Bijeli sljez - lijek za mnoge bolesti - Hrvatske šume

zapuπten i zbog neprestanog taloæenja
pijeska πto ga je donosio pustinjski
vjetar postupno propada, a vjetar i pijesak
zameli su mu tragove u pustinji.
Suvremeno doba kanala poËinje
potkraj 18. stoljeÊa, aktualizira se
njihova gradnja. Napoleona su od
gradnje odgovorili njegovi inæenjeri,
koji su pogreπno izraËunali razine mora.
Uskoro se otkrilo da su proraËuni
pogreπni i da niπta ne prijeËi povezivanje
dva mora. U 19. stoljeÊu zapo-
Ëinju ozbiljne pripreme te je osnovano
Druπtvo za gradnju kanala, a 1858.
osnovana je La Compagnie Universelle
du Maritime de Sues.
Inæenjer Ferdinand Lesseps, inaËe
bivπi francuski konzul u Kairu, organizirao
je cijeli projekt i radove na izgradnji
kanala, te dobio potrebne dozvole
za poËetak radova, kao i pravo
na koriπtenje kanala 99 godina nakon
njegova dovrπenja.
Izgradnja Sueskog kanala poËela je
25. travnja 1859., a otvaren je 17. listopada
1869. godine. Trebao je to
biti dogaappleaj stoljeÊa. U Port Saidu,
gradu koji je sagraappleen na ulazu u kanal
sa strane Sredozemnog mora,
okupila se europska politiËka elita.
Kanal je u promet pustio novi egipatski
potkralj Ismail. Osamdesetak brodova
na Ëelu s francuskim jedrenjakom
Aigle krenulo je na prvu plovidbu
kanalom.
»ak je sagraappleena i operna kuÊa. Od
velikog Verdija za otvaranje Sueskog
kanala 1869. godine naruËena je opera.
Verdi je skladao Aidu, inspiriranu
æivotom u starom Egiptu, koja je premijerno
izvedena tek sljedeÊe godine
u Kairu.
U gradnji kanala sudjelovalo je 2,5
milijuna radnika, od kojih je Ëak
125.000 izgubilo æivot.
Duæina kanala iznosi 160 km, πto je
dvostruko viπe od Panamskog kanala.
Sueski kanal ima veliku prednost zato
πto nema niti jednu ustavu. Mora πto
ih povezuje Sueski kanal na istoj su razini.
NeograniËene su moguÊnosti za
njegovo proπirenje i produbljenje.
Danas Ëak i supertankeri od
300.000 tona nosivosti, duæine do 500
i πirine 70 m mogu proÊi kanalom, uz
maksimalni gaz od 20 m. Na nekoliko
lokacija prokopani su usporedni kanali
kako bi se brodovi mogli mimoilaziti.
Prolaz kroz kanal traje 12-18 sati.
Brodovi voze u konvojima, u toËno
odreappleenim intervalima i odreappleenom
brzinom, a mimoilaze se u Velikom
gorkom jezeru. Predviappleeni maksimum
je 80 plovila dnevno.
Kanal je Ëesto bio u srediπtu sukoba
na Bliskom istoku. Egipat ga je 26. srpnja
1956. godine nacionalizirao
brzom vojnom akcijom. Pamtimo
arapsko-izraelski rat 1967. godine, kada
su zbog zatvaranja kanala brodarska
poduzeÊa propadala, zbog velikih
troπkova putovanja oko Afrike.
Kanal se 1975. nakon rekonstrukcije
i dogovora ponovno otvara.
Dio nove biblioteke u Aleksandriji,
napravljene od æeljeza i stakla
Kairo
Grad Kahiru, danaπnji Kairo osnovala
su djeca Fatime i Alia. (Fatima je kÊi
Muhamedova, Ëovjeka koji je u 7. stoljeÊu
utemeljio islam).
Kairo je glavni grad Egipta i najveÊi
je grad Afrike. Ima viπe od 9,5 milijuna
stanovnika. Od svih islamskih gradova
Kairo najbræe raste. Leæi na objema obalama
rijeke Nila. U starom dijelu grada
ulice su uske i krivudave, izgledaju kao
labirint uliËica i kuÊa, s visokim zidovi-
Velike piramide u Gizi pripadaju meappleu najveÊe pojedinaËne
graappleevine ikada sagraappleene. Faraon Keops vladao je Egiptom
2900.-2877. godine prije Krista i njegova je piramida sigurno
najpoznatija graappleevina. Ona je najveÊa piramida, duæina
stranice iznosi 230, a visina 139 m. Sagraappleena je od viπe od
dva milijuna golemih kamenih blokova
ma i bazarima, dok su u novim dijelovima
grada ulice πiroke, sagraappleeno je
mnogo suvremenih poslovnih i stambenih
zgrada. Gradsko stanovniπtvo vrlo
je πaroliko. U srediπtu grada je Egipatski
muzej, niz dæamija, najvaænije
islamsko sveuËiliπte Al-Azhar.
Na njemu se posveÊuje velika
vaænost islamskom uËenju. U Kairu je
i AmeriËko sveuËiliπte i mnogi specijalizirani
instituti za viπe obrazovanje.
©kolovanje je obvezatno 6 - 12 godina,
a uspjeπnim uËenicima dostupno
je daljnje πkolovanje u trajanju od devet
godina.
Graappleani Kaira potjeËu iz svih dijelova
sjeverne Afrike, Europe i s Bliskog
istoka.
Muzejski eksponat Thutankamona
Zemlja faraona i
piramida
Prva su naselja u Egiptu nastala veÊ u
πestom tisuÊljeÊu prije Krista. U treÊem
tisuÊljeÊu stvorena je prva jedinstvena
dræava i dinastija egipatskih faraona. Egipatska
je civilizacija nastala u donjem
toku Nila prije viπe od 5000 godina, a
trajala je dulje od 3000 godina.
U razdoblju stare dræave podignute
su velebne piramide. EgipÊani su πtovali
mnoge bogove i vjerovali su da Êe
poslije smrti otiÊi na drugi svijet. Zato
su faraoni za sebe gradili veliËanstvene
grobnice, graappleevine golemih razmjera,
divovske piramide. Zbog vjerovanja
u vjeËni æivot, æivot nakon smrti,
balzamirana su tijela faraona i pokapana
u grobnice-piramide. Faraoni su
bili apsolutni vladari, smatrali su se
boæanstvima, sinovima boga Ra, boga
Sunca.
22
Broj 88 • travanj 2004.
HRVATSKE ©UME