Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

k τ faktor utjecaja

k τ faktor utjecaja srednjeg naprezanja na dinamičku čvrstoću materijala; k τ = 0,8...0,85 za torzijske zavojne opruge iz čelika τ pr [N/mm 2 ] torzijsko prednaprezanje. Dopušteno amplitudno torzijsko naprezanje τ A dop se može i približno odrediti prema izrazu: τ = τ −0,15⋅ τ (6.63) Adop A0, dop t min τ A0,dop [N/mm 2 ] dopušteno amplitudno torzijsko naprezanje pri pulzirajućem opterećenju (r = 0) bez prednaprezanja (τ tmin = τ t pr = 0), tabela 6.16 τ t min [N/mm 2 ] najmanje torzijsko naprezanje ciklusa. Tabela 6.16 Dopušteno amplitudno torzijsko naprezanje τ A0,dop pri pulzirajućem opterećenju τ pr = 0, te najveće dopušteno torzijsko naprezanje τ t max za tlačne zavojne torzijske opruge Hladno oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge od žice za opruge razreda C i D prema DIN 17223 Promjer žice d [mm] 1 2 3 5 8 10 Broj ciklusa očvrsnute 355 330 305 285 265 250 N = 10 6 τ A0,dop [N/mm 2 očvrsnute 300 275 255 235 215 200 N ≥ 10 7 ] neočvrsnute 250 230 215 200 170 165 N ≥ 10 7 τ t max [N/mm 2 ] ≤ 1115 ≤ 990 ≤ 920 ≤ 830 ≤ 745 ≤ 705 Hladno oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge od žice za opruge razreda FD prema DIN 17223 Promjer žice d [mm] 1 2 3 5 8 10 Broj ciklusa τ A0,dop [N/mm 2 ] očvrsnute očvrsnute neočvrsnute 320 250 185 295 220 170 280 210 165 265 195 150 245 180 130 245 180 130 N = 10 6 N ≥ 10 7 N ≥ 10 7 τ t max [N/mm 2 ] ≤ 880 ≤ 810 ≤ 760 ≤ 700 ≤ 630 ≤ 630 Hladno oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge od žice za opruge razreda VD prema DIN 17223 Promjer žice d [mm] 1 2 3 5 7 Broj ciklusa τ A0,dop [N/mm 2 ] očvrsnute neočvrsnute 315 265 295 245 285 225 270 205 265 195 N ≥ 10 7 N ≥ 10 7 τ t max [N/mm 2 ] ≤ 835 ≤ 760 ≤ 715 ≤ 670 ≤ 650 Toplo oblikovane tlačne zavojne torzijske opruge od toplo valjanog čelika prema DIN 17221 Promjer šipke d [mm] 10 15 25 35 50 Broj ciklusa τ A0,dop [N/mm 2 ] očvrsnute neočvrsnute 380 320 335 275 295 235 260 205 215 165 N = 10 5 N = 2⋅10 6 τ t max [N/mm 2 ] ≤ 890 ≤ 830 ≤ 780 ≤ 740 ≤ 690 Hladno oblikovane tlačne zavojne opruge od nehrđajućeg čelika prema DIN 17224 Promjer žice d [mm] 1 2 3 4 6 Broj ciklusa τ A0,dop [N/mm 2 ] τ t max N/mm 2 X12CrNi177 X7CrNiAl177 X12CrNi177 X7CrNiAl177 245 255 ≤ 1000 ≤ 1050 220 230 ≤ 900 ≤ 950 195 205 ≤ 800 ≤ 850 165 175 ≤ 750 ≤ 750 165 175 ≤ 700 ≤ 700 N ≥ 10 7 135

7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe za nošenje i uležištenje mirujućih, njišućih ili rotirajućih dijelova, te za preuzimanje poprečnih i eventualno uzdužnih sila koje na te dijelove djeluju. Osovine mogu biti mirujuće (dijelovi na njima rotiraju ili se njišu), slika 7.1a, ili rotirajuće (dijelovi su na njima pričvršćeni i rotiraju zajedno s njima), slika 7.1b, a opterećene su na savijanje i rjeđe – aksijalnim silama. Dakle, osovine ne prenose okretni moment. a) b) c) Slika 7.1: Konstrukcijske izvedbe osovina i vratila a) mirujuća osovina b) rotirajuća osovina c) vratilo Vratila služe za prijenos okretnih momenata, i eventualno poprečnih i uzdužnih sila, te su opterećena na torziju, odnosno torziju i savijanje (i eventualno tlak, vlak ili smik), slika 7.1c. Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu rotirajući element. Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u kliznim kležajima (ili se ležajevi vrte na osovinama). Oni mogu biti različito oblikovani (slika 7.2), a prije svega moraju imati glatku površinu koja se postiže finim tokarenjem, brušenjem ili poliranjem. Za ostale dijelove osovine ili vratila obično nije potrebna tako fina obrada. Kod sjedala ležaja radijus prijelaza vratila ρ mora biti manji od zaobljenja rubova ležajeva r (ρ < r), kako bi se ležaj mogao potisnuti do odgovarajućeg naslona, 11.2.4. Često su na mjestima ležajeva predviđeni i odgovarajući žljebovi za krajeve alata koji omogućuju lakšu obradu rukavaca osovina ili vratila, te istovremeno osiguravaju dobro pozicioniranje ležajeva uz odgovarajući naslon, tabela 7.2. Osovine su pretežno ravne i cilindrične, a mogu biti izvedene kao glatke ili stepenaste. Kratke osovine nazivaju se još i osovinice (npr. osovinica klipa) i svornjaci. Vratila mogu biti ravna ili koljenasta (uobičajeni naziv je koljenasta osovina). Ravna vratila mogu biti cilindrična ili posebno profilirana (četverokutni presjek, žljebljena vratila, poligonska vratila i sl.). Posebnu kategoriju čine zglobna, teleskopska i savitljiva vratila. Vratila, odnosno kombinacija vratila za prijenos okretnih momenata na veće udaljenosti naziva se transmisija. Za prijenos snage sa brodskog motora na propeler služi osovinski vod (ne brodsko vratilo) koji pored momenta torzije prenosi i znatnu aksijalnu silu – poriv propelera. 136

Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...