Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dan planeta zemlje<br />
©ume su<br />
najugroæeniji<br />
prirodni<br />
ekosustavi<br />
Piπe:<br />
Ivica TomiÊ<br />
Foto:<br />
Arhiv<br />
Posebice je negativno djelovanje oneËiπÊene atmosfere na razvoj<br />
πume i πumskih ekosustava - velikih pluÊa naπega planeta<br />
I<br />
prigodom<br />
ovogodiπnjeg obiljeæavanja<br />
Dana planeta Zemlje,<br />
ekolozi, <strong>za</strong>πtitnici i ljubitelji prirode<br />
πirom svijeta tradicionalno<br />
Êe 35. put upozoriti svjetsku javnost i<br />
politiËare na opasnost od sve veÊeg<br />
oneËiπÊenja okoliπa, koje zvoni na<br />
uzbunu. Ujedinjeni narodi taj su dan<br />
prvi put obiljeæili na meappleunarodnoj razini<br />
1970. godine, sa ciljem da se istakne<br />
nuænost oËuvanja prirodnih resursa,<br />
a tomu je prethodio Program o oËuvanju<br />
Zemlje, pokrenut mjesec dana<br />
prije. Mnogobrojne organi<strong>za</strong>cije diljem<br />
svijeta na taj dan æele upozoriti svekoliku<br />
javnost na <strong>za</strong>gaappleenost zraka, vode<br />
i tla, propadanje i uniπtenje staniπta,<br />
krËenje i paljenje πuma te nestanak biljnih<br />
i æivotinjskih vrsta.<br />
Agresivnom<br />
industrijali<strong>za</strong>cijom do<br />
globalnoga <strong>za</strong>topljenja<br />
»injenica je da se razvojem industrije<br />
uniπtava prirodna ravnoteæa na<br />
naπemu plavom planetu, koji se od ostalih<br />
planeta SunËeva sustava razlikuje po<br />
obilnosti vode i atmosferskim omota-<br />
Ëem bogatim duπikom, kisikom te raznolikom<br />
i bogatom florom i faunom.<br />
Posljednjih stotinjak godina na Zemlji<br />
se dogaappleaju brze i neprirodne promjene,<br />
koje negativno utjeËu na njezinu<br />
PoraæavajuÊe je da industrija SAD-a,<br />
najbogatije svjetske dræave, πalje u<br />
atmosferu Ëak 36%, a Rusija 17,4%<br />
svjetske emisije stakleniËkih plinova<br />
povrπinu, podzemni svijet i atmosferu,<br />
u koju se sve viπe ispuπtaju velike koli-<br />
Ëine razliËitih otrovnih tvari. Ono πto<br />
posebno <strong>za</strong>brinjava jest nestajanje pojedinih<br />
ekoloπkih sustava, osobito πumskih<br />
ekoloπkih sustava i moËvara, odnosno<br />
znatnoga broja biljnih i æivotinjskih<br />
vrsta. UnatoË Ëinjenici da svake godine<br />
s naπega planeta nestane 40 tisu-<br />
Êa poznatih biljnih i æivotinjskih vrsta,<br />
a prema procjenama biologa, u sljede-<br />
Êih 30 godina nestat Êe ih joπ 20 posto,<br />
πto je posljedica negativnoga Ëovjekova<br />
djelovanja i sve agresivnije industrijali<strong>za</strong>cije,<br />
Ëelnici bogatih dræava u borbi<br />
<strong>za</strong> profitom ogluπuju se na ozbiljna<br />
upozorenja znanstvenika. Tako Zemlja<br />
postaje sve ugroæenija <strong>za</strong> biljni i æivotinjski<br />
svijet, ali i <strong>za</strong> Ëovjeka samog, koji<br />
na æalost svakodnevno mijenja svoj odnos<br />
prema prirodi i okoliπu.<br />
Treba istaknuti kako je industrijskom<br />
revolucijom, <strong>za</strong>poËetom u drugoj polovici<br />
19. stoljeÊa, drastiËno promijenjen<br />
odnos ËovjeËanstva i prirode.<br />
Opravdano se stoga strahuje da bi veÊ<br />
u bliæoj buduÊnosti razliËite ljudske<br />
djelatnosti mogle bitno promijeniti temeljne<br />
uvjete, koji omoguÊuju æivot i<br />
opstanak. PoraæavajuÊe je da industrija<br />
SAD-a, najbogatije svjetske dræave,<br />
πalje u atmosferu Ëak oko 36 posto, a<br />
Rusija 17,4 posto svjetske emisije stakleniËkih<br />
plinova. Nakon πto su Amerikanci<br />
odbacili ratifikaciju protokola<br />
iz Kyota, to Êe po svemu sudeÊi uËiniti<br />
i Rusi, a sve radi <strong>za</strong>πtite svoga gospodarskog<br />
razvoja. Tako svjetske velesile<br />
znatno pridonose globalnom <strong>za</strong>topljenju<br />
kojemu je uzrok uËinak staklenika.<br />
StakleniËki plinovi u<br />
stalnom porastu<br />
Zabrinjava podatak da je danas u atmosferi<br />
prisutno i do 5000 razliËitih Ëestica,<br />
koje ne pripadaju dijelu njezina<br />
prirodnog sastava. RijeË je, primjerice,<br />
o plinovima i aerosolima, neprirodnim<br />
Ëesticama Ëiji promjer nije veÊi od stotoga<br />
dijela milimetra. Stvara se tako njihova<br />
velika koncentracija u prirodno<br />
oblikovanom Zemljinom omotaËu, πto<br />
negativno utjeËe na prirodne ekoloπke<br />
sustave na naπem planetu: na floru, faunu,<br />
livade, mora, rijeke, jezera i dr.<br />
UopÊe, otrovnost navedenih Ëestica<br />
negativno djeluje na æivi i neæivi svijet,<br />
s pogubnim i nerijetko nesagledivim<br />
posljedicama. »ovjek neprestano<br />
i dalje mijenja ravnoteæu atmosferskih<br />
plinova, osobito “stakleniËkih”: ugljikova<br />
dioksida, metana i duπikova dioksida,<br />
πto moæe presudno utjecati na<br />
poveÊano globalno <strong>za</strong>topljenje. Naime,<br />
ti su plinovi æivotno vaæni, jer imaju<br />
funkciju Zemljina omotaËa, bez kojega<br />
bi povrπina naπega planeta bila<br />
oko 30 stupnjeva Celzijevih hladnija<br />
nego πto je danas. Posebno je vaæno<br />
naglasiti i upozoriti da je, nastavi li se<br />
12<br />
Broj 88 • travanj 2004.<br />
HRVATSKE ©UME
Change language