Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

Strojni dio – je

Strojni dio – je osnovni dio stroja, koji obavlja točnu određenu funkciju skupa s drugim osnovnim dijelovima (vijak, matica, zakovica, cijev, vratilo, osovina, opruga, zupčanik, itd.). Strojni dio nije moguće rastaviti na jednostavnije dijelove. Sklop stroja – je povezani skup više strojnih dijelova, koji obavljaju određenu funkciju u sastavu stroja (ventil, željeznički kotač s bandažom, mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla kod automobila itd.). Grupa – je povezani skup više strojnih sklopova i dijelova, koji obavljaju skupnu funkciju (motor, zupčasti mjenjač, naprava za dizanje tereta kod dizalica itd.). Element stroja – je strojni dio ili sklop, koji kod različitih strojeva obavljaju određene elementarne, osnovne funkcije. Element stroja može biti sam strojni dio (opruga, osovina, vratilo itd.), ali isto tako i strojni sklop ili grupa (spojka, kočnica, kotrljajući ležaj itd.). Opći (univerzalni) element stroja – strojni elementi, koji se upotrebljavaju kod različitih strojeva (vijci, zakovice, pera, klinovi, vratila, osovine, opruge, zupčanici, ležišta itd.) Posebni elementi strojeva – elementi strojeva, koji se upotrebljavaju samo kod posebnih vrsta strojeva (elementi motornih vozila, elementi dizaličnih mehanizama, elementi alatnih strojeva, elementi motora s unutrašnjim izgaranjem, elementi parnih ili plinskih turbina, elementi hidrauličkih strojeva itd.). Predmet Elementi strojeva sadrži proučavanje općih elemenata strojeva u smislu njihove konstrukcije, oblika, dimenzija, izbora i proračunava ih obzirom na namjenu i funkciju. Pri tome je posebna pažnja namijenjena utvrđivanju općih principa, koji vrijede i za posebne elemente strojeva. Treba napomenuti da nazivi strojni dio i element stroja obuhvaćaju i dijelove naprava, instalacija, instrumenata i metalnih konstrukcija. VEZA SA SRODNIM DISCIPLINAMA Rad svakog stroja temelji se na prirodnim zakonima. Zato je za proučavanje strojeva i njihovih dijelova nužno potrebno dobro poznavanje nekih osnovnih teorijskih disciplina, kao i načina njihove praktične primjene. Najpotrebnija znanja za proučavanje elemenata strojeva navedena su kako slijedi. Tehnička mehanika je osnovna tehnička znanost koja opisuje zakone mirovanja i gibanja pod utjecajem sila. Statika proučava uvjete ravnoteže tijela pod utjecajem sila, Kinematika proučava gibanje bez obzira na uzrok tog gibanja, a Dinamika se bavi ovisnošću gibanja tijela o silama koje ga uzrokuju, uzimajući u obzir i njegovu masu. Mehanika materijala omogućava određivanje čvrstoće, krutosti i stabilnosti dijelova strojeva i konstrukcija, te konstrukcijskih cjelina. Matematika je osnovni alat, čije je poznavanje nužno potrebno za proučavanje i korištenje znanja iz Mehanike i Nauke o čvrstoći u sprezi s Elementima strojeva. 3

Poznavanje materijala, njihovih karakteristika, način proizvodnje, sposobnosti prerade, fizičke i toplinske obrade, te ispitivanja, je nužno potrebno zbog njihovog pravilnog izbora za različite strojne dijelove, posebno obzirom na nosivost, težinu, mogućnost obrade i ekonomičnost. Tehnologija obrade je tehnička znanost koja proučava načine obrade materijala postupcima lijevanja, rezanja, preoblikovanja i spajanja s namjenom kvalitetne i ekonomične izrade dijelova. Tehničko crtanje obuhvaća poznavanje osnova Nacrtne geometrije, ustaljenih pravila, propisa i konvencija, koji predstavljaju nedvosmisleno sredstvo izražavanja i izmjene informacija kod svih tehničkih problema, kako među konstruktorima, tako i između proizvođača i potrošača. Tehničko crtanje je tehnički jezik u najširem smislu riječi. PROJEKTIRANJE I KONSTRUIRANJE STROJEVA I STROJNIH DIJELOVA Pod pojmom projektiranje i konstruiranje podrazumijeva se u najširem smislu stvaralački rad stručnjaka s namjenom određivanja oblika i dimenzija strojeva i njihovih dijelova. Projektiranje ima za cilj izradu idejnog projekta stroja kao cjeline i sadrži određivanje glavnih karakteristika stroja, izbor glavnih sastavnih dijelova, njihovih osnovnih karakteristika i funkcija, te rasporeda i međusobne ovisnosti. Projektiranje se dakle odnosi na određivanje i utvrđivanje osnovnih početnih zahtjeva, potrebnih za konstrukcijsku razradu budućeg stroja. Konstruiranje ima za cilj određivanje i utvrđivanje oblika i dimenzija pojedinih dijelova stroja na osnovi zahtjeva, određenih u fazi projektiranja. 1.3.1 Određivanje oblika i dimenzija strojnih dijelova Oblici i dimenzije dijelova strojeva moraju zadovoljiti brojne zahtjeve. Najvažniji su sljedeći: • zahtjevi funkcionalnosti i namjene • zahtjevi radne sposobnosti • zahtjevi proizvodnosti • zahtjevi ekonomičnosti. Svi navedeni zahtjevi su međusobno zavisni, često u suprotnosti, tako da ih nije moguće istovremeno u potpunosti ispuniti. Zadaća konstruktora je, da s obzirom na dane zahtjeve i mogućnosti, nađe najbolje rješenje, pri čemu prvenstveno treba poštivati zahtjeve, koji su za dani primjer najvažniji. Zahtjev funkcionalnosti kao osnovni zahtjev, određuju oblike i dimenzije mnogih dijelova strojeva i specifičan je za svaki stroj i za svaki njegov dio. Oblik strojnih dijelova je često vezan za način njihovog gibanja (kružno gibanje – cilindrični oblik, pravocrtno gibanje – ravne površine, pretvorba pravocrtnog gibanja u kružno – vijčani oblik itd.), dok su dimenzije vezane za pripadajuća opterećenja. Dijelovi različitih mehanizama imaju oblike i dimenzije, koji su određeni s obzirom na željenu kinematiku gibanja (krivuljni mehanizmi, ručni mehanizmi, zupčani mehanizmi). Oblici različitih opruga su prilagođeni osnovnom zahtjevu namjene (što veće elastično deformiranje, progresivna, degresivna ili linearna krutost). Cijevi i cijevna armatura moraju biti oblikovani tako da su hidraulički otpori najmanji. Aerodinamičnost strojnog dijela nalaže oblik koji pruža najmanje otpore pri gibanju kroz zrak ili tekućinu. Pri oblikovanju pojedinih sklopova treba se držati standardnih propisa, npr. standardni razmak tračnica kod 4

  • Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
  • Page 3: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
  • Page 7 and 8: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
  • Page 9 and 10: 1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60
  • Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
  • Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
  • Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
  • Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
  • Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
  • Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
  • Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
  • Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
  • Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
  • Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
  • Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
  • Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
  • Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
  • Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
  • Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
  • Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
  • Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
  • Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
  • Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
  • Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
  • Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
  • Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
  • Page 55 and 56:

    Slika 1.45: Definiranje parametara

  • Page 57 and 58:

    Gustoća vjerojatnosti oštećenje

  • Page 59 and 60:

    2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi

  • Page 61 and 62:

    hlađenja. Time se utječe na pobol

  • Page 63 and 64:

    Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C

  • Page 65 and 66:

    Ako zavar prenosi opterećenja koja

  • Page 67 and 68:

    Posebnu pozornost treba posvetiti p

  • Page 69 and 70:

    τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj

  • Page 71 and 72:

    a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t

  • Page 73 and 74:

    Pri tome je potrebno uzeti u obzir

  • Page 75 and 76:

    a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°

  • Page 77 and 78:

    F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p

  • Page 79 and 80:

    1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP

  • Page 81 and 82:

    obzir predznak −F rVmin . Najveć

  • Page 83 and 84:

    trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',

  • Page 85 and 86:

    σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30

  • Page 87 and 88:

    3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim

  • Page 89 and 90:

    W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π

  • Page 91 and 92:

    Kontrola opasnosti od izvijanja nav

  • Page 93 and 94:

    a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)

  • Page 95 and 96:

    p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅

  • Page 97 and 98:

    a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon

  • Page 99 and 100:

    M s [Nmm] moment savijanja; M s = F

  • Page 101 and 102:

    T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:

  • Page 103 and 104:

    Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu

  • Page 105 and 106:

    h • uložni klinovi, koji se ula

  • Page 107 and 108:

    • aksijalno pokretnom glavinom, g

  • Page 109 and 110:

    5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj

  • Page 111 and 112:

    Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,

  • Page 113 and 114:

    0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0

  • Page 115 and 116:

    U praksi, proračun steznog spoja n

  • Page 117 and 118:

    ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr

  • Page 119 and 120:

    Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli

  • Page 121 and 122:

    Sigurnost protiv klizanja je dakle:

  • Page 123 and 124:

    Radnja opruge grafički predstavlja

  • Page 125 and 126:

    U praksi se za opruge najviše upot

  • Page 127 and 128:

    a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n

  • Page 129 and 130:

    F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn

  • Page 131 and 132:

    kombinacijama, tabela 6.7. U takvim

  • Page 133 and 134:

    jednaki su kao za okrugle torzijske

  • Page 135 and 136:

    Popravni faktor naprezanja k t uzim

  • Page 137 and 138:

    7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe

  • Page 139 and 140:

    M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l

  • Page 141 and 142:

    Paraboloid se aproksimira nizom val

  • Page 143 and 144:

    ν potr ciklusa potrebni stupanj si

  • Page 145 and 146:

    R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak

  • Page 147 and 148:

    što uzrokuje njihovo nejednoliko o

  • Page 149 and 150:

    f G m teoretski položaj težišta

  • Page 151 and 152:

    7.5.2 Torzijska kritična brzina vr

  • Page 153 and 154:

    8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje

  • Page 155 and 156:

    • granično podmazivanje (I), •

  • Page 157 and 158:

    Slika 8.8: Smještaj utora za podma

  • Page 159 and 160:

    izvedbama, čime se dobiva na kruto

  • Page 161 and 162:

    a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni

  • Page 163 and 164:

    8.1.3 Proračun radijalnih kliznih

  • Page 165 and 166:

    Iz izraza (8.8) također slijedi: (

  • Page 167 and 168:

    Provjera hidrodinamičkog plivanja

  • Page 169 and 170:

    8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra

  • Page 171 and 172:

    8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak

  • Page 173 and 174:

    NA NN QJ igličasti ležajevi dvore

  • Page 175 and 176:

    f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝

  • Page 177 and 178:

    9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk

  • Page 179 and 180:

    ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c

  • Page 181 and 182:

    m α m α Za paralelne osovine II.

  • Page 183 and 184:

    Za sistem sa vezanim masama koje se

  • Page 185 and 186:

    M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev

  • Page 187 and 188:

    Ukupno vrijeme uključivanja: t + u

  • Page 189 and 190:

    Spojke za upuštanje u rad - Upotre

  • Page 191 and 192:

    • prijenosnici s neposrenim konta

  • Page 193 and 194:

    2) prijenosi za vratila koja se sij

  • Page 195 and 196:

    se kutevima pritiska u točki Y kao

  • Page 197 and 198:

    jednaka polumjeru zakrivljenosti (

  • Page 199 and 200:

    U odvalne postupke spadaju: e2.1) O

  • Page 201 and 202:

    ‣ Pomak profila ne mijenja korak

  • Page 203 and 204:

    Prekrivanje profila Znamo da se zah

  • Page 205 and 206:

    Ove sile moraju prenijeti vratila i

  • Page 207:

    Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl

Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Strength of structures and components.pdf - FESB
Udzbenik-skripta II deo.pdf
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
Geometrijske karakteristike presjeka štapa
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...