Views
4 years ago

ELEMENTI STROJEVA

p min [N/mm 2 ] najmanji

p min [N/mm 2 ] najmanji potrebni površinski pritisak između vratila i glavine F r [N] radijalna sila na dodirnoj površini; F r = F tr /µ k F tr [N] sila trenja na dodirnim površinama između vratila i glavine, izraz (5.23) A [mm 2 ] dodirna površina između vratila i glavine; A = πd l d [mm] nominalni promjer steznog spoja, slika 5.13 l [mm] nosiva dužina steznog spoja (obično dužina glavine) µ 0 (statički) koeficijent trenja steznog spoja. a) b) p p T d l F a c) p r d ξ l dF tr dF a dA dF o dF R Slika 5.15: Stezni spoj zupčanika s vratilom a) uzdužni presjek b) poprečni presjek c) diferencijalne sile na diferencijalnoj površini Ako je površinski pritisak manji od ovog, sigurnost protiv klizanja će biti manja od prije odabrane, što nije dopušteno. U suprotnom, sigurnost protiv klizanja će biti veća od ν k . Budući da je stvarna vrijednost preklopa slučajna veličina, onda su i stvarne vrijednosti površinskog pritiska, sile trenja, sigurnosti protiv klizanja i naprezanja također slučajne veličine. Vjerojatnost da se ove veličine nađu u određenim granicama lako se može odrediti ako se poznaje srednja vrijednost i varijanca preklopa. Takav, vjerojatnosni proračun steznog spoja, može se naći u specijalističkoj literaturi, a ovdje će se problem nemogućnosti određivanja točnih vrijednosti slučajnih veličina odrediti na klasičan način: računati će se uvijek samo s jednom vrijednošću preklopa, minimalnom P min ili maksimalnom P max . Pravilo je da se uzima ona vrijednost koja će, kad se preko nje izračuna tražena fizikalna veličina, rezultirati s većom stvarnom sigurnošću steznog spoja. Tako npr, ako se za poznati dosjed kontrolira čvrstoća steznog spoja, naprezanja će se računati za P max , jer će tako stvarna naprezanja biti manja od računskih, a stvarni stupanj sigurnosti veći. Ako se računa sigurnost protiv klizanja, sila trenja će se računati za P min , pa će tako njezina stvarna vrijednost biti veća, kao i sigurnost protiv klizanja. Ako je potrebno odrediti dosjed, tj. preklop za traženu sigurnost protiv klizanja, tada računski dobivena vrijednost preklopa mora približno odgovarati vrijednosti P min odabranog dosjeda. Tada će stvarna sigurnost protiv klizanja biti veća, jer će stvarni preklop biti veći od potrebnog. Pri proračunu potrebne sile utiskivanja kod mehaničke (uzdužne) montaže, uzima se P max . Kod steznih spojeva koji brzo rotiraju potrebno je uzeti u obzir i utjecaj centrifugalne sile koja kod većeg broja okretaja vodi k smanjenju površinskog pritiska. 113

U praksi, proračun steznog spoja najčešće teče tako da se za poznata vanjska opterećenja (T, F a ) traži odgovarajući čvrsti dosjed (P min i P max ), kojim će se na dodirnim površinama između vratila i glavine postići potreban površinski pritisak p min , odnosno sila trenja F tr za prijenos željenih opterećenja. U tom slučaju, nakon što se prema izrazu 5.23 izračuna potrebna sila trenja F tr , prema izrazu 5.24 potrebni minimalni pritisak p min , potrebna vrijednost P min,st minimalnog preklopa računa se iz izraza 5.19: P min, st K ⋅ d⋅ p E st min = . (5.25) g Za izbor dosjeda prema tabeli 5.8, potrebno je ovoj vrijednosti dodati vrijednost zaglađivanja ∆P. Ako su u steznom spoju na glavini predviđena rebra za ojačavanje (slika 5.16), ona koče elastičnu deformaciju u radijalnom smjeru. Spomenuti utjecaj uzima se u obzir tako da se modul elastičnosti glavine ojačane s rebrima, poveća za 30%. Ako je glavina nazubljena, tada se za vanjski promjer glavine mora uzeti promjer jezgre (npr. prilikom montaže zupčanika sa steznim spojem vanjski promjer glavine jednak je promjeru kruga preko korijena kruga zupčanika). U proračunu steznog spoja potrebno je odrediti i potrebne parametre montaže. U slučaju mehaničke montaže (slika 5.12a) potrebna sila utiskivanja iznosi: F ≥π ⋅µ ⋅p ⋅d⋅ l (5.26) m max F m [N] potrebna sila utiskivanja kod mehaničke montaže steznog spoja p max [N/mm 2 ] najveći površinski pritisak između vratila i glavine D [mm] nominalni promjer steznog spoja; slika 5.13 l [mm] nosiva dužina (obično dužina glavine) µ kinetički koeficijent trenja, tabela 1.5, µ ≅ 0,15 do 0,2. 5.5.2 Rastavljivi stezni spojevi Rastavljivi stezni spojevi prenose okretni moment s vratila na glavinu ili obratno trenjem, tj. pomoću naponske veze. Zbog toga se praktički neograničen broj puta mogu rastaviti i ponovno sastaviti. Najpoznatiji je stezni spoj s koničnim dosjedom. Od elastičnih elemenata koji se umeću između vratila i glavine da bi se djelovanjem aksijalne sile stvorio na njihovim obodima radijalni pritisak, najčešće se upotrebljavaju stezni prstenovi, stezni ulošci, naponske ploče i Spieth čahure. Stezni spoj s koničnim dosjedom Konični dosjed prenosi okretni moment silom trenja između konično oblikovanog završetka vratila i glavine. Pri tome se potrebna radijalna sila, odnosno površinski pritisak, stvara preko aksijalne sile prednapona F v pritezanjem vijka, prema slici 5.17a. Prednost koničnog dosjeda je u tome što dobro centrira glavinu na vratilo, pa se može koristiti za veće brzine vrtnje. Koničnom dosjedu se, prvenstveno kod dinamičkih opterećenja, dodaje i odgovarajuće pero kao dodatno osiguranje protiv klizanja, slika 5.17b. Kod manjih kutova konusa (α/2 < ρ, gdje je ρ kut) konični dosjed je samokočan, što znači da spoj ostaje čvrst i nakon prestanka djelovanja sile F v , pa se mora rastaviti silom. 114

ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Udzbenik-skripta II deo.pdf
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...
Inženjerska geologija I dio
ZAGATNE STIJENE I DIJAFRAGME - PRIMJERI RADOVA ...