UVOD U NASLJEDNO PRAVO OTVARANJE NASLJEDSTVA
UVOD U NASLJEDNO PRAVO OTVARANJE NASLJEDSTVA
UVOD U NASLJEDNO PRAVO OTVARANJE NASLJEDSTVA
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>UVOD</strong> U <strong>NASLJEDNO</strong> <strong>PRAVO</strong><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Pojam nasljednoga prava u objektivnom i u subjektivnom smislu<br />
Objekt nasljednoga prava: ostavina<br />
Teorije o pravnoj prirodi nasljeđivanja: 1. učenje da je nasljeđivanje<br />
nastavljanje ostaviteljeve osobnosti; 2. učenje da je nasljeđivanje nje stjecanje<br />
ostavine; 3. učenje da je nasljeđivanje sredstvo za prevladavanje e krize u<br />
pravnim odnosima koja nastaje smrću<br />
Društveno-gospodarska funkcija nasljednoga prava<br />
Nasljedno je pravo nastalo pojavom privatnoga vlasništva<br />
Pokušaji da se nasljeđivanje ukine<br />
Tendencije ograničavanja nasljeđivanja u suvremenim nasljednopravnim<br />
uređenjima<br />
enjima<br />
OBILJEŽJA <strong>NASLJEDNO</strong>G<br />
PRAVA<br />
Apsolutnost – djeluje prema svima, erga omnes<br />
pa su sve osobe dužne poštovati nasljednikovo<br />
pravo, suzdržavajući se od akata kojima bi ga<br />
povrijedile<br />
Jedinstvenost – sadržaj nasljednog prava ne<br />
može se dijeliti<br />
Neprometnost – povezano je uz nasljednikovu<br />
osobu, nije prometno i njime se u pravilu ne<br />
može raspolagati pravnim poslovima inter vivos<br />
Nasljedivost – nasljedno pravo nije u prometu,<br />
no nasljedivo je.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
TEMELJNA NAČELA<br />
<strong>NASLJEDNO</strong>GA PRAVA<br />
Načelo ravnopravnosti žene i muškarca<br />
Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece<br />
Načelo zatvorenoga broja pravnih osnova nasljeđivanja (zakon, oporuka)<br />
oruka)<br />
Načelo slobode oporučnoga raspolaganja (ograničenje pravom na nužni<br />
dio)<br />
Načelo kumulacije pravnih osnova nasljeđivanja<br />
Načelo kaduciteta u korist državnoga vlasništva<br />
- ošasna ili kaduktna imovina<br />
- sud oglasom poziva potencijalne nasljednike<br />
- ako se nitko ne javi nakon proteka godinu dana ostavina pripada nadležnoj<br />
jedinici lokalne samouprave<br />
Načelo ex lege nasljeđivanja (delacija i akvizicija)<br />
Načelo dobrovoljnosti nasljeđivanja (pravo na odricanje od nasljedstva)<br />
Načelo ipso iure stjecanja<br />
IZVORI <strong>NASLJEDNO</strong>GA PRAVA<br />
Ustav RH (čl. 48. st. 2.) – jamči se pravo nasljeđivanja<br />
Zakon o nasljeđivanju (2003.) – primjenjuje se od 12. rujna 2003.<br />
Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti<br />
(1974.)<br />
Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim,<br />
porodičnim i nasljednim odnosima (1979; preuzet 1991.)<br />
Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u<br />
određenim enim odnosima (1982.)<br />
Zakon o parničnom postupku (1991., 2003.)<br />
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1996.)<br />
Zakon o obveznim odnosima (2005.)<br />
PRETPOSTAVKE<br />
NASLJEĐIVANJA<br />
1. SMRT OSTAVITELJA<br />
2. OSTAVINA<br />
3. NASLJEDNIK<br />
<strong>OTVARANJE</strong> <strong>NASLJEDSTVA</strong><br />
Osoba koja je umrla, a iza nje je ostala<br />
ostavina naziva se OSTAVITELJ.<br />
Do otvaranja nasljedstva dolazi u trenutku<br />
ostaviteljeve smrti.<br />
4. PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA<br />
1
1. SMRT OSTAVITELJA<br />
Ostavitelj – fizička osoba bez obzira na spol, dob, nacionalnost, rasu, religiju i sl.<br />
Smrt se dokazuje: 1. maticom umrlih (Zakon o državnim maticama), 2. pravomoćnim<br />
rješenjem suda donesenim u postupku za dokazivanje smrti, 3. pravomoćnim<br />
rješenjem suda donesenim u postupku za proglašenje nestale osobe umrlom (2. i 3. 3<br />
uređuje uje Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti s<br />
– 1974.)<br />
Smrt se utvrđuje uje i upisuje po službenoj dužnosti u maticu umrlih na temelju potvrde p<br />
o<br />
smrti koju izdaje zdravstvena ustanova ili mrtvozornik<br />
Postupak za dokazivanje smrti – izvanparnični (pokreće ga osoba koja ima pravni<br />
interes; minimum dokaza; oglas; donosi se rješenje)<br />
Postupak za proglašenje nestale osobe umrlom – izvanparnični<br />
Opća nestalost (od rođenja nestale osobe proteklo je 60 godina; vjerojatno je da nije<br />
živa; od nestanka proteklo više od 5 godina)<br />
Posebna nestalost (događaj aj koji je izazvao smrtnu opasnost; od nestanka je proteklo<br />
više od 6 mjeseci, odnosno godina dana ako je nestanak u ratu)<br />
Objavljuje se javni oglas; nakon 3 mjeseca donosi se rješenje; odreo<br />
dređuje se dan smrti;<br />
Presumpcija smrti je oboriva<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
VAŽNOST UTVRĐIVANJA<br />
TOČNOGA DANA I TRENUTKA<br />
SMRTI<br />
U trenutku smrti dolazi do otvaranja nasljedstva<br />
Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak p<br />
nasljednoga prava u subjektivnom smislu<br />
Prema trenutku smrti utvrđuje uje se sastav ostavine<br />
Utvrđuje se krug osoba koje mogu postati nasljednici<br />
Procjenjuje se sposobnost i dostojnost za nasljeđivanje<br />
Počinju teći rokovi zastare<br />
2. OSTAVINA<br />
Ostavina je ukupnost prava i obveza koji se objekt nasljeđivanja<br />
Razlika u odnosu na imovinu je što ostavina obuhvaća i obveze<br />
Ostavinska aktiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih prava<br />
Ostavinska pasiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih obveza<br />
Čista vrijednost ostavine – razlika između aktive i pasive<br />
Ostavinska masa je skup dobara koja s ostavitelja prelaze na nasljednika<br />
–<br />
to je ekonomski pojam ostavine<br />
Ležeća ostavina (hereditas(<br />
iacens) ) ima status pravne osobe u onim<br />
pravnim sustavima koji razlikuju delaciju od akvizicije; u nas ne postoji<br />
MOGUĆI SASTAV OSTAVINE<br />
Da bi neka stvar, pravo, obveza ili drugi<br />
pravni entitet bio u sastavu imovine<br />
mora:<br />
1. pripadati ostavitelju u trenutku<br />
njegove smrti<br />
2. biti nasljediv<br />
3. biti slobodan za nasljeđivanje<br />
SASTAV OSTAVINE<br />
1. skupina – dobra koja su u trenutku<br />
ostaviteljeve smrti bila njegova pravna<br />
dobra – ostaviteljeva imovinska dobra<br />
(stvari, subjektivna imovinska prava,<br />
pravima slični entiteti) i ostaviteljeva<br />
neimovinska dobra (autorska prava i sl.)<br />
2. skupina – ostaviteljeva dogovanja –<br />
obveze i obvezama slični pravni entiteti<br />
OSIGURANJE OSTAVINE<br />
Redovito se kroz neko vrijeme nakon<br />
ostaviteljeve smrti još ne zna kome<br />
ostavina pripada – zato ju je potrebno<br />
osigurati (popis onoga što je preostalo u<br />
ostavini, čuvanje, pečaćenje, privremene<br />
mjere osiguranja stvari i prava,<br />
postavljanje skrbnika ostavini)<br />
2
3. NASLJEDNIK<br />
NEDOSTOJNOST ZA<br />
NASLJEĐIVANJE<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Nasljednik je osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela<br />
ostavina ili njezin alikvotni dio<br />
Nasljednik može biti fizička i pravna osoba (kod oporučnoga naslje<br />
jeđivanja)<br />
Mora nadživjeti ostavitelja te biti sposoban i dostojan za nasljeđivanje<br />
Nasljednik je univerzalni sukcesor – prava i obveze prelaze na njega jednim<br />
aktom i u jednom trenutku<br />
Otvaranje nasljedstva (u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglašenjem<br />
umrlim)<br />
Delacija<br />
(pripad)-deklaratorandeklaratoran<br />
učinak i akvizicija (prihvat)-konstitutivan<br />
učinak; kod nas se ne razlikuje delacija od akvizicije<br />
Nasljedna prava nasciturusa<br />
Komorijenti (npr. ostavitelj i potencijalni nasljednik) - smatra da ni jedna nije<br />
bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge<br />
Sposobnost (nesposobnost) ost) za nasljeđivanje; za strance se predmnijeva<br />
uzajamnost (reciprocitet) dok se ne dokaže suprotno<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
1. Onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja ili je to pokušao učinitiu<br />
2. Onaj koji je silom ili prijetnjom naveo ostavitelja da napravi i ili opozove<br />
oporuku ili neku oporučnu odredbu, ili ga je spriječio da to učini<br />
3. Onaj koji je uništio ili sakrio oporučiteljevu oporuku s namjerom da<br />
spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje kao i onaj koji je krivotvorio<br />
ostaviteljevu oporuku<br />
4. Onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju telju prema<br />
kome je imao zakonsku obvezu uzdržavanja kao i onaj koji nije htio pružiti<br />
ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti<br />
život, ili ga je ostavio u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje (sud na<br />
ovaj razlog ne pazi po službenoj dužnosti)<br />
Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga<br />
Oprost nedostojnosti od strane ostavitelja u oporuci<br />
Na nedostojnost sud pazi po službenoj dužnosti<br />
Nedostojni nasljednik smatra se umrlim prije ostavitelja i nema nikakva<br />
nasljedna prava ni po zakonu ni po oporuci<br />
4. PRAVNA OSNOVA<br />
NASLJEĐIVANJA<br />
Osim što mora postojati i biti sposoban naslijediti, nasljednik mora imati i<br />
pravni temelj (osnovu)<br />
za naslijediti određenog enog ostavitelja.<br />
Pravne osnove nasljeđivanja su zakon i oporuka, a u nekim državama i<br />
ugovor što kod nas nije dopušteno<br />
Zakonsko (intestatno(<br />
intestatno) ) i oporučno (testamentarno(<br />
testamentarno) ) nasljen<br />
asljeđivanje<br />
Zakonsko je nasljeđivanje pravilo, a oporučno izuzetak<br />
Moguća je kumulacija pravnih osnova nasljeđivanja<br />
Nužno nasljedno pravo je oblik ograničavanja slobode oporučnoga<br />
raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporučno nasljeđivanje ima<br />
prvenstvo u odnosu na zakonsko<br />
Do zakonskoga nasljeđivanja dolazi: 1. ako nema oporuke, 2. ako je<br />
oporuka ništetna, , 3. ako se oporučni nasljednik odrekne nasljedstva, 4. ako<br />
oporučni nasljednik ne postoji u trenutku otvaranja nasljedstva, 5. ako je<br />
oporučni nasljednik nedostojan za nasljeđivanje, 6. ako oporučno nije<br />
raspodijeljena sva imovina<br />
RASPOLAGANJE NASLJEDNIM<br />
<strong>PRAVO</strong>M<br />
ODREKNUĆE – nasljednik stječe nasljedno<br />
pravo ipso iure u času ostaviteljeve smrti, no<br />
nitko nije dužan biti nasljednikom protiv svoje<br />
volje pa takva osoba ima pravo na odricanje od<br />
nasljedstva.<br />
Nasljednik se može odreći nasljedstva u svoje<br />
ime, odnosno u svoje ime i ujedno u ime svojih<br />
potomaka<br />
U pravilu, odricanje od nasljedstva koje nije<br />
otvoreno (anticipirano odricanje) u pravilu nema<br />
pravnog učinka (postoje iznimke od tog pravila).<br />
ZAŠTITA <strong>NASLJEDNO</strong>G PRAVA<br />
a) utvrđenjem nasljednog prava u ostavinskom ili<br />
parničnom postupku (rješenjem o nasljeđivanju<br />
donesenom u ostavinskom postupku ili<br />
presudom kojom se nadomješta nepostojeće ili<br />
se ispravlja neistinito utvrđenje u postojećem<br />
rješenju o nasljeđivanju),<br />
b) nasljedničkim zahtjevom (zahtjev kojim<br />
nasljednik na temelju svog nasljednog prava<br />
traži izručenje nasljedstva od osobe koja<br />
bespravno igra ulogu ostaviteljevog nasljednika)<br />
PRESTANAK <strong>NASLJEDNO</strong>G<br />
PRAVA<br />
Nasljedno pravo je trajno pravo i traje dok god<br />
postoji išta što čini pravni položaj nasljednika –<br />
ono ne prestaje protekom vremeno niti ne<br />
zastarjeva.<br />
Apsolutni prestanak – valjano odreknuće od<br />
nasljedstva.<br />
Ako je nasljedno pravo ograničeno raskidnim<br />
uvjetom ili završnim rokom – prestaje nastupom<br />
roka ili ispunjenjem uvjeta.<br />
Relativan prestanak – smrt dotadašnjeg nositelja<br />
nasljednog prava nakon čega će ono prijeći<br />
dalje na njegove nasljednike<br />
3