Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

1.6 RADNA OPTEREĆENJA

1.6 RADNA OPTEREĆENJA STROJNIH DIJELOVA Za određivanje radne sposobnosti strojnih dijelova potrebno je što točnije odrediti mehanička i toplinska opterećenja kojima su oni izloženi u radu. Pod tim se podrazumijeva određivanje veličine i smjera sila i momenata, i njihovu promjenjivost u vremenu, te određivanje deformacije i naprezanja pod utjecajem povišene temperature. Mehanička opterećenja pri kojima je predviđen normalan rad pojedinih strojeva i njihovih dijelova, su nominalna (nazivna) opterećenja (opterećenja, koja proizlaze iz nazivne snage i brzine vrtnje pogonskih strojeva, nosivosti dizala, i sl.). Radna opterećenja stroja za vrijeme jednog radnog ciklusa, ili u duljem vremenskom razdoblju nisu uvijek jednaka nominalnim. Potrebno je razlikovati strojeve, koji djeluju u stalnom režimu (konstantna opterećenja i vrlo male vibracije – pumpe, ventilatori) ili intermitirajućem režimu rada (promjenjiva nominalna opterećenja u vremenskim intervalima – motorna vozila, dizala, radni strojevi, i sl.). Pri tome su isti dobro ili slabo uravnoteženi (dodatna opterećenja zbog utjecaja centrifugalnih, inercijskih i vibracijskih sila). Točno određivanje veličine radnih opterećenja, kojima su izloženi dijelovi strojeva u određenim vremenskim intervalima, je u većini slučajeva komplicirano i rijetko je moguće provesti. Zato se za osnovu proračuna čvrstoće strojnih dijelova uvijek uzima mjerodavno tj. proračunsko opterećenje, koje se uglavnom razlikuje od nominalnog. Proračunsko opterećenje se obično određuje pomoću faktora radnih uvjeta tako, da se s njim pomnoži nominalno opterećenje. F rac [N] proračunsko opterećenje K o faktor radnih uvjeta F nom [N] nominalno opterećenje Frac = Ko ⋅ Fnom (1.8) Faktor radnih uvjeta sadrži nepoznata vanjska ili unutarnja opterećenje strojnih dijelova, koja se pojavljuju tijekom rada stroja. Tako se u proračun tj. u dimenzioniranje strojnih dijelova uvodi određeni stupanj sigurnosti. Faktor radnih uvjeta je obično u granicama od 1,0 do 2,5 i više. Njegova vrijednost se određuje pomoću iskustvenih izraza, dijagrama i tablica obzirom na poznate opće radne uvjete (način rada, vrijeme rada, utjecaji okoliša, vrste otpora, itd.), te prethodna iskustva u konstruiranju. 1.6.1 Radna opterećenja Opterećenja strojnih dijelova općenito predstavljaju prostorni sistem vanjskih i unutarnjih sila i momenata. Pregled uobičajenih vrsta opterećenja dan je na slici 1.5. Ona se dijele na • volumenska (težina, elektromagnetske sile), slika 1.5a; • površinska (kontakti dijelova, pritisak plina ili tekućine), slika 1.5b; • linijska (teorijski, praktički je to usko područje konačne širine), slika 1.5c; • opterećenja u točki (teoretski, praktički područje vrlo male površine), slika 1.5d. 17

a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1.5: Vrste opterećenja obzirom na način djelovanja sile a) volumenska b) površinska c) linijska d) točkasta 1.6.1.1 Korisna opterećenja Korisna opterećenja proizlaze iz otpora, koje stroj svladava da bi napravio koristan rad. Ta opterećenja se javljaju u obliku sile F ili torzijskog momenta T, odnosno posredno u obliku potrebne prenesene snage P pri zadanoj brzini v ili kutnoj brzini ω. P F = (1.9) v P T = (1.10) ω ω n [rad/s] kutna brzina (= πn/30) [min -1 ] brzina vrtnje. 1.6.1.2 Opterećenja uzrokovana trenjem Dijelovi strojeva koji se kližu jedno po drugom, na mjestu dodira, pored normalne sile F N , međusobno djeluju i tangencijalnim silama trenja F tr , Slika 1.6. Te su sile usmjerene tako da koče međusobno gibanje. One ne ovise o veličini dodirne površine, niti o njezinom obliku, nego samo o normalnoj sili F N i njoj su proporcionalne. Prema Coulombovom zakonu je F tr = µ ⋅ F (1.11) N F tr [N] sila trenja F N [N] normalna sila µ koeficijent trenja, tabela 1.5. Ukupna reakcija podloge sastoji se od dviju komponenata F N i F tr , a s okomicom na dodirnu površinu čini kut ϕ koji se naziva kut trenja. Prema Slici 1.6, kut trenja je određen izrazom tan F = = (1.12) tr ϕ µ FN 18

pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA