Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

• zavareni spojevi

• zavareni spojevi imaju manju sposobnost prigušenja vibracija, te manju otpornost prema koroziji. Zato ih se mora nakon zavarivanja zaštiti protiv vanjskih utjecaja, • zavareni spojevi su zbog svoje cijene neprimjereni za velikoserijsku proizvodnju. 2.1 NASTANAK ZAVARENOG SPOJA Zavareni spojevi općenito se temelje na kohezijskim silama u zavaru, tako da poslije zavarivanja zavareni spoj čini neraskidivu cjelinu. Obzirom na način nastanka kohezijskih sila u zavarenom spoju razlikuje se: • zavarivanje toplinskom energijom (zavarivanje taljenjem) • zavarivanje s mehaničkom energijom, toplo i hladno Slika 2.1: Zavar nastao taljenjem . Pri zavarivanju s toplinskom energijom spajani dijelovi iz jednakog ili srodnog materijala (osnovni materijal), te dodatni materijal, zagrijava se na temperaturu koja je viša od tališta materijala dijelova koji se zavaruju. Pri tome dolazi na mjestu spoja do stapanja taline osnovnog i dodatnog materijala. Zavareni spoj nastaje zbog kohezijskih veza koje postoje među atomima nakon hlađenja zavara u čvrsto stanje. Materijal u zavarenom spoju ima strukturu lijeva, i nakon potpunog otvrdnuća tvori čvrst, nerastavljiv spoj između spojenih dijelova. Donji dio zavara na dnu žlijeba naziva se korijen, gornji dio na vrhu naziva se lice zavara, slika 2.1. Zbog brzog lokalnog zagrijavanja i hlađenja na mjestu zavara velik dio topline prelazi u osnovni materijal, tako da u određenom području u okolini zavara dolazi do promjene mikrostrukture osnovnog materijala dijelova koji se zavaruju. To se područje naziva zona utjecaja topline (ZUT). Kod čelika ZUT zahvaća područje između linije staljivanja i područja u kojem temperatura pri zavarivanju prelazi temperaturu rekristalizacije (oko 40 % temperature taljenja). Promjena mikrostrukture u ZUT može dovesti do slabljenja zavarenog spoja (krta zakaljena struktura ili pogrubljenje zrna), a brzo lokalno zagrijavanje i hlađenje između zavarivanja vodi do nastanka zaostalih unutrašnjih naprezanja u okolici zavara. Jedno i drugo se može ukloniti žarenjem. Pri tome se, za odstranjivanje unutrašnjih naprezanja, čelične materijale zagrijava na približno 600°C. Dijelove koji se zavaruju potrebno je u određenim slučajevima predgrijavati na 100 do 150°C, ili prethodno deformirati s posebnim uređajem. Pri zavarivanju toplinskom energijom na zraku, kod određenih vrsta materijala dolazi do vezivanja sa slobodnim elementima iz atmosfere (kisik, vodik) u talini zavara, što nakon hlađenja nepovoljno utječe na nosivost zavara (korozija, poroznost). To se izbjegava zavarivanjem u zaštitnoj okolini (vakuum, zaštitni plin, troska, itd.), gdje se zavar kod zavarivanju štiti od reakcije s vanjskim elementima. S dodatnim sredstvima (npr. obložene elektrode, prašak, itd.) utječe se metalurški na talinu (umirenje, dezoksidacija, legiranje, itd.) i produžuje vrijeme 59

hlađenja. Time se utječe na poboljšanje mikrostrukture u zavarenom spoju i na pravilni oblik korijena i lica zavara. Zavar se naknadno također može obraditi (oblikovanje tjemena i korijena zavara, žarenje, itd.) i tako poboljšati kvalitetu zavarenog spoja. Pri zavarivanju s mehaničkom energijom dijelovi se spajaju bez dodavanja materijala. U području spoja spajani materijali su izloženi velikim plastičnim deformacijama. To dovodi do izmjene atoma i time do difuzije na dodirnim površinama, lokalne rekristalizacije, te do nastanka adhezijskih i kohezijskih veza među dijelovima koji se spajaju. Zavarom se naziva dio materijala, koji se deformacijski omekšao i pri tome rekristalizirao. Kod toplog zavarivanja dodirne površine dijelova se prije zavarivanja na različite načine zagrijavaju do tjestastog stanja tj. lokalno do tališta, čime se pospješuje proces difuzije atoma preko kontaktnih površina i rekristalizacije pod djelovanjem mehaničke sile pritiska. Pri hladnom zavarivanju su za nastanak zavarenog spoja potrebne veće sile pritiska, jer su kontaktne površine na sobnoj temperaturi. Dubina difuzijskog prodiranja je od 2 µm do 1 mm i ovisna je o vrsti spajanog materijala. Jednakomjernost difuzijskog prodiranja je od presudne važnosti za nosivost zavarenog spoja. Zbog toga zavarivane površine moraju biti po mogućnosti glatke (hrapavost R z ≤ 20 µm) i dobro očišćene (mehaničko i kemijsko čišćenje). Upotrebom dodatnih sredstava pospješuje se difuzija atoma i poboljšavaju svojstva zavarenog spoja. Upotrebom različitih plinova sprječava se, odnosno smanjuje mogućnost oksidacije spajanih površina pri zavarivanju. U usporedbi sa zavarivanjem taljenjem, zavarivanje pritiskom je jednostavnije i ekonomičnije, i zato je primjereno za velikoserijsku proizvodnju. 2.2 ZAVARLJIVOST MATERIJALA Zavarljivost je svojstvo materijala da se spajanjem zavarivanjem njegovih dijelova dobije upotrebljiv spoj. Materijal je dobro zavarljiv ako je standardnom opremom i procedurom zavarivanja moguće ostvariti upotrebljiv spoj, pri čemu je ponovljivost postupka vrlo visoka. Materijal je slabo zavarljiv ako se spoj ostvaruje složenom opremom i procedurom zavarivanja Tabela 2.2: Zavarivanje termoplastičnih polimernih materijala Način zavarivanja Umjetni materijal Debljina [mm] Temperatura zavarivanja [°C] Vrućim zrakom (dušikom) PVC – tvrdi i meki Polietilen Polimetakrilat Poliamid (dušikom) > 2,0 > 2,0 > 2,0 > 1,5 250…350 190…210 350…400 240…280 Vrućim alatom Toplotno-impulzno Visokofrekventno Zavarivanje trenjem PVC – meki Polietilen Polimetakrilat Poliamid PVC – tvrdi PVC – meki Polietilen Poliamid PVC – tvrdi i meki Polimetakrilat Poliamid PVC – tvrdi Polimetakrilat 0,5…2,0 > 2,0 > 2,0 0,5…2,0 < 0,1 < 0,4 < 0,2 < 0,2 > 0,1 > 0,1 > 0,1 profili, cijevi profili ≈ 250 200…250 350…400 240…280 obostrano jednostrano 60

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Å UMARSKI LIST 1-2/2000 - HÅ D
HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume
Å UMARSKI LIST 7-8/1980
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB