Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume

casopis.hrsume.hr

Od Rudolfa von Oesterreicha do turista novog doba - Hrvatske šume

Mjese~nik »Hrvatske {ume«

Izdava~: »Hrvatske {ume«

d.o.o. Zagreb

Direktor:

Darko Beuk

Glavni urednik:

Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},

Miroslav Mrkobrad, Vesna

Ple{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:

predsjednik Branko Me{tri},

Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,

Herbert Krauthaker,

^edomir Kri‘mani},

@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.

Vukotinovi}a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169,

faks: 01/4804 101

e-mail: direkcija@hrsume.hr

miroslav.mrkobrad@hrsume.hr

Uredni{tvo se ne mora uvijek

slagati s mi{ljenjima autora

teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:

Vjesnik, d.d. Zagreb,

Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOG

PROSTORA

Jedna stranica (1/1) 3.600 kn;

pola stranice (1/2) 1.800 kn;

tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;

~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;

osmina stranice (1/8) 450 kn.

Unutarnje stranice omota (1/1)

5.400 kn; 1/2 stranice 2.700

kn; 1/3 stranice 1.800 kn;

zadnja stranica 7.200 kn (tu

stranicu nije mogu}e dijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unat

PDV koji pla}a ogla{iva~.

Naslovna stranica:

Suncokret

– Biserka Markovi}


u ovom broju

LISTOPAD

Restrukturiranje,

zakon, po`ari

Prije ~etiri godine najavljeno

restrukturiranje Hrvatskih

{uma zapo~et }e u sije~nju

idu}e godine! Na to ukazuju

izjave odgovornih ljudi pa im

valja vjerovati. A {to }e se

dogoditi E, to jo{ nitko ne zna,

ili (se) bar javno ne obznanjuje.

Procure tu i tamo neke informacije

koje jo{ vi{e uznemiruju

{umarsko pu~anstvo, koje ionako

‘ivi od promjene do promjene,

strahuju}i za ono najva‘nije –

posao. Tako se i sada izmjenjuju

pri~e o vi{ku s onima da vi{ka

radnika nema, o broju novih

{umarskih organizacija, samostalnih

poduze}a, itd.

Istodobno s najavljenom

reorganizacijom donosi se i novi

Zakon o {umama koji treba

stvoriti zakonske okvire, pa i za

famozna sredstva op}ekorisnih

funkcija {uma s kojima bi se,

naga|a se, ubudu}e trebalo

upravljati s drugoga mjesta. I to

pomalo unosi nervozu me|u

{umare, premda su na druk~iju

mogu}nost raspolaganja tim

sredstvima, sjetit }e se neki,

upozorili jo{ Irci iz tvrtke Coillte

koji su radili prvu verziju restrukturiranja.

Umjesto naga|anja,

valja se strpiti, a ni{ta drugo niti

ne preostaje, jer sve }e dvojbe

biti uskoro rje{ene.

Osim po pripremama za

restrukturiranje, ova }e godina

biti upam}ena i po ne~em

dobrom – izrazito malom broju

po‘ara i opo‘arenih povr{ina.

Tek 193 po‘ara na 3.217 ha do

20. rujna (usporedbe radi, lani

517 po‘ara na 26.750 ha!).

Naravno da je za to najvi{e

zaslu‘no ki{no ljeto, ali u velikoj

mjeri i temeljito provedene

pripreme i dobro organizirana

preventiva u firmi. Vi{e je po‘ara

izbilo, kao i uvijek dosad, u

privatnim {umama (55%) nego u

dr‘avnim (45%). O po‘arima }e

op{irnije biti rije~i u sljede}em

broju, a sada spominjemo jo{

jednu zanimljivost – rujan je za

{ume bio jednako opasan kao i

kolovoz! Dok nisu stigle spasonosne

ki{e. (m)

2. – 5. KAKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETU

Vizija {umarstva 2050. godine

6. – 8. CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI

PLA]ANJA

Sirovine za drvnu industriju u

Hrvatskoj ima dovoljno i nije

preskupa

9. – 12.

DOBIVANJE BIOENERGIJE IZ BIOMASE

[ume u Hrvatskoj mogu godi{nje

dati oko 2 m³ biomase za

proizvodnju energije

13. – 14. DANI HRVATSKE [UME

Nastavlja se stoljetna tradicija

na{i~kog kraja

14. – 15. UPRAVA [UMA GOSPI]

Su{enje crnogorice poprima

razmjere katastrofe

16. PO@E[KI TAKSATORI U ISTRI

Na isto~noj strani U~ke {ume

posebno o~uvane

17. – 18. PRIVATNE [UME

Programi stari stotinjak godina

18. – 19. REPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARA

Dravom za spas {ume

20. – 22. TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE _ NEKADA[NJE

LOVI[TE BELJE I KOPA^KI RIT

Od Rudolfa von Oesterreicha do

turista novog doba

23. ZA[TI]ENO BILJE

[irokolisna veprina

24. – 25. KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNA^ENJE [UME

Ekolo{ke funkcije {ume

26. LJEKOVITO BILJE

Podbjel lijek za ka{alj

29. 26. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA,

ITALIJA 13. _ 20. RUJNA

Prvak Rus Shvetsov, hrvatski {umari

skromno

31. – 32. VINKOVCI

Ovdje se pisala povijest slavonskog

{umarstva

33. POVIJEST [UMARSTVA

Va‘nost {ume za materijalno i

du{evno dobro ~ovjeka

34. ZOONOZE

Mi{ja groznica

35. LOVSTVO

U Istri se dobro radi s pti~arima

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 1


Pi{u:

Ivan

Martini},

izv. sveu~.

prof.

Stjepan

Dekani},

dipl. ing.

{um.

Foto:

I.

Martini}

znanost

^asopis Unasylva donio

je u svojem 204. broju

intrigantan ~lanak Vision

of forestry 50 years on

koji je potpisao Merilio

Morelli. Gosp. Moreli vi{i

je slu‘benik FAO odjela

za {umarsku politiku i

planiranje, a bio je

voditelj Delphi postupka

kojim se nastojalo

utvrditi mi{ljenja skupine

eksperata FAO o viziji

{umarstva u 2050.

godini.

Uz pomo} Delphi metode

12 je pojedinaca iz

glavnoga sto‘era FAO i

podru‘nica FAO diljem

svijeta, razmatralo 10

aspekata odr‘ivoga

gospodarstva vezanog

za {umarstvo: {umska

pokrovnost, za{tita i

o~uvanje, {umske

planta‘e, energija iz

drva, tehnologija,

ponuda i potra‘nja,

informacije, voda,

me|unarodne

organizacije i

upravljanje. Smatraju}i

da bi izvje{}e o

provedenoj raspravi

moglo biti vrlo zanimljivo

~itateljima glasila

»Hrvatske {ume«,

namjera nam je u dva

nastavka sa‘eto

prikazati postignutu

razinu promi{ljanja

izabranih aspekata

{umarstva u 2050.

godini.

Napominjemo da

izvje{}e ne odra‘ava

koncenzus ve}

zajedni~ku viziju

sudionika koji su u

ovome postupku

sudjelovali dobrovoljno.

Jednako tako izvje{}e ne

predstavlja slu‘beno

stajali{te FAO.

KAK

AKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETU

[umski pokriva~

Izme|u 2010. i 2020. godine, {umski

}e pokriva~ postati stabilan na globalnoj

razini. Me|utim, budu}i da }e

se do tada nastaviti s kr~enjem tropskih

ki{nih {uma (4 do 6 milijuna hektara

godi{nje) stabilizirani }e {umski

pokriva~ biti manje povr{ine od dana{njega.

Sigurno je da }e biti razlika

me|u regijama i tipovima {uma. Borealni

}e se {umski pokriva~ stabilizirati

na dana{njoj razini. U Sjevernoj Americi

i zapadnoj Europi, povr{ina pod

{umama }e se znatno pove}ati. Na

podru~ju Azije i Pacifika, povr{ina

pod prirodnim {umama }e se smanjiti

s najve}im gubicima u jugoisto~noj

Aziji. Me|utim, zbog {umskih planta‘a

i drve}a izvan {uma, ukupna pokrovnost

regije {umskim pokriva~em

mogla bi ostati na istoj razini ili se ~ak

i pove}ati. U ju‘noj i sredi{njoj Americi

{umska bi se pokrovnost mogla

malo pove}ati, no povr{ine prirodnih

{uma bit }e znatno smanjene, naro~ito

u podru~ju Amazone. Povr{ina }e

se afri~kih {uma samo neznatno smanjiti,

ali }e povr{ine pod {umama u

sredi{njoj Africi biti znatno manje.

Najve}i }e pritisak na {umska podru~ja

predstavljati {irenje poljoprivrednih

podru~ja u zemljama u razvoju.

Za{tita i o~uvanje

Za{tita tla, vode i cjelovitih ekosustava

postajat }e sve va‘nija. Bit }e

nezaobilazna za razvoj te }e biti tema

me|unarodnih pregovora s va‘nim

ekonomskim implikacijama. Koncept

o~uvanja i za{tite prirode kao dio

skupne odgovornosti bit }e {iroko

prihva}en kao rezultat jakih programa

ekolo{ke izobrazbe i pritiska ekolo{-

kih aktivista.

Mre‘e za{ti}enih prirodnih {umskih

povr{ina nastavit }e rasti. Kako se prirodne

{ume iskori{tavaju svuda osim

u udaljenim i nedostupnim podru~jima,

o~uvanje preostalih {uma bit }e

glavni prioritet svih dr‘ava na svim

kontinentima. Sje~a i iskori{tavanje

prirodnih {uma bit }e zabranjeni u

mnogim zemljama.

Udru‘enja gra|ana, posebice u razvijenim

zemljama i djelomi~no nevladine

organizacije skupljat }e financijska

sredstva za potporu o~uvanja {uma.

Vlade }e financirati manje privla~ne

aspekte za{tite i o~uvanja. Tako|er

}e do}i do promjena principa i

prakse ’za{titarstva’. Za{titarska }e etika

izgubiti na zna~aju, a naglasak }e

biti na, spram prirodi, prihvatljivom

djelovanju svakog pojedinca.

Me|unarodne }e nevladine organizacije

biti vrlo aktivne u zemljama

tropskoga pojasa. Me|utim, pritisak

stanovni{tva, privatnih interesa u iskori{tavanju

prirodnih {uma, siroma{tvo,

Vizija

2050

(Skupno prom

{umarstva

korupcije i gra|anski nemiri i dalje }e

nadvladavati napore u za{titi {uma i

o~uvanju njihove biolo{ke raznolikosti.

U nekim }e se podru~jima priroda {tititi

intenzivno, dok }e se u drugima

nastaviti s istrebljivanjem vrsta i uni{tavanjem

ekosustava.

U zemljama koje se danas nalaze u

razvoju i ~ije su ekonomije u tranziciji,

zna~ajna }e se {umska podru~ja staviti

pod stroge za{titne mjere. Me|utim,

ne}e biti dovoljno za{ti}ene na terenu.

Druge }e zemlje ve}inom svojih

{uma gospodariti na osnovi vi{estrukoga

iskori{tavanja (multiple-use basis).

U onim zemljama u kojima }e biti

uspostavljena odgovaraju}e za{ti}ena

i odr‘avana podru~ja, {ume }e biti

pod velikim pritiskom turizma.

Glavni problemi za{tite {uma u

tropskome podru~ju pojavit }e se

2

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


{umarstva

. godine

i{ljanje budu}nosti

eksperata FAO)

Kako }e izgledati i koliko }e ih biti

institucija sa stanovnicima podru~ja

neposredno uz {ume.

[umske planta‘e

Planta‘e }e ostati va‘an izvor drva

i postat }e najva‘niji izvor sirovina za

industriju {umskih proizvoda (najmanje

30, a mo‘da ~ak i 60 %). Intenzivna

}e se proizvodnja drva odvijati u

velikim planta‘ama, {to }e omogu}iti

lak{e o~uvanje prirodnih {uma. Stoga

}e se povr{ina {umskih planta‘a na

globalnoj razini dramati~no pove}ati

te }e u budu}nosti biti tri do ~etiri

puta ve}e. Vi{e }e se planta‘a osnivati

izvan tradicionalno {umskih podru~ja i

na marginalnim povr{inama poljoprivredne

proizvodnje.

Milijuni }e se hektara planta‘a sastojati

od kloniranih, genetski pobolj-

{anih kultivara. Najvjerojatnije }e biti

sve vi{e planta‘a eukaliptusa i borova.

Sada{nje }e rasprave o prirodnosti i

ekolo{koj prihvatljivosti {umskih planta‘a

s vremenom zamrijeti.

Tehnolo{ki }e napredak pospje{iti

osnivanje {umskih planta‘a. Genetsko

manipuliranje, biotehnologija, selekcija

drve}a i unaprije|eni postupci kultivacije

zna~ajno }e pove}ati proizvodne

mogu}nosti planta‘a. Drve}e }e biti

otpornije na napade insekata i bolesti.

Planta‘e }e se osnivati s vrstama

drve}a izmijenjenima tako da proizvode

drvna vlaka posebnih zna~ajki koje

mogu zadovoljiti proizvodne zahtjeve,

te vrstama pove}anih proizvodnih mogu}nosti.

Navodnjavanjem iz mora i iz

podzemnih izvora zna~ajni }e dijelovi

pustinja postati plodne povr{ine te }e

predstavljati glavna podru~ja proizvodnje

drvnih vlakana.

Planta‘e }e dobivati na va‘nosti u

proizvodnji sirovina, osobito u ekonomsko

stabilnim zemljama s malom

gusto}om stanovni{tva, odgovaraju-

}im povr{inama za mogu}u {umsku

proizvodnju i povoljnim klimatskim

uvjetima (uklju~uju}i Novi Zeland,

Australiju, ^ile, Argentinu i Portugal

kojima }e se kasnije pridru‘iti i druge

zbog pove}anja broja stanovnika i

nastojanja vlada da odr‘e odgovaraju-

}i tempo gospodarskoga razvoja. U

Africi i nekim drugim podru~jima u

razvoju pove}at }e se pritisak na prirodu,

a {ume i poljoprivredna zemlji{-

ta nastavit }e se intenzivno iskori{tavati

{to }e voditi do istrebljenja mnogih

‘ivotinjskih vrsta. Neke }e velike

‘ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~eznuti

iz prirodnih stani{ta. Velike ‘ivotinje

koje opstanu u prirodi tamo }e

se nalaziti u mnogo manjem broju

nego danas. Podru~je }e Amazone biti

najva‘nije podru~je na Zemlji za

o~uvanje biolo{ke raznolikosti.

Da bi se za{titilo i o~uvalo za{ti}ena

podru~ja, sprje~ilo {umske po‘are,

a u isto vrijeme omogu}ilo stanovni{tvu

ekonomske dobrobiti od {uma bit

}e potrebna tje{nja suradnja dr‘avnih

Neke }e velike ‘ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~eznuti

iz prirodnih stani{ta. Velike ‘ivotinje koje opstanu u

prirodi tamo }e se nalaziti u mnogo manjem broju nego

danas. Podru~je }e Amazone biti najva‘nije podru~je na

Zemlji za o~uvanje biolo{ke raznolikosti.

Planta‘e }e ostati va‘an izvor drva i postat }e najva‘niji

izvor sirovina za industriju {umskih proizvoda (najmanje

30, a mo‘da ~ak i 60 %).

Ozna~avanje i motrenje svih vrijednih stabala u

prirodnim {umama postat }e stvarnost. Svako }e

ozna~eno, upisano vrijedno stablo ispod svoje kore nositi

elektronski ~ip. Rast drve}a i njegova sje~a i transport

nadgledat }e se uz pomo} satelita i ra~unalne tehnologije.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 3


Za{titne {ume u priobalju

zemlje kao {to su Mozambik i Indonezija).

Latinska }e Amerika imati najve-

}e povr{ine planta‘a brzorastu}ih vrsta

drve}a. U ekonomski }e se najrazvijenijim

zemljama {umske planta‘e s

kratkim ophodnjama ustaliti kao izvori

sirovina.

Me|utim, planta‘ama su namijenjene

i druge uloge. U posebnim }e se

slu~ajevima osnivati i planta‘e s dugim

ophodnjama i to tamo gdje }e se

o~ekivati njihov doprinos za{titnoj

funkciji. Tako }e se u Europi osnivati

planta‘e koje }e zadovoljavati niz

ekolo{kih i estetskih zahtjeva, dok }e

proizvodna funkcija tih planta‘a biti u

drugome planu.

Ruralne {umske planta‘e i drve}e

izvan {umskih povr{ina dobit }e na

va‘nosti u onim zemljama koje }e

zadr‘ati visok postotak ruralnoga stanovni{tva.

Zasa|eno }e se drve}e sve

vi{e integrirati u sustave iskori{tavanja

tla unutar kojih }e se koristiti i za proizvodnju

tehni~ke oblovine {to }e pomo-

}i u odr‘avanju {umarskih aktivnosti u

udaljenim ruralnim podru~jima.

Uspostavljanje {umskih planta‘a kao

jedne od glavnih mjera u zaustavljanju

klimatskih promjena ({to se o~ekuje

po~etkom stolje}a) ne}e se dogoditi.

Upravljanje planta‘ama }e se tako-

|er pobolj{ati, iako }e stanje ostati

podvojeno izme|u vrlo dobro upravljanih

planta‘a i onih prepu{tenih pre-

‘ivljavanju zbog nedovoljnih po~etnih

ulaganja ili manjkavoga gospodarenja.

U razvijenome }e dijelu svijeta gospodarenje

planta‘ama biti u vrlo visokoj

mjeri mehanizirano, a pritom }e se koristiti

slo‘ene informacijske tehnologije

u optimizaciji proizvodnje i smanjenju

rizika ({tetnici, po‘ari i slab rast). Neke

}e zemlje onoga dijela svijeta koji se

jo{ razvija, npr. Kina, tako|er unaprijediti

gospodarenje {umskim planta‘ama.

U upravljanju planta‘ama pojavit }e

se i veliki problemi vezani za prirodne

nepogode i nove bolesti koji }e u~initi

dugoro~na ulaganja u {umske planta-

‘e vrlo rizi~nima. Industrijske }e se

planta‘e financirati isklju~ivo iz privatnih

izvora, a tr‘i{ne }e sile odre|ivati

pove}anje, smanjenje ili konverzije

{umskih planta‘a.

Delphi metoda _ metodu su osmislili znanstvenici

u Rand Corporation 1950-ih godina kao ponavljaju}i

postupak za predvi|anje mogu}ih scenarija doga-

|anja u budu}nosti. Obi~no se okupi grupa zainteresiranih

pojedinaca koji pismenim putem ili osobno (licem u

lice) raspravljaju o temama od zajedni~koga interesa.

Pojedinci unutar grupe dijele zajedni~ki interes o temi

rasprave, imaju}i pritom razli~ita stajali{ta. Od svakoga

se sudionika grupe tra‘i komentiranje odre|enog skupa

pitanja. Voditelj rasprave analizira pojedine komentare i

sastavlja izvje{}e koje prikazuje odgovore grupe. Pojedinci

tada uspore|uju svoje komentare sa skupnim odgovorom

grupe i dobivaju mogu}nost da temu komentiraju

jo{ jednom, ovaj put anonimno. Sastavlja se novo

izvje{}e i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne

op}e slaganje grupe ili dok se grupa slo‘i da se ne mo‘e

posti}i op}e slaganje.

Zbog izdava~kih rokova Unasylvae nije bilo mogu}e

ponoviti postupak dovoljan broj puta da bi se postiglo

jednoglasno stajali{te svih sudionika pa valja naglasiti da

se ne sla‘u svi sudionici postupka sa svim zaklju~cima

iznesenim u ovome ~lanku. ^lanak treba promatrati kao

izvje{}e o istra‘ivanju koje je jo{ u postupku, jer Delphi

postupak i rasprava koju je potakao jo{ uvijek traju.

[umovita Europa

Jedan od glavnih problema pri osnivanju

velikih planta‘a bit }e uvjeravanje

nevladinih organizacija da prihvate

planta‘e kao glavni izvor drvnih vlakana

i kao mjeru koja }e voditi ka smanjenju

intenziteta iskori{tavanja prirodnih

{uma. Sukobi }e se poja~ati oko

o~uvanja prirodnoga naslije|a i biolo{-

ke raznolikosti.

Energija iz drva

Potro{nja energije iz drva gubit }e

na va‘nosti u mnogim zemljama zbog

razvoja novih tehnologija za proizvodnju

ili uporabu energije, pove}anja

prihoda i smanjenja cijena zamjenskih

goriva. U zemljama u razvoju potro{-

nja }e se energije iz drva dramati~no

4

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


smanjiti do 2020. godine zbog nastojanja

vlada da zadovolje vlastitu energetsku

potra‘nju energijom iz neobnovljivih

izvora te pritiska na doma}instva

da s grijanja drvom prije|u na

druge energetske izvore kao {to su

plin, nafta ili elektri~na struja. Tako|er

}e se smanjiti potro{nja ogrjevnoga

drva zbog razvoja u~inkovitijih na~ina

kori{tenja drva kao goriva, posebice u

Kini, Ju‘noj Americi i ju‘noj Africi.

Ipak, drvo }e ostati va‘an energent

naro~ito u siroma{nijim zemljama,

udaljenim nedostupnim podru~jima te

u zemljama bogatima drvom. U nekim

}e podru~jima s visokom gusto}om

naseljenosti biti izra‘ena nesta{ica

ogrjevnog drva, a ograni~ene mogu}-

nosti {umskih planta‘a u ruralnim

pobolj{ati. Vrhunske }e se tehnologije

koristiti za unaprje|enje gospodarenja

{umama svuda u svijetu. Ra~unala i

ra~unalne tehnologije bit }e osnova

svih aktivnosti. Vi{e komunikacije, vi{e

ra~unala, mo}nih softverskih paketa i

robotike zna~ajno }e pobolj{ati motrenje

{uma.

[umske inventure i pripadni radovi

koji se temelje uglavnom na procjeni

povr{ina i obujma, obavljat }e se tehnologijama

daljinskoga mjerenja. Satelitski

podaci i informacije bit }e osnova

za visoko u~inkovite radove. Sustavi

koji rade s mikrovalovima (npr. radari)

lako }e nadgledati iskori{tavanje

{uma na povr{inama manjima i od 1

m 2 . Ovim }e se sustavima upravljati s

lako}om kojom se danas koristi internet.

Drugim rije~ima, svaku }e sje~u

biti mogu}e nadgledati u realnom vremenu

(on real-time basis), u svakom

podru~ju bilo koje regije svijeta.

Izvla~enje }e se drvnoga obujma u

tropskim ki{nim {umama obavljati isklju~ivo

helikopterima, cepelinima ili

kojim drugim zra~nim prijevoznim sredstvima.

U proizvodnim se {umama

ne}e otvarati novi putevi, a nova zadiranja

u {umske povr{ine bit }e ograni-

~ena.

Biotehnologija }e tako|er biti vrlo

popularna. Selekcija drve}a omogu}it

}e pove}anu proizvodnju korisnih drvnih

vlakana (na primjer, stabla s manje

lignina za proizvodnju celuloze ili stabla

s pove}anom otporno{}u na bolesti

i napade insekata). Me|utim, pogodnosti

koje }e biotehnologija donijeti

ne}e biti tako velike kao {to se o~ekuje.

Kori{tenje genetski izmijenjenoga

drve}a bit }e predmetom velikih rasprava

koje }e rezultirati sve ve}im razila‘enjem

izme|u Europe i SAD.

U obradi }e drva nove tehnologije

pove}ati iskoristivost drvnoga obujma,

omogu}iti ve}e kori{tenje ve}ega broja

razli~itih vrsta i stabala manjega

promjera. Recikliranje papira i drvnih

vlakana bit }e klju~na sastavnica tehnolo{koga

razvoja. Novim }e se tehnologijama

nastojati iskoristiti otpadno

drvo i drvna vlakna kako bi se

proizvelo visoko kvalitetne drvne

proizvode. Ti }e proizvodi biti jednako

kvalitetni u tehnolo{kom smislu

kao puno drvo, mogu}e i tehni~ki

bolji od punoga drva, te puno jeftiniji

{to }e dovesti do ekonomskoga pomaka

na tr‘i{tu koji }e voditi dalje od

prirodnoga drva. Napredak u proizvodnim

tehnologijama industrije drvnih

proizvoda, uklju~uju}i u~inkovitije iskori{tavanje

drvnih vlakana, na kraju

}e u ogromnoj mjeri nadma{iti postignu}a

na podru~ju biotehnologije.

Na podru~ju celuloze i papira, do}i

}e do neznatnih pobolj{anja u smanjenju

nepovoljnih ekolo{kih u~inaka

industrijske proizvodnje, npr. smanjenje

potro{nje energije u proizvodnji,

manja potro{nja vode i smanjenje otpadnih

voda. Do}i }e do pove}anoga

kori{tenja proizvoda {umskih planta‘a

i recikliranih drvnih vlakana. Najvjerojatnije

se ne}e prona}i neki revolucionarni

postupak ili velika promjena u

postupku koji bi mogao imati ogroman

u~inak bilo na okoli{, bilo na potro{nju

{umskih vlakana.

podru~jima ne}e mo}i zadovoljiti sve

ve}u potra‘nju.

U razvijenim }e zemljama postojati

nova politika i inicijative koje }e poticati

uporabu ogrjevnoga drva da bi se

pomoglo odr‘avanju i ~i{}enju prirodnih

{uma. Istodobno, u razvijenim

zemljama ogrjevno drvo nikada ne}e

postati bitan izvor obnovljive energije.

S novim energetskim izvorima koji }e

se razviti u budu}nosti, smanjit }e se

potrebe za energijom iz drva.

Tehnologija

Kao posljedica stalnoga tehnolo{-

kog napretka koji }e se dogoditi u sljede}ih

50 godina, na~ini upravljanja i

gospodarenja {umama zna~ajno }e se

Voda i {uma nerazdvojno su povezani

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 5


tr`i{te drva

CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI PLA]ANJA

Sirovine za drvnu indu

ima dovoljno i nije pre

Pi{e:

Miroslav

Mrkobrad

Foto:

Arhiva

Kvalitetne sirovine, prije svega trupaca hrasta,

u Hrvatskoj ima dovoljno. No ne za brojne

(i sve brojnije) pilane nego za finalnu

proizvodnju. S tom se ~injenicom u svjetlu novih

budu}ih odnosa {umarstva i drvne industrije

kao partnera u reprociklusu, koji }e svoju

suradnju zasnivati na tr‘i{noj, ekonomskoj

logici, treba pomiriti. Izvo‘enje piljene gra|e

ne koristi ni {umarstvu, niti finalistima

Nekoliko odluka Vlade Republike

Hrvatske, nedavna o deregulaciji

cijena drvnih sortimenata

(Uredba od 4. kolovoza), zatim ona o

premje{tanju Uprave za drvnu industriju

iz Ministarstva gospodarstva u

Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i

vodnoga gospodarstva (nakon ustroja

novih ministarstava), te kona~no, dono{enje

strategije razvoja drvne

industrije, krajem srpnja, uzburkalo je

duhove i izazvalo malu medijsku buku

me|u drvoprera|iva~ima. Odnosi

izme|u {umarstva i drvne industrije,

ionako nikad do kraja definirani (jer i

{umari i drvarci misle da su postoje}im

stanjem zakinuti), dobili su novu

dimenziju. Vladine odluke, naime,

otvaraju prostor za uspostavu novih i

druk~ijih odnosa i pru‘aju mogu}nost

da se u ovoj oblasti, kao {to je to u

ostalim europskim zemljama, uspostavi

tr‘i{na ekonomija.

^ime je rezultiralo

zamrzavanje cijena

Za razumijevanje stanja u ovoj, za

hrvatsko gospodarstvo, iznimno va‘-

noj djelatnosti klju~no je nekoliko

pojmova – cijene, tr‘i{te, finalizacija.

Hrvatska je donedavno bila jedina

europska zemlja u kojoj su se cijene

drvnih proizvoda odre|ivale administrativno.

I premda su Hrvatske {ume

javno poduze}e, a sada trgova~ko

dru{tvo u vlasni{tvu dr‘ave, koje

gospodari s 80 posto {uma u Hrvatskoj,

u vi{e navrata Ministarstvu gospodarstva

upu}ivale zahtjeve za

deregulacijom cijena, sve do srpnja

ove godine to je bila tabu tema.

Budu}i da ponuda i potra‘nja nisu

utjecale na cijene, svi drvoprera|iva~i

su ‘eljeli kupovati samo trupce dobre

konjunkture (ju~er bukve i jele, danas

hrasta), pa se stvorio privid o manjku

trupaca za finalnu proizvodnju i

nepo{tenoj distribuciji. A zapravo su

svi drvoprera|iva~i, ~ast izuzecima,

tra‘ili ekstraprofit iz niske cijene trupca.

– Vlada je 1966. godine zamrzla

cijene s namjerom poticanja razvoja

finalne drvne industrije. No dogodilo

se suprotno, nije se razvijala finalna

proizvodnja nego – pilane. Jer obrt

kapitala ne poznaje niti priznaje

politi~ke namjere, on je najbr‘i upravo

na relaciji trupac – daska, odnosno

u primarnoj preradi, tvrdi Petar

Milinkovi}, rukovoditelj komercijale u

Hrvatskim {umama.

Nitko ne zna koliko je pilana otvoreno

na brzinu. Barata se brojkom od

njih ~ak 700-tinjak, no svi znaju logiku

njihovog poslovanja – nabava trupaca

po doma}im cijenama, najni‘ima u

okru‘enju, te prodaja piljene gra|e po

inozemnim cijenama.

Milinkovi} dodaje da, uz iznimke, u

takvim uvjetima nije bilo interesa

razvijati finalnu proizvodnju. Pomak je

napravljen u pove}anoj proizvodnji

parketa i podnih obloga, no i tu se

radi o najmanjoj dodanoj vrijednosti.

U Hrvatskoj se tako dogodio apsurd –

dok u svijetu male pilane s prerezom

do 5000 m 3 zbog nerentabilnosti

propadaju, ovdje ni~u kao gljive!

Istodobno, u Austriji se otvaraju velike

pilane za piljenje 250 tisu}a kubika

lista~a ili ~ak milijun kubika ~etinja~a.

Jer oni kupuju trupce po normalnoj,

tr‘i{noj cijeni i moraju jako puno

propiliti da bi opstali.

Bukva

nije

konjunkturna

6

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


striju u Hrvatskoj

skupa! Izvoz

Hrast se danas tra‘i

Vlada je 1966. zamrzla

cijene s namjerom poticanja

razvoja finalne drvne

industrije. No dogodilo se

suprotno, nije se razvijala

finalna proizvodnja nego –

pilane. Jer obrt kapitala ne

poznaje niti priznaje

politi~ke namjere, on je

najbr‘i upravo na relaciji

trupac – daska, odnosno u

primarnoj preradi.

U Hrvatskoj se tako dogodio

apsurd – dok u svijetu male

pilane s prerezom do 5000

m 3 zbog nerentabilnosti

propadaju, ovdje ni~u kao

gljive! Istodobno, u Austriji

se otvaraju velike pilane za

piljenje 250 tisu}a kubika

lista~a ili ~ak milijun kubika

~etinja~a.

piljene gra|e strahovito je

pove}an – pro{le godine je ~ak

700.000 m 3 trupaca ispiljeno i izvezeno

kao piljena gra|a!

Administrativnim odre|ivanjem cijena

dogodilo se jo{ ne{to – smanjila se

finalna proizvodnja, a time i broj

zaposlenih.

Neka iskustva

Posljednjih nekoliko godina (od

2000.) Hrvatske {ume su poku{ale

problem poja~ane potra‘nje za trupcima

hrasta rije{iti putem povjerenstva

za distribuciju sirovine koje je na temelju

utvr|enih kriterija trebalo “pravedno”

raspodijeliti pilanske trupce. A

kriterij su bili su{arski kapaciteti pojedinih

finalista. Na ~elu povjerenstva

bio je Milan Dev~i}, savjetnik u Hrvatskim

{umama, a u povjerenstvu predstavnik

[umarskog fakulteta. Kakva su

iskustva iz toga razdoblja

– Nisam uvjeren da je to bio

najbolji na~in rada, no raspodjela putem

povjerenstva bila nam je nametnuta

od strane udru‘enja drvne industrije.

Naprotiv, uvjeren sam da se to

najbolje mo‘e rije{iti putem tr‘i{ta i

trupaca i piljene gra|e, ka‘e Dev~i}.

U Hrvatskoj ima dovoljno trupaca za

sve finaliste, no nema tr‘i{ta piljene

gra|e. To zna~i da neki od proizvo-

|a~a namje{taja ili drugih finalnih

proizvoda ne moraju nu‘no imati i

pilanu, ali moraju imati tr‘i{te gdje

gra|u mogu kupiti. I dok god se to ne

napravi, tra‘ene robe }e uvijek biti

premalo, kao {to je i ovakvom raspodjelom

uvijek bilo nezadovoljnih. Jer

prema na{oj analizi, gotovo da nije

bilo finalista koji tako|er nije izvozio

samicu!

Nema Kopernikanskog

obrata

Kona~no uvo|enje slobodnoga tr-

‘i{ta u {umskoprera|iva~kom sektoru

ne}e donijeti nikakav nagli i spektakularni

obrat. Prve simulacije pokazuju

da }e prihod od prodaje drveta u

Hrvatskim {umama ostati pribli‘no isti.

No uvo|enjem tr‘i{ta stvara se mogu}nost

uvo|enja reda na duge staze

tako da se (valjda) vi{e ne}e dogoditi

da cijene ostaju nepromijenjene po

nekoliko godina, da svi onda ‘ele kupovati

trupce, dok istodobno ostali

energenti poskupljuju i po nekoliko

puta. Tako }e se mo}i valorizirati i

nedavno (2002. godine) dobiveni FSC

certifikat koji potvr|uje prirodnost

{uma, konstantnost kvalitete koja mo-

‘e pro}i svugdje u Europi, te ~injenicu

da se sa {umama gospodarilo na

na~elima odr‘ivog razvoja.

Kako je u Europi

Igre oko cijena ne doti~u toliko druge

sortimente ve} se svode na robu

koja se trenutno tra‘i. Sada je to hrast.

U zajedni~kom reprociklusu {umari

nemaju alternativu i nu‘no su okrenuti

na doma}u drvnu industriju ~iji su

gotovo jedini dobavlja~ sirovine.

Godi{nje se u Hrvatskim {umama proizvede

oko 1,8 milijun kubika oblovine

od ~ega 93% zavr{i na doma}em

tr‘i{tu. Preostali dio prodaje se na

doma}im i me|unarodnim licitacijama.

Oko pola milijuna kubika su hrastovi

trupci, i njih vi{e jedostavno

nema. A potra‘nja za njima je bar

dvostruko ve}a! No, ne zbog potreba

finalne proizvodnje, koja godi{nje tro{i

najvi{e 500.000 m 3 , nego zbog ve}

spomenute primarne prerade, pilana.

Lani je u Hrvatskoj ostvarena prosje~na

cijena kubika furnirskog trupca

hrasta od 195 €. To je bilo vi{e nego

u Sloveniji (181 €) i Bugarskoj (112 €),

a manje nego npr. u BiH, Poljskoj,

Ma|arskoj, Slova~koj. Pilanski trupac

hrasta samo se u Bugarskoj (56 €/m 3 )

moglo kupiti jeftinije nego u Hrvatskoj

(63 €)! U Ma|arskoj se prodavao po

115 €/m 3 . Isto je i s furnirskim trupcima

bukve koji su, osim u Bugarskoj,

najjeftiniji bili u – Hrvatskoj (102 €). U

Poljskoj ~ak 162 €/m 3 !

OSTVARENE CIJENE SUSJEDNIH ZEMALJA NA POMO]NOM STOVARI[TU BEZ PDV-a

Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci

bukva (F, L,) bukva hrast hrast jela/smreka jela/smreka

€/m 3

HRVATSKA 102 40 195 63 119 52

SLOVENIJA 126 51 181 67 189 52

B i H128 44 _ _ 80 51

MA\ARSKA 119 63 196 115 _ _

POLJSKA 162 39 292 72 154 40

BUGARSKA 82 41 112 56 57 45

SLOVA^KA 130 47 209 66 105 50

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 7


O stanju u {umarstvu, cijenama sirovine

i na~inima prodaje u nekim

srednjoeuropskim dr‘avama, ovoga se

ljeta, u okviru Dana hrvatskoga {umarstva,

raspravljalo u Selcu na skupu

komercijalista iz dr‘avnih poduze}a

koja gospodare {umama u tim

zemljama. Tamo se moglo ~uti da su

se ulaskom u Europsku uniju stvari u

nekim zemljama bitno promijenile. Tako

je u Poljskoj i ^e{koj pove}ana

potra‘nja u odnosu na ponudu dok je

u Ma|arskoj, zbog izgradnje termoelektrana

na biomasu, naglo porasla

cijena ogrjevnog drva.

Isto tako, uspore|ivanjem cijena

evidentno je da su u Hrvatskoj ostvarene

ni‘e cijene trupaca u odnosu na

susjedne zemlje, osim Bugarske.

[to donosi strategija

razvoja drvne

industrije

Ako nema nedostatka sirovine, a

nema ga osim nekontrolirane potra‘-

Sastanak komercijalista srednjoeuropskih

zemalja

Trupci, trupci

nje hrastove oblovine, uglavnom za

primarnu preradu, i ako su cijene

sirovina ni‘e nego u zemljama u okru-

‘enju, gdje je onda problem

Mo‘da samo u dugogodi{njoj navici

administrativnog odre|ivanja cijena,

pa i koli~ina te strahom od uvo-

|enja tr‘i{ta. Sasvim je jasno da }e se

u okviru nove strategije razvoja drvne

industrije me|u 700 subjekata primarne

prerade i oko 300 poduze}a za

finalnu preradu morati dogoditi neka

pregrupiranja. Nemogu}e je stalno

pove}avati koli~ine trupaca za nove

pilane koje ni~u. Hrvatske {ume su u

razdoblju od 1995. do 2000. godine

pove}ale proizvodnju i prodaju trupaca

za 40%, a broj zaposlenih u drvnoj

industriji u tom se razdoblju smanjio

za 20%.

– Temeljni ciljevi strategije su promjena

postoje}e strukture u drvoprera|iva~koj

djelatnosti u korist finalne

prerade, pove}anje konkurentnosti

finalnih proizvoda, pove}anje u~e{}a

finalnih proizvoda na tr‘i{tu te pove-

}anje zaposlenosti. Tr‘i{te bi trebalo

osigurati podjednake uvjete svima ~ime

bi se otvorila mogu}nost rje{avanja

sive ekonomije u ovom sektoru,

obrazla‘e osnovne ciljeve dr‘avni tajnik

za {umarstvo, drvnu industriju i

lovstvo Josip Bartol~i}.

S finalistima }e se i dalje sklapati

ugovori o isporuci sirovine. Upravo

ovih dana trebali bi po~eti pregovori s

drvnom industrijom za koju {umarstvo

(Hrvatske {ume) mora osigurati dovoljno

sirovine. I to je bitno.

Medijskim povicima iz redova drvne

industrije na najavljene promjene,

ka‘e Bartol~i} ‘eli se preko utjecajnih

du‘nosnika osigurati dovoljno hrastovih

trupaca, te istodobno nepla}anjem

ranijih ugovornih obveza prebaciti

probleme vlastitog poslovanja na druge.

U ovom slu~aju na Hrvatske {ume,

odnosno dr‘avu, koja je i ranije znala

intervenirati u takvim slu~ajevima otpisivanjem

ili pretvaranjem dugova u

vlasni~ke udjele. No ni takve intervencije

nekim poduze}ima nisu pomogle.

Kako se formiraju cijene

– U ^e{koj ponudom i potra‘njom, s tim da nema razlike

izme|u doma}e i inozemne prodaje.

– Slova~ka: ugovori za strate{ke kupce sklapaju se na godinu

dana na nivou Direkcije, a za sve ostale kupce cijene formiraju

same {umarije. Cijene se utvr|uju svaki kvartal.

– U Poljskoj se rade jednogodi{nji ugovori za strate{ke kupce,

a cijene se utvr|uju kvartalno. Za regionalne kupce i lokalno

stanovni{tvo postoji lista minimalnih cijena. Na lokalnoj razini

{umarije svaka tri mjeseca utvr|uju cijene za ponu|ene koli~ine

drvnih sortimenata.

– Ma|arska: cijene se formiraju samostalno. Ugovor na jednu

godinu radi se isklju~ivo za velike kupce.

– BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene se

najavljuju jedan mjesec unaprijed.

– U Bugarskoj postoje strate{ki kupci s kojima se cijene dogovaraju

(tri do ~etiri puta godi{nje). Ostalim kupcima {umarije drvne

sortimente prodaju putem nadmetanja. 40% se proda na panju

(uglavnom ogrjevnog drva).

– I u Sloveniji cijene diktira tr‘i{te. Budu}i da su {umari koncesionari,

sklapaju koncesijski ugovor s dr‘avom u kojemu su

nazna~eni okviri kretanja cijena.

– Njema~ka: cijene se odre|uju na razini poduze}a. Drvne sortimente

prodaju Uprave {uma dok {umarije imaju odre|enu manju

kvotu. Prodaje se putem ugovora, nadmetanja i komadne prodaje

licitacijom.

– Hrvatska: 90% etata se proda putem ugovora doma}oj drvnoj

industriji, 4% se proda putem me|unarodnog javnog nadmetanja,

3% putem doma}ag javnog nadmetanja i 3% na blagajni. Cijene su

(bile) strogo regulirane i nisu mijenjane od 1997. godine.

Rokovi pla}anja

– Slova~ka: ugovara se pla}anje na 30 dana, dok se vrijeme

naplate kre}e od 45 do 60 dana.

– Poljska: rok pla}anja je 30 dana od dana isporuke. Veliki

kupci pla}aju na dvanaestine dok novi kupci moraju isklju~ivo

pla}ati unaprijed.

– ^e{ka: rok pla}anja za velike kupce je 14 dana uz 2%

rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obavezno je

pla}anje unaprijed.

– Ma|arska: za trupce je rok pla}anja 15 do 30 dana, za

celulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana te za termo-energane

(10-godi{nji ugovori) do 20 dana. Novi kupac pla}a unaprijed

i kupuje koli~inu do 100 m3.

– BIH: uglavnom se sve pla}a unaprijed izuzev manjeg

broja provjerenih kupaca kojima je rok pla}anja do 30 dana.

– Bugarska: rokovi pla}anja se formiraju ovisno o na~inu

prodaje. Kod prodaje na stovari{tu rok pla}anja je tjedan dana

od isporuke. Kod prodaje na panju pla}a se 10 do 50%

unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na jednu godinu

moraju platiti 30% vrijednosti unaprijed.

– Slovenija: nema definirane rokove pla}anja, ve} ih ugovara

sa svakim kupcem zasebno.

– Hrvatska: za kupce s ugovorima rok pla}anja za trupce

je 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana. Kod kupovine na

doma}em i me|unarodnom javnom nadmetanju pla}a se

unaprijed.

– Njema~ka: rok pla}anja za dvadeset velikih kupaca je 14

dana uz prilo‘enu garanciju banke kao sredstvo osiguranja

pla}anja. Svi ostali kupci pla}aju unaprijed.

8

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


ioenergija

[uma kao izvor

biomase

DOBIVANJE ENERGIJE IZ BIOMASE

[ume u Hrvatskoj mogu

godi{nje dati oko 2 m 3

biomase za proizvodnju

Pi{e:

Ivica

Tomi}

Foto:

I. Tomi},

Z. Lon~ari},

[umarski list

energije

Koriste}i proizvode fotosinteze biljaka

kao biolo{ke energetske

izvore, ~ovjek ih je oduvijek upotrebljavao

ne samo kao hranu nego i

kao gorivo. Prije po~etka ve}e uporabe

fosilnih goriva drvo je bilo primaran

i gotovo jedini izvor energije. Na po-

~etku tre}ega tisu}lje}a, uz uva‘avanje

na~ela odr‘ivoga razvoja, postupno

se provodi sve intenzivnije

kori{tenje biomase za proizvodnju

energije. Rije~ je o nefosilnim tvarima,

najrazli~itijim proizvodima biljnog i

‘ivotinjskog svijeta: dijelovima drve}a,

grmlju, granama, gran~icama, kori drveta,

piljevini iz {umarstva i drvne industrije,

slami, kukuruzovini, stabljikama

suncokreta, ostacima tijekom rezidbe

vinove loze i maslina, ko{ticama

vi{anja i kori od jabuka (iz {umarstva i

poljoprivrede), ‘ivotinjskom izmetu i

ostacima iz sto~arstva te komunalnom

i industrijskom otpadu. Navedena biomasa

koristi se kao gorivo u po-

U Hrvatskoj za proizvodnju toplinske i(ili)

elektri~ne enegije mo‘e poslu‘iti 2,1 mil.

m 3 drvne biomase godi{nje, {to obuhva}a

oko 1 mil.m 3 ogrjevnoga drva iz dr‘avnih

{uma, oko 0,15 mil. m 3 iz privatnih {uma te

oko 0,4 mil. m 3 drvnog ostatka iz drvne

industrije, a preostalu koli~inu ~ini otpad u

{umi

strojenjima za proizvodnju elektri~ne i

toplinske energije, a mo‘e se prera-

|ivati u plinovita i teku}a goriva, namijenjena

za promet i ku}anstva.

[umsku biomasu ~ini organska tvar

nastala u {umskom ekosustavu: drve-

}e i grmlje koje slu‘i za mehani~ku

preradu i termi~ko kori{tenje, koje

obuhva}a biomasu iz ~i{}enja, njega

proredama te iz naplodnih i dovr{nih

sje~a. U odnosu na fosilna goriva,

glavna prednost biomase je u neusporedivo

manjoj emisiji {tetnih plinova i

otpadnih tvari. Prema znanstvenim

istra‘ivanjima, zanemarivo je optere-

}enje atmosfere s uglji~nim dioksidom

prilikom kori{tenja biomase kao goriva.

Naime, koli~ina emitiranog CO 2

za

vrijeme izgaranja jednaka je apsorbiranoj

koli~ini tog plina tijekom rasta biljke.

Zna~ajna uloga {umske

biomase

Na rujanskom Okruglom stolu u

Na{icama, pod nazivom »Dobivanje

energije iz biomase«, svoje su referate

predstavili stru~njaci iz Hrvatske,

Njema~ke i Austrije. Cilj toga skupa

bio je da se stru~na i {ira javnost

upozna s energetskim potencijalom

biomase, posebice {umske, i mogu-

}nostima njezinog kori{tenja. U svo-

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 9


Mr. sc. Josip

Dundovi}

me referatu mr. sc. Josip Dundovi} iz

Hrvatskih {uma govorio je o procjenama

koli~ine {umske biomase, predvi|anjima

zna~ajnoga rasta obnovljivih

izvora energije (OIE) te bitno

zna~ajnijoj ulozi {umske biomase kao

energenta u ukupnoj proizvodnji energije

u Hrvatskoj. Naglasio je kako je

cilj hrvatske {umarske politike i strategije

prona}i smisleni na~in uporabe ne

samo drvnog sortimenta, ve} i nove

sortimente i drvne proizvode (sje~ka).

Na{a dr‘ava zadovoljava samo oko

polovicu svojih potreba za energijom,

koriste}i uglavnom naftu i plin, a prema

prognozama do 2030. godine, u

primarnoj proizvodnji i potro{nji energije

vidljiv je zna~ajan rast udjela obnovljivih

izvora energije, {to uklju~uje

i biomasu i drvo.

Proizvodnja sje~ke za

energetsko

iskori{tavanje

Prema predvi|anjima Europske

unije, udio proizvodnje energije iz biomase,

u usporedbi s ostalim OIE,

pove}at }e se krajem 2010. na 75

posto od ukupnoga udjela. Cilj hrvatske

energetske politike je utrostru~iti

kori{tenje biomase u odnosu na razinu

2000. g. (~ak 27,8% u ukupnoj

OIE). Pritom su bitni poticajni elementi,

kao {to su zakonodavno okru‘enje,

regulirana poticajna cijena energije iz

biomase te pojedini ekonomski instrumenti

(Fond za za{titu okoli{a i energetsku

u~inkovitost, dr‘avne potpore i

dr.). Govore}i o koli~ini {umske biomase

u nas, Dundovi} je istaknuo da

ona pokriva tek dvanaestinu (4,3 %)

potreba za energijom, pa tako znatan

dio na{ega prirodnoga bogatstva

ostaje neiskori{ten. Naime, za proizvodnju

toplinske i elektri~ne energije u

Hrvatskoj danas mo‘e poslu‘iti 2,1

milijuna m 3 drvne mase (ogrjevno

drvo, drvni ostaci iz drvne industrije,

otpad u {umi). Rije~ je o 1 mil. m 3

ogrjevnoga drva iz dr‘avnih {uma,

oko 0,15 mil. m 3 iz privatnih {uma i

oko 0,4 mil. m 3 drvnog ostatka iz drvne

industrije. Prema dugoro~nom programu

gospodarenja, od 2006. do

2015. godine, u prethodnom prihodu

godi{nje bi se pove}avala proizvodnja

uglavnom ogrjevnog drva pa bi procijenjena

koli~ina {umske biomase

kao enegenta samo u Hrvatskim {umama

iznosila vi{e od 2,6 milijuna m 3 .

Od ove koli~ine 60 posto moglo bi se

i dalje koristiti kao ogrjevno metarsko

i vi{emetarsko drvo te kratko rezano i

cijepano kao novi proizvod, a 40 posto

(1,0 milijun m 3 ), odnosi se na

proizvodnju sje~ke za energetsko

iskori{tavanje. Tako }e do 2010. godine

biti formirano novo tr‘i{te {umske

biomase (sje~ka). Govore}i o odnosu

obnovljivih i fosilnih izvora energije,

Dundovi} je istaknuo kako jedan prostorni

metar bjelogorice u suhom

stanju va‘e 450 kg te daje 2000 kWh

toplinske energije, {to odgovara koli~inama

od 262 kg kamenoga ugljena

ili 270 l lo‘iva ulja.

Bioenergetska

postrojenja u

Hrvatskim {umama

Sudionici skupa upoznati su sa

sada{njim i budu}im postrojenjima za

proizvodnju energije iz biomase u

Hrvatskim {umama. Na temelju znanstvene

i me|unarodne suradnje nastavljaju

se aktivnosti s pilot projektima

»Energija iz biomase« pod motom »16

U[P = 16 kotlovnica na biomasu od 1

MW. Prvi kotao na biomasu (1MW),

zbog boljega kori{tenja drva i sje~ke,

Hrvatske su {ume izgradile jo{ 1995.

godine u Ogulinu, uz stru~nu pomo}

zagreba~koga [umarskog fakulteta i

austrijske tvrtke Kolbach. Kotao istoga

kapaciteta bit }e zavr{en u Gospi}u, a

grijat }e, osim upravne zgrade U[P

Gospi} i zgrade gimnazije, osnovne

{kole i sportske dvorane (umjesto

lo‘iva ulja). Kotlovi na biomasu trebali

bi tijekom idu}e godine funkcionirati

u Delnicama i Na{icama. Zaklju~uju}i

izlaganje, Dundovi} je istaknuo kako

}e se u Hrvatskoj, pod uvjetom da se

dostigne ciljani rast od 1 milijun m 3

kori{tenja {umske sje~ke, ostvariti

znatna regionalna, nacionalna i ekolo{ka

korist (smanjivanje kori{tenja

fosilnih goriva, emisije ugljik-dioksida,

porast zaposlenosti i dr.).

Na{e {ume kao

zna~ajan energetski

potencijal

Prof. dr. sc.

Ante Krpan

O nekim izvorima {umske biomase

u Hrvatskoj govorio je prof. dr. sc.

Ante Krpan sa [umarskog fakulteta,

napomenuv{i kako reljefne i klimatske

Industrijski otpad koristi se za proizvodnju

Odnos

obnovljivih i

fosilnih izvora

energije

10

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


energije

Suvremeni kotao

sa sustavom za

doziranje drvnih

ostataka

razlike u na{oj dr‘avi omogu}uju

razvoj razli~itih izvora {umske biomase.

Naime, prirodne nizinske, brdske,

gorske i obalne {ume na kr{u va‘an su

izvor {umske biomase za energiju.

Drvna zaliha navedenih {uma procjenjuje

se na oko 300 mil. m 3 , ali bez

sitne granjevine i stabala ispod taksacijske

granice, godi{nji prirast na pribli‘no

9 mil. m 3 , a godi{nji etat krupnoga

drva na oko 5,5 mil. m 3 .

Godi{nje se iz ovih {uma proizvede

pribli‘no jedan milijun m 3 drva, koje

se na tradicionalni na~in koristi za

energiju. Ostaci poslije sje~e, kao {to

su otpad, gubici i sitna granjevina daju

dodatnih 2,2 mil. m 3 . Dodavanjem drvne

mase panja~a dobije se ukupni

godi{nji potencijal {umske biomase za

energiju iz prirodnih {uma, koji iznosi

3,92 mil. m 3 . Ogrjevno drvo dosad se

u nas proizvodilo u oplodnim sje~ama,

proredama i prebornim sje~ama,

a nije bilo tr‘i{ne potra‘nje za ostalim

tipovima biomase. Krpan je naglasio

kako su {ume lista~a vrlo va‘an izvor

{umske biomase za energiju, budu}i

da sadr‘e od 35% do 100% ogrjevnoga

drva, a iz njih se ostvaruje 85%

godi{njeg etata. Gledaju}i prema vrstama

drveta, tijekom sje~e bukovih

stabala o~ekuje se 100% – 50 %

ogrjevnoga drva, uz prosje~no 20%

sitne granjevine, a jela i smreka iz prebornih

{uma, za razliku od bukve i

drugih lista~a, nisu tako zna~ajan izvor

biomase. To je zbog velikog udjela

tehni~koga drva, no unato~ tome od

jelovoga stabla prsnoga promjera 60

cm mo‘e se o~ekivati prosje~no 1,10

m 3 biomase za energiju, od koje kora

~ini 0,55 m 3 , krupno drvo 0,22 m 3 i

grane 0,28 m 3 . U na{im {umama kratke

ophodnje godi{nji proizvodni potencijal

novoosvojenih povr{ina procjenjuje

se na 2 mil. m 3 . Podignute

kulture ~etinja~a u sklopu pro{irene

biolo{ke produkcije na velikim povr{inama

neobrasloga {umskog tla, u kontinentalnom

i mediteranskom podru~ju,

osim pionirskoga zna~enja va‘an

su potencijalni izvor biomase za energiju.

Na mediteranskom podru~ju alepski

bor se po zastupljenosti nalazi iza

hrasta, a na njega se u budu}nosti

mo‘e ra~unati kao na zna~ajan izvor

biomase za energiju. U Hrvatskoj se

ne sije~e, no od njega se mo‘e

o~ekivati oko 50 posto suhe tvari (biomase).

Uop}e, ~etinja~e imaju znatno

ve}i prirast od autohtonih lista~a i zasigurno

su vrste drve}a koje }e na

kr{kom podru~ju biti nositelji biomase.

Brzorastu}e lista~e –

va‘an izvor

bioenergije

Referat o produkciji biomase mekih

lista~a u pokusnim kulturama kratkih

ophodnji imao je Sa{a Bogdan sa

[umarskoga fakulteta. Osvrnuo se na

planta‘ni intenzivni uzgoj vrbe, topola,

johe, breze i bagrema za proizvodnju

suhe tvari za energetske potrebe.

Brzorastu}e lista~e trpe gustu sadnju i

idealne su za osnivanje takvih pokusnih

objekata. Prednost kratkih ophodnji

je u tome {to se pove}ava udjel

obnovljivih izvora energije u ukupnoj

energetskoj bilanci, uva‘ava odr‘ivi

razvitak, smanjuju transportni tro{kovi

(kulture u blizini mjesta kori{tenja),

osniva se alternativna »poljoprivredna«

kultura, dolazi do depopulacije ruralnih

podru~ja s ekstenzivnom poljoprivredom,

ve‘e se atmosferski ugljik, a

pru‘aju se mogu}nosti ekolo{ki naprednijem

na~inu pro~i{}avanja voda i

tla (fitoremedijacija). Na podru~ju Hrvatske

ima oko 5 ha takvih eksperimentalnih

ploha, s klonovima stablastih

vrba i topola, johe i obi~ne breze.

[umsku biomasu ~ini

organska tvar nastala u

{umskom ekosustavu: drve}e i

grmlje koje slu‘i za

mehani~ku preradu i termi~ko

kori{tenje, koje obuhva}a

biomasu iz ~i{}enja, njege

proredama te iz naplodnih i

dovr{nih sje~a

[ume lista~a u Hrvatskoj vrlo

su va‘an izvor {umske

biomase za energiju, budu}i

da sadr‘e od 35% do 100%

ogrjevnoga drva, a iz njih se

ostvaruje 85% sje~ivog etata

U susjednoj Austriji velik udio

me|u obnovljivim izvorima

energije ima drvo, ~ak 60–75

posto. Dosad su izgra|ene

843 toplane na biomasu, s

distribucijskim sustavom

proizvedene topline i

proizvodnim kapacitetom

kotlovnica od oko 1005 MW,

{to Austriju svrstava u sam vrh

europskih dr‘ava

Prosje~na produkcija suhe biomase

obi~ne breze u 13. godini iznosi 23 t/

ha, a crne johe 90 t/ha u 14. godini.

Klonovi topole u dobi 2/3 godina

proizvedu ~ak 11,5 tona biomase po

hektaru, stablaste vrbe 2/5 daju 6,5 t/

ha. Najve}a dosada{nja proizvodnja

iznosila je ~ak 130 t/ha u dobi 4/5

godina u klonskoj kulturi vrbe V 221 u

Podturenu. Na toj plohi provo|ene su

uzgojno-za{titne mjere, dok su na

ostalim plohama brzorastu}ih lista~a

te mjere izostale. Zaklju~uju}i predavanje

g. Bogdan je istaknuo kako kulture

kratkih ophodnji mogu biti

zna~ajan izvor biomase za energetske

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 11


S rasprave u Na{icama

potrebe, a primjenom intenzivnih uzgojno-za{titnih

mjera produkcija se

mo‘e znatno pove}ati.

rom na ~injenicu da u Bavarskoj ne

postoje naftna polja. S jednoga hektara

uljane repice mo‘e se dobiti pribli‘no

1400 litara biodizela. Selekcija

ove biljke usmjerena je na proizvodnju

dizelskih ulja. Kori{tenje biljaka

namijenjeno je i za podru~je medicine

te proizvodnju boja.

Austrija u vrhu

europskih zemalja

odnosi se na kori{tenje drvne sje~ke iz

{ume, ~ija je uporaba u izrazitom porastu.

Na austrijskom podru~ju u pogonu

se nalaze 843 toplane na biomasu,

s distribucijskim sustavom proizvedene

topline i proizvodnim kapacitetom

kotlovnica pribli‘no 1.005 MW,

{to ovu zemlju svrstava u sam vrh

europskih dr‘ava. Prosje~na veli~ina

austrijske toplane na biomasu je 1.192

kW (od 300 kW do 30 kW), a pritom

nisu ura~unati industrijski pogoni za

celulozu! Treba naglasiti da su na razini

dr‘ave, pokrajina i op}ina vrlo

zna~ajna poticajna sredstva. Zbog navedenih

poticaja i Zakona o ekolo{koj

proizvedenoj struji, o~ekuje se

daljnji zna~ajan porast iskori{tavanja

doma}ih drvnih resursa za proizvodnju

toplinske i elektri~ne energije. S

obzirom na to da drvna zaliha iznosi

oko 988 milijuna m 3 , austrijskom se

{umarstvu nude nove {anse koje treba

iskoristiti. Na kraju izlaganja ^amba je

napomenuo kako neiskori{ten prirast

drvne mase iznosi godi{nje pribli‘no

7,8 mil. m 3 , a od toga potencijal

mogu}ih iskoristivih rezervi sje~kanoga

drva za energetsku uporabu 4,5 m 3 .

Pove}ana potra‘nja za

biomasom

Reinhold

Erlbeck

Potpora bavarske

Vlade

O dobivanju energije iz biomase u

Njema~koj (Bavarska) govorio je

Reinhold Erlbeck iz Bavarskog ministarstva

{uma i predsjednik udruge

CARMEN, koja se prije dvije godine

po~ela baviti kori{tenjem biomase.

Napomenuo je kako je udio bioenergetskih

elemenata u Bavarskoj 3,7%.

Sirovina se proizvodi u regiji, u seoskom

podru~ju te koristi u kemijske i

termi~ke svrhe, a otvaraju se nova

radna mjesta. Prije 100 godina u Bavarskoj

se polovica drvne mase koristila

kao ogrjevno drvo, a od tada se

situacija znatno promijenila. Drvo se

danas koristi s visokim stupnjem tehnologije,

sa suvremenim strojevima za

preradu. Cilj su projekti za akumulacijsku

energiju, jer opskrba obiteljskih

zgrada nije isplativa. Rentabilno je

kori{tenje piljevine, koja konkurira

pe}ima na ugljen. Proizvodnju bioplina,

iz kojega se dobiva toplinska i

elektri~na energija, podupire bavarska

Vlada, a njegova prednost je u neovisnosti

o tradicionalnoj proizvodnji

elektri~ne struje. Najva‘nija poljoprivredna

kultura je uljana repica koja se

pre{a te slu‘i za proizvodnju biodizelskoga

goriva, {to je zna~ajno s obzi-

Vladimir

^amba

Susjedna Austrija u op}em energetskom

sustavu sudjeluje s 11 posto

bionergije i jedna je od vode}ih europskih

dr‘ava na podru~ju kori{tenja

obnovljivih izvora energije (OIE). S

obzirom na to da se biomasa bazira

na doma}im izvorima energije, ona je

stalno dostupna, posebice u kriznim

situacijama, a s obzirom na emisiju

CO 2

je neutralna i ne o{te}uje okoli{.

Osim toga, ja~a gospodarstvo u regiji,

smanjuje transportne tro{kove te stvara

nova radna mjesta u strukturno slabim

ruralnim regijama. Kako je u svome

referatu istaknuo dipl. ing. Vladimir

^amba iz ÖBf, velik udio me|u

obnovljivim izvorima energije ima

drvo, ~ak 60 – 75 posto. U Austriji je

potkraj 2003. godine evidentirano

52.650 postrojenja (pe}i, pogona) na

drvo, s proizvodnim kapacitetom

energije 3.570 MW. Pritom godi{nja

potro{nja drva i kore iznosi oko 3,5

milijuna m 3 , a ona uklju~uje i industrijske

pogone. Tre}ina ove potro{nje

Zvonimir

Preveden

Govore}i o vode}oj ulozi kogeneracije

(proizvodnji toplinske i elektri~ne

energije) u politici poticaja u zemljama

Europske unije i u ostvarivanju Kyoto

ciljeva, Zvonimir Preveden je naglasio

kako je kori{tenje energije drvne mase

u praksi u~inkovita i proku{ana tehnologija.

Iskori{tenjem energetske sirovine

vi{e od 90 posto zatvaraju se kru‘-

ni tijekovi: energija – CO 2

– pepeo –

humus, a rije~ je o tehnologiji koja

odgovara za{titi okoli{a. Va‘nost biomase

dolazi sve vi{e do izra‘aja, posebice

s obzirom na pad proizvodnje

nafte i sve izra‘enije potrebe za energijom.

Cijene nafte divljaju i postavlja

se pitanje {to dalje raditi, pogotovo

kada se uzme u obzir da je kori{tenje

fosilnih elemenata povezano sa

za{titom okoli{a. U Austriji se pod drvnom

biomasom podrazumijeva i sve

ono {to ostane nakon prerade drva –

iverje, piljevina i kora te se ubacuje u

silose energetskih postrojenja. Tako pilanski

nusproizvodi u obliku briketa i

peleta imaju me|u drvnim sortimenti-

12

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


dani hrvatske {ume

ma svoju tr‘i{nu vrijednost, a biomasa

se sve vi{e potra‘uje. Toplinska energija

se putem toplovoda transportira u

pojedine gradove tako da se formira

mre‘a proizvo|a~a topline (cementara,

industrija drvnih plo~a i dr.), koji

svoju suvi{nu toplinu isporu~uju u gradsku

mre‘u.

Neophodna suradnja

gospodarstva i

znanosti

U svojim referatima na{i energetski

stru~njaci Julije Domac (Energetski institut

u Zagrebu) i Nikola ^upin (Okit

Consulting, Zagreb) govorili su o ulozi

biomase u energetskoj budu}nosti

Republike Hrvatske te procjeni isplativosti

kogeneracijskog postrojenja na

{umsku biomasu. Potro{nja energije u

Europskoj zajednici sve vi{e raste te

godi{nje iznosi 1 – 2 posto. Direktive

EU odnose se ,me|u ostalim, na promociju

elektri~ne energije iz obnovljivih

izvora i promociju biogoriva. Naime,

o~ekuje se proizvodnja etanola iz

drva za potrebe automobilske industrije,

pa se i od Hrvatske i hrvatskoga

{umarstva o~ekuje odre|eni udio u

proizvodnji bioenergije. Svoj energetski

razvoj na{a dr‘ava mora temeljiti

na politi~koj volji, znanju,

stvarala~kom radu i nacionalnim resursima

(zemlja, {ume, vode, transportni i

energetski sustav, raznolikost krajolika,

ljudi). Hrvatska elektroprivreda i

Hrvatske {ume trebaju ostvariti suradnju

jer imaju bogatu infrastrukturu na

cjelokupnom dr‘avnom podru~ju. U

dana{njim uvjetima kogeneracijska

postrojenja (zajedni~ka proizvodnja

toplinske i elektri~ne energije) nisu

rentabilna, a isplativost na ni‘im razinama

preduvjet su isplativosti na

dr‘avnoj razini. To je zapravo boljka

Hrvatske. Nije dovoljno donijeti zakone,

ako ih se ne provodi u ‘ivotu. Uz

potrebne poticaje, znanje i stvarala~ki

rad, vrlo su va‘ni elementi – politi~ka

volja i nacionalni resursi. Prema

rije~ima dipl. ing. Ivana I{toka iz Ministarstva

poljoprivrede, {umarstva i

vodnoga gospodarstva, potrebno je

uvo|enje novih tehnologija u drvnoindustrijskom

sektoru, a u {umarstvu nas

FSC-standardi obvezuju na poslovanje

na ekolo{ko-gospodarski prihvatljiv

na~in, koji podrazumijeva i kori{tenje

biomase. U Hrvatskoj, kao kandidatu

za Europsku zajednicu, to je ostvarivo

kroz suradnju gospodarstva i znanstvenih

institucija, uz poticajno kori{tenje

obnovljivih izvora energije

(Fond za za{titu okoli{a i energetsku

u~inkovitost, dr‘avne potpore i dr.).

Nastavlja se stoljetna

{umarska tradicija

na{i~kog kraja

U Na{icama se ~etiri dana uz bogat

program, od znanstvenih predavanja do

natjecanja sjeka~a i ostalih doga|anja,

slavila {uma i {umarstvo

[umsko bogatstvo na{i~kog kraja

oduvijek je privla~ilo pozornost

mnogih, a ve} vi{e od jednog stolje}a

{umovite padine Krndije i Papuka

podru~je su intenzivne sje~e i

iskori{tavanja tog slavonskog bogatstva.

Na{ice su bile centar u kojem je

stolovala poznata tvrtka Na{i~ka d. d.

poznata u povijesti po aferama i neprirodnoj

i prekomjernoj eksploataciji

{umskog bogatstva. Naro~ito intenzivne

sje~e {uma bile su u prvih tridesetak

godina pro{log stolje}a. Ali malo koristi

je imao na{i~ki kraj od tog {umskog

bogatstva, jer su eksploataciju drvne

mase obavljali stranci, a sve bogatstvo

je odlazilo izvan granica – istakao je

predsjednik Sabora Republike Hrvatske

Vladimir [eks na otvorenju natjecanja

{umskih radnika sjeka~a u sklopu tradicionalne

manifestacije Dani slavonske

{ume, odr‘ane u Na{icama od 9. do

Mr. sc.

Darko

Beuk

13. rujna. Uzgoj i za{tita {uma i

okoli{a danas su ugra|eni u temelje

Ustava Republike Hrvatske i s tim

{umskim bogatstvom gospodari se

po pravilima stoljetne priznate {umarske

struke. I ova manifestacija ovdje

u Na{icama koja se nakon prekida

Pi{e:

Antun Zlatko

Lon~ari}

Foto:

A. Z. Lon~ari}

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 13


Predsjednik

Sabora RH,

Vladimir

[eks

ratnih godina ponovno ve} tre}i puta

odr‘ava, pokazuje s koliko vje{tine i

umije}a, htijenja i volje {umarski radnici

Hrvatskih {uma gospodare s tim

obnovljivim {umskim bogatstvom. Stoga

podr‘avam ovakve priredbe i manifestacije

struke i znanja i poru~ujem

Natjecanje je otpo~elo zajedni~kim ru~nim

piljenjem oblice Vladimira [eksa i Josipa Bartol~i}a

svima vama, njegujte ovu stoljetnu tradiciju

jer ona ima vi{estruko zna~enje

za na{i~ki kraj, za Slavoniju i za cijelu

Hrvatsku – poru~io je s govornice Vladimir

[eks pred natjecateljima iz pet

slavonskih uprava {uma, Vinkovaca,

Osijeka, Nove Gradi{ke, Po‘ege i

Na{ica, te brojnim gledateljima, uzvanicima

i gostima. Me|u uzvanicima

Natjecatelji pet slavonskih Uprava {uma: Osijeka,

Na{ica, N. Gradi{ke, Vinkovaca i Po‘ege

bili su ministar Hrvatske vojske Berislav

Ron~evi}, dr‘avni tajnik u Ministarstvu

poljoprivrede, {umarstva i vodnog

gospodarstva Josip Bartol~i},

saborski zastupnici, ‘upan Osje~kobaranjske

‘upanije Kre{imir Bubalo,

direktor Hrvatskih {uma Darko Beuk,

gradona~elnik Na{ica Zdravko Ron-

~evi}, voditelji nekih uprava {uma te

drugi gosti.

U ime pokrovitelja ovogodi{njih

Dana slavonske {ume ministra Petra

^obankovi}a, Josip Bartol~i} je pozdravio

sudionike natjecanja, isti~u}i

kako je natjecanje {umarskih radnika

sjeka~a na ovakvim posebno prire-

|enim poligonima simboli~ni prikaz

radnog procesa obaranja stabala u

na{im {umama, gdje se unato~ parkovnog

ambijenta mo‘e sagledati sva

te‘ina i opasnosti poslova koje svakodnevno

obavlja na{ {umarski radnik.

Govore}i o op}e korisnim funkcijama

na{ih {uma koje su znatno ve}e od

gospodarskih vrijednosti za Hrvatsku,

on je istaknuo da presudnu ulogu u

gospodarenju {umama ima upravo

{umski radnik, sjeka~, te natjecateljima

za‘elio da uspje{no poka‘u

svoje umije}e.

Josip

Bartol~i},

dr‘avni

tajnik

Samo natjecanje {umarskih radnika

otvorio je Vladimir [eks pozivaju}i

Josipa Bartol~i}a da zajedno s njima

na pozornicu ru~nom pilom prere‘u

oblicu breze.

Organizatori ovogodi{njeg tre}eg

Festivala Dani slavonske {ume bili su

Gradsko Poglavarstvo grada Na{ica,

Hrvatske {ume, Uprava {uma podru‘nice

Na{ice, Ogranak Matice hrvatske

grada Na{ica i Turisti~ka zajednica

grada Na{ice, a pokrovitelj Ministarstvo

poljoprivrede, {umarstva i

vodnog gospodarstva Republike Hrvatske.

Vrijedno je spomenuti kako je ova

manifestacija nastavak tradicije koja

se odr‘avala od po~etka sedamdesetih

godina pro{log stolje}a u Na{icama,

da bi kasnije obilazila i druga

mjesta nekada{njih sjedi{ta gospodarstava

koja su bila u sklopu jedinstvenog

poduze}a »Slavonska {uma«

Vinkovci, podsjetio je sve nazo~ne

Nastavak na stranici 28

UPRAVA [UMA GOSPI]

Su{enje crnogorice

(smreke, jele i obi~nog

bora) na podru~ju

gospi}ke Uprave i dalje

je u uzlaznom trendu u

odnosu na prethodne

godine, situacija je te‘a,

a {tete bi mogle biti

nenadoknadive u

Su{enje cr

gospodarskom i

ekolo{kom smislu.

Planom sje~e sanitara

za 2004. bit }e

posje~eno vi{e od 88

tisu}a kubika smreke,

jele i bora, ili gotovo

cijeli etat u crnogorici.

Pored jakog su{enja jele na dijelovima

uz autocestu evidentirana

su su{enja crnogorice i na drugim

podru~jima, {to je zabrinjavaju}e.

Primjerice, o{te}enost obi~ne jele uz

autocestu poprimila je razmjere koji

prelaze prosje~nu o{te}enost na Upravi

{uma Gospi} i u 2002. iznosila je

41,7 posto.

Planom sje~e sanitara, u 2004. bit

}e posje~eno 88.448 m 3 smreke, jele

i bora, {to zna~i da je cijeli etat u

crnogorici zapravo sanitarna sje~a. Do

kraja kolovoza dozna~eno je preko

78 tisu}a kubika (od ~ega jele 56.805

m 3 , smreke 20.713 m 3 i obi~nog bora

903m 3 ), dok ukupni etat za gospi}ku

Podru‘nicu iznosi 416.882 m 3 bruto

drvne mase. Najte‘a situacija je na

podru~ju {umarija Oto~ac (dozna-

~eno je 26.465 m 3 jele) i Korenica

(1.541 m 3 jele, 20.136 m 3 smreke i

879 m 3 bora.) Ne{to manje je su{enja

u {umarijama Brinje, Donji Lapac,

Gospi}, i drugima.

– Zbog du‘ih su{nih razdoblja dolazi

i do su{enja bjelogorice hrasta,

bukve i graba, a su{enja su evidentirana

i prigodom procjene o{te}enosti

stabala na 14 bioindikacijskih ploha

koje imamo na terenima na{e Uprave

{uma, isti~e mr. Mandica Dasovi}, rukovoditeljica

ekolo{kog odjela gospi}-

ke Podru‘nice.

[to se poduzima

S obzirom na probleme poduzelo

se sve da se stanje snimi i da se poduzmu

mjere za spre~avanje daljnjeg

su{enja.

14

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


su{enje {uma

Su{enje jele uz autocestu

nogorice poprima razmjere

katastrofe

U rje{avanje problematike uklju~ene

su nadle‘ne institucije od Hrvatskih

{uma, [umarskog fakulteta i [umarskog

instituta. [umarski stru~njaci

obi{li su terene gospi}ke Podru‘nice

da bi pomogli u rje{avanju tog goru-

}eg problema.

U travnju ove godine mr. Milan Pernek

iz [umarskog instituta Jastrebarsko

zajedno sa {umarima iz Uprave

koji rade na za{titi {uma, obi{ao je teren

{umarije Oto~ac gospodarsku jedinicu

»Crno jezero-Markovi} rudine«.

Na primjerima suhih stabala jele

skidanjem kore prona|ene su razne

vrste potkornjaka. Isti nalaz potvr|en

je na podru~ju gospodarske jedinice

»Jadovno-Jazbine«, {umarija Gospi}.

Zbog prisutnosti spomenutih {umskih

nametnika dolazi do poja~anog su{enja

stabala. Jedina izravna metoda

suzbijanja pojave su lovna stabla koja

je potrebno postaviti ovisno o srednjoj

temperaturi zraka, vrlo rano tijekom

godine u mjesecima velja~i i o‘ujku.

Okoravanje treba obaviti do sredine

mjeseca svibnja, ovisno o temperaturi

zraka i dinamici razvoja potkornjaka,

koju treba redovito provjeravati pregledom

kore. Uzorci potkornjaka uzeti

su na analizu, radi dugoro~nog pronalaska

biolo{kog antagonista odnosno

metode suzbijanja.

Kako su{enje nije samo posebnost

gospi}ke nego i drugih uprava, po~etkom

ljeta odr‘an je sastanak u {umariji

Krasno gdje je razmatrano stanje u

sastojinama zahva}enim su{enjem jele

i smreke, a odnosi se na podru~ja

senjske i gospi}ke Podru‘nice. Eminentni

{umarski stru~njaci na ~elu s

akademikom prof. dr. Slavkom Mati-

}em, voditeljem projekta Aktualni problemi

upravljanja jelom u Republici

Hrvatskoj, nakon obilaska terena utvrdili

su da je stanje ozbiljno, da bi trebalo

{to prije pri}i njegovoj sanaciji.

Predlo‘ene su i neke od mjera:

Mandica

Dasovi}

– na podru~jima senjske i gospi}ke

Podru‘nice gdje je prisutna pojava

su{enja jele i smreke, potrebno je izvr-

{iti doznaku i uklanjanje suhih stabala,

– ukoliko zbog uklanjanja sanitara u

gospodarskoj jedinici nastanu uvjeti

propisani ~lankom 75. Pravilnika o

ure|ivanju {uma, uprave {uma obvezuju

se izraditi izvanrednu reviziju osnove

gospodarenja za navedenu gospodarsku

jedinicu,

– u sastojinama koje su zahva}ene

su{enjem treba stalno provoditi pra}enje

zdravstvenog stanja {uma; u tom

smislu poduzimati sve mjere za suzbijanje

{tetnika koji su dodatni ~imbenici

su{enja jele i smreke,

– za sastojine ugro‘ene propadanjem

napraviti odgovaraju}e programe

sanacije, a u izradi programa sudjelovat

}e znanstvene institucije kao

{to su [umarski fakultet i [umarski

institut Jastrebarsko.

Velike {tete

Pu{tanjem u promet Autoceste Zagreb

– Split dodatnu ru‘nu sliku stanja

pru‘aju osu{ena stabla jele koja se i

sukladno Zakonu o sigurnosti prometa

moraju ukloniti u blizini prometnica,

jer predstavljaju dodatnu opasnost

za vozila.

Da bi se {iru javnost upozorilo na

ozbiljnost problema, krajem kolovoza

u Gospi}u je odr‘ana konferencija za

novinare na kojoj su o problematici

su{enja jele u Gorskom kotaru i Lici

govorili ministar poljoprivrede, {umarstva

i vodnoga gospodarstva Petar ^obankovi}

i direktor Hrvatskih {uma

Darko Beuk. Konferenciji su bili nazo~ni

dr‘avni tajnik Josip Bartol~i},

pomo}nici direktora Bo‘idar Longin i

Damir Cvrkovi} i voditelj gospi}ke

Podru‘nice Damir ^ani}.

Ministar ^obankovi} naglasio je da

se tom problemu treba pri}i {to ozbiljnije,

da treba zaustaviti daljnje su{enje

{uma, a postoje}e {tete {to prije

sanirati.

– Prema procjenama Hrvatskih {uma

do sada nastali gubici zbog smanjenja

vrijednosti drvnih sortimenata

iznose 15 milijuna kuna, a toliki iznos

izdvojit }e se i za tro{kove uklanjanja

o{te}enih stabala. Dodatnih 30 milijuna

kuna u sljede}ih nekoliko godina

bit }e utro{eno u sanaciju terena i uzgojne

radove, istaknuo je Beuk. Uz

uklanjanje oboljelih i o{te}enih stabala,

po~et }e se i suzbijanjem {umskih

{tetnika odgovaraju}im tehni~kim i

kemijskim sredstvima.

Prve pojave su{enja jele i smreke

na tom li~kom podru~ju evidentirane

su 1999. godine. Kao razloge {umarski

stru~njaci navode du‘a su{na razdoblja,

dakle klimatske promjene koje

pogoduju i razvoju {umskih {tetnika

poglavito potkornjaka, te nepovoljne

utjecaje kiselih ki{a i te{kih metala koji

uz zrak one~i{}uju vodu i tlo.

Pi{e:

Vesna

Ple{e

Foto:

V.

Ple{e

Prema procjenama Hrvatskih {uma do sada

nastali gubici zbog smanjenja vrijednosti drvnih

sortimenata iznose 15 milijuna kuna, a toliki

iznos izdvojit }e se i za tro{kove uklanjanja

o{te}enih stabala. Dodatnih 30 milijuna kuna u

sljede}ih nekoliko godina bit }e utro{eno u

sanaciju terena i uzgojne radove.

Prve pojave su{enja jele i smreke na tom li~kom

podru~ju evidentirane su 1999. godine. Kao

razloge {umarski stru~njaci navode du‘a su{na

razdoblja, dakle klimatske promjene koje

pogoduju i razvoju {umskih {tetnika poglavito

potkornjaka, te nepovoljne utjecaje kiselih ki{a i

te{kih metala koji uz zrak one~i{}uju vodu i tlo.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 15


ure|ivanje {uma

PO@E[KI TAKSATORI U ISTRI

Na isto~noj strani U~ke

{ume posebno o~uvane

Pi{e:

Ivica

Tomi}

Foto:

D.

Krakar

Zaposlenici po`e{kog Odjela za

ure|ivanje {uma u zavr{noj su

fazi taksatorskih poslova na redovnoj

reviziji Programa gospodarenja za

gospodarsku jedinicu “U~ka-Opatija”,

koja je u sastavu buzetske podru`nice

Hrvatskih {uma. Izvr{eni su gotovo svi

pripremni radovi, a izra|en je godi{nji

plan gospodarenja za 2005. godinu.

Stru~njaci iz po`e{kog Odjela za ure|ivanje

{uma izvr{ili su u gospodarskoj jedinici

„U~ka-Opatija“ pripremne radove, terenski

bi trebali biti obavljeni do po~etka

studenoga 2004., a zavr{ni do prolje}a

sljede}e godine

Voditelj po‘e{ke taksacije dipl. ing. Ante Mili~evi}

na podru~ju {umarije Opatija (g. j. “U~ka-Opatija”)

Gornja granica {umske vegetacije _ Sastojina bora krivulja

(Pinus mugo var. mughus) u g. j. “U~ka-Opatija”

Repetitor na Vojak

Gospodarska jedinica „U~ka – Opatija“

zauzima povr{inu 1606 ha, a sve

Podru~je gospodarske jedinice je

specifi~an planinski krajolik s visokim

vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi

vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i

Brlo‘nik (1093 m). Karakteristi~ne su

strme padine isto~no i zapadno od

vrha U~ke, u isto~nom dijelu

gospodarske jedinice te blage zaravni

s vrta~ama u sredi{njem,

sjeveroisto~nom i jugoisto~nom dijelu.

Najvi{a kota je Vojak, a najni‘a je na

517 m nadmorske visine. Na ovome

prostoru uglavnom se nalaze {ume

hrasta medunca i crnoga graba

(Ostryo-Quercetum pubescentis) i

bukove {ume s jesenskom {a{ikom

(Seslerio-Fagetum sylvaticae). Manji

prostor zauzima ilirska brdska

bukova {uma s mrtvom koprivom

(Lamio orvale-Fagetum sylvaticae).

{umske sastojine u sklopu su Parka

prirode U~ka, na podru~ju op}ina

Opatija i Lovran, u Primorsko-goranskoj

`upaniji. Rije~ je o {umama na

planinskom masivu, smje{tenom na

razme|i Istre i Kvarnera, koji se zbog

polo`aja i blizine mora isti~e bogatom

i raznolikom vegetacijom. [ume su

posebice o~uvane na isto~noj strani

planine. U~ka i susjedna ]i}arija su

zapravo izdvojene mediteranske planine,

s bukovim {umama koje str{e

poput otoka iznad submediteranskog

podru~ja, jer nisu u kontinuitetu povezane

s kontinentalnim podru~jima

bukovih {uma. Upravo ta ~injenica daje

ovom prostoru osebujnost i osobitu

zanimljivost s prirodoslovnoga stajali{-

ta, a to je jedan od razloga za izdvajanje

parka prirode.

Najzastupljenije

medun~evo-grabove i

bukove {ume

Podru~je gospodarske jedinice je

specifi~an planinski krajolik s visokim

vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhi

vrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) i

Brlo`nik (1093 m). Karakteristi~ne su

strme padine isto~no i zapadno od vrha

U~ke, u isto~nom dijelu gospodarske

jedinice te blage zaravni s vrta~ama

u sredi{njem, sjeveroisto~nom i

jugoisto~nom dijelu. Najvi{a kota je

Vojak, a najni`a je na 517 m nadmorske

visine. Na ovome prostoru uglavnom

se nalaze {ume hrasta medunca

i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis)

i bukove {ume s jesenskom

{a{ikom (Seslerio-Fagetum sylvaticae).

Manji prostor zauzima ilirska brdska

bukova {uma s mrtvom koprivom (Lamio

orvale-Fagetum sylvaticae). Za ove

zajednice znakovito je da se stalno

izmjenjuju i mije{aju, u ovisnosti o

reljefu, ekspoziciji, inklinaciji, nadmorskoj

visini i dr. S obzirom na ure|ajne

razrede, ovdje nalazimo sjemenja~e

bukve, panja~e crnoga graba i bukve

te kulture crnoga bora. Bukove sastojine

prete`ito su starije dobi, s obilnim

i vitalnim podmlatkom i mladikom.

Njima se do 1995. godine preborno

16

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


gospodarilo, a prije deset godina prelazi

se na jednodobno gospodarenje.

Grabove i bukove panja~e uglavnom

su na lo{im stani{tima te }e biti svrstane

u za{titne {ume. Najzastupljenije

vrste drveta su obi~na bukva i crni

grab, a primije{ani su javor gluha},

crni jasen, cer, medunac, pitomi kesten,

gorski javor, mlije~, mukinja i jarebika.

^etinja~e su na ovo podru~je

unesene, a uspijevaju crni, obi~ni i

klekasti bor te smreka. Prevladavaju

sme|a tla na vapnencu, tipi~na i lesivirana,

koluviji u uvalama i uz vodotoke,

a na vrhovima su organomineralne

crnice. Karakteristi~no je da se u sastavu

gospodarske jedinice nalazi znatan

broj ~istina i rudina, obraslih endemi~nim

i za{ti}enim biljnim vrstama. Primjerice,

na gorskim livadama raste i

za{ti}eni planinski bo`ur.

u, najvi{em vrhu U~ke

Terenski radovi pri

zavr{etku

S terenskim su radovima po`e{ki

taksatori po~eli na ovome jedinstvenom

prirodnom podru~ju u svibnju, a

planiraju ih zavr{iti, u suradnji sa zaposlenicima

{umarije Opatija, po~etkom

studenoga. Do sada je na~injen opis

sastojina, obavljena privremena izlu~ivanja

i obilje`avanja odjela i odsjeka,

bonitiranje, identifikacija me|a, rekognosciranje

terena na cjelokupnoj

povr{ini, snimanje GPS-om na 70 posto

povr{ine. Tako|er je zavr{eno uzimanje

izvrtaka, a fitocenolo{ki, pedolo{ki

i tipolo{ki poslovi su pri kraju.

Definitivno obilje`avanje obuhva}eno

je do po~etka rujna na polovici povr-

{ine gospodarske jedinice, izmjera drvne

zalihe na oko 60% povr{ine, a

izmjereno je tri ~etvrtine visina za konstrukciju

lokalnih tarifa. Zavr{ne radove

trebalo bi obaviti do prolje}a sljede}e

godine. Izvr{itelji terenskih poslova

su taksatori mr. sc. @eljko Najvirt,

dipl. ing. Damir Bera~ i geometar

@eljko Sekuli}.

PRIVATNE [UME

Programi stari

stotinjak godina

Ure|ivanje privatnih {uma u Gorskom kotaru ima

du‘u tradiciju nego u ostalim podru~jima. [ume

gospodarske jedinice Prezid ure|ivale su se tako

prema naputku iz 1903. za sastav gospodarskih

osnova i programa, a prvi program za

unapre|enje {uma u privatnom vlasni{tvu

napravljen je za Prezid 1969. godine. Ovih dana

napravljen je novi program o gospodarenju za tu

gospodarsku jedinicu.

Povijesni podaci svjedo~e o tome

da je Gorski kotar sve do kraja

16. st. bio kraj neprohodnih i nepreglednih

{uma u koje prvi ulaze tek

knezovi Frankopani naseljavanjem

ovog kraja. [ume su tako najprije u

vlasni{tvu knezova Kr~kih i Frankopana,

a poslije njihove pogibije 1671. u

Be~kom Novom Mestu dio {uma pripao

je dr‘avnoj komori, a dio bogatim

plemi}kim obiteljima.

Gospodarska jedinica Prezid ukupne

je povr{ine 1759 ha, od toga dio

pripada katastarskoj op}ini Gora~i

(459 ha), dok povr{ina katastarske

op}ine Prezid iznosi 1299 ha. Obraslo

je 1203 ha, gospodarska jedinica ima

29 odjela, a prosje~na povr{ina odjela

iznosi 45,10 ha.

Od 19. stolje}a pa sve do 1848.

{ume ove gospodarske jedinice pripadaju

obitelji Ghyczy. [ume koje su

bile u privatnom vlasni{tvu segregiraju

se izme|u kmetova i vlasnika, ali kmetovi

su uvijek dobivali {umu lo{ije kvalitete.

Kada se u drugoj polovini 19.

stolje}a po~inju osnivati zemlji{ne zajednice,

od {uma oduzetih feudalcima,

osnivaju se i zemlji{ne zajednice

Prezid i Gora~i koje pripadaju kotaru

^abar. Ure|ivanje tih {uma obavljalo

se prema naputku iz 1903. za sastav

gospodarskih osnova i programa. Danas

su te {ume u privatnom vlasni{tvu.

Prvi program za unapre|enje {uma u

privatnom vlasni{tvu napravljen je za

katastarsku op}inu Gora~i 1970., a za

Prezid 1969. g. Prije toga nema nikakvih

elaborata, a vlasnici {uma je iskori{tavaju

prema potrebama vlasnika i

prema godi{njim planovima gospodarenja

koje je donosila Skup{tina op}ine

^abar. Drvo su koristili uglavnom

kao ogrjev i gra|evni materijal. Poslije

isteka valjanosti tih programa napravljena

su jo{ dva s rokom valjanosti od

1984. do 1993., a napravljeni su ra-

~unskom revizijom prethodnih. Kako

je starom programu istekao rok valjanosti

pro{le godine, pri{lo se izradi revizije

Programa, koju su obavili zaposlenici

delni~kog odjela za ure|ivanje

{uma. Nov program va‘i do 2013.

Gospodarska jedinica nalazi se u

sredi{njem dijelu Gorskog kotara, {ume

se prostiru od 681 do 1197 metara

nadmorske visine. Podru~je je to visokoga

kr{a, u zoni srednjoeuropske klime,

koju karakteriziraju duge i snje‘ne

zime, dok je ljeto najsu{niji dio godine.

Prevladavaju {ume koje obuhva}aju

podru~ja bukovo-jelovih {uma i podru~ja

gorske bukve. [ume bukve i jele

na nadmorskoj su visini od 500 do

1200 metara, {to je obilje‘je vi{ega

gorskog pojasa. Uz njih ima i smreke,

gorskog javora i brijesta.

Nov program

Ukupna drvna zaliha za gospodarsku

jedinicu Prezid iznosi 200.031 m 3 ,

na crnogoricu otpada 119.144 m 3 , a

na bjelogoricu 80.887 m 3 . Drvna zaliha

po hektaru iznosi 166 m 3 /ha., za

crnogoricu 99m 3 /ha, za bjelogoricu

67 m 3 /ha. Omjer smjesa iznosi 59

posto crnogorice i 41 posto bjelogorice.

Drvna zaliha pove}ala se iz razloga

{to su u taj program uvr{tene i livade,

sjenoko{e koje su posljednjih de-

Pi{e:

Vesna

Ple{e

Foto:

B.

Ple{e

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 17


setak godina zarasle. Ukupni godi{nji

te~ajni prirast iznosi 5.161 m 3 ili 4,29

m 3 /ha.

Programom gospodarenja predvi|eni

su i sljede}i {umsko uzgojni radovi

u jednostavnoj biolo{koj reprodukciji:

njega podmlatka 36,20 ha, njega mladika

13,50 ha, njega podmlatka kulture

22,80 ha, sadnja biljaka popunjavanje

10 ha te ~i{}enje sastojina 5 ha.

Etat za polurazdoblje 2004. – 2013.

iznosi 26.460 m 3 . Otvorenost {uma iznosi

15,32 km/000 ha.

Stru~na komisija imenovana od

strane Ministarstva poljoprivrede, {umarstva

i vodnog gospodarstva u sastavu

dipl. ing. Ivica Franceti} predsjednik

i ~lanovi prof. dr. [ime Me{trovi}

i Dujo Paveli}, dipl. ing. sastala se

i pregledala Program gospodarenja i

utvrdila je li napravljen sukladno Zakonu

o {umama, Pravilnikom o izmjenama

i dopunama Pravilnika o ure-

FOTOREPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARA

Dosada{nja

izgradnja triju

hidroelektrana

na rijeci Dravi, te

pretjerano

va|enje {ljunka

pokazuju kakva

budu}nost

o~ekuje na{e

{ume uz rijeke.

e.

Dravom za

Privatne {ume na podru~ju ravnogorske {umarije

Stoga je krajnje

vrijeme da se

sprije~i daljnja

devastacija ovog

bisera Europe

kojeg treba

sa~uvati

Gospodarska jedinica Prezid ukupne je povr{ine

1759 ha.

Od 19. stolje}a pa sve do 1848. godine {ume ove

gospodarske jedinice pripadaju obitelji Ghyczy.

Kada se u drugoj polovini 19. stolje}a po~inju

osnivati zemlji{ne zajednice, od {uma oduzetih

feudalcima, osnivaju se i zemlji{ne zajednice

Prezid i Gora~i koje pripadaju kotaru ^abar.

|ivanju {uma, i jesu li uklju~eni svi

faktori u skladu s potpisanim FSC certifikatom.

Komisija je sa~inila primjedbe

i prijedloge, prihvatila je predlo-

‘enu op}u osnovu sje~a i propisane

{umsko uzgojne radove u JBR te preporu~ila

rje{avanje imovinsko-pravnih

poslova. Ministarstvu poljoprivrede,

{umarstva i vodnog gospodarstva upu-

}en je prijedlog da izdavanje suglasnosti

na predlo‘eni Program gospodarenja

{umama na kojima postoji

pravo vlasni{tva za Gospodarsku jedinicu

Prezid, s rokom valjanosti od 1.

sije~nja 2004. do 31. prosinca 2013. g.

U radu komisije sudjelovali su i mr.

sc. Boris Ple{e, dipl. ing. Tomislav Kuzele,

mr. sc. Marijan Malnar i dipl. ing.

Damir Pr{le iz delni~ke Uprave.

Drava je najdu‘a na{a rijeka, ~ak

323 km njenog toka je u Hrvatskoj,

ali na‘alost njen ekosustav

je me|u najugro‘enijim u Hrvatskoj.

Vodena povr{ina rijeke u odnosu na

stolje}e prije, upola je smanjena. Nepovratno

su izgubljena vrijedna mo~varna

stani{ta, a s njima i brojne vrste.

Time je Drava izgubila svoju dinamiku

i sve vi{e li~i na kanal...sve je manje

{ljunka, a samim time i vode za pi}e,

nestaju rukavci, devastiraju se stani{ta

zna~ajnih biljnih i ‘ivotinjskih vrsta,

dolazi sve ~e{}e do pomora riba. A

rijeka Drava, u povijesti je razdvajala,

a danas sve ~e{}e povezuje ljude pet

dr‘ava kroz koje prolazi. Dok jedni

poku{avaju sa~uvati Dravu za budu}a

pokoljenja, drugi nastoje izvu}i {to

vi{e vlastite koristi od nje! Stoga je

va‘no danas zaustaviti njenu devastaciju,

jer sutra }e biti prekasno!

Projekt za{tite rijeke Drave dobio je

podr{ku i nekoliko europskih i svjetskih

udruga, Europske komisije i Vije-

}a Europe te UNESCO-a. A svjetski

poznati zaljubljenik u prirodu, Njemac

dr. Martin Schneider, osniva~ i voditelj

EURONATUR-a koji trenutno vodi

Gdje je {irina i dubina rijeke omogu}avala,

I to je obala Drave!

18

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


ekologija

spas {ume

plovilo se grupno i paralelno

Ukrcavanje posade u Botovu

okupanom jutarnjim suncem bez magle

16 projekata za{tite prirode, a jedan

od tih je i Drava-Mura, za rijeku Dravu

je rekao:”Drava je prirodni biser Europe

kojeg treba sa~uvati”. Ispada tako

da je svima drugima na{a prirodna

ba{tina vrjednija nego nama samima!

Spasiti {umu

Ipak ima i druk~ijih primjera. Obilje‘avaju}i

130. obljetnicu organiziranog

{umarstva u Podravini, ogranak

Hrvatskog {umarskog dru{tva iz Koprivnice

pokrenuo je akciju “Dravom za

spas {ume”. – Godinama zabrinuti za

sudbinu {uma u zaobalju Drave,

{umari ne ‘ele dalje biti samo svjedoci

nestajanja, ‘ele poru~iti javnosti da

kona~no treba ne{to poduzeti i

sprije~iti sve ve}e devastiranje korita

rijeke i njenog zaobalja – govori \uro

Jendrijev iz koprivni~ke Uprave, jedan

od za~etnika ideje plovidbe Dravom,

dok smo plovili u gumenjaku rijekom.

Simbioza Drave i nizinskih {uma na

{ljunku uz povremeni visok vodostaj

rijeke, presudan su ~imbenik opstanka

dravskih nizinskih i ritskih {uma.

Do sada su na gornjem toku Drave

podignute tri hidroelektrane – HE Vara‘din

1975. HE ^akovec 1982. i HE

Dubrava 1989., a u planu je i nova HE

Virje. U biv{oj dr‘avi nisu slu{ali savjete

njema~kih za{titara prirode, koji

su poru~ivali kako ne bi trebalo ~initi

iste pogre{ke kao Njema~ka sa svojim

rijekama, Rajnom, Majnom i drugima,

a isto se ponavlja i danas u Hrvatskoj.

Premda su ve} potvr|ene {tete nastale

na prirodi i na {umama uz rijeku

gdje su izgra|ene elektrane, i uz protivljenje

susjeda iz Ma|arske, na{a

Vlada uporno nastoji s planom podizanja

novih elektrana. Novom branom

ugrozilo bi se daljnjih 14.500 ha nizinskih

{uma, odnosno vi{e od 3,5 milijuna

metara kubnih drvne mase.

– Nastale bi i neprocjenjive {tete za

op}e korisne funkcije {uma ovog dijela

Europe. Eksperimentiranje s prirodom

uvijek se osve}uje civilizaciji, jer

posljedice su trajne i vidljive – govori

Jendrijev.

Rafting gornjim tokom

Drave

Posljednjeg petka kolovoza tridesetak

{umara U[P Koprivnica ukrcalo se

kod ‘eljezni~kog mosta kod Botova u

~etiri gumenjaka i krenulo nizvodno

niz Dravu. Pod geslom “Dravom za

{umu” ‘eljelo se ukazati na problem

rijeke i {uma u njenom zaobalju. Po

prvi puta sudionici ovog dravskog raftinga

imali su priliku vidjeti vizure dravske

obale sa sredine rijeke, u‘ivati u

ljepotama {ljun~anih sprudova, a prvi

put su imali priliku ploviti i dijelom

Drave koja se nalazi s obje obale na

teritoriju Ma|arske. I upravo na tom

dijelu vidjeli su brodove koji su vadili

{ljunak sa sredine rijeke i devastirali ju.

Uz Dravu na ovom prostoru nalaze

se {umske povr{ine pet na{ih {umarija

– Koprivnice, Repa{a, \ur|evca, Klo{-

tra i Pitoma~e.

”Na{e {ume su prve na udaru

promjena nastalih izgradnjom hidroelektrana

i ve} se uvelike vide na zdravstvenom

stanju {uma hrasta lu‘njaka u

Repa{u”, govori upravitelj {umarije

Repa{, Zvonko I{tvan.

– [umarija Klo{tar u g. j. Svibovica

povr{ine 2.860 ha prete‘ito hrasta

lu‘njaka, u {umskom predjelu Husinje

Simbioza Drave i

nizinskih {uma na

{ljunku uz povremeni

visok vodostaj rijeke,

presudan su ~imbenik

opstanka dravskih

nizinskih i ritskih {uma.

i Stari brod uz Dravu, nizvodno su od

sada{njih hidroelektrana, ali ipak osje-

}aju njihov utjecaj, jer je sni‘en nivo

podzemne vode i su{enje hrasta lu‘-

njaka je ve} primje}eno – kazuje

upravitelj {umarije Mirko Balala! “Va-

|enjem velikih koli~ina {ljunka iz Drave,

a sve donedavno su bila ~ak ~etiri

koncerna za va|enje {ljunka na ovom

dijelu rijeke, i na taj na~in produbljavanjem

korita rijeke, znatno se sni‘ava

razina podzemnih voda u aluvijalnim

dolinama uz Dravu, {to neminovno

dovodi do su{enja na{ih {uma – dodaje

Branko Sobota, upravitelj {umarije

Pitoma~a.

Nastavak na str. 32

Pi{e:

Antun

Zlatko

Lon~ari}

Foto:

A. Z.

Lon~ari}

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 19


turizam

TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE

_ NEKADA[NJE LOVI[TE BELJE I KOPA^KI RIT

Pi{e:

mr. Darko

Getz

Foto:

mr. D. Getz

Tako je po~elo: obitelj Fridricha Habsburga, vlasnika Vlastelinstva Belje, ~esto je organizirala izlete alpskim

Podunavljem (~etvrti s lijeva Fridrich sa suprugom Isabelom i k}erkama).

Od Rudolfa

von Oesterreicha

do turista

novog doba

Netko je svojevremeno napisao:

»Skra}ivanje radnoga vremena

poti~e, izme|u ostaloga, ‘elju

za odlascima u nepoznate dijelove

svijeta i otkrivanja jo{ netaknutih,

djevi~anskih dijelova prirode«. I dok su

ve} turisti 5o-ih godina pro{loga

stolje}a obilazili Sredozemlje i Jadran,

u Baranji je vladala turisti~ka letargija s

ponekim izuzecima, bolje re}i poku-

{ajima da se ne{to promijeni. Lovi{te

Belje i njegov Kopa~ki rit bili su

predodre|eni za lova~ku elitu onda{-

njega politi~koga ~elni{tva, eventualno

za predstavnike ponekih diplomatskih

slu‘bi, a samo su izuzetno dolazili

lovci dubokog d‘epa ili oni po

»vezi«. O nekim »obi~nim« posjetiteljima

i turistima, tih se godina nije

razmi{ljalo. Dodu{e, bilo je poku{aja

da se to promijeni, ali do bitnih

U dijelu dana{njeg Parka prirode Kopa~ki

rit, u nekada{njem lovi{tu Belje, {umari su

bili za~etnici i promotori nove djelatnosti –

turizma. Jo{ prije ~etiri desetlje}a shvatili su

da tu prirodnu ljepotu treba {tititi, lov (koji je

bio zabava povla{tenih) komercijalizirati, te

otvoriti vrata nomadima novoga vremena –

turistima. Ovo je pri~a o po~etku bavljenja

turisti~kom djelatno{}u na tom prostoru

promjena do}i }e tek tridesetak godina

kasnije.

Sje}anja na pro{lost

Prvim posjetiteljima Vlastelinstva

Belje i Kopa~kog rita s obilje‘jima turista

mogli bismo danas proglasiti princa

Rudolfa von Oesterreicha i njegove

prijatelje i suradnike A. Brehma, E. F.

Homeyera, E. Hodeka, J. Zelborna,

Leopolda von Bayerna, grofa J. Bombelesa,

koji su se parobrodom “Kron-

20

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


Posjetitelji su jezero obilazili turisti~kim ~amcem Vodomar

zaostajali ni Kara|or|evi}i, koji su

pravomo}nim Mirovnim ugovorom iz

Trijanona 1920. postali korisnici

lovi{ta. Na neki na~in zadr‘ali su

obi~aje Habsburga, mo‘da iz razloga

{to je ve}i dio personala ostao na

imanju, privu~eni stanovitom ekonomskom

sigurno{}u i pravima koja

su u‘ivali od ranije. I Kara|or|evi}i

kao i Habsburzi znali su zabaviti svoje

goste, uspostaviti koristan dijalog, poneki

put na}i zadovoljavaju}e rje{enje,

sve to uz lov. U to vrijeme u popisu

lovaca – gostiju nalazimo imena

novinskih urednika, novinara, ponekog

generala, pukovnika, brojne poslovne

ljude, generalne direktore,

pa i vi{e ~inovni{tvo, {to je upu}ivalo

na proklamirane demokratske slobode,

stanovitu gra|ansku jednakost u

Kraljevini Jugoslaviji.

Za vrijeme Titove Jugoslavije na

Belje su dolazili politi~ari iz najvi{ih

dijelova vlasti: saveznog i republi~kih,

izvr{nih vije}a, sekretarijata, brojni

gosti iz socijalisti~kih zemalja, ali i

nobelovci (L. Ru‘i~ka), glasoviti umjetnici,

glumci, imu}ni poslovni ljudi iz

»jet seta«. Kasnije, kada je lov poprimio

komercijalna obilje‘ja, lovi{te su

po~eli posje}ivati ugledni lovci iz zapadne

Europe, naj~e{}e iz Njema~ke.

Po~eci ekoturizma

O pravim turistima zapo~inje se

razmi{ljati po~etkom 60-ih godina.

Osamdesetih godina je donesena

odluka o formiranju slu‘be za turizam

koja }e uz prija{nji personal zaposliti,

turisti~ke voditelje, mornare motoriste,

poslu‘itelje ~amaca i ugostiteljske

djelatnike za turisti~ku ku}u koja }e se

kasnije (1984.) izgraditi na rubu jezera

Sakada{. Duh stanovite demokracije,

otvaranje »Jelena« prema lokalnoj samoupravi

na{lo je mjesto i u lovnoj

politici. Izmi{ljene su neke lovne kvote

prema kojima su na Belju mogli loviti

i op}inski ~inovnici pa i oni iz mjesnih

zajednica. Dakako, nositelji vi{ih

dr‘avnih funkcija, npr. ~lanovi Predsjedni{tva,

generali JNA, imali su pravo

odstrela trofejno vrijednijih jelena.

U rje{avanju razli~itih problema od

onih organizacijskih, sigurnosnih do

prinz Rudolf” 8o-ih godina 19. stolje}a

uputili Dunavom na obilazak podunavskih

krajeva ju‘ne Ugarske. Bila je

to znanstveno-lova~ka ekskurzija s ciljem

provoda i skupljanja (preparata)

‘ivotinja za Kraljevski prirodoslovni

ured (Hof-Naturalien Cabinet). Tijekom

14-dnevne plovidbe posjetili su

dijelove Kopa~koga rita, u{}e Drave,

Hulovo, Vemelj, a u unutra{njosti Baranje

glasovitu Keskendersku {umu

(Koha – Haljevo). Svoje utiske s puta

Rudolf }e opisati u op{irnijoj knjizi:

»Promatranja uz lov« (Jagden und beobachten,

Wien, 1887.), te s Brehmom

i Homeyerom jo{ jedan znanstveni

putopis »Dvanaest proljetnih

dana na srednjem Dunavu« (Zwelf

Frühlingstage an der mittleren Donau,

1879.)

Mnogo godina kasnije po~eli su

pristizati i drugi istra‘iva~i i znati‘eljnici

koji su osim lova namjeravali obi}i

zanimljiva mjesta u Baranji. Sve te

ekskurzije, obilasci Lovi{ta »Belje« bili

su u organizaciji Vlastelinstva. Uprava

se trudila ostaviti {to bolji utisak, tako

da su posjetitelji imali status gostiju.

Osim smje{taja i hrane, netko iz uprave

bio je odre|en za voditelja. Poseban

pristup i tretman u‘ivali su pripadnici

carskih i kraljevskih ku}a: prin-

~evi, vojvode, nadvojvode, ministri itd.

Podru~je se obilazilo lova~kim

fijakerima ili ~amcima uz odabrane

ko~ija{e i vesla~e. Redovito bi se posjetilo

Kopa~ko jezero (dok je jo{ bilo

u pravom smislu rije~i jezero), u{}e

Drave, Banovo brdo, vinogradi, baranjske

klijeti i mnogi sakralni spomenici

i crkve.

U ugo{}ivanju svojih prijatelja, poslovnih

ljudi, stranih dr‘avnika nisu

Dio filmske ekipe J. Y Costeaua na Kopa~kom jezeru (travanj 1991.)

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 21


Prvim posjetiteljima

Vlastelinstva Belje i

Kopa~kog rita s obilje‘jima

turista mogli bi danas

proglasiti princa Rudolfa von

Oesterreicha i njegove

prijatelje i suradnike A.

Brehma, E. F. Homeyera,

E. Hodeka, J. Zelborna,

Leopolda von Bayerna, grofa

J. Bombelesa, koji su se

parobrodom “Kronprinz

Rudolf” 80-ih godina 19.

stolje}a uputili Dunavom na

obilazak podunavskih

krajeva ju‘ne Ugarske.

nabave prikladnih plovila ili ure|enju

okoli{a prijemne recepcije, znatno su

pomogli stru~njaci Generalturista i

Nacionalnoga parka Plitvi~ka jezera.

Do Domovinskoga rata

19,5 tisu}a turista

ta, nabavu novih plovila. Porastu broja

posjetitelja pridonio je kvalitetan propagandni

materijal.

Posjetitelji su dolazili iz svih

krajeva onda{nje Jugoslavije i inozemstva,

prete‘no iz Austrije i Njema~ke.

Po brojnosti na prvom mjestu su bili

|aci osnovnih {kola, zatim »sindikalci«,

ne{to manje bilo je planinara, ~lanova

lova~kih udruga, ljubitelja

cvije}a. Relativno malo je bilo pravih

promatra~a ptica (birdwachera), foto

snimatelja i znanstvenika. No zato su

dolazile mnoge filmske ekipe, jer su

prostori Kopa~koga rita, ritske {ume

bili idealni eksterijeri koji su se koristili

u mnogim dokumentarnim i igranim

filmovima. Naj~e{}e su dolazili autobusima

turisti~kih agencija, pokatkad

bi do{la tri pa i vi{e autobusa {to je

stvaralo problem oko rasporeda gostiju

pri ukrcaju na plove}e objekte.

Brodi} Liska mogao je po propisu primiti

samo 50 osoba, me|utim u takvim

prilikama svjesno se kr{io zakon

pa se na brodi} naguralo 100 i vi{e

posjetitelja.

O pravim turistima zapo~inje

se razmi{ljati po~etkom 60-

ih godina. Osamdesetih

godina je donesena odluka o

formiranju slu‘be za turizam

koja }e uz raniji personal

zaposliti, turisti~ke voditelje,

mornare motoriste,

poslu‘itelje ~amaca i

ugostiteljske djelatnike za

turisti~ku ku}u koja }e se

kasnije (1984.) izgraditi na

rubu jezera Sakada{.

Za vrijeme Titove Jugoslavije

na Belje su dolazili politi~ari

iz najvi{ih dijelova vlasti:

Saveznog i republi~kih,

izvr{nih vije}a, sekretarijata,

brojni gosti iz socijalisti~kih

zemalja, ali i nobelovci (L.

Ru‘i~ka), glasoviti umjetnici,

glumci, imu}ni poslovni ljudi

iz “jet seta”.

Studenti {umarstva iz Heidelberga (Njema~ka) na terasi nekada{nje

Turisti~ke ku}e Sakada{

Premda je to bio po~etak jedne

nepoznate djelatnosti koja u po~etku

nije obe}avala napredak, broj turista

se iz godine u godinu pove}avao.

Tako je ve} 1985. zabilje‘eno 4000

gostiju da bi pred po~etak Domovinskoga

rata dosegao brojku od 19,5

tisu}a. Takav trend posjeta iziskivao je

nova ulaganja, uzimanje novih kredi-

Od Sakada{a samo

ostaci

Turisti~ka ku}a Sakada{ od koje

danas jedva da se naziru temelji, podignuta

je na brdu pijeska iz obli‘njega

jezera. Bila je izgra|ena na najvi{oj

koti baranjskoga nasipa Zmajevac –

Kopa~evo, na 88 m/n.m. i izvan dosega

poplave. Samo kod izuzetno visokih

vodostaja voda bi dosezala prvu

stepenicu ispod ku}e. Lijevo od ulaza

nalazio se {ank sa suvenirima, a desno

buffet s nekoliko stolova. Ispred zgrade

bila je pove}a terasa s koje se

pru‘ao vidik prema ulazu u kanal

^onakut i dijelu Novoga kanala prema

Dravi. Unutar zgrade visoko u gredama

desetak lastavica imalo je gnijezda.

Nave~er, kada bi konobarice odlazile

ku}i, lastavice bi uletjele u zgradu i tu

preno}ile, a ujutro ~im bi se otvorila

vrata na{le bi se u zraku iznad jezera.

Posjeta Kopa~kom jezeru trajala je

oko jedan sat. Za turiste kojima se

‘urilo uprili~ila bi se kra}a vo‘nja kanalom

^onak Ut (Put ~amca ) ili Novim

kanalom Sakada{ (prozvanim

Osje~kim) koja bi trajala prema ‘elji.

Za vrijeme visokih vodostaja moglo se

do}i do ispod kolonije kormorana na

22

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


za{ti}eno bilje

Poroslu ili ~ak skoknuti do Kifle i promatrati

orlove {tekavce na gnijezdu.

Naprotiv, u vrijeme niskoga vodostaja

tijekom jeseni ili nepovoljnih vodostaja

u godini plovilo bi se do ulaza u

Kopa~ko jezero, do »vrata«, a odavde

bi se pje{ke oti{lo do Kopa~koga jezera.

Ugodu boravka u Kopa~kom ritu i

Baranji ~esto bi pokvarili rojevi komaraca,

ponekad i obadi, a u {umi krpelji.

Uz sve to, i nesnosne panonske

zapare zbog kojih bi turisti radije potra‘ili

hlad u nekom obli‘njem »vendeglu«

(gostionica) koji bi se na{ao na

putu.

Od posjetitelja najve}u korist su

imali hotelijeri i lokalni ugostitelji, no

od te vrste turizma jednostavno se

nije moglo ‘ivjeti. Najvi{e se zaradilo

na suvenirima, a to je bilo malo, a

najvi{e gubilo na vo‘nji plovilima,

odr‘avanju, pla}ama osoblja itd.

Novo vrijeme

U me|uvremenu se dogodio Domovinski

rat. Ve}ina lovnih i turisti~kih

objekata je bila oplja~kana, zapaljena

ili potopljena. Hrvatskim {umama, pravnom

sljedniku L[G »Jelen« oduzeto

je pravo kori{tenja ve}eg dijela Lovi{ta

Belje odnosno nekada{njeg Posebnog

zoolo{kog rezervata i Parka prirode

Kopa~ki rit. Odlukom Sabora osnovana

je Javna ustanova koja uz pomo}

me|unarodnih kredita, dr‘avnoga

prora~una i drugih sredstava poku{ava

obnoviti i prenamijeniti spomenuto

naslije|e, dati mu neki novi kulturolo{ki

i ekonomski zna~aj. Koliko }e u

tome uspjeti pokazat }e vrijeme.

Premda bi se {umarima onda{njega

»Jelena« moglo vi{e toga spo~itnuti,

ipak ostaje ~injenica da su turisti~ku

djelatnost podigli na zavidnu razinu, o

~emu se pozitivno izrazio i dr. M. J.

Schneider, predstavnik glasovite europske

udruge »Euronatur«, koji je predlo‘io

ekoturizam Kopa~koga rita kao

model za sli~na za{ti}ena podru~ja

(vidi: »Drau und Mur«, Leben durch

Flussdynamik, st. 131). Do rata je bila

izgra|ena Turisti~ka ku}a Sakada{,

dovedena struja, izgra|eno ve}e parkirali{te

koje }e s vremenom postati

stanoviti vidikovac za promatra~e ptica,

nabavljeno je vi{e plovnih objekata,

zatim su napravljena turisti~ka kola

na konjsku vu~u, redovito je ~i{}en

kanal ^onak Ut, kako bi se moglo ploviti

do Kopa~kog jezera.

Domovinski rat i poslijeratna doga-

|anja (osnivanje javnih ustanova za{tite

prirode) promijenili su odnose u

biv{em lovi{tu Belje i Kopa~kom ritu i

vi{estoljetnu tradiciju integralnog upravljanja

tim prostorom.

[irokolisna veprina

(Ruscus hipoglossum)

Stani{te {irokolisne veprine u Hrvatskoj je u

brdskim bukovim i bukovo-jelovim

{umama, na mnogim nalazi{tima

kontinentalnog i primorskoga podru~ja.

Kao izrazito lijepa dekorativna vrsta mo‘e

se kultivirati u vrtovima i parkovima, a u

nas je za{ti}ena 1953. godine

Listovi, cvjetovi i filokladiji

U filokladijima,

korijenu i

podanku

prona|eni su

sastojci izrazito

jakog

fiziolo{kog

djelovanja, a

listovi i korijen

upotrebljavaju

se u narodnoj i

znanstvenoj

medicini

Jarkocrveni plodovi

[irokolisna ili mekana veprina

(Ruscus hipoglossum) je trajni

zimzeleni polugrm iz porodice

ljiljanovki (Liliaceae), koji naraste 30–

40 cm, a rijetko do 60 cm visoko.

Rasprostranjen je u srednjoj i ju‘noj

Europi, Maloj Aziji, sjevernoj Africi te

na Krimu i otoku Madeiri. Stabljika mu

je jednostavna ili vrlo slabo razgranjena.

Kora je svijetlozelena, tanka i

uzdu‘no izbrazdana, a puzaju}i korijenov

sustav osrednje razvijen. Listovi

su sitni i ljuskasti, lancetastog

oblika, 15–25 mm dugi i 4–10 mm

{iroki, u sredini naj{iri i u{iljeni.

Smje{teni su u sredini znatno ve}ih

nepravih, lancetastih ili elipti~nih listova

(filokladiji ili kladodiji), koji su s

obje strane u{iljeni, ko‘asti, sjajni i

mekani, 5–12 cm dugi i 1,5–4 cm {iroki.

To su listoliki organi, analogni listu,

nastali preobrazbom (metamorfozom)

stabljike. Cvjetovi su neugledni, a po

3–5 bjelkastih ili zelenkastobijelih

cvjeti}a, razvijaju se u proljetnom

dijelu godine, tijekom travnja i svibnja,

na stapkama, u pazu{cima listova.

Rije~ je o dvodomnoj, entomofilnoj

vrsti koja dobro podnosi zasjenu. Plod

je jarko crvena kuglasta boba, promjera

do 12 mm, s 1–2 velike svijetlosme|e

sjemenke, veli~ine zrna kukuruza.

Ovaj polugrm razmno‘ava se sjemenom

i vegetativno. Premda se smatra

da plodovi nisu otrovni, ne treba ih

brati jer je biljka u nas prorije|ena i

za{ti}ena. Treba istaknuti da su u filokladijima,

korijenu i podanku prona-

|eni sastojci izrazito jakog fiziolo{-

koga djelovanja. Listovi i korijen

upotrebljavaju se u narodnoj i znanstvenoj

medicini.

Stani{te {irokolisne veprine su

sjenovite i vla‘ne listopadne {ume

gorskoga pojasa, a u Hrvatskoj je nalazimo

u brdskim bukovim i bukovojelovim

{umama, na mnogim nalazi{-

tima kontinentalnog i primorskoga

podru~ja. U panonskoj bukovo-jelovoj

{umi (Abieti-Fagetum pannonicum)

javlja se kao jedna od diferencijalnih

vrsta u subasocijaciji trolisne re‘uhe

(cardaminetosum trifoliae Medvedovi}).

Raste u Slavoniji, Hrvatskom zagorju,

na Samoborskom gorju, u Gorskome

kotaru, Lici, na Velebitu, otocima

Cresu i Lo{inju te u okolici Nina.

Najbolje joj odgovara bogato humozno

tlo male kiselosti.

Ova lijepa dekorativna biljka mo‘e

se kultivirati u vrtovima i parkovima,

na sjenovitim mjestima. Zbog opasnosti

od istrebljenja, u nas je i u nekim

drugim zemljama posebno za{ti}ena,

a njezino branje i iskori{tavanje zabranjeno.

U Hrvatskoj je Zakonom o

za{titi prirode za{ti}ena 1953. godine

na svim prirodnim nalazi{tima.

Pi{e:

Ivica

Tomi}

Foto:

Arhiva

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 23


mala enciklopedija {umarstva

KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNA^ENJE [UME

Ekolo{ke funk

Op}ekorisne funkcije {ume na po~etku

tre}ega tisu}lje}a postaju va‘nije od

proizvodnih, a njihova ekolo{ka i socijalna

uloga nadma{uje gospodarsku vi{e od 30

puta

Voda treba {umi

_ i obratno

Na po~etku 21. stolje}a ~ovje-

~anstvo se sve vi{e suo~ava

s nizom ekolo{kih problema,

posebice u kopnenome dijelu biosfere.

Pove}ano one~i{}enje okoli{a posljedica

je nagloga razvitka suvremene

tehni~ke civilizacije. Naime, nepremostive

pote{ko}e nastaju zbog intenzivne

poljoprivredne industrijske proizvodnje

(herbicidi, pesticidi, umjetna

gnojiva, {tetni plinovi, tvorni~ka pra-

{ina i dr.), ubrzanoga {irenja gradova

i demografske eksplozije u siroma{-

nim dijelovima svijeta. Iz dana u dan

ugro‘avaju se biljni i ‘ivotinjski svijet i

~ovjek. Pritom osobito zna~enje ima

{umski ekosustav, koji je nezamjenjiv

u za{titi i unapre|enju ~ovjekova okoli{a.

Osim {to su stani{te za dvije

tre}ine svih ‘ivih bi}a na zemlji, {ume

su regulatori klime i akumulatori vode,

pohranjuju 40 posto ugljika na{ega

planeta, i zato mogu znatno usporiti

porast atmosferskog uglji~noga dioksida,

no isto tako njihova je drvna

masa osnovica za ekonomski razvoj.

[ume su zapravo velika zelena plu}a

na{ega planeta koja pro~i{}avaju sve

one~i{}eniji zrak u atmosferi, opskrbljuju}i

~ovjeka te biljke i ‘ivotinje

prijeko potrebnim kisikom. Njihove su

op}ekorisne funkcije od neprocjenjivoga

‘ivotnog zna~enja za o~uvanje i

odr‘avanje tla, pitke vode i zraka.

Ove funkcije postale su va‘nije od

proizvodnih, a njihova ekolo{ka (hidrolo{ka,

protuerozijska, klimatska,

imisijska i dr.) i socijalna uloga (turisti~ka,

estetska, ekolo{koupori{na, rekreacijska

i zdravstvena) nadma{uju

sirovinsku ulogu vi{e od 30 puta.

Ubla‘avanje

klimatskih ekstrema

Me|u op}ekorisnim funkcijama

ekolo{ka uloga {ume na po~etku

tre}ega tisu}lje}a sve vi{e dolazi do

izra‘aja. Vodoza{titna ili hidrolo{ka

funkcija obuhva}a pro~i{}avanje podzemnih

i povr{inskih voda, stalnu

opskrbu vodom i sprje~avanje njezina

otjecanja. Utjecaj {ume na vodoza{titu

u ovisnosti je o stani{tu i {umskoj

sastojini, a pritom su zna~ajni reljef,

geolo{ka podloga i tlo, vrste drve-

}a u sastojini, njihova starost i sklop

kro{anja. Treba istaknuti da je hidrolo{ki

utjecaj {ume najizra‘eniji tijekom

u~estalih ki{a, obilnih ljetnih pljuskova

i proljetnoga topljenja snijega. Protuerozijska

funkcija sastoji se u tome

da {uma {titi svoje tlo od erozije

vodom, snijegom i vjetrom, osiroma{enja

tla, odrona kamenja te pucanja i

klizanja tla. Premda {uma ne mo‘e

ostvariti stopostotnu za{titu od vodne

erozije, ona ipak to ~ini na naju~inkovitiji

na~in, budu}i da stvara

vi{e tla negoli ga izgubi erozijom. Na

nagibima terena ve}im od 20 stupnjeva

opasnost od ovakve erozije

posebice se pove}ava. Za{tita od

lavina svojstvena je za alpsko podru~je,

a u Hrvatskoj su lavine rijetka

pojava. [uma sprje~ava nastajanje

lavine i klizanje snijega, a zaustavlja

ve} nastale lavine. Klimatska funkcija

{ume podrazumijeva ubla‘avanje klimatskih

ekstrema na podru~ju susjednih

naselja i poljoprivrednih povr{ina,

a u ve}im prostorima omogu}uje

izmjenu zraka, uz sprje~avanje pojave

hladnih zra~nih strujanja. Potrebno je

naglasiti kako sve {ume u Hrvatskoj

obavljaju klimatskoza{titnu funkciju.

Zanimljivo je da je utjecaj {ume prisutan

sve do 60 km udaljenosti od

ruba {umskoga kompleksa koji obuhva}a

najmanje 4000 ha. Utjecaj {ume

se pove}ava s ve}om prostrano{}u

{umskoga kompleksa. Zahvaljuju}i

{umi, ljeti se pove}ava vla‘nost

zraka te njegovo strujanje u vi{e

slojeve Zemljinoga zra~nog omota~a.

U pojedinim ‘itorodnim dijelovima

Hrvatske, s kontinentalnom klimom,

na povr{inama bez {ume, gotovo od

svakog odrasloga stabla o~ekuje se

klimatski utjecaj.

[uma kao zra~ni

pre~ista~

Kada govorimo o imisijskoj funkciji

{ume, tada mislimo na za{titu naselja

od one~i{}enog zraka i buke. [uma je

odli~an i vrlo u~inkovit zra~ni pre-

~ista~, jer u svojim kro{njama zadr‘ava,

u ovisnosti o vrsti drve}a i

gusto}i kro{anja, i do vi{e desetaka

tona tvorni~ke pra{ine. Zanimljivo je

kako je asimilacijska povr{ina {umskoga

drve}a znatno ve}a od povr{ine

24

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


cije {ume

Ekolo{ke funkcije {ume neprocjenjive su u za{titi i unapre|enju ~ovjekova okoli{a

Imisijska funkcija {ume

uklju~uje veliku opasnost

od vlastitoga

propadanja, jer otrovni

kemijski spojevi i te{ke

kovine stalno ugro‘avaju

{umski ekosustav.

koju {uma zauzima. Primjerice, jela i

smreka imaju 14 – 15 puta, a bukva i

hrast 6 – 8 puta ve}u asimilacijsku

povr{inu od {umske povr{ine. Na ‘alost,

navedena funkcija {ume uklju~uje

veliku opasnost od vlastitoga propadanja,

jer mnogi otrovi, kao {to su

sumporni dioksid, du{i~ni oksidi, fluor,

pesticidi, detergenti, fotooksidanti, te{-

ke kovine i dr. ugro‘avaju {umski

ekosustav. Zbog naru{avanja ekolo{ke

ravnote‘e dolazi u njemu do ve}ih

o{te}enja, slabljenja vitalnosti, smanjenja

proizvodnje i stabilnosti, su{enja

pa i do propadanja {umskoga drve}a,

{to je najve}i {umarski, ali i ekolo{ki

problem suvremenoga svijeta. Premda

se u po~etku smatralo da je glavni

uzrok tome one~i{}enost zraka, vode

i tla, znanstvena su istra‘ivanja u posljednje

vrijeme usmjerena na nepovoljne

klimatske promjene, biljne bolesti,

{tetnu entomofaunu, gre{ke u gospodarenju

te na smanjenje prirodnoga

diverziteta {uma. Istra‘ivanjem treba

potvrditi pretpostavku da su na{i

{umski ekosustavi znatno optere}eni

zbog one~i{}enja otrovnim kemijskim

spojevima i te{kim kovinama. Znakove

nestabilnosti uo~avamo u svim

zonama {umske vegetacije: u nizin-

skim ekosustavima ({ume hrasta lu‘-

njaka), u brdskim {umama ({ume hrasta

kitnjaka i bukve) i gorskim {umama

({ume bukve, jele i smreke).

Ekolo{ku funkciju imaju i pogledne

{ume ili {ume koje vizualno pokrivaju

industrijska postrojenja i druge objekte

koji naru{avaju estetiku krajolika.

Rije~ je o {umskim pojasima oko

tvornica, ispred kamenoloma i smeti{ta.

Vjetrobrane {ume sprje~avaju

udarac vjetra i popratne pojave, poput

eolske erozije, suvi{nog isparavanja i

promjene mikroklime, a navedene

funkcije mogu obavljati i vjetrobrani

pojasi. U Hrvatskoj su vjetrobrane

{ume zna~ajne u ravnicama sjeveroisto~noga

dijela na{e dr‘ave te u

sredozemnom i polusredozemnom

podru~ju, u kojemu pu{e bura. Ve}a

sigurnost u prometu posti‘e se zahvaljuju}i

{umama za za{titu prometnica

– prometnih cesta i ‘eljezni~kih pruga.

Potonje {ume sprje~avaju odronjavanje

kamenja, muljevitih i snje‘nih nanosa

te udare vjetra, a povoljno djeluju na

pobolj{anje uvjeta vo‘nje.

O{te}ivanje i propadanje {uma zna~ajan je {umarski i ekolo{ki problem

Pi{e:

Ivica

Tomi}

Foto:

I. Tomi},

Arhiva

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 25


ljekovito bilje

Pi{e:

Vesna

Ple{e

Foto:

Arhiva

Djelotvoran lijek

za ka{alj,

poznat od

davnina. Lako

ga je na}i jer

raste posvuda,

uz nasipe,

putove, izvore.

Koriste se i

cvjetovi i listovi,

a u narodnoj

medicini poznat

je i kao lijek

protiv peruti u

kosi. Ako se

uzima kao ~aj,

treba biti oprezan,

jer pre~esto

uzimanje mo‘e

o{tetiti jetru

Ljekovita biljka iz porodice glavo-

~ika poznata je ve} u davna vremena

kao djelotvoran lijek za ka-

{alj, (od latinskog tussis=ka{alj) a prema

Kneippu i u lije~enju svih prsnih

bolesti. Poznata je pod latinskim nazivom

Tussilago farfara L., ili u narodu

kao konjsko kopito, konjski lopuh, kopitnjak,

bijelo kopito, lepuh, podbilj.

U rano prolje}e obradujemo se

pogledu na jarko ‘ute i kao med mirisne

glavice biljke koji izbijaju iz podzemne

stabljike prije pojave listova.

Glavice se oblikuju u jesen pod zemljom.

S prvim proljetnim danima izdi‘u

se iznad tla na kratkim cvjetnim stabljikama

(visine do 15 cm) koje su obrasle

ljuskastim listovima i dla~icama.

Listovi su duga~ki od oko 10 do 18

cm, okruglasto su srcoliki, na rubovima

grubo nazubljeni te s donje strane

obrasli vunastim dlakama. Listovi se

razvijaju tek kad biljka procvjeta, sluzavi

su i gorka okusa.

Podbijel raste posvuda, na nasipima,

uz puteve, kod izvora, potoka, kanala

i na vla‘nim njivama. Raste i kao

korov na njivama, u vinogradima i vrtovima.

Cvate od o‘ujka do travnja. Cvatove

(glavice) podbijela skupljamo po

lijepom i suhom vremenu kada su

otvorene. Treba ih brzo posu{iti, jer

gube brzo boju. Ljekovitiji su listovi

biljke koji se skupljaju u svibnju i lipnju.

Najbolji su mladi listovi koji trebaju

biti ~isti i bez zemlje. Ljekovitiji

su, ako rastu na sun~anom mjestu, pa

Podbijel

lijek za

ka{alj

^aj: dvije pune ~ajne ‘lice

narezanih i osu{enih listova

prelijemo sa ~etvrtinom

kipu}e vode i nakon desetak

minuta ocijedimo. Protiv

ka{lja pijemo ga tri puta

dnevno po jednu {alicu

zasla|enog medom od

kadulje.

Dijelovi biljke

ih tako treba i ubirati.

Su{imo ih kao i cvatove

biljke na suncu.

U listovima prevladavaju

ljekovite tvari poput biljnih

sluzi i tanina, kalcija, magnezija,

kalija, vitamina C koji

se koriste u lije~enju

bronhijalnih i plu}nih bolesti.

Koristi se za lije~enje raznih

vrsta ka{lja i katara di{-

nih puteva (od hripavca do

ka{lja s jakim sekretom), katara

‘eluca, mokra}nih puteva,

plu}nih bolesti (emfizema,

upale plu}a, astme,

angine).

Cvjetove koristimo osu-

{ene za smanjivanje temperature,

kod proljeva te kao

dodatak ~ajevima koji lije~e

plu}ne bolesti. Listovi se

mogu upotrijebiti za lije~enje

vanjskih bolesti poput

upaljenih vena, opeklina, ~ireva,

li{ajeva u obliku obloga ili otopina za

ispiranje. Svje‘i sok najbolji je za

lije~enje rana i raznih osipa na ko‘i.

U narodnoj medicini slu‘i i za lije~enje

peruti na kosi, ali i ispadanja kose.

Koristi se i kao povr}e i to mladi

listovi, ubrani od svibnja do rujna. Listovi

se sitno izre‘u i o~iste od peteljki.

U Njema~koj se od toga pripremaju

juhe, salate i variva, ali se mogu

mije{ati s drugim zelenjem i pripremiti

kao {pinat.

^aj:

Dvije pune ~ajne ‘lice narezanih i osu-

{enih listova prelijemo sa ~etvrtinom

kipu}e vode i nakon desetak minuta

ocijedimo. Protiv ka{lja pijemo ga tri

puta dnevno po jednu {alicu zasla|enog

medom od kadulje.

Tinktura:

200 grama cvjetova i jedna litra 70

postotnog alkohola. Cvjetovi se mo~e

u alkoholu 30 dana. Uzimamo tri puta

na dan po 15 kapi sa ~ajem ili sokom.

Sirup:

Uzimaju se cvjetovi podbijela i 1 kg

{e}era. Cvjetove stavljamo u staklenku,

tako da se red cvjetova pospe {e-

}erom, i tako red po red do vrha staklenke.

Prekrije se gazom i stavi na

sunce. Koristimo tri ju{ne ‘lice sirupa

na dan kod navedenih oboljenja.

S pripravcima od pobdijela treba

biti oprezan. ^aj se ne smije uzimati

~esto jer mo‘e o{tetiti jetru, preporu-

~uje se pijenje od dva do ~etiri tjedna,

a lije~enje ponoviti poslije nekoliko

tjedana. Osobe osjetljiva ‘eluca i s

akutnim ~irom na ‘elucu moraju biti

na oprezu.

26

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


S predavanja na konferenciji

Krajem kolovoza i po~etkom rujna,

u starom gradu Trogiru koji

je pod UNSCO-vom za{titom,

odr‘ana je me|unarodna konferencija

pod nazivom GIS Odysseya 2004.

Konferencija je odr‘ana pod pokroviteljstvom

Dr‘avne geodetske uprave,

INA industrija nafte d.d., HIZ-GIS Forum,

Instituta za oceanografiju i ribarstvo,

Sveu~ili{te Silesia iz Poljske, a

sudjelovali su predstavnici razli~itih institucija

iz Poljske, Italije Gr~ke, Velike

Britanije, Austrije i Hrvatske.

Predavanjima i posterskim priop}enjima

obuhva}ene su teme: geodezija,

kartografija i katastar, informatika, upravljanje

prirodnim resursima, dr‘avni i

javni projekti, poljoprivreda i {umarstvo,

upravljanje vodom i morem, mladi

Gis eksperti, upravljanje kulturnim i

prirodnim naslije|em, te informati~ki

standardi Europske unije.

U radu konferencije sudjelovali su i

predstavnici Hrvatskih {uma koji su u

sklopu teme poljoprivreda i {umarstvo

predstavili dva rada – Utjecaj direktnih

ratnih razaranja na smanjenje drvne

mase i op}ekorisnih funkcija {uma u

gospodarskoj jedinici “Jela{“ (autori

Jadranka Ro{a i Miljenko Vreb~evi}), i

Sustavska dinamika u analizi gospodarenja

{umama, Ljiljane Lon~ar iz Uprave

{uma Zagreb.

Va‘nost GIS-a (geografsko-informacijskog

sustava) za gospodarenje razli~itim

prirodnim resursima istaknuto

je kroz mnogobrojna predavanja. To

je tehnologija koja omugu}ava primjenu

razli~itih na~ina prikupljanja i

obrade podataka i njihovo povezivanje

u jednu cjelinu. Sustavno pretvaranje

kartografskih podataka u digitalni

oblik u europskim zemljama po~elo

je jo{ sedamdesetih godina, dok se u

Hrvatskoj ozbiljnije pojavljuje po~etkom

90-ih.

GIS u {umarstvu

Gospodarenje {umama i planiranje

radova u {umarstvu nezamislivo je

bez velikog broja kvalitetnih i pravovaljanih

informacija, osobito danas u izmijenjenim

ekolo{kim uvjetima. Stoga

znanost

TROGIR _ ME\UNARODNA KONFERENCIJA GIS

ODYSSEYA 2004.

Obrada

podataka u

{umarstvu vi{e je

nezamisliva bez

primjene GIS-a

U razvijenim zemljama 98 % {umarskih

organizacija koriste GIS (geografski

informacijski sustav) tehnologiju. U

Hrvatskoj se s primjenom GIS-a ozbiljnije

krenulo po~etkom 90-ih. O zna~enju i

prednostima toga sustava u uvjetima kada

je gospodarenje {umama i planiranje

radova u {umarstvu nezamislivo bez velikog

broja kvalitetnih i pravovaljanih

informacija, bilo je rije~i na me|unarodnom

skupu u Trogiru

je za optimalno gospodarenje {umama

nu‘no provoditi usporednu analizu

velikog broja razli~itih podataka,

kako tabli~nih, opisnih, tako i grafi~kih.

U {umarstvu je osim kvalitetnih i

kvantitetnih informacija o nekoj pojavi

koja utje~e na dono{enje odluka, potrebno

poznavati i njezin prostorni

raspored. Zbog svojih mogu}nosti GIS

tehnologija je na{la {iroku primjenu u

{umarstvu {to je vidljivo iz podatka da

se 60% svih razvijenih sustava odnosi

na {umarstvo, a 98% svih {umarskih

organizacija u razvijenom svijetu koriste

GIS tehnologiju. Primjena GIS-a u

{umarstvu prou~avana je na Katedri

za geodeziju [umarskog fakulteta u

Zagrebu i prvi GIS model izra|en je

za Nastavno-pokusni {umski objekat

“Opeke” (Ku{an i dr. 1992.). Prvi pilot

projekti GIS-a koji su izra|eni u Hrvatskim

{umama u Slu‘bi za ure|ivanje

{uma bili su vezani za izradu osnova

gospodarenja i to prvenstveno kartografskog

dijela. Postepeno svladavanjem

softvera i otkrivanjem mogu}-

nosti koje pru‘a povezivanje grafi~kih

prostornih podataka s ve} postoje}im

numeri~kim bazama podataka H[-fonda,

GIS je postao neophodan alat za

preklapanje, analizu i stvaranje novih

podataka. Povezivanjem grafi~kih podataka

s bazom atributnih podataka

skratilo se vrijeme izrade i pove}ala

to~nost tematskih karata.

Kori{tenjem GIS-a u {umarstvu pove}ava

se brzina obrade podataka i

kakvo}a informacija, pobolj{ava prikazivanje

informacija (osobito kartografsko)

i osiguravaju podloge za kvalitetno

planiranje i stalno pra}enje gospodarenja

{umama, ostvarenih rezultata,

ali i brzo determiniranje nastalih promjena.

Budu}nost {umarske kartografije u

Hrvatskim {umama zasniva se na

omogu}avanju jednostavnije i br‘e

distribucije podataka u obliku digitalnih

tematskih karata putem Internet

tehnologije, a‘uriranju sadr‘aja u naj-

Pi{e:

Mr. sc.

Jadranka

Ro{a

Foto:

J.

Ro{a

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 27


kra}em vremenskom roku te izrada

tematskih karata koje pridonose boljem

upravljanju prostorom.

Razvoju GIS-a u Hrvatskim {umama

d.o.o. pridonio je razvoj i proizvodnja

kartografskog i fotogrametrijskog materijala

od strane Dr‘avne geodetske

uprave. Hrvatski sabor donio je 10.

srpnja 2001. godine Program dr‘avne

izmjere i katastra nekretnina za razdoblje

2001. do 2005. Programom su

utvr|eni poslovi i zadaci iz nadle‘nosti

Dr‘avne geodetske uprave, koji }e

se izvr{iti u tom razdoblju, na~in njihovog

izvr{enja, nositelj izvr{enja kao i

na~ini financiranja Ovom Programu

prethodilo je pokretanje dva projekta:

STOKIS, kojim se definira slu‘beni topografsko-kartografski

informacijski

sustav Republike Hrvatske u podru~ju

topografske izmjere i izrade dr‘avnih

zemljovida te projekt CROTIS kao temeljni

topografsko informacijski sustav

Ovako su izgledala posterska priop}enja

Kori{tenjem GIS-a u {umarstvu

pove}ava se brzina obrade podataka

i kakvo}a informacija, pobolj{ava

prikazivanje informacija (osobito

kartografsko) i osiguravaju podloge

za kvalitetno planiranje i stalno

pra}enje gospodarenja {umama,

ostvarenih rezultata, ali i brzo

determiniranje nastalih promjena.

Republike Hrvatske. Hrvatske {ume

d.o.o. sklopile su ugovor o sufinanciranju

radova iz Programa te su time

stekle pravo na trajno kori{tenje niza

proizvoda Dr‘avne geodetske uprave.

Konferencija GIS ODYSSEYA 2004.

pokazala je da je danas nezamislivo

gospodarenje bilo kojim prirodnim resursom

bez primjene GIS-tehnologije,

kao i to da su Hrvatske {ume d.o.o.

znale prepoznati sve njene prednosti.

Nastavak sa stranice 14

goste i uzvanike, Darko Beuk. On je

ujedno upoznao prisutne s temom

ranije odr‘anog Okruglog stola, o

kori{tenju biomase.

Festival je zapo~eo jo{ u ~etvrtak 9.

rujna predavanjem za gra|anstvo

Na{ica, gosta iz Bavarskog ministarstva

{uma gosp. Reinholda Erlbecka,

osvjedo~enog prijatelja hrvatskih

{uma i Hrvatske, na temu Dobivanje

energije iz biomase. Istu ve~er promoviran

je i prvi turisti~ki prospekt na{eg

planinarskog doma na Jankovcu, ~iji

tekst i fotografije je pripremio novinar

na{eg ~asopisa, te otvorena izlo‘ba

lova~kih trofeja u hotelu Park.

Majstor ostaje majstor

Nastupom sjeka~a, po trojice iz

svake slavonske uprave {uma, u {est

disciplina, {to je mo‘emo re}i bilo

skra}eno prvenstvo Slavonije, brojni

gledatelji burno su pratili natjecatelje.

Najvi{e ih je bilo uz prostor gdje se

odvijalo obaranje stabala na balon i

kresanje grana. Poslije trosatnih

izjedna~enih borbi, tek u posljednjoj

disciplini – ga{enju po‘ara, kada je

najozbiljniji konkurent za prvo mjesto

Ante Kaurin znatno sporije ugasio plamen,

proslavljeni vinkova~ki majstor

poligonskih natjecanja Mato Maru{i}

mogao je odahnuti. Prvo mjesto mu je

ipak zaslu‘eno pripalo.

U natjecanju prisutnih gledatelja u

prerezivanju oblice ru~nom pilom

koje su ostali gledatelji burno motrili

bilo je i vrlo spretnih i brzih amatera u

rukovanju nekada{njim glavnim alatom

{umarskih radnika velikom

dvoru~nom pilom. Ipak, najbr‘i su bili

{umski radnici Tomislav Katavi} i Ivan

Maligec iz {umarije \ur|enovac, koji

su za dvije sekunde bili br‘i od

po‘e{kog para Josipovi} – Vinkovi}.

U parku grofa Peja~evi}a, nedaleko

Dvorca Peja~evi}evih gdje je bilo

natjecanje, istovremeno su se odvijale

i druge popratne priredbe za gledatelje,

natjecanje u potezanju konopca,

»Na{i~ki tambura{i« izveli su himnu

{umara, autora Ivana Hodi}a, koja je

prvi puta izvedena na festivalu u

Pitoma~i

Voditelj na{i~ke uprave {uma

Davorin Fekete uru~uje nagradu

najboljem Mati Maru{i}u

izlo‘ba {umarske opreme, degustacija

lova~kog ~obanca, smotra lova~kih

pasa, natjecanje ribolovaca u lovu

ribe na plovak u susjednom jezercu,

pripremanje {arana na ra{ljama, natjecanje

streli~ara u ga|anju lukom i

strijelom, te prigodni glazbeno zabavni

program koji je trajao do kasno

popodne.

Festival Dani slavonske {ume,

zavr{io je u nedjelju izletom za planinare,

natjecanjem lovaca u ga|anju

glinenih golubova te atletskom utrkom

ulicama grada Na{ica.

Pojedina~ni plasman

1. Mato Maru{i} (Vinkovci) 626 boda, 2. Ante Kaurin (N. Gradi{ka)

620, 3. Niko Luka~ (Vinkovci) 599, 4. Marijan Ru{kan (N. Gradi{ka) 593,

5. Milanko Brki} (Vinkovci) 566, 6. Dragan Dobenko (N. Gradi{ka) 547,

7. @eljko Rogar (Osijek) 539, 8. Mijo Pavin (Na{ice) 494, 9. \uro Korman

(Po‘ega) 487, 10. Drago Josipovi} (Po‘ega) 483, 11. Dra‘en Peica

(Na{ice) 475, 12. Miro Vinkovi} (Po‘ega) 474, 13. Josip Foki (Osijek) 448,

14. Vinko Zdjelarevi} (Na{ice) 365, 15. Ivo Juri} (Osijek) 308.

Ekipni plasman

1. Vinkovci 1.791 bod, 2. N. Gradi{ka 1.760, 3. Po‘ega 1.444, 4.

Na{ice 1334, 5. Osijek 1.295.

28

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


svijet

Natjecanje se odvijalo u vi{e gradi}a

doline Lanzo, u organizaciji

lokalne turisti~ke zajednice.

Dolina Lanzo slikovita je alpska dolina

u neposrednoj blizini Torina i iako

konfiguracija terena nije previ{e pogodna

za alpsko skijanje, rije~ je o prili~no

popularnom turisti~kom odredi{tu.

Natjecanje se odvijalo u pet disciplina:

obaranju stabla (obarala su se stabla

smreke u {umi), okretanje vodilice,

kombinirani prerez, prerez na podlozi

i kresanje grana. Fakultativno je bilo

odr‘ano natjecanje u presijecanju oblice,

{to se nije bodovalo za kona~ni

rezultat. Natjecanje je uglavnom dokazalo

stari odnos snaga, ali je bio vidljiv

napredak u nekim zemljama koje tradicionalno

nisu ostvarivale vrhunske

rezultate, a ovdje su osvajale zlata u

pojedina~noj konkurenciji (^e{ka, Slovenija,

Rusija, Rumunjska).

Svjetski je prvak postao mladi perspektivni

Rus Ilya Shvetsov koji je pobijedio

u uzbudljivoj zavr{nici i uz

mnogo vije}anja sudaca (prvaku iz

Norve{ke 2002., Herwigu Erhardu iz

Austrije dosu|ena je pogre{ka kod

kresanja grana ~ime je izgubio 20

bodova i bio je tek bron~ani). Na{a se

reprezentacija rezultatski ba{ nije

Natjecanje u kombiniranom prerezu

26. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA,

ITALIJA, 13._20. RUJNA

Pi{e: Ratko Mato{evi}

Prvak Rus Shvetsov,

hrvatski {umari skromno

U Italiji (Valli di Lanzo) je od 13. do 20. rujna 2004. odr‘ano

26. svjetsko prvenstvo {umskih radnika na kojem je

sudjelovalo vi{e od stotinu natjecatelja iz 29 zemalja.

Hrvatsku su predstavljali trojica prvoplasiranih s dr‘avnog

prvenstva 2003. u Vinkovcima i to: Franc @alac (Bjelovar),

Ilija Luki} (Vinkovci) i Ilija [ari} (Vinkovci)

iskazala jer je osvojila 23. mjesto (od

29 ekipa) ~ime ne mo‘emo biti zadovoljni.

Na{i su natjecatelji pokazali razmjerno

ujedna~enu formu, ali je ipak

bila osjetna razlika u klasi. Nekoliko

pojedina~nih pogre{aka prouzro~ilo je

daljnji pad u plasmanu u odnosu na

pro{lo svjetsko prvenstvo. U pojedina~nom

je plasmanu Ilija [ari} bio 69.

(1248 bodova), Franc @alac 73. (1224

boda), a Ilija Luki} 78. (1016 bodova).

Najbolji je pojedina~ni rezultat po disciplinama

ostvario Ilija Luki} 25. mjestom

u kombiniranom prerezu. Juniorsko

je natjecanje tako|er pokazalo da

te‘i{te u budu}im pripremama treba

staviti na mlade natjecatelje, kako bi se

uspje{no obavila smjena generacija.

Organizacija natjecanja bila je odli~na

uz neke napretke u tehnologiji

(elektronsko mjerenje), jedino je ponekad

bilo komunikacijskih problema

jer je bilo vrlo malo ljudi s dobrim znanjem

engleskog jezika.

U okviru natjecanja konstituirana je

i Me|unarodna asocijacija prvenstava

{umarskih radnika (IALC) ~ime }e se

formalizirati do sada volonterski Organizacijski

komitet.

Sljede}e }e se natjecanje odr‘ati u

Estoniji 2006. godine.

REZULTATI :

Pojedina~no Zemlja Broj bodova

1. Ilya Shvetsov Rusija 1602

2. Massimiliano Biemmi Italija 1598

3. Herwig Erhard Austrija 1591

Ekipno:

1. Austrija 4702

2. Njema~ka 4585

3. Rumunjska 4559

4. DR@AVNO I 2. EUROPSKO

PRVENSTVO U KUHANJU

LOVA^KOG GULA[A U KOTLI]U ZA

NOVINARE

Novinari

dobri kuhari!

Da su novinari svestrani, me|u

ostalim i dobri kuhari, pokazala

su nedavno odr‘ana prvenstva u

kuhanju lova~kog gula{a u kotli}u

za novinare i to 4. prvenstvo

Hrvatske i 2. europsko prvenstvo.

Oba natjecanja odr‘ana su u

Gorskom kotaru

Pi{e: Vesna Ple{e

Foto: V. Ple{e

Novinari-kuhari na dr`avnom prvenstvu u Kupjaku

Dr‘avno prvenstvo odr‘ano je od 3. do 5. rujna

na podru~ju op}ine Ravna Gora koja je bila i

pokrovitelj prvenstva, a organizator Turisti~ka

zajednica Ravna Gora. Glavni sponzori bile su Hrvatske

{ume Podru‘nica Delnice i Hypo Adria banka.

Nastupila je 31 ekipa, kuhalo se u tri grupe u Kupjaku,

[ijama i Ravnoj Gori. Po mi{ljenju stru~nog ‘irija

najbolji gula{ skuhali su novinari @upanijskog radija

Vara‘din, ^akove~ke televizije i Radio Stubice. Po

mi{ljenju ‘irija sponzora najbolji su bili novinari Glasa

Slavonije iz Osijeka i radio Senja.

Ekipa Hrvatskih {uma u sastavu @eljko Petrovi} i

@eljko Podobnik iz ravnogorske {umarije natjecali su

se izvan konkurencije i osvojili 94 boda, {to je ukupno

~etvrti najbolji rezultat, jer su prvaci osvojili 98

bodova.

Najbolje ekipe s dr‘avnog, nastupile su na 2. europskom

prvenstvu koje se odr‘avalo u park-{umi Golubinjak

Lokve od 15. do 17. rujna. Uz doma}e, nastupili

su i novinari iz Slovenije, Makedonije i Bosne i

Hercegovine. Glavni organizator i sponzor natjecanja

bile su Hrvatske {ume Podru‘nica Delnice, a generalni

pokrovitelj Hrvatska udruga radija i novina.

Naslov najboljeg po ocjeni ‘irija ponijela je TV

^akovca, drugo mjesto pripalo je uma{kom radiju

Stela Maris i tre}e mjesto osje~kom Glasu Slavonije.

Petero prvoplasiranih steklo je pravo sudjelovanja na

tre}oj takvoj smotri novinara {to }e se i sljede}e godine

odr‘ati u park-{umi Golubinjak Lokve.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 29


uz rub {ume

Stara

srednjovjekovna

veli~ka tvr|ava,

smje{tena u

{umskom papu~kom

okru‘ju, svojim se

izgledom znatno

razlikuje od svih

utvrda u Po‘e{tini, a

do nje se dolazi

markiranim

planinarskim putem

KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI

Zidine Veli~koga grada

Pi{e:

Ivica

Tomi}

Foto:

I.

Tomi}

Ugospodarskoj jedinici Ju‘ni Papuk

{umarije Velika (U[P Po-

‘ega), na ju‘nom zavr{etku izrazito

strmoga brda Lapjak (447 m), nalaze

se ru{evine manje srednjovjekovne

tvr|ave, za koju se pretpostavlja da

je sagra|ena po~etkom XIII. stolje}a

radi obrane od Turaka. Bila je u

vlasni{tvu Veli~kih Bekefijevaca (Beke

od Velyke). Budu}i da su svi arhivi u

Po‘e{koj kotlini uni{teni za dolaska

Turaka, o postojanju ove utvrde prije

njihove najezde, 1536. godine, ne

postoje podaci. No, smje{taj na zaravnjenom

vrhu, debeli zidovi i tlocrt ravnih

linija osnovne su zna~ajke utvrda

sagra|enih u drugoj polovici 13.

stolje}a. Stru~njaci znaju re}i da je

tvrdi veli~ki grad romani~ka retardacija,

vidljiva i na sakralnim gra|evinama

toga razdoblja u Po‘e{koj kotlini.

Zanimljivo je da Turci dolaskom u

Veliku, iako sve pred sobom pale,

ostavljaju tvr|avu netaknutom zbog

prakti~noga razloga – za sve vrijeme

slu‘ila im je kao fortifikacijska utvrda i

vojni~ka postaja za 300 vojnika.

U Parku prirode Papuk

U narodu poznat kao stari Veli~ki

grad (Castrum Velyke) nalazi se u Parku

prirode Papuk, u blizini turisti~ke

Velike, petnaestak kilometara sjeverno

od Po‘ege, a svojim tlocrtnim razmje{tajem

znatno se razlikuje od svih

sli~nih utvrda u Po‘e{tini. Na podru~ju

Hrvatske sli~an mu je samo Lipovac

pokraj Samobora, jer ima gotovo

identi~an tlocrt. Veli~ka tvr|ava

znakovita je po izdu‘enom peterokutnom

tlocrtu, a sastavljena je od dva

dijela. Sa sjeverne strane nalazi se brani~-kula

u obliku istostrani~noga trokuta,

a u ju‘nom dijelu je dvori{te u kojemu

su tijekom kasnije gradnje smje{-

tene jo{ neke zgrade te sakrile prvotno

kruni{te. Dvostruki ulaz u utvrdu,

za{ti}en slobodno postavljenim zidom,

i danas jo{ djelomi~no vidljivim,

bio je s isto~ne strane. Zidovi Veli~koga

grada na sjevernoj, ju‘noj i isto~noj

strani relativno su dobro sa~uvani, a

Veli~ki grad

zapadni zid je do temelja poru{en.

Sjeveroisto~na granica zida je dulja od

sjeverozapadne. U unutra{njosti su vidljivi

samo temelji pojedinih pregradnih

zidova, koje su otkrili samozvani

arheolozi.

Prednost obrambenog

polo‘aja

Izrazito debeli zidovi zidani su kvalitetnim

lomljenim kamenom (lomljenjak)

a slojevi su ravnani na svakih 20

–50 cm visine. Kao vezivni materijal

upotrebljavalo se vapno. Iza kruni{ta

(50 cm) bilo je jo{ mjesta za stra‘arsku

stazu. Brani~-kula pribli‘no je trokutasta

tlocrta, a njena vrlo dojmljiva

sjeverna fasada nalikuje na brodski

pramac te je svojim bridom dobro usmjerena

prema sjevernim klimatskim

nepogodama i vjetrovima, osobito

jakim na tako izlo‘enom mjestu. Ova

relativno mala utvrda izgra|ena je na

vrlo prikladnom polo‘aju, pa se odavde

uspje{no i pregledno mogao ~uvati

pristup u obje veli~ke uvale te

kontrolirati dolazak neprijatelja gorskom

kosinom {umovitoga Lapjaka.

Prema dosada{njim istra‘ivanjima,

utvr|eno je da su u unutra{njosti kule

postojala ~etiri kata. Zanimljivo je da

je na dva kata u sjevernom kutu izgra|en

kamin od opeke, a na drugom

katu, u zapadnom dijelu, i zahod na

stupovima (konzolama), {to dokazuje

da su te prostorije slu‘ile za stanovanje.

Pretpostavlja se da je posljednji

kat bio na~injen od drveta. O tome

svjedo~e rupe u zidu i tragovi u ‘buci,

te se mo‘e odrediti polo‘aj drvenih

greda, nosa~a stropnih konstrukcija.

Prilaz na gornje katove i na vrh brani~kule

bio je vjerojatno pomo}u vanjske

drvene galerije, {to dokazuju tragovi

galerije koja je spajala isto~no i zapadno

kruni{te obodnoga gradskoga zida.

Za stanovanje je osim brani~-kule

kori{tena i nadogradnja na ju‘nom dijelu

tvr|ave, a smatra se da je ovaj

prostor mogao poslu‘iti kao dvorana

za okupljanje ve}ega broja ljudi ili u

neke druge svrhe.

U stoljetnoj za{titnoj

{umi

Zbog nepostojanja pisanih izvora,

ne zna se {to se zapravo doga|alo s

tvr|avom poslije oslobo|enja po‘e{-

koga kraja od turske vlasti. Ne postoje

podaci kada je osvojena i kako je

djelomi~no poru{ena. Danas je Veli~ki

grad, zbog svog istaknutoga polo‘aja

i monumentalnosti, osim povjesni~arima

i arheolozima, osobito zanimljiv i

planinarima, izletnicima i turistima, a

svojevrsna je spomeni~ka ba{tina turisti~ke

Velike. Do njega se dolazi

markiranom planinarskom stazom koja

prolazi kroz borovu {umu. Smje{ten

na proplanku lapja~koga grebena,

odakle puca pogled na okolne planinske

vrhove, veli~ki planinarski dom,

bazene i znatan dio Po‘e{tine, okru-

‘en je stoljetnom za{titnom {umom

hrasta kitnjaka, bukve, medunca i graba

te kulturom crnoga bora, koja je

namijenjena rekreaciji. S ju‘ne strane

grada pogled se pru‘a na Vi{kova~ki,

Vrhova~ki i Dola~ki grad, a s isto~ne

se mogu vidjeti Pogana gradina i Kamengrad,

srednjovjekovne utvrde Po-

‘e{ke kotline. Za lijepa vremena uo~ava

se i slavonska Atena – grad Po‘ega.

S obzirom na to da je Veli~ki grad

samo djelomi~no sa~uvan, a njegove

zidine izlo‘ene postupnom raspadanju,

pro{le se godine kona~no zapo-

~elo s njegovom restauracijom. Za

konzerviranje preostalih zidina gra|evinski

se materijal, zbog strmosti i nepristupa~nosti

terena, dostavljao traktorima

i samara{kim konjima.

30

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


VINKOVCI/UZ OBNOVU BRODSKE IMOVNE OP]INE

Ovdje se pisala

povijest

slavonskoga

{umarstva

Pi{e:

Zvonko

Pei~evi}

Foto:

Z.

Pei~evi}

Vinkovci su dugi niz godina

slovili kao sjedi{-

te dviju {umarskih organizacija,

~ija su podru~ja

obuhva}ala posavske {ume,

po~ev{i od Morovi}a do Srijema,

pa sve do Jasenovca i

Lipovljana nadomak Sisku.

Jedna od njih bila je Brodska

imovna op}ina (na slici)

koja je nakon razvoja~enja

Vojne krajine (1871.) gospodarila

{umama dodijeljenim

grani~arima na ime

u~e{}a u ~uvanju granice.

Druga, sa sjedi{tem u biv{oj

upravi trgova~kog poduze-

}a Zvijezda, bila je Direkcija

dr‘avnih {uma. Svojim zna-

~enjem u gospodarskom

razvoju zemlje isticala se

Brodska imovna op}ina (bilo

ih je 10 u Hrvatskoj), ~ija

su sredstva kao mo}nog privrednika

do{la do izra‘aja

financiranjem ili davanjem

povoljnih kredita: u ve}ini

slu~ajeva za izgradnju slavonskih

‘eljezni~kih pruga,

izgradnju dijela savskog nasipa,

podizanje doma [umarskog

dru{tva u Zagrebu,

gdje je bio smje{ten i [umarski fakultet

(danas je tu Direkcija), te za mnoge

druge korisne pothvate. A kroz takvu

ulogu nikle su i {kole, dru{tveni

domovi, Vinkovci su do{li do elektri~ne

centrale, izgra|en je ve}i broj

stambenih zgrada, pa i reprezentativne

pala~e, ponos grada.

Za{ti}eno kulturno

dobro

Ovih dana stara je zgrada okru‘ena

skelama i za{ti}enim paravanima {to

zna~i po~etak obnove te vrijedne lje-

Radovi na zgradi Brodske imovne op}ine u punom zamahu

U Vinkovcima je po~ela obnova pro~elja

Brodske imovne op}ine, nezaobilazne

stare zgrade na vinkova~kim

razglednicama. Osim {to je za{ti}eno

kulturno dobro i dio arheolo{ki za{ti}ene

zone, u njoj se pisala i povijest

slavonskoga i hrvatskoga {umarstva.

Evo male pri~e o tome

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 31


potice s ~ijih su se razglednica prepoznavali

Vinkovci. Gradnja Brodske

imovne op}ine po~ela je krajem 18.

stolje}a, a svoj je kona~ni dana{nji

izgled, nakon dogradnje i ure|enja u

secesijskom duhu, dobila po~etkom

20. stolje}a. U razvoju {umarstva

jugoisto~ne Slavonije u proteklih 130

godina (1874.–2004.), veliko je zna~enje

za povijest ovog podneblja imala i

Brodska imovna op}ina, gdje su radili

eminentni {umarski stru~njaci. – Mnogi

{umari i znanstveni radnici iz inozemstva

dolazili su u slavonske {ume

da bi ih upoznali i prenijeli na{a iskustva

u svoje zemlje. Vinkovci su bili i

ostali nukleus hrvatske {umarske znanosti,

a to se poglavito odnosi na gospodarenje

slavonskim hrastovim {umama,

o ~emu ima mnogo napisa u

zemlji i u svijetu, podsje}a voditelj vinkova~ke

Uprave Zdravko Mi{i}. Brodske

imovne op}ine prestaju postojati

1947. godine, a {ume postaju dru{tveno

vlasni{tvo. [ume Uprave {uma

Podru‘nice Vinkovci od tada do danas

nalazile su se u sklopu razli~itih

radnih {umskih organizacija, prolazile

kroza sva burna ratna i poratna zbivanja,

razne gospodarske trendove.

Vinkova~ki {umari su ve}inski vlasnik

Brodske imovne op}ine sa 75

posto, dok preostali vlasnici svoj prostor

imaju u prizemlju. Ta gra|evina,

simbol Vinkovaca ima ukupno 5690

~etvornih metara netto povr{ine uklju-

~uju}i i poslovni prostor. Zgrada }e se

raditi u tri etape. Prva od njih je u

tijeku, a rije~ je o ure|enju vanjskog

prostora pro~elja zgrade koje gotovo

u cijelosti financiraju Hrvatske {ume, a

~ija je vrijednost oko milijun i pol

kuna. Posao je dobio osje~ki Ukras, a

potpuni zavr{etak radova o~ekuje se

do kraja godine. Brodska imovna

op}ina je za{ti}eno kulturno dobro i

nalazi se u sklopu za{ti}ene i registrirane

povijesne cjeline Vinkovaca kao i

unutar arheolo{ki za{ti}ene zone.

Pro~elje zgrade obnavlja se u cijelosti,

a u prvoj etapi rade se samo uli~na

pro~elja i to na na~in da se obija

‘buka, {to zna~i ponovno ‘bukiranje,

radi se arhitektonska dekorativna plastika.

Postoje}a stolarija mijenja se u

cijelosti, izmjenjuje se dotrajala limarija

i bravarija, a na kraju slijedi

bojanje pro~elja u bojama {to je propisala

Uprava za za{titu kulturne

ba{tine Konzervatorski odjel u Osijeku

– isti~e dipl. ing. Slavko \ur~inovi},

stru~ni suradnik za gra|evinarstvo i

investicije u U[P Vinkovci. Nakon

obnove uli~nog pro~elja uredit }e se

preostali poslovni prostor u vlasni{tvu

vinkova~ke Podru‘nice Hrvatskih {uma,

a potom cjelovita obnova dvori{-

nog pro~elja i parkirali{nog prostora.

Obnova }e zasigurno potrajati nekoliko

godina, ali }e po zavr{etku vinkova~ka

Podru‘nica imati reprezentativni

objekt, a grad Vinkovci novu ljepoticu

u sredi{tu grada.

Nastavak sa str. 19

Plovilo se vi{e od

pedesetak kilometara

od Botova do Kri‘nice

kod Pitoma~e. Bio je to

ugo|aj za oko i du{u,

kako re~e netko od

pjesni~ki raspolo‘enih

mornara. I zato se s

pravom ova Drava i

njeno priobalje smatra

i nacionalnim prirodnim

bogatstvom kojeg

stranci prepoznaju i nastoje

za{tititi. Osjetili

smo snagu rijeke koja

mijenja svoje korito

otkidaju}i obalu ~as s

lijeve, ~as s desne strane

ovisno o matici

rijeke. Vidjeli smo vi{e

obru{enih stabala koja

su plivala du‘ rijeke

kao stalna opasnost za

na{e ~amce. Stoga je

vo‘nja bila poput veleslaloma,

te je pravo

umije}e bilo provu}i

gumenjake izme|u

brojnih ostataka trupaca

~iji vrhovi su izvirivali

iz vode, dok je

donji dio bio duboko

uglavljen u dno rijeke.

Zato su i neki na{i voditelji

~amaca ovu plovidbu

i nazvali rafting

niz Dravu, premda brzaca

gorskih rijeka

ovdje nije bilo, ve} nevidljivih

podvodnih

prepreka.

Na kraju plovidbe

u Kri‘nici mornare su

do~ekali voditelj koprivni~ke

Uprave Mirko

Kova~ev sa suradnicima

i nezaobilaznim

tambura{ima KUD-a

“Grgur Karlov~an” iz

Kalinovca.

Ovakav pristup promid‘bi

za{tite Drave

pozdravili su i {umari

iz susjedne Ma|arske

koji su najavili svoje sudjelovanje

idu}e godine.

I njihovih vi{e od

tisu}u hektara {uma u

opasnosti su iz istih

razloga kao i na{e. Svi

sudionici ovog dravskog

raftinga na rastanku

su istakli potrebu organiziranja

i idu}e godine

takve manifestacije,

pa ~ak mo‘da i

produ‘enje plovidbe

sve do u{}a Drave u

Dunav.

Trebalo je izbje}i sprudove i uhvatiti maticu rijeke

Do~ek u Kri‘nici

Delegacija ma|arskih {umara podr‘ala je ovakav

na~in promid‘be za{tite rijeke

Koliko je Drava hirovita i nestalnih obala potvr|uje i

otkinuto drve}e uru{eno u korito rijeke

32

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


povijest {umarstva

TAKO JE GOVORIO \URO CESARI]

Va‘nost {ume za materijalno

i du{evno dobro ~ovjeka

Tako zbori veliki {umar ing. \uro

Cesari} 1890. godine. Jedan drugi

Cesari}, Dobri{a, sin \urin,

mnogo poslije zbori:

Tiho, o tiho govori mi jesen.

[u{tanjem li{}a i {apatom ki{e.

Al zima srcu govori jo{ ti{e.

I kada snije‘i, a spu{ta se tama,

U pahuljama ti{ina je sama.

Mladi ing. Cesari} upravo je te

1890. apsolvirao na be~koj Visokoj

{koli za kulturu tla i kao mlad stru~njak

donio je sa sobom iz carske metropole

i jedno nadasve kulturno, a ~ak

i za dana{nje prilike, moderno gledanje

na {umu i kulturu {ume. A da je

od budu}eg sina “ba{tinio” i pone{to

duhovnoga, pokazat }emo i u ovom

tekstu, ina~e objavljenom u [umarskom

listu 1890.

Nastavimo, najprije gornji citat:

Mo‘da bi ovaj odgovor izgledao

kao da {uma samo pjesniku i slikaru

spada — ali to ne; narav skrbi za svakog,

ona sjedinjuje razne putove ~ovje~je

djelatnosti u jednu mjestu i takovo

jedno mjesto je {uma; s toga budi

zada}om ovoga ~lanka ocrtati njenu

va‘nost, jer je ona pomiriteljica pjesnika

i slikara s iztra‘ivaocem naravi,

ona je svakomu ugodna — ona je za

cielo ~ovje~anstvo va‘na.

No \uro je najprije in‘enjer, pa

po~inje obrazlo‘enje upravo ekolo{-

kim zna~enjem {ume, odnosno va‘-

no{}u {ume u za{titi tla od oborina,

naro~ito na kr{u. [ume bi se s toga

morale svuda na ovakovim pustinjama

saditi, premda takovo sadjenje spada

medju najte‘e probleme {umara.

Vrijeme radnje je konac 19. stolje-

}a. Mo‘da nam je danas ~ak i manje

poznato ~emu sve gospodarski {uma

mo‘e koristiti – danas se za {umare

sve zavr{ava na kamionu ili u pilani.

Simpati~no je vidjeti kako su {umari

19. st. bili duboko svjesni op}eg gospodarskog

zna~enja i {ume i {umarstva.

Zna~aj {ume za samo ‘ivljenje i

zarade lokalnog pu~anstva, naro~ito

nekih krajeva, ~ak i danas je ponaj~e{-

}e poznato samo lokalno. Naravno,

da je u ovo predindustrijsko doba to

bilo daleko va‘nije. Upravo je nemogu}e

nabrojiti sve ono, {to nam {uma

neposredno daje, a kamo li navesti

sve, u {to {uma svojima proizvodima

zasieca!

Nije nam poznato je li mladi {umar

Cesari} ve} tada imao problema sa

[to je {uma “Skup drve}a”, bio bi pravi odgovor; ali do|emo

li krasnim ljetnim danom u nj, gledamo li onaj divni sklad, to

}utimo njeku sje`u struju u grudima, koja nam veli, da se {uma

od samog drve}a ne sastoji. – U na{em bogatom jeziku te`ko

je na}i pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo ju

krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo

od drugog razlikuje, ali ipak sva se sla`u – sva harmoniraju!

zdravljem, ali je za~u|uju}e koliko je

upu}en u “zdravstvenu” problematiku

i zna~aj {ume za zdravlje naroda. [uma

daje bolesnom tijelu okrepe, dapa~e

nema bolesti, koju ne bi zelena

{uma prudila.

I za kraj, gdje }e suza neg’ na oko.

Vra}a se Dobri{in budu}i otac, kako

on ka‘e, eti~kom momentu {ume, a

zgodno je da ovu temu zapo~inje tu‘-

balicom na moderna vremena _ dakle,

u dana{nje vrijeme _ 1890. _ ve}

se ljudi odvajaju od prirode. A ... mo‘e

li se u ob}e liepo imanje bez {ume i

pomisliti Odakle vadi slikar ljep{e

motive nego iz {ume. I sigurno nema

stvora, koji bi u pusto{i a ne u {umi

u‘ivao.

Namjera ove serije ~lanaka o starim

{umarima i to onima o kojima se malo

zna (a to nikako ne zna~i da se radi o

malim {umarima), upravo je da poka‘e

kako su na{i pred{asnici gledali

na svoju struku ali i na okru‘je u kojem

su djelovali. U svakom primjeru

sigurno }emo ustanoviti, i zapravo se

u na{em neznanju iznenaditi, koliko

su ti ljudi duboko i sveobuhvatno

razumijevali {umu i {umarstvo, koliko

su bili svjesni i prirodnog ali jo{ vi{e

dru{tvenog okru‘ja svoje {ume i svoje

struke. Iako je g. Cesari} taj ~lanak

pisao 1890. za [umarski list, dakle

jedan stru~ni ~asopis, vjerojatno slabo

dostupan {irem ~itateljstvu, meni ne

ostaje druge nego u ovom ~asopisu,

koji nosi zaglavlje “~asopis za popularizaciju

{umarstva” i koji sigurno ima

mnogo {ire ~itateljstvo od izvornika,

jedino doslovno citirati zaklju~ak ~lanka

g. Cesari}a, i ~uditi se kako mo‘e

biti da isti problemi i isti odnosi vrijede

i danas, “samo” 115 godina kasnije.

Da li mi se samo ~ini ili zaista u

re~enicama koje slijede ima i pone{to

duha Dobri{ina: Tiho, o tiho govori mi

jesen...

Na koncu smo na{eg povr{nog opisa.

@alostno je, {to smijemo tvrditi, da

kraj svega toga mnogi stanovnici bogatih

gradova bilo s kojih razloga {ume

cieniti ne znaju. Njima je ono vrelo

vazda teku}e. Slabo poznavaju oni

‘ivot drva a pojmovi o veli~anstvu {ume

nejasni su im.

S toga vi, koji shva}ate va‘nost

njenu, gledajte da i do|e {uma na onaj

stepen, koga ona po svojoj va‘nosti

zaslu‘uje. Re}i }e tko, ta to je zada}a

{umara. Istina je, da je {umar va‘an radnik

u slu‘bi naroda, da je uzgojitelj

{ume ali se nitko ne osvr}e na tegotnu

njegovu zada}u. On stoji naproti naravi

uzgajaju}i i sade}i biljku — a plod

svoga truda ipak ne ‘anje!

Radimo mi svi za {umu a napose za

na{u liepu hrvatsku {umu, koja }e nas

vazda grliti svojim ~vrstim ramenima a

braniti svojim listnatim krovom od nesnosne

vru}ine.

Rade}i za nju skrbit }e i ona za na{e

dobro, za dobro na{eg potomstva.

IZVOR:

Gjuro Cesari}: Va‘nost {ume za

materijalno i du{evno dobro ~ovjeka.

[umarski list 1890., s. 179.–185.

(pretisak raspolo‘iv na Internetu:

www.hrsume.hr/casopis/cesaric.pdf)

Pi{e:

Branko

Me{tri}

\uro Cesari} (1867._1919.)

{umarski nadzornik

Nakon {to je apsolvirao {umarstvo 1890. na Viskoj

{koli za kulturu tla u Be~u, slu‘bovao je kod ogulinske

i slunjske imovne op}ine, potom u Jastrebarskom

i Vara‘dinu, te kao ‘upanijski {umarski nadzornik u

Po‘egi. Tu mu je i ro|en sin Dobri{a, zna~ajan hrvatski

pjesnik. Djeluje potom u Osijeku i na kraju kao

zemaljski {umar, nadzornik kod {umarskog odsjeka

Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu.

Za povijest hrvatskog {umarstva zna~ajni su njegovi

~lanci koje je objavljivao u [umarskom listu i Vjesniku

@upanije Viroviti~ke, a za lovstvo i njegova

suradnja u Lova~ko-ribarskom viestniku.

Umro je u 53. godini ‘ivota, nakon duge bolesti.

Za sobom je ostavio udovu te sinove Slavi{u, artiljerijskog

natporu~nika i Dobri{u, u~enika realne gimnazije.

Nad grobom oprostio se od pokojnika dr.

Andrija Petra~i}.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 33


zoonoze

Pi{e:

Prof. dr. sc.

med. Darko

Ropac

Foto:

Arhiva

Bolest se javlja pojedina~no

ali su mogu}ei

manje epidemijske

pojave, posebno u vrijeme

tzv. “mi{je godine”. Po~inje

povi{enom tjelesnom temperaturom,

odakle joj i naziv

“groznica”. Zbog o{te-

}enja krvnih `ila javljaju se

krvarenja u ko`i, sluznicama

i zatajivanje bubrega.

Premda rje|e, to mo`e dovesti

do smrti. Bolest se

utvr|uje na osnovi klini~ke

slike, epidemiolo{kih podataka

i nalaza specifi~nih

protutijela u krvi bolesnika.

[to je va‘no

znati

Iako se javljala i prije,

najve}u pozornost bolest je

privukla u prolje}e 1951.

godine, kad su zara‘eni pripadnici

snaga UN-a u Koreji.

Do kraja korejskog rata

hemoragijska je groznica registrirana

kod 3.000 vojnika.

Smrtnost je iznosila

8%. Bolest se i dalje javlja u

Koreji me|u vojnicima i

me|u stanovni{tvom. Prou~avanje

bolesti postalo je

intenzivnije nakon 1976.

godine, kad je izoliran virus,

uzro~nik ove te{ke bolesti.

Nazvan je Hantaan po rijeci

koja razdvaja dvije Koreje.

Rezervoar virusa su divlji

mali glodavci, a izoliran je iz preko 20

razli~itih vrsta tih ‘ivotinja. Oni su

otporni na zarazu a ostaju do‘ivotni

klicono{e. U na{im krajevima

najva‘niji su voluharica, ‘utogrli mi{,

poljski i {umski mi{, ali i {takor i

doma}i mi{. Virus se izlu~uje iz tih

doma}ina slinom, stolicom i

mokra}om. Stoga se {iri na nove

doma}ine zrakom, dodirom, hranom i

vodom. Tim se putem zara‘ava i

~ovjek.

Do zaraze dolazi jedino u prirodnom

‘ari{tu, dok prijenos s bolesnika

nije mogu}. ^ovjek se zarazi tijekom

boravka u prirodi, obavljanja poljoprivrednih

radova i uzgoja stoke. Stoga

se bolest javlja prete‘ito u ljetnim

mjesecima me|u poljoprivrednicima,

ali i onima koji povremeno zalaze u

prirodu. Ovdje prije svega treba spomenuti

vojnike, lovce i izletnike, koji

ponekad du‘e vrijeme borave u prirodi.

Stoga bolest ima profesionalni karakter.

Opasno je spavanje na sijenu u

kojem se nalaze mi{evi privu~eni razbacanim

ostacima hrane. Nakon zara‘avanja

inkubacija traje 3 do 4 tjedna.

Bolest po~inje naglo s groznicom,

povi{enom temperaturom, za‘arenim

Mi{ja

groznica

Mi{ja groznica narodno je ime

za hemoragijsku groznicu s

bubre‘nim sindromom. Ta se

bolest ubraja me|u

prirodno‘ari{ne bolesti, poput

ve} opisane lajmske bolesti i

krpeljne upale mozga. Uzro~nik

bolesti je virus, kojem su

mi{oliki glodavci osnovni

rezervoar i izvor u prirodi.

Zaraza tim virusom naj~e{}e

protje~e bez pojave tipi~nih

znakova bolesti

licem i krvnim podljevima u bjeloo~nicama.

Za bolest je tipi~no zatajivanje

rada bubrega, uslijed ~ega mo‘e

do}i do uremije i smrti. Nalaz

specifi~nih protutijela u krvi potvr|uje

dijagnozu bolesti. Ako se takvog bolesnika

adekvatno lije~i, {to ponekad

podrazumijeva i primjenu umjetnog

bubrega, mogu}e je izlje~enje bez

posljedica.

ma, izbila epidemija, u kojoj

je oboljelo 14 osoba. Iste

godine u Bosni i Hercegovini

bolest je zabilje`ena kod

165 osoba. Godine 1989.

opisana je epidemija ove

bolesti me|u 14 vojnika

koji su taborovali u prirodi

u neposrednoj blizini vojnog

aerodroma na Plesu.

Zadnja velika epidemija s

vi{e stotina oboljelih, u

ve}em broju na{ih prirodnih

`ari{ta, dogodila se

tijekom 2003. godine. Osim

na Plitvi~kim jezerima u

Hrvatskoj su utvr|ena prirodna

`ari{ta u Slunju, Ogulinu,

Kostajnici, \akovu,

Vinkovcima, @upanji, na

Psunju i Papuku, Velikoj i

Maloj Kapeli, Dinari ali i u

okolici Zagreba (Pleso).

Procjenjuje se da ova bolest,

iako u miru ima relativno

mali zna~aj, u ratnim

uvjetima mo`e izbiti u epidemijskom

obliku me|u pripadnicima

vojnih postrojbi,

ali i me|u izbjeglicama.

Preventivne

mjere

Osnovni je cilj preventivnih

mjera sprije~iti dodir ljudi,

hrane i vode s malim

glodavcima ili njihovim izlu-

~evinama. Stoga su osnov-

Zna~aj za Hrvatsku

Bolest je rasprostranjena na svim

kontinentima. Na Dalekom istoku

poznata je kao koreanska hemoragijska

groznica i ~esto dovodi do smrti,

dok je u Skandinaviji znatno bla‘eg

klini~kog toka. Prvi verificirani slu~aj u

na{im je krajevima zabilje‘en 1952.

Nakon toga bolest se naj~e{}e javljala

pojedina~no, ali su zabilje‘ene i epidemijske

pojave. U Hrvatskoj je poznato

nekoliko prirodnih ‘ari{ta koja su

mozai~no rasprostranjena, ali znatno

rje|e u primorskom pojasu.

Svake se godine registrira poneki

slu~aj ove bolesti, ali u vrijeme “mi{jih

godina” broj oboljelih mo`e biti znatan.

Tako je na Plitvi~kim jezerima

1967. godine me|u {umskim radnici-

ne mjere sanacija u naselju

ili taboru, deratizacija i zdravstveno

prosvje}ivanje potencijalno ugro‘enih

osoba.

Ako se radi o lovcima, vojnicima ili

{umskim radnicima, koji namjeravaju

osnovati privremeni boravak u prirodi,

nu‘no je pravilno odabrati teren bez

aktivnih mi{jih otvora u zemlji. Stoga

se uklanja raslinje i trava, provodi deratizacija,

a {to je najzna~ajnije spre-

~ava nekontrolirano razbacivanje ostataka

hrane. Odba~ena hrana privla~i

glodavce takvom naselju i nepotrebno

izla‘e ljude mogu}nosti zaraze. Stoga

hrana koja se ~uva, kao i uklonjeni

ostaci hrane, mora biti nedostupna

glodavcima. Od glodavaca se mora

za{tititi i voda za pi}e, kao i bazeni za

kupanje. U gradovima je sustavna deratizacija,

uz druge sanitarno-tehni~ke

mjere, zna~ajna u regulaciji brojnosti

glodavaca.

Zdravstveno prosvje}ivanje mo‘e

se uspje{no sprovesti u organiziranim

kolektivima poput Hrvatskih {uma,

vojnog ili lova~kog i ~ini izuzetno

zna~ajnu preventivnu mjeru.

34

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


lovstvo

LOVNA KINOLOGIJA

U Istri se s pti~arima

dobro radi

Deveto ‘upanijsko prvenstvo u

radu pasa pti~ara i Lovnokinolo{ki

kup Istarske ‘upanije,

polovicom rujna, pokazali su iznimna

dostignu}a u radu sa psima i bili

dobra osnova za nastup na kasnijem

dr‘avnom prvenstvu, tako|er na

podru~ju na{ega najve}ega poluotoka,

u Pore~u. Sudjelovale su 24 engleske

pasmine pasa te 26 kontinentalnih,

iz svih sedam lova~kih ureda s

podru~ja @upanije koji spadaju u 6.

FCI grupu. Po uredima su prije toga

odr‘ana izlu~na natjecanja!

– Ovakav odaziv i ovakva stru~nost

i ozbiljnost u radu s psima najbolje

govori o stanju u lovstvu @upanije,

govori prvi ~ovjek Lova~kog saveza

Istre Luciano Prekalj. S 38

lova~kih udruga i 4000 lovaca spadamo

me|u najve}e lova~ke saveze

u dr‘avi. Na 143.000 ha lovnih povr-

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Pi{e: Dra‘en Serti}, dipl. ing. {um.

{ina zastupljena je prete‘no

autohtona sitna divlja~,

a od krupne, ovdje

se mogu na}i srne}a divlja~

i divlje svinje. Prisutna

je i populacija jelenske

divlja~i, uglavnom u sjeveroisto~nom

dijelu poluotoka,

od slovenske granice

do Plomina.

U Istri je, dodaje dopredsjednik

@upanijskog lova~kog

saveza Franko Udovi~i},

jo{ 1963. odr‘ana

prva me|unarodna kinolo{ka

manifestacija u biv{oj

dr‘avi, pa kasnije i dva

svjetska prvenstva. Lovstvo je ovdje

imalo uvijek oslonac.

[ampioni u radu s pti~arima su Livio

Pastor~i} (Pore~) u engleskim

pasminama i Hari Herak (Pore~) u

kontinentalnim pasminama. U kupu

Sv. Huberta najuspje{niji je bio Eli|o

Kos iz Labina, a do njega Ivan Capela

iz Pule.

– U prvenstvu najva‘niji je rad

psa, kontakt, tra‘enje, dono{enje

divlja~i, dok u lova~kom kupu

najvi{e bodova donosi zajedni~ki

rad lovca i psa, va‘na je tako|er

obu~enost, opremljenost i izgled u

duhu lova~ke etike, poja{njava

Darko Martinovi}, voditelj povjerenstva

za lovnu kinologiju @upanije.

Natjecanje je odr‘ano na lokacijama

oko @minja, Rovinja, Kanfanara i

Bala. (m)

Listopad

U nizinskim je lovi{tima zavr{ena rika jelena dok jo{ uvijek traje u

planinskim, i to je ono {to oblilje‘ava ovaj mjesec. U osvit zore i kod

zalaska sunca odjekuje ponosna rika planinskog jelena oko vrhunaca

koji su koji puta i zasnje‘eni. Polovicom listopada po~inje rika jelena

lopatara, a pod kraj mjeseca po~inje parenje muflona. To je i vrijeme

kada se priprema lov na medvjeda. Ve}ina medvjeda je osmotrena i

napravljen je plan odstrela. Koncem mjeseca stari srnjaci po~inju odbacivati

rogovlje i po~inje im rasti novo. [uma je puna jesenskih

plodova tako da divlja~ ima obilje prirodne hrane i sakuplja energiju

za duge zimske mjesece. Hranili{ta moraju biti popunjena s kvalitetnom

hranom tako da se divlja~ na njih privikne za zimske dane.

Dobro je ostaviti pokoje polje neobranog kukuruza koji slu‘i divlja~i

za zimsku prihranu. Za sitnu divlja~ podi‘u se zakloni{ta i remize.

U listopadu po~inje glavna lovna sezona na ve}inu krupne i sitne

divlja~i. Kvaliteta odstrela, uzimaju}i u obzir ekstremnu su{u ove

godine, ogledalo je na{eg rada u lovstvu.

NOVE KNJIGE

Lovac na

veprove

Me|u starogr~kim

mitovima je najpoznatiji

lov na Kalidonskog

vepra otprije

2.500 godina. Prema toj

pri~i, Artemida, jedna od 12

olimpskih boginja i bogova,

bo‘ica divljih zvijeri i lova,

poslala je stra{nog vepra protiv

Eneja, kralja u Kalidonu,

uvrije|ena jer joj je zaboravio

prinijeti ‘rtvu. Helenski je

umjetnik opisao vepra kao

“stra{nu zvijer iz ~ijih je crvenih

o~iju sijevala vatra, a vrat mu se

uko~io dok su mu, poput kolaca

na opkopima, str{ale ku-

{trave ~ekinje...”

Taj i druge mitove i legende o lovu na divlje

svinje, ali i sve ostalo vezao za lov na najbrojniju

krupnu divlja~ na{ih {uma, na}i }ete na stranicama

upravo iza{le knjige »Lovac na veprove« Tugomira

Pempera. Tako je prili~no su{na doma}a

lovna literatura oboga}ena jednim novim, za iskusne

lovce i za po~etnike, iznimno korisnim

izdanjem.

Prakti~ki doseg tog izdanja, ka‘e u predgovoru

prof. dr. sc. Zdravko Janicki, ogleda se u najmanje

dvije komponente. Prva je da je zami{ljen kao

priru~nik i druga, kao svaki dobar priru~nik i taj

opisuje sve bitnije radnje vezane za lov uop}e.

Za one koji jo{ ne znaju gdje mogu loviti, autor

u posljednjem poglavlju daje pregled svih lovi{ta

u Hrvatskoj.

300 stranica d‘epnog formata »Lovaca na veprove«

(Priru~nik i vodi~ za uzgoj i lov na divlje

svinje) podijeljeno je u 13 poglavlja: Uvod; Mitovi,

legende, umjetnost; Lova~ka pravila i etika;

Ukrasi i trofeji; Biologija divlje svinje; Uzgoj divlje

svinje, bolesti, planiranje odstrela; Pripreme za

lov; Lovna kinologija; Na~in lova na divlje svinje;

Prva pomo}; Priprema jela od mesa divlje svinje;

Adresar lovi{ta.

Knjiga obiluje brojnim fotografijama iz lova, a

javnosti je slu‘beno predstavljena 4. rujna, na 12.

me|unarodnom gospodarskom sto~arskom i

obrtni~kom sajmu u Bjelovaru.

Autor knjige Tugomir Pemper (1954.) bjelovarski

je novinar i publicist (Ve~ernji list), koji se

oku{ao i u poduzetni{tvu (proizvodi kupinovo

vino), a posljednih godina radi u lovnom turizmu.

Nakladnik knjige je »Pemper« d.o.o Bjelovar, a

tiskana je u 3 000 primjeraka. (Informacije na tel.

098 166 4180) (m)

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 35


lova~ki psi

Pi{e:

Zoran

Timarac

Foto:

Arhiva

Njema~ki prepeli~ar je od svih diza~a najve}i, najja~i

i s najkra}om dlakom

Njema~ki

prepeli~ar

Podru~je rada

njema~kog

prepeli~ara je {uma.

Radosno i strastveno

pretra‘ivanje

gusti{a i podizanje i

istjerivanje divlja~i iz

njih je tipi~no za tu

pasminu

To je prastara pasmina

lova~kih

pasa, ~iji su predhodnici

bili tzv. pti~ji

psi, koji su se koristili u

lovovima sa sokolima (i

drugim pticama grabljivicama).

Njihov zadatak

je bio pronala‘enje

i podizanje sitne divlja~i.

Njema~ki prepeli~ar

je bio dugodlaki,

{areni pas prete`no

bijele boje. Na njema-

~kom podru~ju je prisutan

od pradavnih

vremena.

Razvoj vatrenog oru-

‘ja uzrokovao je propadanje

sokolarstva i

poraslo je zanimanje

za uzgoj i kori{tenje

pti~ara. Po~etkom devedesetih

godina pretpro{log

stolje}a u Njema~koj

je preostalo

samo nekoliko njema-

~kih prepeli~ara.

Otac ideje za o‘ivljavanje

uzgoja te pasmine

bio je Friedrich

Roberth, koji je 1897.

godine u ju‘nonjema-

~kom ~asopisu objavio

~lanak. Poziv je imao

odziva, na|eni su tipi-

~ni predstavnici pasmine

i uzgoj je po~eo.

Za dalji razvoj pasmine zaslu‘an je

poznati njema~ki kinolog Rudolf

Friess, koji je 1920. godine napisao

knjigu Njema~ki prepeli~ar, njegova

povijest, o‘ivljavanje uzgoja i uzgoj,

lova~ko kori{tenje i vo|enje. Ve}

1903. godine u Njema~koj je osnovan

Klub njema~kih prepeli~ara, koji i danas

radi na pobolj{anju, {irenju i koordinaciji

uzgoja u Njema~koj, Austriji,

[vicarskoj i Sloveniji.

Prema klasifikaciji FCI-a njema~ki

prepeli~ar spada u skupinu diza~a.

Slu‘i ponajprije za rad u {umi i vodi, a

za polje je manje pogodan. Markiranje

mu nije uro|eno, ali se obukom

i vodjenjem mo‘e posti}i. Siguran je

traga~ s uro|enim osobinama javljanja

na toplom tragu, krvosljednika, aportera,

ljubitelja vode i goni~ divlja~i iz

gu{tika. Tipi~na je njegova o{trina na

grabe‘ljivce i divlje svinje.

Po izgledu li~i njema~kom dugodlakom

pti~aru, ali je manji i sna‘niji za

svoju veli~inu. Njegove tjelesne granice

i pravokutni oblik mu pri pravilnoj

obuci omogu}uju da bez te{ko}a

aportira zeca ili lisicu.

Visina u hrptu je za kuju 41 do 51

cm, za psa 49 do 54 cm. Kod primjeraka

bez gre{ke dozvoljena je tolerancija

u visini od 1 do 2 cm. Dlaka je

srednje duga, o{tra, srednje valovita,

nekada i ku{trava (ne bi se smjeli stvarati

kolutovi), na prednjim nogama i

repu ima zastavice.

Uzgaja se u dvije osnovne boje.

Jednobojni – tamnosme|i, nekada s

bijelim “plastronom” ili oznakama na

prsima, sre}u se i `ute ili naran~aste

mrlje pod o~ima, na nju{ci i nogama.

Ima i crvenih primjeraka – jelensko ili

lisi~je crvenilo. Vi{ebojni – sme|i

bijelac (bjelko), sme|a i bijela boja su

pomije{ane (melirani), u pravilu sa

sme|om glavom, sme|im poljima i sedlom.

Tu spadaju i _ pjegavi

_ sme|ebijeli primjerci

s osnovnom ~isto

bijelom bojom i

sme|im mrljama, raznih

veli~ina i gustina.

Sve tri vi{ebojne varijante

mogu imati crvene

ili naran~aste mrlje,

~ime nastaju {areno

obojeni primjerci. Prisustvo

crne boje je nedopustivo.

Podru~je rada njema~kog

prepeli~ara je

{uma. Ako prepeli~ar

dobije obuku iz aportiranja,

neumorno donosi

divlja~, posebno u

lovu na fazane kada

padnu na rubne pojaseve.

Mnogi prepeli~ari

imaju uro|enu osobinu

tra‘enja i gonjenja divljih

svinja.

Njegova jaka gra|a i

dovoljna o{trina su garancija

da mu lovljenje

svih vrsta i kategorija

papkaste divlja~i ne

predstavlja te{ko}u.

^esta pojava u prepeli~ara

je prirodno, uro-

|eno tiho ili glasno javljanje

o na|enoj mrtvoj

divlja~i.

Za rad u {umi, prepeli~ara treba

tako obu~avati da ne postane goni~

srne}e divlja~i. Doga|a se to neiskusnim

vodi~ima, koji u nastojanju da od

prepeli~ara dobiju goni~a divljih svinja,

dozvoljavaju mu nekontrolirano gonjenje

divlja~i, {to ga mo‘e pokvariti.

Rad njema~kog prepeli~ara u polju

ima iste lo{e osobine kao i rad drugih

diza~a, posebno {to se ti~e akcijskog

radijusa. Za prepeli~ara je prirodno

pretra‘ivanje dalje pred vodi~em

nego kratko pred pu{kom. To ipak ne

zna~i da se dosljednom obukom od

malena tom ne mo‘e nau~iti. Druga

lo{a strana prepeli~ara u polju je da

na|enu dlakavu divlja~ uporno i glasno

slijedi na velikoj udaljenosti.

Iz navedenog proisti~e da je prepeli~ar

najpogodniji za rad u {umskim

revirima. No, u polju je dobar pomo}-

nik u aportiranju sitne divlja~i i sa velike

udaljenosti.

Voda je sredina, koju prepeli~ar

voli. U taj rad ula`e svu svoju snagu,

brzinu i strast. Prepeli~ar ima prednost

u gustoj i primjereno dugoj dlaci, koja

ga {titi od ranjavanja o{trom trskom.

Ranjene ptice vodarice neumorno

progoni na otvorenoj povr{ini vode i u

tr{}aku.

36

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


ibolov

LOVI[TA PODUNAVLJE _ PODRAVLJE I BREZNICA

Prvi zlatni jeleni

Prvi put poslije mirne

integracije Baranje 1997.

godine, poslije uspje{ne

obnove devastiranih i

uni{tenih lovnih objekata i

mati~nog fonda divlja~i

tijekom Domovinskog rata i

okupacije Baranje, tijekom

rujna strani i doma}i lovci

uspjeli su odstrijeliti jelensku

divlja~ vrlo visoke trofejne

vrijednosti.

Po prvi put u baranjskom

lovi{tu boravili su {panjolski

lovci, ba{ zbog odstrjela

jelena obi~nog {to ve}ih

trofejnih vrijednosti

Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari}

Foto: A. Z. Lon~ari} i P. Vratari}

Prema rije~ima rukovoditelja odjela

za lovstvo Osje~ke uprave {uma

Zlatana Mihaljevi}a, u vi{ednevnim

lovovima na podru~ju tri {umarije Tikve{,

Batina i \akovo po prvi put odstrijeljena

su ~ak ~etiri jelena ~iji trofeji ulaze u kategoriju

zlatnih medalja prema formuli

CIC-a. Tako su rogovi jelena odstijeljenog

u lovi{tu Breznica, [umarije \akovo,

ocijenjeni sa 228,46 to~aka i te‘ine 12,80

kg. U visoku kategoriju spadaju i rogovi iz

lovi{ta Podunavlje – Podravlje na podru~ju

[umarije Batina, ocijenjeni sa 226,99

to~aka i te‘ine 13 kg, te trofeji iz [umarije

Tikve{, jedan rog od 226,59 to~aka i

te‘ine 9,70 kg a drugi ~ak sa 230,23 to~ke

i te‘ine roga od 12,70 kg.

– Takav rezultat trofejnog odstrjela sigurno

nije slu~ajan, ve} je to rezultat vi{egodi{njih

poslijeratnih ulaganja u lovi{ta i

napornog stru~nog rada na{ih lovnih

stru~njaka. Ovim zlatnim trofejima smo

opovrgli tvrdnje nekih “stru~njaka” raznih

profila koji zastupaju koncept takozvane

pasivne za{tite i uzgoja divlja~i na tim na-

{im prostorima – isti~e Mihaljevi}.

Tijekom ovogodi{nje rike u baranjskim

lovi{tima je zabilje‘eno vi{e od 200 rikaju-

}ih jelena od kojih najmanje tridesetak

visoke trofejne vrijednosti, vjerojatno zlatnih

odli~ja, pa ~ak i ja~ih trofeja od ovih

nedavno odstrijeljenih.

Deverika

Me|u vrlo zanimljive ribe za

sportske ribolovce, spada i

deverika. Njoj sli~ne su jo{ i

kesega i krupatica. Neiskusni ribi~i ih

~esto mijenjaju.

Deverika je riba plosnatog tijela, visokog

hrpta. Prepoznatljiva i po ve}im

srebrnastim ljuskama. Hrani se meku{cima,

larvama, crvima i kukcima.

Mrijesti se u svibnju i lipnju, kada

‘enka polo‘i i do 500.000 jaja.

Naraste i vi{e od 5 kg te‘ine. No,

lovni primjerci su mnogo manji. Naj-

~e{}e se love primjerci te{ki nekoliko

stotina grama do pola kilograma. Deverike

od 500 grama na vi{e, te one

preko kilograma, vrlo su atraktivan i

~esto te{ko ulovljiv plijen.

Deverika je riba nizinskih zatvorenih

i otvorenih voda. Treba je tra‘iti u

dubokim mirnim mjestima rijeka, jezera

ili ribnjaka, gdje ima vodenog bilja.

Kre}e se u jatima.

Najbolje vrijeme za ribolov je od

prolje}a, prije mrijesta, pa poslije mrijesta

sve do kasne jeseni.

U sportskom ribolovu mo‘e se loviti

gotovo svim tehnikama dubinskog

ribolova. Vole je i ribolovci natjecatelji,

pa se lovi direkt {tapovima, bolognese

tehnikom, match tehnikom i

{tek {tekom (polagaljkom). Ovim potonjim,

s tanjom gumom (0,8 mm)

provu~enom kroz prva dva dijela top

seta, vrlo uspje{no se mogu loviti vrlo

krupne deverike. Uz {teku du‘ine do

11 m, za ovakav ribolov sistem je

najbolje napraviti od najlona promjera

0,10 mm (osnovni) i 0,08 mm (predvez).

Koriste se pri tom plovci vrlo

duge antene nosivosti od 4x16 do

0,75 g. Od udica koriste se one duljeg

vrata, vrlo tanke i fine (za upotrebu

krvnih crvi), veli~ine od broja 18 do

20. Udica se ve‘e na predvez dug 20

cm. Prva olovnica se postavlja odmah

na vrh predveza, zatim se ne{to ve}a

olovnica postavlja na 5 cm vi{e, a

potom grupa jo{ ve}ih olovnica na

razmaku od 10 do 15 cm iznad druge

olovnice.

Deverika je riba nizinskih

zatvorenih i otvorenih

voda. Za sportske

ribolovce spada me|u vrlo

zanimljive ribe, naraste i

preko 5 kg te‘ine. No,

lovni primjerci su mnogo

manji. Naj~e{}e se love

primjerci te{ki nekoliko

stotina grama do pola

kilograma

Pi{e: Sini{a Slavini}

Foto: S. Slavini}

Za ovakav ribolov potrebna je i primama.

Najbolje je kupiti gotovu primamu

za primamljivanje deverike. Na

lovnu poziciju odmah na po~etku ribolova

izbaca se desetak kugli pripremljene

smjese, a zatim se tijekom

ribolova povremeno u vodu bacaju

kuglice zemlje u koju je umije{an fui.

Kao mamac na udicu se postavlja krvni

crv ili ver de vas.

U klasi~nom ribolovu deverike, dugim

direkta{ima, sistem mo‘e biti isti,

ali je plovak (jer se druga~ije ne mo‘e

zabaciti) nosivosti od 0,5 do 2 grama

(ovisno o duljini {tapa kojim se lovi i

uvjetima na vodi). U dubinskom ribolovu,

ponajprije match tehnikom s hranilicom,

koriste se najloni promjera do

0,22 mm i ve}e udice, a kao mamci

crvi, gliste, kruh, ‘ganci, kuhana p{enica,

a posljednjih godina ~ak i manje

boilie.

Zbog karakteristi~nog primanja

mamca karakteristi~an je griz deverike.

Naj~e{}e se o~ituje izdizanjem plovka

i polijeganjem na povr{inu vode, {to je

pouzdan znak i za kontru i da je

mamac primila – plosnata ljepotica.

Po deverikama su poznate mnoge

na{e vode. Primjerice jezero Banova

Jaruga kod Kutine, pa na{i~ki ribnjaci,

gdje se zbog toga ~esto organiziraju i

natjecanja u lovu ribe udicom na plovak.

Kad su kapitalne deverike u pitanju

onda su najbolje hrvatske vode

jezero hidroelektrane u Donjoj Dubravi

i jezero Vara‘din, te rijeka Drava.

Upravo u Dravi, 5. 5. 1992. Slaven

Jaga~i} iz Vara‘dina ulovio je najve}u

hrvatsku deveriku, te{ku 6,19 kg, dugu

74 cm. Ta deverika je ulovljena na

glistu. Pro{le godine najdeveriku ulovio

je Darko Stan~in iz Preloga, na

jezeru HE D. Dubrava. Ta je pak deverika

bila te{ka 4,20 kg (72 cm) i ulovljena

je na crve.

Za kapitalne deverike najbolje

hrvatske vode su jezero

hidroelektrane u Donjoj Dubravi i

jezero Vara‘din, te rijeka Drava.

Upravo u Dravi je 1992. Slaven

Jaga~i} iz Vara‘dina ulovio

najve}u hrvatsku deveriku, te{ku

6,19 kg, dugu 74 cm.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 37


turisti~ka razglednica

P U T N I ^ K A A G E N C I J A

Ljudevita Farka{a Vukotinovi}a 2 ID COD: HR-AB-01-080449924 E-mail: tours@hrsume.hr

HR-10000 Zagreb M.B. 1695843 http: //tours.hrsume.hr/

Tel.: ++ 385 1 4804 231

@iro ra~un: 2340009-1110103843 (Privredna banka Zagreb)

Fax.: ++ 385 1 4804 241

Devizni ra~un: 70010-086268-7 (Privredna banka Zagreb)

UPRAVA [UMA PODRU@NICA DELNICE

Lovni turizam

Gorski kotar zauzima veoma povoljan

geografski polo‘aj jer najva‘nije

prometnice izmedju primorja

i unutra{njosti prolaze kroz Gorski

kotar, a u blizini se nalaze veliki

gradovi Rijeka, Pula, Trst, Ljubljana i

Zagreb.

S obzirom na veliki izbor lovne

divlja~i te mogu}nosti lova ve}im

dijelom godine, ovaj prostor je izuzetno

atraktivan za lovnu klijentelu,

a posebice za lovce srednje i zapadne

Europe.

Bujna {umska vegetacija omogu}ila

je razvoj brojnih ‘ivotinjskih vrsta.

Velika prostranstva {uma, bujne livade

za ispa{u te gorski izvori i potoci

pru‘aju idealne uvjete za razvoj

divlja~i. Od ukupno 43 vrste lovne

divlja~i u Hrvatskoj, na podru~ju

Gorskog kotara prebivaju gotovo

sve. Malo je krajeva u Europi koji se

mogu poput Gorskog kotara podi~iti

da u svojoj prirodnoj ba{tini jo{

uvijek imaju sva tri velika predatora

– sme|eg medvjeda, vuka i risa.

Zbog izuzetnog bogatstva flore i

faune cijeli Gorski kotar predstavlja

jedno veliko lovi{te. U veli~anstvenom

miru i zelenilu stoljetnih {uma

jele i bukve, gostima lovcima nudi se

nezaboravan lov na brojne vrste

gorske divlja~i.

LOVI[TE BJELOLASICA

Lovi{te Bjelolasica otvorenog je

tipa i zauzima povr{inu od 28.248

ha. Nalazi se u srcu Gorskog kotara.

U ovom lovi{tu obitavaju brojne

vrste gorske divlja~i poput

medvjeda, jelena, srne, divlje

svinje, divokoze, risa, vuka, tetrijeba

i druge divlja~i.

Gospodarenje lovi{tem obavlja

se na na~in biolo{ke i ekolo{ke ravnote‘e

stani{ta divlja~i s naglaskom

na uzgoju i za{titi divlja~i,

a lov se odvija u skladu s hrvatskom

zakonskom regulativom.

U ovom lovi{tu nezaboravan

lova~ki do‘ivljaj pru‘it }e vam rika

jelena u hladnim jesenskim danima,

kada ~esto pada snijeg, kao i

pjev tetrijeba gluhana u rano

praskozorje.

U ovom lovi{tu ste~eni su

najja~i trofeji mrkog medvjeda.

Nakon lova gosti lovci mogu odsjesti

u dobro ure|enim lova~kim

ku}ama.

LOVI[TE SMREKOVA DRAGA

Lovi{te Smrekova Draga takodjer je otvorenog tipa i zauzima povr{inu od 18.443 ha povr{ine, a nalazi se

uz granicu s Nacionalnim parkom Risnjak.

Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki dom

Delnice Milanov vrh Lividraga Smrekova Draga

kn kn kn kn

Puni pansion 350,00 223,00 345,00 437,00

Polupansion 310,00 193,00 290,00 315,00

No}enje s doru~kom 260,00 120,00 190,00 193,00

38

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


Lova~ki

dom

Delnice

Lova~ki dom Milanov vrh

Lova~ki dom [kodovnik

Lova~ki

dom

Lividraga

Lova~ki

dom

Litori}

Lova~ki

dom

Smrekova

Draga

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 39


manifestacije

12. ME\UNARODNI STO^ARSKI, GOSPODARSKI I

OBRTNI^KI SAJAM, GUDOVAC, 3. _ 5.RUJNA

Bjelovarski sajam – gu‘va na

svakom koraku

Pi{e:

Miroslav

Mrkobrad

Foto:

M.

Mrkobrad

Izo‘beni prostor Hrvatskih {uma

privla~io je op}u pa‘nju

Novi traktori za {umarstvo

Hrvatske {ume i ove su se godine

uspje{no predstavile na 12.

me|unarodnom gospodarskom,

sto~arskom i obrtni~kom sajmu koji je

od 3. do 5. rujna odr‘an u Gudovcu

kod Bjelovara.

Ovogodi{nju gospodarsku manifestaciju

koja je okupila rekordnih 340

izlaga~a iz Hrvatske i devet iz inozemstva,

otvorio je predsjednik Republike

Stjepan Mesi} koji je tom prilikom

podsjetio na dugu tradiciju sajmovanja

u Bjelovaru; jo{ od carice Marije Terezije.

Istaknuo je da }e se doma}a

proizvodnja podi}i na vi{u razinu tek

kada }e se kupovati, ali i izvoziti hrvatski

proizvodi. Ministar poljoprivrede,

{umarstva i vodnoga gospodarstva

Petar ^obankovi} rekao je da je uz

Izlo`beni prostor

Hrvatskih {uma

I djevojke u narodnim

no{njama posjetile su {tand

pove}anje doma}e proizvodnje cilj

urediti doma}e tr‘i{te kako bi se moglo

proizvoditi za poznatoga kupca.

Ovogodi{nje 39. vinkova~ke jeseni

odr‘ane su pod pokroviteljstvom

predsjednika Hrvatskog

sabora Vladimira [eksa, koji je i

otvorio manifestaciju, te Vlade RH, a

generalni sponzor bile su Hrvatske

vode.

Tradicionalne 39. vinkova~ke jeseni,

odr‘ane od 10. do 19. rujna, bile

su najve}om pozornicom hrvatskog

folklora i nacionalne ba{tine. Vinkov-

~ani i njihovi mnogobrojni gosti (oko

100 tisu}a) iz cijele Hrvatske i ove su

godine u‘ivali u bogatom programu

najpoznatije kulturne, turisti~ke i gospodarske

manifestacije isto~ne Slavonije.

Uz brojne folklorne i glazbene

ve~eri i koncerte, sredi{nji je doga|aj

i ove godine bio sve~ani mimohod

(19. rujna) s 3.200 sudionika. Gradskim

je ulicama pro{la sve~ana povorka

~ak sa 69 KUD-ova iz cijele

Hrvatske i gostuju}ih skupina iz BiH i

SCiG, predvo|ena s 25 konjskih zaprega.

Da je deset dana rujna u gradu

na Bosutu bilo podre|eno manifestaciji

Vinkova~kih jeseni, svjedo~i sve-

~ano ruho grada – brojni su izlozi

S potpisivanja ugovora o novim traktorima

Potpisan ugovor

Na tradicionalno primjereno ure-

|enom izlo‘benom prostoru Hrvatskih

{uma na kojem je prikazana rasadni~arska

proizvodnja te drvna galanterija,

potpisan je ugovor izme|u Hrvatskih

{uma i bjelovarske tvrtke Hittner o

novoj isporuci {umskih zglobnih traktora.

Nastavak je to poslovne suradnje u

okviru koje }e ove godine tvornica

traktora Hittner {umarstvu isporu~iti 12

velikih zglobnih traktora Ecotrac 120V

te osam manjih, Ecotrac 33V. Nova

serija velikih doma}ih zglobnih traktora

trebala bi u {umarstvu zamijeniti uvozne.

Potpisivanju su prisustvovali i ministar

Petar ^obankovi} te dr‘avni tajnik

u istom ministarstvu Josip Bartol~i} koji

su u pratnji doma}ina iz bjelovarske

Uprave obi{li izlo‘beni prostor Hrvatskih

{uma.

Ovogodi{nja sto~arska i gospodarska

smotra u Bjelovaru, po veli~ini druga

u Republici iza Zagreba~kog velesajma,

privukla je gotovo 50.000 posjetitelja.

Na sajamskom je prostoru bilo

izlo‘eno 500 grla najkvalitetnije stoke,

odr‘ano 11 stru~nih skupova s niz

popratnih doga|aja te, zadnjega dana,

tradicionalna aukcijska prodaja rasplodnih

junica i prva aukcija p~elinjih matica.

Na sajmu su se posebno predstavile

Kraljevina Nizozemska, Istarska ‘upanija

i Grad Daruvar.

39. VINKOVA^KE JESENI

Hrvatske {ume na

Vinkova~kim jesenima

Pi{e: Zvonko Pei~evi}

Foto: Z. Pei~evi}

ukra{eni {oka~kim motivima i rukotvorinama.

Gospodarski sajam

U okviru manifestacije odr‘an je i

Vinkova~ki jesenski sajam gospodarstva

i obrtni{tva (od 16. do 18. rujna)

kojega je otvorio ministar poljoprivrede

i {umarstva i vodnog gospodarstva

Petar ^obankovi}.

Dio svojih djelatnosti su na sajmu

gospodarstva na iznimno ure|enom

{tandu predstavile i Hrvatske {ume,

odnosno vinkova~ka i po`e{ka uprava

{uma. Na 45 m 2 izlo`benog prostora

koji je osmislio dipl. ing. Milan @gela,

posjetitelji su mogli vidjeti lovnu ponudu

i dio trofeja iz lovi{ta Hrvatskih

{uma, zatim prodajnu ponudu hortikulturnih

sadica lista~a i ~etinja~a

kao i program drvne galanterije Uprave

{uma Po`ega. Na {tandu se na{lo i

vino koje u svojim vinogradima proizvodi

{umarija Ilok.

40

Broj 94 • listopad 2004.

HRVATSKE [UME


u {umarskom miljeu

Jesen

Tri jesenska motiva iz

Podravine poslao nam je

na{ povremeni suradnik

Zvonimir I{tvan, upravitelj

u {umariji Repa{.

Nazvao ih je jednostavno

i primjereno: Jutro,

Dominacija boje

i [uma oslu{kuje.

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 41

More magazines by this user
Similar magazines