Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

je ovisna o izabranoj

je ovisna o izabranoj kvaliteti obzirom na točnost mjere (IT), koja se označuje brojčanim oznakama kako slijedi: • 01, 0, 1, 2, 3 ...18 za dimenzije do 500 mm i • 6, 7, 8, 9, 10 ...16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm. Kvaliteta označena s IT 01 zahtjeva najveću točnost (najmanja veličina tolerancije), kvaliteta IT 18 označava najmanju točnost kvalitete (najveća veličina tolerancije). Najbolje kvalitete tolerancija su namijenjene isključivo za izradu mjernih uređaja i pribora, koji mora biti precizno izrađen. Izbor kvalitete tolerancije bitno utječe na trošak izrade strojnog dijela. Tako uske tolerancije zahtijevaju precizniju izradu, a ova točnije radne strojeve, mjerne naprave i kvalificirane stručnjake koji sudjeluju u proizvodnom procesu. Što je veća kvaliteta izrade, to je veća vjerojatnost povećanja stupnja otpada. Sve to povećava cijenu izrade strojnog dijela. Usporedne analize pokazuju da se prijelazom kvalitete tolerancije strojnog dijela iz razreda 7 u razred 6 cijena proizvodnje poveća za 20-30%. Zadaća konstruktora je izabrati optimalnu kvalitetu tolerancije tako da troškovi proizvodnje budu što manji, a da funkcionalnost strojnog dijela ne bude umanjena. Tablica 1.2 daje opće smjernice za izbor kvalitete tolerancije. ISO sistem tolerancija predviđa vrlo širok izbor različitih položaja tolerancijskih polja, tako da konstruktor može za istu nazivnu mjeru propisati takove tolerancije da su obje granične mjere veće od nazivne, manje od nazivne, ili da je jedna granična mjera veća, a druga manja od nazivne. Na taj način je moguće u praksi zadovoljiti sve konstrukcijske zahtjeve pri izradi strojnih dijelova. Položaj tolerancijskog polja s obzirom na nul-liniju je definiran slovnom oznakom, pri čemu se za vanjske mjere upotrebljavaju mala slova abecede (a...zc), a za unutrašnje mjere velika slova (A...ZC), slika 1.2. Udaljenost tolerancijskog polja od nul-linije je ovisna o veličini nazivne mjere i propisane kvalitete tolerancije. Brojčane vrijednosti odstupanja se upisuju uz nazivnu mjeru uglavnom samo kod pojedinačne proizvodnje. Inače, oznaka tolerancije se sastoji od slovne oznake, koja označava položaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-liniju i brojčane oznake koja označava kvalitet tolerancije, npr. φ80 h6, 120 P9, itd. Potrebne brojčane vrijednosti odstupanja mogu se naći iz tablica, danih u standardu ISO 286. Tabela 1.2 Opće smjernice za izbor kvalitete tolerancija Područje Kvaliteta tolerancije (IT) upotrebe 01 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Precizna mjerila Mjerni pribor Mjerila za radioničku kontrolu Opća strojogradnja Najbolja kvaliteta Kvalitetna izrada Srednja izrada Gruba izrada Grube tolerancije za kovane, lijevane i grubo obrađene poluproizvode 11

osnovna odstupanja mjera + − 0 A ES EI ei es a B b C CD D E EF F FG G H J JS c cd d e ef f fg g h j js tolerancijska polja unutrašnje mjere tolerancijska polja vanjske mjere k m n p r s t K M N P R S T U V X Y Z u v x nul-linija Slika 1.2: Položaj tolerancijskih polja obzirom na nul-liniju y z za ES ei zb EI es ZA ZB zc ZC nazivna mjera 1.5.1.2 Dosjedi Dosjed je odnos dvaju oblikovanih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere (D i = d i ). Pri tom je jedan element određen unutrašnjom nazivnom mjerom (provrt) i uvijek okružuje drugi, koji je određen istom nazivnom mjerom (osovina). Oba dosjedna dijela imaju svoje tolerancije. Ovisno o izabranim tolerancijama, spregnuti dijelovi dosjedaju jedan u drugoga sa zračnošću ili sa preklopom. Zračnost (razmak) nastaje kada je stvarna mjera osovine manja od stvarne mjere provrta. To je pozitivna razlika između mjere provrta i mjere osovine. Preklop nastaje kad je razlika između mjera negativna (promjer osovine veći od promjera provrta). Obzirom na veličinu zračnosti odnosno preklopa razlikuju se sljedeće vrste dosjeda, slika 1.3: a) b) c) Z min tolerancija provrta tolerancija osovine Z max tolerancija osovine Z max P max tolerancija provrta P max Z max tolerancija osovine tolerancija provrta P min P max tolerancija osovine Slika 1.3: Vrste dosjeda a) labavi dosjed b) prijelazni dosjed c) čvrsti dosjed 12

  • Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
  • Page 3 and 4: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
  • Page 5 and 6: Poznavanje materijala, njihovih kar
  • Page 7 and 8: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
  • Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
  • Page 11: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
  • Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
  • Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
  • Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
  • Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
  • Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
  • Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
  • Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
  • Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
  • Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
  • Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
  • Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
  • Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
  • Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
  • Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
  • Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
  • Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
  • Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
  • Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
  • Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
  • Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
  • Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
  • Page 57 and 58: Gustoća vjerojatnosti oštećenje
  • Page 59 and 60: 2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi
  • Page 61 and 62: hlađenja. Time se utječe na pobol
  • Page 63 and 64:

    Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C

  • Page 65 and 66:

    Ako zavar prenosi opterećenja koja

  • Page 67 and 68:

    Posebnu pozornost treba posvetiti p

  • Page 69 and 70:

    τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj

  • Page 71 and 72:

    a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t

  • Page 73 and 74:

    Pri tome je potrebno uzeti u obzir

  • Page 75 and 76:

    a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°

  • Page 77 and 78:

    F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p

  • Page 79 and 80:

    1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP

  • Page 81 and 82:

    obzir predznak −F rVmin . Najveć

  • Page 83 and 84:

    trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',

  • Page 85 and 86:

    σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30

  • Page 87 and 88:

    3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim

  • Page 89 and 90:

    W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π

  • Page 91 and 92:

    Kontrola opasnosti od izvijanja nav

  • Page 93 and 94:

    a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)

  • Page 95 and 96:

    p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅

  • Page 97 and 98:

    a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon

  • Page 99 and 100:

    M s [Nmm] moment savijanja; M s = F

  • Page 101 and 102:

    T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:

  • Page 103 and 104:

    Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu

  • Page 105 and 106:

    h • uložni klinovi, koji se ula

  • Page 107 and 108:

    • aksijalno pokretnom glavinom, g

  • Page 109 and 110:

    5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj

  • Page 111 and 112:

    Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,

  • Page 113 and 114:

    0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0

  • Page 115 and 116:

    U praksi, proračun steznog spoja n

  • Page 117 and 118:

    ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr

  • Page 119 and 120:

    Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli

  • Page 121 and 122:

    Sigurnost protiv klizanja je dakle:

  • Page 123 and 124:

    Radnja opruge grafički predstavlja

  • Page 125 and 126:

    U praksi se za opruge najviše upot

  • Page 127 and 128:

    a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n

  • Page 129 and 130:

    F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn

  • Page 131 and 132:

    kombinacijama, tabela 6.7. U takvim

  • Page 133 and 134:

    jednaki su kao za okrugle torzijske

  • Page 135 and 136:

    Popravni faktor naprezanja k t uzim

  • Page 137 and 138:

    7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe

  • Page 139 and 140:

    M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l

  • Page 141 and 142:

    Paraboloid se aproksimira nizom val

  • Page 143 and 144:

    ν potr ciklusa potrebni stupanj si

  • Page 145 and 146:

    R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak

  • Page 147 and 148:

    što uzrokuje njihovo nejednoliko o

  • Page 149 and 150:

    f G m teoretski položaj težišta

  • Page 151 and 152:

    7.5.2 Torzijska kritična brzina vr

  • Page 153 and 154:

    8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje

  • Page 155 and 156:

    • granično podmazivanje (I), •

  • Page 157 and 158:

    Slika 8.8: Smještaj utora za podma

  • Page 159 and 160:

    izvedbama, čime se dobiva na kruto

  • Page 161 and 162:

    a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni

  • Page 163 and 164:

    8.1.3 Proračun radijalnih kliznih

  • Page 165 and 166:

    Iz izraza (8.8) također slijedi: (

  • Page 167 and 168:

    Provjera hidrodinamičkog plivanja

  • Page 169 and 170:

    8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra

  • Page 171 and 172:

    8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak

  • Page 173 and 174:

    NA NN QJ igličasti ležajevi dvore

  • Page 175 and 176:

    f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝

  • Page 177 and 178:

    9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk

  • Page 179 and 180:

    ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c

  • Page 181 and 182:

    m α m α Za paralelne osovine II.

  • Page 183 and 184:

    Za sistem sa vezanim masama koje se

  • Page 185 and 186:

    M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev

  • Page 187 and 188:

    Ukupno vrijeme uključivanja: t + u

  • Page 189 and 190:

    Spojke za upuštanje u rad - Upotre

  • Page 191 and 192:

    • prijenosnici s neposrenim konta

  • Page 193 and 194:

    2) prijenosi za vratila koja se sij

  • Page 195 and 196:

    se kutevima pritiska u točki Y kao

  • Page 197 and 198:

    jednaka polumjeru zakrivljenosti (

  • Page 199 and 200:

    U odvalne postupke spadaju: e2.1) O

  • Page 201 and 202:

    ‣ Pomak profila ne mijenja korak

  • Page 203 and 204:

    Prekrivanje profila Znamo da se zah

  • Page 205 and 206:

    Ove sile moraju prenijeti vratila i

  • Page 207:

    Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl

pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Å UMARSKI LIST 7-8/1980
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi