèe, internet bankarstvo! I to treba èiniti hitno - toliko<br />
da je za vapaj poziva na spas potreban ogromni plakat pokraj<br />
ceste.<br />
Na stranu sad što banka ima i novce za reklamnu kampanju<br />
i potrebu da je provede. Ali što je s internetom. Zar je zaista internet<br />
tu da spašava <strong>šume</strong>? Mi naravno znamo, da je èitava konstrukcija<br />
sasvim pogrešna. Da se temelji na puèkoškolskim premisama<br />
da æe pojava "ureda bez papira" uèiniti nešto za <strong>šume</strong>.<br />
Valjda bi te <strong>šume</strong> bile gušæe ili bi se stabla poèela širiti njivama i<br />
ulicama gra<strong>do</strong>va i razarati i jesti asfalt i beton. To bi bilo zg<strong>od</strong>no!<br />
Šumska proizv<strong>od</strong>nja je u Hrvatskoj, ali i u veæem dijelu svijeta,<br />
jedna <strong>od</strong> najekološkijih proizv<strong>od</strong>nji. Potpuno je obnovljiva,<br />
troši uglavnom prir<strong>od</strong>ne resurse i usput još proizv<strong>od</strong>i kisik, regulira<br />
v<strong>od</strong>ni ciklus i blagotvorno djeluje na èovjeka. Ako d<strong>od</strong>amo<br />
da ni današnja papirna industrija, osobito bez izbjeljivaèa i sliènih<br />
kemija, nije više ono što je nekad bila ...<br />
Dakle, gosp<strong>od</strong>o bankari, prijatelji naših šuma i kolege nam<br />
po interesima. Molimo Vas nemojte spašavati naše <strong>šume</strong>. Nitko<br />
ih ne napada, dapaèe, rastu daleko više nego se iskoristi i upravo<br />
u re<strong>do</strong>vitoj proizv<strong>od</strong>nji imamo viška sirovine za proizv<strong>od</strong>nju<br />
papira. Navalite na papir! Izbacite sve one smrdljive plastiène<br />
vreæice i èaše iz svak<strong>od</strong>nevne uprabe. Napišite: spasimo ogranièene<br />
zalihe nafte i koristimo papirnu ambalažu svugdje gdje je<br />
to moguæe. Nju æemo reciklirati ili æe se za to pobrinuti prir<strong>od</strong>a<br />
pa æe sama istrunuti. Neæe daviti nevine kitove kad svrate u Jadran<br />
u kraæi prijateljski posjet.<br />
A interneta nam dajte! I to hitno. Ne da bi uštedjeli listiæ uplatnice<br />
nego zbog njegove uèinkovitosti i toènosti. Zbog manje šalterskih<br />
mjesta = manje mazuta za njihovo grijanje = manje benzina<br />
za <strong>do</strong>lazak na posao = ... Pustite ljude neka stave sendviè u<br />
papirnatu vreæicu i krenu u hla<strong>do</strong>vinu onih istih šuma s poèetka<br />
prièe. Valjda æe i vaš proizv<strong>od</strong> tako biti jeftiniji za nas obiène male<br />
korisnike internet bankarstva.<br />
A onda bi nam možda mogli i platiti naš rad na vašem<br />
platnom prometu a ne, sramote li velike, naplaæivati d<strong>od</strong>atnu<br />
naknadu za svaku transakciju internetskog bankarstva.<br />
Ili, napišite, npr. spasimo štedišu u minusu i smanjite zateznu<br />
kamatu za one koji su i ovaj mjesec morali ponovno<br />
otiæi u to neželjeno stanje. E to bi bio pravi ekološki <strong>do</strong>prinos<br />
prave velike banke koja razmišlja zeleno!<br />
UPRAVA ŠUMA OGULIN<br />
Više koristiti<br />
vlastite kapacitete<br />
Uz nazoènost direktora Hrvatskih šuma dipl. ing. Željka<br />
Ledinskog i v<strong>od</strong>itelja komercijale dipl. ing. Petra Milinkoviæa<br />
struèni je kolegij ogulinske Uprave šuma raspravljao<br />
o poslovanju u èetiri mjeseca ove g<strong>od</strong>ine.<br />
U uv<strong>od</strong>nom izlaganju direktor Ledinski osvrnuo se na<br />
poslovanje p<strong>od</strong>uzeæa u prošloj g<strong>od</strong>ini, a govorio je i o promjenama<br />
koje se oèekuju u šumarstvu vezanim za izmjene<br />
Zakona o šumama i restrukturiranje p<strong>od</strong>uzeæa. Nazoène je<br />
obavijestio o upravo potpisanom Kolektivnom ugovoru i o<br />
manjim izmjenama koje su se <strong>do</strong>g<strong>od</strong>ile u vezi s isplatom<br />
naknada radnicima po Ugovoru.<br />
U ogulinskoj Upravi šuma <strong>od</strong> poèetka g<strong>od</strong>ine poslovalo<br />
se <strong>do</strong>bro, svi planovi u iskorištavanju šuma i na uzgoju<br />
teku prema planu . U <strong>od</strong>nosu na prošlu g<strong>od</strong>inu vidljiv je pad<br />
troškova, a ostvarena je i <strong>do</strong>bit veæa <strong>od</strong> 100.000 kuna.<br />
Od problema u poslovanju istaknute su poveæane zalihe<br />
bukove celuloze na terenu, problematika stare mehanizacije<br />
koju treba rash<strong>od</strong>ovati te problematika naplate potraživanja<br />
<strong>od</strong> nekih kupaca. Zatražene su korekcije HŠPROa<br />
vezane za neka neslaganja koje nudi program, a u <strong>od</strong>nosu<br />
na provedena mjerenja na terenu (debljina kore k<strong>od</strong> drvnih<br />
sortimenata).<br />
Upravitelji šumarija istaknuli su probleme s kojima se<br />
susreæu u radu. Na p<strong>od</strong>ruèju šumarije Plaški, zbog miniranoga<br />
terena još nema sjeèe, a na p<strong>od</strong>ruèju Saborskog uskoro<br />
bi se moglo krenuti sa sjeèom u gosp<strong>od</strong>arskoj jedinici<br />
Krasnici, ako Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva<br />
<strong>od</strong>obri elaborat za tu gosp<strong>od</strong>arsku jedinicu. Neke<br />
šumarije kao ogulinska krenut æe sa pojaèanjem uzgojnih<br />
ra<strong>do</strong>va kako bi se i ti poslovi na vrijeme završili. Veæina šumarija<br />
ima problema i s voznim parkom, jer su postojeæa<br />
službena vozila stara i više <strong>od</strong> petnaestak g<strong>od</strong>ina...<br />
Da bi poslovni rezultat bio bolji na razini p<strong>od</strong>uzeæa i po<br />
Upravama šuma, trebamo bolje koristiti vlastite kapacitete<br />
i ljude u proizv<strong>od</strong>nji i na taj naèin spremno <strong>do</strong>èekati promjene<br />
vezane za izmjene Zakona o šumama i restrukturiranje<br />
p<strong>od</strong>uzeæa, istaknuo je direktor. Trebamo se okrenuti m<strong>od</strong>ernijem<br />
naèinu proizv<strong>od</strong>nje, a cilj nam mora biti tržište i<br />
stvaranje <strong>do</strong>biti. Moramo biti svjesni da u buduænosti ne<br />
možemo živjeti samo <strong>od</strong> kubika, nego i <strong>od</strong> sporednih djelatnosti(<br />
lovstva, zaštite okoliša, turizma), zapravo svega<br />
onoga <strong>od</strong> èega šumarstva drugih država veæ <strong>od</strong>avno žive.<br />
Samo tako i s punom zaposlenošæu svih naših kapaciteta<br />
možemo oèekivati bolje rezultate. (V.P.)<br />
28 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
UPRAVA ŠUMA GOSPIÆ<br />
Dio terena miniran,<br />
drvna industrija<br />
daleko....<br />
Gospiæka uprava šuma zauzima površinu <strong>od</strong> ukupno<br />
295.000 ha, <strong>od</strong> èega na sjemenjaèe otpada 112.000<br />
ha, a na panjaèe 108.000 ha. Ovog<strong>od</strong>išnjim planom predviðeno<br />
je posjeæi 267.132 m 2 , a u èetiri mjeseca ove g<strong>od</strong>ine<br />
posjeèeno je 88.890 m 3 , to jest plan je izvršen s 33%. Najveæi<br />
dio poslova na sjeèi i izradi obavljeno je vlastitim snagama<br />
88%, a 12% bile su usluge treæih lica. Osim šumarija<br />
Vrhovine i Otoèac, k<strong>od</strong> kojih nismo potpuno za<strong>do</strong>voljni izvršenjem<br />
norme u proizv<strong>od</strong>nji, ostale šumarije izvršavaju<br />
normu i preko sto posto. Nabavom šest novih Timberjacka,<br />
poveæali smo vlastito uèešæe ra<strong>do</strong>va u fazi II na 36%. Nismo<br />
za<strong>do</strong>voljni s fazom III u kojoj je udjel vlastitih kapaciteta<br />
na prijevozu samo 11%, istaknuo je šef proizv<strong>od</strong>nog <strong>od</strong>jela<br />
dipl. Ing. Milan Štimac na struènom kolegiju gospiæke<br />
Uprave <strong>od</strong>ržanom poèetkom svibnja. Kolegiju su bili nazoèni<br />
i direktor Hrvatskih šuma dipl. ing. Željko Ledinski, koji je<br />
gospiæke šumare obavijestio o <strong>do</strong>sad obavljenim pripremama<br />
za restrukturiranje Hrvatskih šuma, te njegov pomoænik<br />
dipl. ing. Milan Devèiæ.<br />
Najveæi problem u poslovanju Uprave predstavljaju zalihe<br />
drvnih sortimenata, ukupno 76.572 m 3 . Na zalihama je<br />
osobito mnogo bukovine, oko 60.000 m 3 , pa se u <strong>do</strong>govoru<br />
s Direkcijom taj problem treba što prije riješiti. Više pozornosti<br />
treba ubuduæe posvetiti i problematici klasiranja drvnih<br />
sortimenata. Na poslovanje negativno utjeèe i minirani teren<br />
zbog èega je 30% površina ne<strong>do</strong>stupno za rad, mala otvorenost<br />
šumskih prometnica (6 km/1000 ha), velika udaljenost<br />
tržišta, te nepostojanje <strong>do</strong>maæe drvne industrije koja je uništena<br />
u ratu. U takvim uvjetima poslovanja prateæi problem je<br />
i velika nelikvidnost, a posljedica gubici u poslovanju.<br />
Trebalo bi, reèeno je, pojaèati pr<strong>od</strong>aju i naplatu, poveæati<br />
otvorenost, a razminiranjem površina uæi i u onaj dio šuma,<br />
koji je <strong>do</strong> sada bio ne<strong>do</strong>stupan. Time bi se i etat mogao<br />
znaèajno poveæati a sa sjeèivom masom <strong>od</strong> 350.000 m 3 na<br />
g<strong>od</strong>inu ta Uprava šuma mogla bi normalno raditi i postizati<br />
bolje rezultate.<br />
Na sastanku je istaknut i problem protupožarne zaštite.<br />
U prošloj g<strong>od</strong>ini buknulo je na tome p<strong>od</strong>ruèju tridesetak<br />
požara, a ukupno je opožareno 8.826,28 ha. Štete <strong>od</strong> požara<br />
iznosile su 74 milijuna kuna. Da bi se djelovalo preventivno<br />
na zaštiti <strong>od</strong> požara u ovoj g<strong>od</strong>ini trebalo bi riješiti probleme<br />
oph<strong>od</strong>nje. Zbog pomanjkanja službenih vozila po šumarijama<br />
u nemoguænosti smo te poslove obavljati kvalitetno<br />
i na za<strong>do</strong>voljavajuæi naèin, istaknula je v<strong>od</strong>iteljica <strong>od</strong>jela<br />
za ekologiju dipl. ing. Mandica Dasoviæ.<br />
Poslovanje u p<strong>od</strong>uzeæu i u svim Upravama šuma može<br />
se poboljšati veæom štednjom svih zaposlenih, istaknuo je<br />
na kraju direktor Ledinski, te veæim angažmanom vlastitih<br />
kapaciteta u radu. Cilj nam je rad okrenut tržišnom naèinu<br />
privreðivanja. Prošli su dani kad je šumarstvo živjelo samo<br />
<strong>od</strong> pr<strong>od</strong>aje drva, rekao je on. (V.P.)<br />
DOGAÐAJI<br />
GLAVNO RADNIÈKO VIJEÆE<br />
Sa sastanka Glavnog radnièkog vijeæa u Šibeniku.<br />
DA - za stambene<br />
kredite!<br />
Glavno radnièko vijeæe p<strong>od</strong>ržalo je inicijativu v<strong>od</strong>stva Hrvatskih<br />
šuma o davanju stambenih kredita radnicima. Posl<strong>od</strong>avac<br />
predlaže oroèavanje sredstava k<strong>od</strong> Rijeèke banke (koja daje<br />
najbolje uvjete) èime bi se osiguralo 24 milijuna kuna uz kamatu<br />
<strong>od</strong> 8,5 % <strong>od</strong> èega bi radnici plaæali 6, a p<strong>od</strong>uzeæe 2,5 %. To<br />
je poèetak politike kreditiranja stambenih potreba u p<strong>od</strong>uzeæu,<br />
prvi put nakon 10 g<strong>od</strong>ina, istaknuo je direktor Hrvatskih šuma<br />
dipl. ing. Željko Ledinski na sastanku Vijeæa <strong>od</strong>ržanom poèetkom<br />
svibnja p<strong>od</strong> predsjedanjem Vlade Drožðana u Šibeniku. Uz <strong>do</strong>maæine,<br />
mr. Ivana Leku i dipl. ing. Branka Kekeliæa, raspravi o više<br />
važnih tema nazoèili su, a takva praksa nastavit æe se i u buduæe,<br />
i èelnici šumarskih sindikata Gordana Colnar i Željko Cutvariæ.<br />
Èlanovi Vijeæa raspravljali su i o prijedlogu poslov<strong>od</strong>stva o<br />
naèinu rješavanja viška radnika, u skladu s zahtjevom Vlade Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> o smanjenju broja zaposlenih u javnim i državnim<br />
p<strong>od</strong>uzeæima. Na anketu o sporazumnom raskidu ugovora<br />
s otpremninom javilo se 347 radnika. Glavno vijeæe p<strong>od</strong>ržava<br />
takvu incijativu s napomenom da najprije treba osigurati novac<br />
za otpremnine, da se na tako osloboðena radna mjesta ne zapošljavaju<br />
novi ljudi te da se to jednako primjenjuje na sve dijelove<br />
p<strong>od</strong>uzeæa (direkciju, uprave, šumarije, radne jedinice). Takoðer,<br />
Vijeæe se zauzelo za popust k<strong>od</strong> korištenja nekih objekata<br />
za <strong>od</strong>maranje radnika koji zbog više cijene nisu popunjeni<br />
(spomenut je primjer hotela u Drveniku za koji je u njegovoj <strong>do</strong>micilnoj<br />
upravi, u Vinkovcima, ineters ove g<strong>od</strong>ine zbog poveæane<br />
cijene 4,5 puta manji nego lani). Dogovoreno je da se ispita<br />
postoji li moguænost da se riješi putem sindikata.<br />
Predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana Colnar<br />
izvijestila je èlanove Vijeæa o tijeku " tromjeseènih teških"<br />
pregovora o Kolektivnom ugovoru, ali i spremnošæu poslov<strong>od</strong>stva<br />
na <strong>do</strong>govor, te o nekim najvažnijim <strong>od</strong>redbama novog ugovora.<br />
Ovo je maksimum moguæeg što je sindikat mogao uèiniti za<br />
radnike Hrvatskih šuma, istaknula je ona. Ugovor se primjenjuje<br />
na èlanove sindikata, rekla je predsjednica, a važan je zbog toga<br />
što radnicima pruža sigurnost pred promjene koje se oèekuju<br />
u p<strong>od</strong>uzeæu prilikom procesa restrukturiranja.<br />
Na sastanku je upozoreno i na koliziju izmeðu pojednih<br />
<strong>od</strong>redbi Kolektivnog ugovora i nekih pravilnika. Tom prig<strong>od</strong>om<br />
i službeno je promijenjeno ime u Glavno radnièko (prije zaposlenièko)<br />
Vijeæe. (m)<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 29
ÈOVJEK I PRIRODA<br />
TRGOVCI PRIRODNIM DOBRIMA<br />
(Prenijeto<br />
iz èasopisa<br />
Prir<strong>od</strong>a ,br.<br />
877/2000.)<br />
Piše:<br />
Mladen<br />
Kuèiniæ<br />
Kraða prir<strong>od</strong>ne<br />
baštine<br />
Trgovina rijetkim i zaštiæenim vrstama<br />
biljnog i životinjskog svijeta<br />
unosan je posao, koji stoji uz bok krijumèarenju drogom, oružjem<br />
ili umjetninama. Ta pojava pogaða i hrvatsko prir<strong>od</strong>no blago.<br />
Zbog velike floristièke i faunistièke<br />
raznolikosti i prir<strong>od</strong>nog<br />
bogatstva uvjetovanih<br />
zemljopisnim položajem te<br />
razlièitim klimatskim i ekološkim èimbenicima<br />
koji djeluju na razmjerno malom<br />
p<strong>od</strong>ruèju, hrvatska je fauna (flora<br />
puno manje) još uvijek ne<strong>do</strong>statno<br />
istražena. Pretpostavlja se da samo kukaca,<br />
koji žive na našim prostorima, ima<br />
trideset pet tisuæa vrsta. Jedan dio tih<br />
vrsta znanstveno je istražen, ali je znatan<br />
dio još posve nepoznat. Zbog izražene<br />
pojave endemizma (biljna ili životinjska<br />
vrsta, r<strong>od</strong> ili por<strong>od</strong>ica koja živi samo<br />
na jednom ogranièenom p<strong>od</strong>ruèju)<br />
uvjetovanog razlièitim geološkim, klimatskim<br />
i biološkim znaèajkama, naša<br />
fauna spada meðu najzanimljivije na<br />
starome kontinentu. Ako se tomu pribroji<br />
i p<strong>od</strong>ruèje Jadrana sa svojom specifiènom<br />
faunom, onda je tvrdnja o njezinoj<br />
zanimljivosti opravdana. Prouèavanja<br />
i istraživanja, posebice mladih naraštaja<br />
biologa - entuzijasta, nastavljaju<br />
se i dalje, unatoè mnoštvu zapreka, u<br />
prvome redu materijalne prir<strong>od</strong>e.<br />
Teško je <strong>od</strong>rediti koja skupina nanosi veæu štetu struci, kao i<br />
našoj državi. Suradnja s inozemnim kolegama nadasve je<br />
potrebna, ali samo kao zajednièki rad.<br />
Lažni biolozi<br />
Flora i fauna neke zemlje, posebice<br />
tamo gdje postoje "<strong>do</strong>maæi" struènjaci,<br />
po <strong>od</strong>reðenim k<strong>od</strong>eksima predmet<br />
su prouèavanja biologa i ostalih struènjaka<br />
te zemlje. Istraživanja faune i flore<br />
naše zemlje, ponajviše stranih struènjaka,<br />
bila su uvjetovana ne<strong>do</strong>statkom<br />
naših biologa te <strong>do</strong>nedavnim geopolitièkim<br />
položajem <strong>Hrvatske</strong>. Danas, posebice<br />
poslije osamostaljenja naše<br />
države, istraživanja flore i faune trebala<br />
bi biti iskljuèivo predmet rada hrvatskih<br />
biologa. Nakon rata svje<strong>do</strong>ci smo<br />
pojave koja je u neskladu sa spomenutim<br />
postavkama jer stranci ponovno<br />
<strong>do</strong>laze, ali ne samo kao turisti, nego<br />
i kao potencijalni istraživaèi naše<br />
bogate faune. K<strong>od</strong> te skupine ljudi, osim<br />
profesionalaca koji poštuju naše zakonske<br />
<strong>od</strong>redbe, izdvajaju se dva profila:<br />
prvo oni koji su po struci faunisti<br />
(amateri i biolozi) i koji našu faunu prikupljaju<br />
u svrhu istraživanja, a drugo<br />
su kolekcionari, u pravilu amateri, koji<br />
faunu prikupljaju da bi stvorili svoje<br />
kolekcije, ali i zbog pr<strong>od</strong>aje drugim kolekcionarima.<br />
Teško je <strong>od</strong>rediti koja skupina nanosi<br />
veæu štetu struci, te našoj državi<br />
opæenito. Suradnja sa stranim kolegama<br />
nadasve je potrebna, ali samo kao<br />
zajednièki rad u prikupljanju, obradi i<br />
znanstvenoj prezentaciji postignutih<br />
rezultata. Hrvatski struènjaci trebaju<br />
ravnopravno sudjelovati u tom procesu<br />
koji poèinje upornim ra<strong>do</strong>m na terenu,<br />
a završava objavljivanjem znanstvenog<br />
ili struènog rada.<br />
Kolekcionarstvo kao hobi zaokuplja<br />
mnoge ljude. Obièno se javlja veæ u<br />
osnovnoj školi, a predmeti su zanimanja<br />
skupljanje maraka, ubrusa, razlièitih<br />
slièica…. U kasnoj <strong>do</strong>bi ono se pojavljuje<br />
povremeno, ali zato u pravilu traje<br />
dugo, temeljitije je i zaokuplja pojedinca<br />
<strong>do</strong> kraja života. Rad zoologa i botanièara<br />
temelji se na naèelima kolekcionarstva<br />
jer se prikupljeni materijali<br />
obraðuju i èuvaju, èime nastaju velike<br />
zoološke i botanièke zbirke, koje imaju<br />
<strong>od</strong> nekoliko stotina <strong>do</strong> nekoliko desetaka<br />
tisuæa primjeraka. Hrvatski prir<strong>od</strong>oslovni<br />
muzej u Zagrebu posjeduje u<br />
svom fundusu oko dva i pol milijuna<br />
predmeta, po èemu je apsolutno najveæa<br />
muzejska ustanova u zemlji. Najveæi<br />
svjetski muzeji te vrste imaju još<br />
bogatiju graðu. Tako, primjerice, lon<strong>do</strong>nski<br />
muzej ima 68 milijuna predmeta,<br />
a zbirka kukaca muzeja u Parizu<br />
tridesetak milijuna.<br />
Muzeji su ustanove koje prikupljaju<br />
faunu da bi ju prouèavali, a ne stvarali<br />
kolekcije zbog njih samih. Biolozi<br />
koji rade u njima drže se <strong>od</strong>reðenih pravila<br />
Meðunar<strong>od</strong>nog <strong>od</strong>bora za muzejsku<br />
djelatnost (ICOM), te zakonskih<br />
<strong>od</strong>redbi koje su na snazi u <strong>od</strong>reðenoj<br />
zemlji. Privatni sakupljaèi, za razliku <strong>od</strong><br />
profesionalaca u državnim službama,<br />
u svojim poh<strong>od</strong>ima vrlo rijetko stupaju<br />
u vezu s ustanovama zaduženim za<br />
izdavanje <strong>do</strong>zvola za prikupljanje materijala,<br />
tako da veæ u poèetku krše zakon<br />
zemlje <strong>do</strong>maæina. Osim toga, u sakupljaèkom<br />
poh<strong>od</strong>u obièno su usmjereni<br />
na rijetke i zakonom zaštiæene životinje,<br />
što je novi teški prekršaj zakonskih<br />
normi. Trgovina takvim životinjama<br />
unosan je posao, a veæ su u Hrvatskoj<br />
zabilježeni primjeri krijumèarenja<br />
supovim jajima, èija cijena iznosi i nekoliko<br />
tisuæa njemaèkih maraka, endemskim<br />
gušterima i zmijama, razlièitim<br />
trkovima, tako da neke životinje prijavljuju<br />
kao kuæne ljubimce, da bi ih lakše<br />
prenijeli preko granice.<br />
Sakupljaèki poh<strong>od</strong><br />
bez <strong>do</strong>zvole<br />
Trgovina životinjama <strong>do</strong>bro je organizirana.<br />
Velike burze kukaca, gdje<br />
se pr<strong>od</strong>aju ili razmjenjuje entomološki<br />
materijal, postoje u Parizu, Milanu, Pragu,<br />
ali i drugim europskim središtima.<br />
Prema neprovjerenim p<strong>od</strong>acima samo<br />
u Italiji postoji više desetaka tisuæa sakupljaèa<br />
kukaca. Mnogi <strong>od</strong> njih u svojim<br />
zbirkama posjeduju i materijale iz<br />
<strong>Hrvatske</strong>. Primjera je mnoštvo, navest<br />
æemo najnoviji - opis jednog novog endema<br />
hrvatske faune, kukca pronaðenog<br />
u špilji nedaleko <strong>od</strong> naselja Beli na<br />
otoku Cresu. Autori èlanka su Talijani,<br />
èasopis u kojemu su publicirali rad je<br />
slovenski, a endemski prikupljeni materijal<br />
završio je u zbirkama u Sloveniji<br />
i Italiji. Spomenuti djelatnici znali su da<br />
krše zakon naše zemlje, jer su sve p<strong>od</strong>zemne<br />
životinje u Hrvatskoj zakonski<br />
zaštiæene i za njihovo prikupljanje po-<br />
30 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
INOVACIJE<br />
VLADIMIR LEKO, POŽEŠKI ŠUMAR<br />
trebna je <strong>do</strong>zvola koju izdaje Uprava za<br />
zaštitu kulturne i prir<strong>od</strong>ne baštine pri<br />
Ministarstvu kulture. Na pismene opomene<br />
da krše zakon zemlje <strong>do</strong>maæina<br />
i da se takve djelatnosti mogu obavljati<br />
samo uz poštivanje zakonskih <strong>od</strong>redbi<br />
naše zemlje, <strong>od</strong>govor je bio da æe oni<br />
i dalje, unatoè prekršaju, nastaviti rad<br />
na "prouèavanju", a zapravo kraði naše<br />
faune. Spomenuti "kolege" zanemarili<br />
su i èinjenicu da je upravo zbog takvog<br />
morala pojedinaca 1993. g<strong>od</strong>ine <strong>do</strong>nesena<br />
konvencija u Rio de Janeiru koja<br />
upuæuje da se primjerci po kojima je<br />
opisana nova životinjska vrsta pohrane<br />
u kolekcijama zemlje (muzeji ili fakulteti)<br />
iz koje obraðena životinja potjeèe.<br />
U spomenutom sluèaju, koji je samo<br />
jedan <strong>od</strong> mnogih, tu <strong>od</strong>redbu nitko<br />
nije poštovao.<br />
Navedene djelatnosti elementarno<br />
su kršenje zakona Republike <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Uz kulturnu, prir<strong>od</strong>na baština sastavni<br />
je dio baštine jedne zemlje, a njezino<br />
istraživanje, prezentacija i zaštita<br />
stvar su u prvome redu <strong>do</strong>maæih struènjaka.<br />
Stranci su <strong>do</strong>br<strong>od</strong>ošli samo kao<br />
ravnopravni suradnici.<br />
Izobrazba policijskog kadra, te osnutak<br />
posebne, tzv. eko-policije, koja bi radila<br />
na sprjeèavanju spomenutih djelatnosti,<br />
izobrazba šumarskih djelatnika<br />
te eko-osvješæivanja ljudi koji borave<br />
na <strong>od</strong>reðenim p<strong>od</strong>ruèjima (planinarski<br />
<strong>do</strong>movi, izolirana sela) jedini je<br />
naèin djelotvornije zaštite naše prir<strong>od</strong>ne<br />
baštine. Širi oblik izobrazbe, koji bi<br />
razvio jedan pozitivan <strong>od</strong>nos cjelokupne<br />
javnosti prema oèuvanju prir<strong>od</strong>e, trebao<br />
bi biti sveobuhvatan i poèeti veæ u<br />
vrtiæu i nastavljen poslije tijekom školovanja.<br />
Rezultati toga bili bi vidljiviji i<br />
u <strong>od</strong>nosu pojedinaca prema okolišu u<br />
kojem živimo, ali i prema svima koji u<br />
njemu djeluju. Svatko <strong>od</strong> nas na neki bi<br />
naèin tada obavljao jedan dio te zaštite,<br />
a sve nezakonitosti rješavale bi za to<br />
osposobljene službe. U tom sluèaju djelovanje<br />
stranaca koji trguju ili nezakonito<br />
prikupljaju i prouèavaju našu floru<br />
i faunu, ne poštujuæi osnovne k<strong>od</strong>ekse<br />
pristojnog ponašanja u jednoj stranoj<br />
zemlji, bilo bi svedeno na najmanju moguæu<br />
mjeru. Prir<strong>od</strong>a <strong>Hrvatske</strong> dugi je<br />
niz stoljeæa bila predmetom drugih, <strong>do</strong>šlo<br />
je vrijeme da nešto više na njezinoj<br />
znanstvenoj valorizaciji, prezentaciji i<br />
zaštiti napravimo mi sami da bismo je<br />
oèuvali za nove naraštaje.<br />
Zlato<br />
požeškome<br />
šumaru<br />
S 984 inovacije<br />
sudjelovalo je 45 država<br />
sa svih kontinenata, a<br />
Antidijabetis dipl. ing.<br />
Vladimira Leke bio je<br />
jedini hrvatski proizv<strong>od</strong><br />
koji se u Ženevi okitio<br />
zlatom<br />
Zaposlenik požeške Uprave<br />
šuma, dipl. ing. Vladimir<br />
Leko iz Pleternice, na Svjetskom<br />
je salonu inovacija<br />
<strong>od</strong> 4.-8. travnja u Ženevi <strong>do</strong>bio najviše<br />
priznanje- zlatno <strong>od</strong>lièje i posebnu<br />
pohvalu ocjenjivaèkog suda za svoju<br />
inovaciju-biljni pripravak i èaj Antidijabetis.<br />
S 984 inovacije sudjelovalo je<br />
45 država sa svih kontinenata, Antidijabetis<br />
požeškoga šumarskog struènjaka<br />
bio je jedini hrvatski proizv<strong>od</strong><br />
koji se okitio zlatom, a Hrvatskoj su<br />
još d<strong>od</strong>ijeljene 3 srebrna i 7 bronèanih<br />
<strong>od</strong>lièja te još dva posebna rumunjskoga<br />
Ministarstva prosvjete i<br />
moldavskog Saveza inovatora. Osim<br />
toga, Lekina inovacija <strong>do</strong>bila je i posebnu<br />
nagradu Maðarskoga saveza<br />
inovatora, s diplomom i pokalom, za<br />
genijalnost izuma iz p<strong>od</strong>ruèja medicine,<br />
a uvrštena je u bazu p<strong>od</strong>ataka<br />
jedne <strong>od</strong> znaèajnijih tvrtki iz Kalifornije<br />
koja se bavi plasmanom i transferom<br />
tehnologija.<br />
Ženevski salon inovacija, na prostoru<br />
8500 èetvornih metara, popunilo<br />
je 530 izlagaèa, a u takvoj konkurenciji<br />
Hrvatski savez inovatora sa Savezom<br />
inovatora Istarske županije i<br />
pulskim Društvom inovatora predstavio<br />
je 14 inovacija svojih èlanova iz Kanafara<br />
, Pule, Zagreba, Karlovca, Pleternice<br />
i Osijeka.<br />
Zlatno <strong>od</strong>lièje i diploma-Vladimir Leko<br />
Ocjenjivaèki sud bio je sastavljen<br />
<strong>od</strong> 55 svjetskih struènjaka iz 10 država,<br />
a štand s izloženim Antidijabetisom<br />
svrstan je u skupinu inovacija iz 40 zemalja,<br />
iz medicine, kemije i biologije.<br />
Treba istaknuti da je sveèanosti otvorenja<br />
izložbe bio nazoèan i otpravnik<br />
poslova u našemu veleposlanstvu Josip<br />
Špoljariæ, koji se vrlo pohvalno izrazio<br />
o našim inovacijama i naèinu njihova<br />
predstavljanja. Potrebno je napomenuti<br />
da je veliko zanimanje za<br />
inovaciju požeškog šumara pokazao<br />
luksemburški veleposlanik.<br />
- Premda sam nakon dugog<strong>od</strong>išnjeg<br />
istraživanja i bavljenja ljekovitim<br />
biljem oèekivao <strong>od</strong>reðeno priz-<br />
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomiæ<br />
Foto:<br />
I. Tomiæ<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 31
ZLATO...<br />
EUROPA<br />
MAÐARSKO ŠUMARSTVO / GEMENC R.T<br />
Piše:<br />
Dipl. ing.<br />
Davor<br />
Zec<br />
Foto:<br />
D. Sertiæ<br />
vo izv<strong>od</strong>e p<strong>od</strong>uzetnici. Ra<strong>do</strong>vi na uzgajanju<br />
šuma takoðer se obavljaju angažiranjem<br />
p<strong>od</strong>uzetnika. Oni su osloboðeni<br />
plaæanja poreza na plaæe ili <strong>do</strong>prinosa<br />
na g<strong>od</strong>išnji prih<strong>od</strong> <strong>do</strong> visine<br />
<strong>od</strong> 8000 DM.<br />
Tako je Uprava šuma smanjila troškove<br />
u <strong>od</strong>nosu na troškove kada su ra<strong>do</strong>ve<br />
izv<strong>od</strong>ili na vlastitim radnicima za<br />
40%.<br />
Danas Uprava šuma Gemenc, dionièko<br />
društvo sa sjedištem u Baji, ima<br />
494 zaposlenih (132 VSS i SSS i 362<br />
NKV). Uprava šuma ima u svom sastavu<br />
šest šumarija, dva pogona za<br />
preradu drveta i jedan pogon za transport<br />
drveta rijekom i šumskom željeznicom.<br />
Uprava šuma gosp<strong>od</strong>ari s 37.400<br />
ha šuma i šumskog zemljišta, te sa<br />
68.643 ha lovne površine. Drvna zaliha<br />
iznosi 5.975.700 m 3 , a u smjesi su<br />
zastupljeni hrast s 12%, jasen 8%, bagrem<br />
20%, topole 23%, OTL 14%, vrba<br />
7%, OML 2%, bor 2%.<br />
Na p<strong>od</strong>ruèju Uprave je Nacionalni<br />
park Dunav - Drava tako da je na<br />
površini parka koja iznosi 20.000 ha<br />
na snazi poseban režim gosp<strong>od</strong>arenja.<br />
G<strong>od</strong>išnji prirast iznosi 269.000<br />
m 3 , ali zbog Nacionalnog parka g<strong>od</strong>išnji<br />
etat iznosi 170.000 m 3 .<br />
Susretljivošæu naših <strong>do</strong>maæina, u<br />
prvome redu upravitelja šumarije Pondur<br />
gosp. Ladislava Halmosa i dipl. ing.<br />
Zsivka Blaszeva iz Uprave šuma Gemenc,<br />
inaèe zagrebaèkog studenta šunanje,<br />
moram priznati da sam ug<strong>od</strong>no<br />
iznenaðen ovim zlatnim <strong>od</strong>lièjem<br />
u Švicarskoj. Moj biljni pripravak pobudio<br />
je veliko zanimanje u cijelomu<br />
svijetu, a o mojoj i ostalim hrvatskim<br />
inovacijama pisano je u ženevskom<br />
dnevnom tisku - istièe V. Leko. O njegovim<br />
biljnim pripravcima, meðu kojima<br />
Antidijabetis zauzima posebno<br />
mjesto, opširno smo pisali na stranicama<br />
èasopisa <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>. P<strong>od</strong>sjeæamo<br />
èitatelje da je nagraðena inovacija<br />
dijetetski proizv<strong>od</strong> biljnoga p<strong>od</strong>rijetla,<br />
koji na tržištu <strong>do</strong>lazi u obliku<br />
èaja (<strong>od</strong> 11 biljaka), ekstrakta i kapsula.<br />
Rijeè je zapravo o oralnom hipoglikemijskom<br />
pripravku za smanjenje<br />
povišene glukoze u krvi, a osim toga<br />
ima i smirujuæe djelovanje te snižava<br />
razinu masti, osobito kolesterola u krvi.<br />
Takoðer djeluje poticajno na rad niza<br />
sustava u tijelu, poboljšavajuæi cirkulaciju<br />
i peristaltiku. Inovator Leko istièe<br />
da <strong>do</strong>sadašnji antidijabetici nisu uspješno<br />
smanjivali glikemiju, a u veæim<br />
su <strong>do</strong>zama štetni za organizam, pa su<br />
pacijenti prerano upuæivani na uporabu<br />
inzulina.<br />
I šumarstvo i lovstvo<br />
<strong>do</strong>nose <strong>do</strong>bit<br />
Promjene u maðarskom<br />
šumarstvu nakon 1990.<br />
<strong>do</strong>vele su <strong>do</strong> stvaranja<br />
dionièkih društava koja<br />
posluju na naèelima tržišne<br />
ekonomije. U to se uspješno<br />
uklopilo i lovstvo<br />
koje, pokazuje to primjer<br />
njihova najveæeg lovišta<br />
Gemenc, <strong>do</strong>nosi <strong>do</strong>bit.<br />
Uprava šuma Gemenc<br />
(inaèe dionièko društvo<br />
Gemenc R.T.) jedna je <strong>od</strong><br />
najuspješnijih meðu 19<br />
Uprava šuma koliko ih ima u Maðarskoj<br />
nakon provedene reorganizacije<br />
šumarstva. Promjene u maðarskom<br />
šumarstvu koje su <strong>do</strong>vele <strong>do</strong> današnjeg<br />
ustroja upravljanja državnim šumamam<br />
poèele su 1990. g<strong>od</strong>ine.<br />
Državne <strong>šume</strong> su p<strong>od</strong> nadzorom<br />
Ministarstva financija, <strong>do</strong>k je vlasništvo<br />
nad imovinom Uprava šuma, koje<br />
su dionièka društva, p<strong>od</strong> nadzorom<br />
APV Rt. (Dionièko društvo za privatizaciju<br />
i upravljanje državnom imovinom)<br />
koje je p<strong>od</strong> ovlasti Ministarstva<br />
privatizacije. Reorganizacija i privatizacija<br />
poèev s 1990. nisu provoðene<br />
ist<strong>od</strong>obno i po istom naèelu u svim<br />
Upravama. Privatizacija je poèela pr<strong>od</strong>ajom<br />
pila lanèanica radnicima, a zatim<br />
je slijedila pr<strong>od</strong>aja traktora, kamiona<br />
i ostalih sredstava za rad. Nakon<br />
pretvorbe u Upravi šuma smanjio<br />
se broj zaposlenika za 50%.<br />
Na iskorištavanju šuma umjesto<br />
vlastitih radnika sada ra<strong>do</strong>ve iskljuèi-<br />
Lovaèka kuæa Gemenc<br />
Sudionici sastanka u Maðarskoj<br />
Dobru kob u lovu imao je Dražen Sertiæ<br />
Èeka u maðarskom lovištu<br />
32 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
ŠUMSKA MEHANIZACIJA<br />
ŠUMSKA OPREMA<br />
marstva, imali smo moguænost saznati<br />
o naèinu rada u Upravi šuma Gemenc,<br />
poglavito o lovnom gosp<strong>od</strong>arenju.<br />
Lovstvo <strong>do</strong>nosi <strong>do</strong>bit.<br />
Uprava šuma Gemenc gosp<strong>od</strong>ari<br />
sa 68.643 ha lovne površine a lovište<br />
je p<strong>od</strong>ijeljeno u tri lovna gosp<strong>od</strong>arska<br />
revira kojima gosp<strong>od</strong>are šumarije. Glavne<br />
vrste divljaèi su jelen obièni, divlja<br />
svinja i srna. Na g<strong>od</strong>inu se <strong>od</strong>streli 945<br />
grla jelenske divljaèi, 2.100 grla crne<br />
divljaèi i 335 grla srneæe divljaèi. Zbog<br />
velikog broja divljaèi u matiènom fondu<br />
veliki su troškovi zaštite šuma, pogotovo<br />
ograðivanje I <strong>do</strong>bnog razreda.<br />
Štete <strong>od</strong> divljaèi na poljoprivrednim<br />
kulturama iznosile su prošle g<strong>od</strong>ine<br />
30.000.000 Ft ili 222.000 DM.<br />
U 2000. ostvarena je <strong>do</strong>bit <strong>od</strong> lovnog<br />
turizma u iznosu <strong>od</strong> 17.000.000<br />
Ft ili 125.925 DM.<br />
U sklopu lovnoga gosp<strong>od</strong>arenja u<br />
Gemencu postoji i fazanerija, u šumariji<br />
Boja, koja djeluje kao zasebna<br />
organizacijska jedinica. U matiènom<br />
fondu se nalazi 18.000 kljunova fazanske<br />
divljaèi, a na g<strong>od</strong>inu se proizvede<br />
7000.000 fazanskih jaja.<br />
Fazanerija je u 2000. g<strong>od</strong>ini ostvarila<br />
<strong>do</strong>bit <strong>od</strong> 15.000.000 Fr ili 11.000<br />
DM.<br />
Kako smo veæ spomenuli u sklopu<br />
Uprave šuma Gemenc je i pogon<br />
za transport trupaca v<strong>od</strong>om i šumska<br />
željeznica.<br />
Tijekom 2000. g<strong>od</strong>ine šumskom<br />
željeznicom prevezeno je 9.646 m 3<br />
drveta. Buduæi da željeznica najveæim<br />
svojim dijelom prolazi kroz Nacionalni<br />
park Dunav - Drava u prošloj g<strong>od</strong>ini<br />
zabilježen je prijevoz 73.472 osobe<br />
koje su na razgledale Nacionalni park.<br />
Uz sve navedeno treba napomenuti<br />
da je Uprava šuma Gemenc u<br />
2000. g<strong>od</strong>ini ostvarila <strong>do</strong>bit <strong>od</strong><br />
65.000.000 Ft ili 481.000 DM, uz ostvarenu<br />
prosjeènu pr<strong>od</strong>ajnu cijenu <strong>od</strong><br />
8.600 Ft/m 3 ili 60.74 DM / m 3 .<br />
Prosjeèna plaæa upravitelja šumarije,<br />
bruto, iznosi 200.000 Ft na mjesec<br />
uz moguæu g<strong>od</strong>išnju stimulaciju<br />
<strong>do</strong> 60% bruto g<strong>od</strong>išnje plaæe (1000<br />
forinti je otprilike 30 kuna). Plaæa inženjera<br />
šumarstva iznosila je 120.000 Ft<br />
bruto uz moguæu g<strong>od</strong>išnju stimulaciju<br />
<strong>od</strong> 50% g<strong>od</strong>išnje plaæe, <strong>do</strong>k je plaæa<br />
revirnika (SSS) iznosila 60.000 Ft uz<br />
moguæu g<strong>od</strong>išnju stimulaciju <strong>do</strong> 50%<br />
g<strong>od</strong>išnje plaæe.<br />
Novi kamioni i<br />
prikolice<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> sudjelovale su <strong>od</strong><br />
25-29. travnja na jednom <strong>od</strong> najveæih<br />
europskih sajmova lova i ribolova<br />
ove g<strong>od</strong>ine, Jagen und Fischen, u Münchenu,<br />
u Njemaèkoj gdje su na štandu<br />
<strong>od</strong> 30 m3 predstavile svoju ponudu.<br />
Štand je posjetilo 44 000 posjetilaca<br />
(p<strong>od</strong>aci organizatora) i bio je jedna<br />
<strong>od</strong> najveæih atrakcija sajma.<br />
Ureðenje štanda bilo je jednostavno,<br />
uz fotohrafije s p<strong>od</strong>ruèja lova<br />
i LCD projekcija (kombinacija slaj<strong>do</strong>va,<br />
video filmova i lovaèke glazbe) prezenterima<br />
je cjelokupna lovna ponuda<br />
lovišta Hrvatskih šuma.<br />
S predstavnicima turistièkih agencija<br />
voðeni su vrlo konkretni razgovori,<br />
te se oèekuje i potpisivanje protokola<br />
i predugovora s vrlo znaèajnim<br />
agencijama kao što su KETNER iz Kölna,<br />
ADLER - TOURS, JAGDAGENTUR<br />
Predstavnici MAN-a, Hrvatskih šuma i Tehnomehanike<br />
prilikom primopredaje<br />
Preuzimanjem dviju novih<br />
kompozicija za prijevoz<br />
drva-kamiona MAN s prikolicom<br />
izraðenom u Tehnomehanici<br />
u Mariji Bistrici, te dizalicom<br />
Palfinger, proizvedenoj<br />
u Rijeci i ugraðenoj u Tehnomehanici,<br />
nastavljena je suradnja<br />
Hrvatskih šuma s tom tvrtkom iz Marije<br />
Bistrice. Oba kamiona s prikolicama<br />
upuæena su u koprivnièku Upravu<br />
šuma, u radne jedinice transporta u<br />
Ðurðevcu i Lepavini. Na kraæoj konferenciji<br />
za novinstvo organiziranoj prilikom<br />
primopredaje novih prijevoznih<br />
kompozicija, direktor Hrvatskih šuma<br />
Željko Ledinski istaknuo je da "<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong> kupuju m<strong>od</strong>ernu tehnologiju<br />
primjerenu europskim standardima<br />
u što se uklopila i Tehnomehanika<br />
izra<strong>do</strong>m svojih prikolica za šumske<br />
kamione. Vrijednost toga posla je oko<br />
èetiri milijuna kuna. Nadam se da smo<br />
suradnjom s Tehnomehanikom pomogli<br />
da se ta tvornica koja je bila <strong>do</strong>šla<br />
u steèaj p<strong>od</strong>igne i ponovno poène<br />
raditi." Potvrdio je to steèajni upravitelj<br />
Tehnomehanike Pavao Grizelj<br />
istièuæi kako je p<strong>od</strong>uzeæe zahvaljujuæi<br />
poslovima koje je <strong>do</strong>bivalo i kvalitetno<br />
<strong>od</strong>radilo na <strong>do</strong>brom putu ozdravljenja<br />
i da danas zapošljava 110 radnika.<br />
SAJAM LOVA I RIBOLOVA, MÜNCHEN, 25-29. TRAVNJA<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u<br />
Münchenu<br />
Štand Hrvatskih šuma u Münchenu<br />
i SEBIZ - LINSLEHOF GbmH, kao jedne<br />
<strong>od</strong> nejelitnijih lovnih škola i turistièkih<br />
organizacija specijaliziranih za<br />
lovni turizam . Agenti æe ponudu lovnog<br />
turizma u našim lovištima uvrstiti<br />
u svoje kataloge za ovu i iduæu lovnu<br />
sezonu.<br />
Posebni interes njemaèkih lovci<br />
pokazali su za lov na muflone, jelene<br />
i srneæu divljaè. (D. Sertiæ)<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 33
EKOLOGIJA<br />
Piše:<br />
Branko<br />
Meštriæ<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Kamo v<strong>od</strong>e staze<br />
prijateljstva s<br />
prir<strong>od</strong>om<br />
Prepoznavanje šumarstva kao nekakve industrije<br />
sjeèe i korištenja drva svakim danom gubi<br />
na svojemu znaèenju. Zasluga je to i opæih<br />
promjena u okružju u shvaæanju prir<strong>od</strong>e i njezine<br />
zaštite. Najviše u popravljanju te slike mogu uèiniti upravo<br />
sami šumari, svojim svak<strong>od</strong>nevnim ra<strong>do</strong>m u šumi i svak<strong>od</strong>nevnim<br />
djelovanjem u lokalnoj sredini. No, akcije poput<br />
vrboveèke velika su prilika da se <strong>od</strong>jednom uèine veliki pomaci<br />
na tome p<strong>od</strong>ruèju.<br />
Mjesto pouènih staza u procesu približavanja <strong>šume</strong> i šumarstva<br />
nešumarskom okružju, a poglavito djeci, uèenicima,<br />
je izuzetno znaèajno. Šuma kao javno <strong>do</strong>bro mora biti <strong>do</strong>stupna<br />
svakom <strong>do</strong>bronamjernom graðaninu ove zemlje, a šumarima<br />
je to u interesu, upravo radi boljeg razumijevanja prave<br />
uloge šumarstva. Mnogi ljudi i kreæu u <strong>šume</strong> i nije ih mali broj<br />
koji g<strong>od</strong>inama gljivare, love ili samo šeæu po "svojoj" šumi<br />
koju poznaju. No, nije jednostavno otiæi u neku drugu šumu.<br />
Zasigurno æe naiæi na veliki jednolièni kompleks "<strong>do</strong>sadne"<br />
<strong>šume</strong>tine, možda zapeti u guštari... Sve to rješava staza. Najprije,<br />
sada imate razlog poæi u šumu. Kad <strong>do</strong>ðete na ureðenu<br />
stazu sigurni ste da æete na relativno malom prostoru pronaæi<br />
obilje zanimljivosti, a k tome još uglavnom i pojašnjene na<br />
samim stazama ili u v<strong>od</strong>ièima koji su uz pojedine staze tiskani.<br />
Poglavito je važna moguænost uporabe pouènih staza u<br />
nastavi o prir<strong>od</strong>i u osnovnoj školi ili èak vrtiæu. Daleko je lakše<br />
svakom nastavniku <strong>do</strong>vesti razred na organiziranu i <strong>do</strong>kumentiranu<br />
stazu, koja je pripremljena tako da je svako stajalište<br />
na njoj jedna posebna lekcija. Da su poneki današnji novinari,<br />
koji su spremni na duplericu svojih novina razvuæi nebuloze<br />
o "razornim sjeèama ogromnih bukava" još u osnovnoj<br />
školi uz struèno šumarsko v<strong>od</strong>stvo prošli i samo jednu<br />
pouènu stazu, ne bi im palo na pamet pisati takve gluposti.<br />
S otvorenja Staze prijateljstva s prir<strong>od</strong>om Varoški lug<br />
I na kraju, zaista treba p<strong>od</strong>uprijeti<br />
zamisao da se umjesto izraza<br />
"pouèna staza" koristi izraz "staza<br />
prijateljstva s prir<strong>od</strong>om". Jest da je<br />
dulje ali bolje opisuje svrhu i bit tih<br />
staza.<br />
Buduæi da se ovaj èasopis èita u<br />
svim školama u Hrvatskoj, pozivamo na suradnju<br />
entuzijaste koji nam mogu pomoæi svojim pedagoškim<br />
pristupom da staze uèinimo još kvalitetnijima i prilagoðenima<br />
nastavnim potrebama. Želja nam je da svako<br />
stajalište na stazi bude jedna zaokružena nastavna<br />
jedinica gdje æe posjetitelji moæi u realnim uvjetima steæi<br />
najkvalitetnija znanja o prir<strong>od</strong>i.<br />
Pozivamo isto tako nastavnike, sekcije prijatelja prir<strong>od</strong>e,<br />
ekološke skupine i organizacije da krenu na staze i iskoriste<br />
ih za svoje potrebe. Osim slob<strong>od</strong>nog pristupa, <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong> su pripremile detaljan opis svake staze na Internetu<br />
- http://www.hrsume.hr/pdsumar/staze, a u moguænosti<br />
smo ponuditi i struèno šumarsko v<strong>od</strong>stvo na veæini staza<br />
navedenih u našem katalogu.<br />
PD Šumar u akciji<br />
V<strong>od</strong>iti ljude u prir<strong>od</strong>u, u <strong>šume</strong>, na planine, osnovna je zadaæa<br />
Planinarskog društva Šumar. Zato su upravo šumari -<br />
planinari ra<strong>do</strong> prihvatili zadaæu da i svojim èlanovima, ali i<br />
svim drugim pravim prijateljima prir<strong>od</strong>e, olakšaju pristup u<br />
prir<strong>od</strong>u i uèine ga sadržajnijim. Prig<strong>od</strong>om otvorenja Staze prijateljstva<br />
s prir<strong>od</strong>om Varoški lug predstavljeni su <strong>od</strong>reðeni<br />
sadržaji ali i najavljene <strong>od</strong>reðene akcije. Sada je prilika èitav<br />
koncept i opširnije <strong>do</strong>kumentirati.<br />
Nadajuæi se da æe <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u sklopu novih promišljanja<br />
mjesta i uloge šumarstva nastaviti kreirati nova mjesta<br />
pristupa šumi, da æe izmeðu ostalog i Staze prijateljstva<br />
iskoristiti kao jedan oblik popularizacije svoje struke, PD Šumar<br />
se <strong>od</strong>mah i s velikim žarom ukljuèuje u te akcije. Spremni<br />
smo pomoæi i svojim ra<strong>do</strong>m na kreiranju i postavljanju<br />
staza, ali i svojim znanjem u njihovu buduæem korištenju,<br />
kroz voðenje, organizaciju ali i njihovu prezentaciju.<br />
Glavni problem s takvim objektima je njihova prezentacija.<br />
Veæ sada postoji <strong>do</strong>sta mjesta i <strong>do</strong>sta objekata koji su<br />
pripremljeni za obilaske. No za njih se ne zna. Sada postoji<br />
jedno mjesto gdje se mogu naæi iscrpne informacije o svim<br />
stazama koje se mogu posjetiti, tu su opisi i ostali materijali<br />
koje æe olakšati pripremu za polazak a sam boravak uèiniti<br />
sadržajnijim. Dakle, ako bi pošli u prir<strong>od</strong>u predlažemo vam<br />
da najprije <strong>do</strong>ðete na internetske stranice PD Šumar, gdje<br />
æete u posebnoj rubrici pronaæi sve nama poznate staze pripremljene<br />
za vaš posjet, kako pouène staze raznih organizatora,<br />
tako i novokreirane staze prijateljstva s prir<strong>od</strong>om<br />
Hrvatskih šuma. Adresa je www.hrsume.hr/pdsumar. Pozivamo<br />
sve kolege, ako imaju saznanja ili ideja o drugim pog<strong>od</strong>nim<br />
objektima da nam to svakako <strong>do</strong>jave. Pomoæi æemo<br />
da se staze urede, <strong>do</strong>kumentiraju i prilag<strong>od</strong>e visokim standardima<br />
koje su kolege iz Šumarije Vrbovec postavili. Naravno,<br />
<strong>od</strong>mah æemo ih i uvrstiti u katalog i pripremiti internetske<br />
stranice.<br />
34 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
LOVSTVO<br />
OBIÈAJI<br />
Lovaèko<br />
"krštenje"<br />
Tradicija lovaèkog krštenja stara je koliko<br />
i lovstvo. S tim èinom mladi lovac<br />
uv<strong>od</strong>i se u re<strong>do</strong>ve pravih lovaca.<br />
Taj sveèani lovaèki èin <strong>od</strong>ržava se na više naèina.<br />
Jednostavnija varijanta lovaèkog krštenja primjenjuje se u<br />
lovištima s kojima gosp<strong>od</strong>are <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>.<br />
Nakon postavljene "štreke" i <strong>od</strong>ržanog pozdrava<br />
divljaèi, v<strong>od</strong>itelj lova izvješæuje nazoène lovce da je u<br />
današnjem lovu mladi lovac …… <strong>od</strong>strijelio prvi put (vrsta<br />
divljaèi) i prema lovaèkim obièajima i tradiciji mora se<br />
obaviti lovaèko krštenje. Ono se obavlja ispred "štreke"<br />
položene divljaèi. Lovac "krštenik" klekne na desno<br />
koljeno ispred <strong>od</strong>strijeljene divljaèi s puškom i propisno<br />
lovaèki <strong>od</strong>jeven. V<strong>od</strong>itelj lova s unaprijed pripremljenom<br />
šibom krsti lovca s tri udarca po turu i to:<br />
- Krstim te u ime lovišta …<br />
- Krstim te u ime nazoènih lovaca<br />
- Krstim te u ime Sv. Huberta zaštitnika lovstva.<br />
S granèicom umoèenom u vino v<strong>od</strong>itelj lova malo<br />
Prozor s lovaèkoga kršenja<br />
poškropi krštenika. Poslije toga èina svi nazoèni lovci koji<br />
su <strong>od</strong>strijelili tu vrstu divljaèi s jednim blagim udarcem šibe<br />
po turu krštenika sudjeluju u krštenju i daju mu osobni<br />
savjet u svezi s lovom (u šaljivu tonu) za buduænost.<br />
Nakon toga v<strong>od</strong>itelj lova prilazi kršteniku i zbori:<br />
- Sv. Hubert, zaštitnik lovaca, iza oblaka prati sve<br />
patnje, muke i ra<strong>do</strong>sti lovaca i s današnjim danom biti æe<br />
prekriženi gušèjim perom u debeloj knjizi lova uvezanoj u<br />
crvenu magareæu kožu svi lovaèki grijesi našeg lovca... a<br />
biti æe upisan kao lovac na (vrsta divljaèi).<br />
Zatim svi nazoèni èestitaju mla<strong>do</strong>m lovcu krštenje, koji<br />
svoju zahvalnost krštenja iskazuje s naruèenim vinom. Na<br />
šibu s kojom je izvršeno krštenje upisuje se datum krštenja<br />
i svi nazoèni se potpišu na tu šibu koja služi lovcu za trajnu<br />
uspomenu na lovaèko krštenje.<br />
Piše:<br />
Dipl. ing.<br />
Dražen<br />
Sertiæ<br />
Foto:<br />
D. Sertiæ<br />
Plan <strong>od</strong>strela medvjeda u lovnoj<br />
g<strong>od</strong>ini 2000./2001. nije<br />
potpuno ostvaren u delnièkoj<br />
Upravi šuma. Od planom<br />
predviðenih dvanaest komada, <strong>do</strong> 31.<br />
ožujka kada je završila prošla lovna g<strong>od</strong>ina<br />
<strong>od</strong>strijeljeno je osam komada<br />
medvjeda.<br />
Za razliku <strong>od</strong> preth<strong>od</strong>nih, ove g<strong>od</strong>ine<br />
iskazan je meðu <strong>do</strong>maæim i stranim<br />
lovcima vrlo veliki interes za lovom na<br />
medvjeda, na p<strong>od</strong>ruèju delnièke Uprave<br />
<strong>do</strong> sada najveæi. No, nažalost vremenske<br />
prilike nisu bile baš naklonjene lovcima,<br />
vrijeme je tijekom cijele zime i<br />
proljeæa bilo <strong>do</strong>sta toplo i promjenjivo,<br />
pa su i ukupno gledano rezultati <strong>od</strong>strela<br />
nešto lošiji nego prošlih g<strong>od</strong>ina.<br />
I ove g<strong>od</strong>ine kao i preth<strong>od</strong>nih, najuspješnije<br />
rezultate u lovu na medvjeda<br />
postigle su šumarije Mrkopalj, Fužine<br />
i Gomirje. Najvrijednije steèene trofeje<br />
medvjeda bile su u Fužinama (387<br />
CIC toèaka), Mrkoplju (373 CIC toèaka)<br />
i Gomirju (310 CIC toèaka), a trofeje su<br />
steèene u lovištu Bjelolasici. Uz <strong>do</strong>maæe<br />
lovce, i dalje su najèešæi gosti i posjetitelji<br />
lovišta delnièke Uprave šuma Talijani,<br />
Slovenci i Austrijanci.<br />
U LOVIŠTIMA DELNIÈKE UPRAVE ŠUMA<br />
Odstrijeljeno<br />
osam medvjeda<br />
Lovnik šumarije Fužine Mladen Švast, u društvu s predstavnikom firme «Hubertus» iz<br />
Slovenije i talijanskim lovcem, nakon uspješnog lova na medvjeda<br />
Lovci koji nisu uspjeli realizirati svoj<br />
<strong>od</strong>strel u proljetnom dijelu g<strong>od</strong>ine najavili<br />
su svoj <strong>do</strong>lazak u jesen, kada æe<br />
ponovo u našim lovištima okušati lovaèku<br />
sreæu, istièe v<strong>od</strong>itelj Odjela za<br />
lovstvo dipl. ing. Dario Majnariæ. Boljem<br />
<strong>od</strong>strelu i uspješnijim rezultatima<br />
u lovu na medvjeda nada se i lovno<br />
osoblje te Uprave šuma. Sezona lova<br />
na medvjede po lovostaju traje <strong>od</strong> 1.<br />
rujna <strong>do</strong> 15. svibnja.<br />
Piše:<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
V. Pleše<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 35
DOGAÐAJI<br />
SINDIKALCI STRUÈNIH SLUŽBI DELNIÈKE UPRAVE ŠUMA U AKCIJI<br />
Ureðivali okoliš<br />
upravne<br />
zgrade<br />
Sindikalci u akciji<br />
P<strong>od</strong> motom «Više cvijeæa, manje<br />
smeæa», èlanovi Sindikata struènih<br />
službi delnièke Uprave šuma <strong>od</strong>luèili<br />
su se pridružiti akciji Turistièke<br />
zajednice <strong>Hrvatske</strong>, i urediti okoliš<br />
upravne zgrade u Delnicama.<br />
Lijep i sunèan dan bio je pravi poticaj<br />
sindikalcima da marljivo zasuèu<br />
rukave, uzmu u ruke sav raspoloživi<br />
alat <strong>od</strong> motika, grabljica, lopata i metli<br />
i da posao obave kvalitetno. Može<br />
UPRAVA ŠUMA OGULIN<br />
Uspješno završena<br />
lovna g<strong>od</strong>ina 2000/2001.<br />
Lovna g<strong>od</strong>ina 2000/2001. bila je vrlo<br />
uspješna na p<strong>od</strong>ruèju ogulinske<br />
Uprave šuma, o èemu najbolje govore<br />
i p<strong>od</strong>aci o izvršenom planu <strong>od</strong>strela.<br />
Do 31. ožujka ove g<strong>od</strong>ine plan <strong>od</strong>strela<br />
medvjeda realiziran je sa 100 %, jelena<br />
i srne s 25 %, te divlje svinje s 28 %.<br />
Posebno uspješan bio je lov na medvjede<br />
gdje je <strong>od</strong> èetiri <strong>od</strong>strijeljena medvjeda,<br />
jedan visoke trofejene vrijednosti<br />
<strong>od</strong> 419,77 CIC toèaka. Sva divljaè<br />
<strong>od</strong>strijeljena je u lovištu Velike Kapele,<br />
èijim jednim dijelom gosp<strong>od</strong>ari i<br />
ogulinska Uprava šuma i to na površini<br />
<strong>od</strong> 11.000 ha. Do 22. prosinca prošle<br />
g<strong>od</strong>ine to lovište zauzimalo je p<strong>od</strong>ruèje<br />
<strong>od</strong> 28.000 ha, a nakon toga p<strong>od</strong>ijeljeno<br />
je na èetiri manja lovišta. Zakupci<br />
dvaju lovišta su Gama d.o.o Zagreb,<br />
te Lovaèko društvo Kuna iz Drežnice.<br />
Dok je lovište bilo jedinstveno i<br />
<strong>do</strong>k je njime gosp<strong>od</strong>arila ogulinska<br />
se reæi da su svi, a bilo ih je èetrdesetak,<br />
ozbiljno prionuli poslu, a rezultati<br />
višesatnog rada bili su itekako vidljivi.<br />
Uz pokošenu travu, uklonjen korov<br />
i poèišæeno smeæe okoliš upravne<br />
zgrade zablistao je u punom sjaju.<br />
Uz sindikalce Struènih službi puni<br />
<strong>do</strong>prinos akciji dali su i radnici šumarije<br />
Delnice, koji su isto tako kosili<br />
travu i ureðivali nasade oko zgrade.<br />
Na kraju akcije glavna sindikalna<br />
povjerenica delnièke Uprave šuma Valerija<br />
Vukeliæ zahvalila je svima na<br />
uloženom trudu i <strong>do</strong>bro obavljenom<br />
poslu, te ih pozvala na kratko druženje<br />
uz ponuðene im osvježujuæe napitake.<br />
(V.P.)<br />
Uprava šuma, izgraðeni su u njemu<br />
lovno-tehnièki objekati, kao što su èetri<br />
visoke èeke, osam hranilišta za srne<br />
i jelene te pet pojilišta, a zakupom dijela<br />
lovišta novih lovoovlaštenika i ti<br />
objekti našli su se izvan dijela lovišta<br />
kojima gosp<strong>od</strong>are <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>, govori<br />
Franjo Lipošèak struèni suradnik<br />
za lovstvo u ogulinskoj Upravi šuma.<br />
Na temelju lovno-gosp<strong>od</strong>arske<br />
osnove za lovište kojim gosp<strong>od</strong>arimo,<br />
napravili smo i g<strong>od</strong>išnji plan <strong>od</strong>strela<br />
za lovnu g<strong>od</strong>inu 2001/2002- 12 jelena,<br />
osam srna, dva medvjeda 56 divljih<br />
svinja, <strong>od</strong> matiènog fonda u kojem<br />
imamo 62 jelenska grla, 110 srna, 18<br />
medvjeda te 136 komada dviljih svinja,<br />
govori Lipošèak.<br />
U planu je i gradnja lovno-tehnièkih<br />
objekata u lovištu i to èetiri visoke<br />
èeke, dvije otvorene, tri kaljužišta i solišta<br />
èetrdeset komada.<br />
Planom je predviðena i prihrana<br />
divljaèi i to prema vrijedeæim normativima<br />
prehrane divljaèi: 20 tona zrnate<br />
hrane, 16 tona stoène hrane, 8 tona<br />
suhe tvari, 8 tona hrane za medvjede<br />
i unos 322 kg soli.<br />
Štete na divljaèi<br />
Nažalost tijekom Domovinskoga<br />
rata <strong>do</strong>sta je divljaèi stradalo, a posljedice<br />
se osjeæaju i danas. Posebice<br />
se to <strong>od</strong>nosi na medvjede, koji su stradavali,<br />
a slièno je i danas, <strong>od</strong> mina. U<br />
to smo se i sami uvjerili obilaskom terena<br />
slijedeæi tragove divljaèi ili pak prig<strong>od</strong>om<br />
samog lova na medvjede. Osobite<br />
štete bile su u šumarijama Josip<strong>do</strong>l<br />
i Ogulin koje su bile u zoni ratnog<br />
djelovanja. Ostale štete na divljaèi, iako<br />
za sada nisu zanemarive izazvali su<br />
i predatori vuk i ris. U našem lovištu<br />
imamo devet jedinki vuka i sedam jedinki<br />
risa. Smatramo da bi vuka i risa<br />
trebalo ubuduæe tretirati kao lovnu divljaè,<br />
pa bi se i na taj naèin štete <strong>od</strong> njih<br />
u lovištu smanjile.<br />
S obzirom na svoje <strong>do</strong>sadašnje<br />
iskustvo u bavljenju tim poslom, smatram<br />
da <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> izuzetno <strong>do</strong>bro<br />
gosp<strong>od</strong>are lovištima, v<strong>od</strong>eæi raèuna<br />
kako o <strong>od</strong>ržavanju lovišta, tako i o<br />
brizi za divljaè koja u njima obitava.<br />
Nažalost to se ne može reæi i za pojedine<br />
lovozakupnike, koji <strong>od</strong>streljuju više<br />
divljaèi nego li je ima, a visoko vrijedne<br />
trofeje daju isp<strong>od</strong> cijene. Na taj naèin<br />
oni su nam trenutaèno u poslu i <strong>od</strong>reðena<br />
konkurencija, ali mi se toga ne bojimo,<br />
jer iza nas ipak stoji <strong>do</strong>bar posao,<br />
a lovaca imamo svaki danom sve više,<br />
govori Lipošèak.Uz <strong>do</strong>maæe lovce<br />
naèešæi gosti ogulinskog lovišta su iz<br />
Italije, Austrije i Slovenije.<br />
Kako se u ovom poslu ne radi samo<br />
osam sati, nego prema potrebama<br />
na terenu, uz jednog struènog suradnika<br />
za lovstvo-koordinatora, po<br />
šumarijama dio tih poslova rade i èuvari<br />
šuma. Suradnja sa svima njima<br />
na terenu je <strong>do</strong>bra,<br />
a rezultati <strong>do</strong>brog gosp<strong>od</strong>arenja<br />
vidljivi su kroz <strong>do</strong>sad ostvarene rezultate<br />
u lovnoj djelatnosti te Uprave šuma.<br />
Suraðujemo i s kolegama u ostalim<br />
Upravama šuma i Direkciji, razmjenjujemo<br />
iskustva u radu, i takvim pristupom<br />
poslu više smo nego za<strong>do</strong>voljni,<br />
a nadamo se da æe tako ostati i<br />
ubuduæe. (V. P.)<br />
36 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
U VINKOVCIMA ODRŽAN ŠESTI FOLKLORNI KONCERT<br />
ŠOKAÈKA SE GRANA VIJE<br />
KUD Šumari<br />
ambasa<strong>do</strong>ri<br />
folklora<br />
Domaæin KUD Šumari, otvorio je koncert spletom kola iz Slavonije<br />
Usportskoj dvorani Lenije u Vinkovcima<br />
21. travnja ove g<strong>od</strong>ine<br />
<strong>od</strong>ržan je tradicionalni 6. folklorni koncert<br />
Šokaèka se grana vije. Nadaleko<br />
prepoznatljivi KUD Šumari, koji sljedeæe<br />
g<strong>od</strong>ine slavi 50. g<strong>od</strong>išnjicu izuzetno<br />
uspješnog rada i djelovanja i koji<br />
na najbolji moguæi naèin afirmira<br />
svoje sponzore <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>, Zagreb<br />
- Uprava šuma Vinkovci, DI Spaèva,<br />
uz pokroviteljstvo poglavarstva grada<br />
Vinkovaca ove su g<strong>od</strong>ine bili drugi<br />
put <strong>do</strong>maæin te tradicionalne manifestacije.<br />
Dvosatni program ponudio je posjetiteljima<br />
šarolik splet hrvatskih pjesama<br />
i obièaja, èime su uz <strong>do</strong>maæe<br />
ŠUMARIJA OPATIJA<br />
Uz KUD Šumari u<br />
dvosatnom koncetu<br />
nastupili i KUD Tena<br />
iz Ðakova, HKUD<br />
Osijek 1862 te<br />
Folklorni ansambl<br />
Br<strong>od</strong>.<br />
posjetitellje bili posebno <strong>od</strong>uševljeni<br />
gosti iz Španjolske i Italije, gosp<strong>od</strong>a<br />
Rafael Mal<strong>do</strong>na<strong>do</strong>, predsjednik španjolske<br />
sekcije Meðunar<strong>od</strong>nog savjeta<br />
organizatora folklora i tradicionalne<br />
umjetnosti (C.I.O.F.F.) te Sergio Piemonti,<br />
direktor festivala u Gorici i predstavnik<br />
C.I.O.F.F. - Italije èiji <strong>do</strong>maæin<br />
je bio Ante Cukrov, tajnik hrvatske sekcije<br />
C.I.O.F-a.<br />
Koncert Šokaèka se grana vije koji<br />
se svake g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong>ržava u drugom gradu<br />
i u istom vremenu, najbolji je pokazatelj<br />
da su Slavonci zaista pravi ambasa<strong>do</strong>ri<br />
<strong>od</strong>lièno uvježbanih koreografija<br />
i da su opravdano u samom vrhu hrvatskog<br />
folklornog melosa. (Z.P.)<br />
Novi program<br />
gosp<strong>od</strong>arenja za<br />
“MUNE”<br />
Tijekom tr<strong>od</strong>nevnog rada u uredu<br />
i na terenu Komisija za pregled<br />
osnova Ministarstva poljoprivrede i<br />
šumarstva pregledala je Program gosp<strong>od</strong>arenja<br />
šumama i šumskim zemljištem<br />
u privatnom vlasništvu u gosp<strong>od</strong>arskoj<br />
jedinici Mune. Komisija<br />
je radila u sastavu Ivica Francetiæ dipl.<br />
ing. predsjednik, te èlanovi dipl. Ing.<br />
Milan Butkoviæ I dipl. ing. Ante Peæaniæ.<br />
Iz delnièkog <strong>od</strong>jela za ureðivanje<br />
šuma u radu Komisije bili su nazoèni<br />
v<strong>od</strong>itelj <strong>od</strong>jela mr. Boris Pleše<br />
i dipl. ing. Damir Trnski, iz opatijske<br />
šumarije upravitelj dipl. ing. Slaven<br />
Kuliæa te iz opæine Matulja naèelnik<br />
dipl. oec. Radivoj Marmiliæ. Program<br />
je izradio delnièki <strong>od</strong>jel za ureðivanje<br />
šuma, a Program gosp<strong>od</strong>arenja vrijedi<br />
za raz<strong>do</strong>blje 1. sijeènja 2001. <strong>do</strong><br />
31. prosinca 2010.<br />
Gosp<strong>od</strong>arska jedinica Mune nalazi<br />
se na p<strong>od</strong>ruèju šumarije Opatija,<br />
buzetske Uprave šuma. Ukupne je<br />
površine 1815,45 ha. Prema p<strong>od</strong>jeli<br />
gosp<strong>od</strong>arska jedinica ima 55 <strong>od</strong>jela,<br />
a prosjeèna površina <strong>od</strong>jela iznosi<br />
32,73 ha. Po namjeni <strong>šume</strong> gosp<strong>od</strong>arske<br />
jedinice Mune su gosp<strong>od</strong>arske<br />
a drvna zaliha utvrðena je na stvarno<br />
šumom obrasloj površini i iznosi<br />
307.391 m 3 ili 171 m 3 /h, <strong>do</strong>k je prirast<br />
11.537 m 3 .<br />
Cilj i naèin gosp<strong>od</strong>arenja jesu zaštita<br />
tla i oèuvanje obraslosti, poveæanje<br />
kakvoæe i kolièine drvne mase, uvažavajuæi<br />
posrednu funkciju šuma i njihovu<br />
namjenu, stablimiènim i grupimiènim<br />
gosp<strong>od</strong>arenjem uz duga pomladna<br />
raz<strong>do</strong>blja.<br />
Programom gosp<strong>od</strong>arenja propisani<br />
su i šumsko uzgojni ra<strong>do</strong>vi:<br />
pripremni ra<strong>do</strong>vi za obnovu sastojine<br />
(uklanjanje p<strong>od</strong>rasta i grmlja) 6<br />
ha, ra<strong>do</strong>vi na njezi sastojina (njega<br />
p<strong>od</strong>mlatka 5 ha, njega mladika 5 ha,<br />
èišæenje grupa 11 ha).<br />
Otvorenost šuma gosp<strong>od</strong>arske<br />
jedinice je mala, a koriste se uglavnom<br />
ceste i kolski putovi.<br />
Program gosp<strong>od</strong>arenja usklaðen<br />
je s Prostornim planom Primorskogoranske<br />
županije.<br />
Nakon obilaska terena i pregleda<br />
ureðajnog elaborata Komisija je<br />
dala svoje primjedbe i prijedloge koji<br />
su ugraðeni u Program gosp<strong>od</strong>arenja<br />
te predložila Ministarstvu poljoprivrede<br />
i šumarstva da izda privremeno<br />
<strong>od</strong>obrenje na predloženi<br />
elaborat. (V.P.)<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 37
UZBRDICA<br />
AUTOMOBILI: NISSAN TERRANO II<br />
Piše:<br />
Dr. Željko<br />
Marušiæ<br />
Foto:<br />
Ž. Marušiæ<br />
Japanski terenac sa<br />
španjolskom putovnicom<br />
Druga generacija Nissan Terrana, klasiènog terenca srednje klase, koji se proizv<strong>od</strong>i u Barceloni<br />
u sklopu joint venturea s For<strong>do</strong>m, <strong>do</strong>nosi bogatiju opremu, uvjerljiviju sigurnosti i ekonomiènije<br />
motore, uz blago poveæanje cijene<br />
Na naša je bespuæa stigla druga generacija Nissanova<br />
terenca Terrano. Iako je taj robusni off road k<strong>od</strong> nas<br />
relativno nepoznat, radi se o provjerenom i kvalitetnom proizv<strong>od</strong>u.<br />
Nissan Terrano II nosi sve bitne <strong>od</strong>like japanskog<br />
proizv<strong>od</strong>a, ali ne stiže iz Japana i nema izvornu japansku<br />
CITROËN C5 BREAK<br />
Karavan<br />
za sve namjene<br />
Jedan <strong>od</strong> najveæih ovog<strong>od</strong>išnjih noviteta je Citroën C5 Break.<br />
To je zanimljiva karavanska izvedba novog i najveæeg Citroëna<br />
C5, koji puni prazninu izmeðu starog m<strong>od</strong>ela XM (prestao<br />
se proizv<strong>od</strong>iti krajem 2000.) i Xantije. Atraktivna karoserija<br />
(ljepša je <strong>od</strong> limuzine) duljine 476, širine 177 i visine<br />
152 cm je kao stvorena za djelatnike šumarskih službi. U usporedbi<br />
s konkurentima nudi dvije bitne vrline: aktivni ovjes Hidractive<br />
III, omoguæuje vrhunsku u<strong>do</strong>bnost i stabilnost, a<br />
moguænost p<strong>od</strong>ešavanja udaljenosti <strong>od</strong> p<strong>od</strong>loge omoguæuje<br />
i vožnju izvan ceste (p<strong>od</strong>izanje p<strong>od</strong>nice). Zanimljiv oblik<br />
osigurava prtljažnik <strong>od</strong> èak 563 litra, a preklapanjem stražnje<br />
klupe volumen raste na èak 1658 litara. To je najviše meðu<br />
karavanima srednje klase. Dobro æe <strong>do</strong>æi i nosivost <strong>od</strong> 600<br />
kg, što æe atraktivnog C5 pretvoriti u prostranog transportera.<br />
Zbog toga je straga ugraðen ojaèan ovjes, koji uz pomoæ<br />
hidropneumatskog mehanizma omoguæavati zadržavanje<br />
udaljenosti <strong>od</strong> p<strong>od</strong>loge k<strong>od</strong> svih optereæenja.<br />
C5 Break se oprema benzinskim motorima <strong>od</strong> 136 <strong>do</strong><br />
207 KS. Posebice je zanimljiva verzija s izravnim ubrizgavanjem<br />
2.0 HPI/140 KS, koja prosjeèno troši 7,7 litara, a postiže<br />
204 km/h. Ljubiteljima dizelskih motora namijenjene<br />
su dvije verzije s izravnim ubrizgavanjem po sustavu Common-rail<br />
- 2.0 HDI/110 KS i 2.2 HDI/133 KS. Troše 5,7 i 6,5<br />
litara, a postižu 187 i 201 km/h.<br />
koncepciju. Proizv<strong>od</strong>i se <strong>od</strong> kraja 1992. u Nissanovoj tvornici<br />
u Barceloni, u sklopu joint venturea s For<strong>do</strong>m. Veliko<br />
tehnološko i financijsko zaleðe amerièko-japanske alijanse<br />
osiguralo je visoku kvalitetu i uvjerljivu koncepciju. Terrano<br />
je osvježen 1996., a lani je na tržište stigla druga, temeljito<br />
poboljšana generacija.<br />
Terrano II je klasièan terenac srednje kategorije, koji se<br />
radi u dvije karoserijske izvedbe i s dvije motorizacije. Kraæa<br />
verzija duljine 421,5, širine 175,5 i visine 183 cm ima troja vrata<br />
i pet sjedala. U stražnjem je dijelu prtljažnik <strong>od</strong> 335 l, koji<br />
se preklapanjem stražnje klupe poveæava na 1650 litara. Dulja<br />
je verzija pr<strong>od</strong>uljena na 469,5 i povišena na 185 cm. Ima<br />
pet vrata i pet <strong>do</strong> sedam sjedala (dva su pomoæna u prtljažniku),<br />
a prtljažnik je <strong>od</strong> 115 (sa svih sedam sjedala) <strong>do</strong> èak 1900<br />
litara (kad su sklopljena stražnja dva reda sjedala).<br />
U ponudi su dva klasièna i robusna motora s èetiri cilindra,<br />
potpuno razlièite izvedbe. Benzinska verzija s 12 ventila<br />
istiskuje 118 KS iz 2389 cm. To je <strong>do</strong>voljno za brzinu <strong>od</strong> 160<br />
km/h i ubrzanje <strong>do</strong> 100 za 14 sekunda. Benzinski je Terrano<br />
relativno rastrošan i prosjeèno troši 12,3 litre na 100 kilometara.<br />
No visoka je potrošnja "prokletstvo" svih benzinskih terenaca.<br />
Zato je preporuèljiv "kamionski" turb<strong>od</strong>izelaš stare<br />
izvedbe (pretkomorno ubrizgavanje, bregasta u bloku), koji<br />
razvija 125 KS iz opsega <strong>od</strong> 2664 cm. Omoguæuje najveæu<br />
brzinu <strong>od</strong> 155 km/h i ubrzanje <strong>do</strong> stotice za 15,7 sekunda, uz<br />
prosjeènu potrošnju <strong>od</strong> 9,9 litara na 100 kilometara.<br />
Uvjerljiva se vozna svojstva Terrana II temelje na masivnom<br />
p<strong>od</strong>vozju i integralnom pogonu. U normalnoj je<br />
vožnji stalno ukljuèen stražnji pogon, a u terenskim se uvjetima<br />
može prikljuèiti i pogon 4x4. Tada uz pomoæ d<strong>od</strong>atnog<br />
reduktora Terrano II postaje nezaustavljiv. Bez problema<br />
može svladati uspon <strong>od</strong> 90 posto, boèni nagib <strong>od</strong> 40<br />
stupnjeva i pregaziti v<strong>od</strong>u dubine pola metra. Vozna je svojstva<br />
i izdržljivost potvrdio u najsurovijim relijima, u što smo<br />
se uvjerili u prig<strong>od</strong>nom off-road testu.<br />
Benzinski se motor kombinira samo s klasiènim mjenjaèem<br />
s 5 stupnjeva, a turb<strong>od</strong>izelski je <strong>do</strong>stupan i s automatskim<br />
sa èetiri stupnja. Ta je verzija najpog<strong>od</strong>nija za teške<br />
terenske uvjete, jer nudi uvjerljiva vozna svojstva, uz (za<br />
terensko vozilo) prihvatljivu potrošnju goriva.<br />
Kupci mogu birati pet razina opreme: Comfort, Sport,<br />
Adventure, Elegance i Elegance +. Veæ osnovni nudi sve bitne<br />
opcije (osim klimatizacije), a najskuplji je opremljen grijanim<br />
kožnatim sjedalima i elektrièno pomiènim sunèanim<br />
krovom. Kao i svi Nissani, Terrano II nudi trog<strong>od</strong>išnje jamstvo<br />
(<strong>do</strong> 100.000 kilometara). Cijena je sa svim davanjima <strong>od</strong><br />
44.491 <strong>do</strong> 65.234 DEM, što je relativno povoljno za moænog<br />
i <strong>do</strong>bro opremljenog terenca "s dušom i srcem".<br />
38 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
PLANINARI<br />
Planinarsko<br />
društvo Šumar na<br />
Piše:<br />
Branko<br />
Meštriæ<br />
Foto:<br />
B. Markoviæ<br />
Èvrsnici i Vranu<br />
Uvelikom proljetnom poh<strong>od</strong>u<br />
osamnaestero planinara<br />
uputilo se prema<br />
Èvrsnici da, za veæi broj<br />
njih prvi put, osvoji pokoji vrh <strong>od</strong> onih<br />
kakvih nema u Hrvatskoj - naime, viših<br />
<strong>od</strong> 2000 m. A takvih ima upravo u Parku<br />
prir<strong>od</strong>e Blidinje. U tr<strong>od</strong>nevnom boravku<br />
ugostili su nas naši hercegovaèki<br />
<strong>do</strong>maæini iz Šuma Herceg-Bosne iz<br />
Mostara a za gostoprimstvo na koje<br />
smo naišli u samom Parku, teško je<br />
naæi <strong>od</strong>govarajuæe rijeèi hvale. Ne znamo<br />
jesu li nas bolje smjestili, poèastili<br />
ili v<strong>od</strong>ili po svim tim zanimljivim mjestima<br />
koje treba vidjeti. Hvala svima.<br />
Kako je to planinariti na surovim<br />
planinama višim <strong>od</strong> 2200 metara? Rekoše<br />
nam kako nema izgleda da gore<br />
spojimo i nekoliko sati lijepog vremena<br />
i èistih vidika, da æemo se zaglaviti<br />
u snijegu, da je travanj prerano ...<br />
Naravno, svi ti <strong>do</strong>bronamjerni su imali<br />
pravo, visoko je to i surovo. Ali kad<br />
<strong>do</strong>ðu Šumari ... Bilo je to èetiri dana<br />
idealnog vremena, toplog i bez onih<br />
stalnih vjetrova, po preplanulim i izgorjelim<br />
licima reklo bi se èak i presunèanog!<br />
Nebo kristalno plavo s pamuènim<br />
oblaècima za u<strong>kras</strong>, a vidici<br />
sežu na sve strane. Èak je i snijeg bio<br />
idealan, ni pretvrd, da bi zahtijevao dereze<br />
a <strong>do</strong>voljno èvrst da nas drže višemetarski<br />
zapusi. Jesu to velike planine,<br />
nemojte pomisliti da se radilo o<br />
šetnji, ali svi ti idealni uvjeti debelo su<br />
nam platili sve muke oko samog penjanja.<br />
PD Šumar osvojio je s èak 15 èlanova<br />
najviši vrh Èvrsnice - Ploèno<br />
(2228) 29. travnja 2001. Ako d<strong>od</strong>amo<br />
još dvije planinarke koje su zaostale<br />
samo stotinjak metara niže, to je <strong>do</strong>ista<br />
znaèajan rezultat. Valja još d<strong>od</strong>ati<br />
da je sedmoro planinara našeg prvog<br />
tzv. bijelog tima vrh osvojilo sjevernim<br />
I poèetkom svibnja Èvrrsnica je p<strong>od</strong> snijegom.<br />
smjerom, vrlo oštrim snježnim petosatnim<br />
usponom, na opæe iznenaðenje<br />
i èuðenje <strong>do</strong>maæina!<br />
Slijedeæeg dana opet je cijeli tim<br />
uspio savladati Veliki Vran (2074) a<br />
"bijelci" su nastavili šumarskom transverzalom<br />
hrptom Vran planine i osvojili<br />
još i sam vrh Vran (2022).<br />
Valja d<strong>od</strong>ati da smo obišli i sve<br />
znaèajne lokacije u samom Parku prir<strong>od</strong>e<br />
Blidinje (Blidinjsko jezero, Masnu<br />
Luku, steèke, autohtonu arhitekturu)<br />
ali i nekoliko zanimljivih lokaliteta u <strong>do</strong>lasku<br />
i povratku <strong>od</strong> kojih bi izdvojili M<strong>od</strong>ro<br />
i Crveno jezero u Imotskom a posebno<br />
<strong>do</strong>linu Rame s Ramskim jezerom<br />
i samostanom Šæit.<br />
Dva poh<strong>od</strong>a, tri vrha<br />
preko 2000 m!<br />
Tijekom poh<strong>od</strong>a na Èvrsnicu PD Šumar<br />
je stekao i nekoliko novih èlanova,<br />
štoviše, èak i novi neformalni ogranak<br />
Mostar. Tako sada imamo 13 ogranaka<br />
i 140 èlanova. Novi èlanovi mostarskog<br />
ogranka su uglavnom lokalni šumari,<br />
a kako su državljani RH nema nikakvih<br />
zapreka da budu èlanovi PD Šumar.<br />
Ovdje bi opisali jedan kuriozitet.<br />
Naš kolega šumar iz Mostara Ivan Matkoviæ<br />
<strong>do</strong>bio je zadatak da nas <strong>do</strong>èeka u<br />
ime Šuma HB. Nije baš bio siguran bi<br />
li krenuo s nama i planinariti, jer nikad<br />
Šumari na Èvrsnici<br />
nije probao. Naravno, uz malo nagovaranja<br />
... No, da ne duljimo, prvog dana<br />
svoje planinarske karijere krenuo je<br />
s B timom i osvojio Ploèno (2228). I to<br />
na èelu tima, lakim korakom. Sad više<br />
nije bilo sumnje ni razmišljanja - naveèer<br />
smo mu izradili iskaznicu. Drugo<br />
prijep<strong>od</strong>ne veæ je bio na Velikom Vranu<br />
(2074) a zatim se premjestio u A tim<br />
i s njima pošao u osvajanje Vrana<br />
(2022). Ima li planinara koji je u svoja<br />
prva dva planinarska dana osvojio èak<br />
tri vrha viša <strong>od</strong> 2000 m?<br />
Broj 53 • svibanj 2001 HRVATSKE ŠUME 39
ZADNJA STRANICA<br />
II. DRŽAVNO PRVENSTVO TENISAÈA INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE / Vinkovci, 22-24. lipnja<br />
Tko je najbolji<br />
šumar - tenisaè?<br />
UVink0vcima æe se <strong>od</strong> 22-24.lipnja<br />
na terenima tamošnjega Te-<br />
Prošlog<strong>od</strong>išnji finalisti Nino Abramoviæ i<br />
Davor Šelendiæ (pobjednik)<br />
nis kluba <strong>od</strong>ržati 2.medunar<strong>od</strong>no<br />
prvenstvo inženjera šumarstva i drvne<br />
industrije. Ideja o <strong>od</strong>ržavanju takvoga<br />
prvenstva potekla je lani <strong>od</strong> šumara,<br />
èlanova Tenis kluba Vinkovci, a buduæi<br />
da je interes bio iznad oèekivanja ove<br />
je g<strong>od</strong>ine prvenstvno internacionilizirano.<br />
U tri dana tenisaèi æe igrati po<br />
švicarskom sistemu (nema ispadanja).<br />
Tijekom sportskog druženja, šumari<br />
natjecatelji i brojni gosti imat æe priliku<br />
da drugoga dana natjecanja, 23.<br />
lipnja obiðu izložbu vina toga kraja<br />
(iloèka, erdutska, Èobankoviæ) u TK<br />
Vinkovci.<br />
Program<br />
- Petak, 22. lipnja: meèevi se igraju<br />
<strong>od</strong> 8.30 <strong>do</strong> 20.00 sati.<br />
- Subota, 23. lipnja: 8.30 <strong>do</strong> 20.00<br />
sati za kada je predviðeno sveèano otvorenje<br />
turnira uz nastup KUD Šumari.<br />
- Nedjelja, 24. lipnja: 8.30 <strong>do</strong> 12.00<br />
sati za kada su predviðeni finali žena,<br />
te muškaraca u dvije kategorije, <strong>do</strong> 40<br />
i više <strong>od</strong> 40 g<strong>od</strong>ina. Slijedi ruèak na Pikovu<br />
stanu te p<strong>od</strong>jela nagrada.<br />
Top lista (šumarija)<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> proteklu su g<strong>od</strong>inu pozitivno završile, rezultati su prošlost,<br />
sve je poznato. Zavirili smo ipak u izvještaje i napravili malu top-listu uspješnosti<br />
šumarija Hrvatskih šuma 2000. prema ostvarenoj <strong>do</strong>biti. Evo:<br />
1.Šumarija Otok 7,89 milijuna kuna, 2.Križevci 6,42; 3.Lipovac 6,35; 4.Ðurðenovac<br />
5,40; 5.Gunja 4,53; 6.Vrbanja 4,31; 7/8 Bjelovar 3,63, Županja 3,63;<br />
9.Hrvatska Dubica 3,43; 10.Ðurðevac 3,38 milijuna kuna.<br />
Po pojedinim upravama najuspješnije šumarije bile su:<br />
Šumarija Otok (Uprava šuma Vinkovci); Osijek (Osijek) 228 tisuæa kuna;<br />
Koška (Našice) 1,90 milijuna kuna; Pleternica (Požega)-903 tisuæe kuna; Bjelovar<br />
(Bjelovar);Križevci (Koprivnica); Popovaèa (Zagreb) 2,32 milijuna kuna; Hrvatska<br />
Dubica (Sisak); Pisarovina (Karlovac) 2,59 milijuna kuna; Plaški(Ogulin) 268<br />
tisuæa; Vrbovsko (Delnice) 2,45 milijuna kuna; N.Vin<strong>od</strong>olski (Senj) 3,08 milijuna<br />
kuna; Vrhovine (Gospiæ) 1,08 milijuna kuna; Rovinj (Buzet) 396 tisuæe kuna;<br />
Šibenik (Split) 2,41 i Jasenovac (N.Gradiška) 3,07 milijuna kuna.<br />
Puste želje<br />
Nadam se da æe Vlada u javnim<br />
p<strong>od</strong>uzeæima i onima koja su u<br />
pretežnom državnom vlasništvu razlike<br />
u plaæama pokušati smanjiti, jer one<br />
su sada strašne! Od naših u Hrvatskim<br />
šumama koje æe prosjeèno iznositi<br />
3.300-3.400 kuna <strong>do</strong> onih koje æe u nekim<br />
p<strong>od</strong>uzeæima biti 4-5.000 pa i 6.000<br />
kuna. Mislim da to nema smisla.<br />
(Željko Cutvariæ, predsjednik Sindikata<br />
zaposlenih u šumarstvu, Bjelovar,<br />
prilikom potpisivanja Kolektivnog<br />
ugovora)<br />
MEÐUTIM<br />
Ja æu pozdraviti ovo potpisivanje<br />
Kolektivnog ugovora,<br />
ali neæu nikome èestitati!<br />
Jer novinari bi to <strong>od</strong>mah<br />
iskoristili i to bi bila prva vijest<br />
kako sam èestitao smanjenje<br />
plaæa ili nekih radnièkih<br />
prava...<br />
(Davor Juriæ, predsjednik SSSH,<br />
prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora<br />
za šumarstvo 25.travnja)<br />
Znate li...<br />
Japan ima 25,1 milijuna ha<br />
šuma (èak 66 posto državne<br />
površine!) no zbog velikih<br />
potreba za drvom (papirom)<br />
još oko èetvrtinu potreba uvozi!<br />
Uglavnom iz Rusije, Kanade<br />
te nekih zemalja jugoistoène<br />
Azije.<br />
Prir<strong>od</strong>a se<br />
igra...<br />
40 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
U ŠUMARSKOM MILJEU<br />
Blizanci<br />
u v<strong>od</strong>i<br />
Savršen <strong>od</strong>raz u mirnoj v<strong>od</strong>i “uhvatila” je na<br />
svojim putovanjima Biserka Markoviæ, a mi prosljeðujemo<br />
dalje...
Change language