24.12.2014 Views

preuzmite deveti broj časopisa - sic

preuzmite deveti broj časopisa - sic

preuzmite deveti broj časopisa - sic

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

26<br />

Sic!critic<br />

osjećaj ironije spram dobivenog imena; osim toga, u tekstu je<br />

upleteno nekoliko odličnih figura (poređenja: kao koža, kao<br />

haljina, kao oklop). A šta imamo kod Jergovića: najprije jedna<br />

proširena izjavna rečenica: gola informacija; sljedeća rečenica<br />

je ponovo ovakva tehnička informacija koja nas obavještava<br />

da Dželal radi trideset pet godina kao vojno lice; potom jedna<br />

složena sastavna rečenica o tome kako ga je pukovnik pozvao<br />

na razgovor pitajući ga o penziji uz kafu; da bi nam Dželal na<br />

kraju dao još jednu obavijest zašto se trebao ranije umiroviti.<br />

Jasno je da dva pripovjedača – Ahmeda Nurudina i Dželala<br />

Plevljaka – valja distingvirati: jedan je šejh, sugestivnije misli u<br />

znatno zahtjevnijoj formi, našao se u drami koja će svojim<br />

razrješenjem donijeti brilijantne sudove o čovjekoj egzistenciji;<br />

drugi je vozač i govornički nas obavještava o svakodnevici,<br />

osobnoj drami koja će se u konačnoj tački romana – u trećem<br />

dijelu – (pokušati) uzdići do univerzalne slike svijeta.<br />

I sada se postavlja pitanje: da li ta presudna pitanja o<br />

čovjekovoj egzistenciji – kojima pretenduju oba romana,<br />

kojima pretenduje svaki roman – mogu biti postavljena s<br />

jednakom sugestivnošću u ovako dva različita prosedea Da<br />

li Jergović na čitaoca nakon Selimovića stvarno može<br />

djelovati istom sugestivnošću govoreći slično o čovjekovom<br />

usudu Da li ovaj jezik i pripovjedač izazivaju ista osjećanja i<br />

aktiviraju jednaku spoznaju kod čitaoca<br />

Iskaz Dželala Pljevljaka je ponešto razvijen žargon<br />

poluobrazovanog jugoslovenskog vojnog lica, pun klišeja i<br />

narodskog pripovijedanja, garniran i kvalifikacijama iz<br />

popularne jugoslovenske kulture i terminima iz vojne<br />

hijerarhije, produhovljen religijskim predstavama,<br />

ritmizovan rečeničkim obrtima i morfološkim kategorijama<br />

usmenog kazivanja, usmjeren u ostvarivanje narodski živih i<br />

razumljivih ali okoštalih emocija pomirenosti s bolom i<br />

prihvatanja logike života; to je stil pripovjedačke Bosne koji<br />

su Andrić i Selimović prevazilazili intelektualističkim<br />

stilizacijama, upodobljavajući ga u razvijeniji sintaksički<br />

sistem; – izanđali i iscrpljeni stil, dakle, koji su oni (Andrić i<br />

Selimović) prevazišli ostvarivši njegove maksimume,<br />

udahnjujući mu nove ideje, a koji je ovdje četrdesetak godina<br />

kasnije iskrsnuo u svoj rudimentarnoj prvotnoj varijanti.<br />

Na još četiri mjesta koliko se ritmička fraza ponavlja u<br />

prvom dijelu romana bjelodana je izvjesna oskudnost –<br />

ponovljivost, izostanak šire i ubjedljivije varijacije, jednoli-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!