Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

β σ ef k = (1.102) σ

β σ ef k = (1.102) σ n β k efektivni (stvarni) faktor koncentracije naprezanja σ ef [N/mm 2 ] stvarno (efektivno) naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja σ n [N/mm 2 ] nominalno naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja Izraz 1.102 u praksi služi za određivanje stvarne vrijednosti naprezanja na mjestu koncentracije, pri čemu se efektivni faktor koncentracije naprezanja procjenjuje prema izrazu izvedenom iz izraza 1.101 β = 1+ η α − 1 (1.103) k k k ( ) Ako je materijal neosjetljiv na koncentraciju naprezanja, bit će η k = 0, pa je β k = 1 bez obzira na veličinu α k . Za materijale čije su osobine slične osobinama idealnog materijala, je η k = 1, pa je β k = α k . U tom slučaju kaže se da je materijal apsolutno osjetljiv na koncentraciju naprezanja. Osjetljivost ugljičnih konstrukcijskih čelika na koncentraciju naprezanja kreće se u granicama od 0,40 do 0,85, legiranih čelika od 0,65 do 0,95, dok je u čelika za opruge od 0,95 do 1,0. U lakih metala osjetljivost je od 0,40 do 0,80, u čeličnom lijevu 0,30 do 0,40, dok je kod sivog lijeva, zbog opisanih uzroka, ona vrlo mala, i kreće se u granicama od 0,01 do 0,20. Za sve materijale važi pravilo da osjetljivost prema koncentraciji naprezanja raste s povećanjem statičke čvrstoće. Običaj je da se koncentracija naprezanja ne uzima u obzir kod proračuna naprezanja, već se čvrstoća umanji za vrijednost efektivnog faktora koncentracije naprezanja. Zbog toga se kod promjenjivih naprezanja efektivni faktor koncentracije naprezanja definira omjerom trajne dinamičke čvrstoće materijala i trajne dinamičke čvrstoće modela strojnog dijela, koji ima iste dimenzije i istu kvalitetu površinske obrade kao ispitivana probna epruveta. Budući da koncentracija naprezanja uglavnom ne utiče na statičku komponentu naprezanja, već samo na amplitudu naprezanja, onda se efektivni faktor koncentracije naprezanja najčešće ispituje za čisto dinamičko naprezanje, tj. za r = -1. Dakle R−1 βk = ≥ 1 (1.104) ' R −1D R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća probne epruvete R' -1D [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća modela strojnog dijela. Utjecaj apsolutnih dimenzija S povećanjem apsolutnih dimenzija strojnih dijelova njihova čvrstoća se smanjuje. Uzrok tome jest što je u većem volumenu veća vjerojatnost nehomogenosti, te grešaka u materijalu i obradi, a time je i veća vjerojatnost nastanka i širenja pukotine. Ovo se naročito odnosi na dinamička opterećenja, kod kojih se negativan utjecaj povećanih dimenzija na čvrstoću strojnog dijela procjenjuje faktorom dimenzija b 1 . Ovaj je stvarno jednak omjeru dinamičkih čvrstoća strojnog dijela i modela strojnog dijela s dimenzijom u kritičnom presjeku jednakoj dimenziji standardne probne epruvete, ali ga se redovito aproksimira kao omjer dinamičkih čvrstoća epruvete s dimenzijom jednakoj dimenziji strojnog dijela, i standardne probne epruvete: R− 1d b1 = ≤1 (1.108) R −1 R -1d [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća za r = -1 probne epruvete promjera d 49

R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća za r = -1 standardne probne epruvete promjera 7 mm. Razumljivo, i faktor dimenzija je različit za različite vrste naprezanja, kao i za različite materijale. Ipak, za približne proračune, njegova vrijednost se može orijentacijski odrediti prema tabeli 1.9 za čelične strojne dijelove proizvoljno opterećene. Tabela 1.9: Ovisnost faktora dimenzija o promjeru strojnih dijelova Promjer [mm] Faktor apsolutnih dimenzija b 1 7 1,0 10 0,95…0,98 15 0,90…0,95 25 0,80…0,90 50 0,70…0,80 100 0,63…0,70 300 i više 0,55…0,61 Napomena: Manje vrijednosti vrijede za legirane čelike, veće za ugljične konstrukcijske čelike. Utjecaj dužine na dinamičku čvrstoću još nije dovoljno proučen, iako su uzroci jednaki kao i kod povećanja promjera. Neka ispitivanja su pokazala da se povećanjem dužine strojnih elemenata njihova dinamička čvrstoća smanjuje za najviše 15...20%, ovisno o vrsti čelika i načinu njegove mehaničke i termičke obrade. Utjecaj kvalitete površine Utjecaj stanja površine strojnog dijela na njegovu dinamičku čvrstoću vrlo je značajan, jer inicijalna pukotina redovito nastaje na površini i to zbog slijedećih razloga: • Koncentracija naprezanja je redovito na površini • Površinske mikroneravnine i lokalne plastične deformacije nastale u procesu obrade uzrokuju lokalne koncentracije naprezanja • Utjecaj vanjske sredine je najveći na površinske slojeve • Nominalna naprezanja su najveća na površinama strojnih dijelova. Smanjenje dinamičke čvrstoće strojnih dijelova zbog navedenih upliva obuhvaćeno je faktorom kvalitete površine strojnog dijela b 2 , koji je definiran omjerom trajne dinamičke čvrstoće izvjesnog strojnog dijela i trajne dinamičke čvrstoće istog strojnog dijela, ali polirane površine. Slično kao ranije, ovaj se faktor aproksimira omjerom dinamičkih čvrstoća epruvete obrađene kao predmetni strojni dio i polirane probne epruvete: b 2 ' R− 1 = (1.109) R −1 b 2 faktor kvalitete površine, tabela 1.10 R -1 ' [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća epruvete proizvoljne površinske obrade pri r = -1 R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička čvrstoća materijala pri r = -1 Vrijednosti faktora kvalitete površine date su u tabeli 1.10. 50

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
Poglavlje 5 - Masinski elementi
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB