Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma: područje ... - UNDP Croatia

undp.hr

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma: područje ... - UNDP Croatia

Plan razvoja ekološkog i

ruralnog turizma

Područje Stona i Dubrovačkog primorja


Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i

povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji

život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih

kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,

uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s

ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb

Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak,

Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović,

Stjepko Devčić


Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje Stona i Dubrovačkog primorja

Lipanj 2009. godine


Sadržaj

Summary ........................................................................................................................................ 5

Sažetak.......................................................................................................................................... 15

1

2

3

4

5

6

Uvod....................................................................................................................................... 26

Zadaci i procedure ............................................................................................................... 28

2.1 Zadaci.............................................................................................................................. 28

2.2 Procedure......................................................................................................................... 30

Kontekst projekta................................................................................................................. 33

3.1 Podruje obuhvata projekta............................................................................................. 33

3.2 Ston i Dubrovako Primorje u širem kontekstu regije .................................................... 34

Situacijska analiza................................................................................................................ 35

4.1 Temeljna kvalifikacija podruja...................................................................................... 35

4.2 Socio- ekonomski faktori ................................................................................................ 37

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................37

4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................39

4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja .................................................................... 40

4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................40

4.3.1.1

4.3.1.2

4.3.1.3

4.3.1.4

Namjena površina ...............................................................................................41

Infrastruktura ......................................................................................................44

Zaštieni dijelovi prirode....................................................................................47

Kulturna baština..................................................................................................48

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 50

4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................50

4.4.2 Opina Dubrovako primorje ............................................................................................52

4.4.3 Opina Ston .......................................................................................................................55

4.4.4 Zakljuak ...........................................................................................................................59

4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš............................................................................ 60

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji...................................................................................................60

4.5.2 Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost ..............................................................61

4.6. Analiza potencijala i ogranienja atrakcija destinacije Ston i Dubrovako primorje ..... 64

4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj

ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 70

Evaluacija kljunih interesnih subjekata........................................................................... 76

Analiza konkurenata............................................................................................................ 80

6.1. Konavle ........................................................................................................................... 80

6.2. Istra.................................................................................................................................. 82


7

8

9

Analiza globalnih trendova u turizmu................................................................................86

SWOT analiza .......................................................................................................................88

8.1. Pristup ..............................................................................................................................88

8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................89

8.3. Zakljuak .........................................................................................................................90

Kljune strateške prednosti i kljune barijere turistikog razvoja .................................92

9.1. Inicijalna pozicija.............................................................................................................92

9.2. Kljune strateške prednosti destinacije Ston / Dubrovako primorje..............................92

9.3. Kljune strateške barijere destinacije Ston / Dubrovako primorje ................................93

10 Analiza oglednih primjera u praksi ....................................................................................94

10.1. Uvod...............................................................................................................................94

10.2. Zakljuak .......................................................................................................................94

11 Strateška uporišta.................................................................................................................96

12 Vizija i pozicioniranje...........................................................................................................98

12.1Vizija................................................................................................................................98

12.2Tržišno pozicioniranje .....................................................................................................99

13 Iskustveno strukturiranje i turistiki proizvodi ..............................................................103

13.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................103

13.2Turistiki proizvodi .......................................................................................................104

14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................110

15 Konkurentnost i investicije ................................................................................................113

15.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................114

15.2Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................129

15.3Projekti turistike infrastrukture i turistikih atrakcija..................................................138

15.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................158

16 Marketing plan....................................................................................................................162

16.1Ciljevi ............................................................................................................................162

16.2Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................163

16.3Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja ..................................................................164

16.3.1Korporativni identitet.......................................................................................................164

16.3.2Pozicioniranje ..................................................................................................................165

16.4Strategije marketing miksa ............................................................................................169

16.4.1Strategija proizvoda.........................................................................................................170

16.4.2Strategija komercijalizacije .............................................................................................171

16.4.3Strategija komunikacije ...................................................................................................172

2


16.4.4Tržišna strategija..............................................................................................................174

17 Investicijska strategija ....................................................................................................... 175

17.1Pristup ........................................................................................................................... 175

17.2Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma......................................... 176

17.3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 181

17.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 183

18 Zakljune napomene......................................................................................................... 185

19 Provedbeni plan.................................................................................................................. 187

20 Popis korištenih izvora....................................................................................................... 192

21 Sadržaj priloga ................................................................................................................... 195

Tablice

Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci.................................................................................37

Tablica 4–2: Planirani turistiki kapaciteti....................................................................................42

Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrovako primorje..........................................................53

Tablica 4–4: Turistika potražnja – DP.........................................................................................54

Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston......................................................................................56

Tablica 4–6: Turistika potražnja - Ston .......................................................................................57

Tablica 4–7: Postojee prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.........................................66

Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative...................................................................................67

Tablica 4–9: Postojee inicijative razvoja smještajnih objekata ...................................................68

Tablica 13–1: Prioritizacija turistikih proizvoda.......................................................................109

Tablica 14–1: Scenariji rasta .......................................................................................................111

Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative ........................................................................113

Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata ...............................................................114

Tablica 15–3: Kljuni projekti konkurentnosti ...........................................................................117

Tablica 15–4: Kljuni projekti smještajnih kapaciteta................................................................129

Tablica 15–5: Kljuni projekti edukacije i upravljanja...............................................................158

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu...................................................................................178

Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata ...........................................................................183

3


Slike

Slika 3-1: Opina Ston i Opina Dubrovako primorje................................................................ 33

Slika 3-2: Dubrovako-neretvanska Županija / Turistiki klaster Dubrovnik.............................. 34

Slika 3-3: Preliminarni turistiki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik......................... 34

Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrovako primorje) ......................................................... 39

Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ................................................................... 71

Slika 7-1: Kljuni trendovi u turizmu ........................................................................................... 86

Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti......................................................................................... 115

Slika 16-1: Uporišta turistikog pozicioniranja .......................................................................... 166

Slika 17-1: Opcije investicijske politike..................................................................................... 176

Kartogrami

Kartogram 1-1: Pokazna podruja COAST projekta.................................................................... 26

Kartogram 4-1: Situacija / Podruje obuhvata........................................................................ 35

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta.................................................................................................. 36

Kartogram 4-3: Planirana namjena površina ................................................................................ 41

Kartogram 4-4: Planirani turistiki kapaciteti............................................................................... 43

Kartogram 4-5: Cestovni promet .................................................................................................. 44

Kartogram 4-6: Elektroopskrba .................................................................................................... 45

Kartogram 4-7: Vodoopskrba ....................................................................................................... 46

Kartogram 4-8: Zaštita prirode ..................................................................................................... 47

Kartogram 4-9: Utjecaj na zaštienu prirodnu baštinu ................................................................. 61

Kartogram 4-10: Zaštita- podruje Stona ..................................................................................... 62

Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio opine Ston ..................................................................... 63

Kartogram 4-12: Postojee prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................. 67

Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative............................................................................ 68

Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata............................................................ 69

Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrovako primorje................. 103

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 138

Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turistike infrastrukture i atrakcija................................... 157

Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turistike infrastrukture, atrakcija i smještaja..... 157

4


Summary

Development plan for eco / rural tourism for the municipalities of Ston and Dubrovako primorje

that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and

management of the development process for this type of tourism.

Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism,

Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave

the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar

global destinations.

In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis

Destination Ston and Dubrovako primorje, comprises of two municipalities (Ston and

Dubrovako primorje), which are a part of the Dubrovako-neretvanska county. Municipality

Ston is situated on the Pelješac peninsula and geographically includes Ston town, through

Ponikve, to Janjina. Dubrovako primorje municipality is situated in the northern part of

Dubrovnik Riviera, with the administrative center in Slano.

In terms of tourism this area belongs to the wider area of Dubrovnik cluster and therefore the

future development direction needs to be put in the context of the development of a wider region.

In order for destinations / sub regions to be able to play on a global market, it is important that

they create joint positioning under the umbrella of whole tourism destination / cluster (in this

example the Dubrovnik tourism cluster). As a part of the larger tourism region / cluster, each

tourism destination within it (in this case it is Ston and Dubrovako primorje) is building its own

tourism image based on the key destination values and professionally developed products,

activities and experiences.

Situational analysis shows that as a result of decades long isolation from the development

processes in the region, the area’s natural resources stayed conserved and today they represent a

unique base for a sustainable development of the region. Natural and cultivated landscapes,

cultural and historical heritage represent a very valuable identity of the area.

Restraining factors of the sustainable development of the area in question include a very limited

demographical base, depopulated process, especially in the hinterland of Dubrovako primorje

and in the part of the Ston municipality. The reason for this lies in the population ageing and

emigration processes of the most productive population segments, which influences the size of

the working contingent and the educational structure. Moreover, the infrastructure systems are

inadequate for today's needs and therefore represent a great limiting factor for the sustainable

development of the area. Additionally, there are various institutional and system limitations,

mainly relating to unregulated land ownership, as well as the lack of basic spatial / land use plans

and other related documents, which as a result influences many entrepreneurial initiatives.

This region has always been ‘on the way' to other, stronger tourism destinations in the area /

region, and therefore it stayed out of stronger tourism development processes - for example the

whole area currently has around 3.900 tourism beds, out of which 63% are in the private

accommodation. The main tourism product of Ston and Dubrovako primorje is 'sun and sea',

which directly implicates the high seasonality with almost 90% of the tourist overnight generated

in the period from June to September.

Current start up position makes this area very attractive for the tourism development today.

Interests and range of possible investments and development strategies in this area can vary,

5


depending on the their scale – whether they are local, small initiatives or global initiatives with

possible megaprojects. This plan is orientated towards eco and rural concepts and projects, but

the strategic frame is set based on the tourism development of a destination on the whole.

Considering the focus of this plan, strategic priorities, institutional framework as well as current

financial support mechanism for this kind of developments have also been analysed. This

analysis shows there is a great disproportion between available incentives and financial support

mechanisms with the actual rural tourism development frame. Moreover there are no regional

centres for animation and support of entrepreneurs in this segment of tourism, which results in a

slow process of realisation of the rural tourism projects.

Key stakeholders evaluation

Regional tourism stakeholders were evaluated based on the standard procedure of site visits,

interviews and workshops. Their interests, attitudes, management and investment / financial

power related to the project were evaluated. Local governments, tourism organisations,

winegrowers and producers, wine associations, shells producers and associations, hotels, food

and beverage sector, Salt plant Ston and family businesses clearly express their views about the

importance of tourism development as a generator of the local prosperity. They all indicated the

need for finalisation of a Land use plan (municipality of Ston), and the regulation of the land

ownership, in order to improve the conditions for the realisation of many initiatives.

Based on the opinions of many workshop participants, destination Ston and Dubrovako

primorje has to develop its own tourism image, based on the rich cultural and ethno heritage, the

responsibility for tourism development and growth must be in the hands of the local

entrepreneurs and national investors.

Competition analysis

Current and potential competitors for the Ston and Dubrovako primorje destinations in rural

tourism are Konavle and Istra, and the analysis of the current tourism products of these

destinations was done in order to identify the current position of chosen destinations as well as to

evaluate of their future development potentials.

Competition analysis shows that rural tourism development is a long term process that is based

on the resources of the area through typical products, like wine and gastronomy, and local

architecture and natural beauties of the rural landscapes.

Key development elements of destinations that Ston and Dubrovako primorje have to take in

consideration include the organised approach towards rural tourism development, the need for

cooperation of public and private sectors (Istra and Konavle), the importance of gastronomy as

one of the key products of rural tourism (Istra and Konavle), the need to diversify the

accomodation capacity, the need to clearly define standards and business requirements (Istra),

and the need to create a complete tourism value chain of a rural tourism destination.

Global tourism trends analysis

Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, behaviour

and preferences of tourists and destinations were combined with trends in experiential

structuring connected to the development of destinations. The results imply that tourism

destination Ston and Dubrovako primorje, which was faced with stagnation and therefore was

able to conserve the authenticity of natural setting and traditional architecture, has the possibility

of differentiating through creative and professional approach towards development of tourism

products. The focus must be placed on tourism product of gastronomy and wine, with

6


highlighted experiences of local historical and cultural values, in the frame of sustainable

development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism

development

The analysis of strengths, weaknesses, opportunities and threats (SWOT) for this project was

made based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES OF DESTINATIONS STON /

DUBROVAKO PRIMORJE

STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA

DESTINATION PERFORMANCE

DESTINATION MARKETING

DESTINATION TOURISM SERVICES

LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES

STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS

TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS OF DESTINATIONS STON /

DUBROVAKO PRIMORJE

OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS

COMPETITORS

LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT

SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT

ECONOMICAL ENVIRONMENT

ENVIRONMENT

TECHNOLOGY

SWOT analysis for the destination Ston / Dubrovako primorje showa that this destination is at

the very beginning of its significant and professional tourism development, which is expressed

through the greater intensity of weaknesses compared to the strengths. Moreover, the number of

opportunities is greater than the number of threats, which means that the current processes in the

external environment of the destination Ston / Dubrovako primorje can be taken as a positive

push for the competitive development of the destination. Finally, similarly to other destinations

in the beginning of their tourism development, destination Ston / Dubrovako primorje has

relatively high level of internal weaknesses, which shows that this area must focus on the

strategic development in order to minimize them. In other words, regardless of the favourable

current situation in the surroundings, destination Ston / Dubrovako primorje needs to build a

strong and complete value chain.

Based on the previous analysis, the key strategic advantages and barriers to the tourism

development of the destination Ston and Dubrovako primorje, are as follows:

7


Key strategic advantages

High value area that is not developed in terms

of tourism

Start up position / advantages

Impact / proximity toDubrovnik

Key strategic barriers

Local population as a barer of development

Lack of clearly defined and focused tourism

products

Lack of tourism infrastructure

Inadequate general infrastructure

Lack of clear and agreed development and

management models

Benchmark analysis

While choosing its development path, destination Ston and Dubrovako primorje needs to

examine the experiences of other successful destinations within this tourism segment.

Therefore destinations from the Mediterranean part of Europe were analysed, with a focus

on those destinations that are similar in geographic and natural elements, together with the

preserved cultural and historical elements, and have successfully developed their product

offer in the inland rural area as an opposition to the development of their coastal areas.

Chosen destinations pride themselves with the offer of rural / agricultural tourism for which

they are globally recognized. Benchmarked destinations are: Umbria, Italy, Lleida

(Catalonia), Spain and Var (Provence), France.

Key indicators of this analysis are showing that these destinations integrated their tourism

development with agriculture, whilst the agricultural products they commercialise are

protected (quality and standards). Applying the strong marketing activities they promote

their products on the national and global level. Central identity elements and values

(history, culture, gastronomy, and way of life) are integrated in the tourism offer and

differentiate them from other destinations. Analysed destinations developed and shaped a

wide range of products that are connected with the recreation in the nature.

Key strategic principles

Because of the global processes in tourism, every destination needs to be able to

understand these changes and provide appropriate answers with the growth and branding

strategies relating to their products. Destination Ston and Dubrovako primorje still does

not give the right answers - tourism is not yet accepted in terms of a year-round business,

structure of the stakeholders does not have the capacity nor the financial strength to shift

the borders of tourism business, etc.

Destination Ston and Dubrovako primorje is at the beginning of its tourism and

economical development, and therefore has the opportunity to choose its future position

within the wider regional area, and to shape its own competitiveness and sustainable

development model. In these terms, the key strategic principles that are representing the

basis for shaping the vision and development of the tourism positioning of Ston and

Dubrovako primorje are the following:

1. Integration with the tourism value chain of Dubrovnik

8


2. Ston and Slano as the carriers of the development of tourism value chain on the

basis of the rural / eco experiences

3. Building competitive tourism products and activities

Vision and positioning

Vision, as the objective picture of the future has a task of creating a positive synergy between the

local context (people, places and tourism products) and global rules of the game in the tourism

industry (standards, education of human resources, business management, marketing, etc.) by

which this area, with agreed stakeholders’ interests shapes the directions for the improvement of

life conditions and sustainable tourism development. The vision for tourism development of Ston

and Dubrovako primorje has been defined through interviews / workshop with local

stakeholders and is as follows:

In 10 to 15 years municipalities Ston and Dubrovako primorje will be an attractive

tourism destination which is integrated with the whole tourism value chain of the wider

tourism region. It relies on rural / eco tourism, but it also offers others tourism

experiences and activities. In addition to these elements, the destination is open towards

opportunities of concentrated development of carefully selected micro-locations, based on

the principles of sustainability. Tourism is a driver of the economical growth of the sub

region, and it revitalizes the whole area through creation of new experiences and tourism

products. Tourism is the main creator of new employment and it helps to enhance the

demographic structure of both municipalities.

The whole natural and anthropological context of the subject region, or the key values and

attributes of the area create a unique and very important part of the puzzle for the wider area of

Dubrovako-neretvanska county, which creates the following marketing positioning:

Positioning: Magnificent Riviera

Image: Elegant tourism destination

Values: Special, creative, lively

Differentiation: Culture and heritage

Based on the main attributes and values of the County, destination Ston and Dubrovako

primorje has its own specific elements that make it unique. In order to create the base point for

its market positioning, which helps it to build the desired image of the destination in the minds of

its future customers, it needs to rely on the key fascinations that are, on one side long term

developments of the image, and on the other side a connection with the specialisation process

and market segmentation:

9


Ston – Key fascinations

Gastronomy

Wine

History

Dubrovako primorje – Key

fascinations

Magnificent views

Tradition and culture

Healthy lifestyle

Considering all of the above, the proposed tourism positioning is as follows:

Region Ston - Dubrovako primorje is an ecologically focused tourism destination,

which offers a variety of tourism experiences and activities through the business

structure of small family and "boutique" facilities. Within the rural area the

principles of revitalization of cultural and ethno heritage are applied in the

development of accommodation capacities and tourism infrastructure. Such

tourism offer is enriched with strong revitalisation of local agricultural production

together with the rural scenic views that shape the creation of an image of the

destination.

Coastal part of the region reconstructs and revitalises the inherited tourism

structures (Ston, Prapratno, Slano etc.) and it applies a dispersed approach to new

development, oriented to the "boutique" or individualised tourism market, which

comes to the destination because of the key fascinations of the coast.

Experiential structuring and tourism products

Guided by the principles of rational management of the experience economy, which indicates the

need to differentiate guest experiences (reasons why they choose visiting a destination), the key

experiences which Ston and Dubrovako primorje will offer to their guests are defined here.

These experiences are placed in the area, and based on this the future professional competitive

tourism products are defined.

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

1

10


• Urban centers (Ston and Slano) – revitalization and rehabilitation; taking the role of the

sub regional centers

• Ston hinterland – revitalising agriculture, especially grape vine and wine production

• Dubrovako primorje hinterland – revitalizes agriculture and develops eco / rural

experiences

• Coastal part – beach area, base of the ‘sun and sea’ product of high value with the

accommodation capacities in small family and boutique establishments

• Malostonski zaljev and Bistrina – protected area, farming, presentation and

commercialisation of shells

• View points – programming the equipment, this area offers great views to the Elafites,

sea, hills, vineyards, villages, etc.

Product development of the area / destination Ston and Dubrovako primorje follows global

tourism trends, and at the same time considers the resource and attractions base, as well as the

positioning and experiential structuring of the destination. In this context, the tourism product

proposal, based on their development potential is the following:

1. Holiday and relaxation by the sea

2. Gastronomy and wine

3. Rural tourism

4. Special interests

Good selection of products and their qualitative prioritisation is an important prerequisite for the

success on the tourism market. All of the previously defined experiential areas of the destination

Ston and Dubrovako primorje are specialising for a specific product, in order to offer the

experiences and the character of a specific area. Defined products are often interlacing and in

this way complement each other, so it is possible that one area prioritises more products with

same intensity.

Evaluation of the accommodation capacities growth volume

Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a

qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance

with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive

business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to

be appropriately supported by human potentials.

Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on

accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism

traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007

(starting year) and 2020 (final year).

11


2007 2020. WITHOUT CHANGE

2020. REALIZED 25%

of Land use plan

2020. REALIZED 50%

of Land use plan

2020. REALIZED 100%

of Land use plan

population 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

area in km 2 366 366 366 366 366

accomodation capacity (beds) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

accomodation capacity (hotels) 365 365 2.000 4.000 7.500

arrivals 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

overnights 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

arrivals (hotels and resorts) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

overnights (hotels and resorts) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

occupancy of the total acc. 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

occupancy of hotel acc. 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

overnights - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

beds per km 2 11 11 16 22 33

arrivals per inhabitant 7 12 19 36 64

overnights per inhabitant 37 59 114 182 318

hot. ovrnights per inhabitant 10 12 76 151 284

toursim rev. in HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

toursim rev. in € (direct) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

toursim rev. per overnight (direct) 25 50 70 70 70

doubled the number of inhabitants SCENARIO 1 SCENARIO 2 SCENARIO 3 SCENARIO 4

arrivals per inhabitant 6 9 18 32

overnights per inhabitant 29 57 91 159

hot. ovrnights per inhabitant 6 38 76 142

Optimal amount of new accommodation capacities for the area lies between the second and the

third scenario (between 25% and 50% of the maximal capacity as planned in the Land use plans)

in the period until 2020. The final amount of new accommodation in the period depends on the

increase and dynamics of the local population as well as dynamics of quality improvements of

general infrastructure.

Competitiveness and investors

In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site

inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of

this destination on a tourism market are:

12


COMPETITIVNESS

PROJECTS

ACCOMMODATION

CAPACITY PROJECTS

TOURISM

INFRASTRUCTURE

AND ATTRACTIONS

PROJECTS

EDUCATION AND

MANAGEMENT

PROJECTS

Gastronomy specialisation Agrotourism Olive oil and wine tasting Education in tourism

Complementary offer Rural holiday house Viewpoints system TourFuture (education of

local community about

tourism)

Interpretation Centre

'Solana Ston'

Integrated tourism

signalisation system

Rural 'bed & breakfast' Picnic-points system Destination management

organisation

Rural family hotel Nature family park Organisation for rural

tourism development and

management

System of small beaches Rural resort Adventure park Education centre for

sustainable development

and

green

entrepreneurship (Eco

centre Topolo)

Waterfront revitalisation

Horse riding centre

Project 'Hotels Plus' Walking, trekking and

cycling paths concept

Private accommodation

quality development

Mountain-bike centre

Water sport centre

Eco park

Revitalisation of the central

part of Ston

'Oyster' Centre

Programme for healthy

food for the needs of the

tourism destination

Home making programme

(soap production)

Local traditional food

preparation programme

Marketing plan

Marketing of destination Ston and Dubrovako primorje has to be proactive and continually

innovated through contemporary marketing tools and activities. This process also assumes

support and cooperation with the Dubriovako-neretvanska County, and its Tourism board

through the directions given by the Strategic Marketing Plan of Croatia 2008 – 2012. Thus, this

includes the initiatives from the sub region Ston and Dubrovako primorje, while on the other

13


hand tourism board of the County needs to enable the strategic marketing know-how transfer and

the direction for the whole County and its sub regions.

Integrated marketing communication system for Ston and Dubrovako primorje

Brand creation

Logo

Brand name

Term

Protected Colours

Promotional tools and materials

Brochures

General brochures

Product brochures

Rural accommodation brochures

Specific attraction brochures

Promotional materials

Posters, leaflets

Tourism map

Itinerary maps based on products

Tour guide

Web site

Souvenirs and autochthonous

products

Communication activities

Sales improvement

Fairs

Special promotional activities

Direct marketing

Public relations

Press trips

Familiarisation trips

Newsletters

Press conferences

News, notifications

Advertising

Press (newspapers, magazines)

Internet advertising

Organisation of sminars and

workshops

Monitoring

Quality standards of brochures and

other promotional materials

Contents quality of web page in

relation to correct and up-to-date

information

Quality of fairs

Investments and concluding remarks

This project is at its core focused on the eco / rural tourism development in the area of Ston and

Dubrovako primorje, a destination that is situated in Dubrovako-neretvanska County.

Considering Croatia is still in the process of transition in terms of shifting the responsibilities for

development and investments from the central to the local / regional level, so this County still

does not have the necessary instruments for investments support.

In this context, a wholesome investment strategy for the integrated development of this area is

not possible, both from the point of attracting the larger foreign and national investments and

from the point of attracting the smaller local investors. Public sector of the County does not have

the necessary power to shape an effective investment strategy that would initiate a faster

development cycle.

In order to enable a significant tourism development for the Ston and Dubrovako primorje

County, especially in terms of eco / rural tourism development, some considerable investments

into infrastructure are needed as well as there is a need to develop coastal projects that have

already been planned in the Land use plans. In addition to this, a significant touristification of the

two urban centres (Ston and Slano) is necessary. Attractiveness of these development areas will

be especially increased by the completion of the motorway connecting Dubrovnik and Split.

Thus, this Plan can also be seen as a pre-phase for a Tourism master plan for this area, as well as

an initiative of entrepreneurial activities by a bottom up principle, which can create additional

synergies for eco-rural initiatives by successful practices.

Furthermore, an international practice in tourism shows a variety of development incentives

which include financial incentives, quasi-financial incentives, fiscal incentives and other types of

incentives (such as educational programmes and similar). Thus, in order to support small and

medium scale sustainable projects in the area, and in Croatia on the whole, it is a high priority to

develop an integrated system of incentives existing for the tourism industry, especially following

the examples of those destinations that created a strong and competitive tourism economies in

this way.

14


Sažetak

Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podruje opina Ston i Dubrovako

primorje predstavlja pragmatian, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje

procesom razvoja ove vrste turizma.

Vodei se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u

turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo mogue, objektivizirao razvojni potencijal ovog

podruja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva slinih destinacija u

svijetu.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak kljunih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza

Destinacija Ston i Dubrovako primorje, ukljuuje dvije opine (Ston i Dubrovako primorje),

koje se nalaze na podruju Dubrovako-neretvanske Županije. Opina Ston nalazi se na

poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhvaa podruje od grada Stona, preko Ponikva do

Janjine. Opina Dubrovako primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrovake rivijere, sa

administrativnim centrom Slano.

U geografskom, odnosno turistikom smislu, ovo podruje pripada širem podruju Dubrovakog

turistikog podruja (klastera) i prema tome, budui pravci razvoja promatraju se u kontekstu

razvoja šireg podruja ove regije. Naime, da bi destinacije / subregije mogle igrati na globalnom

tržištu, nužno je da se zajedniki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turistikog

podruja / klastera (u ovom sluaju je to, dakle, Dubrovaki turistiki klaster), a svaka od njih

takoer gradi svoj imidž turistike destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima,

sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljunih vrijednosti.

Situacijska analiza pokazuje da su prirodna bogatstva prostora, uslijed desetljeima prisutne

izdvojenosti od glavnih razvojnih procesa u regiji, ostale su sauvane i danas predstavljaju dobru

osnovicu za održivi razvoj. Prirodni i kultivirani krajolik, kao i kulturno i povijesno nasljee

predstavljaju vrijedan identitet podruja, i u velikoj mjeri ove su vrijednosti sauvane.

Glavni ograniavajui faktori održivog razvoja predmetnog podruja su skromna demografska

osnovica, vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zaleu Dubrovakog primorja i dijelu

unutrašnjosti opine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva,

veliina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Nadalje, infrastrukturni sustavi, nedostatni su

i za današnje potrebe, pa stoga predstavljaju veliki ograniavajui faktor održivog razvoja

predmetnog podruja. Osim toga, postoje i odreena institucionalno-sistemska ogranienja, što

se osobito odnosi na nesreene katastre i vlasništvo nad zemljištem i zgradama, kao i nedostatak

temeljne prostorno planerske dokumentacije, što ve vei broj godina koi mnoge poduzetnike

inicijative.

U turistikom smislu, predmetno podruje uvijek se nalazilo "na putu" prema ostalim, snažnijim

turistikim destinacijama na podruju regije, pa je stoga ono do danas bilo izvan jakih procesa

turistifikacije – primjerice, na cijelom podruju trenutno ima oko 3.900 turistikih kreveta, od

ega 63% ine privatni smještajni kapaciteti. Glavni turistiki proizvod ove destinacije je 'sunce i

more', što takoer upuuje na visoku sezonalnost destinacije (gotovo 90% turistikih noenja

ostvaruje se u periodu od lipnja do rujna).

Upravo ovakva trenutna pozicija poetnika ini ovo podruje atraktivnim za turistiki razvoj

danas. Pritom, interesi i raspon moguih investicijsko-razvojnih strategija na ovom podruju

može varirati, ovisno o injenici da li je rije o lokalnim, to jest malim inicijativama ili je pak

15


ije o globalnim inicijativama moguih megaprojekata. Ovaj plan orijentiran je na razvoj eko /

ruralnih koncepata i projekata, meutim strateški okvir postavlja se za cjelokupni turistiki

razvoj ove destinacije.

Obzirom na fokus Plana, analizirani su strateški prioriteti i institucionalni okvir te trenutni

mehanizmi poticaja u turizmu, osobito sa aspekta razvoja ruralnog / eko turizma, što pokazuje da

trenutno postoji snažan raskorak izmeu raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s

aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. Doda li se tome injenica da

trenutno ne postoje regionalni centri za animaciju i podršku poduzetništvu u ovom segmentu

turizma, rezultat je spora realizacija projekata u ruralnom turizmu.

Evaluacija kljunih interesnih subjekata

Provedbom standardne procedure obilaska terena, razgovora i radionice sa kljunim interesnim

subjektima u turizmu ovog podruja evaluirani su njihovi stavovi i interesi, kao i upravljaki i

investicijski/financijski interesi vezano na ovaj projekt. Lokalne vlasti, turistike zajednice,

vinogradari, vinarije i udruge vinara, udruge / zadruge školjkara, hoteli, ugostiteljski objekti,

Solana Ston, obiteljska gospodarstva izražavaju jasne stavove o nužnosti turistikog razvoja, kao

jednog od generatora lokalnog bogatstva. Njihovi kljuni stavovi takoer izražavaju potrebu

donošenja Prostornog plana (za Ston), te ureenje zemljišnih knjiga i imovinsko-pravnih odnosa

nad zemljištem, kako bi se poboljšalo okruženje za realizaciju mnogih inicijativa.

Nadalje, prema mišljenjima sudionika radionica, destinacija Ston i Dubrovako primorje mora

oblikovati svoj turistiki imidž temeljem bogatstva kulturnog i etno nasljea, a za razvoj i rast

turizma, smatraju, odgovornost trebaju preuzeti mali lokalni poduzetnici i domai investitori.

Analiza konkurenata

Trenutni / potencijalni konkurenti destinaciji Ston i Dubrovako primorje u ruralnom turizmu su

Konavle i Istra, a analiza postojeih turistikih proizvoda ovih destinacija i njihovih razvojnih

modela ruralnog turizma izvedena je u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih

destinacija i procjene njihovih buduih razvojnih mogunosti.

Analiza konkurentskih destinacija pokazala je da je razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces

koji poiva na resursnim osnovama prostora kroz tipine proizvode kao što su vino i

gastronomija, te lokalnoj arhitekturi i prirodnim ljepotama ruralnih krajeva.

Kljuni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrovako primorje mora uzeti

ukljuuju organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora

(Istra), gastronomiju kao jedan od kljunih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle), nužnost

diversifikacije smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja (Istra), te

potrebu za kreiranjem kompletnog turistikog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije.

Analiza globalnih trendova u turizmu

Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turistike potražnje, putovanja, ponašanje i

preferencije turista, te destinacije suoeni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti

koje su povezane sa razvojem destinacija upuuju da destinacija Ston i Dubrovako primorje,

koja je radi stagnacije u razvoju uspjela sauvati autohtonost prirodnog okruženja i tradicionalne

arhitekture ima mogunost diferencijacije kroz kreativni i profesionalni pristup razvoju

turistikih proizvoda. Poseban fokus potrebno je staviti na proizvod gastronomije i vina, te

istaknute kulturno-povijesne vrijednosti u okvirima održivih principa razvoja.

SWOT analiza i kljune strateške prednosti i barijere turistikog razvoja

16


Analiza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats –

SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljedeih elemenata:

KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE

STON / DUBROVAKO PRIMORJE

SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING

TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

TURISTIKI RAZVOJ

KLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE

STON / DUBROVAKO PRIMORJE

MOGUNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI

PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upuuje na sljedee da je destinacija Ston / Dubrovako primorje na

poetku ozbiljnog i profesionalnog turistikog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti koji

je vei od intenziteta snaga. Nadalje, broj mogunosti u okruženju je vei od broja prijetnji, što

znai da trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrovako primorje mogu biti pozitivan

poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije. I konano, kao što je esto sluaj sa destinacijama

na poetku svog turistikog razvoja i iskoraka na turistiko tržište, tako je i za destinaciju Ston /

Dubrovako primorje indikativan relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što znai da je

upravo to podruje na kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rijeima,

bez obzira na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrovako primorje

mora najprije pristupiti izgradnji vrstog i kompletnog lanca vrijednosti.

Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljedee kljune strateške prednosti i barijere

turistikom razvoju destinacije Ston i Dubrovako primorje, koje definiraju pristup i smjernice

njenog budueg razvoja u turizmu.

17


Kljune strateške prednosti

Visokovrijedni prostor neiskorišten u turistikom

smislu

Kljune strateške barijere

Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja

Pozicija / prilike poetnika Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih

turistikih proizvoda

Utjecaj / blizina Dubrovnika

Nedostatak turistike infrastrukture

Neadekvatna opa infrastruktura

Nedostatak jasnog i usuglašenog razvojnoupravljakog

modela

Analiza oglednih primjera u praksi

18

Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrovako primorje mora se koristiti

primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa su stoga analizirane one

destinacije koje se nalaze u Mediteranskom dijelu Europe, sline su u geografskoj i

prirodnoj osnovi ukljuujui ouvane elemente kulture i povijesti, uspješno su razvile

ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu kao 'antipod' obalnoj ponudi, a njihova

ponuda ruralnog / agroturizma vrlo je razvijena, po emu su globalno prepoznate.

Destinacije kao ogledni primjeri najbolje prakse su: Umbrija, Italija, Lleida (Katalonija),

Španjolska i Var (Provansa), Francuska.

Kljuni pokazatelji ove analize upuuju na to da ove destinacije svoj turistiki razvoj

integriraju sa agrikulturom, a poljoprivredne proizvode koje komercijaliziraju zaštieni su

(kvaliteta, standardi i sl), a snažnim marketinškim aktivnostima promoviraju ih na

nacionalnoj i globalnoj razini. Centralni elementi identiteta i vrijednosti (povijest, kultura,

gastronomija, stil života) integrirane su u turistiku ponudu i element su diferencijacije u

odnosu na druge destinacije. Ove destinacije takoer su oblikovale niz proizvoda koji se

odnose na rekreaciju u prirodi.

Strateška uporišta

Uslijed globalnih procesa u turizmu svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti ove

promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda.

Destinacija Ston i Dubrovako primorje još uvijek ne daje pravilne odgovore - turizam još

nije prihvaen u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura kljunih subjekata nema

kapacitet niti financijsku snagu da pomie granice turistikog poslovanja, itd.

Destinacija Ston i Dubrovako primorje je na poetku svojeg turistikog i ukupnog

razvoja, pa zbog toga ima mogunost da bira svoju buduu poziciju unutar šireg podruja

regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. U tom smislu, kljuna

strateška uporišta koja predstavljaju temelj za obilkovanje vizije razvoja i turistikog

pozicioniranja, su sljedea:

4. Integracija sa turistikim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom

5. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistikog lanca vrijednosti temeljem

ruralnih / eko iskustava

6. Izgradnja konkurentnih turistikih proizvoda i aktivnosti


Vizija i pozicioniranje

Vizija, kao objektivizirana slika budunosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izmeu

lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistikih proizvoda) te globalnih pravila igre turistike

industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing

itd.) ime ovo podruje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobiva smjernice

unapreenja života i održivog turistikog razvoja. U razgovorima sa kljunim subjektima ovog

podruja i na interaktivnoj radionici definirana je vizija razvoja turistike destinacije Ston i

Dubrovako primorje kako slijedi:

Za 10 do 15 godina opine Ston i Dubrovako primorje postaje atraktivna turistika

destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turistikim lancem vrijednosti šire turistike

regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turistika iskustva, sadržaje i

aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema mogunosti koncentriranog

razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti.

Turizam kao zamašnjak opeg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor

kreiranjem novih iskustava i turistikih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od

glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne opine.

Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podruje, odnosno kljune

vrijednosti i atributi s kojima ovo podruje raspolaže ine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog

prostora Dubrovako-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljedei nain:

Pozicioniranje: Velianstvena Rivijera

Imidž: Elegantna turistika destinacija

Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost

Diferencijacija: Kultura i naslijee

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrovako

primorje ima svoje specifinosti koje ga ine jedinstvenim. Dakle, da bi pronašla ishodišnu toku

tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti buduih

potrošaa, destinacija Ston i Dubrovako primorje mora se osloniti na kljune fascinacije koje

su, s jedne strane osnova dugorone izgradnje imidža, dok s druge strane imaju poveznicu s

procesima specijalizacije i tržišne segmentacije:

Ston – kljune fascinacije

Gastronomija

Vino

Povijest

Dubrovako primorje – kljune

fascinacije

Oaravajui pogledi

Tradicija i kultura

Zdravi nain života

19


Uzimajui sve navedeno u obzir, prijedlog turistikog pozicioniranja je kako slijedi:

Regija Ston - Dubrovako primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena

turistika destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistika

iskustva i doživljaje posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili

"boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove sub-regije dosljedno se

apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijea u razvoju smještajnih

kapaciteta i turistike infrastrukture. Tako stvoreni turistiki sadržaji u ruralnom

prostoru obogauju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje

kao i ruralne scenografije koja na taj nain kreira imidž podruja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeenje

naslijeenih turistikih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) takoer

podrazumijeva "tokasti" pristup novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno

individualiziranom turistikom tržištu koji e dolaziti u sub-regiju zahvaljujui

kljunim fascinacijama i atributima obale.

Iskustveno strukturiranje i turistiki proizvodi

Voeni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu

diferenciranja doživljaja gostiju zbog kojih oni biraju odreenu destinaciju, ovdje se definiraju

iskustva koja e destinacija Ston i Dubrovako primorje pružati svojim gostima smještaju se u

prostor, a temeljem njih se kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turistiki

proizvodi.

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

1

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge subregionalnih

centara

• Stonsko zalee – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina

• Zalee Dubrovakog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo

• Obalni pojas – podruje plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa

smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima

• Malostonski zaljev i Bistrina – zaštieno podruje uzgoja, prezentacije i prodaje školjki

20


• Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more,

brežuljke, doline, vinograde, sela, itd.

Razvoj proizvoda podruja / destinacije Ston i Dubrovako primorje slijedi globalne trendove

turistikih tržišta, pritom se oslanjajui na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i

iskustvenom strukturiranju destinacije. U tom kontekstu, prijedlog turistikih proizvoda, a s

obzirom na njihov razvojni potencijal, za Ston i Dubrovako primorje je sljedei:

5. Odmor i opuštanje uz more

6. Gastronomija i vino

7. Ruralni turizam

8. Specijalni interesi

Dobra selekcija proizvoda i njihova kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na

turistikom tržištu. Svako od prethodno definiranih iskustvenih podruja destinacije Ston i

Dubrovako primorje specijalizira se za odreeni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti

doživljaj identiteta i karaktera svakog podruja ponaosob. Definirani proizvodi esto se u

iskustvenim podrujima isprepliu, odnosno nadopunjavaju, pa je tako mogue da jedno

podruje prioritizira više proizvoda istim intenzitetom. Sljedea tabela prikazuje prioritizaciju

turistikih proizvoda ove destinacije po iskustvenim podrujima:

Podruje /

Proizvodi

Slano i Ston

Stonsko zalee

Zalee

Dubrovakog

primorja

Obalni pojas

Malostonski

zaljev

Odmor i opuštanje uz more

Gastronomija i vino

Ruralni turizam

Specijalni interesi

Najvei prioritet Srednji prioritet Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

21


Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turistikih proizvoda podrazumijeva i

kvalifikaciju, odnosno koliinu buduih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa

mogunostima i ogranienjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa

suvremenim turistikim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala.

Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljedeoj tabeli, temelje se na smještajnim

kapacitetima predvienim u prostornim planovima, te turistikom prometu, zaradi od turizma, i

turistikom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020.

(ciljna godina).

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

2007

BEZ PROMJENE

REALIZIRANO

25% PP-A

REALIZIRANO

50% PP-A

REALIZIRANO

100% PP-A

stanovništvo 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

površina u km 2 366 366 366 366 366

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 365 365 2.000 4.000 7.500

dolasci 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

noenja 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

noenja (hoteli i tur. naselja) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

zauzetost hotelskog smještaja 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

noenja - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

kreveta po etvornom kilometru 11 11 16 22 33

dolazaka po stanovniku 7 12 19 36 64

noenja po stanovniku 37 59 114 182 318

hot. noenja po stanovniku 10 12 76 151 284

tur. prihod u HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

tur. prihod u € (direktni) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

tur. prihod po noenju (direktni) 25 50 70 70 70

udvostruenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku 11 6 9 18 32

noenja po stanovniku 7 29 57 91 159

hot. noenja po stanovniku 37 6 38 76 142

Optimalna koliina novog smještaja za podruje predmetnog projekta leži negdje izmeu

scenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predvienih prostornim planom,

barem u periodu do 2020. godine. Konana koliina novog smještaja u tom periodu ovisi o

porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva te dinamici i kvaliteti rješavanja problema s

infrastrukturom.

22


Konkurentnost i investicije

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljunim subjektima, rezultata sa radionice,

obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuni projekti koji e graditi konkurentsku

poziciju ove destinacije na turistikom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

PROJEKT

KONKURENTNOSTI

PROJEKTI

SMJEŠTAJNIH

KAPACITETA

PROJEKTI

TURISTIKE

INFRASTRUKTURE I

ATRAKCIJA

PROJEKTI

EDUKACIJE I

UPRAVLJANJA

Specijalizacija

gastronomske ponude

Agroturizam Kušaonica vina i

maslinovog ulja

Projekt edukacije u turizmu

Razvoj komplementarne

ponude

Interpretacijski centar

'Solana Ston'

Integrirani sustav

turistikog oznaavanja

Ruralna kua za odmor Sustav vidikovaca TourFuture (edukacija

lokalnog stanovništva u

turizmu)

Ruralni 'bed & breakfast' Koncept piknik punktova Sustav destinacijskog

menadžmenta

Ruralni obiteljski hotel Obiteljski park u prirodi Organizacija za razvoj i

upravljanje ruralnim

turizmom

Sustav malih plaža Ruralni resort Avanturistiki park Edukativni centar za

održivi razvoj i zeleno

poduzetništvo (Eko centar

Topolo)

Revitalizacija šetnica uz

more

Konjiki centar

Projekt 'Hoteli Plus' Koncept pješakih,

planinarskih i biciklistikih

staza

Projekt kvalitete privatnog

smještaja

Centar brdskog biciklizma

Centar za sportove na vodi

Eko park

Revitalizacija

dijela Stona

Centar 'Kamenica'

centralnog

Program zdrave hrane za

potrebe tur. tržišta

destinacije

Program izrade domaeg

sapuna

Program pripreme /

kuhanja tradicionalnih jela

23


Marketing plan

Marketing destinacije Ston i Dubrovako primorje mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno

inovirajui kroz moderne marketinške alate i aktivnosti. Isto tako se i oekuje suradnja i pomo

DN županije odnosno TZ DN županije kroz preporuke novog Strateškog marketing plana

Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog

plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o inicijativi koja kree sa sub-regije Ston i

Dubrovako primorje, dok s druge strane TZ DN županije treba omoguiti znanja, odnosno

strateški marketing smjer cijele Županije kao i sub-regije, odnosno destinacije Ston i

Dubrovako primorje.

Sustav integrirane marketinške komunikacije Dubrovako primorje - Ston

Stvaranje tržišne marke

Promotivni oblici i materijali

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

Praenje provedenih aktivnosti

Logo

Ime marke

Termin

Zaštitne boje

Brošure

Ope brošure

Brošure proizvoda

Brošure seoskih domainstava

Broušure specifinih atrakcija

Promotivni materijali

Plakati, letci

Turistika karta

Karte itinerara s obzirom na

proizvode

Turistiki vodi

Internet stranica

Suveniri i autohtoni proizvodi

Unaprjeenje prodaje

Sudjelovanje na sajmovima

Posebne promocijske akcije

Direktni marketing

Odnosi s javnošu

Novinarska putovanja

Agencijska putovanja

Newsletter

Tiskovne konferencije

Obavijesti, novosti

Oglašavanje

Tisak (novine, asopisi)

Internet oglašavanje

Organizacija seminara i radionica

Standard kvalitete tiska brošura

i ostalih promotivnih materijala

Kvaliteta sadržaja Internet stranice

s obzirom na ažurnost i tonost

Kvaliteta nastupa na sajmovima

Investicije i zakljuni prijedlozi

Ovaj je projekt bazino usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i

Dubrovako primorje koji je lociran u Dubrovako-neretvanskoj županiji. Budui je Hrvatska

još uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na

lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme

investicija u turistikoj djelatnosti u svojim rukama.

U tom kontekstu za sada ne postoji niti je mogua obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i

integralni turistiki razvoj ovog podruja i to kako sa stajališta privlaenja veih domaih i

internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaenja malih lokalnih investitora. Naime

javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uinkovite

investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Da bi se turistiko podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje ozbiljnije turistiki razvilo,

napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su znaajna ulaganja ne samo u

infrastrukturu nego i nekoliko znaajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaenim

prostornim planom te napose znaajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest

Slanog i Stona. Atraktivnost e se ovih razvojnih podruja posebno potencirati nakon izgradnje

autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

24


U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog

podruja, ali i kao inicijacija poduzetnikih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem

uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

Nadalje, meunarodna praksa u turizmu poznaje razvojne poticaje koji spadaju u financijske

poticaje, kvazi-financijske poticaje, fiskalne poticaje i ostale vrste poticaja (poput edukacijskih

programa i sl.). Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i

napose ovoj Županiji, biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska

turistika praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile

snažnu i konkurentsku turistiku privredu.

25


1 Uvod

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje (LOT 1)

dio je šireg COAST projekta, iji je sveobuhvatni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa

zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti utkane u razvojni put.

Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prijee preobrazbu

gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u konanici

omoguavaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To e se initi tako da se:



identificira, a potom i ponudi rješenja kojima se može ograniiti i dokinuti postojei

obrazac interesa, pokretakih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi

ostvarivanja znaajne kratkorone dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom

iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikošu i na njoj temeljenoj atraktivnosti –

troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te

prijei i raznolikost, a time i vitalnost samog razvoja;

identificiraju i potiu razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu

života grade na nain da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj

temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih

komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na podruju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utjee

na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i

posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako

bi ih se potaklo da u svoje prakse ukljue održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i

krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno znaajne vrijednosti podruja Dalmacije.

Osnovni oekivani rezultati COAST projekta su:


Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i

krajobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva,

marikultura i poljoprivrede - na etiri odabrana demo podruja: Lot 1 – Pelješac sa

posebnim naglaskom na Ston i Dubrovako primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot

3 – šire podruje uša rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i

obalno podruje Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljedeoj mapi.

Kartogram 1-1: Pokazna podruja COAST projekta

26


Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste

postojeu biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na

podruju etiri županije.

Poboljšanje usklaenosti i provedbe propisa i praksi kljunih sektora na podruju

etiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne

raznolikosti.

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozraje koje prepoznaje, uvažava, podržava,

institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i

krajobrazne raznolikosti.

27


2 Zadaci i procedure

2.1 Zadaci

Temeljem javnog natjeaja koji je proveden u veljai / ožujku 2008. godine, Program

Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL

(Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog

turizma za demo podruja projekta LOT 1 (Ston i Dubrovako primorje) i LOT 2 (otoci Vis i

Biševo).

Osnovni ciljevi COAST projekta su:

identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograniiti i dokinuti postojei obrazac interesa,

praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja znaajne kratkorone

dobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utjee i na društvenu

koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja

identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade

na nain da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje,

uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Kljuni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podrujima destinacije Ston i

Dubrovako primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su:

da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turistikog razvoja,

da se istraži i izvijesti o potencijalima i ogranienjima te praktinim idejama projekta kao i

mjerama podrške za održivi razvoj turizma.

Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, iji se

prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani

su u sljedeoj šemi, a u ovom Izvještaju obrauje se podruje Stona i Dubrovakog primorja

(LOT 1):

28


SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGUNOSTI ZA RAZVOJ

ANALIZA PONUDE

- Prirodni faktori- geografska situacija, veliina, klima, geološka situacija,

voda, krajolik, flora i fauna ,

- Prostorne mogunosti i ogranienja - analiza: prostornih planova, tur.

strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd.

- Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska

struktura, politika i administrativna struktura

- Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge

(komercijalne, zdravstvene, itd.)

- Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija,

spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, dogaaji, itd.

- Tur. infrastruktura - šetnice, biciklistike staze, jahanje, ostale sportske i

rekreacijske aktivnosti

- Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd.

- Hrana i pie - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd.

- Lokalno stanovništvo - svijest, oekivanja, kontribucija razvoju, itd.

- Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd.

- Turistiki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski

instrumenti, strategije, itd.

- Obuka u turizmu

- Suradnja lokalnih turistikih ponuaa

ANALIZA POTRAŽNJE

- Turistiki promet - dolasci, noenja, sezonalnost, vrste smještaja,

itd.

ANALIZA KLJUNIH SUBJEKATA

- Kroz sastanke i intervjue

ANALIZA KONKURENCIJE

TRENDOVI

SWOT ANALIZA

KLJUNE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDUEG

ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA

BENCHMARK ANALIZA

- Benchmarking okvir

- Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, kljuni faktori uspjeha,

itd.)

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

- Strateški kontekst

- Vizija i pozicioniranje

- Razvoj proizvoda

KLJUNI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

- Identifikacija konkurentskih nedostataka

- Selekcija i specifikacija kljunih projekata izgradnje konkurentnosti

MARKETING STRATEGIJA

- Marketinško pozicioniranje

- Proizvodi i tržišni segmenti

- Elementi diferenciranja

- Kljuni strateški marketinški prijedlozi

KLJUNI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

- Kapacitet,sadržaji, aktivnosti, kljuni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA

- Model investicija i financiranja - opa evaluacija investicija , dinamika investiranja i alokacija investicija

- Identifikacija izvora financiranja

KONANI PRIJEDLOZI

- Prijedlozi za formiranje partnerstva

29


2.2 Procedure

U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene

zadatke, za potrebe ovog projekta provedene su standardne metodološke i radne procedure

karakteristine u meunarodnoj praksi planiranja i razvoja turistikih destinacija. Osim

sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja

pomou intervjua i radionica sa kljunim interesnim subjektima s ciljem prikupljanja dodatne

argumentacije za razliita problemska podruja, kao i provjeru primjerenosti predloženih

rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu

iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.

Prema tome, program istraživanja ukljuuje:

30


SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST CILJ

1. ANALIZA PONUDE

2. ANALIZA

POTRAŽNJE

3. ANALIZA KLJUNIH

SUBJEKATA

a) Prikupljanje i analiza postojeih statistikih

podataka i baza podataka razliitih institucija

(Opine Ston, Dubrovako primorje,

Dubrovako-neretvanska županija, Ministarstvo

okoliša, prostornog planiranja i izgradnje,

Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska

gospodarska komora, itd.).

b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na

županijskoj i lokalnoj razini.

c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih

relevantnih grafikih (mape) reprezentacija

prostora - destinacija Ston i Dubrovako

primorje.

d) Terensko istraživanje vezano na analizu i

evaluaciju trenutne situacije na podruju

destinacije Ston i Dubrovako primorje.

e) Prikupljanje i analiza postojeih statistikih

podataka i baza podataka razliitih institucija

(Opine Ston, Dubrovako primorje,

Dubrovako-neretvanska županija, Turistike

zajednice destinacija, Ministarstvo turizma,

Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska

gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te

razgovori sa kljunim subjektima u turizmu

predmetnih podruja.

f) Prikupljanje i analiza postojeih statistikih

podataka i baza podataka, razliitih institucija

(Opine Ston, Dubrovako primorje,

Dubrovako-neretvanska županija, itd.) te do

sada izraenih strateških i ostalih planova

vezanih na utjecaj turistikih aktivnosti i razvoja

na okoliš destinacije Ston i Dubrovako

primorje.

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i

evaluaciju trenutne situacije na podruju

predmetnih regija, a vezano na utjecaj

turistikih aktivnosti i razvoja na okoliš.

h) Prikupljanje i analiza postojeih statistikih

podataka i baza podataka razliitih institucija

(Opine Ston, Dubrovako primorje, Komiža i

Vis, Županija Dubrovako-neretvanska

županija, Turistike zajednice destinacija,

Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za

statistiku, Hrvatska gospodarska komora,

Institut za turizam itd.).

i) Interaktivna radionica po televoting (birakom)

sistemu koja ukljuuje sve subjekte u turizmu

podruja, kao i lokalnu zajednicu Stona i

Dubrovakog primorja.

Evaluacija prirodno-geografskih, sociodemografskih,

politikih, socijalnih, pravnih,

ekonomskih i prostorno-planerskih

karakteristika prostora obuhvata projekta.

Evaluacija sadašnje turistike ponude

ukljuujui smještajnu ponudu, ponudu

hrane i pia, turistike resurse i atrakcije,

postojee aktivnosti turistikog marketinga i

postojeih poticajnih programa vezanih na

turistiki. razvoj.

Ocjena utjecaja turistikih aktivnosti na

okoliš.

Identifikacija i analiza turistike potražnje na

podruju obuhvata.

Komunikacija kljunih pitanja tur. razvoja sa

svim relevantnim subjektima: opinama,

direktorima lokalnih tur. zajednica,

hotelijerima, turistikim agencijama,

Udrugom vlasnika privatnog smještaja,

predstavnicima zaštienih podruja i lokalnih

javnih službi.

Komunikacija projekta i identifikacija kljunih

mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih

uz svijest, oekivanja, kontribuciju razvoju

turizma, te ostale odrednice projekta.

31


4. ANALIZA

KONKURENCIJE

5. TRENDOVI U

TURIZMU

j) Semi-strukturirani intervjui sa kljunim

subjektima privatnog i javnog sektora, kljunim

donosiocima odluka, te nevladinim

organizacijama podruja destinacije Ston i

Dubrovako primorje.

k) Prikupljanje i analiza statistikih podataka i

baza podataka vezanih uz razvoj turizma u

odabranim turistikim destinacijama / otocima

koji su u konkurentskom krugu predmetnom

podruju.

l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka

vezanih uz kljune trendove u turizmu u svijetu.

6. SWOT ANALIZA m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršena je

konana analiza snaga, slabosti, mogunosti i

prijetnji podruja destinacije Ston i Dubrovako

primorje.

7. ANALIZA

OGLEDNIH PRIMJERA

U PRAKSI

8. KLJUNI PROJEKTI

KONKURENTNOSTI

9. STRATEŠKI

KONCEPT ODRŽIVOG

RAZVOJA

10. MARKETING

STRATEGIJA

n) Prikupljanje i analiza statistikih podataka i

baza podataka vezanim na razvoj održivog

turizma u odabranim destinacijama –

Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turistika

organizacija, Mintel, Tourism Intelligence

International, Turistike organizacije odabranih

destinacija, itd.).

o) Telefonski intervjui sa kljunim / relevantnim

subjektima turistikog razvoja odabranih

oglednih destinacija.

p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na

podruju destinacije Ston i Dubrovako

primorje.

q) Interaktivna radionica po televoting (birakom)

sistemu.

r) Terensko istraživanje mogunosti pozicioniranja

na podruju destinacije Ston i Dubrovako

primorje

s) Interaktivna radionica po televoting (birakom)

sistemu.

t) Evaluacija svih prethodnih analiza

Identifikacija mišljenja i stavova kljunih

subjekata i donosioca odluka na predmetnim

podrujima, vezano na mogunosti i željeni

smjer tur. razvoja te potencijala rasta.

Evaluacija konkurentskih destinacija s

pozicije njihovih razvojnih i poslovnoupravljakih

modela u turizmu.

Analiza kljunih trendova u svrhu smjernica

za budui razvojni model predmetnih

podruja ovog projekta.

Identifikacija kljunih strateških snaga i

barijera budueg održivog razvoja u turizmu

predmetnih podruja ovog projekta.

Evaluacija razvojnih, poslovnih i upravljakih

modela održivog turizma odabranih

destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog

razvojnog modela za predmetna podruja

ovog projekta.

Identifikacija trenutne razine konkurentnosti

predmetnog podruja.

Identifikacija kljunih elemenata održivog

razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i

razvoja proizvoda za predmetno podruje

projekta.

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i

stavova vezano na viziju i pozicioniranje,

identifikacija kljunih prednosti i barijera,

definiranje portfelja proizvoda, identifikacija

potencijalnih kljunih projekata u turizmu, itd.

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i

stavova vezano na marketinško

pozicioniranje podruja, kljune proizvode i

tržišne segmente, te elemente

diferenciranja, zakljuno sa kljunim

strateškim marketinškim prijedlozima

11. KLJUNI

PROJEKTI RAZVOJA I

MJERE

UPRAVLJANJA

12. INVESTICIJSKA

STRATEGIJA

13. KLJUNI

PRIJEDLOZI

PROJEKTA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza

v) Evaluacija svih prethodnih analiza

w) Evaluacija svih prethodnih analiza

Prijedlog kljunih projekata razvoja

ukljuujui kapacitete, sadržaje, aktivnosti,

prijedloge za upravljanje posjetiteljima i

kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

Prijedlog investicijske strategije i modela

financiranja.

Kljuni prijedlozi projekta.

32


3 Kontekst projekta

3.1 Podruje obuhvata projekta

Integralno podruje aktivnosti LOT 1, odnosno destinacija Ston i Dubrovako primorje,

prikazano na sljedeoj mapi, ukljuuje dvije opine (Ston i Dubrovako primorje), koje se nalaze

na podruju Dubrovako-neretvanske Županije.



Opina Ston nalazi se na poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhvaa podruje od

grada Stona, preko Ponikva do Janjine.

Opina Dubrovako primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrovake rivijere, sa

administrativnim centrom Slano.

Slika 3-1: Opina Ston i Opina Dubrovako primorje

Opina STON

Opina DUBROVAKO PRIMORJE

Županija

Dubrovako-neretvanska

Stanovništvo (2001) 2.605

Površina (km2) 169,51

Naselja

Boljenovii, Brijesta, Broce,

esvinica, Dananje, Duba Stonska,

Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston,

Metohija, Putnikovi, Sparagovii,

Ston, Tomislavovac, Zabre, Zaton

Doli, Žuljana

Županija

Dubrovako-neretvanska

Stanovništvo (2001) 2.216

Površina (km2) 197,11

Naselja

Banii, epikue, Doli, Imotica,

Kruica, Lisac, Majkovi, Mravnica,

Ošlje, Podgora, Podimo, Slano,

Smokovljani, Stupa, Štedrica,

Toionik, Topolo, Trnova, Trnovica i

Visoani

33


3.2 Ston i Dubrovako Primorje u širem kontekstu regije

U geografskom, odnosno turistikom smislu, ovo podruje pripada širem podruju Dubrovakog

turistikog klastera i prema tome, budui pravci razvoja trebaju se promatrati u kontekstu razvoja

šireg podruja ove regije.

Slika 3-2: Dubrovako-neretvanska Županija / Turistiki klaster Dubrovnik

Dok su ostala obalna podruja regije prolazile proces znaajnog i intenzivnog turistikog razvoja

(Dubrovaka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), ovo podruje ostalo je u tom

smislu gotovo netaknuto. Ono se sada suoava sa globalnim procesima promjena u turizmu, a u

odgovoru na te promjene, potrebno je identificirati interne i eksterne aspiracije u smislu budueg

razvoja. Trenutni globalni procesi, a osobito oni vezani uz tržište nekretnina, zahtijevaju da ovo

podruje pruži adekvatan odgovor buduoj potražnji. Nadalje, blizina Dubrovnika s jedne strane,

te Makarske rivijere s druge, oznaavaju potrebu ovog podruja / destinacije da strukturno i

inovativno kreira vlastiti turistiki klaster, sa primjerenim proizvodima i kompletnim turistikim

lancem vrijednosti, kako bi se balansirala turistika ponuda cijele regije. U turistikom klasteru

Dubrovake regije ve se etabliraju odreene sub-regije (npr. Dubrovnik, Konavle, Korula,

itd.), a svaka od njih na turistiko tržište istupa nudei turistike proizvode i iskustva koji se

temelje na kljunim identitetskim znaajkama tih destinacija.

Slika 3-3: Preliminarni turistiki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik

Da bi destinacije / subregije mogle igrati

na globalnom tržištu, nužno je da se

zajedniki pozicioniraju pod krovnom

markom cijelog turistikog klastera, a

svaka od njih takoer gradi svoj imidž

turistike destinacije sa profesionalno

oblikovanim proizvodima, sadržajima i

iskustvima, temeljem svojih kljunih

vrijednosti.

34


4 Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podruja

Podruje projekta, površine 367 km 2 , smješteno na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja,

središnji je dio Dubrovako-neretvanske županije, a ine ga opine Dubrovako Primorje i Ston.

Ima slina prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrovake regije; tipini bezvodni

krški dinarski prostor s nešto plodnih površina, dok u krajoliku dominiraju pošumljene (dijelom

opožarene) površine, oskudni pašnjaci i kamenjar.

Kartogram 4-1: Situacija / Podruje obuhvata

Opina Dubrovako primorje

predstavlja izduženo (oko 40 km) i usko

(5-15 km) pogranino podruje površine

197 km 2 . Razlikuju se dvije prirodne

cjeline; niže priobalno podruje s preko

40 km razvedene obale, i brdovito

podruje zalea (najviša toka 963 m) uz

granicu s Bosnom i Hercegovinom s

kojeg se pružaju pogledi prema obalnom

pojasu. Prostor je naseljen ve u

pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i

gomila) i u antici (rimski kastrum,

starokršanski sarkofazi). Naseljavaju ga

Hrvati i nalazi se u sastavu hrvatske

države (ruševine ranohrvatske crkve, steci). Dubrovaka republika 1399. godine odluuje da

sjedište nove knežije bude u Slanom koje tako postaje upravnim i duhovnim središtem Primorja.

U sastavu Dubrovake republike ostaje do njezinog zaposjedanja od Napoleonove francuske

vojske 1806. godine. U Slanome osniva kanton koji obuhvaa podruja bivše knežije. Pod vlašu

Austrije (Habsburške monarhije) je od 1814. pa do kraja I. svjetskog rata 1918. godine. Od 1997.

Dubrovako primorje je jedinica lokalne samouprave unutar Dubrovako - neretvanske županije.

Opina Ston, površine 170 km2 (dužine oko 30 km i širine do 8 km) zauzima jugoistoni dio

poluotoka Pelješca. Približno 100 km vrlo razvedene obale ine brojni kanali, zaljevi, zatoni,

uvale, manji otoii i rtovi. Prostor karakteriziraju južni priobalni gorski pojas s brojnim

vrhovima iznad 500 m (najviši vrh 632 m), odnosno nešto niži sjeverni pojas (najviši vrh 494 m),

te brojne udoline i polja u unutrašnjosti.

Prostor opine Ston takoer je naseljen od pretpovijesti (gomile, ostaci gradina). Postoje i neka

rimska nalazišta. Bio je pod vlasti Bizanta, oko IX. stoljea tu su vladali Neretljani, a zatim je

sastavni dio zahumske kneževine. Starije mu je ime Rhatanae Chersonesus, a naselje na mjestu

današnje Stona nazivalo se Pardua (Stamnes, Stagnum, Turris Stagni. Iz tog starokršanskog i

predromanskog razdoblja, kada je Ston bio sjedište biskupije, ostali su arheološki i arhitektonski

tragovi. U razdoblju 1333. - 1808. u sastavu je Dubrovake Republike. Za vrijeme vladavine

Austrougarske monarhije 1886. godine osnovana je Opina Ston u sastavu Kotara Dubrovnik i

Kraljevine Dalmacije. Od 1952. je u sastavu Kotara Dubrovnik i NR Hrvatske, a od 1992. godine

Opina Ston je novo teritorijalno ustrojena jedinica lokalne samouprave u sastavu Županije

Dubrovako – neretvanske.

35


Klimatske znaajke

Umjereno topla klima sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama.

Prosjene temperature: godišnja temperatura zraka 15,6 °C; najhladniji mjesec 7,3 - 8,2°C;

najtopliji mjesec 24,9°C -24,1°C; temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.

Godišnja koliina oborina 1.122 mm (Dubrovako primorje); 1.414 mm, (Ston).

Najuestaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral koji se transformiraju poprimajui smjer glavnih

reljefnih oblika.

Geološke i seizmike znaajke



Prevladavaju vapnenci, dolomiti te fliš.

Podruje je unutar zone intenziteta potresa IX. stupnja MCS.

Vegetacija

Prava mediteranska vegetacija (esvina - crnika, dalmatinski crni bor, makija, nisko žbunje,

samoniklo ljekovito i aromatsko bilje, a od kultura vinova loza, maslina, duhan, ostalo voe i

povre i drugo) odražava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika.

Prostorna je raspodjela pojedinih biljnih vrsta odreena velikim dijelom prosjenim

vrijednostima klimatskih elemenata. Prema fitogeografskoj regionalizaciji ovo podruje pripada

stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni sredozemne fitogeografske regije. Opa znaajka ove

fitogeografske regije je znatno smanjeni intenzitet ili potpuni prekid vegetacije uzrokovan

visokim ljetnim temperaturama, te izrazitim sušama. Raslinstvo ine uglavnom brojne

mediteranske vrste, ali ima i više vrsta submediteranskih, te uvezenih tropskih i suptropskih

vrsta.

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

Prožimanje sredozemnih i

subsredozemnih utjecaja

rezultira bogatstvom vrsta

u lokalnoj flori. Šumskog

je pokrova malo, a najvee

površine zauzimaju niže

zajednice makije, gariga i

šikare. Prevladavaju autohtone

sastojine hrasta

crnike ili esvine, u autohtonoj

zajednici makije, a

u novije vrijeme sve vee

površine zauzimaju alepski

i primorski bor.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover, 2001.

Širenje alepskog bora sužava prostor ostalih biljnih vrsta. U šumi i makiji, uz crniku

najzastupljenije su vrste; lovor, planika, tršlja, borovica, mirta, zelenika, lemprika, brnistra,

veprina itd.

36


Predstavnici gariga su ružmarin, bušin, oštrikovina, pelin i dr. Makija i garig isprepleteni su

povijušama i penjaicama kozokvinom, tetivkom, bršljanom, bljuštem, divljom lozom, a este su

i kupina i draa.

Predstavnici raznih prizemnih zajednica su kadulja, sredozemna mljeika, smilje, preslica,

majina dušica, ptija noga, kamilica, bokvica, badelj, bazga, sljez i dr.

Na ovom podruju prisutne su i suptropske i tropske vrste kao palma, akacija, aloja, eukaliptus,

kaktus, agava, te ukrasne ve udomaene; oleandar, tamaris i dr.

4.2 Socio- ekonomski faktori

Podruje karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti

depopulacijsko podruje s neujednaenim demografskim stanjem i nepovoljnim demografskim

procesima koji postaju limitirajui imbenik budueg razvitka.

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom podruju prisutan je stalan pad broja stanovnika i nepovoljna starosna struktura,

što je posljedica brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove.

Bitno su ograniene, posebno na podruju zalea Dubrovakog primorja i izoliranim dijelovima

opine Ston, mogunosti biološke revitalizacije stanovništva u uvjetima njegovog sve veeg

starenja.

Broj stanovnika i demografska struktura

Na razmatranom podruju živjelo je 2001. godine nešto preko 4.800 stanovnika u 39 naselja.

Osnovni podaci o stanovništvu vidljivi iz priložene tablice, dok se detaljniji podaci nalaze u

prilogu.

Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci

Podruje D. primorje Ston Ukupno

Stanovnika 2001. 2.216 2.605 4.821

Naselja 20 19 39

Aktivno stanovništvo

1.101 950 2.051

49,7% 36,5% 42,5%

Zaposleni 258 462 720

Stanovnici 60 i više godina

741 771 1.512

33,4% 29,6% 31,4%

Stanovnika 2015. 2.200 2.500 4.700

Stanovnika 2015. -

Imigracija

2.500 3.000 5.500

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Na itavom prostoru prisutan je kontinuirani pad broja stanovnika posebno u manjim, izoliranim

naseljima. U odnosu na 1948. godinu broj stanovnika podruja se je smanjio za preko 3.600, od

37


toga gotovo dvije treine u Dubrovakom primorju. Pri tome su naselja u obalnom pojasu

izgubila cca 700 stanovnika, a ostatak od gotovo 1.700 stanovnika se odnosi na zaobalje.

Starenje stanovništva vidljivo je kroz ueše stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom

stanovništvu. Dubrovako primorje ima visoku ueše starog stanovništva (33%), dok u zaleu

to iznosi 37%. Opina Ston ima relativno uravnoteženu starosnu struktura na cijelom prostoru s

cca 30% starih stanovnika. Situacija je povoljnija zbog veeg ueša mladih što otvara

mogunost demografske obnove. Detaljna starosna struktura prikazana je u prilogu.

Znatno lošija situacija je u segmentu starosne strukture u poljoprivrednim kuanstvima. Ueše

stanovnika starih 55 godina i više iznosi gotovo 50% u Dubrovakom primorju, odnosno gotovo

40% u opini Ston.

Planirani broj stanovnika; S obzirom na prisutnu demografsku situaciju prostornim planovima

predvia se da e do 2015. broj stanovnika stagnirati, odnosno da e na podruju živjeti 4.700

stanovnika što nije dovoljno za intenzivan razvoj planiran kroz prostorne planove. Stoga se u

planovima razmatra i mogunost doseljavanja novog stanovništva, odnosno za 2015. 5.500

stanovnika.

Kuanstva; Prosjeno kuanstvo broji samo 2,9 lanova. U manjim naseljima su znaajno

zastupljena staraka kuanstva.

Naseljenost; Na razmatranom podruju nalazi se 39 naselja pretežno vrlo malih naselja. Samo

opinska središta imaju nešto više od 500 stanovnika ( Slano 552 i Ston 528 stanovnika). Pet

naselja imaju neznatno preko 200 stanovnika (Doli, Majkovi, Dubrava, Hodilje i Žuljana).

Ako se izuzmu opinski centri prosjena veliina naselja je 100 stanovnika po naselju

(Dubrovako primorje 88, Ston 115 stanovnika po naselju).

Prostornim planovima predvia se daljnja znaajna koncentracija stanovništva u opinske centre

i oni se do 2015. planiraju sa: Slano do 1.000 stanovnika, Ston 1.000 do 1.500 stanovnika što je u

suprotnosti s ciljem zadržavanja aktivnosti na cijelom podruju i dovelo bi do daljnje

depopulacije ostalih naselja.

Stalni i povremeni stanovnici; Tijekom ljetnih mjeseci ukupan broj stanovnika se više nego

udvostruuje, tako da u vršnim danima iznosi preko 10.000 osoba. U procjeni nisu uzeti u obzir

neregistrirani turisti, jednodnevni posjetioci, stanovi za odmor izgraeni poslije 2001. i sl.

Posebno se istiu obalna naselja tako da odnos ukupno prisutnih i stalnih stanovnika iznosi;

preko dva puta: Mali Ston, Hodilje; preko tri puta Slano; etiri puta Ston; pet puta Žuljana.

Posljedica ove pojave su znaajni lokalni problemi u kvaliteti prometne i ostale infrastrukture.

Stanovi; Popisom stanova 2001. registrirano je na razmatranom podruju gotovo 5.000 stanova

prosjene površine 75 m 2 . Nažalost, preko 22% stanova je stalno ili privremeno napušteno.

Prosjena veliina stalno nastanjenih stanova je 81 m 2 (Dubrovako primorje 78,5 m 2 , Ston 83,5

m 2 ), odnosno gotovo 26 m 2 po stanovniku.

U obalnom podruju prisutan je velik broj stanova za odmor. Odnos stalno nastanjenih i stanova

za odmor na itavom podruju je gotovo 3:1.

38


4.2.2 Ekonomski faktori

Predmetno podruje je vrlo slabo gospodarski razvijeno. Prema udjelu u prihodu najistaknutije

kategorije su hoteli i restorani, preraivaka industrija te trgovina i graevinarstvo. Na podruju

destinacije Ston i Dubrovako primorje nedostaje nekoliko veih gospodarskih pokretaa koji bi

zapošljavali ljude i stvorili bolje ekonomske uvjete za život ljudi, te kao rezultat privukli dio

odseljenih stanovnika.




Preraivaku industriju u Dubrovakom primorju ine kamenolom za vaenje

arhitektonskog i ukrasnog kamena, nekoliko pogona za preradu kamena i kamenoklesara

na podruju Visoana i nešto manje Smokovljana. Uz preradu kamena lokalno se

stanovništvo bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stoarstvom, no pretežno za osobne

potrebe. U zaljevu Bistrina nalazi se nekoliko uzgajivaa školjki.

U opini Ston u malostonskom zaljevu postoji stotinjak uzgajivaa školjki. Prije rata je

bio u funkciji pogon za preradu školjaka na ovom podruju, no danas više ne posluje.

Unutrašnjost opine Ston danas je sve razvijenije podruje za uzgoj vinove loze i njenog

preraivanja u vino.

Poljoprivreda je s obzirom na resurse slabo razvijena, najvee prepreke su pretežno mala

zemljišta s vrlo esto neriješenim imovinsko pravnim odnosima, mali broj pretežito

starog stanovništva i na dijelovima nedostatka vode (Dubrovako primorje) ili visoke

cijene vode.

Prema podacima FINA-e za 2007. godinu podruje obuhvata ima sljedee karakteristike:






Ukupni prihodi predmetnog podruja iznose nešto manje od 94 milijuna kuna.

Opina Ston (52 mil.) bilježi vee prihode od Dubrovakog primorja (41 mil.).

Opina Ston prihoduje približno 20.100 kn po stanovniku.

Opina Dubrovako primorje prihoduje približno 18.650 kn po stanovniku.

Hoteli i restorani su djelatnost koja nosi najviše prihoda, približno 32 milijuna kuna

(cijelo podruje).

Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrovako primorje)

Ston - struktura prihoda prema djelatnostima

u 2007

Dubrovako primorje - struktura prihoda

prema djelatnostima u 2007

Poljoprivreda

lov,

šumarstvo

10%

Graevinarstvo

18%

Preraivaka

industrija

20%

Trgovina

9%

Ostale

djelatnosti

18%

Hoteli i

restorani

25%

Preraivaka

industrija

26%

Trgovina

14%

Graevinarstvo

5%

Hoteli i

restorani

46%

Prijevoz,

skladištenje i

veze

3%

Ostale

djelatnosti

6%

Izvor: FIMA, 2008

Izvor: FIMA, 2008

Na podruju regije ukupno je zaposleno 380 osoba i to najviše u hotelima i restoranima (143).

Broj nezaposlenih na cijelom podruju iznosi 210 osoba i to 143 u opini Ston i 67 u opini

Dubrovako primorje.

39


4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja

4.3.1 Analiza prostornih planova

Analizirani su slijedei prostorni planovi:




Prostorni plan dubrovako-neretvanske županije

Prostorni plan ureenja opine Dubrovako primorje

Prostorni plan ureenja opine Ston; Prijedlog plana

Prostorni planovi osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak

turizma, poljoprivrede, marikulture i ribarstva; razvitak ekološki prihvatljivih manjih

industrijskih pogona izgraenih prema strogim ekološkim standardima, te intenzivnijem razvitku

obrtništva i otvaranju manjih pogona i radionica.

U opini Dubrovako primorje osnovni pravci gospodarskog razvoja su:





Ugostiteljstvo i turizam kao temeljno opredjeljenje koje treba napustiti dominantnu ulogu

masovnog turizma i turistikih kampova. Predvia se u manjem opsegu seoski turizam te

privatni smještaj kao dopuna glavnim smještajnim kapacitetima.

Marikultura i ribarstvo; isto more s odgovarajuim sastavom u posebno zaštienom i

prostranom Malostonskom zaljevu i uvali Bistrini, poznati su kao najkvalitetnije podruje na

hrvatskoj obali za uzgoj kamenica, dagnji i drugih školjaka.

Poljoprivreda s relativno malim površinama obradivog zemljišta (6 % površine Opine) i

pretežno pašnjacima (više od polovice površine) pretpostavlja osnovu za manji broj

poljoprivrednih stanovnika i obiteljskih gospodarstava.

Proizvodne i poslovne djelatnosti; Lokaliteti Mironja, Mironja II i Visoani raspolažu s

bogatim i kvalitetnim rezervama arhitektonskog-ukrasnog i tehnikog-graevinskog kamena

te se uz njih i još neka bliža naselja (Imotica, Smokovljani itd.) veže dosadašnja prerada

kamena i razvijanje drugih pogona graevinske industrije. Podržava se i potie razvitak

malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, na nain što je na podruju Rudina utvrena vea

proizvodna zona, a na podruju Bania vea poslovna zona.

Transformacija prostorno gospodarske strukture opine Ston polazi s gledišta prometno -

geografskog položaja i prirodnih resursa koji predstavljaju dobru osnovu za razvitak.




Turizam je temeljno usmjerenje koji treba postati jedna od glavnih djelatnosti. Najvažnija

turistika naselja trebaju biti Žuljana, Brijesta i Ston, te lokaliteti Prapratno, Pržina i Luka-

Blaževo-Pjeskar-Kabo, odnosno ostala samostalna naselja na obali (Broce, Zaton Doli, Mali

Ston, Hodilje, Luka, Duba Stonska).

Poljoprivreda s dovoljno kvalitetnog plodnog zemljišta, pravilno rasporeenog unutar

prostora opine i u blizini pojedinih skupina ili pojedinih naselja (Brijesta polje, Stonsko

polje, plodne površine u udolinama Žuljane, pelješke Crne Gore i podruja Ponikve, ali u

manjem obimu i u blizini veine drugih naselja) osnova je za razvitak poljodjelstva tj.

vinogradarstva, maslinarstva, voarstva (smokva, agrumi, koštiavo i jabuasto voe) i

povrtlarstva, a u manjoj mjeri stoarstva i pelarstva.

Razvoj marikulture (ukljuujui i uzgoj ribe u bazenima - kavezima i polulagunama) po

emu je poznato kao najkvalitetnije podruje na hrvatskoj obali. Takoer postoje uvjeti za

razvitak ribarstva i ribolov na otvorenom moru (puinski i koarski ribolov).

40


Proizvodnja morske soli u Stonskoj solani. Eksploatacijsko polje s bazenima smješteno u

dnu Stonskog kanala ne dopušta širenje. Tehnološki proces je zastario, godišnja proizvodnja

ovisi o vremenskim prilikama.

4.3.1.1 Namjena površina

Planovima se razmatra ukupan kopneni i morski prostor (ozemlje 590 km 2 , more 219 km 2 ).

U skladu s utvrenim ciljevima razvoja definirana je namjena površina i provedbene odredbe za

realizaciju planova.

Kartogram 4-3: Planirana namjena površina

Izvor: Prostorni planovi ureenja opina Dubrovako primorje i Ston

Graevna podruja naselja i ostali izgraeni prostori planiraju se s površinom od 2.590 ha što

ini 7 % površine podruja.

Površine namijenjene razvoju i unapreenju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.270 ha (8,8 %),

šumske površine 3.849 ha ili 10% površine podruja. Ostatak od 27.297 ha ili 74% ini mozaik

ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

Od ukupno 2.589 ha planiranih za izgradnju (ukljuujui i ve izgraene prostore) prostorni

planovi predviaju:


poveanje graevinskih podruja naselja na ukupno 553 ha što e initi 21,4 % svih

površina za izgradnju. U ove površine ukljuene su osim stanovanja i ostale postojee i

planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Graevna podruja izvan graevinskih podruja naselja planiraju se sa cca 400 ha (15,5%):

prostori za razvoj turistikih sadržaja u izdvojenim turistikim zonama površine cca 100

ha, odnosno 3,9% ukupno planiranih zona.



zone za športsko rekreacijske sadržaje (golf, ostali sadržaji) 128,5 ha ili 5% planiranih

zona.

zone za razvoj industrijskih djelatnosti 78 ha (3 %); komunalno servisnih sadržaja 40,3 ha

(1,6%) i eksploataciju mineralnih sirovina 53,7 ha (2,1 %).

Zone ostalih namjena (promet, zrana luka, trafostanica i sl.) iznose 1.625 ha (63%).

41


Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ureenja definirat e se urbanistikim

planovima ili detaljnim urbanistikim planovima za pojedine zone, a prema smjernicama iz

prostornih planova ureenja.

Turizam

Prostornim planom Dubrovako neretvanske županije, odnosno Prostornim planovima Opine

Dubrovako primorje i Ston na itavom podruju planira se ukupno 8.400 kreveta.


Dubrovako primorje 5.500 kreveta

Ston 2.900 kreveta

Planirana struktura definirana je iskljuivo prema Zakonu: Hoteli, Turistika naselja i Kampovi

(T1, T2, T3) bez definiranog modela budueg turistikog i ukupnog razvoja podruja.

Planirani turistiki kapaciteti ne dovode se u vezu s planiranim brojem stanovnika, a pojedine

zone nalaze se u zonama zaštienih i vrijednih prirodnih obilježja.

Tablica 4–2: Planirani turistiki kapaciteti

Opina Naselje Lokacija Vrsta ha kreveta

Dubrovako

Primorje

Ston

Banii Rat T1 i T2 27,0 2.200 Planirano

Osmine Hotel Osmine T1 11,0 900 Postojee

Podimo Uvala Smokvina T3 4,0 300 Postojee

Banii Budima T1 i T2 21,0 1.700 Planirano

Topolo Planikovac T2 5,0 400 Planirano

UKUPNO 5.500

Metohija

Prapratno T2 15,0 1.000 Planirano

Prapratno T3 20,0 1.600 Planirano

Dubrava Sutvid T3 3,0 300 Planirano

UKUPNO 2.900

SVEUKUPNO 8.400

Izvor: Prostorni planovi ureenja opina Dubrovako primorje i Ston

Za potrebe turistike djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podruju Janska-Luka predvien

je smještaj po jedne luke posebne namjene nautikog turizma – marine županijskog znaaja s

najveim dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. Unutar akvatorija graevinskih

podruja mogue je smjestiti privezišta za privremeni privez plovnih objekata.

U opini Ston planiraju se i luke posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od

200 vezova.

Plaže

Dubrovako primorje: uvale Mali i Veliki žali, Banja, Vojvodina porta, hotel "Admiral" – Stara

pošta, Grguri, hotel "Osmine", Slaenovii, uvale Janska, Budima, Smokvina i Doli.

Ston: Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Žuljana, Vuine, Prapratno, Smokvina, Priježba,

Mauleti i Pržina.

42


Kartogram 4-4: Planirani turistiki kapaciteti

Izvor: Prostorni planovi ureenja opina Dubrovako primorje i Ston

U tijeku je postupak revizije Prostornog plana Županije Dubrovako-neretvanske. Opine svojim

programima predlažu, izmeu ostalog, novo vienje razvoja turizma na svom podruju. Planirani

kapaciteti pojedinih lokacija su smanjeni, ali se predlaže i otvaranje novih lokacija od kojih su

pojedine unutar krajobrazno vrijednih ili zaštienim podrujima.

Poljoprivreda

Poljoprivreda je razvojem turizma na širem podruju izgubila na prijašnjem znaaju, ali je još

uvijek važna gospodarska djelatnost, naroito u zaleu, ali i veem dijelu Pelješca.

Depopulacijski procesi i naroito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja

poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijedea:

Dubrovako primorje; 717 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 285 ha obraenog i 463 ha

neobraenog zemljišta (60%). Dominiraju pašnjaci (125 ha) i vonjaci i maslinici (80 ha)

Ston; 700 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 437 ha obraenog i 262 ha neobraenog

zemljišta (37%). Dominiraju vinogradi (233 ha) i vonjaci i maslinici (136 ha).

43


4.3.1.2 Infrastruktura

Cestovni promet

Razmatrani prostor je dio hrvatskog jadranskog prometnog pravca: kao dio unutarnjeg

kanalskog pomorskog puta uzduž jadranske obale, odnosno priobalne Jadranske turistike ceste i

budue Jadranske autoceste, te zranih koridora i telekomunikacijskih veza.

Cestovnu kralježnicu ini Jadranska turistika cesta (JTC), kao državna magistralna cesta broj

D8 (E65), na koju se vežu duž pelješca položena državna magistralna cesta br. D414 (s

nastavcima na otocima Koruli, Lastovu i Mljetu) i odvojak D414 – Prapratno (trajekt). Na nju

se nadovezuje šest županijskih cesta i vei broj lokalnih cesta.

Kartogram 4-5: Cestovni promet

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

Planirane su slijedee prometne graevine s pripadajuim ureajima:

Jadransko-Jonska autocesta

Brza cesta Ploe - Pelješac – Rudine

44

Unutar opina povezanost je ograniena

na nekoliko pravaca vrlo uskim

asfaltiranim cestama, što se posebice

odnosi na zalee Dubrovakog primorja.

Slino je i u opini Ston gdje loši

tehniko-prometni uvjeti stvaraju

probleme u sigurnosti odvijanja prometa

na lokalnim cestama. Županijsku i

lokalnu mrežu potrebno rekonstrukcijama

dii na viši standard korištenja.

Pomorski promet; Na podruju opine Dubrovako Primorje luke od lokalnog znaaja su

Slano, Janska i Doli. U opini Ston nema redovitog pomorskog prometa, a luke otvorene za javni

promet su Brijesta, Broce, Hodilje, Luka, Prapratno, Ston, Mali Ston i Žuljana.

Luka Prapratno je trajektna luka preko koje je s magistralnom mrežom povezan otok Mljet.

Za potrebe turistike djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podruju Janska-Luka predvien

je smještaj po jedne luke posebne namjene nautikog turizma – marine županijskog znaaja s

najveim dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. U opini Ston planiraju se luke

posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od 200 vezova.

Željezniki promet; Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, br.

139/99) predviena je izgradnja Jadranske pruge. Trasa pruge utvrena je temeljem «Studije

jadranske željeznike pruge» iz 1996. godine.

Zrani promet

Podruje je dobro povezano s ostalim dijelovima Hrvatske i širim okruženjem zranim vezama

koje kreu sa zrane luke Dubrovnik u ilipima.

Na lokaciji «Lisake rudine» planira se smještaj zrane luke kategorije 2C. Detaljnija lokacija bit

e utvrena završetkom postupka propisanog za odreivanje lokacija za ovakvu vrstu graevina.

Telekomunikacije; Telekomunikacijski sustav veza sastoji se od magistralnih, spojnih i mrežnih

kabela. Magistralni svjetlovodni kabeli položeni su u dva osnovna pravca, duž obale od


Dubrovnika prema Pelješcu i ogranak koji se odvaja kod naselja Doli, te nastavlja zaleem

prema Ravnom u BIH.

Elektroenergetika; Podruje je kvalitetno povezano s postojeom magistralnom elektroopskrbnom

infrastrukturom. Pojna toka za sve trafostanice na je TS 110/35 kV “Ston” (40 MVA).

Položene su trase dalekovoda 110 kV Neum-Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston.

Podruje opine Dubrovako primorje snabdijeva se preko trafostanice "Slano" 35(20) spojene

na državni sustav 35(20) kV dalekovodima preko TS "Ston" (110/35(20) i TS "Mokošica"

(35/20 kV).

Kartogram 4-6: Elektroopskrba

Lokalna mreža zadovoljava današnje

potrebe. Postojee tehnika rješenja na

pojedinim trasama predstavljaju opasnost

od požara.

Planirana elektroenergetska postrojenja i

mreža osigurava daljnji razvoj. Lokalnu

mrežu potrebno je rekonstrukcijama dii

na viši standard.

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

Planira se izgradnja dvosistemskog 220 (400) kV dalekovoda na potezu Plat-Imotica-Dubravica

(Metkovi)-Zagvozd i izgradnja 110 kV dvosistemskog dalekovoda TS Ston-TS Imotica, te

izgradnja TS 220(400)/110 kV „Imotica“.

Na lokaciji Rudine planira se izgradnja vjetroelektrane, a razmatra se i izgradnja na drugim

lokacijama.

Plinoopskrba; Predvia se izgradnja magistralnog plinovoda Opuzen-Dubrovnik u koridoru

županijske ceste sa mjerno redukcijskim stanicama «Slano» i «Rudine», te u slijedeoj etapi

izgradnja distribucijskih plinovoda.

Vodoopskrba; Postojei sustavi imaju nezadovoljavajui kapacitet koji posebno dolazi do

izražaja za vrijeme sušnog perioda godine.

U opini Dubrovako primorje opskrba djelomino zadovoljava samo na podruju naselja

Slano s okolnim naseljima. Temelji se na crpljenju podzemne vode na kaptaži “Nereze”(10 l/s).

Vodoopskrbni sustav "Neum - Dubrovako primorje" se veže na regionalni vodovod

priobalnog podruja Bosne i Hercegovine (Neumski vodovod). Izgraen je dio glavnog

cjevovoda do Visoana bez prikljuivanja domainstava.

Budui vodoopskrbni sustav opine Dubrovako primorje temeljit e se na opskrbi putem više

sustava:

vodozahvatom na crpilištu Nereze za naselja: Slano, Banii, Gornji i Donji Majkovi;

vezom na neumski vodovod za naselja zalea;

vodozahvatom u Stonskom polju (bunari "Oko" i "Palata") za naselje Doli.

45


Kartogram 4-7: Vodoopskrba

U opini Ston djelomino riješenu

vodoopskrbu imaju Ston sa bližim

naseljima. Vodovod se opskrbljuje sa

izvorišta Studenac u Stonskom polju, a

kapacitet izvorišta (10 l/s) ne zadovoljava.

Naselje Žuljana ima lokalnu vodovodnu

mrežu koja kapacitetom zadovoljava

današnje potrebe.

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

Planirani su radovi na izvoru “Oko” (15 l/s) i izgradnja opskrbnih cjevovoda za naselja

Šparagovii, Boljenovii, Ponikve, Metohija, esvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina; Konštari,

Zaton Doli I Doli.

Izgradnjom vodoopskrbnog sustava Neretva - Pelješac-(Mljet) – Korula – Lastovo omoguit e

se vodoopskrba zapadnog dijela opine Ston.

Izgradnjom HE "Ombla" bit e mogue podzemnu akumulaciju hidroelektrane ukljuiti, ovisno o

potrebama, u vodoopskrbu obalnog podruja zapadno od Dubrovnika do Slanoga i Stona.

Odvodnja otpadnih voda

Na podruju Dubrovakog primorja naselje Slano ima djelomino izgraen sustav odvodnje i

proišavanja otpadnih voda. Svojom lošom funkcionalnošu ugrožava osjetljivu uvalu. Osim

hotelskih graevina, kanalizacija ostalih objekata stalnih stanovnika i vikendica evakuira se u

podzemlje ili najkraim putem prema moru, te ispuštana kratkim ispustima u priobalno more,

bez ikakvog prethodnog proišavanja.

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda predviena je za izgraene strukture unutar ZOP-a.

Utvrena su 4 odvojena sustava odvodnje otpadnih voda s ispustom u more.




Za podruje u zaljevu Bistrina i Planikovac putem kolektora Neum - Mljetski kanal.

Za priobalni dio od uvale Budima do Banje zajedniki sustav sa ureajem za proišavanje i

ispustom na lokaciji Velika punta.

Sustavi za odvodnju naselja Doli i kampa/autokampa u uvali Smokvina.

Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal je izgraen za odvodnju otpadnih voda grada Neuma

i ostalih naselja smještenih uz sjevernu obalu Malostonskog zaljeva. Kapacitet sustava je 220 l/s,

a za podruje Stona je osiguran kapacitet od 40l/s. Proišene otpadne vode se putem

podmorskog ispusta upuštaju u otvoreno more Mljetskog kanala.

Prostornim planom je predviena izgradnja kanalizacijskom sustava za podruje Brijesta spojem

na kanalizacijski sustav Janjine. Podruje Žuljane e imati kanalizacijski sustav koji e se

ispuštati u more preko ureaja za proišavanje

Postupanje s otpadom; Prijedlogom prostornog plana Dubrovako-neretvanske županije

odreeno je da e se na podruju županije otpad prikupljati i obraivati u županijskom centru za

gospodarenje otpadom za kojeg još nije odreena definitivna lokacija.

46


4.3.1.3 Zaštieni dijelovi prirode

Na razmatranom podruju temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštieni dijelovi prirode su:

Malostonski zaljev (Strogi rezervat), zbog geografskog položaja, u odnosu na puinski dio

južnog Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima

specifine ekološke znaajke, što mu daje iznimnu vrijednost.

Uvala Prapratno (zaštieni krajolik), duboka, dobro zaklonjena uvala nalazi se oko 3 km

jugozapadno od Stona s plažom ((žalo s pijeskom). Jugoistona i jugozapadna strma strana uvale

bila je obrasla šumskim pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite

vapnenake stijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi.

Uvala Vuina (zaštieni krajolik), Slikovita uvala ini cjelinu s otoiem Kosmaem. Izgraena

od krednih vapnenaca i dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma

alepskog bora uz koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala

Vuina i uvali Žuljana se istiu uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i

kamenja. Veliku vrijednost uvale predstavljaju dvije pješane plaže. Na platou se nalaze

poljoprivredne kulture (vinogradi i maslinici).

Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu:

Kartogram 4-8: Zaštita prirode

Stonski kanal (osobito vrijedan

predjel-prirodni krajobraz), potrebno

je ostaviti prirodnu obalnu

liniju, iskljuiti izgradnju na

ulaznim rtovima u kanal, korigirati

postojea graevinska podruja i

održavati površine pod šumskim

pokrovom.

Lokve kod Majkova (herpetološki

posebni rezervat)

Oleandri kod Slanog (posebni

stanišni rezervat samoniklog

Oleandra)

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Krajobrazne vrijednosti

Prirodni krajobraz; odreeni su slijedei osobito vrijedni predijeli – prirodni krajobrazi u

kojima bi trebalo izbjegavati izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, a infrastrukturne

koridore voditi duž prirodne reljefne morfologije:




Zona od rta Ratac do rta Pelegrina na poluotoku Grbljava, te uvale Hodoblije i

Klobuara (podruje Dola),

Širi prostor zaljeva Budima

Uvala Slano kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima.

Kultivirani krajobraz izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru režima zaštite koji uvjetuje

ouvanje krajobraznih obilježja, a obuhvaa zaštitu obalnog podruja, istaknutih zona

47


visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora posebno u pogledu iz

odreenih smjerova. Tu su prvenstveno kompleksi polja u zaleu, odnosno:






obraena kraška polja, linearni postavljeni niz kraških polja Stonskog primorja od

Imotice do Visoana; zatvorena polja pred naseljima Podimo, Lisac, Toionik, epikue,

te izdvojena Podgora i Mravinca.

terasirana tla zastupljena u priobalju i zaleu; Ova polja zasaena maslinom su veoma

važna u ekonomsko i pejzažnom pogledu, a javljaju se gotovo na itavom podruju gdje

postoje prirodni uvjeti za njen uzgoj i rast. Vinogradi takoer imaju izuzetnu pejzažnu

vrijednost, kao i posebna vrsta terasa specijalno izraenih za sadnju buhaa.

naselja u zaleu, koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim

površinama, ine jedinstveni kultivirani krajobraz u kršu ili posebno vrijedne ambijentalne

cjeline; te

seoska naselja uz obalu (Slanska draga, Banii, Doli) koja su i po tehnici gradnje i po vezi

s prirodnim okvirom bila nerazdvojni dio okolnog pejzaža.

povijesni vrtovi koji su od osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog

podneblja (Slano, Grgurii kao i njihov ozelenjeni okoliš).

Pojedini dijelovi zaštienih prostora su znaajno ili djelomino devastirani prvenstveno

neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.4 Kulturna baština

Na razmatranom podruju postoji više stotina vrijednih objekata kulturnog nasljea od

nacionalnog, regionalnog do lokalnog znaaja. Manji dio objekata je zaštien, dok su ostali

stavljeni pod preventivnu zaštitu ili samo evidentirani.

Zaštita je odreena prema stanju ouvanosti povijesnih struktura po slijedeim kategorijama, a

na razmatranim prostoru nalazimo:

Povijesne graditeljske cjeline; urbane cjeline Ston i Mali Ston; 43 polu urbane i ruralne cjeline

Povijesni sklopovi i graevine, 60 objekata

Zone arheološke baštine, preko 100 objekata i

Etnološke zone, 4 zone

Kao i kod prirodne baštine mnogi vrlo vrijedni objekti su zanemareni ili ak devastirani.

Iz provedene analize prostornih planova dolazi se do slijedeih zakljuaka:




Sadašnja generacija prostornih planova ne pruža jasnu viziju perspektivnog dugoronog

razvoja, što je posljedica naslijeenog naina planiranja.

S obzirom da nema dogovora o buduem razvoju, planovi iskazuju pretežno samo

“kapacitete” prostora za pojedine djelatnosti ili infrastrukturu, ponekad ak i meusobno

neusklaene. Zaštita prirodnih vrijednosti vrlo esto je samo deklarativna.

Nije jasno “za koga” se planira razvoj pojedinih djelatnosti s obzirom da se oekuje

stagnacija ili minimalan mehaniki porast broja stanovnika do 2015. godine.

48


Planovi su odredbama za provoenje vrlo konzervativni i esto neopravdano restriktivni

što ponekad usporava proces pripreme i realizacije opravdanih investicija.

Zakljuna razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne znaajke prostora

Turizam treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s fizikim kapacitetom

prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovarajuom komunalnom infrastrukturom.





Prirodne datosti prostora, uslijed desetljeima prisutne izdvojenosti od glavnih razvojnih

procesa u regiji, ostale su sauvane i danas predstavljaju dobru osnovicu za održivi razvoj.

Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom meusobnom

interakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turistike djelatnosti

podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih

proizvoda.

Prirodni i kultivirani krajolik (izuzimajui opožarena podruja i lokalne pojave vizualne

devastacije prostora), kao i kulturno i povijesno nasljee predstavljaju još uvijek vrijedan

identitet podruja.

Zaštiene prirodne cjeline uglavnom su sauvane. Dio kulturnog naslijea (posebno

vrijedne ruralne cjeline) je izložen propadanju. Stoga treba više voditi rauna o potrebnom

daljnjem ouvanju i adekvatnoj prezentaciji u funkciji kreiranja turistike ponude.

Glavni ograniavajui faktori održivog razvoja predmetnog podruja su:




Skromna demografska osnovica;




vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zaleu Dubrovakog primorja i dijelu

unutrašnjosti opine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata

stanovništva koje je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova

Regije;

veliina radnog kontingenta i obrazovna struktura;

pretpostavlja se da e razvoj itavog podruja morat biti vezan uz imigracijske procese,

a koji e biti odreeni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privlanosti.

Infrastrukturni sustavi, nedostatni i za današnje potrebe, predstavljaju veliki ograniavajui

faktor održivog razvoja predmetnog podruja. To se naroito odnosi na:





nedovoljni kapacitet i kvaliteta vodoopskrbnih sustava (istoni i zapadni dio opine

Ston, obalno podruje Dubrovakog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe

(unutrašnjost opine Ston i zalee Dubrovakog primorja);

prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi opine Ston i zalee Dubrovakog

primorja);

neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda na gotovo itavom podruju;

elektroopskrba na lokalnoj razini, gospodarenje krutim otpadom.

Institucionalno-sistemska ogranienja;



nesreeni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama;

nedostatak temeljne prostorno planerske dokumentacije (PPUG Ston) ve vei broj

godina koi mnoge poduzetnike inicijative.

49


4.4 Turizam

4.4.1 Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan (ROP) Dubrovako Neretvanske županije je dokument izraen 2005.

godine.

Smjernice i ciljevi ROP-a su:

1. Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zalea i obale

2. Ouvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja

3. Unapreenje kvalitete odgoja i obrazovanja

1.Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zalea i obale

Ovdje se govori o uravnoteženom buduem razvoju tri specifine cjeline Dubrovakoneretvanske

županije (otoci, obala i zalee). Danas su vrlo slabo razvijeni otoci i dijelovi zalea,

dok je obala njen najrazvijeniji dio, a osobito je to sluaj sa Dubrovnikom i njegovom okolicom.

S obzirom na svoje resurse i atrakcije turizam županije je danas razvijen, ali se taj razvoj

fokusira na obalu, kroz snagu Dubrovnika. Plan identificira potrebu stvaranja novih i proširenje

postojeih turistiki sadržaja. Kroz ovaj cilj u planu se napominju problematike npr.

zaslanjivanja doline Neretve, te potrebe pripreme i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

Nadalje kako bi se što bolje i uspješnije razvilo zalee ovog podruja, potrebno je ravnomjerno

razvijati poljoprivredu, iji razvoj je za sada koncentriran na nekim podrujima (Opuzen i

ostatak doline Neretve). Ovim planom daju se smjernice primjenjive za razvoj eko i ruralnog

turizma, koji u naelu povezuje poljoprivredu i turizam, kao i dobre pretpostavke razvoja na

podrujima predmetnih opina (Ston i Dubrovako primorje).

Osnovne znaajke:





Definirati pravce razvoja u poljoprivredi;

Osigurati pozitivnu poduzetniku klimu;

Produžiti turistiku sezonu kvalitetnim sadržajima;

Planski razvijati infrastrukturu.

2.Ouvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja

Prepoznaju se prisutni iskoristivi resursi, kao i slabosti u prirodnim i kulturnim vrijednostima, te

potreba podizanja razine kvalitete života stanovništva u županiji. Za uspješno ostvarenje ovog

cilja potrebno je ukljuiti sve djelatnosti relevantnih i kompetentnih institucija, kao i civilnog

sektora u projektima zaštite okoliša, ukljuujui more i podmorje. Kroz ovaj cilj namjeravaju se

podržavati pogotovo projekti koji iniciraju i podržavaju provedbu ciljanih mjera preventive i

zaštite od elementarnih nepogoda, raznih oblika zagaenja, zaraznih bolesti, te ostalih štetnih

dogaaja koji utjeu na kvalitetu života.

Osnovne znaajke:



Zaštita mora, podmorja i okoliša uz završetak razminiranja;

Valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti;

50


Potpora djelovanju civilnog sektora.

3.Unapreenje kvalitete odgoja i obrazovanja

Ostvarivanje ovog cilja namjerava se postii kroz zavidnu razinu brige pogotovo za djecu

predškolske dobi, ukljuujui poveanje broja specijaliziranih odgojnih ustanova. Preporua se

plansko kreiranje edukativnih programa primjerenih zahtjevima tržišta, kroz moderan i

inovativan pristup. Sukladno postojeim resursima, specifinim geografskim i klimatskim

prilikama, potrebno je postii kompatibilnost sportskih i edukativnih meunarodnih trendova.

Podržavaju se projekti visokoškolskog obrazovanja, kao što su poslijediplomski i doktorski

studiji.

Osnovne znaajke:




Podizanje institucionalne razine odgoja;

Usklaivanje obrazovanih programa, inovacija i tržišta;

Inicirati sportsko - obrazovnu korelaciju u svim smjerovima.

Prioriteti ROP-a koji se odnose na turizam

U sklopu plana dio prioriteta koji se tie turizma odnosi se na produljene turistike sezone

kvalitetnim sadržajima. Utvrena je potreba privlaenja i zadržavanja turista na širem podruju

županije i to kroz vei dio ili cijelu godinu. Prepoznate su potrebe ulaganja u:







smještajne kapacitete

športske sadržaje elitnog karaktera

športske sadržaje posebnih namjena (kampovi, pripreme, turniri, itd.)

uslužne djelatnosti

animacijske sadržaje

selektivne oblike turistike ponude

Razlog intervencije je vrlo kratka turistika sezona u županiji koja traje samo tri mjeseca. U

planu se zakljuuje da je razlog tome nedostatna ponuda koja nije u skladu sa zahtjevima

današnjih turista. Zadnjih godina dolazi sve vei broj putnika velikih brodova iji putnici ne

nalaze razlog dužeg ostanka na kopnu.

Mjere kroz koje se namjeravaju postii prioriteti spomenutog cilja produljenja turistike sezone

su:

1. Podržavati projekte prilagoene standardima EU i zahtjevima tržišta u selektivnim

oblicima turistike ponude;

2. Uskladiti turistike potencijale i potrebe za športskim, kulturnim i inim sadržajima kroz

kampove, centre i manifestacije.

ROP-om je predvieno financijsko ulaganje u prije spomenute dvije mjere koje se jedine tiu

direktno turizma ukupno oko 66 tisua EUR. Ukupni proraun ROP-a sa druge strane iznosio je

preko milijun EUR-a.

51


Zakljuak






Županijski ROP evidentira nedovoljnu razvijenost podruja, sa velikim razlikama u

razvoju obale, te otoka i zalea;

U ROP-u se navodi za sada neiskorišteni potencijal razvoja poljoprivrede, te se navodi

povezanost proizvodnje domaih proizvoda te korištenje tih poljoprivrednih proizvoda u

turizmu;

Daje se jasan fokus na zaštitu prirodne i kulturne baštine visoko vrijednih prostora

županije;

Ciljevi koji se odnose na turizam su vrlo naelno izraženi i nedovoljno definirani;

Turizam kao jedna od najjaih gospodarskih grana županije je nedovoljno financijski

podržana, izdvojeno je samo 66 tisua EUR za projekte od ukupno preko milijun EUR

ukupnog prorauna ROP-a.

4.4.2 Opina Dubrovako primorje

Povijesni okvir

Opina Dubrovako primorje ima dugu povijest koja se bilježi od prapovijesti naroito radi

dobrog zemljopisnog položaja na tranzitnim pravcima kako kopnenim tako i morskim. Prema

podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine na podruju

opine Dubrovako primorje ima 18 zaštienih odnosno registriranih spomenika kulture, 51

kulturno dobro koje je preventivno zaštieno te 158 evidentiranih dobara. Neki od upeatljivijih

lokaliteta navedeni su u nastavku.





Neolitski lokaliteti Špilja zapadno od naselja onta Doli;

Arheološki ostatci Protoilira i Ilira;

Utvrde graene tehnikom suhozida putem velikih kamenih blokova i predromanikih

sakralnih lokaliteta ("Rotonda");

Srednjovjekovne sakralne graevine kao crkve sv. Jerolima i sv. Petra u Slanome, sv.

Ane u Podimou, sv. Frana u Majkovima.

52


Turistika ponuda

Zahvaljujui turizmu u predratnom razdoblju u priobalnom djelu Dubrovakog primorja razvija

se infrastruktura, poinju se graditi stambeni objekti, kue i stanovi za odmor, manji

autokampovi, odmarališta, a kasnije hoteli, ugostiteljski sadržaji i popratni objekti te se ureuju

plaže, šetnice, parkovi, i drugo. U to vrijeme u opini postoje dvije turistike destinacije, Slano u

procvatu i Doli u kojima je razvoj smještajnih kapaciteta tek zapoeo. Danas turistika slika

Dubrovakog primorja nije previše promijenjena. Od turistikih destinacija unutar opine još

uvijek je najjae naselje Slano, u kojem je smještena sva hotelska ponuda opine, a druge

priobalne destinacije nude veinom privatni smještaj i manje objekte za kampiranje.




Ukupni smještajni kapacitet iznosi 1.386 ležaja;

Prevladava privatni smještaj sa 900 ležaja;

Hoteli ukupno nude 336 ležaja (DZS vodi samo hotel Osmine).

Organizirani smještaj u zaleu, osim manjeg broja privatnog smještaja u obiteljskim kuama,

trenutno zapravo i ne postoji. U gore navedenoj statistici nije ukljuen ove godine sagraen hotel

Admiral koji u svojoj ponudi ima 238 soba i apartmana, koji dodatno poveavaju udjel hotelskog

smještaja u ukupnom. Kampovi na podruju primorja veinom su manje obiteljske inicijative,

koje u prosjeku nude oko 30-tak mjesta za kampiranje. Slijedi prikaz hotelskog smještaja.

Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrovako primorje

Opina Dubrovako primorje

Hotel

ADMIRAL

Lokacija:

Slano

Kategorija: 4 ****

Broj soba:

Pozicioniranje:

229 soba i 9 apartmana

Elegantan odmorišni i poslovni hotel

Fiziko stanje: Novi hotel otvoren za sezonu 2008

Konferencijski sadr.:

Konferencijske i banketne dvorane (do 160 osoba)

Objavljena cijena: 255 - 270 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hoteladmiral-slano.hr, Cjenik hotela Admiral, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenu

Hotel

OSMINE

Lokacija:

Slano

Kategorija: 3 ***

Broj soba:

Pozicioniranje:

168 soba i 1 apartman

All inclusive

Fiziko stanje: Potpuno renoviran 1997.

Konferencijski sadr.:

Objavljena cijena:

nema

53 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona), po osobi 84 EUR po

danu

Izvor: www.hotel-osmine.hr, telefonski intervju, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenu

Slijedei prikaz odnosi se na segment kampova koji posluju u opini. Zbog desetak vrlo slinih

manjih kampova, nije prikazan svaki nego tipian primjer jednog kampa. Velika veina

spomenutih kampova su obiteljski pokušaji, vrlo niske kategorije i razine usluge, te zbog toga i

53


niske cijene kojom se ide prema gostima. Ponuda kampova je vezana uz Slano i Banie, gdje

DZS bilježi sva mjesta za kampiranje.

Kampovi

10 manjih obiteljskih

Lokacija:

Slano

Kategorija: 1* i 2 *

Broj mjesta:

Sadržaji:

30 mjesta

sanitarni vorovi,

Objavljena cijena: osoba - 2.5 EUR, šator - 2 EUR, prikolica - 2 EUR

Izvor: www.dubrovnik-campingregion.hr, web pojedinog kampa, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenu

Ugostiteljstvo

U opini Dubrovako primorje najviše ugostiteljskih objekata smješteno je u Slanom, gdje je i

najvea koncentracija turista. Ukupno ima samo 9 ugostiteljskih objekata na nivou opine, od

ega su tri restorana, jedna konoba i tri caffe bara smješteni u Slanome. Samo jedan restoran i

jedna caffe bar nalazi se u Dolima. Kvalitetom, ali i brojem, ugostiteljski objekti su

proporcionalni broju i profilu turista koji ovdje dolazi.

Tablica 4–4: Turistika potražnja – DP

Turistika potražnja

Zbog malog broja kvalitetnih kapaciteta, opina bilježi vrlo

niske brojke turistikih dolazaka i noenja. Graf desno

prikazuje trend noenja i dolazaka u destinacije zadnjih 5

godina. U 2007. godini opinu je posjetilo 11.503 turista koji

su generirali oko 83.000 noenja. Turisti su se u prosjeku

zadržavali 7,2 dana u destinaciji. U razdoblju od 2003. do

2007. najbolja godina je bila 2005., kada je registrirano nešto

preko 90.000 noenja, zadnje dvije godine broj dolazaka i

noenja se postupno smanjuje.

14.000

12.000

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

Opina Dubrovako primorje

potražnja 2003-2007

DOLASCI

dolasci

noenja

NOENJA

100.000

90.000

80.000

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

Turistika zajednica

0

2003 2004 2005 2006 2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

0

Godišnji budžet turistike zajednice Slano, koja je u funkciji TZ-a za cijelo Dubrovako

primorje, za 2009. godinu iznosit e oko 1 milijun kuna bruto. Od veih projekata koji su ove

godine financirani iz sredstava TZ Slano su zasipavanja plaža, opremanje plaža sa tuševima,

kemijskim WC-ima i postavljanje smee signalizacije uz magistralu po cijeloj dužini opine.

Idue godine se planira postavljanje smee signalizacije u unutrašnjem dijelu opine

Dubrovako primorje. Ostale aktivnosti TZ odnose se na promidžbu koju ine tiskanje

promotivnih materijala i organizaciju manifestacija, te posjete sajmovima.

Turistike agencije

Na podruju Dubrovakog primorja, prema informacijama TZ Slano, za sada ne posluje niti

jedna turistika agencija.

54


4.4.3 Opina Ston

Povijesni okvir

Opina Ston je naseljena od antikog doba kada su na ovim prostorima živjeli Iliri i Grci, te u II.

stoljeu prije Krista Rimljani. Za vrijeme Dubrovake republike radi zaštite podignut je

fortifikacijski bedem sa jedne strane poluotoka na drugu, te su sa svake strane podignuta dva

utvrena gradia, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Stanovnici ovih gradia su radili u solani i

uvali granice Dubrovake republike. Zidine su ukupne dužine 5,5 km, a u sklopu zidina

izgraeno je i etrdesetak kula i pet tvrava.




Pod vladavinom Bizanta u V. i VI. stoljeu ovaj prostor prihvaa kršanstvo. Smatra se

da je biskupija u Stonu, koja se spominje u spisima daleke 877. godine, najstarija na

prostoru Hrvatske.

U srednjem vijeku Ston postaje kneževska prijestolnica Zahumlja. Ston je i crkvena

postaja Hrvata ovog podruja i uzdiže se do kraja XI. st. u crkvenom pogledu.

Od 1334. godine ovaj prostor je u sklopu Dubrovake republike kada je strateški bitan jer

se u Stonskom polju proizvodila Sol (današnja solana Ston), a trgovaki pravci su

prolazili Dubrovakim primorjem dalje prema današnjoj Bosni i Hercegovini.

Turistika ponuda

Opina Ston je vrlo atraktivno podruje koje se u pogledu turistike ponude nije previše

razvijalo. Podruje opine je izrazito prirodno, povijesno, kulturno, arhitekturno bogat prostor,

ali nema veliki broj atraktivnih plaža. Kako je glavni turistiki proizvod Hrvatske kroz povijest,

ali i u današnje vrijeme proizvod sunca i mora, ovaj prostor u tom pogledu nije bio atraktivan

kao neki drugi pa je stoga ostao gotovo netaknut u pogledu turistikog razvoja. Trenutno u

opini Ston posluju dva hotela (Villa Koruna i Ostrea) u Malom Stonu, od kojih je samo Ostrea

službeno kategoriziran kao hotel i to sa tri zvjezdice. U Stonu kao centru opine postoji jedan

hotel, ali trenutno nije u funkciji.




Ukupni smještajni kapacitet je 2.509 ležaja;

Prevladava privatni smještaj sa 1.500 ležaja, a slijede kampovi sa 960 ležaja;

Hotelski smještaj trenutno nudi samo 29 ležaja.

Unutrašnji dio opine Ston za sada nudi usluge hrane i pia, orijentirane najviše na degustacije

lokalnih proizvoda, školjaka i vina.

55


Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston

Opina Ston

Hotel

HOTEL OSTREA

Lokacija:

Smješten u Malom Stonu

Kategorija: 3 ***

Broj soba:

Pozicioniranje:

Fiziko stanje:

Konferencijski sadr.:

13 soba i predsjedniki apartman

Obiteljski boutique hotel

otvoren 1998. nije kasnije renoviran

Sala za sastanke za 17 osoba

Objavljena cijena: 116 - 135 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.ostrea.hr, Hotelski cijenik, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenu

Objekt

VILLA KORUNA

Lokacija:

Kategorija:

Broj soba:

Pozicioniranje:

Smještaj u Malom Stonu

Nema službenu kategorizaciju

6 apartmana

Restoran sa apartmanima

Fiziko stanje: Potpuno renoviran 2005.

Konferencijski sadr.:

1 prostorija za sastanke (60 osoba)

Objavljena cijena: 70 - 105 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: vila-koruna.hr, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije ukljuena u objavljenu cijenu

Kamp

PRAPRATNO

Lokacija:

Ston, uvala prapratno

Kategorija: 3 ***

Broj mjesta:

Sadržaji:

960 kamp mjesta

El. prikljuci, 3 sanitarna vora, frigo boksovi, itd.

Objavljena cijena: osoba - 6.2 EUR, šator - 5 EUR, auto - 4.5 EUR, kamper - 9.2 EUR

Izvor: www.duprimorje.hr, srpanj 2008.

Najvei kamp u opini nalazi se u Prapratnom, a postoji još par manjih kao u okolici Brijeste.

Ugostiteljstvo

Opina Ston prednjai u ponudi hrane i pia, te se neki od restorana na nacionalnom nivou

prepoznaju kao gastronomska destinacije. Osnova za razvoj gastronomije je školjkarstvo

razvijeno oko zaštienog Malostonskog zaljeva, plodna polja u unutrašnjosti poluotoka, a

poglavito izvori vode kojima se navodnjava ovaj prostor. Nadalje vrlo bitan faktor u daljnjem

razvoju segmenta hrane i pia je autohtona sorta vina Plavac mali, od koje se na sve

profesionalniji nain poinje raditi vrlo kvalitetno crveno vino. Uzgoj vina veže se za obiteljska

56


gospodarstva koja su najviše smještena u unutrašnjem djelu poluotoka oko sela Ponikve i

Putnikovii. Spomenuta obiteljska gospodarstva u svojoj ponudi posjetiocima nude lokalne

specijalitete uz domae proizvedeno vino. Ukupno na ovom prostoru posluje 21 ugostiteljski

objekt, od ega jedanaest restorana, jedna pizzerija, sedam caffe barova i dva seoska

domainstva. Najpoznatiji restorani opine Ston smješteni su u Malom Stonu (etiri restorana),

no ne postoje caffe barovi. U Stonu se nalazi puno vei izbor restorana, pizzerija, te caffe barova.

Turistika potražnja

Prema državnom zavodu za statistiku u opini Ston u 2007. godini zabilježeno je približno

22.000 dolazaka i 96.000 noenja. Graf sa strane prikazuje trend dolazaka i noenja turista

zadnjih pet godina. Iz prikazanog grafa se vidi poveanje dolazaka i noenja kroz navedeno

razdoblje. No podruje koje je atraktivno kao opina Ston trebalo bi ostvarivati puno veu

potražnju, koja je trenutno limitirana slabom turistikom razvijenošu podruja.

Tablica 4–6: Turistika potražnja - Ston

DOLASCI

Opina Ston

potražnja 2003-2007

NOENJA

25.000

dolasci

noenja

120.000

20.000

100.000

15.000

80.000

60.000

10.000

40.000

5.000

20.000

0

2003 2004 2005 2006 2007

0

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

Turistika zajednica

Godišnji budžet turistike zajednice Ston za 2009. godinu iznositi e približno 600 tisua kuna

bruto. Od veih projekata koje je TZ financirao / sufinancirao je projekt vinske ceste Pelješac,

ureenje vidikovca Putnikovii, ureenje i održavanje plaža i ureenje zelenih i javnih površina.

Ostale aktivnosti koje TZ Ston podržava su organizacija manifestacija (Stonsko ljeto i sportske

manifestacije), te promidžbene aktivnosti kao tiskanje promidžbenih materijala, izrada nove web

stranice, prihvat studijskih grupa i novinara i sudjelovanje na sajmovima. Za sada ne postoji

suradnja turistikih zajednica Slano i Ston.

Turistike agencije

Prema dobivenim informacijama od strane TZ Ston na podruju opine Ston ne posluje niti jedna

turistika agencija.

57


Regija Ston - Dubrovako primorje

Analizom turistike ponude i potražnje u 2007. godini vidljive su sljedee kljune odrednice

ovakve pozicije predmetnog podruja:




Smještajni kapaciteti vrlo su limitirani - približno 3.900 kreveta odnosno 10,8 kreveta po

km 2 ;

Na predmetnom podruju prevladava privatni smještaj sa 2.400 kreveta odnosno 63% od

ukupnog kapaciteta;

Na podruju regije trenutno posluju samo 3 hotela ukupnog kapaciteta 365 ležaja (hotel

Admiral trenutno nije kategoriziran pa ovdje nije uzet u obzir, a Villa Koruna nije

kategorizirana kao hotelski objekt prema službenoj kategorizaciji Ministarstva turizma);

Ukupno 33.000 turista ostvarili su približno 178.000 noenja, odnosno 6,8 dolazaka i 30

noenja po stanovniku;




Prema podacima dobivenim od FIMA-e za 2007. godinu, hoteli i restorani predmetnog

podruja su ostvarili 32 milijuna kuna prihoda ili 6.580 kn po stanovniku;

Trenutno je najizraženiji proizvod 'sunce i more' što pokazuje visoka sezonalnost. Gotovo

90% noenja se ostvari u periodu od lipnja do rujna;

Najzastupljeniji su gosti iz Njemake, eške i Francuske, koji najviše dolaze radi odmora

i opuštanja, a ako gledamo itavu županiju onda je posebno izražena kultura kao poticaj

za dolazak turista.

Nadalje, provedeno je istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Dubrovakoneretvanskoj

županiji u kojem je sudjelovalo 10 turistikih mjesta Dubrovako-neretvanske

županije (Dubrovnik, Orebi, Cavtat, Korula, Mlini, Lumbarda, Vela Luka, Trpanj, Slano i

Ston). Istraživanje analizira stavove i razinu potrošnje turista, a rezultati ukazuju da:





Turisti su u prosjeku stari 41 godinu, fakultetski obrazovani te visokih mjesenih

primanja (veih od 3.500 eura mjeseno);

Najvei broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijedi upoznavanje prirodnih

ljepota i kulturnih znamenitosti te uživanje u jelu i piu;

Kultura potie na dolazak 2,5 puta više gostiju nego u drugim županijama;

Prosjena dnevna potrošnja turista iznosila je 88 eura, što je znatno više nego u drugim

primorskim županijama.

58


4.4.4 Zakljuak

Predmetno podruja uvijek se nalazilo "na putu" prema jednoj od jaih turistikih destinacija.

Putnici u smjeru grada Dubrovnika su ili samo prolazili kroz podruje ili su se zaustavljali radi

kratkog odmora uz korištenje usluga hrane i pia. Na jednaki nain su putnici prolazili kroz

podruje Stona na putu prema Orebiu, odnosno Koruli.

Podruje se dosad nije turistificiralo na nain klasinih primorskih destinacija, a poglavito zbog

sljedeih elemenata:

- Nepristupanost obali te mali broj i veliina plaža;

- Visoki infrastrukturni troškovi razvoja;

- Koncentracija investicija na važnije urbane centre županije;

- Povijesna orijentacija stanovnika ovog podruja na poljoprivredu, vinarstvo i školjkarstvo.

injenica da je ovo podruje ostalo izvan jakih procesa tradicionalne turistifikacije ini ga danas

atraktivnim za turistike investicije. Pri tom raspon moguih investicijsko-razvojnih strategija na

ovom podruju može varirati, ovisno o injenici da li je rije o lokalnim to jest malim

inicijativama ili je pak rije o globalnim inicijativama moguih megaprojekata. U svakom

sluaju ovdje je važno naglasiti da se bilo kakve razvojne i investicijske strategije prije svega

moraju uklapati u kontekst razvoja šireg podruja dubrovako-neretvanske županije i Grada

Dubrovnika, a budui je rije o hrvatskom turistikom klasteru s posebnim i globalnim brandom.

59


4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš

Atraktivan i ouvan okoliš osnov je za razvoj turizma koji bi trebao biti djelatnost koja na

održivi nain koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane turizam može i negativno utjecati

na okoliš kroz neadekvatno korištenje prostora, promjenu socio-kulturnog identiteta, strukture

gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl.

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljujui dugogodišnjem slabom gospodarskom i turistikom razvoju veeg dijela

razmatranog podruja negativan utjecaj turizma na okoliš nije toliko izražen u odnosu na

situaciju u široj regiji. Situacija je donekle razliita i ako promatramo samo obalno podruje, ili

zalee Dubrovakog primorja i unutrašnjost opine Ston.



Izgradnja objekata namijenjenih turistikom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za

privatni smještaj, kue za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u

suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslijeem, ugrožavanje kulturne i

prirodne baštine i sl.

Sezonsko korištenje postojeih infrastrukturnih sustava ima za posljedicu nedostatne

kapacitete i uveane troškove pogona i održavanja. To se odražava na slijedee prostore:

Promjene u lokalnoj zajednici;






kapacitet i kvaliteta postojee vodoopskrbe na širem podruju grada Stona

i Slanog;

troškove dovršetka sustava za odvodnju i obradu otpadnih voda na

zaštienom podruju Malostonskog zaljeva, šireg podruje Stona i Slanog.

emigracija stanovništva, posebno u zaleu Dubrovakog primorja, ali i

izoliranijih naselja unutrašnjosti Pelješca i daljnje intenziviranje

depopulacijskih procesa;

nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i

napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska

mladog stanovništva; zapuštanje i propadanje vrijedne kulturne baštine,

posebno vrijednih ruralnih cjelina;

Neprimjereno ponašanje stanovništva i turista takoer mjestimice izravno ošteuje

zaštienu prirodnu i kulturnu baštinu, staništa, stvara otpad i u nekim sluajevima izaziva

šumske požare.

Adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fizikog kapaciteta

prostora, prisutnih prirodnih resursa i kulturne tradicije, jedan je od preduvjeta za održivi razvoj

podruja i poveanja blagostanju stanovništva. Njena realizacija treba omoguiti:

valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i

kulturne baštine; ukljuenje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju;

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje ukljuivanjem obiteljskih

gospodarstava u turistiku ponudu;



ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture;

zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogunosti za demografsku obnovu.

60


4.5.2 Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost

Bogata biološka raznolikost i osebujnost podruja rezultat je biogeografskog položaja,

prevladavajue geološke podloge (vapnenac), izrazito krškog vrlo razvedenog reljefa,

razvedenosti obale i sl. Izmjenjivanje razliitih namjena, mozaik šumskog i poljoprivrednog

zemljišta koje se esto sastoji od malih ploha namijenjenih poljoprivredi slabog intenziteta pruža

stanište za izrazitu biološku raznolikost.

Razmatrani prostor sadrži i relativno ouvane prirodne krajobraze što je posljedica velikih

topografskih razlika, razliitih namjena i naina korištenja zemljišta. Vrijedan kultivirani

krajobraz posljedica je povijesnog iskustva u primjeni tradicionalne poljoprivrede.

Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja stoga jedinstvenu

sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika, odnosno važnu osnovu za izuzetnu

turistiku privlanost podruja.

Kako na razmatranom podruju nema lokacija s veom koncentracijom „klasinih” turistikih

kapaciteta nema za sada ni posebnih utjecaja na okoliš. Problem prvenstveno predstavljaju

koncentracije manjih objekata namijenjenih turistikom korištenju:


Objekti domicilnog stanovništva namijenjeni iznajmljivanju kroz privatni smještaj ili

iznajmljivanje apartmana; kue za odmor koje se u pravilu koriste i za neregistrirano

iznajmljivanje turistima. Veliki dio ovih objekata izgraen je bez zakonom propisane

dokumentacije, bez osnovne infrastrukturne opremljenosti, potpuno u suprotnosti s

tradicionalnim arhitektonskim naslijeem i sl.

Kartogram 4-9: Utjecaj na zaštienu prirodnu baštinu

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti:

Malostonski zaljev (strogi rezervat), podruje Mali Ston – Duba; podruje

Brijeste.

Uvala Prapratno (zaštieni krajolik).

Uvala Vuina (zaštieni krajolik) i naselje Žuljana.

Pojedini dijelovi obale naselja Banii.

61


Na gotovo itavom podruju ne postoji ili nije adekvatno riješen problem otpadnih voda. S

obzirom na vršno optereenje tijekom ljetnih mjeseci ovo predstavlja znaajan pritisak na okoliš.

Praenje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci

more iz kategorije „visoke kakvoe-I.“ prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II.“,

odnosno umjereno oneišeno more-III.“ u uvali Slano.(http://www.mzopu.hr/more/)

Utjecaj nautike na okoliš na temelju dostupnih podataka za sada se ne može

procijeniti. Prisutna je opasnost utjecaja na livade morske cvjetniceposidionije(Stonski

kanal, Slano).

Prisutno je neprimjereno ponašanje dijela stanovništva, ali i turista (krivolov) koje

mjestimice izravno ošteuje zaštiena i ostala staništa.

Kartogram 4-10: Zaštita- podruje Stona

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev

Još uvijek neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje,

Luka, Duba) i njihovo prikljuenje na regionalni sustav Neum – Prapratno.

Prapratno – Zaštieni krajolik

Najoptereeniji prostor s itavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite.

Postojei kamp

Trajektna luka s pristupnom cestom, planirana brza cesta

Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija

Vei broj objekata sagraenih u najužem obalnom pojasu

Stonski Kanal

Postojea i planirana stambena i turistika izgradnja bez riješene kanalizacije

(Broce)

Predložene lokacije marina

Neriješen lokalni promet

62


Solana Ston (Zaštita ptica)

Oborinske vode Stonskog polja

Lokalni promet

Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio opine Ston

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev

Vei broj individualnih objekata sagraen na pomorskom dobru, odnosno

zaštienom podruju na itavom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke,

Neriješeno pitanje kanalizacije

Izgradnja mosta i pristupnih cesta

Uvala Vuina (zaštieni krajolik) i naselje Žuljana

Veliki broj individualnih objekata u najužem obalnom pojasu i na kvalitetnom

poljoprivrednom zemljištu

Neriješena odvodnja otpadnih voda; neriješeno išenje, odnosno upravljanje

plažama.

Poljoprivreda, ukljuujui i šumarstvo, stoarstvo, te vinogradarstvo i maslinarstvo su takoer

tradicionalno prisutni pa se još uvijek najvei dio zemljišta na podruju projekta koristi u te

svrhe. Turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa prisutna i na

razmatranom podruju.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube

jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.

Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem

suhozida, terasa, putova i sl. što pospješuje eroziju i takoer dovodi do

ošteivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom podruju nije posebno

prisutan.

Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada

takoer nije izražen.

Marikultura; Uzgoj školjaka je donekle službi turizma (ugostiteljstvo), a prema dosadašnjim

saznanjima smatra se da ne šteti biološkoj raznolikosti.

63


4.6. Analiza potencijala i ogranienja atrakcija destinacije Ston i Dubrovako

primorje

Kljune vrijednosti destinacije





Kao kljune prirodne vrijednosti destinacije istiu se prvenstveno podruja zaštiena kao

prirodna baština. najznaajniji je prostor Malostonskog zaljeva s pripadajuim kopnenim

dijelom. Na podruju opine Ston zaštiena su i dva znaajna krajolika: uvale Vuine i

Prapratno. Prostornim planovima predlaže se zaštita Stonskog kanala kao osobito vrijednog

prirodnog krajobraza te dva posebna rezervata.

Osobito vrijedni prirodni predjeli su južna i zapadna obala opine Ston te obala na podruju

Dola i uvale Budima i Slano u Dubrovakom primorju.

Znaajnu vrijednost ima i kultivirani krajolik. Istie se Stonsko polje, niz polja u

unutrašnjosti Pelješca, te niz obraenih kraških polja u zaleu Dubrovakog primorja.

Posebnu vrijednost predstavlja netaknuto podmorje južne i zapadne obale opine Ston. Vrlo

su atraktivne brojne podmorske spilje na podruju Žuljane.



Brojne poluurbane i ruralne cjeline doprinose turistikoj atraktivnosti podruja.

Nekoliko vinarija prezentira tradicionalni nain proizvodnje vina.

Detaljniji opis i mape kljunih prirodnih resursa dati su na stranici 22 Izvještaja;

Popis zaštiene kulturne baštine dat je u Prilogu..

Ocjena stanja, osjetljivosti i postojeih utjecaja na kljune prirodne / ruralne resurse i

baštinu






Najosjetljiviji je prostor posebnog rezervata Malostonski zaljev. Naselja Mali Ston, Hodilje,

Luka, Duba i Brijesta nemaju još uvijek riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. Na

zaštienom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke izgraen je vei broj individualnih

objekata bez potrebne dokumentacije. Radovi na izgradnji Pelješkog mosta i pristupnih cesta

znaajno ošteuju krajolik.

Zaštieni krajolik – uvala Prapratno najoptereeniji je prostor s itavim nizom sadržaja koji

su u suprotnosti sa stupnjem zaštite. To su: postojei kamp, trajektna luka s pristupnom

cestom, regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija, vei broj

objekata sagraenih u najužem obalnom pojasu te planirana brza cesta.

Zaštieni krajolik - Uvala Vuina još uvijek je u dobrom stanju u smislu aktivnosti na tom

prostoru. Naselje Žuljana s velikim brojem individualnih objekata u najužem obalnom

pojasu i na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, a bez riješene odvodnje otpadnih voda,

predstavlja jednu od ugroženijih toaka podruja.

Stonski Kanal donekle je optereen postojeom izgradnjom bez riješene kanalizacije

(Broce). Znaajne promjene može izazvati planirana turistika izgradnja, planirane marine te

planirana brza cesta i most.

Uvala Slano nema adekvatno riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda.

64


Zaštieni objekti, podruja i koridori registrirani kroz ekološku mrežu po dosadašnjim

saznanjima još uvijek nemaju znaajnih negativnih posljedica od postojeih aktivnosti.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta prisutno je u zaleu Dubrovakog primorja i

izoliranijim podrujima opine Ston. Kroz ovaj proces se gube jedinstvena staništa i

krajobrazne vrijednosti. Na dijelu opine Ston obnavljaju se ili grade novi vinogradi a

koriste se tradicionalni oblici ureenja zemljišta. Uzgoj školjaka prema dosadašnjim

saznanjima ne šteti biološkoj raznolikosti.

Stanje kulturne baštine u nekim segmentima nije zadovoljavajue. Posebno su ugrožena

ruralna naselja gdje su izražena dva negativna procesa. U naseljima s razvijenijom ponudom

privatnog smještaja i apartmana ili intenzivnijom izgradnjom kua za odmor grubo se

narušava tradicionalna matrica naselja. S druge strane zbog iseljavanja stanovništva brojna

ruralna naselja propadaju u nepovrat.

Detaljniji opis i mape dati su na stranici 35 Izvještaja te u Prilogu.

Postojei turistiki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama

U svrhu što kvalitetnijeg prikaza postojee resursno-atrakcijske osnove temeljene na prirodnim i

kulturnim resursima, u sljedeim se tabelama prikazuje evaluacija kljunih postojeih atrakcija

destinacije Ston i Dubrovako primorje. Atrakcije su ocjenjene u smislu njihove atraktivnosti,

potencijala za razvoj eko/ruralnog turistikog proizvoda, odnosno za turistiki razvoj u cjelini, te

su ocjenjene bodovima, gdje 1 bod predstavlja najmanju vrijednost, a 5 bodova najvišu

vrijednost.

65


Tablica 4–7: Postojee prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Atrakcije - Ston i Dubrovako primorje

Prirodne atrakcije Mjesto Atraktivnost Eko ruralni potencijal Bodovi

Uvala Bistrina - školjke Uvala Bistrina 4 5 9

Znaajni krajobraz:

Uvala Vuina Žuljana 4 5 9

Uvala Prapratno Ston 2 3 5

Krajolik (brdašca, polja, doline, pogledi) Zalee D.P. i J. obala Pelješca 5 5 10

Malostonski zaljev Mali Ston 4 5 9

Stonski kanal Opina Ston 4 4 8

Lokve Majkovi Majkovi 2 4 6

Oleandri kod Slanog Slano okolica 2 4 6

Kulturno povijesne atrakcije

Mjesto

Atraktivnost Turistiki potencijal Bodovi

Napoleonov put Opina Ston, Dubrovako primorj 4 4 8

Stara urbana jezgra Ston i Mali Ston 5 5 10

Stonske zidine Ston 5 5 10

Solana Ston Ston 5 5 10

Crkve Ston Ston i Stonsko polje 3 4 7

Crkva Rotonda Ošilje 4 3 7

Crkva sv. Jerolima i sv. Petra Slano 3 3 6

Ruralne cijeline

Imotica, Topolo, Trnova,

Majkovi, Dananje, stara Brijesta

5 5 10

Ostale atrakcije Mjesto Atraktivnost Turistiki potencijal Bodovi

Potopljeni brodovi i špilje pod morem Žuljana 4 4 8

Planinarske staze Opina Ston 4 5 9

Kamenoklesarske radionice Visoani 2 4 6

Vinarije u opini Ston Ponikve i Putnikovii 5 5 10

Manifestacije (Stonsko ljeto, Sid, itd.) Ston i Slano 4 5 9

Kulturni obiaji (na primjer Lino) Dubrovako primorje 4 5 9

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše)

Bodovanje: maksimalno 10 bodova

66


Kartogram 4-12: Postojee prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Tijekom obilaska terena, takoer je identificirano nekoliko planiranih / potencijalnih projekata

turistikih atrakcija i smještajnih kapaciteta, a koji su ovdje navedeni jer prikazuju potencijal i

ve pokrenute inicijative na lokalnoj razini za razvoj proizvoda ruralnog / eko turizma na ovom

podruju. Identificirani projekti navedeni su u sljedeim tabelama i pripadajuim kartogramskim

prikazima.

Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i Dubrovako primorje

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Muzej arheoloških nalaza na podruju Stona

Edukativni centar vrijednosti podmorja

Ekološki uzgoj školjaka

Pješaki putevi i ugostiteljstvo

Biciklistike i pješake staze

Mjesto

Putnikovii

Ston

Žuljana

Malostonski zaljev

Selo Majkovi

Slano

67


Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative

Tablica 4–9: Postojee inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postojee inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston

i Dubrovako primorje

Potencijalni projekti / inicijative

Lokacija, Investitor

1 Seosko domainstvo Ponikve, poduzetnik *

2 Vinarija Vukas Ponikve, poduzetnik

3 Seosko domainstvo (u planu) Topolo

4 Seosko domainstvo (u planu) Smokovljani *

5 Seosko domainstvo (u planu) Majkovi *

7 Eko etno selo (u planu) Mali Ston, poduzetnik

8 Obiteljski hotel (u planu) Žuljana *

10 Hotel Osmine (potrebna konverzija) Slano

11 Hotel Ostrea (renoviran objekt) Mali Ston, poduzetnik

12 Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija) Mali Ston, poduzetnik

13 Pansion - ronilaki centar Žuljana, poduzetnik *

14 Hotel (trenutno nije u funkciji) Ston

A Turistiko naselje i hotel (inicijativa) Prapratno, strani investitor

B Projekt marine i turistikog smještaja (inicijativa) Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

68


Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijali i ogranienja za budue održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko /

ruralnom turistikom razvoju

Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom meusobnom

interakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turistike djelatnosti

podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih proizvoda.

Prirodni i kultivirani krajolik kao i kulturno i povijesno nasljee predstavljaju vrijedan identitet

podruja. Turizam bi stoga trebao preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s

fizikim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovarajuom komunalnom

infrastrukturom.

Glavni ograniavajui faktori razvoja su:





Skromna demografska osnovica itavog podruja s izraženim depopulacijskim procesima,

posebno u zaleu Dubrovakog primorja i dijelu unutrašnjosti opine Ston. Najproduktivnije

segmente stanovništva je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova

Regije. Stoga je ogranienje veliina radnog kontingenta i djelomino obrazovna struktura.

Stoga e razvoj itavog podruja morat biti vezan uz imigracijske procese.

Postojei infrastrukturni sustavi su nedostatni i za današnje potrebe te predstavljaju veliki

ograniavajui faktor održivog razvoja. To se naroito odnosi na nedovoljni kapacitet i

kvalitetu vodoopskrbnih sustava (istoni i zapadni dio opine Ston, obalno podruje

Dubrovakog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe (unutrašnjost opine Ston i

zalee Dubrovakog primorja)

Prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi opine Ston i zalee Dubrovakog primorja)

takoer ne osiguravaju potreban standard. Neriješeno je i pitanje odvodnje otpadnih voda na

gotovo itavom podruju.

Nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i napuštanje

tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska mladog stanovništva izaziva na

veem dijelu podruja i brojne socio – ekonomske promjene. Brojna su staraka kuanstva

koja više i nisu u stanju održavati svoje gospodarstvo. Dolazi do zapuštanje i propadanja

vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina.

69


4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za

razvoj ruralnog / eko turizma

Kljuni strateški dokumenti

Razvoj ruralnih podruja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podrujima postaje

prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i

deklarira u razliitim strateškim dokumentima kao jedan od kljunih pravaca razvoja i

revitalizacije gospodarstva u ruralnim podrujima:

Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011

Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH)

Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma

Kljuni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu

Osim zakona kojima se ureuju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o

trgovakim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji

na dva zakona, odnosno pravilniku :

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06)

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07)

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (NN 5/08)

Pravilnik o turistikim uslugama na seljakim domainstvima, a sukladno Zakonu o pružanju

usluga u turizmu je u procesu donošenja.

Zakonski propisi kojima se stvaraju mogunosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o

turistikim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turistikim

zajednicama.

Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje

usluga u ruralnom turizmu su:

Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi

Zakoni / pravilnici o hrani

Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru

Zakoni iz zaštite okoliša i prirode

itd.

Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograniavajua je, a pogotovo uzme li se u obzir da

se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti iskljuivo domainstva koja su registrirana

kao poljoprivredni proizvoai. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim

prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom

ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini

(trenutno su ovi upravljaki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).

Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu

Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa

svega 875 kreveta, što znai da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pia.

70


Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

64

1

1

7

32

8

6

11

6

2

56

2

42

21

31

70

Ovi objekti kategorizirani su kao Turistika seljaka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u

zakonsko-regulativnom smislu obuhvaeni su sljedeim propisima:




Uvjeti za kategorizaciju sobe u seljakom domainstvu

Uvjeti za kategorizaciju apartmana u seljakom domainstvu

Uvjeti za kategorizaciju kampa u seljakom domainstvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini

Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podrujima

provodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore

pojedinih županija i jedinica lokalne samouprave, te potpore meunarodnih institucija), kao i

kreditnih linija.

Ministarstvo turizma trenutno provodi sljedee programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su

direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma:

1. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvoj

selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali

oblici turizma na kontinentu)



Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizikim osobama.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinanog

programa ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

2. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"


poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podrujima

Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata

71


Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za

seoski turizam kroz:

obnovu tradicijskih kua s pripadajuim gospodarskim objektima,

kušaonica, podruma

izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojeih

objekata, koji nee narušiti vrijednosti i nasljee hrvatske tradicijske

arhitekture i života na selu

kupnju postojeih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih

za funkcioniranje seoskog turizma

opremanje objekata

Sredstva su takoer namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i

atrakcije u seoskom turizmu kroz:

izgradnju, obnovu i ureenje športsko-rekreativnih i gospodarskih

sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješake, biciklistike staze i dr.)

obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta

ureenje pripadajueg okoliša

i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma

Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi

od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te poekom

do 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz

fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

3. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh"





Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa

izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim

krovovima"

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel

s restoranom i kamp

Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i

sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva

Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim

poduzetnicima za poticanje njihovih poetnih ulaganja u turizmu. Visina

državne potpore izraunava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su

troškovi poetnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema).

Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15%

opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5%

opravdanih troškova

4. Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u

turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u turizmu“


Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje

razvoja turistike ponude na podrujima na kojima turizam nije dovoljno

razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podrujima, podrujima od

posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turistike potencijale u kulturnoj i

prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine

ukljuivanjem u turistiku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne

baštine ukljuivanjem u turistiku ponudu

72


U 2008. godini, ukupna proraunska sredstva za ovaj Program iznosila su

8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najvei

iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisua kuna, a najmanji je 20 tisua

kuna).

5. Program poticanja unapreenja izrade i plasmana izvornih suvenira

„Izvorni suvenir“




Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje

tradicijskih i umjetnikih obrta i domae proizvodnje kroz sredstva državne

potpore male vrijednosti

Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijei iznos od

100.000,00 kn.

Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuivo za sufinanciranje

projekata kojima se ostvaruje unapreenje izrade i plasmana izvornih suvenira:

projekti ulaganja za ureenje proizvodnih i prodajnih prostora

projekti za nabavku strojeva i alata

projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna

ambalaža, promotivni materijal)

projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi

projekti ulaganja u struni dizajn i redizajn

6. Program poticanja razvoja tematskih turistikih putova „Tematski putovi“




Sredstva se koriste za usmjeravanje turistike potražnje/prometa prema

podrujima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema

ruralnim, brdsko-planinskim podrujima, podrujima od posebne državne skrbi

i unutrašnjosti otoka; za zajedniko oblikovanje i promidžba regionalnog

turistikog proizvoda više mjesta, opina, gradova i županija koje povezuje ista

tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva

ukljuivanjem u turistiku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podruja;

za povezivanje s europskim tematskim putovima

Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijei iznos od

250.000,00 kn

Sredstva državne potpore mogu se koristiti iskljuivo za sufinanciranje

projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte utemeljene na turistikoj valorizaciji kulturne, povijesne i

prirodne baštine

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih

gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva

c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

7. Program poticaja ulaganjima u javnu turistiku infrastrukturu u funkciji

razvoja turizma na odreenoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"


Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada

projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se

73


omoguuje stavljanje u funkciju dodatnih turistikih sadržaja. Sredstva po

ovom natjeaju se odnose na:

projekte ureenja postojee javne turistike infrastrukture i obogaivanje

sadržaja,

izgradnju javne infrastrukture koja omoguava uspostavu tematskih

turistikih putova (biciklistikih, pješakih, vinskih i dr.),

stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne

vrijednosti,

ureenje ostale javno turistike infrastrukture.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinanog

projekta, a najviše do 500.000,00 kuna.

Sredstva su namijenjena tijelima podrune (regionalne) uprave (županije) i

lokalne samouprave (gradovi, opine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i

pravne i fizike osobe, uz suglasnost jedinica podrune (regionalne) i lokalne

samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8. Program poticajnih mjera za poveanje konkurentnosti turistikog tržišta

9. Sufinanciranje turistikih projekata kojima su odobrena sredstva iz

meunarodnih fondova

10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u

funkciji razvoja turizma

Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva takoer pružaju potporu i poticaje

razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:




Ministarstvo gospodarstva - razliiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva,

kao na primjer sljedei projekti:

Zadružno poduzetništvo,

Jaanje konkurentnosti malog gospodarstva,

Inovacije i novi proizvodi,

Obrazovanje za poduzetništvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj

ruralnih krajeva“

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom

za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i

poslovnim bankama.

74


Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje

resornih ministarstava, takoer može koristiti sredstva meunarodnih fondova koja se uglavnom

odnose na izgradnju institucija, prekograninu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih

potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane meunarodnih

fondova, a potiu razvoj ruralnog turizma su:

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graninim

podrujima Bosne i Hercegovine“

AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipinih proizvoda

Instrument pretpristupne pomoi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) –

prekogranina suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih

potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i

poticajnim mehanizmima, mogue je zakljuiti sljedee:




postoji snažan raskorak izmeu raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s

aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma;

sporost u realizaciji projekata ruralnog turizma meutim nije samo vezana za taj

raskorak, ve i za injenicu da nema regionalnih centara za animaciju i strunu

podršku poduzetništvu u ovoj oblasti pa stoga još uvijek nema dovoljne ekonomije

obujma ovog biznisa koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i

inozemnom tržištu,

pragmatinu odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih

programa i poticaja, nužno je svesti na razinu županije.

75


5 Evaluacija kljunih interesnih subjekata

U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za destinacije Ston i Dubrovako

primorje, Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa

kljunim interesnim subjektima u turizmu ovog podruja. Evaluacija lokalnih interesnih

subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turistiki razvoj ove

destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravljake i financijske snage / interesa kljunih

interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta.

76

Lokalne vlasti (Opina Ston i Opina Dubrovako primorje) - opi stav lokalnih vlasti je

da turistiki razvoj ovih opina treba biti poluga za cjelokupni gospodarski razvoj regije,

koji bi omoguio zapošljavanje lokalnog stanovništva i rast lokalne ekonomije. Kljuni

problemi ovih opina su nedostatna, odnosno neadekvatna opa infrastruktura, te nedostatak

ljudskih potencijala. Što se tie prostorne regulacije podruja, Opina Dubrovako primorje

je donijela Prostorni plan ureenja opine, te podržava razvoj zona odreenih u planovima.

Opina Ston je još u procesu donošenja istog (jedan od razloga za trenutno nedovršenje

ovog postupka navode injenicu da je veina prostora opine pod razliitim režimima

zaštite, što otežava planiranje namjene i upotrebe prostora). Opine Ston i Dubrovako

primorje s obzirom na vlastite financijske kapacitete uglavnom imaju ulogu podrške razvoju

urbanih i opih infrastrukturnih kao i manjih turistikih konkurentskih programa te poticaja

investicijama.

Turistike zajednice - bave se poticanjem, unapreivanjem i promocijom izvornih

vrijednosti i turistikih proizvoda, u skladu sa Zakonom o turistikim zajednicama, a

financiraju se sredstvima opinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i

lanarina. Iako je TZ Dubrovako primorje orijentirana na suradnju sa Dubrovnikom (za

sada se, na primjer, zajedniki predstavljaju na turistikim sajmovima), TZ Ston ima

ambicije za ovu destinaciju da bude neovisna o brandu Dubrovnika. Trenutno Turistike

zajednice Ston i Dubrovako primorje ne surauju na aktivnostima razvoja proizvoda,

organizaciji dogaaja i ostalih turistikih aktivnosti, a koje bi bile aktivnosti destinacijske

menadžment organizacije ovog podruja.

Lokalni vinogradari, vinarije i Udruge - na podruju destinacije Ston i Dubrovako

primorje, a posebice na podruju opine Ston posluje nekoliko vinogradara, odnosno

vinarija, kao na primjer Vinarija Vukas, Vinarija Miloš, udruge - na primjer Udruga

Pelješki vinski puti itd. koje proizvode i prodaju tipina vina ovog podruja (Plavac Mali),

te u svojim prostorima nude dodatne usluge kao što su kušanje vina i lokalnih specijaliteta,

razgledavanje vinskog podruma, razgledavanje konobe, i slino. Jednu od prepreka za

daljnji razvoj navode problematine imovinsko-pravne odnose na zemljištu koje se može

koristiti u vinogradarstvu (rascjepkani su i manji posjedi), a zatim i nedostatak ljudskih

potencijala, nedostatak infrastrukture, itd. Trenutno postoje manje inicijative gdje

zajedniki apliciraju za sredstva Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma,

Ministarstva kulture, te sredstva ostalih fondova. Udruge vinara, te Poljoprivredna zadruga,

uglavnom surauju na zajednikim projektima (plan za laboratorij za analizu vina, Muzej

vina i maslinovog ulja, Napoleonov put, i sl.), te za znaajnije, vee investicije trenutno

nemaju kapaciteta.

Udruge / zadruge školjkara - Trenutno na prostoru destinacije Ston i Dubrovako primorje

postoji oko stotinjak školjkara, te dvije udruga i zadruga školjkara - Udruga 'Stonski

školjkari' i Zadruga 'Malostonska kamenica', te Razvojno-istraživaki centar za marikulturu.

Ove organizacije ne surauju u smislu zajednikog plasmana proizvoda, te u smislu

osmišljavanja turistikih aktivnosti kao dodatak svojoj osnovnoj djelatnosti, što e biti bitan


korak u skoroj budunosti, a obzirom na potencijal ovog podruja da svoju turistiku

ponudu temelji na tipinom lokalnom gastro proizvodu (školjkama).

Hoteli - na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje posluju tri hotela, a njihov je

opi stav da je ovo podruje potrebno u turistikom smislu vezati sa brandom Dubrovnika.

Iako smatraju da se daljnji razvoj treba temeljiti na elementima ruralnog turizma, smatraju

da je potrebno podizanje kvalitete ponude za segment proizvoda 'sunca i mora', a što je

osobito važno za Dubrovako primorje. Obzirom na nedavnu rekonstrukciju hotela

Admiral, te ostala dva hotela sa potrebom za ulaganjem, evidentna je potreba za razvojem

kvalitetnih smještajnih kapaciteta na cijelom podruju, a svi kljuni subjekti se slažu da to

trebaju biti manji obiteljski i 'boutique' hoteli. Takoer istiu važnost ukljuivanja svih

kljunih subjekata u razvoj kompletnog turistikog lanca vrijednosti ove destinacije.

Ugostiteljski objekti – Na razmatranom podruju posluje nekoliko ugostiteljskih objekata

koji svojom ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta ve kreiraju sliku ove destinacije

kao kvalitetne gastronomske destinacije. Ovdje se osobito istiu objekti u Stonu (kao na

primjer restoran 'Kapetanova kua') koji kontinuirano rade na kvalitetnoj ponudi i grade

svijest o sebi na tržištu, a iji gosti ukljuuju i one iz Dubrovnika i okolnih turistikih

destinacija. Da bi kompletna turistika destinacija Ston i Dubrovako primorje mogla igrati

na kartu gastronomije kao jednog od turistikih proizvoda, ona mora raditi na daljnjem

razvoju ovakvih koncepata, te u suradnji sa lokalnim proizvoaima (školjke, vino, masline,

ostali poljoprivredni proizvodi).

Solana Ston - je najstarija solana u Europi, a mogue i u svijetu, a danas je još u funkciji.

Od ukupno 58 bazena, aktivna su samo 4, a potrebne su velike investicije za obnovu cijele

solane. Osim njene rekonstrukcije, vlasnik planira otvaranje mediteranskog muzeja soli,

ekološku proizvodnju soli, a uz predstavljanje samog procesa vaenja soli, ukljuivao bi i

gastro-enološku ponudu. Kljuni razvojni problemi vezani su za nedostatak investicijskih

kapaciteta.

Obiteljska gospodarstva - na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje postoji

nekoliko manjih inicijativa za razvoj obiteljskih gospodarstava, a koja bi se temeljila na

maslinarstvu, školjkarstvu, poljoprivredi, sakupljanju i uzgoju ljekovitog bilja, pelarstvu,

vinogradarstvu i vinarstvu, te na kraju ukljuivanjem u turizam. Obzirom na nedostatnu

opu infrastrukturu, te nedostatak ljudskih resursa, ove su inicijative u zaecima i oslanjaju

se na sredstva poput postojeeg COAST projekta, te manjih sredstava podrške / poticaja

resornih ministarstava.

Kljuni stavovi, te izraženi postojei problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije

donesen Prostorni plan u Stonu, što otežava realizaciju mnogih inicijativa. Nadalje, cijelo

podruje se suoava sa razvojem manjeg kapaciteta od željenog, a jedan od razloga su

nesreene zemljišne knjige, odnosno imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem.

77


Kljuni rezultati sa radionice:

Gore navedeni stavovi kljunih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima

obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je

održana u Slanom, 16. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i

privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice

predan je Naruitelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu

identifikacije stavova kljunih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga

ovog projekta. U nastavku se navode kljuni rezultati ove radionice:

1. Za identifikaciju kljunih fascinacija (atributa) podruja opine Dubrovako primorje,

sudionici radionice su od ponuenih devet elemenata odabrali one koji po njihovom

mišljenju oznaavaju fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

2. Za identifikaciju kljunih fascinacija (atributa) podruja opine Ston, sudionici radionice

su od ponuenih devet elemenata odabrali one koji po njihovom mišljenju oznaavaju

fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

3. U svrhu oblikovanja turistikog imidža cjelokupne destinacije Ston / Dubrovako

primorje, odnosno za osmišljavanje njenog budueg turistikog pozicioniranja, sudionici

radionice birali su 3 odgovora koji po njihovom mišljenju najbolje opisuje željeni imidž

destinacije:

78


4. Po mišljenju sudionika radionice, kljuni proizvodi koje je potrebno profesionalno

oblikovati u destinaciji su:

5. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije kljunih

subjekata vezano na obim rasta turizma u sljedeih 5-10 godina.

6. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti

odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponuenih opcija:

7. I napokon, po mišljenju sudionika radionice, kljuni preduvjeti za rast i razvoj turizma

destinacije su sljedei (izbor dva odgovora):

79


6 Analiza konkurenata

Pristup analizi konkurenata za podruje regije Dubrovako primorje i Ston oslanja se na

usporedbu ponude i kljunih proizvoda odabranih destinacija, iji je glavni fokus razvoj ruralnog

turizma. Ovakav pristup logian je zbog samog konteksta ovog Plana, a koji je orijentiran na

razvoj održivog, odnosno ruralnog turizma.

Prema tome, destinacije koje su trenutni / potencijalni konkurentni predmetnom podruju u

ruralnom turizmu su Konavle i Istra, a ovdje se analiziraju postojei proizvodi (kvalitativnom i

kvantitativnom analizom) u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih destinacija i

procijene njihovih buduih razvojnih mogunosti. Na taj nain procjenjuje se u kojoj e mjeri

konkurentske destinacije biti 'prijetnja' razvoju predmetne regije.

Podruje Konavla odabrano je radi pozicije poetnika u razvoju ruralnog turizma, te blizine

predmetne regije kao i administrativne pripadnosti istoj županiji (DNŽ). Istra je sa druge strane

Hrvatska regija koja je prva poela razvijati ruralni turizam i danas ima najraznovrsniju ponudu

proizvoda ruralnog turizma u Hrvatskoj.

6.1. Konavle

Položaj i opis

Konavle su smješteni na krajnjem jugu Hrvatske uz granicu sa BiH, te se nalazi u sklopu

Dubrovako-neretvanske županije. Ouvanom i kontrastnom prirodom, bogatom povijesnom

osnovom i kulturnim nasljeem te stanovništvom koje se veinom bavi poljoprivredom ovaj

prostor ima izuzetne ambijentalne i arhitekturne vrijednosti.

Prostor veliine 209,25 km 2 ;

9.500 stanovnika;

Turistike destinacije: Konavle, Cavtat, Molunat i ilipi;

Zrana luka nalazi se u ilipima;

Grad Dubrovnik udaljen oko 20 km.

80


Turizam

Konavle su relativno nova destinacija unutar ve prepoznate destinacije Dubrovnik rivijere.

Organiziraniji razvoj ruralnog turizma u Konavlima zapoinje tek nakon osnivanja Zajednice

turistikih seljakih gospodarstava pri regionalnoj Gospodarskoj komori Dubrovnik, te

izmjenom pravilnika o pružanju usluga na seljakim domainstvima 2003. godine. Prema

službenim podacima Ureda državne uprave, u Dubrovako-neretvanskoj županiji registrirano je:

70 seljakih domainstava;

23 kreveta u seoskim domainstvima.

Model poslovanja domainstava je sljedei:

Veina domainstava posluje na sezonskoj osnovi;

Kanali prodaje su lokalne turistike agencije ili hoteli;

Gosti su veinom organizirane grupe, vrlo malo individualnih posjetioca.

Trenutno ne postoje kvantitativni podaci o turistikim dolascima i noenjima te prihodima

ruralnog turizma. Zbog malog broja kreveta domainstva u Konavlima su prvenstveno

orijentirana na ponudu proizvoda hrane i pia, te kao takva svojom ponudom nadopunjavaju

ponudu Dubrovnika.

Proizvodi

1. Gastronomija

Seoska domainstva su organizirana kao izletniki punktovi sa

ponudom hrane i pia u tipinim kuama puke arhitekture.

Kapaciteti variraju od 30 do 100 osoba koje domainstva mogu

primiti na objed. Svaki vlasnik pokušava privui goste ponudom

posebnih iskustava, npr. vlasnik slikar - galerija slika, preureen

pogon za preradu groža sa malim prodajnim punktom, vodena

mlinica i elementi vezani uz proizvodnju brašna i tako dalje.

Gastronomija je glavni proizvod na kojem regija igra kako bi

privukla goste koji ljetuju u Dubrovniku i bližoj okolici.

2. Aktivan odmor

Ponuda gastronomije upotpunjuje se organiziranjem poludnevnih

aktivnosti kojima gosti uživaju u ambijentalnim vrijednostima

Konavala. Obino se iste aktivnosti organiziraju prije ili poslije

ruka te se kao takve nude u paketima sa proizvodom

gastronomije. Od aktivnosti nudi se poludnevne jahae ture,

vožnje ATV vozilima, jeep safari koji vodi kroz cijelu regiju do

Molunata te završava posjetom vodenoj mlinici iz 16.st. Isto tako

na podruju regije identificirane su i oznaene biciklistike (od 9

do 26 km) i pješake staze raznih dužina i težina. Iznad sela

Mihanii nalazi se oznaeno brdo na kojem se organizira slobodno penjanje.

81


6.2. Istra

Položaj i opis

Istra je smještena na sjevernom djelu Jadranskog mora, najzapadnija je Hrvatska županija, te

najvei jadranski poluotok. Povijest Istre proteže se od perioda bronanog doba, ilirskih plemena

Histra po kojima je dobila ime, preko Rimljana i Bizanta do danas. Istarski poluotok dijeli se na

obalni dio i unutrašnjost. Unutrašnjost Istre krase brojni manji gradii i sela koja su tokom

vremena uspjela sauvati svoju izvornost i tipine elemente. Prirodno okruženje izgleda vrlo

pitomo sa blagim brežuljcima i padinama.

Prostor veliine 2.920 km 2 ;

200.000 stanovnika;

Poznatije ruralne destinacije: Grožnjan, Motovun, Buje, Oprtalj, itd.

Zrana luka Pula.

Turizam

Istra je turistiki najrazvijenija regija u Hrvatskoj koja turistikim proizvodima posebno u

ruralnom djelu predvodi ponudom na nacionalnom nivou. Razvoj ruralnog turizma zapoinje još

1996. godine s ciljem aktiviranja seoskih sredina i stvaranja prepoznatljivog turistikog

proizvoda. Intenzivnim razvojem ruralnog turizma tijekom preko deset godina došlo je do

diversifikacije ponude usluga i razvoja tipologije domainstava. Kao rezultat donesena su pravila

interne, marketinške standardizacije i klasifikacije seoskih domainstava. Standarde je izradio

konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis uz podršku Turistike zajednice Istarske

županije. Karakteristike ponude i potražnje, te financijski prihodi ruralnog i agroturizma u Istri u

2007. godini prikazani su u nastavku.

1. U Istri su registrirana 263 objekta koji su ukupno nudili 2.221 ležaj.

2. Najviše je registrirano ruralnih kua za odmor (199) - 75% od ukupnog broja.

3. Uglavnom posluju kroz cijelu godinu.

4. Seoski turizam Istre ostvaruje 14.000 dolazaka i 100.000 noenja.

5. Procjena prihoda smještaja u unutrašnjosti i agroturizmima iznosi 18 milijuna, a usluga

hrane i pia na seoskim domainstvima 11.5 milijuna kuna.

82


Proizvodi

1. Vino i gastronomija

Gastronomija i vino ("wine and dine") je danas najrazvijeniji i

najistaknutiji proizvod. U gastronomiji Istre nalazimo elemente puke

kuhinje (osnova u prirodi - samoniklo bilje, aromatini zaini,

sezonsko povre, plodovi mora), utjecaje franake i njemake

feudalne vlasti, romanskih jela, kuhinje slavenskog stanovništva te

Venecije ija je uprava trajala gotovo pet stoljea. Promjenom sa

masovnog pristupa gostu na individualiziran Istra razvija ovaj proizvod kroz sljedee elemente:

Dane posveene raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i medu,

kobasicama i ombolu, puževima, sardelama, šparogama, marunima itd.

Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan nain: na ognjištu i pod

pekom.

Niu profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom.

Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodi Istre: popis najboljih restorana i konoba

Istre, po ocjeni neovisne komisije.

Zaštita i promocija autohtonih proizvoda: pršuta, bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico),

kvarnerskog škampa, sira, meda i maslinovog ulja.

Ukupna površina vinograda Istre je 6.151 hektar.

Organiziraju se ceste vina, maslinovog ulja.

Istra je regija u Hrvatskoj koja je proizvodnju vina razvila kvalitativno i kvantitativno. Visoka

kvaliteta vina u Istri poela je sa razvojem manjih obiteljskih podruma koji su orijentirani na

kvalitetu, a ne kvantitetu. Prepoznavanjem Istre kao regije dobrog vina danas postoji

devedesetak proizvoaa vina, te se nadzire kvaliteta vina istarske malvazije koje je

najcjenjenije. Prihod od usluga hrane i pia na seoskim domainstvima za 2007. godinu

procjenjuje se na 11.5 milijuna kuna.

2. Smještaj

Turistiki smještaj u unutrašnjosti u obliku ruralnog i agroturistikog

smještaja je trenutno uz gastronomiju i vino najrazvijeniji proizvod

Istre. S obzirom na koliinu ponuenih objekata u Istri je izraena

klasifikacija domainstava sa tipologijom raznih oblika kao i

oznaavanje kvalitete domainstava s obzirom na smještajne, ali i

druge usluge. Specifinosti i organizacijske razliitosti domainstava uvjetovane resursnim

osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika domainstva u ambijentu pružanja usluga,

strukturi usluga, organizacijskim modelima i poljoprivrednoj proizvodnji profilirali su se sljedei

tipovi seoskih domainstava:

Agroturizam - osnovna djelatnost poljoprivreda sa dodatnom aktivnosti smještaja i

prehrane gostiju;

Ruralna kua za odmor - iznajmljuje se cjelokupna kua, vlasnik u pravilu ne živi u toj

kui;

Ruralni B&B (noenje s dorukom) - nudi se smještaj sa dorukom, nije nužno vezano

za poljoprivredno gospodarstvo;

Ruralni obiteljski hotel - nudi se vei broj kreveta, sadržava recepciju, restoran i

dodatne usluge (wellness, bazen, itd.);

Odmor (smještaj) na vinskoj cesti - osnovna djelatnost je proizvodnja vina uz koju se

nudi smještaj i prehrana;

83


Stancija - obnovljeno veliko poljoprivredno gospodarstvo sa malim brojem jedinica i

maksimalnim komforom, oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.

Ruralis je isto tako izradio oznaavanje kvalitete domainstava sa simbolom šparoge. Tako su

domainstva svrstana u tri kategorije sa jednom, tri ili pet šparoga. Proceduru i uvjete

certifikacije kontrolira Ruralis u suradnji sa specijalnom komisijom.

Od ostalih proizvoda koji su u fokusu definitivno treba spomenuti kulturu i obiaje koji se danas

prožima kroz tipine elemente arhitekture u unutrašnjosti, položaja gradia, raznih lokalnih

obiaja koji se promoviraju kroz manifestacije.

Zakljuak

Razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces koji poiva na resursnim osnovama prostora kroz

tipine proizvode kao što su vino i razni prehrambeni proizvodi, te lokalnoj arhitekturi i

prirodnim ljepotama ruralnih krajeva.







U analiziranim regijama poetak razvoja ruralnog turizma povezuje se sa razvojem

proizvoda gastronomije (Konavle) te vina i gastronomije (Istra).

Dulje vremensko razdoblje razvoja ruralnog turizma u Istri (preko 10 godina) te element

bolje prometne povezanosti, razlog je snažnijem razvoju proizvoda smještaja uz ve

postojei proizvod gastronomije i vina, što kod Konavala još nije sluaj.

Konavle nemaju centralno tijelo koje je zaduženo za razvoj, edukaciju, promociju i

standardizaciju proizvoda ruralnog turizma, kao što je to sluaj u Istri - konzorcij Ruralis.

Destinacija Ston Dubrovako primorje bi trebala pratiti primjer Istre kako bi se razvoj

poticao, upravljao i koordinirao kroz jedno centralno tijelo zaduženo za ruralni turizam.

Konavle svojim proizvodima trenutno nadopunjavaju ponudu Dubrovnika, te ruralni

turizam sezonski posluje. Gastronomija je još uvijek na razini proizvoda za grupe - vee

organizirane grupe koje dolaze iz Dubrovakih hotela. Dubrovako primorje kao

destinacija u neposrednoj blizini Dubrovnika, poetni uzlet razvoja ruralnog turizma

može oekivati od strane Dubrovakog tržišta. Cilj destinacije Ston i Dubrovako

primorje treba se usmjeriti na razvoj ruralnog turizma kao samostalnog i profesionalno

oblikovanog turistikog proizvoda.

Ruralni turizam u Istri se diversificirao kao zasebni proizvod, koji za razliku od

proizvoda sunca i mora, posluje na razini uglavnom cjelogodišnjeg poslovanja.

Proizvod vina i gastronomije se u Istri razvija na snažnoj marketinškoj marci Istre kao

regije dobrog vina, te prepoznatih autohtonih proizvoda tartufa, istarskog pršuta, šparoga,

itd. Kljuno je da se napravila promjena u pristupu gastronomiji sa masovnog na

individualni pristup u kojemu je klju kvaliteta, a ne kvantiteta. Destinacija Stona ima

izuzetnu osnovu u autohtonim lokalnim proizvodima (npr. kamenicama i vinu / plavcu;

84


na kojima se može izgraditi vrlo snažnu marketinšku marku, u ovom pogledu se može

direktno ugledati u razvojni put Istre.

U poetku razvoja regije Dubrovako primorje i Ston vea konkurentska prijetnja se

oekuje od strane Konavala koji se nalaze u neposrednoj blizini te e se natjecati za iste

goste, a osobito one iz Dubrovnika.

Kljuni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrovako primorje mora uzeti

u obzir su:





Organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora

(Istra)

Gastronomija kao jedan od kljunih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle)

Diversifikacija smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja

(Istra)

Kreiranje kompletnog turistikog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije

85


7 Analiza globalnih trendova u turizmu

U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa poveanjem broja dolazaka i

noenja, ali turistike zarade nisu pratile poveanje prometa. Regionalne europske analize bilježe

pad potražnje za Centralnom i Istonom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u

dolascima, a Sjeverna Europa ostaje nepromijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku od

ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim

liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje kljune trendove iz globalnih

kvalitativnih trendova putovanja i turizma.

Slika 7-1: Kljuni trendovi u turizmu

GLOBALNI TRENDOVI

EKONOMSKI TRENDOVI

Globalizacija

Kriza hipotekarnih kredita

Nestabilnost cijene nafte

Propadanje tradicionalnih industrija

• Polarizacija bogatstva

DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI

Promjenjena obiteljska struktura

Starenje populacije

Poveanje radnih sati

Balansiran život

Sigurnost i zdravlje

PRIRODA

Globalno zatopljenje promjene klime

Ouvanje okoliša

Turizam u prirodi

Uništavanje okoliša

Ekološka svijest

PUTOVANJA,

TURIZAM, TURISTI,

DESTINACIJE

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Utjecaj interneta

Interaktivna TV

Mobilna tehnologija

Promjena u kanalima komunikacije

Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

POLITIKO / PRAVNI TRENDOVI

Turizam kao važan sektor

Ouvanje okoliša

Terorizam

Troškovi osiguranja

Prava potrošaa

KONKURENTSKI TRENDOVI

Globalna on-line revolucija

Utrka za veim raspoloživim dohotkom

Vei broj destinacija

Pojaana konkurencija

TURISTIKI TRENDOVI

Skraeni glavni odmor

eši krai odmori

Individualne ture

On-line revolucija bookinga

Globalno stabilniji rast putovanja

Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja

Sofistikacija korisnika

Jaa potražnja za specijalnima nišama

Jaa potražnja za novim destinacijama

Povijest i izvornost su "in"

Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

86


Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših

vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija 1 . Prikazani trendovi su primjenjivi kada se

govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju

dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budueg razvoja.






Kreativnost i dizajn su važniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija

(tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natjeu oko

istog dijela 'kolaa' na turistikom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od

konkurencije na kreativan i inovativan nain;

Najvei luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost,

prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autentino iskustvo odreenog podruja;

Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici

osobnih potreba;

Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i

kvalitete, gostima / turistima je važnija mogunost izbora od cijene koju plaaju;

Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe ouvanja

okoliša, ovaj aspekt poslovanja turistikih kompanija postaje sve važniji;

Zakljuak




Ovaj visokovrijedan prostor koji je radi stagnacije u razvoju uspio sauvati autohtonost

prirodnog okruženja i tradicionalne arhitekture. Od drugih destinacija predmetni prostor

se može diferencirati kroz kreativni i dizajnerski pristup razvoju turistikih proizvoda

Prostor opine Ston sa proizvodima kvalitetnog crnog vina i školjaka ima mogunost

razvoja proizvoda vina i gastronomije kako bi gosti mogli zadovoljiti potrebu za novim

znanjima.

Mali Ston i Ston sa svojom povijesnom osnovnom koja je vrlo izražena imaju izuzetnu

poziciju za privlaenje gosta koji je u potrazi za visokim vrijednostima.

1 Locum Consulting "Delivering the luxury experience", with the focus on developments in the Mediterranean area;

and "The changing face of luxury travel" - trends in product development and marketing

87


8 SWOT analiza

8.1. Pristup

Pristup analizi snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji odnosi se na analizu kljunih elemenata koji

karakteriziraju atraktivnost destinacija Ston i Dubrovako primorje, te onih elemenata koji

trenutno utjeu na razvoj turizma ove destinacije.

Premda SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, za potrebe ovog Plana analiza se

prilagoava kroz elemente koji se evaluiraju, te kao takvi predstavljaju indikativan okvir za

definiranje ostalih segmenata Plana.

Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) raena je temeljem:

analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog

podruja

prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, resorna

ministarstva, itd.)

obilaska destinacije

razgovora sa kljunim subjektima javnog i privatnog sektora podruja opine Ston i

Dubrovako primorje

radionice održane u Slanom

baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb

Analiza vanjskih mogunosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem:

opsežne analize tržišta

analize konkurenata

izvedene analize oglednih primjera u praksi

baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podruju turistike

industrije

Za potrebe SWOT analize turistike destinacije Ston i Dubrovako primorje evaluirani su

sljedei elementi:

KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE

STON / DUBROVAKO PRIMORJE

SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING

TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

TURISTIKI RAZVOJ

88


KLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE

STON / DUBROVAKO PRIMORJE

MOGUNOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI

PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Svi identificirani relevantni elementi SWOT-a evaluiraju se sustavom ocjena, što omoguava

izraun ukupnog intenziteta snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji destinacije Ston i Dubrovako

primorje.

Ukupni i prosjeni intenzitet svake komponente SWOT analize služi za oblikovanje i

formulaciju poligona strategija SWOT analize destinacije Ston / Dubrovako primorje, koji služi

kao okvir za definiranje buduih razvojnih strategija u turizmu podruja kao turistike

destinacije.

Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled

zakljunih rezultata i zakljuak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

SNAGE

SLABOSTI

Broj elemenata na podruju Broj elemenata na podruju

8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA 8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

7 PERFORMANSE DESTINACIJE 6 PERFORMANSE DESTINACIJE

4 DESTINACIJSKI MARKETING 6 DESTINACIJSKI MARKETING

4 TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE 7 TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE

4 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 7 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

4 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 7 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

5 TURISTIKI RAZVOJ 6 TURISTIKI RAZVOJ

KLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

MOGUNOSTI

PRETNJE

Broj elemenata na podruju Broj elemenata na podruju

9 TRENDOVI INDUSTRIJE 8 TRENDOVI INDUSTRIJE

4 KONKURENTI 4 KONKURENTI

5 PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE 4 PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE

6 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 3 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

4 EKONOMSKO OKRUŽENJE 5 EKONOMSKO OKRUŽENJE

3 OKOLIŠ 3 OKOLIŠ

5 TEHNOLOGIJA 3 TEHNOLOGIJA

89


UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

KLJUNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

Segment SNAGE * SLABOSTI **

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA 73 73

PERFORMANSE DESTINACIJE 62 59

DESTINACIJSKI MARKETING 39 58

TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE 37 66

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 30 66

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 32 67

TURISTIKI RAZVOJ 41 60

Broj elemenata 36 47

UKUPNO 314 449

Prosena ocena 8,72 9,55

KLJUNE EKSTERNE MOGUNOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

Segment MOGUNOSTI * PRETNJE **

TRENDOVI INDUSTRIJE 85 74

KONKURENTI 40 35

PRAVNO/POLITIKO OKRUŽENJE 40 39

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 55 24

EKONOMSKO OKRUŽENJE 36 42

OKOLIŠ 30 23

TEHNOLOGIJA 48 26

Broj elemenata 36 30

* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE

** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE

UKUPNO 334 263

Prosena ocena 9,28 8,77

8.3. Zakljuak

Izvedena SWOT analiza upuuje na sljedee:




da je destinacija Ston / Dubrovako primorje na poetku ozbiljnog i profesionalnog

turistikog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti (449) koji je vei od

intenziteta snaga (314).

da je broj mogunosti u okruženju (334) vei od broja prijetnji (263), što znai da

trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrovako primorje mogu biti

pozitivan poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije

kao što je esto sluaj sa destinacijama na poetku svog turistikog razvoja i iskoraka

na turistiko tržište, tako je i za destinaciju Ston / Dubrovako primorje indikativan

relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što znai da je upravo to podruje na

kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rijeima, bez obzira

na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrovako primorje

mora najprije pristupiti izgradnji vrstog i kompletnog lanca vrijednosti. Ovakva

90


strategija proizlazi i iz zakljuka cjelokupne SWOT analize, što je prikazano u

sljedeem 'poligonu strategija'.

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

MOGUNOSTI

Maxi - maxi strategija

SO

Mini-maxi strategija

WO

334

SNAGE

314

449

SLABOSTI

263

ST

Maxi - mini strategija

WT

Mini - mini strategija

PRIJETNJE

91


9 Kljune strateške prednosti i kljune barijere turistikog razvoja

9.1. Inicijalna pozicija





Turistika destinacija Ston / Dubrovako primorje obiluje relevantnom resursnom

osnovom i atrakcijskom strukturom, a pripadajua pozicija Dubrovakom turistikom

klasteru daje joj mogunost za znaajan turistiki razvoj.

Predstavljajui kontaktno podruje Dubrovake rivijere i srednje Dalmacije, ova

destinacija u prošlosti nije doživjela znaajan turistiki razvoj, kao što je bio sluaj sa

ostalim podrujima u okruženju.

Jedan od razloga trenutne pozicije destinacije Ston / Dubrovako primorje i njenog

nezadovoljavajueg turistikog razvoja jest ogranienje vezano na korištenje

zemljišta, kao što je sluaj sa ostalim regijama u Hrvatskoj.

Obzirom na povijesni razvoj, destinacija Ston / Dubrovako primorje sada je na

poetnoj poziciji, što joj omoguava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv

nain.

9.2. Kljune strateške prednosti destinacije Ston / Dubrovako primorje




Visokovrijedni prostor neiskorišten u turistikom smislu - prirodni i sociokulturni

resursi ove destinacije zasigurno su bogata osnova za razvoj mnogih

atraktivnih turistikih proizvoda za internacionalno tržište, a osobito onih koji se

oblikuju po eko / ruralnim razvojnim principima. Obzirom na vrijednost prostora u

globalnom smislu, te trenutni koncentrirani turistiki razvoj i valorizaciju dijelova

obale u kapacitetu proizvoda 'sunca i mora', potencijali za razvoj turizma na cijelom

ovom podruju su gotovo neogranieni.

Pozicija / prilike poetnika - druga turistika podruja ove regije su u prošlosti

prolazile proces znaajnog i intenzivnog turistikog razvoja, dok je podruje Ston /

Dubrovako primorje u tom smislu ostalo gotovo netaknuto. Ipak, ova situacija

destinaciji Ston / Dubrovako primorje sada daje mogunost da bira svoju poziciju

unutar šireg podruja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele

budueg turistikog razvoja.

Utjecaj / blizina Dubrovnika - Destinacija Ston / Dubrovako primorje pripada

turistikom klasteru Dubrovake regije, u kojem se ve oblikuju i na svjetskom

turistikom tržištu igraju odreene destinacije (npr. Dubrovnik, Konavle, Korula,

itd.). Ovdje je svakako važno istaknuti snagu, utjecaj i znaaj blizine Dubrovnika kao

svjetski poznate destinacije i svjetskog turistikog branda, te destinacija Ston /

Dubrovako primorje mora igrati na mogunost povezivanja sa turistikim lancem

Dubrovnika, a da se pri tom gradi i oblikuje turistiki lanac vlastite destinacije.

Nadalje, sve destinacije (ili sub-regije) Dubrovake regije moraju se zajedniki

pozicionirati pod krovnom markom cijelog turistikog klastera, a svaka od njih dalje

gradi svoj imidž turistike destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima,

sadržajima i iskustvima, temeljem svojih kljunih vrijednosti. Jedino na taj nain

svaka od njih posebno, odnosno zajedniki, mogu igrati na turistikom tržištu svijeta.

92


9.3. Kljune strateške barijere destinacije Ston / Dubrovako primorje






Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja - kao što su prethodne analize pokazale,

destinacija Ston / Dubrovako primorje okarakterizirana je kao depopulirano podruje

sa uglavnom starijim stanovništvom, što vodi do dileme vezano na kapacitet i interes

lokalnog stanovništva da sudjeluje u kreiranju i implementaciji zajednike vizije

budueg turistikog razvoja ove regije.

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turistikih proizvoda - osim

postojeeg turistikog proizvoda 'sunca i mora' u koncentriranim dijelovima ove

destinacije, ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turistiki proizvodi

destinacije. Ipak je važno spomenuti lokalne inicijative za oblikovanjem turistike

ponude lokalne gastronomije i vina, koje dalje iziskuju profesionalan pristup

planiranju, oblikovanju i komercijalizaciji.

Nedostatak turistike infrastrukture - vezano na izostanak znaajnijeg turistikog

razvoja do danas, ova destinacija suoena je sa mnogim nedostacima u

infrastrukturnom smislu, a posebno u smislu turistike infrastrukture. Slino kao i u

prethodnoj toki, postoje manje inicijative za razvojem turistike infrastrukture

(šetnice, vinski putovi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turistike

zajednice do sada nisu imale kapaciteta da financiraju i razviju jedan od kljunih

elemenata za turistiki razvoj.

Neadekvatna opa infrastruktura - daljnji turistiki razvoj pretpostavlja višu razinu

ope infrastrukture. Opine Ston i Dubrovako primorje suoene su sa problemima

nedostatne i neadekvatne ope infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i

trenutnih turistikih kapaciteta, pa je stoga jasno da su potrebna znaajna ulaganja

javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omoguiti daljnji razvoj ovih

opina.

Nedostatak jasnog i usuglašenog razvojno-upravljakog modela - obzirom na

nedostatak lokalnih kljunih subjekata, kao i na nedostatak snažne strukture

investitora, lokalni kapaciteti podruja nisu se razvili na nain da budu u stanju

kreirati i implementirati zajedniki turistiku viziju i razvojni model ovog kraja, te

time i neophodne upravljake strukture. Jasno je da je izgradnja internih kapaciteta

kljuna za daljnje korake i nadolazee promjene.

93


10 Analiza oglednih primjera u praksi

10.1. Uvod

Destinacija Ston i Dubrovako primorje je prostor bogato izrazitim kulturnim, povijesnim i

kulturnim vrijednostima. Priobalni prostor regije, za razliku od velikog dijela hrvatske obale, nije

doživio intenzivan razvoj turizma, a ruralni dio regije je gotovo u potpunosti netaknut u smislu

ozbiljnijih turistifikacije.

Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrovako primorje mora se koristiti

primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa se stoga ovdje daju ogledni

primjeri razvoja uspješnih ruralnih destinacija.

Kriterij odabira analiziranih destinacija:






Odabrane destinacije nalaze se u Mediteranskom dijelu Europe;

Slinost u geografskoj i prirodnoj osnovi ukljuujui ouvane elemente kulture i

povijesti;

Dvije destinacije u potpunosti smještene u ruralnom okruženju, bez pristupa moru i

obali, a jedna od odabranih destinacija smještena u kombiniranom ruralno obalnom

okruženju;

Destinacije koje su uspješno razvile ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu

kao 'antipod' obalnoj ponudi;

Unutar odabranih destinacija ruralni turizam odnosno agroturizam kao vrlo razvijen

proizvod po kojemu su globalno prepoznate;

Odabrane su i analizirane slijedee destinacije:

1. Umbrija, Italija;

2. Lleida, (Katalonija), Španjolska;

3. Var, (Provansa), Francuska.

10.2. Zakljuak

Svaka od analiziranih destinacija ima vrlo razvijenu i snažnu poljoprivrednu proizvodnju koju

prati i uspješna industrijska proizvodnja. Destinacije su dobro naseljene te se život u njihovim

ruralnim dijelovima shvaa kao privilegija. Sve analizirane destinacije su prosperitetne te

godišnje ostvaruju vrlo visoke prihode.

94


Regionalni BDP regije 'Provansa Alpe Cote d' Azur' iznosi 130 milijardi Eura.

Poljoprivredni proizvodi su zaštieni i to kontrolom podrijetla, standardizacijom i kontrolama

kvalitete. Jakim marketingom se proizvodi promoviraju na nacionalnoj, ali i globalnoj razini.



Umbrija: pšenica, kukuruz, jeam (proizvodnja tjestenine), vinova loza, suncokret;

Provansa - Var: lavanda (proizvodnja parfema), vinova loza, masline i cvijee.

Na temelju ovakvog pristupa postoji osnova prepoznatih vrijednosti / proizvoda i prije nego se

gost odlui na posjetu odreenoj destinaciji. Svaka destinacija se prikazuje kroz svoje povijesne,

kulturne, gastronomske i životne identitetske vrijednosti (Umbrija: 'Dolce fa niente' – 'ne raditi


ništa je slatko', Var: 'Art de vivre' – 'umjetnost življenja'). Spomenute vrijednosti su centralna

tema turistike ponude i element diferencijacije od drugih slinih destinacija.


Sve destinacije igraju na proizvode kulture, gastronomije i specijalnih interesa

(hodoašenja, aktivnosti u prirodi poput skijanja, speleologije, pješaenja, vožnje

biciklom, itd.).

Treba napomenuti da su spomenuti razvojni procesi naješe organskog rasta, te su kao takvi

izrazito dugotrajni ak i do nekoliko desetljea.


Ciljane skupine su gosti zrele dobi od 31 do 50 godina, od kojih veina dolazi sa

obiteljima i parovi. U Lleidi je ciljana skupina mlae populacije od 15 do 45 godina.

Razlog je izrazito uspješan spoj ruralne komponente turizma sa boravkom u prirodi i

raznim avanturistikim aktivnostima.

Smještajni kapaciteti najviše ovise o veliini regije i stupnju urbanizacije, što je razlog razlikama

u kapacitetima, pa tako imamo primjer ukupnih smještajnih kapaciteta po destinacijama:




Umbrija - oko 80.000 kreveta (36% u hotelima);

Lleida - oko 56.000 kreveta (37% u hotelima);

Var - 230.000 kreveta (14% u hotelima).

Prosjena potrošnja turista kree se od 50 do 154 eura dnevno, pri emu domai turisti troše

manje od stranaca. U svakoj destinaciji je u ukupnom broju turista vrlo visok postotak domaih

gostiju (od 70% do 80 %). Uspješnost destinacije takoer se vidi u ostvarenim noenjima i

prihodima od turizma. Noenja koja su ostvarena regionalno kreu se u milijunima, pa tako u

2006. godini Umbrija bilježi 4.4 milijuna, a Var iste godine ak 68,5 milijuna noenja. Mora se

uzeti u obzir da regija Var obuhvaa i obalni dio Cote d'Azur-a te da nisu sva noenja ostvarena

od ruralnog turizma.

Iz analiziranih primjera ruralnih objekata koji nude smještaj mogue je zakljuiti sljedee:




Primjer iz Umbrije, Fattoria del Cerretino, predstavlja vrlo zanimljiv primjer obnove

jednog manjeg sklopa starih objekata preureenih tako da ine smislenu cjelinu. Vei dio

objekata predstavlja smještajne objekte sa zasebnim apartmanima razliitih veliina, a

ostatak ine sobe. Ovo je odlian primjer kako bi se na cijelom podruju mogla obnoviti i

tržišno postaviti manja sela ili sklopovi starih kua.

Primjer Lleide, Casa Espunyes, prikazuje obnovu dva mnogo manja objekta, nekada stare

štale koje su preureene na nain da se zadržala izvornost kroz upotrebu tipinih

materijala. Unutarnje ureenje je jednostavno, ali vrlo komforno i toplo. Uz smještaj

sagraen je i velik bazen koji se vrlo dobro uklapa u ovu cjelinu. Ovaj primjer bi se vrlo

dobro mogao primijeniti u obnovi napuštenih kua ili štala u selima unutrašnjosti

Dubrovakog primorja.

Cal Salvador je drugi primjer koji se nalazi u Lleidi, a vrlo dobro prikazuje kako je

preureen kompleks iz 12. odnosno 16. st. Ve sam kompleks podsjea na stare i

zaštiene urbane jezgre Malog Stona i Stona. Nekoliko spojenih objekata preureeni su u

luksuzne apartmane, a izvan kompleksa je sagraen bazen.

Napomena: Detaljna analiza ovih destinacija predstavljena je u prilozima ovog Plana.

95


11 Strateška uporišta

Dok su ostala obalna podruja regije prolazila kroz proces znaajnog i intenzivnog turistikog

razvoja (kao npr. Dubrovaka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), podruje

destinacije Ston i Dubrovako primorje u tom je smislu, iz više razloga (dominacija Dubrovake

rivijere, nizak lokalni kapacitet, neprimjerenost za modus operandi masovnog turizma na bazi

'sunca i mora', itd.) ostalo gotovo netaknuto.

Nadalje, uslijed globalnih procesa u turizmu, gdje svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti

ove promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda,

podruje obuhvata ovog projekta (destinacija Ston i Dubrovako primorje) još uvijek ne daje

pravilne odgovore - turizam još nije prihvaen u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura

kljunih subjekata nema kapacitet niti financijsku snagu da pomie granice turistikog

poslovanja, itd.

Upravo iz ovih razloga, nesumnjivo je da je destinacija Ston i Dubrovako primorje na poetku

svojeg turistikog i ukupnog razvoja, i zbog toga ima mogunost da bira svoju buduu poziciju

unutar šireg podruja regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. Izuzetno

je važno uspostaviti temelje nove vizije, te se usuglasiti o onim realnim strateškim uporištima na

koja se budua vizija mora oslanjati.

U tom smislu, podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje svoj budui turistiki razvoj

treba temeljiti na sljedeim strateškim uporištima, a koja su formulirana temeljem sekundarnih

istraživanja, terenskim istraživanjima i analizama, te razgovorima sa kljunim subjektima u

turizmu i lokalnoj zajednici predmetnog podruja:

7. Integracija sa turistikim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom

8. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistikog lanca vrijednosti temeljem

ruralnih / eko iskustava

9. Izgradnja konkurentnih turistikih proizvoda i aktivnosti

96

1. Integracija sa turistikim lancem

vrijednosti sa Dubrovnikom - Obzirom na

blizinu Dubrovnika, i njegovu ve jaku

poziciju na turistikom tržištu, imperativ

je da ostale sub-regije Dubrovakoneretvanske

Županije strukturno i

inovativno oblikuju vlastite turistike

klastere, sa primjerenim proizvodima i

svoj turistiki lanac vrijednosti integriraju

sa turistikim lancem vrijednosti

Dubrovnika. To znai da je destinaciju

Ston i Dubrovako primorje potrebno postupno aktivirati na nain da se razvija turistika

infrastruktura, odnosno da se današnji lanac vrijednosti širi i da se kreiraju nova turistika

iskustva. To pretpostavlja jaki utjecaj Dubrovnika na nain da turistika industrija potie

razvoj ovog podruja kroz kreiranje dodanih vrijednosti vlastite ponude (npr. kreiranje

muzeja vina u Stonu u kojeg gosti Hiltona redovito dolaze na kušanje vina i borave na

prostoru predmetnog podruja).

2. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turistikog lanca vrijednosti temeljem ruralnih / eko

iskustava - Aktiviranjem Slanog i Stona kao dva nova turistika centra, ovo podruje se


integrira i aktivira kao vrijednosni lanac atrakcija i turistike infrastrukture temeljen na

ruralnim / eko konceptima. Na ovaj nain cijelom se podruju omoguava turistiki uzlet,

sa dva snažnija pola, dok ostatak podruja gradi turistike proizvode i aktivnosti

temeljem eko / ruralnih iskustava.

3. Izgradnja konkurentnih turistikih proizvoda i aktivnosti - Uz prethodna strateška

uporišta, neophodno je da se ovo podruje aktivira i kroz neovisan sustav integriranih

turistikih doživljaja i iskustava, utemeljenih na individualnom pristupu ruralnoj i eko

filozofiji. To e uiniti tako da kreira profesionalne i konkurentne turistike proizvode i

aktivnosti, što ovom podruju / destinaciji omoguava vlastiti iskorak na globalno

turistiko tržište.

97


12 Vizija i pozicioniranje

12.1 Vizija

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turistikom svijetu su jedinstveno

kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turistikom tržištu, na promjene u

uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija /

regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budue tržište, te zajedno sa

pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa buduim

tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fiziki, ali i emocionalni aspekti

destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaeni od lokalne zajednice kako bi

razvoj bio uspješan, odnosno prihvaen od strane turistikog tržišta.

S druge strane vrlo je važno staviti cijeli prostor Stona i Dubrovakog primorja u kontekst

postojanja i razvoja turizma cjelokupne regije (Županije) te uskladiti htijenja i želje sa buduim

usmjerenjem Županije. Nadalje, važno je iskoristiti sinergijski efekt putem glavnih atributa i

atrakcija u Županiji poput npr. Dubrovnika ili Korule te viziju i pozicioniranje ovog podruja

postaviti u jasnu vezu sa širim prostorom.

Vizija, kao objektivizirana slika budunosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izmeu

lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turistikih proizvoda) te globalnih pravila igre turistike

industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing

itd.) ime ovo podruje, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice

unaprjeenja života i održivog turistikog razvoja. U razgovorima sa kljunim subjektima ovog

podruja i na interaktivnoj radionici razmatrane su dvije opcije budueg smjera razvoja za Ston i

Dubrovako primorje:

OPCIJA 1

• Fokus na održivi razvoj kroz eko / ruralni turizam i eko proizvodnju

• Organski rast

• Tradicionalni poljoprivredni i maritimni proizvodi

Ova opcija u suštini znai razvojni koncept malih koraka u usmjerenost na rast pretežno vlastitim

snagama uz izvanjske poduzetnike potpore.

OPCIJA 2

• Integracija sa širim podrujem Dubrovnika

• Turizam kao širi spektar turistikih proizvoda

• Ruralni / eko turizam kao refleksija ukupnog identiteta prostora i jedan od važnijih

modela turistikog aktiviranja prostora

Ovaj model pretpostavlja i znaajne vanjske investicije u nekolicinu resorta na obalnom i

kopnenom dijelu obale, a u cilju dizanja ekonomije obima zbog lakšeg rješavanja troškova

infrastrukture, pribavljanja i razvoja kadrova u ovaj prostor te konano bržeg osiguranja tržišta

za proizvodima ruralnog turizma u zaleu.

U tom smislu kreirane su i diskutirane dvije vizije turistikog razvoja za destinaciju Ston i

Dubrovako primorje:

98


VIZIJA 1

Za 10 do 15 godina opine Ston i Dubrovako primorje e se transformirati u atraktivnu

turistiku destinaciju koja po principima održivog eko / ruralnog turizma kreira turistike

proizvode koji se temelje na tradicionalnim agro-maritimnim proizvodima proizvedenim

na ekološki i održiv nain.

VIZIJA 2

Za 10 do 15 godina opine Ston i Dubrovako primorje postaje atraktivna turistika

destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turistikim lancem vrijednosti šire turistike

regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turistika iskustva, sadržaje i

aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema mogunosti koncentriranog

razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti.

Turizam kao zamašnjak opeg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor

kreiranjem novih iskustava i turistikih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od

glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne opine.

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabrana

vizija od strane lokalnih kljunih subjekata je Vizija 2 (42% subjekata glasalo je za Viziju 1,

a 58% za Viziju 2).

Ako se dakle uzme u obzir ovakav konani stav kljunih interesnih subjekata, može se razabrati

da je rije o prostoru s još uvijek podijeljenom poslovnom misijom, pa je za oekivati razmjerno

kontroverzne razvojne procese u budunosti. S jedne strane uoava se da su transakcije nad

zemljištima u funkciji izgradnje nekretnina na ovom podruju intenzivne, a da još uvijek postoji

dosta visok postotak konzervativizma o koliini i tempu turistikog razvoja, posebno onoga koji

bi došao izvana, postavljaju se ozbiljna pitanja s obzirom na buduu turistifikaciju ovog prostora.

U tom kontekstu se potencira potreba usuglašavanja poslovne misije ovog prostora u turizmu

dubrovako-neretvanske županije, a i Hrvatske u cjelini.

12.2 Tržišno pozicioniranje

Podruje Stona i Dubrovakog primorja se pozicionira kao turistiki prostor koji pruža odmor u

posebno raznolikom prirodnom i kulturnom ambijentu povezanom s tradicionalnim aktivnostima

poljoprivrede, vinarstva i školjkarstva. Ovo je turistiko podruje usmjereno iskonskom ladanju i

aktivnostima na obalnom prostoru i zaleu kao kontrapunkt hrvatskim urbaniziranim turistikim

podrujima. Kao takvo, ovo podruje izgrauje moderan i visokokvalitetan lanac turistikih

vrijednosti usmjeren parovima srednje i starije generacije, s posebnim osloncem na male

kvalitetne smještajne objekte, gastronomiju i dogaanja.

99


Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podruje, odnosno kljune

vrijednosti i atributi s kojima ovo podruje raspolaže ine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog

prostora Dubrovako-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljedei nain:

Pozicioniranje: Velianstvena Rivijera

Imidž: Elegantna turistika destinacija

Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost

Diferencijacija: Kultura i naslijee

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrovako

primorje ima sljedee specifinosti koje ga ine jedinstvenim.

Kljune fascinacije (atributi)

Da bi pronašla ishodišnu toku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o

destinaciji u svijesti buduih potrošaa, destinacija Ston i Dubrovako primorje mora se osloniti

na kljune fascinacije koje su, s jedne strane osnova dugorone izgradnje imidža, dok s druge

strane imaju poveznicu s procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.

Turistike fascinacije ovog podruja, odnosno Stona i Dubrovakog primorja, promatraju se kao

okvir za izgradnju dugoronih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajednika turistika

politika destinacije mora prihvatiti i isporuiti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa kljunim

subjektima na ovom prostoru, kljune se turistike fascinacije za destinaciju Ston i Dubrovako

primorje definiraju kako slijedi:

Ston - kljune fascinacije:




Gastronomija

Vino

Povijest

100


GASTRONOMIJA

VINO

POVIJEST

Dubrovako Primorje - kljune fascinacije:




Oaravajui pogledi

Tradicija i kultura

Zdravi nain života

101


OARAVAJUI POGLEDI

TRADICIJA I KULTURA

ZDRAVI NAIN ŽIVOTA

Uzimajui sve navedeno u obzir, naš je prijedlog turistikog pozicioniranja kako slijedi:

Regija Ston - Dubrovako primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena turistika

destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistika iskustva i doživljaje

posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog

prostora ove sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijea

u razvoju smještajnih kapaciteta i turistike infrastrukture. Tako stvoreni turistiki sadržaji u

ruralnom prostoru obogauju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje

kao i ruralne scenografije koja na taj nain kreira imidž podruja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeenje naslijeenih

turistikih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) takoer podrazumijeva "tokasti" pristup

novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom turistikom tržištu koji e

dolaziti u sub-regiju zahvaljujui kljunim fascinacijama i atributima obale.

102


13 Iskustveno strukturiranje i turistiki proizvodi

13.1 Iskustveno strukturiranje

Navedeni prijedlog pozicioniranja služi kao temelj za razvoj proizvoda te kao okosnica

iskustvenom strukturiranju prostora regije Pelješac - Dubrovako primorje. Voeni principima

racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja

(odnosno koristi) gostiju zbog kojih oni biraju odreenu destinaciju, potrebno je jasno uspostaviti

vezu izmeu iskustvenog sklopa doživljaja (odnosno koristi zbog kojih gosti dolaze) i temeljne

atrakcijske strukture, te sadržaja i usluga podruja.

Iskustva koja e ova regija pružati svojim gostima smještaju se u prostor, a temeljem njih se

kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turistiki proizvodi.

Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podruja, zatim temeljem

rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa kljunim subjektima, naš prijedlog

iskustvenog strukturiranja podruja za destinaciju Ston i Dubrovako primorje je kako slijedi:

Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrovako primorje

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

1

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge subregionalnih

centara

• Stonsko zalee – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina

• Zalee Dubrovakog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo

103


• Obalni pojas – podruje plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa

smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima

• Malostonski zaljev i Bistrina – zaštieno podruje uzgoja, prezentacije i prodaje školjki

• Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more,

brežuljke, doline, vinograde, sela, itd.

Prijedlog iskustvenog strukturiranja podruja destinacije Ston i Dubrovako primorje izmeu

ostalog služi kao polazište za daljnje korake planiranja i razvoja proizvoda, sadržaja i kapaciteta

turistike ponude.

13.2 Turistiki proizvodi

Razvoj proizvoda podruja / destinacije Ston i Dubrovako primorje slijedi globalne trendove

turistikih tržišta, pritom se oslanjajui na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i

iskustvenom strukturiranju destinacije.

Turistika industrija na globalnoj razini danas funkcionira u okviru velikog broja svjetski

poznatih turistikih destinacija, odnosno klastera. Te turistike destinacije ili klasteri konkuriraju

u razliitim poslovnim turistikim sektorima, a konani cilj svake destinacije je razviti

konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu.

Više od 300 kategorija turistike potražnje danas posluje u svijetu, a za svaku kategoriju postoji

posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Na svakom od

tih tržišta odvija se specifian odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena

turistikog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže

šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.

Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. Stoga, svako tržište

ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifinu, dugoronu atraktivnost, vlastita tržišna

pravila igre, kljune faktore uspjeha, informatiku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe,

te posebno nain distribucije i prodaje proizvoda.

S time u vezi, destinacija Ston i Dubrovako primorje, u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo

mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/domae tržište. Ovdje se

polazi od injenice da ovo podruje povijesno gledano nije bilo znaajan akter u turizmu, pa mu

njegova pozicija poetka omoguava biranje naina i smjera ulaska na tržište.

U tom kontekstu, prijedlog turistikih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za

Ston i Dubrovako primorje je sljedei:

9. Odmor i opuštanje uz more

10. Gastronomija i vino

11. Ruralni turizam

12. Specijalni interesi

U nastavku slijedi eksplikacija svakog proizvoda u smislu njegovog opisa, kljunih segmenata,

moguih aktivnosti, te neophodnih uvjeta turistike infrastrukture i smještajnih kapaciteta.

104


ODMOR I OPUŠTANJE UZ MORE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i noenja jedan od

najveih sektora turizma. U zadnja dva desetljea, rast ovog proizvoda

je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on e još dugi period

biti vodei sektor. U 2005. godini zabilježeno je 80 mil. meunarodnih

putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora.

Prosjena potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U sluaju destinacije

Ston i Dubrovako primorje, uz ovaj proizvod vežu se i razliite

odmorišno-rekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje

ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske

aktivnosti (pješaenje i sl.) ine dodatnu turistiku ponudu u i izvan

ljetnog perioda. Ston i Dubrovako primorje ine destinaciju koja e

svojim gostima nuditi odmor u prirodnom okruženju, uspješno

integrirajui tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim

rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste.

Segmenti proizvoda

Odmor u hotelima i slinim objektima; Odmor u privatnim smještajnim

objektima; Odmor u kampovima uz more.

Mogue aktivnosti

Kupanje, sunanje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Dogaaji i

zabava; Pješaenje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje.

Turistika infrastruktura i atrakcije

Kupališta / ureene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Žuljana i

Slano); Ronilaki klub sa trgovinom opreme (Žuljana); Revitalizacija

promenade u Slanom i Malom Stonu; Pješako-biciklistike rute

Pelješca / Stona i Dubrovakog primorja;

Smještajni kapaciteti

Hotel Admiral; Hotel Osmine; Boutique hoteli (konverzija postojeih

objekata i novi objekti u centralnom dijelu Stona i Malog Stona);

Prapratno resort; Resort mješovite namjene; Mali obiteljski hotel u

Žuljani.

105


RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam podrazumijeva i ukljuuje spektar aktivnosti, usluga i

dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim

podrujima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira

tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te

je poluga ekonomskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim

zajednicama, po principima održivog razvoja i ouvanja prirodnih resursa.

Danas su u Europi izrazito poznate turistike ruralne marke Francuske

(Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo).

2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu,

odnosno oko 7% ukupnih meunarodnih putovanja. Prosjena potrošnja

po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno.

Prosjeni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 -

4%.

Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te

zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.

Segmenti proizvoda

Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.

Mogue aktivnosti

Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije;

Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete

lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama.

Turistika infrastruktura i atrakcije

Pješako-biciklistike staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i

maslinovog ulja;

Smještajni kapaciteti

Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast (noenje sa dorukom – ova

kategorija treba koristiti engleski naziv, jer je to na turistikom tržištu vrlo

prepoznatljiva i snažna marketinška marka); Ruralni obiteljski hotel;

Ruralna kua za odmor; Boutique hoteli u Stonu i Malom Stonu.

106


GASTRONOMIJA I VINO

U posljednjih nekoliko godina, turistiko tržište se znaajno diversificira,

što vodi do pojave mnogih tržišnih niša koje nisu ukljuene u

konvencionalne turistike sektore, kao što je sada sluaj sa proizvodom

'gastronomije i vina'. Gastronomija i vino podrazumijeva odmor osmišljen

i oblikovan tako da gostima pruža doživljaj i užitak u tipinim lokalnim

proizvodima i tipinoj lokalnoj kuhinji. Uz to, nudi mogunost

upoznavanja sa gastronomskim i enološkim nasljeem destinacije.

U 2007. godini Europljani su realizirali 700.000 meunarodnih putovanja

u ovom sektoru, a prosjena dnevna potrošnja po gostu iznosi 150 - 450

Eura. Prosjena dužina boravka gostiju je 4-7 dana. Zabilježen prosjean

rast u sektoru gastronomije i vina u broju meunarodnih putovanja je

izmeu 7 - 12% na godišnjoj razini.

Glavne gastro destinacije su Francuska i Italija, kao ve etablirane

destinacije sa vrsto izgraenim imidžom i dugom gastronomskom i

enološkom tradicijom, a slijede ih Portugal i Španjolska.

Segmenti proizvoda

Putovanja 'gastro-otkria'; Gurmanske ture; Uenje i seminari.

Mogue aktivnosti

Kušanje vina; Užitak u tradicionalnim lokalnim proizvodima i lokalnim

jelima; Kupovina tradicionalnih lokalnih proizvoda; Aktivni odmor

(uenje kuhanja, sudjelovanje u procesu proizvodnje vina, maslinovog ulja

itd.); Obilazak turistikih atrakcija; Posjete muzejima i izložbama;

Uživanje u ruralnoj scenografiji; Šetnje i vožnja biciklom u prirodi.

Turistika infrastruktura, atrakcije i ostali objekti

Restorani sa tipinom lokalnom kuhinjom; Konobe; Centar kulture

školjkarstva, vina i maslinarstva; Muzej vina; Putovi vina i maslina;

Pješake i biciklistike staze.

107


SPECIJALNI INTERESI

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja

aktivnosti koje se dogaaju u prirodnom, neobinom, egzotinom, udaljenom

ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u

aktivnostima od strane turista, a naješe se odvija na otvorenom prostoru,

dok korisnici oekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbuenja, ili, s

druge strane, mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti.

Proizvod specijalnih interesa obino se dijeli na grube i blage aktivnosti.

Proizvodi specijalnih interesa veinom se vežu za odreenu sezonu, ali s

obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom

cijele godine.

Ovaj proizvod obino predstavlja trei odmor u godini, ili dodatnu aktivnost

tijekom glavnog odmora.

Segmenti proizvoda

Grube aktivnosti; Blage aktivnosti.

Mogue aktivnosti

Pješaenje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz

maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi;

Ronjenje; jedrenje.

Turistika infrastruktura i atrakcije

Centar za iznajmljivanje / kupovinu opreme za biciklizam i pješaenje;

Pješako-biciklistike staze; Avanturistiki park; Centar za sportove na vodi,

Golf.

Smještajni kapaciteti

Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel

Osmine; Ostali smještajni kapaciteti na podruju opine Ston i Dubrovako

primorje.

Razvoj proizvoda predstavlja temelj za poveanje konkurentskih prednosti turistikih destinacija,

jer se one takmie u istim sektorima aktivnosti. Osim toga, dobra selekcija proizvoda i njihova

kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na turistikom tržištu. Dakle, svako od

prethodno definiranih iskustvenih podruja destinacije Ston i Dubrovako primorje specijalizirat

e se za odreeni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti doživljaj identiteta i karaktera

svakog podruja ponaosob. Definirani proizvodi esto se u iskustvenim podrujima isprepliu,

odnosno nadopunjavaju, pa je tako mogue da jedno podruje prioritizira više proizvoda istim

108


intenzitetom. Sljedea tabela prikazuje prioritizaciju turistikih proizvoda ove destinacije po

iskustvenim podrujima:

Tablica 13–1: Prioritizacija turistikih proizvoda

Podruje /

Proizvodi

Slano i Ston

Stonsko zalee

Zalee

Dubrovakog

primorja

Obalni pojas

Malostonski

zaljev

Odmor i opuštanje uz more

Gastronomija i vino

Ruralni turizam

Specijalni interesi

Najvei prioritet Srednji prioritet Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

109


14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Pored vizije budueg turistikog razvoja i izbora proizvoda, turistiki razvojni plan

podrazumijeva i kvantifikaciju budueg razvoja, odnosno koliine buduih smještajnih

kapaciteta koja mora ispunjavati sljedee kriterije:




U skladu je s mogunostima i ogranienjima prostora;

Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turistikim

tržištima potražnje i turistikim proizvodima koje destinacija nudi;

Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi rauna i o odabranoj viziji turistikog razvoja

kao i karakteru turistikih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao kljuni imperativ

budueg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na

dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koliine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice

turizma destinacije.

Kao polazna toka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podruja

projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predviene za turistiku namjenu s naznaenim

maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina,

odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa

maksimalnim smještajnim kapacitetima predvienih prostornim planom:

1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju;

2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornim planom;

3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornim planom;

4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvienih prostornim

planom.

Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang

afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste

smještaja, on nužno mora raditi s veom godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je

pretpostavljeno u izraunu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja

zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podruju znatno manja - 12,5%, tako i

pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koliinom novog smještaja koji e se izgraditi, budui

da e on podizati ukupnu zauzetost.

Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljedei

parametri:



turistiki promet (dolasci i noenja);

zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne raunajui

prateu industriju, npr. proizvodnju hrane);

turistiki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po etvornom metru te noenja /

dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u sluaju pretpostavke udvostruenja stalnog stanovništva na

predmetnom prostoru projekta.

110


Tablica 14–1: Scenariji rasta

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

2007

BEZ PROMJENE

REALIZIRANO

25% PP-A

REALIZIRANO

50% PP-A

REALIZIRANO

100% PP-A

stanovništvo 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

površina u km 2 366 366 366 366 366

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 365 365 2.000 4.000 7.500

dolasci 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

noenja 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

noenja (hoteli i tur. naselja) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

zauzetost hotelskog smještaja 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

noenja - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

kreveta po etvornom kilometru 11 11 16 22 33

dolazaka po stanovniku 7 12 19 36 64

noenja po stanovniku 37 59 114 182 318

hot. noenja po stanovniku 10 12 76 151 284

tur. prihod u HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

tur. prihod u € (direktni) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

tur. prihod po noenju (direktni) 25 50 70 70 70

udvostruenje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku 11 6 9 18 32

noenja po stanovniku 7 29 57 91 159

hot. noenja po stanovniku 37 6 38 76 142

Izvor: HCZ, 2008

U sluaju maksimiziranja razvoja novih smještajnih kapaciteta do granica utvrenih prostornim

planom (scenarij 4), parametri noenja i dolazaka po stanovniku nadvisuju primjere najboljih

praksi turistikih destinacija i to ak ukoliko se za usporedbu uzme turistiki najprometnija

hrvatska mikroregija – skup opina Pore, Rovinj i Vrsar koji je sumjerljive veliine

predmetnom podruju projekta. Hotelska industrija iz podruja usporedbe ima izraženu

sezonalnost tokom ljetnih mjeseci te se snažno oslanja na privremenu radnu snagu iz drugih

podruja tokom visoke sezone. Obzirom da vizija budueg razvoja podruja projekta ide u

smjeru eko i ruralnog turizma koji kao radne resurse u veoj mjeri zahtijeva rezidencijalno

stanovništvo, ovakav scenarij može biti realan samo u sluaju drastinog poveanja lokalnog

stanovništva.

Ovakav porast je vrlo teško održiv i iz perspektive prosjene stope rasta noenja, koja je

izraunata prije opisanim algoritmom temeljenim na prosjenoj zauzetosti, a koja bi u periodu od

12 godina morala biti prosjeno 20% (broj noenja se u 12 godina poveava 9 puta). Teško je

mogue nai primjer tolikog prosjenog godišnjeg rasta u toliko dugom periodu, osobito obzirom

da se tržištima potražnje ne nudi potpuno nov i revolucionaran turistiki proizvod.

Pretpostavljanje godišnje zauzetosti novog smještaja manje od 50% otvara pitanje zadate vizije

novog razvoja. Spomenuto je da hotelski smještaj visoke kvalitete teško ostvaruje profitabilnost

111


ez cjelogodišnjeg rada i visoke zauzetosti.

mogunosti:



Dakle, takva pretpostavka povlai sljedee

Radit e se smještaj manje kvalitete / ranga afiniteta koji može ostvarivati profitabilnost s

manjom zauzetosti;

Neki od projekata novog razvoja nee ostvariti pozitivan rezultat.

Prva mogunost je u sukobu s vizijom novog razvoja i pozicioniranjem te dovodi u pitanje lanac

vrijednosti destinacije i turistikih proizvoda koji su zacrtani planom koji je nastao kao

konsenzus svih interesnih igraa. To znai da bi se radio smještaj za jedan tip gostiju, a turistiki

proizvodi i iskustva strukturirani za drugi tip gostiju.

Druga mogunost je u suštinskom sukobu s kriterijem održivosti razvoja, kako ekonomskom,

budui da ekonomski subjekti propadaju sa svim negativnim posljedicama koje to povlai, tako i

prostornim jer nedovršeni ili nedoreeni objekti devastiraju prostor propadajui na

visokovrijednom lokacijama.

Ogranienje buduem razvoju predstavlja i trenutno stanje infrastrukture, posebno opskrbe

pitkom vodom. Imalo znaajnije poveanje turistikog prometa zahtijeva kvalitetno rješavanje

dostupa pitkoj vodi, odnosno povezivanja Dubrovakog primorja s izvorištima u Rijeci

Dubrovakoj, odnosno Pelješca s regionalnim vodovodom Neretva.

Iz svih navedenih razloga, optimalna koliina novog smještaja za podruje predmetnog projekta

leži negdje izmeu scenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predvienih

prostornim planom, barem u periodu do 2020. godine. Konana koliina novog smještaja u tom

periodu ovisi o:



porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva;

dinamici i kvaliteti rješavanja problema s infrastrukturom.

Scenarij 2 pretpostavlja prosjeni godišnji rast turistikog prometa od 10%, što je takoer vrlo

visok prosjean godišnji rast za period od 12 godina, koji dovodi do nešto manje od 550.000

noenja u 2020., odnosno nešto više od 100 po stanovniku, što je obzirom na strukturu

stanovništva (veliki broj starijih osoba) maksimum koji jami održivost.

Ukoliko se broj stanovnika bude poveavao doseljavanjem, koje e biti inicirano posebnim

vladinim programima ili hotelsko turistikim projektima iznimno velikog opsega (npr. planska

izgradnja novih gradova) scenarij se može pomicati prema scenariju 3 (ili ak i 4), odnosno

mogue je dodatno poveavati smještajne kapacitete. No, takvi scenariji iz ove perspektive

izgledaju malo vjerojatni.

Ako održivi razvoj do 2020. bude izveden uspješno i na nain da ispuni ciljeve unutar ovog

plana, za oekivati je poveanje broja stanovnika te izgradnju i poboljšanje ope i turistike

infrastrukture. U tom sluaju je, u periodu nakon 2020. godine, mogue ii na potpuno

ispunjenje prostornog plana tj. izgradnju maksimalnih predvienih smještajnih kapaciteta prema

prostornom planu.

112


15 Konkurentnost i investicije

Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije,

pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i kljune aktivnosti, odnosno projekte koji

postavljenu strategiju realiziraju.

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa kljunim subjektima, rezultata sa radionice,

obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, kljuni projekti koji e graditi konkurentsku

poziciju ove destinacije na turistikom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine:

Projekti konkurentnosti

Projekti smještajnih kapaciteta

Projekti turistike infrastrukture i atrakcija

Projekti edukacije i upravljanja

Ovdje je još važno napomenuti da se unutar ovih skupina diferenciraju projekti za koje su

potrebne investicije javnog sektora od onih koje e razvijati i financirati privatni sektor. Za

potrebe ovog Plana, detaljnije su razraeni privatni investicijski projekti.

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran je niz projekata na podruju destinacije Ston i

Dubrovako primorje, a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku, te da se u okviru

mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razliite poticaje i ostala financijska

sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije. Meutim, u prijedlozima projekata za razvoj na

ovom podruju, a koji su detaljno obraeni u sljedeoj toki ovog poglavlja, pokušalo se

uskladiti potencijalne inicijative sa novim prijedlozima projekata.

Postojei projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative

Potencijalne atrakcije / postojee inicijative - Ston i Dubrovako

primorje

Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i

Dubrovako primorje

Muzej vinarstva i vinogradarstva

Putnikovii

Mjesto

Muzej arheoloških nalaza na podruju Stona

Edukativni centar vrijednosti podmorja

Ekološki uzgoj školjaka

Pješaki putevi i ugostiteljstvo

Biciklistike i pješake staze

Ston

Žuljana

Malostonski zaljev

Selo Majkovi

Slano

113


Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postojee inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston i

Dubrovako primorje

Potencijalni projekti / inicijative

Lokacija, Investitor

1 Seosko domainstvo Ponikve, poduzetnik *

2 Vinarija Vukas Ponikve, poduzetnik

3 Seosko domainstvo (u planu) Topolo

4 Seosko domainstvo (u planu) Smokovljani *

5 Seosko domainstvo (u planu) Majkovi *

7 Eko etno selo (u planu) Mali Ston, poduzetnik

8 Obiteljski hotel (u planu) Žuljana *

10 Hotel Osmine (potrebna konverzija) Slano

11 Hotel Ostrea (renoviran objekt) Mali Ston, poduzetnik

12 Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija) Mali Ston, poduzetnik

13 Pansion - ronilaki centar Žuljana, poduzetnik *

14 Hotel (trenutno nije u funkciji) Ston

A Turistiko naselje i hotel (inicijativa) Prapratno, strani investitor

B Projekt marine i turistikog smještaja (inicijativa) Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

15.1 Projekti konkurentnosti

Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek

specifinog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz

isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata.

Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se

dugorono održala profitabilnost, kontinuirano se prilagoavajui prijetnjama konkurenata i

potrebama klijenata, te takoer mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja

profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na

lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turistika destinacija je konkurentna kada

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na

ostale destinacije.

Odabir kljunih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhvaa podruje

destinacije Ston i Dubrovako primorje temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti

služe za poboljšanje podruja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji nain povezani s

114


turistikim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile

odgovarajue pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turistikih

aktivnosti, proizvoda i iskustava.

Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti

Turistike kompanije

i dobavljai

Faktori proizvodnje

STON /

DUBROVAKO

PRIMORJE

Uvjeti potražnje

Sektor podrške

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti:

Turistike kompanije i dobavljai: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta,

normi i zakona, razinu kompetencija izmeu tvrtki, udruživanje, i slino.

Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju,

razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turistiki imidž podruja, i

slino.

Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgovaki sadržaji, putnike

agencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pia, atrakcije kao što

su tematski parkovi i slino.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i

financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd.

Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podruje destinacije Ston i Dubrovako

primorje identificirane su kljune snage i slabosti u svakom od njih:




Snage

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u

postojeim smještajnim kapacitetima

Niska razina ulaznih barijera

Velike mogunosti za razvoj turistikih

kompanija

Turistike kompanije i dobavljai

Slabosti

Nedostatak diversificirane ponude

smještajnih kapaciteta (hoteli, privatni

smještaj, itd.)

Niska razina suradnje turistikih

kompanija

Nedostatak udruživanja u okviru

smještajnih kapaciteta



Nedostatak oznaka kvalitete i standarda

kvalitete

Nedostatak strateških smjernica za razvoj

turistikih kompanija

115


Uvjeti potražnje






Snage

Postoji manji broj promotivnih materijala

sa informacijama o destinaciji

Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu

tradiciju i tipine proizvode

Blizina Dubrovnika i utjecaja branda

Potencijal za privlaenjem internacionalnih

turista

Mala izgraenost obalnog dijela i zalea


Slabosti

Nedostatak dodatne turistike ponude,

sadržaja i aktivnosti

Nedostatak specijalizacije turistikih

proizvoda, aktivnosti i usluga



Destinacija je nepoznata internacionalnim

potencijalnim gostima

Visoka sezonalnost

Sektor podrške

Snage

Lokalna gastronomija kao kljuna

fascinacija podruja i snažan budui

turistiki proizvod



Proizvodnja kvalitetnog vina kao kljuna

fascinacija podruja i snažan budui

turistiki proizvod

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u

kapacitetima hrane i pia

Prisutnost malog broja kvalitetnih

specijaliziranih objekata hrane i pia

Slabosti

Nedostatak restorana sa kvalitetnom

ponudom lokalnih specijaliteta


Nedostatak interpretacijskih centara za

posjetitelje

Nedostatak komplementarne ponude

(barovi, noni klubovi, i slino)

Nedostatak destinacijske menadžment

organizacije

Nedostatak agencija koje prodaju

destinaciju na turistikom tržištu


Snage

Izgradnja autoceste Split-Dubrovnik

Blizina meunarodnog aerodroma u

Dubrovniku



Visoka razina osobne sigurnosti i srednja

razina komercijalne sigurnosti

Planovi poboljšanja ope infrastrukture u

tijeku

Postojanje sustava kreditiranja i

subvencija za razvoj poljoprivrede i s time

povezanih sektora turizma


Lijep i ouvani prirodni okoliš

Faktori proizvodnje




Slabosti

Nedostatak kvalitetne ope infrastrukture

(vodoopskrba, elektroopskrba)

Problem pretežito starijeg stanovništva

Nedostatna valorizacija prirodnih resursa

u turistikom smislu

Niska razina svijesti lokalnog

stanovništva o turizmu (osobito u zaleu)


Nedostatak turistike infrastrukture

Nedostatna financijska pomo /

subvencije za razvoj turizma

Nedostatak sustava turistikog

oznaavanja


Nedostatak sustava financiranja turistike

promocije i komercijalizacije od strane

javnog sektora

116


Obzirom na navedene kljune snage i slabosti destinacije Ston i Dubrovako primorje u

kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog kljunih projekata konkurentnosti

je kako slijedi:

Tablica 15–3: Kljuni projekti konkurentnosti

PROJEKT

KONKURENTNOSTI

1 Specijalizacija

gastronomske ponude

2 Razvoj komplementarne

ponude

3 Interpretacijski centar

'Solana Ston'

OPIS

Mnoge destinacije na turistikom tržištu natjeu se da bi ponudile što

raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna

gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja

destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i jaa

kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

Destinacija Ston i Dubrovako primorje ve je zapoela profiliranje u

smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se

vidi i iz pozicije nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove

destinacije (npr. restorani u Malom Stonu).

Ston / Dubrovako primorje treba igrati na kartu tradicionalnih vina

(Plavac mali), školjaka, te organski uzgojene hrane.

Ovo je projekt privatne inicijative.

Komplementarna ponuda na podruju Stona / Dubrovakog primorja

vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (osim

školjaka i vina, tu su još i pelinji proizvodi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji

se mogu ukljuiti u turistiku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih

proizvoaa koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima.

Nadalje, iako trenutna pouda lokalnih proizvoda postoji u manjem broju,

oni još nisu sustavno komercijalizirani – na primjer, u Malom Stonu

postoji samo jedna trgovina lokalnih proizvoda (vina, likeri i sl.) u staroj

jezgri, koja nije znaajnije oglašavana, niti je za posjetitelje jasno

oznaena (dolazak do trgovine, radno vrijeme, informacije o ponudi i

sl.).

Prema tome, ovim projektom povratno se utjee na poljoprivrednu

proizvodnju, te ouvanje i razvoj starih lokalnih obrta, a takoer se

podiže atraktivnost ove turistike destinacije, pa je stoga ovu inicijativu

podržati u smislu poticaja ili bespovratnih sredstava, jer se na taj nain

potie lokalno poduzetništvo i lokalna tradicionalna proizvodnja.

Ovo je projekt privatne inicijative.

Podruje Ston / Dubrovako primorje bogato je povijesno-kulturnim

elementima, te je protkano tradicijom i tradicionalnim nainom života.

Upravo je interpretacija povijesti, kulture i tradicionalnog života ovog

kraja mogunost da se posjetiteljima na zabavan i atraktivan nain

ispria pria ovog prostora, njegovih ljudi, identiteta, tradicije, kulture i

povijesti. Elementi ovog projekta trebaju se fokusirati na prianje prie o

soli, prie o stonskim zidinama i utvrdama, prie o tradicionalnom

nainu života, pa ga je stoga potrebno opremiti na nain da interpretira

ove elemente na zabavno-edukativan nain. U okviru interpretacijskog

centra takoer se izlažu izlošci vezani za gore navedene elemente.

117


Centar je potrebno opremiti svim sadržajima koji zadovoljavaju potrebe

posjetitelja, kao na primjer: Informativni centar, trgovina sa suvenirima i

lokalnim proizvodima, interaktivno / izložbeni prostor koji pria priu

ovog kraja, sa posebnim segmentima povijesti/kulture, soli, tradicije,

itd., zatim ponudu usluga kao što su voeni obilasci destinacije,

restoran, bar, te prostor za parkiranje.

Potencijalna lokacija za ovaj projekt je na prostorima Solane Ston.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

4 Integrirani sustav

turistikog oznaavanja

Trenutna situacija na podruju destinacije u smislu turistikog

oznaavanja zahtjeva poboljšanje, jer takav sustav sa informacijama o

kljunim atrakcijama destinacije danas ne postoji. Na primjer, obilazak

kljunih atrakcija Stona nije mogue 'kupiti' kao turistiki paket/proizvod,

a koji podrazumijeva informativne materijale, itinerar, mogunost

voene ture, itd.

Sustav turistikog oznaavanja kritian je u razvoju turizma, jer osim što

pruža informacije o turistikim atrakcijama, resursima, uslugama,

tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva

povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti,

dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turistikog

oznaavanja, koji ukljuuje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i

turistike usluge (hrana i pie, smještaj, kupovina, itd.). Sustav tur.

oznaavanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim

karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir

materijala, ujednaenih boja promotivnih materijala, panela i sl. i

informacija koje se daju posjetiteljima, itd.).

Ovo je javni projekt.

5 Sustav malih plaža Program opremanja odabranih lokacija malih plaža, koje se mogu dati u

koncesiju, te tako nuditi gostima užitak odmora i opuštanja uz more.

Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama,

korištenjem prirodnih materijala koji ne utjeu na vizualni doživljaj

lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako

bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša.

Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih

subjekata, a osobito strunjaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te

daje mogunost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj nain

mogu opremati i turistiki valorizirati.

Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Žuljana, pojedine uvale

na južnoj obali Pelješca kao što su Kupinova, Sapavica, Priježba,

Maruleti i dr.

Ovo je projekt privatne inicijative.

6 Revitalizacija šetnica uz

more

Atraktivna naselja uz more na podruju destinacije Ston i Dubrovako

primorje zahtijevaju ureenje i revitalizaciju, a to se posebno odnosi na

podruja uz more. Na primjer, vrlo atraktivna riva u Slanom nedavno je

obnovljena, te je sada potrebno obogatiti je odgovarajuom

galanterijom, odnosno povezati je šetnicama sa ostalim dijelovima

naselja uz more.

118


Dakle, da bi se unaprijedio i dalje razvio turistiki proizvod odmora i

opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postojee, te razviti nove

šetnice uz more u kljunim mikro destinacijama ovog podruja (Slano,

Žuljana, Mali Ston, Luka, Brijesta, itd.). Na ovaj nain poboljšava se

mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih

objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice e služiti za užitak

šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih putova uz obalu, a trebaju se

opremiti pripadajuom galanterijom, te sustavno oznaiti za lako

snalaženje.

Ovo je projekt javnog sektora.

7 Projekt 'Hoteli Plus' Na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje postoji mali broj

turistikih kreveta u hotelima (tek nešto više od 350 ležajeva), gdje neki

od njih zahtijevaju poboljšanje razine kvalitete, odnosno kreiranje novih

hotelskih koncepata.

8 Projekt kvalitete privatnog

smještaja

Projekt unapreivanja kvalitete smještajnih kapaciteta u hotelima i

restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete, pod krovnim

projektom 'Hoteli plus'. Ovim projektom poboljšavaju se standardi u

postojeim hotelima, ali se kreiraju i novi hotelski koncepti kao što su na

primjer boutique hoteli. Nadalje, objekti se specijaliziraju za odreene

goste (obitelji, gosti koji dolaze na aktivni odmor, itd.).

Ovo je projekt privatne inicijative.

Najvei dio smještajnih kapaciteta destinacije Ston i Dubrovako

primorje trenutno se nalazi u okviru privatnog smještaja (oko 2.500

ležajeva), a koji se mogu znaajno unaprijediti i specijalizirati.

Projekt se fokusira na unapreivanje kvalitete privatnih smještajnih

kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete

(na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj nain podižu se standardi

kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odreene grupe gostiju (obitelji,

trea dob, mladi, itd.). Dakle, suradnja javnog i privatnog sektora

odražava se u kreiranju standarda kvalitete za smještaj u privatnim

kapacitetima, te oznaavanje onih objekata koji zadovoljavaju te

standarde. Javni sektor (npr. TZ u suradnji sa razvojnom agencijom ili

Županijom) može osigurati kreditnu liniju za iznajmljivae privatnog

smještaja, kojom se omoguava privatnim subjektima da investiraju u

poboljšanje svojih objekata.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

119


9 Eko oznake kvalitete Obzirom na iznimno bogatstvo prirodnih resursa i potencijal podruja

opina Dubrovako primorje i Ston, potrebno je raditi na ouvanju

okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom

podruju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana,

standarda niti odgovarajuih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje

ova destinacija nudi. S obzirom da je Ston i Dubrovako primorje

destinacija koja se nalazi na samom poetku svog turistikog razvoja, a

turistiki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti

komercijalizirani, jasno je da ovakva vrsta projekta nije bila prioritet do

sada, meutim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija,

postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i ouvanju prirodnog

okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome injenica da je fokus

ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao kljunog

turistikog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razliitim aktivnostima

u prirodi, jasno je da je ovo jedan od kljuni projekata destinacije.

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne

samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruje opina / destinacija.

Glavni je cilj da se turistikom razvoju ovog podruja pruži alat kojim se

diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane

vrijednosti kroz procedure zaštite i ouvanja okoliša, te na ovaj nain

održava istou i sigurnost destinacije.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

10 Projekt standardizacije i

sustava kvalitete u

ruralnom turizmu

11 Urbana konverzija (Ston i

Slano)

Ruralni / eko turizam na podruju destinacije Ston i Dubrovako

primorje tek je u svojim zaecima. Na primjer, danas postoje vinske

ceste i kušaonica vina (vinarija Vukas), što su prve inicijative u okviru

proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane

prilikom obilaska terena i razgovora sa kljunim subjektima ovog

podruja) upuuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov

uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete

proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti

organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na

razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji

standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje

potiu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u

ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaavanja.

Da bi destinacija Ston i Dubrovako primorje sustavno razvijala ruralni

turizam na svom podruju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde

poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

Slano i Ston kao glavni turistiki centri ove destinacije, u okviru ovog

programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila

odgovarajua atmosfera i kreirao odgovarajui, konkurentan imidž ovih

destinacija. Ston je ve zapoeo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo

njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja takoer zahtjeva

odreenu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio

kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i kulture. Slano

prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more,

koja predstavlja vrlo atraktivan element u cjelokupnoj organizaciji

120


mjesta.

Prema tome, ovim projektom turistiki centri Ston i Slano fokusiraju se

na aktivnosti poboljšanja i ouvanja kulturno-povijesnih graevina i

tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu,

poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentine atmosfere ovih

destinacija.

Ovo je projekt javnog sektora.

Uz prikaz svih kljunih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije

elaboriraju etiri projekta - projekt specijalizacije gastronomske ponude, projekt urbane

konverzije Stona i Slanog, projekt eko oznaka kvalitete te projekt standardizacije i sustava

kvalitete u ruralnom turizmu.

121


SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE

CILJ PROGRAMA

Mnoge destinacije na turistikom tržištu natjeu se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima.

Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog

stanovništva reflektira se i jaa kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA

Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razliitih dijelova ovog podruja, gdje se posebno izdvajaju školjke i

vino, izuzetno je važan resurs u turistikoj ponudi destinacije Ston i Dubrovako primorje. Destinacija Ston i Dubrovako

primorje ve je zapoela profiliranje u smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se vidi i iz pozicije

nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove destinacije (npr. restorani u Malom Stonu), te lokalnih proizvoaa

visokokvalitetnih vina.

Ovaj projekt pomoi e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Dubrovake

rivijere.

Restoran u Malom Stonu Vino iz Vinarije Miloš Lokalni specijalitet - školjke

OEKIVANI REZULTATI

• Obogaivanje iskustava / doživljaja Stona i Dubrovakog primorja kreiranjem gastronomskih iskustava

• Kreiranje tržišne marke 'Malostonske kamenice'

• Sudjelovanje lokalnih proizvoaa zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima

• Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude Stona i Dubrovakog primorja

PRIMJER

Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti

Lokalno vino Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni restoran

122


http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php

http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm

http://www.cookandtaste.net/who.html

http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php

http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI

• Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude Stona i Dubrovakog primorja -

kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Dubrovake

rivijere. Rezultat je ponuda razliitih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji.

• Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju

od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl.

• Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim

restoranima - ugovori lokalnih proizvoaa organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih

proizvoda

• Kreiranje specifinih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pia

• Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd.

• Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, školjke i ribe, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna

hrana, meunarodna kuhinja, itd.

• Karakteristike ugoaja: lokalna kuhinja, romantini restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za noni

život. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd.

• Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se

identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te praenje i ispunjenje kriterija za

zadržavanje oznaka. Objekti hrane i pia sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju

dogaaje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA


123


URBANA KONVERZIJA STONA I SLANOG

CILJ PROGRAMA

Slano i Ston kao glavni turistiki centri ove destinacije, ovim projektom rade na poboljšanju urbanih elemenata naselja kako

bi se stvorila odgovarajua atmosfera i kreirao odgovarajui, konkurentan imidž ovih destinacija. Dakle, orijentirani su na

aktivnosti poboljšanja i ouvanja kulturno-povijesnih graevina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz

obalu, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autentine atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA

Slano i Ston su atraktivni urbani centri, ali postoji potreba da se urbane jezgre ovih centara poboljšaju u smislu obnove

fasada, ouvanja tradicionalnih graevina, obnove / organizacije parkova i zelenih površina, te osvježavanja urbane

galanterije.

Ston je ve zapoeo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja takoer

zahtjeva odreenu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i

kulture. Na primjer, trenutno ne postoji jasno i lako dostupan itinerar (uz adekvatno oznaavanje) obilaska cijelog naselja,

koji ukljuuje sve njegove atrakcije, zatim postoji odreena razina nesklada u smislu vizualnog doživljaja ovog povijesnog

mjesta (na primjer, ureenje terasa) i slino. Upravo iz ovih razloga, ovaj projekt, koji se esto može provesti uz ograniena

sredstva, ali suradnju svih subjekata, predstavlja okosnicu podizanja razine konkurentnosti.

Slano prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more, koja predstavlja vrlo atraktivan element u

cjelokupnoj organizaciji mjesta. Na taj se nain posjetiteljima i gostima Slanog pruža mogunost cjelokupnog doživljaja ove

atraktivne turistike destinacije koja je turistiki centar za one koji uživaju u suncu i moru, ali i poetna toka za uživanje u

ruralnim prostorima ovog kraja. Slino kao i za Ston, potrebno je uiniti napor pri organizaciji mobilnosti u samom mjestu,

poboljšati izgled fasada, graevina, urbane galanterije itd.

Ovaj je projekt takoer mogue primijeniti za Mali Ston, ija je urbana struktura vrlo atraktivna, ali zahtjeva napor pri

ureenju i održavanju (napuštene graevine, riva i sl.).

124


OEKIVANI REZULTATI

• Autentina atmosfera destinacija Ston i Slano

- Atraktivniji prostor uz more (riva, šetnica u Slanom)

• Poboljšanje i ouvanje povijesnih lokacija i atrakcija (zidine, crkve, i slino)

• Ouvanje tradicionalne arhitekture

• Jaanje samopoštovanja lokalne zajednice

• Bolji imidž i održavanje javnih prostora

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm

http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view

www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp

www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/

AKTIVNOSTI / KORACI

Urbana konverzija i rehabilitacija

• Aktivno ouvanje i revitalizacija povijesnih graevina (na primjer stonske zidine)

• Renoviranje zgrada, išenje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna,

Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju opine i privatnih vlasnika

• Unaprjeenje poploenih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji

je originalno korišten i ostali materijali)

• Ouvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omoguiti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi,

uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvjetljenje, itd.).

Poboljšanje urbane estetike

• Izgradnja i poboljšanje pješakih zona, kreiranje turistikih itinerara, ureenje zelenih površina, uvoenje

informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvoenje prikladne urbane galanterije

• Ureenje rive u Slanom koje treba ukljuiti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni

doživljaj posjetitelja.

• Kreiranje programa za pomo i animiranje lokalnog stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada,

ograde na balkonima, itd.) kako bi se ouvao tradicionalni izgled gradova.

Oznaavanje i itinerari

•Pristup mjestima od kulturno-povijesnog znaaja (npr. stonske zidine, trgovi) - Postavljanje tabli za

oznaavanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u

destinaciji. Takoer, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifinostima i sl. koje su vezane na odreene

atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turistikih info centara, šetnica, rive,

itd.

• Itinerari za posjetitelje - oznaavanje itinerara koji ukljuuju kljune atrakcije Visa (kulturno-povijesne graevine i

lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.)

RAZINA PRIORITETA

NISKA SREDNJA VISOKA


125


EKO OZNAKE KVALITETE

126

CILJ PROGRAMA

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podruje

opina / destinacija. Glavni je cilj da se turistikom razvoju ovog podruja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija

u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i ouvanja okoliša, te na ovaj nain održava istou i

sigurnost destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA

Obzirom da se destinacija Ston i Dubrovako primorje diferencira kao destinacija koja gradi svoju konkurentnost na

ekološkim vrijednostima te bogatom i ouvanom prirodnom i ruralnom okruženju, ovim projektom svi subjekti turizma

zajedniki rade na postavljanju i implementaciji ekoloških standarda poslovanja i razine kvalitete. Obzirom da danas na ovom

podruju postoji tek nekoliko inicijativa za ruralnim proizvodima (smještajnim, atrakcijskim, aktivnostima, itd.), na ovaj nain

ve se na samom poetku postavljaju temelji uspješnog i odgovornog poslovanja u budunosti.

Upravljanje prirodnim resursima destinacije obino se temelji na zakonskim regulama, ali ta metoda se u internacionalnoj

praksi pokazala nedovoljno dobrom, odnosno zakonske regulative mogu poslužiti kao generalni okvir u smislu promocije

turistikog razvoja budunosti. Regulativu je potrebno podržati fleksibilnijim i efikasnijim alatima, pa je u tom smislu inicijativa

samo-regulacije optimalno rješenje. Integracija brige o okolišu u upravljake modele destinacija važno je zbog ekonomskih

razloga (ušteda energije, vode, sirovih materijala), iz pravnih razloga (postepeno pooštravanje legislative vezane na brigu i

zaštitu okoliša), te zbog tržišnih razloga (vea razina konkurentnosti, marketing i korporativni imidž, vea svijest gostiju o

ouvanju prirode, itd.)

OEKIVANI REZULTATI

Jasan, organiziran i uinkovit koncept eko oznaka koji pomaže kod pozicioniranje cjelokupne destinacije Ston /

Dubrovako primorje




Podrška poduzetnicima u procesu donošenja odluka u vezi kreiranja vrijednosti za uloženi trud

Konkuriranje najboljim jadranskim destinacijama kroz uspostavu visokih standarda kvalitete

Poticanje suradnje i integracije razliitih poslovanja unutar destinacije

PREDNOSTI I ZNAAJKE EKO OZNAKA

Prednosti eko oznaka:

• Poboljšanje kvalitete okoliša turistike destinacije

• Ušteda kao rezultat efikasnosti upravljanja energijom, vodom, otpadom i sl.

• Proaktivan pristup pritiscima tržišta i poboljšani imidž destinacije

• Zadovoljstvo i lojalnost osoblja

Znaajke eko oznaka:

U turizmu postoji nekoliko 'eko' i 'zelenih' oznaka kvalitete (npr. 'Plava zastava' za plaže, 'Bandiera Arancione', EMAS, ISO

14000, itd.), sa razliitim standardima i podrujima na koja se odnose, no zajednike znaajke su:

• Tone i ispravne informacije o prirodi i okolišu za goste, koji pomažu kod odabira turistikih proizvoda, usluga i

aktivnosti u destinaciji

• Jednostavniji proces upravljanja, bolji odnosi sa dobavljaima kao posljedica jasno definiranih standarda i kriterija

oznake

• Inovacije zbog težnje za kontinuiranim poboljšanjem

PRIMJER

Primjer podruja evaluacije za dobivanje eko oznake kvalitete

• Dobrodošlica i upoznavanje gosta sa destinacijom

- Turistike informacije, oznaavanje, dostupnost, transport unutar destinacije

• Smještaj i odmorišne usluge

- Razina i standardi smještajnih kapaciteta

- Ostale usluge u destinaciji (restorani, barovi, atrakcije, ture, voeni obilasci, itd.)

• Elementi turistikih atrakcija

- Prirodni elementi, kulturno-povijesni elementi, socijalni elementi, dogaaji i sl.

• Kvaliteta okoliša i održivost


- Zelene površine, voda, zrak, energija, buka, otpad, kanalizacija, obrazovanje o ouvanju okoliša

• Kvalitativna evaluacija

- urbana estetika, dobrodošlica i gostoljubivost, tradicija, atmosfera, gastronomska ponuda, itd.

AKTIVNOSTI / KORACI

Identifikacija pravnih uvjeta i obaveza

Uspostava javno-privatne 'zelene asocijacije' koja definira ciljeve i strategije za poboljšanje, ouvanje i zaštitu

prirodnih resursa destinacije

Inicijative da novi projekti (smještaj, atrakcije, itd.) slijede eko procedure u svom poslovanju (odvod, recikliranje

organskog i ostalog materijala, recikliranje vode, proizvodnja 'zelene' energije, itd.)

Odabir najboljih sustava kanalizacije, odvodnje, reciklažnih postrojenja itd. koje je potrebno implementirati

Raspodjela odgovornosti za odreene segmente 'zelenog' ili eko poslovanja i kontrole istog

Osnivanje odjela operativne kontrole implementacije definiranih strategija

Periodina provjera novih praksi eko poslovanja

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA


STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU

CILJ PROGRAMA

Ruralni turizam i inicijative u tom segmentu na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje još je uvijek na samom

poetku razvoja. Da njegov razvoj bio uspješan u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i

standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji

standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje potiu i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji

kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog oznaavanja.

Dakle, na razini destinacije (ali i županije) potrebno je postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve

subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Austrija, Francuska,Italija itd.) postavile su sustav standarda i

kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U

Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je 2005. godine donijela ope standarde jednake za

cijelu Europu, a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podrujima.

TRENUTNA SITUACIJA

Ruralni / eko turizam na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje na samom je poetku. Na primjer, danas postoje

seoska domainstva i lokalni proizvoai vina, i to uglavnom na podruju opine Ston, što su prve inicijative u okviru

proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa kljunim

subjektima ovog podruja) upuuju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške,

potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT

Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedinanih specifinih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju

posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako:

- Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipine karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu

motivacije za poveanje razine kvalitete usluga

- Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova oekivanja sa konkretnom

ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem ega se objekti oznaavaju definiranim znakom (kategorijom)

kvalitete.

127


PRIMJER

Po uzoru na europske destinacije ruralnog turizma, u Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih

objekata na svom podruju, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Istra je

kategorizirala razliite tipove objekata u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna kua za odmor, ruralni bed&breakfast,

odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifini i tipini za njeno podruje. Na slian nain i

destinacije u ostalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipini za svaku destinaciju.

Naš prijedlog ovih kategorija za destinaciju Ston i Dubrovako primorje (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog

projekta.

Kao i u drugim europskim destinacijama, sve kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji

se razlikuju u tri osnovne grupe:

- Opi (generalni) standardi, koji su usklaeni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se)

- Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati

- Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odreuje se oznaavanje objekta

Procedura certifiranja završava dodjelom oznake kvalitete. Slijede neki primjeri oznaka koje koriste europske destinacije

ruralnog turizma:

Klas žita – Italija (Toskana) Klas kukuruza – Francuska Masline – Španjolska (Andaluzija)

Šparuge – Hrvatska (Istra)

Cvijet margarite - Austrija

http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html

http://www.eurogites.org/

http://www.farmholidays.com/

http://www.agriturist.it/UK/

http://www.terranostra.it/

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites

http://raar.es/

http://www.bienvenue-a-la-ferme.com/

http://www.turismoverde.it/

http://www.anagritur.com/

AKTIVNOSTI / KORACI

Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e

preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Kljuni koraci za kreiranje ovog sustava su:

- osnivanje komisije za provoenje procesa

- odreivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata

- dodjela oznaka standarda kvalitete

- periodina provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvrivanje odstupanja u odnosi na definirani

standard itd.

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA


128


15.2 Projekti smještajnih kapaciteta

Da bi se isporuila definirana i usuglašena vizija turistikog razvoja podruja destinacije Ston i

Dubrovako primorje, te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani nain, a

proizvodi profesionalno oblikovali te gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora,

potrebno je u cjelokupnom turistikom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih

kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu,

osim ve predloženih projekata unapreivanja postojeih hotelskih kapaciteta, te privatnog

smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na

strateški nain oblikuje kljuan element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja

organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih

kriterija, standarda kvalitete, itd.

Prema tome, mišljenja smo da na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje, kao i na

podruju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u

ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u znaajnim

europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilagoeni našim destinacijama

omoguavaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih

kapaciteta u ruralnom turizmu za podruje Ston / Dubrovako primorje su:

Tablica 15–4: Kljuni projekti smještajnih kapaciteta

PROJEKT SMJEŠTAJNIH

KAPACITETA

OPIS

1 Agroturizam Destinacija Ston i Dubrovako primorje sa bogatstvom poljoprivrednog

zemljišta, te time i mogunošu revitalizacije poljoprivredne proizvodnje

izuzetno je atraktivna za razvoj agroturizama. Na ovaj se nain dakle

potie razvoj poljoprivrede i proizvodnja tradicionalnih lokalnih

proizvoda, a turistike aktivnosti predstavljaju dodatni izvor zarade za

domainstvo.

Agroturizam predstavlja tip seoskog domainstva kod kojega je

osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu

aktivnost ine turistike usluge smještaja i prehrane gostiju.

Mogue lokacije za razvoj agroturizma su: Ponikve, Stara Brijesta,

Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac, itd.

2 Ruralna kua za odmor Na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje postoje mnoga sela

sa kuama u kojima nitko ne živi (na primjer Majkovi, Topolo, Stara

Brijesta, itd.), a koja su izuzetno atraktivna. Upravo je ovo jedan od

projekata koji omoguava revitalizaciju ovih kua i njihovo stavljanje u

funkciju turizma.

Ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod

koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje.

Specifinost ove kategorije domainstva ogleda se u iznajmljivanju

cjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili

apartmanima) s pripadajuim prostorom (okunicom).

Mogue lokacije za razvoj ruralnih kua su: Stara Brijesta, Topolo,

Majkovi, Smokovljani, Visoani, epikue, zaseoci Žuljane itd.

3 Ruralni 'Bed & Breakfast' Osim integracije agroproizvodnje sa turistikim aktivnostima, ovim

projektom potie se razvoj turistikog smještaja koji se ne mora nužno

129


130

vezati uz proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, a za što postoje

interesi.

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noenje s dorukom

predstavlja domainstvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe -

svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i

uslugu doruka gostima domainstva. Vlasnik domainstva nije

profesionalni poljoprivredni proizvoa (ali može i biti), tj. poljoprivredna

proizvodnja nije nužno vezana za turistike usluge, ali se zahtjeva da u

ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s

obzirom da je domainstvo smješteno u ruralno podruje i takva

mogunost postoji. Engleski izraz 'bed & breakfast' koristi se izmeu

ostalog i zato što je to snažna tržišno prepoznata kategorija i

svojevrstan marketinška marka te se stoga u nazivu projekta ne prevodi

na hrvatski jezik.

Mogue lokacije za razvoj ruralnih 'bed&breakfast' objekata su naselja

na cijelom podruju destinacije

4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja domainstvo s veim brojem kreveta.

Organizirano je u tradicionalnim objektima (autentina arhitektura) s

atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj

veliini i gabaritima mogu imati vei broj soba (cca. 10-15, odnosno ne

manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dograivati i nadograivati

ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni

obiteljski hotel može biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom da su

se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje

(veliina, materijali, ureenje itd.)

Mogue lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na

cijelom podruju destinacije (inicijative ve postoje u naselju Trnova,

Slano, itd.)

5 Ruralni resort Ovaj projekt atraktivan je iz razloga što na podruju destinacije Ston /

Dubrovako primorje postoje mjesta / sela ije je stanovništvo preselilo

u druge krajeve, pa se stoga ovdje pristupa revitalizaciji dijelova naselja

ili pak cijelog naselja.

Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može

sainjavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih

smještajnih jedinica (soba, kua) organizirani kao hotel s centralnom

recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u

više razliitih meusobno nepovezanih tradicijskih objekata (kua) s

cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u

mogunosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su

raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju

postojeih napuštenih, starih graevina kojima se daje nova vrijednost

kroz turistike usluge, a u isto vrijeme i onemoguava, štoviše i

sprjeava graenje novih objekata koji bi mogli narušiti autentino

ruralno okruženje

Mogue lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Majkovi, Putnikovii,

Dananje

U nastavku slijedi detaljniji opis tri projekta ruralnog smještaja (agroturizam, ruralna kua za

odmor, ruralni obiteljski hotel i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim

karakteristikama, neophodnim uvjetima, moguim aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i

slino.


AGROTURIZAM

POTENCIJAL / MOGUNOST

Jedna od tradicionalnih djelatnosti podruja Ston / Dubrovako primorje je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba

revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turistiki razvoj ovog kraja. Trenutna situacija na podruju opine Dubrovako

primorje predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj nain potie

poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se takoer omoguava dodatni izvor

zarade za seoska domainstva. Neke od identificiranih lokacija za ovaj tip domainstva su naselja Ponikve, Stara Brijesta,

Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac.

Majkovi

Topolo

KONCEPT

Agroturizam predstavlja tip seoskog domainstva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja,

dok dodatnu aktivnost ine turistike usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i

prehrane, na domainstvu se mogu organizirati i ostale turistike usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima

pružiti mogunost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turistiki potencijal domainstva. Vlasnik domainstva sa

svojom obitelji, u pravilu, živi na domainstvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar domainstva

(gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s domainom i njegovom obitelji tijekom posjeta

domainstvu, te ima mogunost iz prve ruke upoznati se s obiajima, tradicijom, nainom i kulturom življenja, kulturološkim

mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipinim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim kuama.








PRETPOSTAVKE / UVJETI

poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipinih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turistike

usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na domainstvu) - proizvedeno i konzumirano na domainstvu)

stacionarni oblik turistike ponude (smještaj) - iskorištavanje postojeih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za

gradnju novih struktura)

ureenje domainstva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje)

ureen okoliš

osiguran parking

konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na domainstvu ("turistika" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda

proizvedenih na domainstvu (poseban prostor na domainstvu ureen kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite

proizvodnje

ukoliko domainstvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na domainstvu zadržavaju par sati)

potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

131


PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

radionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude

ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja,

sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.

stari zanati (bavarstvo, pletenje košara, pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja,

stolarija, gradnja s kamenom itd.)

rekreativno jahanje i terapijsko jahanje

lokalne fešte, festivali i dogaanja

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

obitelji s djecom (30 - 55 godina)

brani parovi (35 - 75 godina)

poslovni gosti

vrtii, škole, fakulteti (u cilju edukacije)

udruženja (ljubitelji prirode, udruženja za aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.)

dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati)

vikend posjetitelji

SADRŽAJI I KAPACITETI

smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, kua ili kamp (ovisno o prostranosti struktura

koje su namijenjene turistikim uslugama)

smještajni kapacitet apartmana ne vei od 5 osoba; smještajni kapacitet kue ne vei od 8 osoba

jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila

(poželjno 20m²)

svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i kui potrebno je jedno kupatilo)

ograeno domainstvo zelenom ogradom ili suhozidom

bazen (ukoliko je okunica domainstva vea od 1000m²)

smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilagoeni za osobe s posebnim potrebama

200.000 Eura - 1 mil. Eura

INVESTICIJE

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Izrada studije izvedivosti

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i

kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u

turizmu“

132


RURALNI OBITELJSKI HOTEL

POTENCIJAL / MOGUNOST

Ruralni obiteljski hoteli gostima pružaju iskustvo ruralnog podruja u kojem borave, a svojom autentinošu i domaom

atmosferom interpretiraju kulturu destinacije.

Trenutna situacija ukazuje na to da na podruju ove destinacije postoji interes za ovakvim projektima (na primjer u naseljima

Trnova i Slano), što je identificirano pri obilasku terena te razgovorima sa kljunim subjektima), a s obzirom na to da postoje

objekti odgovarajueg kapaciteta koji više nisu u funkciji (npr. škole i slino), cijeli prostor destinacije pruža mogunost za

razvoj ovakve vrste turistikih inicijativa.

Naselje Trnova

KONCEPT

Ruralni obiteljski hotel predstavlja domainstvo s veim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima

(autentina arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veliini i gabaritima mogu

imati vei broj soba (10-15 soba). Takvi objekti ne mogu se dograivati i nadograivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu

strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgraen objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i

opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veliina, materijali, ureenje itd.). Domainstvo ima i recepciju kao i

restoran te dodatne sadržaje ukoliko ih je mogue organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik domainstva ne bavi se

profesionalno poljoprivredom, mada je poželjno da se na domainstvu, ukoliko je mogue proizvodi i neki od proizvoda ili se

vlasnik domainstva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolaže s veim kapacitetom

smještaja koji je organiziran kao obiteljski hotel. Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni vinski ako se

nalazi u vinorodnom kraju itd.







PRETPOSTAVKE / UVJETI

položaj objekta u selu ili malom mjestu uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zagaenja i

autentina bliskost s prirodnim okruženjem

ouvana vizura mjesta

stacionarni oblik turistike ponude (smještaj)

srednji kapacitet smještaja (do 35 kreveta)

smještaj visoke kvalitete

osjetna ouvanost okoliša (nepostojanje vizualnog i auditivnog zagaenja)

133


PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

vlastita proizvodnja nekog od tipinog proizvoda podneblja (maslinovo ulje, med, ljekovito bilje i slino)

otvoreni bazen i/ili zatvoreni bazen

team building aktivnosti

wellness (sauna, masaže, aromaterapija korištenjem aromatinih i ljekovitih biljaka kraja na kojem se domainstvo

nalazi)

sala za poslovne sastanke, manje seminare i konferencije

ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja,

sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.)

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

individualni gosti

parovi

grupe

poslovni gosti

gastro gosti

turisti koji dolaze zbog aktivnosti na otvorenom (skupina od 20 - 44 godina)

gosti koji dolaze zbog tura

vikend gosti

SADRŽAJI I KAPACITETI

recepcija i restoran

parking za goste

smještaj je organiziran iskljuivo u sobama koje imaju svaka svoje zasebno kupatilo

jednokrevetna soba 15 m² i vea (bez kupatila); dvokrevetna soba 20m² i vea (bez kupatila)

svi prostori prilagoeni osobama s posebnim potrebama

od 2 do 3 milijuna Eura

INVESTICIJE

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Izrada studije izvedivosti / koncepta najbolje upotrebe

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i

kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u

turizmu“

Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije

geodetska podloga

pravna podrška

financijska podrška pripremi projekta

134


RURALNA KUA ZA ODMOR

POTENCIJAL / MOGUNOST

Ruralne kue za odmor predstavljaju mogunost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma.

Naime, trenutna situacija na podruju destinacije Ston i Dubrovako primorje (a osobito na podruju opine Dubrovako

primorje) jest takva da pruža odlian potencijal za revitalizaciju starih kua u napuštenim selima, koje su atraktivne za ruralni

turizam. Na primjer naselja Toplo, Majkovi, Smokovljani, epikue u Dubrovakom primorju vrlo su atraktivna, a trenutno

tamo postoje napuštene ali atraktivne kue tradicionalnih sela ovog podruja. Nadalje, Stara Brijesta, zaseoci Žuljane i ostale

lokacije na Pelješcu takoer su veliki potencijal za obnovu starih kua i njihovo stavljanje u funkciju turizma, što u konanici

predstavlja temelj proizvoda ruralnog turizma te omoguava revitalizaciju lokalnog gospodarstva.

Sljedee slike prikazuju trenutnu situaciju, odnosno lokacije koje mogu butu interesantne za razvoj ovakvih objekata:

Smokovljani

Brijesta

KONCEPT

Ruralna kua za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuu kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske

arhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kue koja je i vizualno i

funkcionalno u skladu s nasljeem kraja u kojem se domainstvo (kua) nalazi. Specifinost ove kategorije domainstva

ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kue (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadajuim prostorom

(okunicom).









PRETPOSTAVKE / UVJETI

položaj domainstva u prirodnom okruženju ili selu i autentinost smještajnog objekta i ambijenta;

osjetna ouvanost okoliša

bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim

vrijednostima

smještaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

angažman osobnog vodia za ture po destinaciji – na primjer obilazak povijesno-kulturnih atrakcija Stona, obilazak

starih sela u Dubrovakom primorju

vinoteka ili mali vinski podrum u kui

mogunost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju - – na primjer, vožnja Napoleonovom cestom na Pelješcu,

uživanje u pogledima na okolna sela i polja Dubrovakog primorja i slino

sudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i dogaanjima

135


KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

parovi bez djece

obitelji sa djecom

grupe

SADRŽAJI I KAPACITETI

smještaj je organiziran u sobama

poželjan kapacitet kue je za 4 sobe

kua mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE

Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Sredstva razliitih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata

RURALNI BED & BREAKFAST

POTENCIJAL / MOGUNOST

Ston i Dubrovako primorje atraktivna je destinacija sa mnoštvom mogunosti za organizaciju razliitih aktivnosti, pa je stoga

smještaj za aktivne goste u ruralnom okruženju jedan od prioriteta. Uz predložene agroturizme i ruralne kue za odmor, ovaj

tip smještaja omoguava gostima boravak u hotelskom objektu, koji integrira sve elemente tradicionalnog i ruralnog

okruženja – tako se na primjer gostu nudi tradicionalni doruak, omoguava se bliska komunikacija sa domainom i kontakt

sa lokalnom zajednicom.

Destinacija Ston i Dubrovako primorje ima mogunost razvijati ovu vrstu smještajnih objekata na cijelom svom podruju.

KONCEPT

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno noenje s dorukom, je ruralni objekt koji pored osnovne usluge smještaja, svojim

gostima nudi i usluga doruka. Vlasnik objekta nije nužno profesionalni poljoprivredni proizvoa , ali se zahtjeva da u

ponudi doruka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je objekt smješten u ruralnom podruju i takva

mogunost postoji.

Doruak se služi u posebnom prostoru organiziranom za posluživanje obroka. Vlasnik živi u objektu, tako da je gost u stvari

smješten u kui domaina. Životni prostori domaina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajamena

privatnost.

Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.

Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom sluaju domainstvo

organizira još i sigurnu prostoriju za spremanje i eventualan servis bicikla.

136


PRETPOSTAVKE / UVJETI

položaj domainstva u selu ili malom gradu (recimo u Malom Stonu)

dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj

iskorištavanje postojeih struktura za smještaj (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura)

mali kapaciteti smještaja

gostoljubivost – osobna briga domaina o gostu

bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doruaka

ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješaenje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja,

sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.)

lokalne fešte, festivali i dogaanja

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

parovi bez djece, individualci, biciklisti, zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti,

dogaanja, poslovni ljudi

SADRŽAJI I KAPACITETI

smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman.

za ovaj oblik domainstava preporuljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

smještajni kapacitet ne bi smio biti vei od 12 kreveta


0,8 – 1,5 milijuna Eura

INVESTICIJE












REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i

kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u

turizmu“

Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije

geodetska podloga

pravna podrška

financijska podrška pripremi projekta

137


Sljedea karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih

potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim

interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih

od strane Klijenta.

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta

15.3 Projekti turistike infrastrukture i turistikih atrakcija

Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo

projekte turistike infrastrukture i turistikih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj

dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijele regije. Neki od ovih

projekata razvijat e se na podruju odreenih mikro-destinacija unutar cjelokupne destinacije

Ston i Dubrovako primorje, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podruje destinacije.

Pri izboru i definiranju projekata turistike infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one

projekte koji potiu 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja),

dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omoguava razvoj konkurentnih proizvoda, te u

konanici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. Projekti u tijeku, ili oni projekti za koje

su ve pokrenute inicijative, a identificirani su pri obilascima terena, u razgovorima sa kljunim

subjektima i na radionici (kao npr. Napoleonova cesta i Muzej vina na Pelješcu) nisu predmet

naših prijedloga.

138


Tablica 15–3: Kljuni projekti turistike infrastrukture i atrakcija

PROJEKT TURISTIKE

INFRASTRUKTURE I

ATRAKCIJA

1 Kušaonica vina i

maslinovog ulja

OPIS

Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih

sorti vina na Pelješcu, kao i postojee i nove inicijative vezane na uzgoj

maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju ovih

proizvoda. Na podruju destinacije ve postoje mogunosti kušanja vina

(npr. Vinarija Frankovi), meutim, potrebno je dodatno organizirati više

ovakvih objekata, sa odreenim standardima usluga i proizvoda koji se

nude. Ovaj projekt daje jasne smjernice i standarde za organizaciju

ovakvih objekata.

Kušaonica predstavlja domainstvo na kojemu je poljoprivredna

proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj

proizvodnji jednog ili najviše dva tipina proizvoda karakteristina za

mjesto gdje se domainstvo nalazi, odnosno gospodarstvo je

specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino,

rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne

slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored

direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika usluga

kušanja proizvoda koja se naplauje u za to organiziranom prostoru.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: potez Ston-Ponikve-

Putnikovii-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu poluotoka, zatim one

lokacije na podruju zalea Dubrovakog primorja koje se bave

maslinarstvom i stoarstvom.

2 Sustav vidikovaca Podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje izuzetno je atraktivno u

smislu mjesta sa kojih se pruža pogled na atraktivan krajolik – na

primjer cesta koja vodi od sela Majkovi prema unutrašnjosti otoka sa

koje se može uživati u ljepoti krajolika i pogledu prema obali i otocima,

zatim unutrašnjost Dubrovakog primorja, gdje se pružaju pogledi

prema poljima i okolnim selima, te unutrašnjost Pelješca na podruju

opine Ston sa pogledima na polja i atraktivna naselja.

Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima

prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima zalea sa pogledom na

polja / sela (Ston i Dubrovako primorje), kako bi se kreirali doživljaji i

intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajuih prilaza

vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno

dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim

ploama, suvremenim dalekozorom, i slino.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove

ceste (Dubrovako primorje), te južni priobalni gorski pojas Pelješca.

3 Koncept piknik punktova Trenutna situacija ovog visokoatraktivnog podruja ukazuje na

neiskorištenu mogunost opremanja nekoliko lokacija za užitak u prirodi

i relaksaciju.

Koncept od 5 - 10 atraktivnih lokacija za piknik sastoji se od otvorenog

prostora u prirodi, koji se oprema stolovima / stolicama (natkrivenim ili

otvorenim) od prirodnih materijala. Svako piknik podruje može

sadržavati po 5 stolova, a ostatak se može po potrebi unajmiti. Uz to,

nudi se mogunost najma roštilja (elektrinih, plinskih ili na drveni

ugljen). Uz piknik punkt potrebno je organizirati igrališta za djecu /

139


140

odrasle. Ovi punktovi mogu funkcionirati kao zasebna podruja, a

mogue ih je vezati uz druge atrakcije (na primjer avanturistiki park,

obiteljski park, ili slino)

Najatraktivnije lokacije za samostalne piknik punktove nalaze se u

unutrašnjosti Pelješca (npr. Vina polje), na obali (npr. Brijesta, Kobaš,

itd.), te u zaleu Dubrovakog primorja (npr. Majkovi, Lisac)

4 Obiteljski park u prirodi Destinacija Ston i Dubrovako primorje definira svoju turistiku ponudu

koja je namijenjena gostima razliitih profila, a jedna od kljunih ciljnih

skupina su upravo obitelji sa djecom. Trenutna situacija ove destinacije

(a prvenstveno opine Dubrovako primorje) ukazuje da su njeni glavni

gosti oni koji dolaze zbog proizvoda sunca i mora, pa se ovim projektom

upotpunjava dosadašnja ponuda turistikih proizvoda i aktivnosti, te se

poveava atraktivnost destinacije. Osim toga, projektom obiteljskog

parka u prirodi kreira se nova atrakcija za goste koji su fokusirani na

boravak u prirodi i uživanje u ruralnim podrujima destinacije.

Obiteljski park u prirodi sastoji se od razliitih prostora za igru i

rekreaciju, kao što su npr. kuica na drvetu, mjesto za penjanje

namijenjeno djeci, balansiranje na drvetu, staze za hodanje bosih nogu

(sa površinama od razliitih materijala), itd.

Potencijalna lokacija za obiteljski park može biti na podruju oko Malog

Stona (zapadno podruje) i/ili širem podruju Bania

5 Avanturistiki park Destinacija Ston i Dubrovako primorje trenutno ne nudi znaajne

atrakcije koje su vezane na rekreaciju u prirodi, osim blagih aktivnosti

pješaenja, te aktivnosti na vodi u svojim obalnim dijelovima.

Ovo je atrakcija koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrovako

primorje pruža mogunost sudjelovanja u lepezi aktivnosti u prirodnom

okruženju. Može se sastojati od dva dijela (dio za 'blage' – penjanje, i

slino, te 'grube' aktivnosti – paintball, ljetni bob, itd.). Osim

sudjelovanja u aktivnostima, posjetitelji e moi uživati i u ponudi i

konceptu uenja - na primjer, škola penjanja i slino. Uz bogatu ponudu

aktivnosti, avanturistiki park sadrži restorane sa ponudom lokalnih jela,

trgovine sa lokalnim proizvodima, suvenirima, ali i opremu koja je

potrebna za razliite aktivnosti u parku.

Potencijalne lokacije za avanturistiki park su: Banii, Rudine, Doli

6 Konjiki centar S obzirom na bogatstvo i ljepotu prirode i svojih ruralnih krajeva, ova

destinacija ima izuzetnu mogunost razvoja ponude rekreacijskih

aktivnosti u prirodi i ruralnom okruženju. Trenutno na ovom prostoru ne

postoje centri za jahanje na konjima, a koji bi gostima ove destinacije

nudili ovaj nain rekreacije u prirodi.

Centar za jahanje omoguava gostima da uživaju u prirodi na aktivan

nain, a organiziran je tako da nudi usluge jahanja na nekoliko sati, a

povezan sa smještajnim objektima u ruralnom okruženju oblikuje paket

aktivnog odmora, gdje gosti u destinaciji borave nekoliko dana i bave se

jahanjem na konjima. Nudi jahanje uz more, jahanje po brežuljcima,

jahanje poljima, itd. Centar ima oko 20 konja, te sve pratee sadržaje,

poput usluga iznajmljivanja / kupovine opreme, ugostiteljskih sadržaja,

parkinga, i slino. Centar takoer ima školu jahanja za sve uzraste i sve

razine umijea.

Potencijalna lokacija za konjiki centar je Imotica

7 Koncept pješakih, Rekreacija u prirodi, kao jedan od kljunih oblika ponude ruralnog / eko


planinarskih i biciklistikih

staza

turizma destinacije Dubrovako primorje ve bilježi pozitivne inicijative

lokalnih turistikih zajednica u smislu kreiranja i oznaavanja pješakih,

planinarskih i biciklistikih staza. Da bi ovaj projekt naglasio punu

atraktivnost ovog prostora potrebno ga je izvoditi po standardima

organizacije i izrade projekata ovakve vrste.

Dakle, razvoj koncepta pješakih i planinarskih staza za cjelovito

podruje Stona i Dubrovakog primorja temelji se na poboljšanju

postojeih staza, kao i razvoju novih koji se meusobno spajaju i

povezuju. nadalje, ovaj koncept takoer podrazumijeva rute sa

punktovima na kljunim tokama interesa i vidikovcima na razliitim

lokacijama podruja Stona i Dubrovakog primorja, koji u blizini nude

lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u

prirodnom okruženje.

8 Centar brdskog biciklizma Centar brdskog biciklizma još je jedan projekt kojim se naglašava

atraktivnost prostora, te se gostima pruža mogunost uživanja u njemu.

Takoer se na ovaj nain širi ponuda destinacije, te se podiže razina

njene atraktivnosti i konkurentnosti.

Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razliitih oznaenih

staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama iznajmljivanja bicikla i

biciklistike opreme, trgovinom, garažom, podrujem za išenje bicikla

i slino. Uz ove usluge, centar svojim posjetiteljima nudi ponudu

biciklistikih itinerara za grupe, te individualne ture.

Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor

Putnikovia.

9 Centar za sportove na vodi Osim podizanja atraktivnosti onih podruja destinacije koja se nalaze u

unutrašnjosti, obalni dio takoer zahtjeva ulaganja u odgovarajuu

turistiku infrastrukturu. Na primjer, na podruju Žuljane ve postoji

inicijativa organizatora ronjenja, što je svakako inicijativa koju treba

podržati, te dalje organizirati po svim pravilima strukturiranja turistikog

proizvoda ovakve vrste. Ovaj projekt može se takoer obogatiti

dodatnim aktivnostima edukacije o raznovrsnosti i bogatstvu podmorja

ovog kraja.

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su

potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a

može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking

na moru, veslanje, jedrenje, i slino. Dodatno se organiziraju aktivnosti

ronjenja sa ciljem istraživanja bogatstva podmorja (u skladu sa svim

standardima zaštite klijenata i osnovnih standarda organizacije ovakvih

aktivnosti). Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge

iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske

sadržaje

Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Žuljana, Slano, Ston

10 Eko park Destinacija Ston i Dubrovako primorje profilirati e se kao tur.

Destinacija koja vodi brigu i štiti svoje prirodno (kao i kulturno) nasljee.

Da bi to nastojanje spojila sa svojom turistikom ponudom, ova

destinacija razvija turistiku atrakciju Eko parka, koja svojim

posjetiteljima demonstrira razliite naine zaštite i brige o okolišu.

Eko park je inovativna nova turistika atrakcija, koja obiteljima sa

djecom daje mogunost da istraže svijet oko sebe. Na zabavan i

interaktivan nain educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane,

141


zaštiti okoliša, itd. Uvažavajui današnje trendove, djeca ue o

održivosti, zdravom nainu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su

dizajnirani i izgraeni tako da promoviraju održivost (solarni paneli,

tankovi 'sive vode', recikliranje, i slino.)

Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski

podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne sadržaje ('tržnica

domae hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa

materijalima o parku), ugostiteljske sadržaje, (restorani sa zdravom

hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne

servisne sadržaje (parking, sanitarni objekti, i sl.)

Potencijalna lokacija za Eko park je na potezu od Imotice do Topola.

11 Revitalizacija centralnog

dijela Stona

Ston je kulturno-povijesni centar ovog podruja, a trenutna situacija

ukazuje na nedostatak dobre organizacije samog centralnog dijela

naselja – na primjer, mnoge graevine su napuštene i ruinirane, pa

zahtijevaju obnovu, trenutna ponuda restorana domae kuhinje,

trgovine lokalnim proizvodima i sl. je nedostatna / nedovoljno

strukturirana.

Prema tome, a obzirom na povijesnu, kulturnu i tradicionalnu baštinu,

Ston ima pregršt mogunosti za oživljavanje centralnog dijela koji e

imati ulogu predstavljanja bogatog nasljea ovog kraja. Jedan od

naina je da se kreira ulica sa trgovinama koje nude lokalne proizvode

(vina, lokalne prehrambene proizvode, rukotvorine, i sl.), zatim da se

klasterski organizira dio mjesta sa ponudom restorana domae kuhinje i

lokalnih specijaliteta.

12 Centar 'Kamenica' Podruje Malostonskog zaljeva ve je poznato na domaem i

regionalnom tržištu po kvalitetnim školjkama. Lokalni proizvoai

(podruje opine Ston i uvala Bistrina) ovim projektom imaju mogunost

zajednike suradnje u svrhu turistike ponude bazirane na ovom

kljunom lokalnom proizvodu.

a centar 'Kamenica' ispriati e priu o ovoj deliciji, i cijelom procesu

njihovog uzgoja, sakupljanja, prerade i konzumiranja, kroz povijest i

danas. Ovaj centar organiziran je na dvije lokacije, odnosno, povezuje

ih prostorom samog uzgajališta školjaka. Na primjer, centar na lokaciji

Bistrina gostima predstavlja priu o školjkama, njihovom nainu uzgoja,

i slino. Zatim se gosti organizirano odvode do samog uzgajališta, gdje

ue, promatraju o procesu uzgoja školjaka (i ako je mogue sudjeluju u

njihovom vaenju). Nakon toga voeni su na lokaciju centra u Malom

Stonu gdje saznaju na koji nain se školjke prerauju i pripremaju.

Centar ima sve potrebne sadržaje (servisne, ugostiteljske i

komercijalne).

Potencijalne lokacije za centar 'Kamenica' su: Mali Ston / Bistrina

14 Program zdrave hrane za

potrebe tur. tržišta

destinacije

Trenutno na podruju destinacije postoji nekoliko inicijativa za uzgojem

razliitih lokalnih poljoprivrednih kultura, razvojem marikulture, uzgojem

groža i sl., a što je svakako potrebno podržati odgovarajuim

poticajima, te takoer ostvariti suradnju sa lokalnim turistikim tržištem

za bolju komercijalizaciju ovih proizvoda.

Program zdrave hrane za potrebe turistikog tržište Stona /

Dubrovakog primorja podrazumijeva proizvodnju organske hrane od

strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvoaa hrane i

ugostiteljskih i hotelskih poduzea na podruju destinacije u smislu

142


distribucije lokalno proizvedene hrane, te mogunost kreiranja

specifine turistike ponude bazirane na ukljuenju gostiju u aktivnosti

na seoskim domainstvima, sa ponudom smještaja.

15 Program izrade domaeg

sapuna

15 Program pripreme /

kuhanja tradicionalnih jela

Obzirom na povijesno nasljee uzgoja i prerade ljekovitog bilja na

podruju Dubrovakog primorja, kao i potencijal aktiviranja ove

djelatnosti, iskazuje se potreba ukljuivanja ove aktivnosti u cjelokupnu

turistiku ponudu destinacije, i to na nain da se lokalni uzgajivai /

proizvoai ukljue u organizaciju programa izrade domaih sapuna i

ostalih proizvoda od ljekovitog bilja tako da se omogui aktivno

sudjelovanje gostiju u ovom procesu. Kreirajui zabavno-edukativan

program izrade proizvoda od lokalnog bilja, gostima se pruža iskustvo

uenja o tradiciji ovog podruja, uenja novih znanja, na interaktivan

nain. U sklopu ovog programa, sudionici e zadržati proizvode koje su

kreirali, a u sklopu centra je i prodavaonica gdje se mogu kupiti

profesionalno izraeni sapuni i ostali proizvodi od ljekovitog bilja, te

drugi lokalni proizvodi.

Ovaj program podrazumijeva organiziranje teajeva pripreme

tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu

organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i slino.

Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Mali Ston, Stonsko

polje

U nastavku se razrauju projekti: kušaonice vina i maslinovog ulja, pješakih /planinarskih/

biciklistikih staza, avanturistikog parka, eko parka, centra za brdski biciklizam, i koncept

vidikovaca.

143


KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA

POTENCIJAL / MOGUNOST

Destinacija Ston / Dubrovako primorje ima mogunost kreiranja i kvalitetnog turistikog proizvoda gastronomije i vina, tako

što e svojim gostima nuditi kompletni turistiki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa

slinim proizvodom. Jedan od kljunih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji

se opisuje u nastavku.

Cijelo je podruje Pelješca ve poznato po proizvodnji kvalitetnog vina od autohtonih sorti groža te su ve i etablirani neki

od proizvoaa vina (na primjer u Ponikvama, Putnikoviima). Nadalje, poljoprivreda i stoarstvo kao nekada kljune

gospodarske grane na podruju opine Dubrovako primorje, a trenutno se zapoinje i sa uzgojem maslina, pa se ovim

projektom i razvojem ovakvih turistikih proizvoda ruralnog turizma omoguava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda

ovog kraja

Kljune lokacije za razvoj kušaonica nalaze se na potezu Ston-Ponikve-Putnikovii-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu

poluotoka, zatim na lokacijama zalea Dubrovakog primorja koje se bave maslinarstvom i stoarstvom.

Trenutno ve postoje manje inicijative ove vrste, emu je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u

smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i usklaivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve

vrste. Trenutne inicijative na podruju destinacije su:

Proizvodnja maslinovog ulja na tradicionalan nain

(i kušanje)

Proizvodnja (i kušanje) vina

KONCEPT

Kušaonica predstavlja domainstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka

profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipina proizvoda karakteristina za mjesto gdje se domainstvo nalazi,

odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, rakije, ulje, med, sir,

suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne

prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turistika usluga kušanja proizvoda koja se naplauje u za to organiziranom

prostoru. Na domainstvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude iskljuivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih

proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u

agroturizmu) ve samo naresci.

Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipinih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvoaa.

Prosjean boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

144


PRETPOSTAVKE / UVJETI

specijalizirana poljoprivredna proizvodnja

neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na domainstvu

konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda

organiziranje turistikog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja)

autentinost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem

osjetna ouvanost okoliša

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

upoznavanje s proizvodnjom

upoznavanje s karakteristikama proizvoda

mali teaj degustacije za grupe

profesionalni teajevi degustacije (sommelier, kuša maslinovog ulja, kuša pršuta, itd.) za manje grupe do 10 osoba

etno zbirka

bio (ekološka) proizvodnja

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

gosti koji borave u destinaciji

gastro gosti

poslovni gosti

grupe (studijske, prijatelji, itd.)

gosti koji dolaze zbog tura

individualni gosti

dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

SADRŽAJI I KAPACITETI

ureen okoliš i pristup kušaoni

poseban prostor organiziran za kušanje, ureen prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne

arhitekture

adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje)

prostor prilagoen osobama s posebnim potrebama

stolovi i stolice umjesto klupa

osiguran parking

100.000 Eura do 250.000 Eura

INVESTICIJE

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i

kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u

turizmu“

145


KONCEPT PJEŠAKIH / PLANINARSKIH / BICIKLISTIKIH STAZA

POTENCIJAL / MOGUNOST

Podruje Stona / Dubrovakog primorja je sa svojim prirodnim ljepotama atraktivna destinacija za osmišljavanje razliitih

aktivnosti u prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješaenjem. Stoga ovo podruje ima mogunost igrati na

kartu svjetskog mega trenda zdravlja, što znai da u svoju ponudu treba ukljuiti proizvode rekreacije, a jedan od njih je

pješaenje / planinarenje / vožnja biciklom. Nadalje, ovaj proizvod nudi mogunost povezivanja vidikovaca na razliitim

lokacijama ovog podruja, što dodatno doprinosi njegovoj atraktivnosti. Ovaj je koncept potrebno razvijati na cijelom podruju

destinacije.

Krajolik kod Topola (opina DP)

Krajolik kod Žuljane (opina Ston)

KONCEPT

Razvoj atraktivnog koncepta pješakih / planinarskih / biciklistikih staza treba sadržavati sljedee komponente:

Poboljšanje postojeih pješakih staza / ruta, te razvoj novih što ukljuuje staze koji se meusobno spajaju i povezuju.

Integracija turistike suprastrukture na podruju Stona / Dubrovakog primorja (smještajni kapaciteti i gastronomija) -

razvoj i ponuda smještajnih kapaciteta koji 'podupiru' ovaj proizvod (ruralni smještajni objekti sa ponudom lokalnih

specijaliteta na ruti, kušaonice vina i maslinovog ulja, i sl.) i nude usluge iznajmljivanja opreme za pješaenje, vodie

za pješaenje, mape ruta, te organizirane pješake ture sa vodiem itd.

Organiziranje ruta sa punktovima na vidikovcima na razliitim lokacijama na ovog podruja, koji u blizini nude lokalne

gastronomske specijalitete i mjesto za kratki odmor, a sve u prirodnom okruženju.

Cilj ovog projekta je razviti proizvod koji stimulira razvoj raznovrsne ponude destinacije.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvoaem

Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuuje razvoj razliitih staza / ruta sa razliitim razinama zahtjevnosti za

razliite ciljne grupe

Potrebno je osmisliti i definirati konanu rutu, vezano uz integriranje razliitih toaka interesa, kao što su jedinstveni

vidikovci, ruralna sela, polja, kušaonice vina, itd.

Potrebno je urediti staze i postaviti odgovarajuu signalizaciju (po primjeru koji slijedi):

146


Broj staze/ rute

Vrijeme

potrebno da

se doe do

cilja

Cilj

Simbol za smještaj ili

gastronomiju uz

stazu / rutu

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Svi turisti željni aktivnog odmora, posebno mladi, parovi, ljudi tree životne dobi, ali i ostali segmenti, te organizirani posjeti

grupa.

INVESTICIJE

Investicije: Oko 200.000 - 300.000 Eura, što ovisi o broju staza / ruta, signalizaciji, informativnim materijalima, itd.

Mogui izvori financiranja: javni sektor




REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

147


AVANTURISTIKI PARK

POTENCIJAL / MOGUNOST

Uzimajui u obzir prirodne resurse ovog podruja, te blizinu veih turistikih centara šire regije, razvoj avanturistikog parka

daje destinaciji Ston / Dubrovako primorje mogunost razvoja integrirane atrakcije koja privlai aktivne goste i proširuje

ponudu cijelog podruja.

Ovaj Plan razvoja eko/ruralnog turizma usmjeren je na razvoj turistikih aktivnosti i proizvoda koji naglašavaju prirodna

bogatstva destinacije, a u isto vrijeme minimalno utjeu na njihovu eksploataciju, mišljenja smo da je izbor ovakvih turistikih

atrakcija za implementaciju opravdan, jer se atrakcije strukturiraju na nain da se koriste neinvanzivne metode, prirodni

materijali pri gradnji, te fleksibilne strukture koje ne ugrožavaju prostor na duži rok.

KONCEPT

Avanturistiki park atrakcija je koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrovako primorje pruža raznovrsne aktivnosti i zabavu

u prirodnom okruženju. Avanturistiki adrenalin park e biti atraktivan domaem kao i stranom gostu, a obogatit e i

diversificirati turistiku ponudu destinacije Ston / Dubrovako primorje, ali i cijelu Dubrovaku regiju. Avanturistiki park

sastojat e se od dva dijela - jednog dijela sa 'soft' aktivnostima u prirodi, te drugog dijela sa 'grubim aktivnostima' poput zone

za penjanje konopcima, ljetne bob staze, staza vožnju motociklom na etiri kotaa i sl.

Osim sudjelovanja u aktivnostima samostalno (sa visokom razinom zaštite, odnosno sigurnosti gostiju), odrasli i djeca e u

okviru parka uživati u ponudi i konceptu uenja - npr. u školi penjanja, školi vožnje bobom, itd. Nadalje, centar za

iznajmljivanje opreme, te trgovine sa opremom biti e dostupni u parku. Obzirom na bogatu ponudu aktivnosti, ovaj park biti

e atraktivan korporativnim gostima za organiziranje 'team building' dana, seminara, sastanaka i slino.

Uz bogatu ponudu aktivnosti, u okviru parka posluju restorani sa ponudom lokalnih jela, te trgovine sa lokalnim proizvodima,

suvenirima, kao i proizvodima vezanim uz park i aktivnosti u parku.

148

PRETPOSTAVKE / UVJETI

Projekt ureenja samog parka treba povjeriti strunjacima za taj tip atrakcije, koji esto osiguravaju i voenje projekta, te

mogu osigurati sve potrebne materijalne, ljudske i logistike resurse.

Javni sektor ima ulogu da osigura potrebne dozvole, ukljuujui izmjene u regulacijskim planovima, ako je potrebno, te da

osigura postotak investicije sredstvima javnog sektora.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

High ropes zona (zona za penjanje konopcima) – zona se sastoji od grupiranih razliitih prepreka na visini od minimalno 5 -

6 metara iznad zemlje. Gosti je prolaze u krugu, jednu po jednu prepreku. Ovo je izuzetno uzbudljiva aktivnost, te pruža

avanturistiko iskustvo.

Quad staza - staza dužine 700 - 800 m, prosjene širine 5-8 metara. Kapacitet ove kružne staze mora biti dovoljan za do 7

natjecatelja/vozaa u isto vrijeme. Kao dodatak ovoj stazi, mogu se ponuditi organizirane avanturistike vožnje na podruju


zalea Dubrovakog primorja.

Tubbing staza (ljetna) - proizvod za proširenje atraktivnosti ljetne sezone, staza treba biti dužine od 120 do 150 metara,

širine oko 1,20 metara. Potreban je nagib staze od 10% do 25%. Prednost ove aktivnosti je da iziskuje modularnu

konstrukciju, što znai da se lokacija može lako mijenjati. Ovaj je proizvod izuzetno atraktivan za djecu.

Ostale aktivnosti - orijentacijske igre, penjanje, itd.

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Posjeta Avanturistikom parku treba biti vrhunac turistikog boravka u destinaciji. Ciljna tržišta ukljuuju domae i strano

tržište, sa posebnim fokusom na djecu i mlade, obitelji, grupe i korporativne goste sa afinitetom prema aktivnom i zabavnom

odmoru u prirodi.

SADRŽAJI I KAPACITETI

Avanturistiki park mora biti na atraktivnoj lokaciji, te mora sadržavati sljedee elemente:

Urede za rezervaciju i prodaju karata

Dio parka za 'lake aktivnosti' (tubbing, igralište za djecu, i sl.)

Dio parka za 'grube aktivnosti' (high ropes zona, quad stazu, i sl.)

Sale za sastanke / seminare / konferencije

Pratee sadržaje: ugostiteljske sadržaje, trgovina, suvenirnice itd.

Prostor za parkiranje (za automobile i autobuse)

High ropes zona - 70.000 - 90.000 Eura

Quad staza - 120.000 - 200.000 Eura

INVESTICIJE

Tubbing - 40.000 - 50.000 Eura sa dodatnih 75.000 - 100.000 Eura za transportnu vrpcu

Površina: barem 5 ha

Mogui izvori financiranja: Privatni sektor uz subvencije javnog sektora





REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetništva

149


EKO PARK

POTENCIJAL / MOGUNOST

Pitanje održivosti kljuno je pitanje današnjice, pa je stoga prilika za Ston / Dubrovako primorje da kreira atrakciju koja na

interaktivan i zabavan nain razvija svijest svojih gostiju o važnosti brige o okolišu, dok u isto vrijeme diversificira cjelokupnu

turistiku ponudu ove destinacije.

KONCEPT

Eko park je inovativna nova turistika atrakcija, koja obiteljima sa djecom daje mogunost da istraže svijet oko sebe. Na

zabavan i interaktivan nain educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane, zaštiti okoliša, itd. Uvažavajui današnje

trendove, djeca ue o održivosti, zdravom nainu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su dizajnirani i izgraeni tako da

promoviraju održivost (solarni paneli, tankovi 'sive vode', recikliranje, i slino.)

Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne

sadržaje ('tržnica domae hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa materijalima o parku), ugostiteljske

sadržaje, (restorani sa zdravom hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne servisne sadržaje (parking,

sanitarni objekti, i sl.)


PRETPOSTAVKE / UVJETI

Elaboracija prijedloga projekta vezano na:

o Studija isplativosti:

Plan investicija: budžet, financiranje, struktura operativnih troškova, kalkulacije novanog toka,

itd.

Identifikacija izvora financiranja (javni i privatni sektor) po potrebi

o Master plan (eksterni i interni), uzimajui u obzir tradicionalne stilove arhitekture u regiji:

Definiranje i dizajniranje konanog izgleda Eko parka - dimenzije, komponente, tehnike i

logistike zahtjeve, zone aktivnosti, pristup razliitim transportnim sredstvima (pješice, biciklom,

motociklom, automobilom, itd.), parkirni prostor, internu mobilnost, unutarnju i vanjsku opremu,

itd.

Kreiranje osnovne infrastrukture: opskrba vodom i elektrinom energijom, kanalizacija, po

održivim / 'zelenim' principima itd.

o Arhitektonski dizajn:

Eksterni: parkirni prostori, oznaavanje i informacije, ured za prodaju karata, te opa mobilnost

unutar centra (prihvatni kapacitet)

Interni: dekoracija, oprema, namještaj, vrtovi, osvjetljenje, oznaavanje, itd.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

Primjeri zona i aktivnosti koje one nude, a koje se mogu kreirati unutar parka su:

150


Zona povijesti i evolucije

Podruje sa priom o evoluciji podruja, sa najvažnijim injenicama vezanim uz obalni dio i zalee Stona i Dubrovakog

primorja, te okolna podruja.

Pria o povijesnom nasljeu ovog kraja (Stonski zid, solana, Dubrovaka republika, itd.)

Pria o poljoprivredi, proizvodnji hrane, marikulturi, zdravoj hrani i sl.

Informativne ploe, video prikazi, slike i mape prikazuju socio-ekonomski razvoj, te lociraju podruja ljudskih aktivnosti,

tradiciju, folklor, gastronomiju, itd.

Zona prirode

1. Biljni i životinjski svijet: morski svijet, životinjski i biljni svijet zalea, itd.

2. Geografija i geologija u trodimenzionalnom prikazu:

a. Obalno podruje i zalee (sa svim otoiima, zaljevima, te zaleem što treba ukljuivati i podruja

planine koja pripadaju drugim opinama i susjednoj BiH).

3. Zaštiena podruja

a. Pravila zaštite: tiskane informacije sa opim pravilima zaštite, te pravilima ponašanja u tim podrujima

b. Specifine mape podruja: staze, itinerari, izletni punktovi, aktivnosti, itd.

4. Održivost i briga o prirodi

a. Ljudska upotreba prirode: nain održive upotrebe prirodnih resursa (energija, i slino)

b. Prirodno okruženje - biljni i životinjski svijet, znaaj za prirodnu ravnotežu

Zona aktivnosti

1. Tradicija i industrija - školjkarstvo, ribarstvo, poljoprivreda i stoarstvo, prerada kamena, trgovina, itd.

2. Lokalna tradicija - gastronomija, folklor, kostimi, dogaaji, klape i tradicionalni plesovi, itd.

3. Tržnica lokalne hrane

4. Kreiranje piknik zone u Eko parku

a. Informacije i trgovina sa hranom, piem i materijalima potrebnim za piknik

b. Punktovi sa stolovima i stolicama i mjestima za roštilj

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Eko park atraktivan je za sve posjetitelje destinacije, i predstavlja nezaobilaznu toku posjete, a posebno je fokusiran na

obitelji, djecu, mladež, školske grupe, studente, studijske grupe i sl.

Preporua se istraživanje tržišnog potencijala te uvjeta trenutne ponude, kao i trenutne i potencijalne potražnje u regiji, kako

bi se ocijenio uspeh ove atrakcije.

SADRŽAJI I KAPACITETI

Eko centar za cjelodnevne posjete i one od nekoliko sati, posjetiteljima pruža užitak, zabavu i uenje o karakteristikama šire

regije, a može biti lociran u zaleu Dubrovakog primorja ili Stonskom zaleu.. Centar ima slijedee elemente:

1. Podruja

a. Prostor za parkiranje automobila i autobusa

b. Informativni centar (sa trgovinom) ukljuujui:

i. Ured za prodaju i rezervaciju karata/ulaznica

ii. Knjige, magazine, novine, itd.

iii. Suvenire i sl. (majice, šalice, olovke, postere, razglednice i sline artikle sa motivima podruja)

iv. Lokalne rukotvorine (kamen, drvo, slike, fotografije, itd.)

v. Proizvode vezane uz biljni i životinjski svijet, te povijest i kulturu regije

vi. itd.

c. Prostor sa razliitim zonama parka (otvoreni i zatvoreni prostori):

i. Predvorje i recepcija sa informacijama, uslugama vodia, garderobom, itd.

ii. Razliite zone:

1. Zona povijesti i evolucije

2. Zona prirode

3. Zona aktivnosti

iii. Sobe za sastanke, konferencije, radionice, prezentacije, seminare, itd.

iv.

v. Restoran i bar

vi. Trgovina

Sanitarne prostorije

2. Usluge

a. Posjete sa vodiem na razliitim jezicima (hrvatski, talijanski, njemaki, engleski, itd.)

151


. Kratki teajevi o morskom svijetu, biljnom i životinjskom svijetu, održivosti, zdravoj hrani, itd.

c. Tržnica domae hrane – sa lokalnim, organski proizvedenim, proizvodima

d. Restoran i bar sa raznovrsnom ponudom jela i pia

3. Eksterno i interno oznaavanje

a. Eksterno oznaavanje od glavne prometnice pri ulasku na podruje destinacije sa oznakama glavnih

atrakcija i aktivnosti destinacije

Interno oznaavanje na prometnicama pri ulasku opinu Ston ili Opinu Dubrovako primorje (ovisno o lokaciji parka), sa

jasnim znakovima za Eko park

INVESTICIJE

Investicije: procijenjena visina investicije za ovaj projekt je od 1.000.000 - 2.000.000 Eura, ovisno o segmentima koji e se

razviti, te o tehnikim zahtjevima, dimenzijama, troškovima zemljišta, itd. Tome je potrebno dodati troškove organizacije,

upravljanja i održavanja.

Veliina podruja: 5-10 ha

Mogui izvori financiranja: Razliiti fondovi, direktne investicije javnog i privatnog sektora, itd.

Mogua suradnja: Opine Ston i Dubrovako primorje, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, ostala privatna poduzea,

mali lokalni poduzetnici (vinarije, školjkari i sl.)





REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Razliiti poticaji, kreditne linije, i slino.

152


CENTAR BRDSKOG BICIKLIZMA

POTENCIJAL / MOGUNOST

Da bi destinacija Ston / Dubrovako primorje mogla igrati na kartu turistikog proizvoda specijalnih interesa, potrebno je

kreirati široku lepezu aktivnosti za razliite goste, pa je stoga park brdskog biciklizma mogunost ove destinacije da

upotpunjuje i gradi svoju raznovrsnu turistiku ponudu aktivnosti.

KONCEPT

Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razliitih oznaenih staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama

iznajmljivanja bicikla i biciklistike opreme, trgovinom, garažom, podrujem za išenje bicikla i slino. Uz ove usluge, centar

svojim posjetiteljima nudi ponudu biciklistikih itinerara za grupe, te individualne ture.

Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor Putnikovia

PRETPOSTAVKE / UVJETI

Za razvoj ovog centra potrebno je osigurati slijedee elemente i korake:

Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvoaem

Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuuje razvoj razliitih staza / ruta sa razliitim nivoima zahtjevnosti za

razliite ciljne grupe (vezano i uz razvoj pješakih staza)

Potrebno je osmisliti i definirati konanu rutu, vezano uz integriranje razliitih toaka interesa, kao što su jedinstveni

vidikovci, vinski putovi, i slino.

Potrebno je definirati kriterije za razvoj malih smještajnih kapaciteta specifino za ovaj proizvod (kao na primjer

'Bed and Bike')

Potrebno je urediti staze i postaviti odgovarajuu signalizaciju

Potrebna je organizacija posebnih dogaaja vezanih uz biciklizam






PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

Individualne biciklistike ture

Biciklistiki itinerari za grupe

Mogunosti iznajmljivanja bicikla i opreme

Mogunost kupnje opreme

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Svi turisti željni aktivnog odmora, mladi, parovi, ljudi tree životne dobi, organizirane grupe, itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI

Centar brdskog biciklizma ukljuuje slijedee elemente:

Biciklistiki centar - usluge iznajmljivanja bicikla, sa trgovinom, garažom, podrujem za išenje bicikla, te tuševima za

bicikliste

Ugostiteljske sadržaje – restoran i bar

Ostale servisne sadržaje – sanitarni prostori, parking, i sl.

Ponudu biciklistikih itinerara za grupe:

- Ture za grupe od 6-15 gostiju razliitih sposobnosti i mogunosti, sa po dva vodia u svakoj grupi.

Mogunost upotrebe vozila za prijevoz opreme, rezervnih dijelova, alata, prve pomoi i sl.

- Individualne ture gdje se gostima daje detaljan prijedlog plana ture, sa pripadajuim mapama,

153


predloženim tokama interesa (lokalna povijest i kultura, vidikovci, itd.)

INVESTICIJE

Planirana investicija iznosi oko 100.000 - 200.000 Eura, ovisno o sadržajima / kapacitetima centra, te dužini i

opremljenosti staza

REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu sadržaja

Dobivanje potrebnih dozvola

Definiranje ruta

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Javni sektor sudjeluje u projektima ureivanja i oznaavanja staza

154


KONCEPT VIDIKOVACA

POTENCIJAL / MOGUNOST

Podruje Stona / Dubrovakog primorja sa svojim prirodnim ljepotama privlano je za osmišljavanje razliitih aktivnosti u

prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješaenjem / biciklom. Razliite toke ovog podruja pružaju mjesta sa

prekrasnim pogledima na more, okolne otoke, okolna brda, sela u unutrašnjosti, vinograde i mnoge druge lokacije, koja daju

jedinstveni osjeaj doživljaja prirode i ruralnog života ove destinacije.

Mogunost je za ovo podruje osmisliti koncept vidikovaca koji kao cjelina gostima nudi istraživanje i doživljaj atraktivnih

pogleda, što poveava atraktivnost destinacije, te intenzivira iskustva i daje dodatnu vrijednost za njene goste.

Pogled prema otocima (opina DP)

Pogled na krajolik u unutrašnjosti opine DP

KONCEPT

Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima

zalea sa pogledom na polja / sela (Ston i Dubrovako primorje), kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote

prirode. Uz kreiranje odgovarajuih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane

platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim ploama, suvremenim dalekozorom, i slino.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove ceste (Dubrovako primorje), te južni priobalni gorski

pojas Pelješca.


PRETPOSTAVKE / UVJETI

Potrebna je detaljna razrada projekta, što ukljuuje definiranje i razvoj kljunih vidikovaca na cijelom podruju

destinacije po navedenim kriterijima

155


tura vidikovaca

tura vinskih polja

tura tradicionalnih sela

itd.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

KLJUNI TRŽIŠNI SEGMENTI

Posjeti vidikovcima atraktivni su za sve goste destinacije, kao i svim turistima željnim aktivnog odmora, posebno

mladima, parovima, ljudima tree životne dobi, obiteljima, ali i ostalim segmentima

SADRŽAJI I KAPACITETI

Koncept vidikovaca podrazumijeva mrežu vidikovaca podruja Ston / Dubrovako primorje i može se integrirati sa konceptom

pješakih / planinarskih / biciklistikih staza, a svaki punkt treba sadržati slijedee elemente:

Dobar prilaz do vidikovca (pješakim/cestovnim putem)

Sustav oznaavanja

Informacijske ploe (sa svim informacijama i objašnjenjem svake prirodne i druge znamenitosti koja se vidi sa

odreene toke, slikovnim i tekstualnim prikazima, te informacijama o ostalim vidikovcima podruja)

Dalekozor / durbin (ije se korištenje naplauje ubacivanjem kovanica)

Mogunost fotografiranja na najboljoj lokaciji (fiksnim fotoaparatom sa mogunošu izrade fotografija, a ije se

korištenje naplauje ubacivanjem kovanog novca)

Kvalitetne platforme sa ogradom od prirodnih materijala


20.000 do 30.000 Eura po jednom vidikovcu

INVESTICIJE





REDOSLIJED AKTIVNOSTI

Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

Dobivanje potrebnih dozvola

Poetak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

Javni sektor ovdje treba preuzeti kljunu odgovornost

Sljedea karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih

potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim

interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih

od strane Klijenta.

156


Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turistike infrastrukture i atrakcija

Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turistike infrastrukture, atrakcija i smještaja

157


15.4 Projekti edukacije i upravljanja

Da bi destinacija Ston i Dubrovako primorje sve elemente turistikog lanca vrijednosti mogla

kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno

stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani

upravljaki sustav. U nastavku su predstavljeni kljuni projekti vezani uz izgradnju upravljakog

sustava i edukaciju.

Tablica 15–5: Kljuni projekti edukacije i upravljanja

PROJEKT EDUKACIJE I

UPRAVLJANJA

OPIS

1 Projekt edukacije u turizmu Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistikih aktivnosti na

podruju Stona/ Dubrovakog primorja, kljuno je poveati razinu

profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome,

edukacija i trening su kljuni faktor uspjeha u zadovoljavanju oekivanja

i potreba gostiju, pružanju odgovarajue vrijednosti za novac i na taj

nain podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to,

profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu znaajno utjee

na izgradnju pozitivnog imidža destinacije.

Ovo je projekt javnog sektora.

2 TourFuture (projekt

edukacije lokalnog

stanovništva o turizmu)

3 Sustav destinacijskog

menadžmenta

4 Organizacija za razvoj i

upravljanje ruralnim

turizmom

5 Edukativni centar za održivi

razvoj i zeleno

poduzetništvo (Eko centar

Topolo)

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje

posveenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije Ston /

Dubrovako primorje, te podizanje razine svijesti o znaaju turizma za

ekonomiju ovog podruja, a što se osobito odnosi na podruja u zaleu.

Predanost i posveenost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i

kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj nain cjelokupna destinacija gradi

imidž o sebi u umovima svojih gostiju.

Ovo je projekt javnog sektora.

Sustav destinacijskog menadžmenta program je sa ciljem poveanja

uinkovitosti upravljanja destinacijom Ston / Dubrovako primorje, a

kroz ukljuivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora. Obzirom na

potrebu formiranja turistikih sub-regija (klastera) unutar šireg klastera

Dubrovake rivijere, ovim programom udružuju se subjekti privatnog i

javnog sektora iz obje opine (Ston i Dubrovako primorje), a rade

zajedniki na strukturiranoj organiziranoj promociji destinacije,

zajedniki kreiraju turistika iskustva, proizvode, aktivnosti i usluge.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podruju

županije, a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma

Hrvatske promie i potie razvoj turizma u ovoj regiji.

Edukacijski projekt koji je ve pokrenut od strane Udruge Slap, a

podrazumijeva program edukacije poljoprivrednika o proizvodnji eko

hrane, te njihovo ukljuivanje u turistiku ponudu ovog kraja.

U nastavku slijedi opis projekata edukacije u turizmu i TourFuture programa.

158


PROJEKT EDUKACIJE U TURIZMU

CILJ PROGRAMA

Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turistikih aktivnosti na podruju destinacije Ston / Dubrovako primorje,

kljuno je poveati profesionalnost i gostoljubivost ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su kljuni faktor

uspjeha u zadovoljavanju oekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovarajue vrijednosti za novac i na taj nain podizanje

nivoa njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu znaajno utjee na

kvalitetu imidža destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA

Iako se može rei da su ljudi u južnoj Dalmaciji tradicionalno gostoljubivi, razina profesionalizma i kvaliteta pružanja usluga

zahtjeva poboljšanje. Ovaj projekt predlaže kljune strategije za cjelokupno poboljšanje kvalitete usluga zaposlenih u

turizmu.















OEKIVANI REZULTATI

Vea profesionalnost i specijalizacija zaposlenih u turizmu

Poveana kvaliteta usluga

Vee zadovoljstvo i lojalnost gostiju

Uvršeni imidž sektora turizma meu lokalnim stanovništvom

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51

http://woe.tsnsw.org.uk/rural

www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

www.atec.ca/

www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

www.tourismti.com/home.html

www.emerit.ca/eng/index.aspx

http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

AKTIVNOSTI / KORACI

Trening i edukacija u (ruralnom) turizmu i ugostiteljstvu po programima koji ukljuuju razliite tehnike

Ruralni smještajni objekti: cjelokupno upravljanje seoskim domainstvom

Smještajni objekti: recepcija, concierge, domainstvo, itd.

Kušaonice: koncept i usluge

Restoran: šef, kuhari, konobari, itd.

Usluge: kvaliteta, zadovoljavanje potreba i oekivanja turista, itd.

Tehnike prodaje i komercijalizacije

Komunikacijske tehnike

Profesionalna i uslužna izvrsnost

Nove mogunosti poduzetnikog zapošljavanja: specijalizirani vodii, putniki agenti, organizatori

aktivnosti i dogaanja, itd.

Jezici: njemaki, engleski, francuski, itd.

Upravljanje: ljudski resursi, ekonomija i financije, logistika, itd.

159


Promocija dogovora sa postojeim turistikim školama i fakultetima:

Koordinacija teajeva

Kreiranje sadržaja teajeva

Osigurati nastavnike i strunjake iz turizma i ugostiteljstva kao predavae

Prilagodba sadržaja teajeva potrebama turistikog poslovanja i povezanim uslugama

Promocija programa i kontrola rezultata

RAZINA PRIORITETA

NISKA SREDNJA VISOKA


160


TOURFUTURE

(PROJEKT EDUKACIJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA O TURIZMU)

CILJ PROGRAMA

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posveenosti novom razvojnom modelu turizma destinacije

Ston / Dubrovako primorje, te podizanje razine svijesti o znaaju turizma za ekonomiju ovog podruja, a što se osobito

odnosi na podruja u zaleu. Predanost i posveenost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja

turizma, jer na taj nain cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.

TRENUTNA SITUACIJA

Turizam je prepoznat kao važna poluga ekonomskog razvoja cjelokupne Dubrovake regije, ali još uvijek od strane lokalnog

stanovništva nema neophodnu podršku. Predanost i posveenost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog

razvoja turizma, jer na taj nain cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Nadalje, a s obzirom da je

razvoj profesionalnog proizvoda ruralnog turizma tek u zaecima na ovom podruju, neophodna je edukacija stanovništva o

njegovim mogunostima i potencijalima, zbog što šireg ukljuivanja pojedinaca i zajednice u njegovo oblikovanje i

profesionalizaciju.









OEKIVANI REZULTATI

Posveenost lokalnog stanovništva razvoju turizma u cjelini

Mogunosti zapošljavanja lokalnog stanovništva

Svijest o turizmu kao kljunom sektoru za ekonomski razvoj destinacije i regije

Poboljšani imidž sektora turizma - turizam kao prestižna, efikasna i profesionalna djelatnost u budunosti destinacije

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-awareness-activities.html

http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm




AKTIVNOSTI / KORACI

Organiziranje turistikog foruma kao sljedei korak nakon Plana razvoja eko / ruralnog turizma - kako bi

se lokalno stanovništvo detaljnije upoznalo sa modelom, konceptom i prijedlozima razvoja ruralnog

turizma destinacije Ston / Dubrovako primorje

Promotivna kampanja u lokalnim medijima – tisak, radio, TV, letci, itd., kako bi se istaknule nove

mogunosti u turizmu za lokalno stanovništvo, a takoer i znaaj održivog razvoja u svrhu zaštite i

ouvanja prirodnih i kulturnih resursa podruja.

Organiziranje 'Mjeseca turizma', 'Tjedna turizma' i slino, sa aktualnim temama u turizmu destinacije,

gdje se mogu dodjeljivati priznanja za trud lanovima lokalne zajednice u promociji (ruralnog) turizma u

svom mjestu / zajednici.

RAZINA PRIORITETA

NISKA SREDNJA VISOKA


161


16 Marketing plan

Permanentne promjene u ponašanju turista kao i opi trendovi ine marketing kao dio ukupnog

turistikog promišljanja jednom dinaminom cjelinom. Marketing namijenjen regiji

Dubrovakog primorja i Stona mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno inovirajui da bi

osigurao moderne marketinške alate i aktivnosti.

S druge strane, isto tako se i oekuje suradnja i pomo DN županije odnosno TZ DN županije

kroz preporuke novog Strateškog marketing plana Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz

ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o

inicijativi koja kree sa sub-regije Dubrovako primorje i Ston u smislu kako lokalni turistiki

djelatnici (prvenstveno marketinški) vide razvoj marketinga na svom podruju, dok s druge

strane TZ DN županije treba omoguiti znanja, odnosno strateški marketing smjer cijele

Županije kao i što se, u marketinškom smislu, misli napraviti sa sub-regijom Dubrovako

primorje i Ston.

16.1 Ciljevi

Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza,

primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih

programa sub-regije, predlažemo sljedee marketinške ciljeve za sub-regiju Dubrovako

primorje i Ston:

Cilj 1: Poveanje utrška glavne turistike sezone

Visoka sezonalnost turizma sub-regije kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se

još sljedei period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt

smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te injenice, važno je zapoeti promišljati na

koji nain poveati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti

aktualni model prodaje.

Cilj 2: Stvaranje elektronike platforme sub-regije

Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem

elektronikih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih

turistikih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi,

fotografije, zvukovi) alate vezane na podruje u kojem su bili. Ovdje je važno da sub-regija

Dubrovako primorje i Ston dobije atraktivne moderne alate putem kojih uz manji trošak se

dobiva puno vei opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni

pristup svakom od klijenata upravo zbog mogunosti individualizacije putem elektronikih

medija.

Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda sub-regije

Kao što je prije navedeno, sub-regija je dio "vee" marketinške prie kako u smislu turistikih

proizvoda tako i u smislu opeg percipiranja DN županije kao regije. U tom smislu sub-regija

Dubrovako primorje i Ston, u glavnim proizvodima prate "veu" priu (Sunce i more, Nautika

itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za sub-regionalni da se kreiraju i

razvijaju specijalistiki proizvodi koji su dijelom ve poznati (ruralni turizam, školjkarstvo,

vinarstvo) ali i da se pone promišljati i o specijaliziranim turistikim proizvodima koje ova subregija

može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije.

162


16.2 Konkurentske strategije marketinga

Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju opi dojam “turistikog iskustva i

doživljaja”. Uz prijevoz, turizam ukljuuje i smještaj, hranu i pie, usluge, trgovinu, zabavu,

estetiku kao i posebne dogaaje i svi ti elementi daju odreeni utjecaj na opu turistiku sliku

destinacije. Cjelokupni lanac turistike vrijednosti, da bi na što bolji nain kontrolirao opu sliku

turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje

u veoj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u

destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz

privatnog i javnog sektora kako bi turistiki lanac vrijednosti poluio uspjeh odnosno pozitivne

dojmove.

U smislu sub-regije Dubrovako primorje i Ston, vodei rauna o cjelokupnom turistikom lancu

vrijednosti predlažemo sljedee konkurentske strategije marketinga:

Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici turistike destinacije

Ston i Dubrovako primorje u suradnji sa županijskim marketingom

kontinuirano istražuju trendove na tržištu kako bi se moglo promptno reagirati

na promjene u okruženju. Ova aktivnost podrazumijeva suradnju opine Ston i

opine Dubrovako primorje u kreiranju zajednike marketinške konkurentske

strategije.





Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama

kvalitete (npr. kreiranje zajednike marke za cijelu destinaciju Ston i

Dubrovako primorje, uvoenje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake

koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turistikim objektima, kao što

je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih

turistikih destinacija)

Koncentracija na kljuna tržišta sa kljunim marketinškim alatima sa

naglaskom na nove medije komuniciranja

Omoguavanje vrlo specifinih informacija uz one koje postoje danas na svim

komunikacijskim alatima (na primjer, informacije o gastronomiji destinacije

Ston i Dubrovako primorje)

Uvoenje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedinanim mikro

destinacijama u skladu sa opim razvojem proizvoda Županije (na primjer

proizvod agroturizma Dubrovakog primorja, vinski puti Pelješca, i slino)

Uvoenje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom –

marketing klubovi i seminari





Kooperativni marketing

Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i

raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing

strukture

Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja

turizma, turistikih proizvoda i usluga sub-regije (zajednika suradnja lokalnih

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, uzgajivaa školjaka, malih

poduzetnika i javnog sektora)

Poveanje svjesnosti o turizmu i njegovu znaenju meu lokalnim

stanovništvom (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim

projektima)

163


16.3 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja

Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa sub-regije Dubrovako primorje-Ston diferencira

sub-regiju od ostalih sub-regija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja

je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije, ali

i od analize trenutanih kao i buduih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se

kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potrošaa / klijenata / turista ime se

sprjeavaju kljune tri injenice:

1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema

snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska

konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom;

2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se

odašilje – ova situacija se naješe dogaa sa destinacijama koje žele biti sve

za svakoga;

3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u

glavama potrošaa / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna

opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa

nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju

turizma.

Upravo zato se pozicioniranje sub-regije Dubrovako primorje-Ston more zasnivati na znanju o

potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija

pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se

sljedea pitanja i pronai odgovore na njih:

1. Što je važno ciljnom tržištu?

2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas?

3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju?

4. Koje atribute treba Dubrovako primorje-Ston koristiti da bi se diferenciralo

kako bi na najbolji nain iskoristilo svoje ograniene resurse?

Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljedeim poglavljima vodei rauna da se

kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike ove sub-regije da bi se kreirao jedinstveni

imidž u glavama potrošaa / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od

konkurenata, ali i zadovoljava potrebe gostiju boje od drugih.

16.3.1 Korporativni identitet

a. Zaštitna marka Dubrovako primorje - Ston

Jedinstvena zaštitna marka sub-regije predstavljala bi krovnu marku sub-regije pomou koje

bi se ona promovirala na meunarodnom turistikom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi

se sastojati od:



Loga Dubrovako primorje-Ston

Jedinstvene prodajne poruke.

b. Stvaranje sinergije sa DN županijom

Ovim programom Dubrovako primorje-Ston bi trebalo iskoristiti snage DN županije kao jake

turistike tržišne marke (sa Dubrovnikom kao krilaticom regije). Sub-regija bi trebala iskoristiti

pozitivne stavove potrošaa vezane za regiju na nain da se veže za županijsku tržišnu marku.

164


c. Zaštitne marke turistikih proizvoda Pelješac-Ston

Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:






Dubrovako primorje-Ston – Sunce i more

Dubrovako primorje-Ston - Gastronomija

Dubrovako primorje-Ston – Eko / ruralni turizam

Dubrovako primorje-Ston - Nautika itd.

Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turistikih proizvoda, kao na primjer:








Dubrovako primorje-Ston – Jedrenje

Dubrovako primorje-Ston – Vinske kue

Dubrovako primorje-Ston - Biciklizam

Dubrovako primorje-Ston – Školjkarstvo

Dubrovako primorje-Ston – Povijest i kultura

Dubrovako primorje-Ston - Dogaanja

Dubrovako primorje-Ston – Mari i Agrikultura

d. Dodavanje oznaka ulanjivanjem u meunarodne institucije i udruženja

Na ovaj nain regija podiže svoj imidž na turistikom tržištu te podiže kredibilitet kod

potrošaa.

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz sub-regiju


npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

Itinerari bi trebali biti oznaeni prema vrsti turistikog iskustva kojeg nude. Na ovaj

nain oni postaju prepoznatljiviji a turistiko iskustvo transparentnije.

f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turistike atraktivnosti

Na ovaj nain stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.

npr. Mali Ston-Bistrina – zona školjaka

npr. regija zalea Stona – zona agrikulture

npr. regija obalnog pojasa Doli-Majane - zona plaže i vodenih

aktivnosti

g. Oznaavanje turistikih informativnih centara

16.3.2 Pozicioniranje


npr. Ston i Slano – zone urbanih cjelina (kultura i povijest)

Pravilno oznaavanje i osmišljavanje ureenja turistikih centara podiže

kredibilitet centra, ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u

kojem se centar nalazi.

Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja sub-regije mora se navesti da je na razini

Dubrovako – neretvanske županije diskutirano pitanje pozicioniranje cjelokupne destinacije, pa

tako i njenih sub-regija, odnosno mikrodestinacija. Ovaj proces utvrivanja strateških uporišta

pozicioniranja i samog pozicioniranja proizlazi iz rada na dokumentu Strateškog marketing plana

turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u DN županiji. Rezultati tih

radionica kako i rezultati finalnih preporuka za regiju DN županije mogu poslužiti kao polazna

platforma razmatranja pozicioniranja predmetne sub-regije Dubrovako primorje – Ston.

Preporueno pozicioniranje: Velianstvena Rivijera

165


Imidž: Elegantna turistika destinacija

Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost

Diferencijacija: Kultura i naslijee

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor sub-regije ima i svoje

specifinosti koje ga na neki nain istiu kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za

pozicioniranje.

Uporišta pozicioniranja

Sve prisutniji trend ouvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture

i nasljea nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma sub-regije Dubrovako primorje – Ston,

a u sklopu ope turistike ponude Županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta:

Slika 16-1: Uporišta turistikog pozicioniranja

UPORIŠTA TURISTIKOG POZICIONIRANJA DUBROVAKOG

PRIMORJA I STONA

Ouvanje prirodnih i

kulturoloških

vrijednosti

Kapitaliziranje

nasljea, kulture i

tradicije

Turizam

Dubrovakog

primorja i Stona

Usklaivanje sa

porastom

potražnje

prirodnog i

neiskvarenog

Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljaja

i

izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja.

Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj

iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug

ili osjeati se obogaeni uenjem o neemu novom ili ukljuivanjem u specifine aktivnosti. Oni

oekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pamenja. Turizam sub-regije

treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pamenja koje turisti /

posjetitelji mogu ponijeti kui i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.

Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i

fiziku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma sub-regije Dubrovako primorje -

Ston.

166


Glavne koristi i vrste turistikog doživljaja

Bez obzira na njihovu prevladavajuu aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji openito traže

doživljaje povezane s provodom, uenjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice.

Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obino

prevladava nad svima ostalima.

SUSTAV DOŽIVLJAJA

Gost koji "upija doživljaj"

Pasivan

gost

Provod

Uenje

uz provod

Aktivan

gost

Estetika

Bijeg

Gost koji se "utapa u doživljaju"





Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane

doživljaje pomou svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, uti, omirisati,

okusiti i dodirnuti.

Doživljaji uenja uz provod: turisti žele biti aktivno ukljueni u

predložene doživljaje. Voljni su uiti na zabavan nain.

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u

okruženje i/ili dogaaj.

Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i ukljuenje. Oni istinski

žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi sub-regije Dubrovako primorje-Ston kao elementi

diferencijacije

Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda

turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata.

Fiziku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih

sustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi sub-regije su prikazani sljedeim grafikonom:

167


Šume

FIZIKA KOMPONENTA TURIZMA SUB-REGIJE DUBROVAKO PRIMORJE - STON

Prirodni resursi Umjetni resursi

Oranice, vinogradi,

vrtovi

Livade, pašnjaci

More

Planine, stijene

Objekti

Umjetno stvorene atrakcije

Drvo

Divlja

Ljekovito bilje

Ratarski

proizvodi

Industrijsko bilje

Vino

Stoka, perad

Pelarstvo

Ljekovito bilje

Riba

Flora i fauna

Školjke

Doline

Spilje

Ljekovito bilje

Smještaj

Izletišta

Zidine

Sela i kue

Crkve

Muzeji

Vinarije

Solana

Turistiki centri

na obali

Plaže

Održiva gospodarska aktivnost

korištenjem prirodnih resursa kroz ouvanje kulture i tradicije

revitalizacijom postojeih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Turizam

kao rezultat istovremenog korištenja

prirodnih i umjetnih resursa

168


Pozicioniranje

Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u

turizmu sub-regije Dubrovako primorje - Ston dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje

turizma.

Regija Dubrovako primorje-Ston se pozicionira kao ekološka turistika destinacija, koja u

svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turistika iskustva i doživljaje posredstvom

poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove

sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslijea u razvoju

smještajnih kapaciteta i turistike infrastrukture. Tako stvoreni turistiki sadržaji u ruralnom

prostoru obogauju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje kao i

ruralne scenografije koja na taj nain kreira imidž podruja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprjeenje naslijeenih

turistikih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) što se tie novog razvoja takoer

podrazumijeva "tokasti" pristup razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom

turistikom tržištu koji e dolaziti u sub-regiju zahvaljujui kljunim fascinacijama i

atributima obale.

Pozicioniranje turizma kao skupa turistikih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji

se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turistiki proizvod je skup aktivnosti i

ponuaa organiziranih u funkciji zadovoljenja odreenog motiva putovanja, odnosno potrebe

potrošaa za provoenjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka

diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi

za odreenom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponuaa turizma, a s ciljem da se

zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.4 Strategije marketing miksa

Današnji marketing u turizmu je na neku ruku nain voenja ukupnog poslovanja, odnosno tzv.

marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti voeni sljedeim

smjernicama:

uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;



fokusirati se na one turiste koji e radije doživjeti prirodno okruženje u

piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog

turizma (individualiziranje ponude);

voditi rauna o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se

na najjednostavniji nain poluio tržišni uspjeh bez obzira radilo se o

turistikom poduzeu ili o privatnom ponuau neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omoguuju se bolje usluge turistima, ali i izbjegavaju nepotrebna

trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav

turistikih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od poetka.

Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda Dubrovakog primorja i Stona

komparativno bolja od npr. regije Dalmatinske Zagore. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta

vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo

inicijalno planiranje proizvoda i usluga na nain da oni postanu razlog i element sigurnosti

odabira i dolaska klijenata.

169


Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izmeu kljunih

elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno

nadopunjavaju.

16.4.1 Strategija proizvoda

A. Strukturiranje itinerara

Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina.

Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turoperatore specijalnih interesa i za individualne

turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podruju Dubrovakog primorja i Stona.

a. Pješake ture





Razgledavanje Stona i zidina

Crkve Dubrovakog primorja

Pješaenje po dolini Pelješca

Slano i zalee

b. Autobusne ture





Dubrovnik-Cavtat izlet

Korula izlet

Tura Dubrovakog primorja i zalea

Tura Pelješca

c. Sportsko-rekreativni itinerari

Obilazak okolice biciklima

Itinerar multi-avanture (planinarenje, paragliding itd.)

Itinerar sporta i rekreacija

d. Gastronomija




Najbolji restorani

Domaa prirodna hrana

Povre i voe tura

B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira

Tipian turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsjeaju na boravak u destinaciji.

Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i

njegove okolice te na taj nain pridonijeli stvaranju odnosno jaanju identiteta unutar DN

županije.

C. Kreiranje usluga prema potrošaima

Organizacija turistikih informativnih centara na bazi pružanja potpunih

usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih

materijala, prodaja suvenira, prodaja turistikih proizvoda, prodaja kuponskih

vauera, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenjanice, usluge

vodia itd.)


Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim

telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada

se odlue na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon

odlaska, informator upuuje pismo zahvale gostu i iskorištava mogunost

ponude novih proizvoda za iduu godinu.

170


D. Marketing klubovi

Zadaa marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove

organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti

marketing klubova:

pomo u organizaciji sajmova

organizacija radionica i seminara

obrazovni izleti za putnike agencije i tour operatore

odnosi sa javnošu

zajedniko oglašavanje

proizvodnja brošura

promotivne akcije

direktan marketing

voenje baza podataka itd.

E. Stvaranje marki kvalitete

Vizualizacijom atributa i koristi poveavamo želju kod potrošaa za konzumiranjem odreenoga

proizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potrošaa da konzumira

proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati:

po pojedinim turistikim proizvodima

po posebnim koristima koje se nude potrošaima

po specijalnim atributima koje uživa proizvod.

16.4.2 Strategija komercijalizacije

A. Ciljne skupine

S obzirom da sub-regija Dubrovako primorje-Ston nije meunarodno poznata destinacija te da

turistiki proizvod trenutno nije spreman za privlaenje veih volumena potražnje, preporua se

upotreba specijalistikih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se:

Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr.

turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih

interesa, prodaju dogaanja itd.).



Specijalistike turistike agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u

obrazovanju i informiranju specijalistikih turistikih agencija u cilju

podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj

identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za

destinaciju stalno im nudei nove turistike proizvode i iskustva (npr. nova

dogaanja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih

itinerera itd.).

B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima

Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa

predstavnicima DN županije pod nazivom «Kupujte DN županiju»


Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turistikih

usluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj

ovakvih susreta je poveati prisutnost županije, ali i tim sub-regije u

prodajnim programima stranih posrednika.

171


C. Strategija prodaje turistikim agencijama

Stvaranje mreže kljunih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim

tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane

agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu,

obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije,

postavljaju specijalna predstavljanja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali.

Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj

seminara je podii razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putnikih

agencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ DN županije kao i Hrvatskom

turistikom zajednicom koja je inicijator tih susreta.

D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima

Organizacija baze podataka

Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih

aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim

potrošaima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim voenjem znatno se

smanjuje trošak promotivnih akcija, poveava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina

u gradu.

Identifikacija potrošakih udruženja

Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su lanovi

odreene grupe potrošaa sa zajednikim interesima. Ovim programom identificiramo kljune

osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje.

Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turistikim agencijama

Ovim programom turistike agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih

klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane, Turistika zajednica daje

besplatno brošure i ostali promotivni materijal.

16.4.3 Strategija komunikacije

A. «Pull» promotivne aktivnosti

Na bazi djelovanja «pull» tehnika potrošai traže destinaciju kod turistikih agencija. Na taj

nain turistike agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.

a. Oglašavanje

Budui da cijela sub-regija ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga

koncentracija oglašavakih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na

identificirana primarna tržišta u podrujima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije.

Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putnikim agencijama.

b. Publicitet

Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potrošai prihvaaju puno pozitivnije jer se

lanci u novinama shvaaju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih

troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veliini publiciteta koju destinacija

dobije.

172


S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, Dubrovako primorje-Ston mora suraivati s

novinarima upotrebljavajui «push» alate te pružajui im najnovije informacije i materijale.

c. Publikacije

Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki orijentirane“ destinacije kojeg

želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.

Primjeri publikacija:




Imidž brošura na recikliranom papiru

Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

Gastronomski vodi na najveim portalima

d. Promotivne akcije

Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda sub-regije.

Stimuliranje poveanje potrošnje turista (vauerima, specijalnim

popustima itd.).



Sudjelovanje na turistikim sajmovima.

Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

e. Internet stranica prema potrošaima

Sve veem broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta

sasvim je normalna životna injenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu

uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih opih informacija preko npr. razgleda

interijera objekata do mogunosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju podstranice

top 5 sub-regije, top 5 itinerara sub-regije itd. Prisutnost na najveim socijalnim

mrežama je od najvee važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.).

B. «Push» promotivne aktivnosti

Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodavae turistikih usluga da prodaju

destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. U nastavku dajemo

pregled izabranih “push” alata.

a. Internet stranica

Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turistikim djelatnicima,

novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa

svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd.

b. Promotivni materijali

Korporativne brošure






Specijalne brošure po proizvodima

Kalendari dogaanja

Prodajni vodii

Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

Mape – biciklizam, pješaenje, kultura, ope itd.

c. Specijalizirani sajmovi za preprodavae turistikih usluga

173


Posjeuju se sajmovi namijenjeni preprodavaima turistikih usluga.

d. Organizacija baze podataka o kljunim kupcima

Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona

preprodavaa turistikih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja

na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju

prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije.

e. Organizacija obrazovnih izleta za putnike agencije, tour operatore i novinare

f. Stimuliranje tiskanja turistikih vodia

Stimulacijom tiskanja turistikih vodia (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd.) znatno podižemo

kredibilitet destinacije.

g. Video materijali

Video materijali namijenjeni preprodavaima turistikih usluga, novinarima, profesionalnim

udruženjima i klubovima.

h. Foto arhiva

i. Suveniri

16.4.4 Tržišna strategija

Kako je cijela sub-regija Dubrovako primorje – Ston dio sveukupne ponude DN županije, te

time prati i opa tržišna kretanja, može se konstatirati da tržišna strategija Dubrovakog primorja

i Stona ne odmie previše od ope tržišne strategije DN županije.

Oekuje se i daljnja diversifikacija geografskih tržišta, ali kao i u zadnjih 5 do 6 godina glavna

geo tržišta ine zemlje Zapadne Europe. Domae tržište e i dalje imati stabilan rast u fizikim

brojevima iako e mu se udio u ukupnoj strukturi smanjivati, te se za njega pretpostavlja da nee

prelaziti 10% ukupnog prometa. Glavne toke geo pristupa tržištima su sljedea:

Primarna tržišta

Francuska, Velika Britanija, Njemaka, Italija i SAD – zajedno oko 40% ukupnog prometa.

Sekundarna tržišta

Slovenija, Rusija, Španjolska, Skandinavija – zajedno oko 15% ukupnog prometa.

Ostala tržišta

Sva ostala tržišta koja sainjavaju oko 25% ukupnog prometa.

174


17 Investicijska strategija

17.1 Pristup

Ovaj je projekt bazino usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i

Dubrovako primorje koji je lociran u dubrovako-neretvanskoj županiji. Budui je Hrvatska još

uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na

lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme

investicija u turistikoj djelatnosti u svojim rukama. Osim prostornih planova kao planova koji

fiziki odreuju zone i koliine turistikog razvitka, nema drugih instrumenata niti orua za

upravljanje ili poticanje turizma s podruja lokalne ili županijske razine.

U tom kontekstu za sada ne postoji niti je mogua obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i

integralni turistiki razvoj ovog podruja i to kako sa stajališta privlaenja veih domaih i

internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privlaenja malih lokalnih investitora. Naime

javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje uinkovite

investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Uz to na ovom podruju postoje i sljedea ostala ogranienja:

- Nedostatak turizmu potrebne infrastrukture (lokalne ceste, vodoopskrba i

odvodnja poglavito);

- Nedostatak mlaeg i poduzetniki obrazovanog stanovništva za male i srednje

projekte;

- Nedostatak lokalnih/regionalnih poduzetnikih centara za projekte održivog

turizma;

- Nedostatak fondova za poetne investicije u turizmu;

- Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turistiki atraktivnog zemljišta, napose

plaža i atraktivnih uvala i zaljeva;

- Nedostatak efikasnog destinacijskog menadžmenta na podruju obuhvata osim

naslijeenih turistikih ureda.

U tom kontekstu se itavo podruje županije, a time i za podruje obuhvata ovog projekta

namee potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za

poduzetništvo u turizmu, a kako bi se inicirao interes domaih i stranih investitora. Osim što

turistiki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podruja i projekata za

razvoj, on takoer pokazuje razinu posveenosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i

investicija, a to bi u ovom sluaju trebala biti županija.

Da bi se turistiko podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje ozbiljnije turistiki razvilo,

napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su znaajna ulaganja ne samo u

infrastrukturu nego i nekoliko znaajnijih obalnih projekata na lokacijama naznaenim

prostornim planom te napose znaajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest

Slanog i Stona. Atraktivnost e se ovih razvojnih podruja posebno potencirati nakon izgradnje

autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

175


U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog

podruja, ali i kao inicijacija poduzetnikih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem

uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

17.2 Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma

U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podruja destinacije Ston i Dubrovako

primorje mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora i to

razliitih odnosa javnih vlasti prema turizmu te razina atraktivnosti/efikasnosti investicija u

turistike projekte.

Slika 17-1: Opcije investicijske politike

ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTIKIM PROJEKTIMA

NEGATIVNO NEUTRALNO POZITIVNO

OPCIJA 1

OPCIJA 3

OPCIJA 5

NISKA

NEMA RAZVOJA

BEZIZLAZNI RAZVOJNI

POLOŽAJ ZBOG

MARGINALNE STOPE

POVRATA NA

INVESTICIJSKE PROJEKTE I

NISKA RAZINA INTERESA OD

STRANE DRŽAVE

SUBVENCIJE I POTICAJI

INVESTICIJAMA SU

NEOPHODNI KAKO BI SE

UKLONILE / SMANJILE

BARIJERE ZA PRIVATNE

INVESTICIJE U TURIZMU

STOPA POVRATA

VISOKA

OPCIJA 2

PRIVATNI INVESTITORI

SPREMNI SU INVESTIRATI

TEK NAKON ŠTO SE

DRŽAVNA VLAST IZJASNI

NA SPREMNOST RAZVOJA U

TURIZMU

OPCIJA 4

PRIVATNI INVESTITORI BEZ

MNOGO OGRANIENJA

RAZVIJAJU PROJEKTE.

MEUTIM, POSTOJE VELIKI

RIZICI U SMISLU

SOCIJALNIH UTJECAJA

(RAZINA ZAGAENJA,

PRETJERANA IZGRADNJA,

ITD.)

OPCIJA 6

OPTIMALNA SITUACIJA

GDJE SU SUBVENCIJE I

POTICAJI NEPOTREBNI,

IAKO MOGU DODATNO

POTAKNUTI POZITIVNU

KLIMU INVESTIRANJA I

RAZVOJA

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

U generalnom smislu postoje etiri razliite, ali meusobno kompatibilne grupe razvojnih

subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:





Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turistike

infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite,

porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

Fiskalni poticaji, koji ne samo da poveavaju profitabilnost investicijskih projekata,

nego poveavaju atraktivnost investiranja u odreenu državu / regiju, u usporedbi sa

ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, poetni programi, poticaji za marketing i

promociju, i sl. )

176


Ako se pažljivo razmotre sadašnji uvjeti financiranja i sustav poticaja u Hrvatskoj (kako je

elaborirano u prethodnim poglavljima), onda se uoava da su oni uglavnom locirani u domeni

kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom

državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. Postoje odreeni poticaji iz alineje ostalih

poticaja, koji su meutim povezani s meunarodnim fondovima i sredstva financijske pomoi.

Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s

biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicija koje grade dodanu vrijednost u turizmu i

time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turistikih destinacija.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji,

biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turistika praksa, a

posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku

turistiku privredu.

Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razliite projekte u turistikoj

industriji, a koja je sažeta u sljedeoj tabeli:

177


Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu

FINANCIJSKE SUBVENCIJE

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE

FISKALNE SUBVENCIJE

TURISTIKI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE

DIREKTNA

JAVNA

INVESTICIJA

RAZVOJNE

POZAJMICE

JEDNOKRATNA

POTPORA

SUBSIDIRANE

KAMATE

DRŽAVNE

GARANCIJE

POVOLJNE

KONCESIJE

TAX

HOLIDAYS

PRIJENOS

GUBITAKA

UBRZANA

AMORTIZACIJA

NIŽI

KOMUNALNI

POREZI

NIŽI POREZ

NA UVOZ

PROJEKTI REHABILITACIJE

manji hoteli u urbanim naseljima x x x x x x

veliki hotelski projekti x x x x x x x x

spa objekti x x x x x x x x x x

PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA

društveni turistiki objekti u hotele x x x x x x x

napušteni industrijski objekti u smještajne objekte

(ili mixed use) objekte

x x x x x x x x

privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte x x x x x x x

veliki projekti konverzije devastiranih urbanih

struktura

x x x x x x x x x x

GREENFIELD PROJEKTI

obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) x x x x x x x

inovativni hotelski / turistiki koncepti x x x x x x x

veliki meunarodni hotelski brandovi x x x x x x x

marine x x x x x x x x x

inovativni turistiki resorti x x x x x x x

probojni (breakthrough) razvojni projekti x x x x x x x x x x

infrastrukturni razvojni projekti (financirani od

strane privatnih investitora)

x x x x x x x x

EKO / ETNO TURISTIKI PROJEKTI

smještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi x x x x x x x

kompleksni eko / etno resorti x x x x x x x x x

PROJEKTI KOJI POTIU SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja x x x x x x x

edukacijski centri x x x x x x x x

programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u

školu'

x

x

PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA x x x x x x x x x x

PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU

organizacija dogaaja x x x x x x x x

ouvanje kulturno-povijesnih spomenika i

nasljea

unapreivanje gradskih jezgri / javnih

površina / parkova itd.

Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

x x x

x x x x x x x x

Sivom bojom su u tabeli oznaeni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno

se oznaava tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

178


Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1):

1. Državne financijske subvencije


Jednokratne potpore – državni poticaju turistikim razvojnim projektima

mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore

smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turistikih projekata,

jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turistiki

projekti, a ovo se posebno odnosi na vee investicije kao što su one u

hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog

poetka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na

novani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora

može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji

zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži

naknada.

Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva

jednokratnim potporama. Uinkovitost ovih zajmova u smislu turistikih

projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim

uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utjeu na

profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje

prepreka razvoju, ukoliko postoje poteškoe razvojnog subjekta da ostvari

kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik vei kod komercijalnih

pozajmica, državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za

turistike projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži

rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice



Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih

pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turistikog

razvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one

zemlje sa visokom potrebom za razvojem turistikog sektora kao opeg

pokretaa razvoja njihove ekonomije, su esto one sa nedovoljnim

sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane

od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga

privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suoava sa

poteškoama u njegovom financiranju. U takvim sluajevima, država daje

garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije -

ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turistiki sektor.

Nadalje, država takoer može financijski podržati turistike projekte

putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izmeu visine

komercijalne kamate i one odreene od strane države). Ovaj tip subvencije

ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz

godina. U sluaju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti,

država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije

deviznog teaja, te na taj nain ublažava rizik povezan sa turistikim

razvojem u podrujima gdje fluktuacije deviznog teaja mogu imati

ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.

179


3. Fiskalne subvencije

Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka

profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju

razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge

destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na poetnu fazu razvoja

projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti

dio iskljuivo turistiki usmjerenih subvencija, ali vrlo esto su dio cjelokupne

ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama openito, odnosno na

privlaenje stranih investicija.

Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turistike projekte mogu biti

primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograniiti na odreene lokacije, ili

odreenu vrstu razvojnog projekta.

Obzirom da nemaju znaajan efekt na novani tok u ranom razdoblju turistikog

projekta, fiskalne subvencije se naješe koriste zajedno sa financijskim

subvencijama.

4. Ostale subvencije

Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni

za razvoj turistikih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz

iskustva je evidentno da je u nekim sluajevima jedan ili više tih faktora utjecalo

na ogranieni turistiki razvoj. Formalna turistika politika mora uzeti u obzir i

ove faktore, te ih evaluirati jer utjeu na investicijske odluke:







Edukacija / trening

Marketing

Repatrijacija stranih prihoda

Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje)

Radne dozvole

Opi stav prema razvoju turizma

Svakako je najvažnija ekonomska i politika stabilnost zemlje / destinacije. Iako

se odreenim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili

percipirane nestabilnosti), profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog

projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

180


17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas daju državne subvencije/poticaji za sljedee vrste i tipove projekata u

turizmu:

MINISTARSTVO TURIZMA

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

- Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom, tradicijskom i

ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

- Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu

Program poticanja zaštite, obnove i ukljuivanja u turizam baštine u turistiki nerazvijenim podrujima „Baština u

turizmu“

Program poticanja unapreenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Program poticanja razvoja tematskih turistikih putova „Tematski putovi“

Program poticajnih mjera za poveanje konkurentnosti turistikog tržišta

Sufinanciranje turistikih projekata kojima su odobrena sredstva iz meunarodnih fondova

Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Program poticaja ulaganjima u javnu turistiku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odreenoj destinaciji u

2008 - "Turizam kroz regije"

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

razliiti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Jaanje

konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva"

KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA

provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo

(HAMAG) i poslovnim bankama.

SREDSTVA MEUNARODNIH FONDOVA

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i graninim podrujima Bosne i Hercegovine“

AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipinih proizvoda

Instrument pretpristupne pomoi (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekogranina suradnja, pomo

u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

HAMAG, DUNEA, 2008.

181


Ako se još jednom razmotri sadašnja struktura poticaja može se zakljuiti da je unato injenici

što je ona orijentirana kapitalski to jest animiranju financiranja (subvencije), a ne poreski to jest

ublažavanju procesa eksploatacije projekata (olakšice), predstavlja dobar okvir za pokretanje

poduzetnikih inicijativa. Meutim, razvoj se eko/etno projekata odvija sporo i nema naznaka da

se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma ova subregija može brzo pozicionirati i razviti

turistiki lanac vrijednosti koji se kao dio županije može znaajnije komercijalizirati na

domaem i inozemnom tržištu.

182


17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata

Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata

UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRUJE STON / DUBROVAKO PRIMORJE

KONKURENTNOST

Specijalizacija gastronomske ponude

Razvoj komplementarne ponude

Interpretacijski centar 'Tradicija i život'

Integrirani sustav turistikog oznaavanja

Sustav malih plaža

Revitalizacija šetnica uz more

Projekt 'Hoteli plus'

Projekt kvalitete privatnog smještaja

Eko oznake kvalitete

Urbana konverzija (Ston i Slano)

SMJEŠTAJ

Agroturizmi

Projekt

Podruje / potencijalna lokacija

sva podruja

sva podruja

raskrsnica Jadranske i Pelješke

magistrale

sva podruja

obalni dio

Slano, Žuljana, Mali Ston, Luka,

Slano, Ston, Mali Ston

sva podruja

sva podruja

Ston i Slano

Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi,

Ošlje, Mravinica, Lisac, itd.

Javna

Vrsta investicije

Privatna

Javno -

privatna

Vremenski prioritet

2 - 3 g. 4 - 5 g. 6 - 7 g.

Ruralne kue za odmor

Stara Brijesta, Topolo, Majkovi,

Smokovljani, Visoani, epikue,

zaseoci Žuljane

Ruralni Bed & Breakfast

sva podruja

Ruralni obiteljski hotel

sva podruja

Ruralni resort

Majkovi, Putnikovii, Dananje

ATRAKCIJE I TURISTIKA INFRASTRUKTURA

Površina / broj elemenata

Kušaonica vina i maslinovog ulja 5

Sustav vidikovaca 10

Koncept piknik punktova 5

Obiteljski park u prirodi 2

Avanturistiki park

5 ha

Konjiki centar

1 ha

Pješake / bicklistike staze -

Centar brdskog biciklizma 500 m 2

Centar za sportove na vodi 500 m 2

Eko park

5 ha

Revitalizacija centralnog dijela Stona -

Centar 'Kamenica'

500 m2

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije -

Program izrade domaeg sapuna -

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela -

EDUKACIJA I UPRAVLJANJE

Projekt edukacije u turizmu -

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) -

Sustav destinacijskog menadžmenta -

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom -

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo -

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogua na

detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i

privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turistikog lanca vrijednosti s druge

strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija raunaju, a što je iskazano njihovim prostornoplanerskim

dokumentima, s investicijama u vee turistike projekte i napose javnu

infrastrukturu, a koje e se investicije na svoj nain odraziti na tržište i dinamiku takozvanih

‘zelenih’ projekata.

183


Što se tie projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po

principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razraeni u poglavlju 15.

ovog Izvještaja.

184


18 Zakljune napomene

Podruje obuhvata ovog projekta predstavlja spoj prirodnih i kulturnih atrakcija rasporeenih na

razmjerno nepristupanoj obali za kupanje i slikovitom brdovitom prostoru sa sustavom manjih

naselja u zaleu, a gdje dominiraju dva vea urbana centra Ston i Slano.

Povijesno je ovaj prostor zbog svoje nepristupanosti i injenice da je bio izvan klasine

turistifikacije tijekom 60-tih i 70-tih ostao izvan kljunih razvojnih procesa u regiji, a danas je

depopuliran s pretežnim starakim stanovništvom i bez veih internih potencijala za rast i razvoj.

Uz graevinarstvo i kamenolome te vinarstvo, školjkarstvo i naslijeenu turistiku

suprastrukturu, ovaj prostor za sada nema znaajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja

pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Staraka su domainstva uglavnom ostala

vezana na svoja "ognjišta" dok je mlae generacije uglavnom apsorbiralo tržište rada

Dubrovnika i okolnih turistikih projekata. U tom smislu s izuzetkom vinarstva i školjkarstva, za

sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni millieu za snažan i brz uzlet ruralnog turizma,

poglavito iz razloga što ne postoji potencijal lokalne poduzetnike strukture. Stoga je ovaj

prostor suoen s dvojbom, a koja je detektirana tijekom razgovora s kljunim subjektima, da li e

se biti u stanju razvijati organski i s glavnim osloncem na lokalne snage, ili e glavni razvojni

impulsi doi izvana. Prognoze o razvoju turistikih kapaciteta izražene prostornim planovima

pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom

izvanjske investicije.

Ako izuzmemo požare i donekle vizualnu devastaciju prostora na lokacijama manjih turistikih

koncentracija, stanje je okoliša još uvijek na visokoj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog

prostora nisu posebno oznaena niti interpretirana. Ovaj prostor više odaje karakter napuštenog i

nezbrinutog podruja, jer ne posjeduje niti minimalno fokusirani niti integrirani turistiki lanac

vrijednosti. Izuzetak je nekoliko punktova kao što su Ston, Slano i Prapratno s njima svojstvenim

iskustvenim sadržajima. U tom kontekstu i postoji kljuna dilema kako i s kojim polugama

(ljudskim i financijskim) na najbolji nain povezati njegove turistike atrakcije u jedan suvisli

turistiki lanac vrijednosti. Što se tie atraktivnosti prostora i bogatstva njegova biodiverziteta,

nema sumnje da postoji golemi potencijal za ruralne i eko turistike projekte, no meutim valja

raunati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazane

lokalne poduzetnike interese, najvee ogranienje.

Što se tie poluga za implementaciju ovog programa valja naglasiti da postojea hrvatska

struktura poticaja koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala nije dovoljan

motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ti poticaji postoje ve

više godina, a oni su uglavnom otišli u druga podruja s lukrativnijim biznisom za malo

poduzetništvo. U Hrvatskoj se dosad, gdje je god trebalo stvarati nove koncepte i modele razvoja

baziranog na malim inicijativama u našim ekološki ouvanim i ruralnim prostorima, uglavnom

završavalo s nekim pionirskim zahvatima koji su samo u rijetkim sluajevima dosegli potrebnu

razinu komercijalizacije i potreban povrat na ulaganja. Ovdje je pak rije o jednom integralnom

programu za jedno atraktivno i potencijalno podruje, koji pak može zaživjeti jedino uz

profesionalizaciju vodstva prvo za uspostavljanje, a onda za upravljanje procesom izvedbe ovog

programa u svojoj cjelini.

Kad je rije o dosadašnjoj praksi lokalnih razvojnih modela koji je funkcionirao unutar danog

državnog sustava poticaja, s izuzetkom Istre gdje je upravljaki mehanizam donekle

funkcionirao, nigdje nije došlo do cjelovitog proboja novog turistikog proizvoda na jedan

prostor koji se temeljem toga mogao snažnije komercijalizirati. U tom smislu ovdje izloženi

program razvoja eko/ruralnog turizma nije mogu bez uspostave snažne institucije koja e osim

185


posredovanja u financiranju (direktno ili indirektno) istodobno biti u stanju služiti kao potpora za

istraživanje i razvoj (Research and Development) unutar ovog poslovnog sektora.

Mišljenja smo da takav oblik poticaja nije niti bi trebala biti lokalna/županijska agencija, nego

poseban Razvojno/poduzetniki centar s misijom upravljanja procesom razvoja poduzetnikih

održivih eko/ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu to

jest njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora.

Idealno bi bilo da se centar locira na prostoru destinacije Ston i Dubrovako primorje, no zbog

trenutnih kapaciteta i trenutnih procesa u turizmu županije, ovaj e centar biti županijska

organizacija, u svojoj prvoj fazi.

Funkcionirao bi kao Javno-Privatno partnerstvo (županija, javna poduzea, vea privatna

poduzea i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti).

Ovakav bi Razvojni centar za male poduzetnike održive i eko-ruralne inicijative bio neovisan i

imao bi poslovnu misiju na ogranieno vrijeme integrirajui interese malih privatnih operatora,

programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija,

transfera znanja i dr. Njegova je kljuna uloga da:

• upravlja aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja ruralnog / eko turizma

• stvara pretpostavki za investiranje (financiranje) ruralnih projekata za potrebe ruralnog

turizma

• selekcionira objekte (filtracija) koji e biti ukljueni u razvojni program ruralnog turizma

ovog podruja i financijski podupirani (prema detaljno donijetim kriterijima)

• pruža savjetodavne usluge na terenu

• educira lokalne poduzetnike o poslovanju u ruralnom turizmu

• rješava konkretnu problematiku

• formira timove strunjaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi)

• stvori povezivanje s ostalim institucijama kao što je HZPSS

• bude referentni 'centar' ruralnog turizma

• formira ruralnog turizma kao posebni turistiki proizvod destinacije / županije

• radi na marketinškim i promotivnim aktivnostima (povezivanje i komunikacija s

tržištem) u suradnji s TZDNŽ

• donosi kriterije standardizacije i klasifikacije

Kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra, a što je istaknuto na radionici sa kljunim

subjektima ovog podruja, mogu poslužiti nalazi turistikih i drugih studija (npr. CARDS

programa). Konano valja naglasiti, da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na

temeljima održive eko/ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omoguava

znaajan rast blagostanja i povrata stanovništva u ovaj kraj, nužno e doi do sukoba s drugim

potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor koje e se izostankom prve pokazati kao

realne alternative.

186


19 Provedbeni plan

Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podruje destinacije Ston i Dubrovako primorje daje strateški okvir za razvoj i rast novog turistikog

proizvoda u podruju koje do sada nije doživjelo znaajan turistiki razvoj.

Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju

izgradnju kompletnog turistikog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turistikih iskustava i proizvoda uz naglasak na

kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podruja dogovore i usuglase oko kljunih razvojnih koraka i odgovornosti.

U tom kontekstu, kljuni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije Ston i Dubrovako primorje predstavljaju se u

okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:


PROJEKTI KONKURENTNOSTI

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude

Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske

TZ, Županija)

Visok

Razvoj komplementarne ponude Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj I županijskoj razini Visok

Interpretacijski centar ‘Solana Ston’ Privatna inicijativa uz podršku i poticaje javnog sektora Srednji

Integrirani sustav turistikog oznaavanja Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava Visok

Sustav malih plaža Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Srednji

Revitalizacija šetnica uz more Lokalna samouprava Visok

Projekt 'Hoteli plus' Privatne inicijative Visok

Eko oznake kvalitete

Projekt standardizacije i sustava kvalitete

u ruralnom turizmu

Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije,

uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)

Budua organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma

Srednji

Vrlo visok

Urbana konverzija (Ston i Slano) Lokalna samouprava uz podršku županije Visok


PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Agroturizam Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralna kua za odmor Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralni 'bed & breakfast' Lokalni mali poduzetnici Visok

Ruralni obiteljski hotel Lokalni mali poduzetnici Srednji

Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Visok


PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTIKE INFRASTRUKTURE

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok

Koncept piknik punktova Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok

Obiteljski park u prirodi Privatna inicijativa Visok

Avanturistiki park Privatna inicijativa Srednji

Konjiki centar Privatna inicijativa Visok

Koncept pješakih, planinarskih i

biciklistikih staza

Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave

Visok

Centar brdskog biciklizma Privatna inicijativa Srednji

Centar za sportove na vodi Privatna inicijativa Visok

Eko park Privatna inicijativa Srednji

Revitalizacija centralnog dijela Stona Lokalna samouprava, županija, TZ Visok

Centar 'Kamenica' Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava) Visok

Program zdrave hrane Lokalno malo poduzetništvo uz podršku javnog sektora Visok

Program izrade domaeg sapuna Lokalno malo poduzetništvo Srednji

Program pripreme / kuhanja

tradicionalnih jela

Lokalne privatne inicijative

Srednji


PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKI

OKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok

TourFuture (projekt edukacije lokalnog

stanovništva u turizmu)

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija)

Visok

Sustav destinacijskog menadžmenta Javno-privatna inicijativa Vrlo visok

Organizacija za razvoj i upravljanje

ruralnim turizmom

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno

poduzetništvo

Županija, TZ županije

Javno-privatna inicijativa

Vrlo visok

Visok


20 Popis korištenih izvora

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003.

GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, STATISTIKI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.



Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I

OPINAMA U 2007.,Zagreb, 2008.

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN

, Zagreb, 2008.

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

Dubrovako-neretvanska županija, PROSTORNI PLAN DUBROVAKO-

NERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrovako-neretvanske županije

6/2003.Dubrovnik, 2003.






Dubrovako-neretvanska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA

DUBROVAKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrovako –

neretvanske županije 3/06), Dubrovnik, 2006.

Dubrovako-neretvanska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM

DUBROVAKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Dubrovnik, 2007.

Opina Dubrovako primorje, PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE

DUBROVAKO PRIMORJE, Službeni glasnik Dubrovako – neretvanske županije,

Dubrovnik, 2007.

Opina Dubrovako primorje, PROJEKT RAZVOJA TURIZMA U OPINI

DUBROVAKO PRIMORJE, Slano, 2008.

Opina Ston; PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE STON – PRIJEDLOG,

Opina Ston, Ston, 2005.

Opina Ston; ZAHTJEV ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA DUBROVAKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE,

Ston, 2008.


Regionalna razvojna agencija Dubrovako-neretvanske županije, KONCEPT

RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA S NAGLASKOM NA

TURIZAM U _ DUBROVAKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Dubrovnik,

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTIKIH

SELJAKIH DOMAINSTAVA ISTARSKA ŽUPANIJA, 2007.,

http://www.hrvatski-farmer.hr

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTIKIH

SELJAKIH DOMAINSTAVA DUBROVAKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA,

2007., http://www.hrvatski-farmer.hr


Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE

ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR,

Wellington, 1997

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

192


GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb,

2008.

Institut za turizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ –

TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.









Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja, OCJENA KAKVOE MORA NA

PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I

KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMAINSTAVA U ISTRI, 2007.

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

Turistika zajednica opine Konavle,http://www.tzcavtat-konavle.hr/

Turistika statistika Lleida, OBSERVATORI DE TURISME, TURISME DE

LLEIDA, 2008.

Turistika informativna stranica Lleide, www.lleidatur.com

Turistika informativna stranica regije Vara, www.tourismevar.com

Regija Var, www.var.fr;

Turistika informativna stranica Provanse, www.visitprovence.com;

www.tourisme.gouv.fr










Regija Umbrija, DIREZIONE REGIONALE SVILUPPO ECONOMICO ATTIVITA

PRODUTIVE "DOCUMENTO ANNUALE DI INDIRIZZIO 2007”, 2008.

Regija Umbrija, www.regioneumbria.eu

Ruralni turizam Umbrije, www.agrituristumbria.com

Rural Tourism International Training Network,

http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

Tourism Council Western Australia,

www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory

&id=17&Itemid=51

Canadian Tourism Human Resource Council, EMERIT,

www.emerit.ca/eng/index.aspx


Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

Belize Tourism Board, http://www.belizetourism.org/events--awards/tourismawareness-activities.html




Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-

56596

HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

193


Carnegie UK Trust Rural Programme,

http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo

rms_destination_management_organisation

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

194


21 Sadržaj priloga

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podruja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001. 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika 3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva 3

Tablica 4–5: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura 4

Tablica 4–6: Kuanstva 4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti 5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici 6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovako primorje 6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston 7

Tablica 4–11: Stanovi 8

Tablica 4–12: Dubrovako primorje – struktura prihoda 9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda: 9

Kartogrami

Kartogram 4-2: Naseljenost 5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici 7

4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja 10

Tablice

Tablica 4–14: Površina podruja 13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja 13

Tablica 4–16: Planirani turistiki kapaciteti 15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona 16

Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost 17

Tablica 4–19: Dubrovako primorje - Kulturna baština - zaštieno i evidentirano 22

Tablica 4–20: Dubrovako primorje - Zaštiena kulturna baština 23

195


Tablica 4–21: Ston – zaštiena kulturna baština 25

Kartogrami

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovako-neretvanske županije 10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrovako primorje 11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina 12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina 14

Kartogram 4-8: Planirani turistiki kapaciteti 15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona 16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije 17

Kartogram 4-11: Cestovni promet 18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba 18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba 18

Kartogram 4-14: Prirodna baština 19

Kartogram 4-15: Dubrovako primorje - Kulturna baština 22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština 27

4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 28

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu 28

Kartogram 4-17: Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 29

Kartogram 4-18: Zaštita –istoni dio opine Ston 29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opine Ston 31

8 SWOT analiza 32

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog

profila podruja 32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacije 35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 36

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistikog razvoja 38

Tablica 8–8: A. Mogunosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 39

Tablica 8–9: B. Mogunosti i prijetnje - Segment Konkurenata 40

196


Tablica 8–10: C. Mogunosti i prijetnje - Segment Pravno-politikog okruženja 41

Tablica 8–11: D. Mogunosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 42

E. Tablica 8–12: E. Mogunosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 43

Tablica 8–13: F. Mogunosti i prijetnje - Segment Okoliša 44

Tablica 8–14: G. Mogunosti i prijetnje - Segment Tehnologije 45

10 Analiza oglednih primjera u praksi 46

Tablice

Tablica 10–1: Umbria 46

Tablica 10–2: Lleida 51

Tablica 10–3: Provansa 55

197


198


“Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podruje destinacije Ston i

Dubrovako primorje”

Konani izvještaj - PRILOZI


Sadržaj:

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podruja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001. 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika 3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva 3

Tablica 4–5: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura 4

Tablica 4–6: Kuanstva 4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti 5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici 6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovako primorje 6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston 7

Tablica 4–11: Stanovi 8

Tablica 4–12: Dubrovako primorje – struktura prihoda 9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda: 9

Kartogrami

Kartogram 4-2: Naseljenost 5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici 7

4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja 10

Tablice

Tablica 4–14: Površina podruja 13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja 13

Tablica 4–16: Planirani turistiki kapaciteti 15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona 16

iii


Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost 17

Tablica 4–19: Dubrovako primorje - Kulturna baština - zaštieno i evidentirano 22

Tablica 4–20: Dubrovako primorje - Zaštiena kulturna baština 23

Tablica 4–21: Ston – zaštiena kulturna baština 25

Kartogrami

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovako-neretvanske županije 10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrovako primorje 11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina 12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina 14

Kartogram 4-8: Planirani turistiki kapaciteti 15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona 16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije 17

Kartogram 4-11: Cestovni promet 18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba 18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba 18

Kartogram 4-14: Prirodna baština 19

Kartogram 4-15: Dubrovako primorje - Kulturna baština 22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština 27

4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 28

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu 28

Kartogram 4-17: Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš 29

Kartogram 4-18: Zaštita –istoni dio opine Ston 29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opine Ston 31

8 SWOT analiza 32

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog

profila podruja 32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacije 35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 36

iv


Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turistikog razvoja 38

Tablica 8–8: A. Mogunosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 39

Tablica 8–9: B. Mogunosti i prijetnje - Segment Konkurenata 40

Tablica 8–10: C. Mogunosti i prijetnje - Segment Pravno-politikog okruženja 41

Tablica 8–11: D. Mogunosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 42

E. Tablica 8–12: E. Mogunosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 43

Tablica 8–13: F. Mogunosti i prijetnje - Segment Okoliša 44

Tablica 8–14: G. Mogunosti i prijetnje - Segment Tehnologije 45

10 Analiza oglednih primjera u praksi 46

Tablice

Tablica 10–1: Umbria 46

Tablica 10–2: Lleida 51

Tablica 10–3: Provansa 55

v


4 Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podruja

Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta 2001.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

1


Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

Naziv razreda Kod Površina km2

Umjetne (izgraene) površine 112 1,26 0,34%

Vinogradi 221 0,78 0,21%

Maslinici 223 2,89 0,79%

Pašnjaci 231 52,94 14,45%

Mozaik uzgojnih parcela 242 8,75 2,39%

Pretežno poljoprivredno i prirodni

pokrov

243 43,11 11,77%

Bjelogorina šuma 311 44,20 12,06%

Crnogorina šuma 312 4,13 1,13%

Miješana šuma 313 28,00 7,64%

Prirodni travnjaci 321 14,57 3,98%

Makija i garig 323 96,01 26,21%

Prijelazna šumska podruja 324 52,80 14,41%

Oskudni biljni pokrov 333 15,03 4,10%

Opožarena podruja 334 1,41 0,38%

Solana 422 0,47 0,13%

UKUPNO 366,34 100,00%

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

Najmanja kartirana homogena jedinica ima površinu 25 ha.

4.2 Socio – ekonomski faktori

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

Podruje

Dubrovako

primorje

Ston

UKUPNO

Stanovnika 2001. Broj 2.216 2.605 4.821

Naselja Broj 20 19 39

Aktivno stanovništvo

Broj 1.101 950 2.051

% 49,7% 36,5% 42,5%

Zaposleni Broj 258 462 720

Kretanje broja stanovnika

Stanovnici 60 i više godina

1948. 4.554 3.954 8.508

1991 2.378 2.802 5.180

Broj 741 771 1.512

% 33,4% 29,6% 31,4%

Planirani broj stanovnika 2015. Broj 2.200 2.500 4.700

Planirani broj stanovnika 2015.

Broj 2.500 3.000 5.500

- Imigracija

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

2


Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika

Kretanje broja stanovnika

5.000

4.000

3.000

2.000

1.000

0

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2015.

Dubrovako primorje 4.554 4.571 4.259 3.561 2.823 2.378 2.216 2.200

Ston 3.954 3.975 3.719 3.315 2.819 2.802 2.605 2.500

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva

Dubrovako primorje - zalee

Dobno spolna piramida

Ston - unutrašnjost

Dobno spolna piramida

90-94

90-94

80-84

80-84

70-74

70-74

Starost - godina

60-64

50-54

40-44

30-34

Starost - godina

60-64

50-54

40-44

30-34

20-24

20-24

10-14

10-14

0-4

0-4

-15% -10% -5% 0% 5% 10% 15%

Ueše

-15% -10% -5% 0% 5% 10% 15%

Ueše

M

Ž

M

Ž

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

3


Tablica 4–5: Poljoprivredna kuanstva – starosna struktura

Broj

kuan.

Broj lanovi prema starosti (podaci za prvih 8 lanova)

lanova do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 < 64

Dubrovakoneretvanska

županija

9.723 34.158 9.586 3.735 4.254 5.088 4.039 7.132

Dubrovako

primorje

485 1.346 262 109 139 188 178 449

Ston 478 1.547 436 122 188 210 188 400

lanovi poljoprivrednih kuanstva prema navršenim godinama starosti

40%

35%

30%

25%

20%

15%

10%

5%

godine starosti

0%

do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 preko 64

Dubrovako primorje 19% 8% 10% 14% 13% 33%

DNŽ 28% 11% 12% 15% 12% 21%

Ston 28% 8% 12% 14% 12% 26%

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4–6: Kuanstva

Podruje

Dubrovako

primorje

Ston

UKUPNO

Ukupno kuanstava broj 763 862 1.625

Poljoprivredna kuanstva broj 485 478 963

lanovi polj. kuanstava s broj 627 588 1.215

više od 54 god. % 46,0% 38,0% 42,3%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; Popis poljoprivrede 2003.

4


Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti

Ukupno

stanovništvo

Aktivno stanovništvo

svega

obavlja

zanimanje

Osobe s

osobnim

prihodom

Uzdržavano

stanovništv

o

Dubrovako

primorje

2.216 1.101 953 531 584

Ston 2.605 950 710 727 928

Ukupno 4.821 2.051 1.663 1.258 1.512

STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI

60,0%

50,0%

40,0%

30,0%

20,0%

10,0%

0,0%

Aktivno stanovništvo

Osobe s osobnim

prihodom

Uzdržavano

stanovništvo

Dubrovako primorje 49,7% 24,0% 26,4%

Ston 36,5% 27,9% 35,6%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Kartogram 4-2: Naseljenost

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

5


Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici

Opina Naselje Stalni

stanovnici

2001.

DUBROVAKO

PRIMORJE

STON

Povremeni stanovnici

Stanovi za

odmor

2001.

Turistiki

kreveti

2007.

Ukupno

prisutno

Slano 552 144 1.295 1.991

Ostala naselja 1.664 300 91 2.055

Ukupno 2.216 444 1.386 4.046

Ston 528 112 1.703 2.343

Ostala naselja 2.077 1.180 806 4.063

Ukupno 2.605 1.292 2.509 6.406

SVEUKUPNO 4.821 1.736 3.895 10.452

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrovako primorje

Opina

DUBROVAKO

PRIMORJE

Naselje

Stalni

stanovnici

2001.

Povremeni stanovnici

Stanovi za

odmor

Turistiki

kreveti

2007.

Ukupno

Slano 552 144 1.295 1.991

Banii 143 52 75 270

epikue 95 0 0 95

Doli 207 88 16 311

Imotica 85 4 0 89

Kruica 34 8 0 42

Lisac 34 0 0 34

Majkovi 218 88 0 306

Mravnica 45 0 0 45

Ošlje 96 24 0 120

Podgora 33 0 0 33

Podimo 44 8 0 52

Smokovljani 101 4 0 105

Stupa 73 4 0 77

Štedrica 61 8 0 69

Toionik 26 0 0 26

Topolo 152 8 0 160

Trnova 45 0 0 45

Trnovica 37 0 0 37

Visoani 135 4 0 139

Ostala naselja 1.664 300 91 2.055

Ukupno D. Primorje 2.216 444 1.386 4.046

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

6


Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston

Opina

STON

Naselje

Stalni

stanovnici

2001.

Povremeni stanovnici

Stanovi za

odmor

Turistiki

kreveti

2007.

Ukupno

Ston 528 112 1.703 2.343

Boljenovii 94 0 0 94

Brijesta 78 40 30 148

Broce 100 156 0 256

esvinica 85 4 0 89

Dananje 31 0 0 31

Duba Stonska 40 136 0 176

Dubrava 145 12 0 157

Hodilje 214 216 30 460

Luka 161 56 0 217

Mali Ston 165 124 50 339

Metohija 168 8 0 176

Putnikovi 105 56 0 161

Sparagovii 136 0 0 136

Tomislavovac 112 24 0 136

Zabre 67 0 0 67

Zamaslina 79 16 0 95

Zaton Doli 79 16 0 95

Žuljana 218 316 696 1.230

Ostala naselja 2.077 1.180 806 4.063

Ukupno opina Ston 2.605 1.292 2.509 6.406

SVEUKUPNO 4.821 1.736 3.895 10.452

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

7


Stanovi

Tablica 4–11: Stanovi

Podruje

Ukupno stanova

Ukupno stanova za stalno

stanovanje

Stalno nastanjenih

Privremeno nenastanjenih i

napuštenih

Stanovi za odmor

Gospodarsko korištenje

Dubrovako

primorje

Ston

UKUPNO

broj 1.000 1.472 2.472

m2 74.557 110.196 184.753

broj 873 1.082 1.955

m2 66.155 84.391 150.546

broj 708 822 1.530

m2 55.592 68.596 124.188

broj 165 260 425

m2 7.563 15.795 23.358

broj 111 323 434

m2 7.493 21.501 28.994

broj 16 67 83

m2 909 4.304 5.213

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

8


Tablica 4–12: Dubrovako primorje – struktura prihoda

Dubrovako primorje - struktura prihoda

prema djelatnostima u 2007

Preraivaka

industrija

26%

Trgovina

14%

Graevinarstvo

5%

Hoteli i

restorani

46%

Prijevoz,

skladištenje i

veze

3%

Ostale

djelatnosti

6%

Izvor: FINA, 2008

Tablica 4–13 Ston – struktura prihoda:

Ston - struktura prihoda prema djelatnostima

u 2007

Poljoprivreda

lov,

šumarstvo

10%

Graevinarstvo

18%

Preraivaka

industrija

20%

Trgovina

9%

Ostale

djelatnosti

18%

Hoteli i

restorani

25%

Izvor: FINA, 2008

9


4.3 Prostor, razvojne mogunosti i ogranienja

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrovako-neretvanske županije

Izvor: Prostorni plan Dubrovako-neretvanske županije

10


Kartogram 4-5: PPUO Dubrovako primorje

Izvor: PPUO Dubrovako primorje

11


Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina

Izvor: PPUO Ston

12


Namjena površina

Tablica 4–14: Površina podruja

Podruje

STON

DUBROVAKO

PRIMORJE

UKUPNO

km2 km2 km2 % površine

UKUPNO OPINA 359,1 230,1 589,2 100%

OZEMLJE 172,9 197,1 370,1 63%

MORE 186,2 33,0 219,1 37%

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja

ISKAZ PROSTORNIH

POKAZATELJA

STON

DUBROVAKO

PRIMORJE

UKUPNO

Ukupno ha Ukupno ha Ukupno ha

Graevinska podruja naselja 215,3 337,9 553,3 1,5%

Graevinska podruja van naselja 57,3 343,8 401,1 1,1%

Poljoprivredne površine 2.003,0 1.267,0 3.270,0 8,8%

Šumske površine 1.988,5 1.860,0 3.848,5 10,4%

Ostale poljop. i šumske površine 12.126,5 15.170,5 27.297,0 73,8%

Ostale površine 903,5 731,8 1.635,3 4,4%

UKUPNO OZEMLJE 17.294,2 19.711,0 37.005,2 100,0%

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

13


Kartogram 4-7: Planirana namjena površina

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

14


Tablica 4–16: Planirani turistiki kapaciteti

Opina Naselje Lokacija Vrsta ha kreveta

Banii Rat

T1 i

T2

27,0 2.200 Planirano

Osmine Hotel Osmine T1 11,0 900 Postojee

Uvala

Dubrovako Podimo

T3 4,0 300 Postojee

Smokvina

Primorje

T1 i

Banii Budima

21,0 1.700 Planirano

T2

Topolo Planikovac T2 5,0 400 Planirano

UKUPNO 5.500

Prapratno T2 15,0 1.000 Planirano

Metohija

Prapratno T3 20,0 1.600 Planirano

Ston

Dubrava Sutvid T3 3,0 300 Planirano

UKUPNO 2.900

SVEUKUPNO 8.400

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

Kartogram 4-8: Planirani turistiki kapaciteti

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

15


Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona

Opina Naselje Lokacija Vrsta

Broj

kreveta

Dubrovako

Primorje

Ston

Banii Rat T1 i T2 1.500 Planirano

Osmine Hotel Osmine T1 900 Postojee

Podimo Uvala Smokvina T3 300 Postojee

Budima Budima T1 i T2 1.000 Planirano

Doli Sestrice T1 i T2 1.500 Planirano

Alternativno GOLF T1 300 Planirano

UKUPNO 5.500

Prapratno U uvali T3 500 Postojee

Prapratno Izvan uvale T2 300 Planirano

Smokvina uvala V. Priježba T2 500 Planirano

Konštari uvala Provaljena T1 400 Planirano

Brijesta Lijeva obala T2 200 Planirano

Dubrava Luka Sutvid T3 300 Postojee

UKUPNO 2.200

SVEUKUPNO 7.700

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turistikih zona

Izvor: Programi razvoja turizma opina Dubrovako primorje i Ston, 2008.

16


Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost

Opina

Dubrovako primorje

Ston

Poljoprivredno zemljište - ha

Površina

Ukupno Korišteno Neobraeno ha / kuanstvu

717,6 285,0 39,7% 432,6 60,3% 1,48

699,6 437,2 62,5% 262,4 37,5% 1,46

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije

POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA

(1. lipnja 2003.)

Korišteno poljoprivredno

zemljište u hektarima

250

200

150

100

50

0

Oranice,

vrtovi

Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vonjaci Vinogradi

Dubrovako primorje 23,4 6,5 20,0 124,5 79,8 30,7

Ston 28,9 6,0 17,2 15,9 136,2 233,1

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

17


Kartogram 4-11: Cestovni promet

Kartogram 4-12: Elektroopskrba

Kartogram 4-13: Vodoopskrba

Izvor: PPUO Dubrovako primorje i Ston

18


Kartogram 4-14: Prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Kartogram 4-15: Zaštiena prirodna baština

Pojedini dijelovi zaštienih prostora su znaajno ili djelomino devastirani prvenstveno

neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.1

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

19


Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštieni su dijelovi prirode:




Malostonski zaljev (Strogi rezervat)

Malostonski zaljev zbog svog geografskog položaja, u odnosu na puinski dio južnog

Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima

specifine ekološke znaajke, što mu daje iznimnu vrijednost u Jadranskom i

Sredozemnom moru.

Uvala Prapratno (zaštieni krajolik)

Duboka, dobro zaklonjena uvala oko 3 km jugozapadno od Stona s plažom (žalo s

pijeskom). Jugoistona i jugozapadna strma strana uvale bila je obrasla šumskim

pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite vapnenake

stijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi.

Uvala Vuina (zaštieni krajolik)

Slikovita uvala ini cjelinu s otoiem Kosmaem. Izgraena od krednih vapnenaca i

dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma alepskog bora uz

koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala Vuina i uvali

Žuljana se istiu uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i kamenja. Veliku

vrijednost uvale predstavljaju dvije pješane plaže. Na platou se nalaze poljoprivredne

kulture (vinogradi i maslinici).

Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu:




Stonski kanal (osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz)

Potrebno je ostaviti prirodnu obalnu liniju, iskljuiti izgradnju na ulaznim rtovima u kanal,

korigirati postojea graevinska podruja i održavati površine pod šumskim pokrovom.

Lokve kod Majkova ( herpetološki posebni rezervat)

Oleandri kod Slanog (posebni stanišni rezervat samoniklog Oleandra)

Ekološka mreža:






Malostonski zaljev (HR4000015)

Rezervat u moru, životne zajednice podmorja, velike plitke uvale; mješovita šuma i makija

crnike s crnim jasenom

Stonski kanal (HR3000163)

Velika plitka uvala

Gornji Majkovi – lokve (HR2000947)

rijena kornjaa

Slano – oleandri (HR2000950)

Sastojine oleandra

Uvala Slano (HR3000165)

Naselja posidonije, velike plitke uvale

20


Mljetski kanal (HR3000426)

dobri dupin

Pelješac (HR1000036)

sredozemni galeb, leganj, jarebica kamenjarka, ušara, zmijar, sivi sokol, volji maslinar,

eja strnjarica

Solana Ston (HR3000167)

ptice movarice, obrvan

Lokva u selu Podimo (HR2000552)

rijena kornjaa

Kanali - Stonsko polje (HR2000556, HR2000557)

rijena kornjaa

Ekološki koridori (migracijski putovi)


Koridor za morske kornjae (HR2001136)

21


Kartogram 4-15: Dubrovako primorje - Kulturna baština

Izvor: PPUO Dubrovako primorje

Tablica 4–19: Dubrovako primorje - Kulturna baština - zaštieno i evidentirano

CJELINE

Poluurbana i ruralne cjeline 19

KOMPLEKS

Stambeno gospodarski sklop u naselju 27

POJEDINANI OBJEKTI – PROFANE GRAEVINE

Civilne graevine 29

Obrambene graevine 1

Gospodarske graevine 17

POJEDINANI OBJEKTI – SAKRALNI

Crkve i kapele 55

ARHEOLOŠKE ZONE

Kopnene 76

ETNOLOŠKE ZONE 1

POSEBNE ZONE 1

KRAJOBRAZI 1

UKUPNO 227

22


Tablica 4–20: Dubrovako primorje - Zaštiena kulturna baština

POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE

SEOSKA NASELJA

2 Lisac Kotezi PZ R

3 Banii Banii, Gornje Selo PZ R

4 Slano Slaenovii PZ R

POVIJESNI SKLOPOVI I GRAEVINE

GRADITELJSKI SKLOPOVI

1 Doli Gospodarski kompleks Mili-Ljuban Z R

2 Slano Stambeno-gospodarski kompleks Kneži Z R

3 Topolo Stambeno - gospodarski kompleks Butigan -Božinovi PZ R

4 Topolo Stambeno - gospodarski kompleks Konsuo PZ R

5 Ošlje Stambeno-gospodarski kompleks Šotri, zaselak Živanovi PZ R

6 Smokovljani Stambeno-gospodarski kompleks Vlahovi PZ R

7 epikue Stambeno-gospodarski kompleks Kula Andrijaševi, ukove

ljuti

PZ

R

8 epikue Stambeno gospodarski kompleks Kula Pasari-Kriste PZ R

9 epikue Stambeno - gospodarski kompleks Goga, zaselak Radnii PZ R

10 Lisac Stambeno gospodarski kompleks Karli-Rabaija PZ R

11 Mravinca Ruralni kompleks Mozara PZ R

12 Banii Stambeno-gospodarski kompleks Kola PZ R

13 Slano Stambeno-gospodarski kompleks Jerkovi, Mrnar PZ R

CIVILNE GRAEVINE

1 Slano Knežev dvor Z R

2 Slano Ljetnikovac Ohmuevi Z R

3 Slano Gotika kua, Banja Z R

4 Imotica Graninik PZ R

5 Smokovljani Stambeni objekt Morin, zaselak Dolina PZ R

6 Trnovica Komin Grošeta PZ R

GOSPODARSKE GRAEVINE

1 Trnovica Seoska lokva - pojilište Z R

2 Topolo Gospodarski kompleks pojata s gumnom PZ R

3 Topolo Gospodarski kompleks Konsuo PZ R

4 Visoani Kompleks gospodarskih objekata PZ R

5 Visoani Kompleks gospodarskih objekata (pojata s gumnima) PZ R

23


6 epikue Kompleks gospodarskih zgrada Hrdalo, zaselak Radinii PZ R

SAKRALNE GRAEVINE

CRKVE I KAPELE

1 epikue Crkva Sv. Martina s grobljem Z R

2 epikue Crkva Sv. Roko Z R

3 Ošlje Crkva Sv Nikole Z R

4 Ošlje Crkva sv. Petra i Pavla s grobljem Z R

5 Podimo Crkva Sv. Ane Z R

6 Slano Crkva Sv. Roka, Grgurii Z R

7 Topolo Crkva Sv. Stjepana Z R

8 Trnova Crkva Sv.Ivana Krstitelja Z R

9 Trnovica Crkva Sv. Ivana s grobljem i stecima Z R

10 Trnovica Crkva Sv. Nikole Z R

11 Slano Crkva Sv. Petra, Banja Z R

12 Imotica Crkva Sv. Ane s grobljem PZ R

13 Imotica Crkva Sv. Mihajla sa stecima PZ R

14 Štedrica Crkva Sv. Trojstva s grobljem PZ R

15 Topolo Crkva Sv. Luje (Luke) sa stecima PZ R

16 Topolo Crkva Male Gospe sa stecima PZ R

17 Stupa Crkva Gospe od Rozarija i steci PZ R

18 Smokovljani Župna crkva Sv. Vida i Modesta PZ R

19 Visoani Crkva Sv Ivana Krstitelja PZ R

20 Toionik Crkva Sv Kuzme i Damjana PZ R

21 epikue Ostaci crkve Sv. Ilije,brdo Libobuje PZ R

22 Lisac Gospa od Rozarija i Svi Sveti PZ R

23 Doli Crkva Velike Gospe PZ R

24 Mravinca Crkva Male Gospe s grobljem PZ R

25 Banii Crkva Sv Marije Magdalene PZ R

26 Slano Župna crkva Sv. Vlaha sa župnim dvorom PZ R

27 Slano Franjevaki samostan Sv. Jeronima PZ R

28 Slano Crkva Sv Ivana na moru, Slaenovii PZ R

29 Slano Ostaci crkve Sv. Petra i Pavla, Banja PZ R

30 Slano Crkva Navještenja, Banja PZ R

31 Majkovi Crkva Sv. Trojstva i steci, Majkovi Gornji PZ R

32 Majkovi Crkva Sv. Petra s grobljem, Grbljava, Majkovi Donji PZ R

24


33 Majkovi Crkva Sv Frana, Majkovi Donji PZ R

34 Majkovi Crkva Sv Stjepana, Gornji Majkovi PZ R

ARHEOLOŠKA PODRUJA I POJEDINANI KOPNENI

LOKALITETI

1 Smokovljani Nekropola steaka "Vlaško groblje" Z R

2 Stupa Nekropola steaka u uvali Bistrina PZ R

3 Ošlje Rotonda - ostaci predromanike crkve PZ R

4 epikue Nekropola steaka uz crkvu Sv. Martina /romaniko - gotiki

lokalitet/

PZ

R

5 epikue Nekropola steaka "Novakovo groblje” PZ R

Izvor: PPUO Dubrovako primorje

Tablica 4–21: Ston – zaštiena kulturna baština

1.1. Cjeline gradskog obilježja status

zaštite

planiran

i status

zaštite

1.1.1. Ston – urbana cjelina Z Z

1.1.2. Mali Ston – urbana cjelina Z Z

2. Graevina ili njezini dijelovi, te graevina s okolišem

2.1. Sakralne graevine

2.1.1. Ston – samostan i crkva sv. Nikole Z Z

2.1.2. Ston – crkva sv. Vlaha P Z

2.1.3. Ston – crkva sv. Liberana P Z

2.1.4. Ston – crkva sv. Ivana Z Z

2.1.5 Ston – crkva sv. Petra Z Z

2.1.6. Ston – crkva sv. Martina Z Z

2.1.7. Ston – crkva sv. Mandaljene Z Z

2.1.8. Ston - crkva sv. Stjepana Z Z

2.1.9. Ston – crkva Gospe od Lužina Z Z

2.1.10. Ston – crkva sv. Sra Z Z

2.1.11. Ston – crkva sv. Mihajla P Z

2.1.12. Ston – crkva sv. Trojice P Z

2.1.13. Ston – crkva Navještenja P Z

2.1.14. Ston – crkva sv. Andrije P Z

2.1.15. Ston – crkva sv. Matije P Z

25


2.1.16. Ston – samostan i crkva sv. Kuzme i Damjana P Z

2.1.17. Ston – crkva Gospe od Zamirja P Z

2.1.20. Broce – kompleks dominikanskog samostana P Z

2.1.21. Broce – crkva Svih Svetih P Z

2.1.22. Broce, Hrasno – crkva sv. Tome P Z

2.1.23. Broce, Jelinjak – crkva sv. Ivana P Z

2.1.24. Broce, Kobaš – crkva sv. Antuna P Z

2.1.26. esvinica – crkva sv. Nikole P Z

2.1.28. Duba Stonska – crkva sv. Nikole P Z

2.1.30. Hodilje – crkva sv. Ivana Krstitelja P Z

2.1.33. Mali Ston – crkva sv. Antuna Opata P Z

2.1.35. Metohija – crkva Gospe od Davila P Z

2.1.36. Metohija – crkva sv. Filipa i Jakova P Z

2.1.39. Sparagovii – crkva sv. ura P Z

2.1.40. Sparagovii – crkva sv. Ivana Krstitelja P Z

2.1.41. Sparagovii – crkva sv. Nikole P Z

2.1.46. Zaton Doli – crkva sv. Petra i Pavla P Z

2.1.47. Zaton Doli, Mali Voz – crkva Svih Svetih P Z

2.1.48. Zaton Doli, Zamaslina – crkva sv. Mihajla P Z

2.1.49. Zaton Doli, Konštari – crkva sv. Šimuna P P

2.1.50. Žuljana – crkva Gospe od Sedam Žalosti P Z

2.2. Stambene graevine

2.2.2. Broce, Kobaš – kompleks ljetnikovca Betondi P Z

2.2.4. Zaton Doli – stambeno-gospodarski kompleks Roko-Jerkovi P Z

2.2.5. Zaton Doli – kua Konjuh P Z

2.3. Javne graevine

2.3.1. Ston – Biskupska palaa P Z

2.3.2. Ston – Kancelarija Dubrovake Republike Z Z

2.3.3. Ston – Knežev dvor P Z

2.3.3. Mali Ston – Arsenal P Z

2.3.4. Mali Ston – Slanica P Z

3.0. Elementi povijesne opreme naselja

3.1. Ston – standarac P Z

3.2. Ston – fontana P Z

26


5.0. Arheološko nalazište i arheološka zona ukljuujui i podvodna

nalazišta i zone

Metohija – niz gomila – šire podruje Ponikava P Z

Žuljana, otoi Lirica - potonuli ratni brod (torpedni amac) “S”-57 P Z

7.0. Krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristine strukture, koje svjedoe o ovjekovoj

nazonosti u prostoru

7.2. Glavica sv. Mihajla P Z

9.0. Tehniki objekti s ureajima i drugi slini objekti

9.1. Ston – solana sa skladištima soli P Z

9.2. Mali Ston – Kaše P Z

Izvor: PPUO Ston

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština

Izvor: PPUO Ston

27


4.5 Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu

Zaštiena prirodna baština

Kategorija i

naziv

Strogi rezervat

Zaštieni krajolik

Malostonski zaljev i Malo more

Uvala

Vuine

Uvala Prapratno

Utjecaj Naselje Opis i procjena utjecaja

Postojei

turistiki objekti

Neplanska

stambena

izgradnja

Otpadne

vode

Mali Ston 0

Mali Ston 1

Hodilje 1

Luka 1

Brijesta

3

Hodilje 2

Luka 2

Brijesta 2

Duba 2

Neadekvatno oblikovan dio novije

izgradnje

Divlja izgradnja na najužem obalnom

pojasu

Neriješena obrada otpadnih voda

Otpad Sva naselja 1 Nerazvrstavanje otpada, divlje deponije

Magistralni

Pelješki most i brza cesta u izgradnji,

Brijesta 3

promet

devastacija krajolika

Lokalni promet Sva naselja 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta

Pomorski promet Akvatorij 1 Gliseri, sportovi na vodi

Luke, luice

Obalna

naselja

1

Nekontrolirani Morski

ribolov

prostor

1 Nedovoljna kontrola ponašanja

Otpad

1 Neriješeno išenje plaže

Lokalni promet Žuljana 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta

Pomorski promet

1 Sidrenje jahti u uvali

Postojei

turistiki objekti

2 Postojei kamp, odnos prema plaži

Nepl. stamb.

izgradnja

2 Izgradnja na užem obalnom pojasu

Nepotpuno riješena odvodnja otpadnih

Otpadne vode

1

voda

Metohija

Otpad

1 Nerazvrstavanje otpada, išenje plaže

Magistralni

promet

3 Trajektno pristanište i pristupna cesta

Lokalni promet

Neadekvatna lokalna mreža,

2

parkirališta

Luke, luice

1 Ilegalni vezovi za amce

0- bez utjecaja; 1: mali utjecaj: 2: relevantan utjecaj; 3: znaajan utjecaj

28


Kartogram 4-16: Utjecaj turistikih aktivnosti na okoliš

Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti:

Malostonski zaljev - podruje Mali Ston - Duba

Malostonski zaljev - podruje Brijeste

Uvala Prapratno (zaštieni krajolik)

Uvala Vuina (zaštieni krajolik) i naselje Žuljana

Pojedini dijelovi obale naselja Banii

Kartogram 4-18: Zaštita –istoni dio opine Ston

29


Malostonski zaljev

Neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba).

Prapratno – Zaštieni krajolik

Najoptereeniji prostor s itavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite.

Postojei kamp

Trajektna luka s pristupnom cestom

Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda,

Vei broj objekata sagraenih u najužem obalnom pojasu

Planirana brza cesta

Stonski Kanal

Postojea i planirana stambena i turistika izgradnja bez riješene kanalizacije (Broce)

Predložene lokacije marina

neriješen lokalni promet

Solana Ston

Zaštita ptica

30


Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio opine Ston

Malostonski zaljev




Vei broj individualnih objekata sagraen na pomorskom dobru, odnosno zaštienom

podruju na itavom podruju od Brijeste do Dubrava – Luke,

neriješeno pitanje kanalizacije

Izgradnja mosta i pristupnih cesta

Uvala Vuina(zaštieni krajolik) i naselje Žuljana



Veliki broj individualnih objekata objekata u najužem obalnom pojasu i kvalitetnom

poljoprivrednom zemljištu

Neriješena odvodnja otpadnih voda

31


8 SWOT analiza

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podruja

SNAGE:

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

Trenutna turistika nerazvijenost - pozicija poetnika

Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvoja

turizma na privredu

Ouvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

10

8

6

4

2

0

Autentinost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

Prirodna raznolikost podruja (obala, polja, brežuljci)

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom

turistikom razvoju regije

Podruje sa niskim stupnjom zagaenja

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni nain života

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

SLABOSTI:

Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenuli

poduzetnike pothvate u turizmu

10

8

Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

6

Nedostatak poduzetnike ideje domaeg stanovništva

4

2

0

Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak poslovnog iskustva domaeg stanovništva

Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Nedostatak ljudskih resursa

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

32


Tablica 8–2 : B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije

SNAGE:

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

Trenutna turistika nerazvijenost - pozicija poetnika

Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvoja

turizma na privredu

Ouvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

10

8

6

4

2

0

Autentinost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

Prirodna raznolikost podruja (obala, polja, brežuljci)

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom

turistikom razvoju regije

Podruje sa niskim stupnjom zagaenja

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni nain života

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRUJA

SLABOSTI:

Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenuli

poduzetnike pothvate u turizmu

10

8

Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

6

Nedostatak poduzetnike ideje domaeg stanovništva

4

2

0

Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak poslovnog iskustva domaeg stanovništva

Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Nedostatak ljudskih resursa

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

33


Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga

SNAGE:

DESTINACIJSKI MARKETING

Stonske zidine (trenutno u obnovi) su vrlo jaka kulturna

atrakcija cijelog podruja

Podruje se nalazi u neposrednoj blizini prepoznate

turistike destinacije (Dubrovnik)

10

8

6

4

2

0

Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razliita

internacionalna 'niche' tržišta

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Otvorenje novog hotela u Slanom diže imidž cijele

destinacije

SLABOSTI:

DESTINACIJSKI MARKETING

Nedovoljno vezanje branda destinacije sa brendom

Dubrovnika

10

9,5

9

Premali budžeti i ljudski resursi lokalnih turistikih ureda

8,5

Nedostatak dogaaja internacionalnog karaktera

Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta,

distribucije i komunikacije

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

Nedostatak inovativnosti u prezentiranju jakih strana

podruja

34


Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turistikih usluga destinacije

TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE

SNAGE:

Potencijal razvoja kreativnih smještajnih kapaciteta u

napuštenim selima i starim kamenim objektima koji su

trenutno napušteni

10

8

6

4

2

0

Saenje vina na tradicionalan nain (suhozid), te

prezentacije i degustacije u sklopu vinskih podruma (Ston)

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Kvalitetna ponuda hrane i pia

TURISTIKE USLUGE DESTINACIJE

SLABOSTI:

Trgovaka ponuda namijenjena turistima

Atrakcije i dogaaji su uglavnom na lokalnoj razini

Vrlo mali broj hotela, pogotovo u opini Ston

10

8

6

4

2

0

Turistike proizvode potrebno konceptualizirati kako bi ih

se moglo internacionalno komercijalizirati

Neodastatna razina usluga ne zadovoljava meunarodnu

potražnju

Nedostatak informacija o kulturnim atrakcijama podruja

(Ston)

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije

Smještajni kapacitet nedostatne kvalitete

35


Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

SNAGE:

Proces izrade razvojnih projekata i Prostornih planova

(Ston) ili nadopune postojeih prostornih planova

(Dubrovako primorje) u toku

Prepoznat ekonomski potencijal turizma

10

8

6

4

2

0

Lokalna zajednica je svijesna potrebe razvoja novih

projekata u turizmu

Angažiranost lokalnih zajednica u planiranju turizma