Views
3 years ago

ELEMENTI STROJEVA

c) F tr F R F n smjer

c) F tr F R F n smjer kretanja a) F V F V β F 2 α 2β F n F' n F R r 2 = d 2 /2 β F h p n d 2 F 2 F 2 d) F tr F 2 e) F tr F R α+ρ F n ρ F R α−ρ ρ F n ρ α α α smjer F V ρ−α kretanja smjer F V kretanja F V F F tr t F t F tr P α F n α F n π⋅d 2 α F t F tr b) vijak matica Slika 3.23: Odnosi sila na navoju prilikom pritezanja i odvijanja a) odnosi na plosnatom navoju b) odnosi u normalnom presjeku navoja s trokutastim profilom c) pritezanje d) automatsko odvijanje (nesamokočnost) e) odvijanje silom (samokočnost) Odnose sila prilikom pritezanja (uspon matice po nagibu navoja) prikazuje slika 3.23c. Potrebna obodna sila nanavoju F 2 proizlazi iz ravnotežnog poligona sila, te iznosi F 2 = F V ⋅tan(α+ρ). slika 3.23d pokazuje odnose prilikom odvijanja (spuštanja matice po nagibu navoja) iz čega je vidljivo kako je za uspostavljanje ravnotežnog stanja potrebna obodna sila F 2 = F V ⋅tan(α−ρ), koja djeluje u smjeru pritezanja, dakle u suprotnom smjeru od kretanja matice. Očito, bez prisutnosti obodne sile F 2 matica bi se automatski kretala niz nagib navoja (odvijala), jer je sila trenja F tr premala da bi mogla spriječiti to gibanje. U tom slučaju vijčani spoj odnosno navoj, se naziva nesamokočnim. Očito, navoj nije samokočan kada je α > ρ. U graničnom slučaju, kada je α = ρ, naizgled postoji ravnoteža, jer je sila trenja upravo dovoljno velika za uspostavljanje ravnoteže bez obodne sile F PN . Takvu ravnotežu može narušiti i najmanja sila u smjeru odvijanja, pa i dolazi do odvijanja vijčanog spoja. Zbog toga se u praksi uzima da je i u ovom slučaju navoj nesamokočan. Ako je α < ρ, slika 3.23e, tada je i F 2 < 0. Prema tome, za odvijanje je potrebna dodatna obodna sila u smjeru odvijanja. U takvom slučaju vijčani spoj odnosno navoj se naziva samokočnim. Dakle, uvjet samokočnosti je α < ρ. Općenito, samokočnost vijčanog spoja definira se kao stanje pri kojem se vijčani spoj pod djelovanjem aksijalnog opterećenja ne odvrne. Dakle, nakon pritezanja vijčanog spoja, do otpuštanja npr. matice ne dolazi momentalno (samo po sebi), bez djelovanja vanjskog opterećenja. U navojima s trokutastim profilom, slika 3.23 b, odnosno profilom s kutom nagiba β, potrebno je uzeti u obzir da se u normalnom presjeku navoja normalna sila među navojima F n , zbog ' nakošenosti profila, raspodijeli na normalnu komponentu F n = F n ⋅cosβ, koja je okomita na zavojnicu vijka, te na radijalnu komponentu F h , koja pokušava navoj matice radijalno odmaknuti od navoja vijka. U ravnini uzduž zavojnice navoja, slika 3.23 c,d i e, sila F n ' zatvara sa silom F n 81

trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ', iz čega slijedi tanρ' = F tr / F' n = µ N / cosβ = µ' N , gdje se µ' N naziva reducirani koeficijent trenja navoja. Odnosi u navojima s nagnutim profilom jednaki su onima u navojima s plosnatim profilom, osim što se mora u poligonima sila i odgovarajućim izrazima računati s F n ' umjesto s F n , a umjesto kuta trenja ρ, s reduciranim kutem trenja navoja ρ'. Kod metričkih navoja s trokutastim profilom i kutom 2β = 60° je µ' N ≈ 1,155⋅µ N. Samokočnost navoja je ovisna o trenju među navojima µ N i kutu uspona navoja α. Kod običnih nosivih vijaka s metričkim normalnim navojem i trokutastim ISO profilom, kut uspona navoja je u području α = 3,6° (M4) … 1,8° (M60), dok je reducirani kut trenja među navojima u granicama ρ' = 5,2° (µ N = 0,08) … 16,1° (µ N = 0,25), tabela 3.10. Dakle, kod metričkih navoja s trokutastim profilom je α

pdf format - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Metodologija istraživanja u prirodnim znanostima - Fakultet ...
Arhitektura, raziskave Architecture, Research - Fakulteta za arhitekturo
Å UMARSKI LIST 5-6/1996
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA - Zdravstveno veleu?ili?te Zagreb
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
Đilas, Milovan, Vlast, Naša reč, 1983.pdf
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
2. višedijelni tlačni elementi
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB