Views
3 years ago

Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume

Metsähallitus – državna tvrtka za gospodarenje ... - Hrvatske šume

najava WORLD CLEANUP

najava WORLD CLEANUP 2012. Piše: Goran Vincenc Hrvatske šume u kampanji Let's do it world! Hrvatske šume odlučile su se pridružiti akciji Let's do it world! koja se odvija u sklopu projekta World Cleanup 2012., kojem je cilj uključivanje 300 milijuna sudionika diljem svijeta kako bi se očistilo 100 milijuna tona otpada iz okoliša u cijelome svijetu. Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića te u koordinaciji udruge Žmergo iz Opatije, u Hrvatskoj će se provesti kampanja Jedan dan za čisti okoliš u kojoj će sudjelovati volonteri iz cijele države. Cilj ove kampanje je da se na Dan planeta Zemlje 22. travnja, organizira najveća volonterska akcija čišćenja okoliša ikad održana u našoj zemlji. Ova zelena akcija dio je međunarodne kampanje Let's do it World Cleanup 2012 u koju su uključene 82 zemlje, a osim u Hrvatskoj, akcija će se provesti još u Latviji, Španjolskoj, Austriji i Kaliforniji u isto vrijeme kad i u Hrvatskoj. Kampanja će se provoditi u 3 koraka. Prvi korak je precizno kartiranje nepravilno odbačenog otpada kojeg treba locirati u šumama, rijekama, jezerima, škrapama, vrtačama, spiljama i sl. Drugi korak bit će sama promocija kampanje kako bi se utjecalo na promjenu navika, svijesti i savjesti građana glede otpada te razumijevanja njihove odgovornosti kao pojedinca. Treći korak je provedba same akcije čišćenja divljih odlagališta u cijeloj Hrvatskoj, koja će se provesti u subotu 21 travnja, uoči Dana planeta Zemlje. Potporu kampanji su, uz već spomenute, iskazale Hrvatska gorska služba spašavanja, Mreža zelenih telefona Hrvatske, Hrvatska mreža volonterskih centara, Hrvatski planinarski savez, Hrvatski kajakaški savez itd. Potporu je pružio i povjerenik EU za okoliš, Janez Potočnik, koji je i sam učestvovao u promociji kampanje i akciji čišćenja u Sloveniji, koja je 2010. godine okupila 270.000 volontera koji su očistili 15.000 tona smeća. Povećanje količine otpada problem je današnjice koji uvelike mijenja kvalitetu življenja u cijelome svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Prirodna dobra moraju ostati očuvana ukoliko želimo zdrav život. Utjecaj koji otpad ima na vodu, zrak i tlo direktno utječe na svakog pojedinca. Gotovo svakodnevno u vijestima slušamo o problemima uzrokovanim otpadom, koji najčešće utječe na zdravlje ljudi. Kvalitetniju budućnost možemo osigurati smanjenjem količine otpada, selektivnim odvajanjem i njegovim pravilnim zbrinjavanjem. Želimo li čisti okoliš, a on nam treba, moramo biti dio promjene. One kreću od nas samih. ■ mala enciklopedija šum List Piše: Ivica Tomić Foto: Arhiva List je najčudesnija tvornica na Zemlji, iskonski izvor života i prva karika u hranidbenom lancu biljaka pa tako i šumskoga drveća, grmlja i prizemnog raslinja. List (folium) je postrana izraslina stabljike i osnovni vegetativni organ viših kopnenih biljaka koji obavlja fotosintetsku i transpiracijsku funkciju. Glavna mu je zadaća u životu biljke fotosinteza ugljikovog dioksida, odnosno stvaranje organske hrane, a zatim izlučivanje suvišne vodene pare. Njegova je vanjska i unutrašnja građa prilagođena tim funkcijama. Nerijetko se ističe kako je list najčudesnija tvornica na Zemlji, iskonski izvor života i prva karika u hranidbenom lancu. Naime, sunčeva energija koju list prima i prerađuje ponovno postaje energijom, a lisno staničje, u kojemu se događa klorofilna fotosinteza, omogućuje stvaranje organskih spojeva. Lisno je staničje visoko usavršeno te sastavljeno od stanica s različitim pigmentima, od kojih je najznačajniji klorofil. Ograničen rast na stabljici U usporedbi s osi izdanka i korijena, list je ograničenoga rasta na stabljici i granama. Mjesto njegova smještaja na stabljici nazivamo koljence, čvor ili nodij. Neki su se listovi tijekom razvitka preobrazili u drugačije oblike te preuzeli neke druge funkcije, poput listova cvijeta, trnova, vitica, zalistaka ili ljusaka pupova. S obzirom na svoju raznolikost, listovi su osobito značajni za identifikaciju biljaka pa tako i drvenastih vrsta. Od supki do pravih listova Na istoj stabljici, za vrijeme razvoja biljke, možemo pratiti slijed različitih listova. To su supke, ljuskavi listovi, pridankovi listovi, pravi listovi i cvjetni listovi. Supke ili kotiledoni su prvi listovi, zametnuti već u sjemenu, koji služe za prehranu mlade, proklijale biljke, u pravilu su jednostavnije građe od kasnijih listova, a žive vrlo kratko. Golosjemenjače imaju dvije ili više supki, kritosjemenjače dvije (dvosupnice) ili jednu supku (jednosupnice). Pridankovi listovi su sitni, ljuskasti i jednostavno građeni, uglavnom nisu zeleni, a mogu se na stabljici ra- Jajasto eliptični list obične bukve 12 HRVATSKE ŠUME BROJ 183 l OŽUJAK 2012.

arstva DIJELOVI BILJKE Dlanasto režnjast list klena, poljskoga javora Glavna zadaća lista u životu biljke je fotosinteza ugljikovog dioksida odnosno stvaranje organske hrane, a zatim izlučivanje suvišne vodene pare. Njegova je vanjska i unutrašnja građa prilagođena tim funkcijama. Prilagođenost listova četinjača najsurovijim zimskim uvjetima zviti prije pravih listova. Obično su to kod drvenastih vrsta ljuske pupova koje imaju funkciju zaštite. Pravi listovi znakoviti su najčešće po zelenoj boji, razvijaju se poslije pridankovih listova ili neposredno iznad supki. Oni čine pretežit dio lisne mase, a za biljku obavljaju posebice značajan proces asimilacije i transpiracije. Kod većine biljaka jednostavnije su građe u juvenilnom stadiju od onih u starijoj dobi pa ih nazivamo primarni ili mladenački listovi. Pricvjetni listovi su uglavnom sitni, nerijetko zelene boje, a razvijaju se nakon pravih listova. Mogu se nalaziti između pravih listova i cvjetova, od pravih se listova razlikuju po obliku i veličini, a kao obojeni ponekad sliče laticama. U tipičnom obliku to su zalisci koje u svome pazušcu nose cvijet, cvat ili dio cvata. Listovi ocvijeća su sastavni dijelovi cvijeta. Baza, peteljka i plojka Pravi listovi najčešće su građeni od baze (podine), peteljke i plojke. Baza lista je donji dio kojim list prijanja ili jednostavno prirasta za stabljiku. Uglavnom je nešto zadebljao, ali može biti i tako proširen da cjelovito, odnosno djelomično obavija stabljiku. Za takvu podinu kažemo da ima rukavac. Ako je podina jednoga lista usko srasla s podinom nasuprotnog lista, takav list je prorašten. Kod većine se listova baza ne može razlikovati, budući da postupno prelazi u peteljku. Palistići su uglavnom sitne, postrane, listićaste ili srasle izrasline pri dnu lisne baze kritosjemnjača. Oni su obično manji od lista Neparno perasti oblik negundovca i specifičnoga su oblika, građe, boje i konzistencije za pojedine vrste. Katkada samo štite mladi list i rano otpadnu, a katkada se zadrže i pomažu funkciju plojke, ostajući na izbojku i poslije opadanja listova (trajni palistići). Mogu se, zbog različitih namjena, preobraziti u trnove (bagrem i dr.), u ljuske pupova (tulipanovac i dr.) ili rjeđe u vitice (tetivika). Peteljka je suženi dio lista kojim je list prirastao za stabljiku. Nosi plojku, najčešće ima jednaku unutrašnju građu poput stabljike, nastavlja se na lisnu bazu te je više ili manje oštro odijeljena od plojke. Osim što provodi vodu i asimilate, peteljka ima značajnu ulogu dovođenja lista u optimalni položaj prema smjeru upadanja svjetlosti i prema drugim listovima. Razvija se nakon plojke, u pupu je nikad nema, kao i kod većine jednosupnica i četinjača. List bez peteljke je sjedeći, a onaj s proširenom i plosnatom peteljkom, koja je preuzela funkciju plojke, nazivamo filodij (neke vrste akacija). Također, peteljke mogu biti preobražene u vitice koje krajem vegetacije ostaju na stabljici. Prema položaju na stabljici peteljka može biti priljubljena, uspravna, odmaknuta i ispružena, a prema ravnini osi ravna, savijena i zavojita. Prema obliku razlikujemo oblovaljkastu, valjkastu, plosnatu, spljoštenu, bridastu i druge peteljke. Većina listova našega drveća ima peteljku, čime je izbjegnuta ukočenost krošnje te su time izbjegnute mehaničke i fiziološke štete. Naime, pokretljivošću lišća izbjegava se snažni udar vjetra ili vode. Osim toga, svaki pokret lista omogu- Obična breza (Betula pendula)-trokutasti do rombično jajasti list Pitomi kesten duguljasto kopljasti list BROJ 183 l OŽUJAK 2012. HRVATSKE ŠUME 13

U šumu s dozvolama za sakupljanje šumskih plodova - Hrvatske šume
(pravilan) izbor zrna - Hrvatske šume
Ima li bukva budućnost? - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Jelenak (Phyllitis scolopendrium) - Hrvatske šume
ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj ... - Hrvatske šume
Sjekači – kako zdrav dočekati mirovinu - Hrvatske šume
Šume ustupaju pred plantažama - Hrvatske šume
Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume
Borelioza – što kada se desi - Hrvatske šume
Bambus – div među travama - Hrvatske šume
Na četiri (i dvije !) noge - Hrvatske šume