Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

prilikom montaže

prilikom montaže uskočnike je potrebno posebnim kliještima primjereno elastično deformirati (vanjske uskočnike rastegnuti, a unutarnje suziti), kako bi ih se moglo umetnuti u žlijeb na osovini ili vratilu, odnosno u kućištu. U smjeru prema slobodnim krajevima uskočnici imaju nešto smanjen poprečan presjek (vidi Tabelu 4.3), čime je osigurana jednakomjerna elastičnost uskočnika po čitavom obodu, te time jednakomjeran površinski pritisak na stjenke žljebova u radijalnom smjeru. Uskočnicima se ne provjerava posebno čvrstoća, nego se samo provjerava moguća aksijalna sila F a (npr. iz djelovanja cilindričnih zupčanika s kosim zubima, stožastih zupčanika, itd) koja opterećuje uskočnik na površinski pritisak, savijanje i smik. Ta sila mora biti manja od dopuštenog osnog opterećenja uskočnika F adop (F a ≤ F adop ), koje se obzirom na odabrani uskočnik očitava iz Tabele 4.4. Za velike osne sile umjesto uskočnika radije se upotrebljavaju odstojni tuljci, matice, poklopci ležajeva i druga konstrukcijska rješenja koja osiguravaju snažnije osiguranje osnog položaja strojnih elemenata. 4.4 RASCJEPKE Rascjepke su jednostavni i jeftini strojni elementi koji se upotrebljavaju prvenstveno kao osigurači od ispadanja svornjaka i osigurači od odvijanja matice u vijčanim spojevima, slika 4.13. Standardizirane su prema DIN 94 (ISO 1234). Rascjepke se izrađuju prvenstveno od mekih konstrukcijskih čelika, a rjeđe od bakra, bronci i legura aluminija. Rascjepka ima manji promjer od promjera rupe u svornjaku ili vijku, što osigurava jednostavnu montažu. S obzirom da materijal rascjepke ima nisku granicu tečenja, oba njezina kraka mogu se nakon namještanja u svornjak ili vijak lako plastično deformirati i time spriječiti ispad rascjepke. Prilikom demontaže krakovi rascjepke ponovno se izravnaju i rascjepka se izvuče. U pravilu se pojedina rascjepka upotrebljava samo jednom. Rascjepka Primjena kod svornjaka Primjena kod vijaka d d d 1 l h h Slika 4.13: Rascjepka i njezine primjene 5 VEZE S GLAVINAMA Vratila nose razne strojne dijelove (zupčanike, lančanike, ramenice, spojke itd.), s kojih preuzima, ili na koje prenosi gibanje i opterećenje, a koji se vrte skupa s vratilom. Dio strojnog elementa koji naliježe na vratilo naziva se glavina. Za spoj vratila i glavine koriste se takvi elementi koji omogućuju prijenos okretnog momenta s glavine na vratilo ili obrnuto, te u posebnim slučajevima i pomicanje glavine u smjeru osi. Prema načinu prijenosa okretnog momenta između vratila i glavine razlikuju se spojevi oblikom i spojevi trenjem, tabela 5.1. 101

Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogućnosti Pera SPOJEVI OBLIKOM Žlijebljeni i zupčasti spojevi Poligonsk i spojevi Klinovi Spojevi vratila i glavine i njihova svojstva SPOJEVI TRENJEM Spoj steznom glavinom Rastavljivi stezni spojevi Nerastavlji vi stezni spoj Prijenos aksijalne sile Udarna opterećenja Jednostavna demontaža Proizvoljan položaj montaže Osni pomak spoja Zarezni učinak spoja Troškovi izrade Dodatni troškovi ne ne ne da da da da ne uvjetno uvjetno ne da da da da da da da da da ne ne uvjetno uvjetno ne da/ne da uvjetno ne da uvjetno ne ne ne ne velik velik mali velik mali mali mali srednji visoki visoki srednji srednji niski visoki niski nikakvi nikakvi niski srednji srednji nikakvi Spojevi oblikom uglavnom prenose okretni moment oblikom preko površinskog pritiska neposredno između vratila i glavine (žlijebljeni i zupčasti spojevi, poligonski spojevi), odnosno posredno preko dodatnih elemenata (poprečni klinovi i pera). Spojevi naponskom vezom prenose okretni moment isključivo trenjem koje nastaje neposredno između vratila i glavine zbog međusobnog pritiska (spoj steznom glavinom, rastavljivi i nerastavljivi stezni spojevi). Za ove spojeve općenito mora biti ispunjen uvjet: F = F ⋅µ ≥ F ⋅ν (5.1) tr N 0 k F tr [N] sila trenja na dodirnim površinama F N [N] normalna sila na dodirnim površinama µ 0 (statički) koeficijent trenja na dodirnim površinama, tabela 1.5 F [N] rezultanta aktivnih sila; F F F 2 = o + F o [N] obodna sila; F o = 2T/d (T- okretni moment, d- promjer vratila) F a [N] aksijalna sila ν k sigurnost protiv klizanja; ν k = 1,0 do 2,5. a 102

pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Å UMARSKI LIST 7-8/1980
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi