Views
4 years ago

ELEMENTI STROJEVA

članica, standard se

članica, standard se objavi u obliku ISO tehničkog izvještaja (ISO Tehnical Report), koji je podvrgnut reviziji svake tri godine s namjenom dostizanja pune suglasnosti. ISO standardi imaju značaj preporučenog standarda, iako ih države članice ISO organizacije preuzimaju kao osnovu pri izradi ili usklađivanju svojih nacionalnih standarda. Proces globalne standardizacije je tako povratnog značaja, pa se preuzimanjem međunarodnih standarda utječe na odgovarajuće nacionalne standarde, a time i na osnovnu standardizaciju u tvornici. U Republici Hrvatskoj na snazi je hrvatski standard HRN (hrvatske norme), koji je preuzet od standarda JUS bivše državne zajednice. No, kako se ovi standardi slabo ili nikako ne dopunjuju niti proširuju, prisiljene su gospodarske i druge organizacije preuzeti međunarodne standarde (ISO) ili nacionalne standarde drugih zemalja- prvenstveno njemačke (DIN)- kad god hrvatski standardi ne postoje ili su zastarjeli. Za pojedina područja industrije, npr. u brodogradnji, na snazi su standardi jednog ili više osiguravajućih društava, koja osiguravaju proizvod (brod). Na taj način i svi strojevi i uređaji u brodu moraju udovoljiti tim standardima. Osnutkom evropske zajednice država (EZ), ova je počela izdavati svoje standarde (EN), koji su velikim dijelom temeljeni na DIN-u, ali i dobrim standardima drugih zemalja EZ. 1.4.1 Standardni brojevi U industriji su često potrebni strojni dijelovi istog tipa, ali različitih veličina (vijci, matice, pera, vratila, itd.). Dakako, njihovu raznolikost treba smišljeno ograničiti na što manju mjeru, premda pri tom treba zadovoljiti potrebe za različitim veličinama. U tom smislu, pri konstruiranju i određivanju dimenzija strojnih dijelova teži se ka tome, da se dužine, mjere, kote, površine, opterećenja itd., parametriziraju upotrebom standardnog broja. Upotreba parametriziranih dijelova omogućava ekonomičniju proizvodnju, kontrolu i zamjenu dijelova, te pojednostavnjuje održavanja strojeva. Standardni brojevi temelje se na vrijednostima članova geometrijskoga reda. Pri tom redu brojevi se srazmjerno povećavaju, a faktor prirasta q određuje se po izrazu: x q = 10 (1.1) gdje se vrijednost korijena bira kao x = 5, 10, 20, 40 ili 80. Niz standardnih brojeva tvori se tako, da se osnovni član reda a uzastopce množi s faktorom q (a, a⋅q, a⋅q 2 , a⋅q 3 … a⋅q n ) i dobivene vrijednosti minimalno zaokružuju. Red standardnih brojeva označava se sa slovom R, a pripadajući niz s 5, 10, 20, 40 ili 80. Tabela 1.1 Standardni brojevi Osnovni redovi Iznimni red Osnovni redovi Iznimni red R5 R10 R20 R40 R80 R5 R10 R20 R40 R80 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 1,03 1,06 1,06 4,25 4,25 1,09 1,12 1,12 1,12 4,50 4,50 4,50 1,15 1,18 1,18 4,75 4,75 1,22 1,25 1,25 1,25 1,25 5,00 5,00 5,00 5,00 1,28 1,32 1,32 5,30 5,30 1,36 1,40 1,40 1,40 5,60 5,60 5,60 1,45 1,50 1,50 6,00 6,00 1,55 4,12 4,37 4,62 4,87 5,15 5,45 5,80 6,15 7

1,60 1,60 2,00 2,50 2,50 3,15 1,60 1,80 2,00 2,24 2,50 2,80 3,15 3,55 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00 2,12 2,24 2,36 2,50 2,65 2,80 3,00 3,15 3,35 3,55 3,75 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00 2,12 2,24 2,36 2,50 2,65 2,80 3,00 3,15 3,35 3,55 3,75 1,65 1,75 1,85 1,95 2,06 2,18 2,30 2,43 2,58 2,72 2,90 3,07 3,25 3,45 3,65 3,87 6,30 6,30 8,00 6,30 7,10 8,00 9,00 6,30 6,70 7,10 7,50 8,00 8,50 9,00 9,50 6,30 6,70 7,10 7,50 8,00 8,50 9,00 9,50 10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 6,50 6,90 7,30 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 Tabela 1.1 daje brojčane vrijednosti za veličinu a = 1 i decimalni interval od 1 do 10. Standardni brojevi su dakle nizovi brojeva koje se preporuča upotrebljavati u svim primjerima kada se odluči dati prikaz u brojčanim iznosima. Pri tom vrijedi načelo, da se upotrebljavaju standardni nizovi sa što većim stupnjem uvećanja. Standardni brojevi se obično koriste za dužinske mjere i promjere u svim primjerima gdje se pomoću njih može na zadovoljavajući način nadomjestiti izračunate potrebne vrijednosti. Upotreba standardnih brojeva je nužna prije svega kod modularne gradnje strojeva, tipizaciji i sastavljanju standarda. 1.5 TOLERANCIJE I DOSJEDI STROJNIH DIJELOVA Oblici strojnih dijelova su općenito kombinacija različitih geometrijskih tijela, omeđeni s ravnim, cilindričnim, konusnim, zavojnim i sličnim dimenzija dosjednih dijelova, oblika i međusobnih položaja pojedinih vanjskih površina. Nesavršenost svih elemenata, koji sudjeluju u proizvodnom procesu (radni strojevi, oruđa, materijali, ljudi) ima za posljedicu odstupanje ostvarenih dimenzija izratka od željenih. Isto tako, metode i alati mjerenja i kontrole, onemogućavaju apsolutno točno mjerenje ostvarenih dimenzija proizvedenog dijela. Apsolutna točnost dimenzija i oblika strojnih dijelova, ne samo da nije moguća, nego nije niti nužno potrebna za pravilnu upotrebu stroja. Ponekad mjere i oblici dopuštaju veća, a nekad manja odstupanja. Izbor pravilnog stupnja točnosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova stroja je zadatak konstruktora, koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti strojnih dijelova sa ekonomičnošću izrade. Pri izboru, konstruktor mora poštovati funkciju, za koju je pojedini dio namijenjen, mogućnost izrade, kontrole i montaže, te zahtjeve ekonomičnosti. Veći stupanj točnosti zahtijeva se prije svega kod dimenzija, koje neposredno utječu na kinematiku stroja, kao i kod spojnih dimenzija dvaju ili više dijelova stroja. Da bi se omogućila funkcionalnost svakog strojnog dijela, unatoč nemogućnosti dosezanja apsolutne točnosti dimenzija i oblika, potrebno je u fazi konstruiranja propisati njihove prihvatljive dimenzije. Tako propisana dozvoljena odstupanja oblika i dimenzija strojnih dijelova od apsolutno točnih, nazivaju se tolerancije. Razlikuju se sljedeće tolerancije: 8

  • Page 1 and 2: S V E U Č I L I Š T E U S P L I T
  • Page 3 and 4: 1. UVOD Strojarstvo je područje te
  • Page 5 and 6: Poznavanje materijala, njihovih kar
  • Page 7: 1.4 STANDARDIZACIJA I STANDARDI Na
  • Page 11 and 12: a) b) nul-linija nazivna mjera Di t
  • Page 13 and 14: osnovna odstupanja mjera + − 0 A
  • Page 15 and 16: • Sistem jedinstvene osovine. U o
  • Page 17 and 18: Kao parametar hrapavosti često se
  • Page 19 and 20: a) V b) dV p g dG c) F d) F Slika 1
  • Page 21 and 22: 1 2 Slika 1.7: Trenje pri kotrljanj
  • Page 23 and 24: F vrijeme t Slika 1.8: Statičko op
  • Page 25 and 26: ∆F p = lim i ∆A→0 ∆A i . (1
  • Page 27 and 28: µ Poissonov koeficijent, konstanta
  • Page 29 and 30: l l Slika 1.14: Naprezanja od savij
  • Page 31 and 32: Tabela 1.6: Tetmajereve empirijske
  • Page 33 and 34: 1.7.7 Složena stanja naprezanja U
  • Page 35 and 36: dvoosno, odnosno troosno stanje nap
  • Page 37 and 38: opterećenja, naprezanja i deformac
  • Page 39 and 40: ν σ R σ = (1.74) σ ν σ parcij
  • Page 41 and 42: 1.8.1.3.1 Karakteristike čvrstoće
  • Page 43 and 44: Slika 1.29: Formirana klizna ravnin
  • Page 45 and 46: a x b d c x σ d +σmax -σmax c a
  • Page 47 and 48: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
  • Page 49 and 50: σ max [N/mm 2 ] najveće naprezanj
  • Page 51 and 52: R -1 [N/mm 2 ] trajna dinamička č
  • Page 53 and 54: vrijednosti b D do vrijednosti 1. Z
  • Page 55 and 56: Slika 1.45: Definiranje parametara
  • Page 57 and 58: Gustoća vjerojatnosti oštećenje
  • Page 59 and 60:

    2 ZAVARENI SPOJEVI Zavareni spojevi

  • Page 61 and 62:

    hlađenja. Time se utječe na pobol

  • Page 63 and 64:

    Teški metali. Bakar (Cu), mjedi (C

  • Page 65 and 66:

    Ako zavar prenosi opterećenja koja

  • Page 67 and 68:

    Posebnu pozornost treba posvetiti p

  • Page 69 and 70:

    τ s⊥ [N/mm 2 ] smično naprezanj

  • Page 71 and 72:

    a) b b) A 1 = b⋅t b A 1 = b⋅t t

  • Page 73 and 74:

    Pri tome je potrebno uzeti u obzir

  • Page 75 and 76:

    a) b) c) d) e) f) g) 60° 60° 55°

  • Page 77 and 78:

    F V ∆ lV = (3.4) CV ∆l V [mm] p

  • Page 79 and 80:

    1 F = F − F = F = F (1 −Φ ) rP

  • Page 81 and 82:

    obzir predznak −F rVmin . Najveć

  • Page 83 and 84:

    trenja F tr = F n ⋅µ N kut ρ',

  • Page 85 and 86:

    σ = σ + 3⋅τ ≤ 0,9⋅ R (3.30

  • Page 87 and 88:

    3.3.4 Vijčani spojevi s dosjednim

  • Page 89 and 90:

    W P η = = h W α + ρ ⋅d ⋅ π

  • Page 91 and 92:

    Kontrola opasnosti od izvijanja nav

  • Page 93 and 94:

    a) b) c) d) l 3,2 3,2 3,2 3,2 d a)

  • Page 95 and 96:

    p F F = = ≤ p 2 dop Aproj 2l2 ⋅

  • Page 97 and 98:

    a) b) c) 0,8 ili Konus 1:50 3,2 Kon

  • Page 99 and 100:

    M s [Nmm] moment savijanja; M s = F

  • Page 101 and 102:

    T p d T p D n D z a) b) Slika 4.11:

  • Page 103 and 104:

    Tabela 5.1 Osnovna svojstva i mogu

  • Page 105 and 106:

    h • uložni klinovi, koji se ula

  • Page 107 and 108:

    • aksijalno pokretnom glavinom, g

  • Page 109 and 110:

    5.5 STEZNI SPOJEVI 5.5.1 Nerastavlj

  • Page 111 and 112:

    Vrijednosti za R zv i R zg mogu se,

  • Page 113 and 114:

    0,2 0,32 0,53 0,67 0,78 0,83 0,87 0

  • Page 115 and 116:

    U praksi, proračun steznog spoja n

  • Page 117 and 118:

    ρ α/2 ρ F N F F r F p α/2 F tr

  • Page 119 and 120:

    Uz F tr,o ≅ F tr,g , također sli

  • Page 121 and 122:

    Sigurnost protiv klizanja je dakle:

  • Page 123 and 124:

    Radnja opruge grafički predstavlja

  • Page 125 and 126:

    U praksi se za opruge najviše upot

  • Page 127 and 128:

    a) b) F B s b B=n⋅b b h l h l n

  • Page 129 and 130:

    F F p α r a D d Slika 6.10: Zavojn

  • Page 131 and 132:

    kombinacijama, tabela 6.7. U takvim

  • Page 133 and 134:

    jednaki su kao za okrugle torzijske

  • Page 135 and 136:

    Popravni faktor naprezanja k t uzim

  • Page 137 and 138:

    7 OSOVINE I VRATILA Osovine služe

  • Page 139 and 140:

    M = M + M (7.1) 2 2 s sx sy l l B l

  • Page 141 and 142:

    Paraboloid se aproksimira nizom val

  • Page 143 and 144:

    ν potr ciklusa potrebni stupanj si

  • Page 145 and 146:

    R τ = b 1e · R et (7.21) b 1e fak

  • Page 147 and 148:

    što uzrokuje njihovo nejednoliko o

  • Page 149 and 150:

    f G m teoretski položaj težišta

  • Page 151 and 152:

    7.5.2 Torzijska kritična brzina vr

  • Page 153 and 154:

    8.1 KLIZNI LEŽAJEVI Klizni ležaje

  • Page 155 and 156:

    • granično podmazivanje (I), •

  • Page 157 and 158:

    Slika 8.8: Smještaj utora za podma

  • Page 159 and 160:

    izvedbama, čime se dobiva na kruto

  • Page 161 and 162:

    a) b) D H B H Slika 8.9: Radijalni

  • Page 163 and 164:

    8.1.3 Proračun radijalnih kliznih

  • Page 165 and 166:

    Iz izraza (8.8) također slijedi: (

  • Page 167 and 168:

    Provjera hidrodinamičkog plivanja

  • Page 169 and 170:

    8.2.1 Radijalni valjni ležajevi Ra

  • Page 171 and 172:

    8.2.2 Aksijalni valjni ležajevi Ak

  • Page 173 and 174:

    NA NN QJ igličasti ležajevi dvore

  • Page 175 and 176:

    f n 1 ⎛33,33 ⎞ = ε ⎜ ⎟ ⎝

  • Page 177 and 178:

    9.1.1 Čvrste spojke Čahurasta Šk

  • Page 179 and 180:

    ω 1 ϕ 1 ω 2 ϕ 1 =0 i 180 0 α c

  • Page 181 and 182:

    m α m α Za paralelne osovine II.

  • Page 183 and 184:

    Za sistem sa vezanim masama koje se

  • Page 185 and 186:

    M p 5 7 1 6 2 4 3 - - Radni strojev

  • Page 187 and 188:

    Ukupno vrijeme uključivanja: t + u

  • Page 189 and 190:

    Spojke za upuštanje u rad - Upotre

  • Page 191 and 192:

    • prijenosnici s neposrenim konta

  • Page 193 and 194:

    2) prijenosi za vratila koja se sij

  • Page 195 and 196:

    se kutevima pritiska u točki Y kao

  • Page 197 and 198:

    jednaka polumjeru zakrivljenosti (

  • Page 199 and 200:

    U odvalne postupke spadaju: e2.1) O

  • Page 201 and 202:

    ‣ Pomak profila ne mijenja korak

  • Page 203 and 204:

    Prekrivanje profila Znamo da se zah

  • Page 205 and 206:

    Ove sile moraju prenijeti vratila i

  • Page 207:

    Prednosti pužnih prijenosnika: Vrl

ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
ELEMENTI STROJEVA - FESB
1 Elementi strojeva – pitanja i odgovori za kontrolni ispit
ISPIT IZ “ELEMENTI KONSTRUKCIJA II” Zadano: - FSB
4. Izvršni elementi (izvršni organi) - "Mihajlo Pupin" Kula
2. višedijelni tlačni elementi
SKRIPTA RIJEÅ ENIH ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA
Strength of structures and components.pdf - FESB
ELEKTRONIČKI ELEMENTI Repetitorij s ... - Student Info
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Horvat-Nikolić-Sicherl Elementi metodologije planiranja dugoročnog ...
Izvršni elementi na vozilu - AKTUATORI - Elektromehanički aktuatori
1 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I – ispitna pitanja UVOD ZIDOVI ...
Udzbenik-skripta II deo.pdf
KORISNI I ŠTETNI ELEMENTI U ČELIKU - Mašinski fakultet u Zenici ...
Inženjerska geologija I dio
ZAGATNE STIJENE I DIJAFRAGME - PRIMJERI RADOVA ...