Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

opadaju (do nule) s

opadaju (do nule) s udaljenošću od d. Tangencijalna naprezanja σ tg i σ tv glavine i vratila veća su od radijalnih i opadaju s promjerom. Radijalna i obodna normalna naprezanja, budući međusobno okomita, su ujedno i glavna naprezanja, pa je za proračun čvrstoće prema hipotezi najvećih tangecijalnih naprezanja mjerodavna njihova razlika, koja predstavlja ekvivalentno naprezanje. Kvalitativni rasporedi ekvivalentnih naprezanja σ eg za glavinu i σ ev za vratilo prikazani su na slici 5.13a. Uočljivo je da ona u glavini imaju vlačni, a u vratilu tlačni karakter. Zbog toga, ali još više zbog toga što su u glavini naprezanja veća a materijal slabiji, obično se provjerava samo čvrstoća glavine: + δ σ σ σ σ 2 1 g 2 p eg,max = tg,max − rg ,max = p + p= ≤ 2 2 dop 1−δg 1−δg (5.18) σ eg,max [N/mm 2 ] najveće ekvivalentno naprezanje u glavini, na promjeru steznog spoja σ tg,max [N/mm 2 ] najveće obodno naprezanje u glavini, na promjeru steznog spoja σ rg,max [N/mm 2 ] najveće radijalno naprezanje u glavini, na promjeru steznog spoja p [N/mm 2 ] srednji površinski pritisak na steznim površinama δ g omjer dimenzija glavine, δ g = d/D v σ dop [N/mm 2 ] dopušteno naprezanje materijala glavine, σ dop = R e /ν T ≅ 0,9R e za σ eg,max < R e . Površinski pritisak p na steznim površinama ovisi o veličini preklopa P. Prema teoriji cilindara s debelim ljuskama, ta veza je dana sljedećim izrazom: p = P , (5.19) K⋅d gdje je K pomoćna proračunska veličina definirana svojstvima materijala obaju stegnutih dijelova, te njihovim omjerima dimenzija: 2 2 1 ⎛1+ δ ⎞ g 1 ⎛1+ δ ⎞ v K = + µ 2 g + −µ 2 v E ⎜ g 1 δ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ − g ⎠ E v ⎝1−δv ⎠ (5.20) E g , E v [N/mm 2 ] moduli elastičnosti materijala glavine i vratila µ g, µ v Poissonovi koeficijenti materijala glavine i vratila δ v omjer dimenzija vratila, δ v = d u /d κ faktor utjecaja duljine glavine na stezanje vratila, tabela 5.9. Ovaj izraz strogo vrijedi samo za beskonačno dugački stezni spoj. U stvarnosti, stezanje, tj. stvoreni pritisak ovisi o omjeru duljine glavine i promjera steznog spoja, te o omjeru δ v promjera vratila. On se uzima u obzir tako da se za vanjske dijelove čija je dužina manja od promjera vratila (to su rjeđe glavine, a češće prstenovi), pomoćna proračunska veličina K pomnoži s faktorom duljine glavine κ. Tako stvarna vrijednost K st proračunske veličine K postaje: K st = κ · K (5.21) Tabela 5.9 Faktor duljine glavine κ Omjer l/d δ v 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 0 0,33 0,55 0,69 0,78 0,83 0,87 0,90 0,92 0,94 0,95 111

0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0,90 0,92 0,94 0,95 0,4 0,31 0,52 0,65 0,76 0,81 0,85 0,88 0,91 0,93 0,94 0,6 0,29 0,50 0,62 0,73 0,78 0,82 0,86 0,89 0,92 0,93 Ukoliko maksimalno ekvivalentno naprezanje σ eg,max izračunato prema izrazu 5.18 premašuje vrijednost granice tečenja, ulazi se u elastično plastično područje, raspored naprezanja za razvlačive (duktilne) materijale prikazan je na slici 5.14b, a gore prikazani način proračuna ne vrijedi. Postupak proračuna za elastično-plastično područje može se pronaći u specijaliziranoj stručnoj literaturi ili npr. u standardu DIN 7190. U daljnjem tekstu se proračun steznog spoja odnosi samo za naprezanja u elastičnom području, tj. za σ eg,max < R e . σeg glavina σeg D v d = d v = D u d u vratilo Reg p p p p d Rev σev σev R ev granica tečenja vratila R eg granica tečenja glavine a) b) Slika 5.14: Raspored naprezanja u steznom spoju a) elastično opterećenje b) elastično-plastično opterećenje Stezni spoj u općem slučaju podnosi obodnu silu F t , kao posljedicu okretnog momenta T i aksijalnu silu F a koja proizlazi iz djelovanja elemenata kao što su stožasti zupčanici, cilindrični zupčanici s kosim zubima, aksijalni ležajevi itd. U proračunu steznog spoja potrebno je uzeti u obzir rezultirajuće opterećenje F R na nominalnom promjeru steznog spoja d prema izrazu: F = F + F . (5.22) 2 2 R t a Da bi stezni spoj mogao prenijeti rezultirajuće opterećenje F R, , na dodirnim površinama između glavine i vratila treba postići silu trenja F tr > F R , slika 5.15, odnosno Ftr = FR ⋅ ν k (5.23) ν k sigurnost protiv klizanja ν k = 1,5 za mirno opterećenje ν k = 1,8 za istosmjerno promjenjivo opterećenje ν k = 2,2 za izmjenično opterećenje. Da bi se dobila tolika sila trenja površinski pritisak mora biti p min F r F Ftr A A⋅ µ π ⋅d⋅l⋅µ tr = = = 0 0 (5.24) 112

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
Poglavlje 5 - Masinski elementi
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...