LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net
LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net
LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
LIST GRADA OPATIJE<br />
BROJ 158 • GODI<strong>NA</strong> XVII • PROSI<strong>NA</strong>C 2012.<br />
Besplatni<br />
primjerak<br />
Poštarina plaćena u pošti 51410 <strong>Opatija</strong><br />
ISSN 1331-3827<br />
BLAGDANI<br />
<strong>LED</strong> <strong>NA</strong><br />
<strong>LJETNOJ</strong><br />
SUSRETI<br />
<strong>DAROVAO</strong><br />
<strong>56</strong> <strong>LITARA</strong><br />
<strong>KRVI</strong>
UVODNIK<br />
Ovo vam pišem u<br />
strci i zbrci jer je –<br />
vrijeme darivanja.<br />
A sami znate kako<br />
je to naporno i koliko<br />
se natrčimo da<br />
bi dragim nam ljudima<br />
oko nas (ili<br />
nekim nepoznatim<br />
a potrebitim) poklonili<br />
nešto što će<br />
ih veseliti, što će im koristiti ili<br />
ih zabaviti. Tako je svake godine<br />
pred božićne blagdane. Nešto<br />
treba staviti pod bor, ma kakva<br />
kriza bila.<br />
I onda najprije radimo popis,<br />
da nekoga slučajno ne zaboravimo.<br />
Zatim smišljamo što<br />
kome darovati, računamo koliko<br />
će nas to koštati, što smo mu<br />
lani poklonili – da se ne ponovimo.<br />
Znate ono, šal i kapa,<br />
rukavice, papuče, pidžamu…<br />
S pripremljenom “križaljkom”<br />
uputimo se u potragu za darovima,<br />
obilazimo trgovačke centre,<br />
peglamo kreditne kartice…<br />
Dovlačimo sve to u naše stanove,<br />
sakrivamo po ormarima da<br />
djeca ne vide, pa, uglavnom u<br />
zadnji čas, još sve to pakiramo<br />
u svjetlucave ili zeleno-crvene<br />
ukrasne papire.<br />
Ali, treba priznati, sve te<br />
muke i brige dobro naplatimo u<br />
ono božićno jutro kada se otvaraju<br />
pokloni i kada makar samo<br />
jedan oduševljeni izraz lica djeteta<br />
kojem iz šarenog papira<br />
ispadne željena igračka, u nama<br />
izazove onaj neopisivo dobar<br />
osjećaj. Radost i zadovoljstvo<br />
da smo nekoga razveselili, oduševili<br />
čak… E, tu dolazimo do<br />
poante: često druge darujemo<br />
baš radi sebe. Radi tog prekrasnog<br />
osjećaja kada vidiš da si<br />
nekome pružio trenutak sreće.<br />
S nekakvom takvom misli<br />
vodiljom mi smo pripremali,<br />
osmišljavali i radili ovaj broj lista<br />
“<strong>Opatija</strong>”. Željeli smo da to<br />
bude naš božićni poklon vama,<br />
da u njemu svatko nađe nešto za<br />
sebe, nešto što će ga razveseliti,<br />
nasmijati, razdragati, zabaviti…<br />
Prvenstveno smo nastojali prenijeti<br />
vam blagdansku atmosferu<br />
koja vlada u gradu, podsjetiti<br />
vas na zimske radosti i blagdansku<br />
ponudu, preporučiti vam<br />
recepte za božićnu trpezu. No,<br />
nismo preskočili ni druge informativne<br />
teme, nismo zaboravili<br />
na neke naše zanimljive sugrađane,<br />
nismo zanemarili ni sportske<br />
rezultate koji se zbrajaju na<br />
kraju godine.<br />
Konačno, treba se podsjetiti<br />
da zahvaljujući stavu i odlukama<br />
opajtijske gradske vlasti imamo<br />
ovu – besplatnu novinu. Pa ako<br />
vam pod borom ne bude dara,<br />
uzmite “Opatiju” u ruke i znajte<br />
da je ipak <strong>net</strong>ko mislio na vas.<br />
U ime cijele naše redakcije,<br />
želim vam Sretan Božić i veselu<br />
Novu godinu<br />
Mirjana Rončević<br />
Prosinac 2012.<br />
2<br />
Bele kamelije<br />
Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
BUTIGA OD KONCI, BOTUNI...BR. 2 – Pul butige Pozamanterija, otprla se je još jedna<br />
butiga. Zove se Dea i ima sličan asortiman. Niš tu ni ne bi bilo toliko važno, da va današnje<br />
vreme retko ki misli bit poduzetnik. I jušto zato ovistoj butige dajemo kameliju. Da<br />
bude još više mićeh butigi va keh će saki nać neš za se jedna kamelija<br />
MALO VODI – Jedna se je opatijska butiga šegavo domislela parićat za si ljubimci na<br />
četire nogi padelicu z vodun. Lepo zgleda i pasići će ju prepoznat po kosti. Odlična ideja<br />
za se žejne i umorne njuškice.<br />
Parićali Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina<br />
Črne maće<br />
Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...<br />
ROVI<strong>NA</strong>N GROB – Ne znamo ši ovako otprta ploča od groba znači da su vrata otprta i da<br />
neki hodi vanka-nutra, al da je vreme storilo od betona svoje. Bilo kako bilo, ako se vlasnik<br />
ne pojida al ga ni, rabilo bi sejeno nekako zakamuflirat ovisti grob da neki stvarno ne<br />
počne hodit van š njega.<br />
OĆALI PA LEPILO – Sa sreća da se besplatno v Opatije more polepit oglas na panoi od<br />
Grada Opatije. Pa semi ki kot ovisti ča j’ zalepil svoj kus karti na kandelabr poruka gre da<br />
prvo stave oćali a onda pogledaju ši moru svoj oglas stavit na ko boje mesto.
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
VIJEST MJESECA<br />
Razgovori opatijskih vijećnika<br />
Kredit<br />
za Dom<br />
umjetnosti<br />
Piše Mirjana Rončević<br />
a izgradnju Doma umjetnosti<br />
Grad <strong>Opatija</strong><br />
Z će koristiti kredit banke<br />
od 46 milijuna kuna. To<br />
je potvrđeno Odlukom o zaduženju<br />
za realizaciju projekta Doma umjetnosti<br />
koja je većinom glasova (10<br />
“za”, 5 “protiv” i 2 “suzdržana”) donijeta<br />
na sjednici Gradskog vijeća<br />
Opatije što je održana 11. prosinca.<br />
Kreditnim sredstvima bi se financirala<br />
projektna dokumentacija, izgradnja<br />
i nabavka opreme za Dom<br />
umjetnosti, za koji je već ishodovana<br />
lokacijska dozvola. Javnim nadmetanjem<br />
za kreditora je izabrana<br />
Erste & Steiermarkische banke d.d.,<br />
kojoj će sa obračunatim kamatrama<br />
Grad tijekom 15 godina trebati<br />
vratiti nešto više od 65 milijuna<br />
kuna (prosječno godišnje 4,3 milijuna<br />
kuna). No, točan iznos kredita<br />
bit će poznat nakon što se raspišu<br />
javna nadmetanja za usluge i radove<br />
na izgradnji Doma umjetnosti, a<br />
očekuje se da će te cijene i troškovi<br />
biti niže od planiranih. Grad <strong>Opatija</strong><br />
još mora dobiti suglasnost hrvatske<br />
Vlade za ovu kreditno zaduženje,<br />
a nakon toga može se nastaviti s<br />
aktivnostima na realizaciji projekta,<br />
čiji se završetak predviđa u jesen<br />
2015. godine.<br />
- Od 1997. godine, kada je<br />
obnovljena “Zora”, u Opatiji nije<br />
izgrađen ni jedan objekt društvene<br />
namjene. Izgradnjom sportske<br />
dvorane i Doma umjetnosti <strong>Opatija</strong><br />
će dobiti uvjete za nove iskorake i<br />
turistički razvoj. Projekt Doma umjetnosti<br />
kandidirat ćemo i za sredstva<br />
Europske unije, ali najprije ga<br />
moramo realizirati, kako to nova<br />
pravila EU predviđaju. Ne treba se<br />
bojati da će Grad biti prezadužen.<br />
Ukupno zaduženje će 2015. godine<br />
biti 7,32 posto, dok zakon predviđa<br />
maskimalno zaduženje 20 posto,<br />
naglasio je gradonačelnik Ivo Dujmić.<br />
Vijećnici iz oporbenih redova<br />
nisu, međutim, dali podršku kreditnom<br />
zaduženju za Dom umjetnosti.<br />
Smatraju, naime, da nije pravo vrijeme<br />
za “uvaljivanje” u kredite, te se<br />
boje da će se zbog prezaduživanja<br />
upasti u financijske teškoće.<br />
- Ja sam protiv prezaduženog<br />
Grada, to me zabrinjava, istaknuo<br />
je na sjednici oporbeni vijećnik<br />
Nikica Pažin koji, između ostalog,<br />
smatra da je Opatiji potrebniji kongresni<br />
centar od sportske dvorane<br />
ili kina-kazališta. Vijećnik Akcije<br />
mladih, Tomislav Lesinger, također<br />
smatra da je “ludost” ući u kreditno<br />
zaduživanje, a HDZ-ovac Goran<br />
Crnković je posebno upozorio da<br />
će proračun biti opterećen i troškovima<br />
programa i održavanja novog<br />
Doma umjetnosti.<br />
Stav gradonačelnika Dujmića<br />
da “treba imati ideju, viziju i hrabrosti”<br />
za novi razvojni iskorak Opatije,<br />
podržali su vijećnici koalicijske vlasti,<br />
a neki među njima su podsjetili<br />
da je izgradnja Doma umjetnosti<br />
njihovo predizborno obećanje koje<br />
je podržala većina građana.<br />
3<br />
impressum:<br />
<strong>Opatija</strong> - list Grada Opatije<br />
Nakladnik: GRAD OPATIJA<br />
Glavna urednica: Mirjana Rončević<br />
Izvršna urednica: Kristina Tubić<br />
Grafički dizajn i priprema: Sanjin Mačar<br />
Marketing: Lidija Lavrnja<br />
Lektorica: Jadranka Martić<br />
Suradnici:<br />
Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,<br />
Dražen Turina, Aleksandar Vodopija,<br />
Marijana Smokvina<br />
Fotografije: Nikola Turina<br />
Uređivački savjet:<br />
Viktor Peršić (predsjednik),<br />
dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,<br />
Andrej Pošćić i Aldo Simper<br />
Kontakt:<br />
List <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 3, 51410 <strong>Opatija</strong><br />
Telefon: 051/680-141<br />
Telefaks: 051/701-267<br />
E-mail:<br />
listopatija@gmail.com<br />
opatija-list@ri.t-com.hr<br />
URL: http://www.opatija.hr<br />
Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.<br />
Naklada: 6.000 primjeraka<br />
List je besplatan i izlazi mjesečno<br />
ISSN 1331-3827<br />
Oglašavanje u listu <strong>Opatija</strong><br />
Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn;<br />
1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;<br />
1/4 350 kn, 1/8 200 kn,<br />
Popust za tri objave 20 posto,<br />
popust za šest objava 30 posto.<br />
Naslovna stranica:<br />
Sveti Nikola u Opatiji<br />
Snimio: Nikola Turina
Stigao Sveti Nikola<br />
Na veliku radost opatijskih mališana Sveti Nikola<br />
stigao je i u naš grad i darivao djecu slatkim<br />
poklonima. Na Ljetnoj pozornici družio se<br />
s malim Opatijcima i članovima Društva Naša<br />
djeca i Kolibrića uz prigodan program DND-a.<br />
U Iku je Sveti Nikola stigao u barci u organizaciji<br />
udruge Ikarski barkajoli na radost malih<br />
Ikara okupljenih na mulu. I djecu MO Vasanska<br />
koja su se okupila u Crkvi Marijina navještenja<br />
Sveti Nikola razveselio je darovima. Već 24<br />
godine vasanski Sveti Nikola donosi osmijehe<br />
na lica mališana, a poklone koje im donosi financiraju<br />
Grad <strong>Opatija</strong>, MO Vasanska i mnogobrojni<br />
sponzori. U Domu Liburnija organiziran<br />
je doček Svetog Nikole za djecu MO Volosko i<br />
Tošina uz prigodni program. K.T.<br />
Poezija na<br />
čakavštini<br />
U Vili Angiolini promovirane su 5. prosinca<br />
dvije zbirke pjesama na čakavštini u izdanju<br />
tvrtke Adamić, u kojima je objedinjen izbor<br />
autora koji su djelovali kroz proteklo stoljeće.<br />
Zbirke pjesama pod nazivom “Kad vrija zavruja”<br />
i “Duša zdola kamika” uredila je Rajka Jurdana<br />
Šepić. Prva se zbirka odnosi za zapadni<br />
dio čakavskog govornog područja, a druga na<br />
istočni dio. Stihove su čitali Duško Jeličić Dule,<br />
Voljen Grbac te mnogi uzvanici zaljubljenici u<br />
domaću besedu. Knjige je ilustracijama opremio<br />
Vojo Radoičić. K.T.<br />
Drage sugrađanke i sugrađani,<br />
prosinac 2012.<br />
4<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Evo, na kraju smo još jedne<br />
kalendarske godine,<br />
pa su me već počeli<br />
pitati, kako je to uobičajeno<br />
u ovo vrijeme, po<br />
čemu ću pamtiti ovu 2012. godinu<br />
koja je na izmaku. Nema nikakve<br />
dileme, pamtit ću je po pobjedi u<br />
slučaju LRH!<br />
Prvi dani mog gradonačelničkog<br />
mandata počeli su šokom<br />
vezanim za rješenje Hanfe u slučaju<br />
LRH i obveze Grada Opatije<br />
o preuzimanju dionica, a s tim<br />
mačem nad glavom teškim preko<br />
milijardu kuna trebalo je živjeti i raditi<br />
protekle tri godine. Zato, kada<br />
je ovog ljeta stigla sudska presuda<br />
kojom je Grad <strong>Opatija</strong> na temelju<br />
argumenata oslobođen ove obveze,<br />
kada je završila duga i teška<br />
pravna bitka u kojoj sam puno “krvario”,<br />
kada je konačno potvrđeno<br />
da pravna država funkcionira<br />
– pao mi je ogroman teret s leđa.<br />
Sve ću to zauvijek pamtiti, ali<br />
ne treba biti okrenut prošlosti. I<br />
po pitanju Liburnia Riviera Hotela<br />
sada je vrijeme okrenuti se budućnosti.<br />
Liburnijske jedinice lokalne<br />
samouprave, kao suvlasnici LRH,<br />
moraju se s većinskim vlasnikom<br />
dogovoriti o strateškim potezima<br />
koji će ovu tvrtku i cijelu Opatiju<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
povući naprijed, u razvoj.<br />
Moram priznati da nisam zadovoljan,<br />
kao i mnogi građani,<br />
kako su se dosad stvari razvijale<br />
s hotelima. Njihova obnova ide<br />
presporo. Lokalna zajednica ima<br />
interes da se ulaže u obnovu hotela,<br />
da se stave u funkciju, da se<br />
produži poslovanje na cijelu godinu,<br />
da se otvaraju nova radna mjesta...<br />
Smatram da imamo pravo i<br />
odgovornost sudjelovati u postavljanju<br />
strateških smjernica razvoja<br />
LRH i na tome ću raditi strpljivo i<br />
predano.<br />
Neki mi kažu: ma ča ne prodaš<br />
te gradske dionice LRH, a onda<br />
s tim šoldima moremo sve storit<br />
ča nan treba va Opatije. A, ne,<br />
neću ja to još prodat – rečen njin,<br />
makar odluku o prodaji može donijeti<br />
samo Gradsko vijeće, a ne<br />
sam gradonačelnik. Razmišljati o<br />
prodaji može se tek nakon što se<br />
ojačani LRH pozicionira na tržištu,<br />
kada se podigne njegova vrijednost.<br />
I ne samo zbog toga ča bi<br />
tada dobili više novaca za naše<br />
dionice, već zato što će to značiti<br />
da će <strong>Opatija</strong> opet imati obnovljene,<br />
uređene, moderne hotele u<br />
kojima će biti i više gostiju, a i više<br />
posla za ljude. Ne smije se zabora-<br />
Opatiji Pohvala<br />
za Naj-akciju<br />
Na redovitom godišnjem savjetovanju Gradova<br />
i općina prijatelja djece održanom 20.<br />
studenog u Starogradskoj vijećnici Zagrebu,<br />
Gradu Opatiji dodijeljena je Pohvala za Naj –<br />
akciju 2012. Članovi Dječjeg foruma i Dječjeg<br />
gradskog vijeća <strong>Opatija</strong> Ivan Tancabel, Katja<br />
Knežević, Karlo Škorić i Matija Matasović<br />
predstavili su Istraživanje djece o pravu na<br />
sudjelovanje u lokalnoj zajednici te zaključke<br />
Međunarodne konferencije o dječjem<br />
siromaštvu i socijalnoj isključenosti kojoj su<br />
prisustvovali na Cipru. Na kraju Savjetovanja<br />
dodijeljene su Povelje i Pohvale za Naj-akcije<br />
u 2012. godini, a među gradovima i općina<br />
dobitnicima Pohvala je i Grad <strong>Opatija</strong> koji je<br />
pohvaljen za akciju “Za siguran dječji koračić“<br />
Društva Naša djeca Opatije, čiji je cilj povećati<br />
sigurnost djece u prometu u blizini vrtića i<br />
škola na području Grada Opatije. K.T.<br />
Srebro karatisticama<br />
Na Svjetskom prvenstvu u karateu održanom<br />
u Parizu ženska je hrvatska reprezentacija<br />
osvojila srebrnu medalju te postigla povijesni<br />
uspjeh u ovom sportu u konkurenciji preko<br />
tisuću natjecatelja iz 115 zemalja svijeta. Kao<br />
članice reprezentacije nastupile su i Azra Saleš<br />
iz Karate kluba <strong>Opatija</strong> te Ivona Tubić iz Karate<br />
Kluba Volosko, pod vodstvom izbornika Dragutina<br />
Galine iz KK <strong>Opatija</strong>. K.T.
Studij<br />
zdravstvenog<br />
turizma<br />
Unaprjeđenje turističke ponude Hrvatske te<br />
profitabilnost i veliki potencijal tržišta zdravstvenog<br />
turizma što bilježi rast od 20 do 25<br />
posto godišnje razlog je pokretanja prvog poslijediplomskog<br />
studija zdravstvenog turizma<br />
što je u subotu, 1. prosinca svečano otvoren u<br />
Thalassotherapiji u Opatiji. Pozornost će biti<br />
na praktičnom radu s institucijama koje nude<br />
zdravstveno-turističke usluge i mogućnosti<br />
stjecanja specijalističkih znanja u inozemstvu,<br />
istaknuto je na konferenciji za novinare. Riječ<br />
je o dvogodišnjem part time studiju, a prvu<br />
generaciju čine 24 polaznika koji svoju budućnost<br />
vide u zdravstvenom turizmu. Studij je<br />
zajednički projekt Fakulteta za menadžment<br />
u turizmu i ugostiteljstvu <strong>Opatija</strong> te Medicinskog<br />
i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u<br />
Rijeci, a osnivači su se posebno zahvalili gradu<br />
Opatiji i Thalassotherapiji na pruženoj potpori.<br />
M.S.<br />
Uspjeh Roberta<br />
Matulje<br />
Robert Matulja iz Jedriličarskog kluba <strong>Opatija</strong><br />
osvojio je šesto mjesto na International<br />
One Metre IOM Europskom prvenstvu radio<br />
upravljanim jedrilicama održanom na Cresu<br />
od 17. do 24. studenog. Preko 70 najboljih natjecatelja<br />
iz 18 država jedrili su morem ispred<br />
Kampa Kovačine, a u tjedan dana imali su sve<br />
vremenske uvjete, od dosta jake bure prvog<br />
dana, do bonace, posljednjeg dana jedrenja.<br />
Pobijedio je Brad Gibson iz Velike Britanije,<br />
drugi je bio Zvonko Jelačić iz splitskog JK Zenta,<br />
a treće mjesto osvojio je Elliott Graham iz<br />
Velike Britanije. K.T.<br />
IZ UREDA GRADO<strong>NA</strong>ČELNIKA<br />
viti da smo se tolike godine borili<br />
za gradski dio kolača LRH-a, za<br />
onih famoznih 25 posto plus jedna<br />
dionica, baš zbog toga da građani<br />
Opatije preko gradske vlasti mogu<br />
sudjelovati u odlučivanju o sudbini<br />
najjače opatijske hotelijerske tvrtke.<br />
Naš je cilj bio i ostao: umiješati<br />
svoje prste u kreiranje strateškog<br />
razvoja LRH-a! Sada smo konačno<br />
u situaciji da to možemo i moramo<br />
napraviti. Ja sam spreman za te<br />
nove bitke.<br />
Ča nas čeka<br />
Za mene su to ipak lakše brige<br />
od onih prije sudske presude, a da<br />
nje nije bilo ne bi mogli ni govoriti<br />
o proračunu za 2013. godinu.<br />
Ovako smo uspjeli složiti jedan<br />
uravnotežen proračun kojim se zadržava<br />
postignuti društveni standard,<br />
ali i planiraju daljnja ulaganja<br />
u kapitalne projekte. Sve to morete<br />
videt va posebnoj knjižice u ovom<br />
broju “Opatije”, a ja van moren reć<br />
da san zadovoljan s ovin našin financijskim<br />
projekcijama, makar mi<br />
je jasno da neće biti svi, aš ni bilo<br />
moguće udovoljit svim zahtjevima.<br />
Moremo potrošit samo onoliko<br />
koliko imamo i – to je to.<br />
Gradit ćemo Dom umjetnosti,<br />
finit sportsku dvoranu... Pitaju me:<br />
kad će bit gotova dvorana Ma ni<br />
važno mesec prije ili poslije, ne treba<br />
trčati za rokovima (pa će mi reć<br />
da to koristin za predizbornu kampanju),<br />
već treba voditi računa o<br />
kvaliteti. Ako smo čekali tolika desetljeća,<br />
možemo još koji mjesec.<br />
Sigurno je jedno: prva opatijska<br />
sportska dvorana “Marino Cvetković”<br />
bit će u funkciji 2013. godine!<br />
Isto je i s POS-ovim stanovima.<br />
Morda će se malo duže od planiranog<br />
čekat da budu gotovi, ali<br />
moraju bit kvalitetni.<br />
Ča nas još čeka va 2013.<br />
Pred usvajanjem su urbanistički<br />
planovi koji su preduvjet za pokretanje<br />
investicija, a to znači da<br />
će se moći obnoviti naša kupališta,<br />
prometnice... Veseli me što se pojavljuju<br />
zainteresirani potencijalni<br />
investitori, što je u Opatiji oživilo<br />
tržište nekretnina, što su privatni<br />
investitori spremni unaprijed platatiti<br />
komunalni doprinos kako bi<br />
se izgradile ceste do njihovih gradilišta...<br />
Naravno, ne ide sve glatko.<br />
Negdje smo i zapeli, primjerice<br />
završetak garaže Slatina opet se<br />
upleo u neke pravne i sudske postupke,<br />
ali to je ipak prvenstveno u<br />
rukama stečajnog upravitelja. Nadam<br />
se najboljem.<br />
Sretna 2013.<br />
Pitaju me: kakva će biti 2013.<br />
godina za Opatijce A valjda sretna,<br />
ako je 13 sretan broj! Naravno,<br />
bit će kako kome, a ono ča ja<br />
moren reć je da ćemo građanima<br />
Opatije osigurati društveni standard<br />
na koji su i dosad navikli. Ako<br />
do kraja pojednostavim, mogu<br />
reći: u školi će biti wc papira!<br />
Za mene će iduća godina biti<br />
važna i zbog toga što idem po<br />
drugi gradonačelnički mandat. Da<br />
vam pravo kažem, ne sumnjam<br />
u pobjedu, jer smo napravili ili će<br />
uskoro biti napravljeno ono što<br />
smo obećali. Znam ja dobro, brzo<br />
se zaboravlja kako je bilo i što smo<br />
napravili, ljudski je to. Navikneš<br />
se na bolje i više ne misliš da nije<br />
uvijek bilo tako. Jasno je meni da<br />
nikad ne možeš kao gradonačelnik<br />
udovoljiti svim interesima, ali<br />
nastojao sam javni interes staviti<br />
ispred svih pojedinačnih i grupnih.<br />
Vjerujem da će to mnogi prepoznati.<br />
A zašto mi treba još jedan<br />
mandat Zato jer želim završiti<br />
započeto. Jer radimo na, za Opatiju,<br />
vrlo velikom i važnom projektu<br />
obnove i proširenja opatijske luke.<br />
Jer želimo realizirati projekt izgradnje<br />
novog dječjeg vrtića. Jer<br />
pripremamo projekte kako bi se<br />
kandidirali za sredstva EU fondova.<br />
Jer razmatramo mogućnost<br />
natkrivanja Ljetne pozornice, jer se<br />
radi na pripremama za liburnijsku<br />
zaobilaznicu...<br />
Nije sve u moći gradonačelnika,<br />
ni gradske vlasti. Evo, na<br />
primjer, rotor na Kuku. Sve je spremno,<br />
radovi bi trebali početi, ali to<br />
je u nadležnosti Hrvatskih cesta,<br />
gdje kažu: sad ćemo krenuti! I što<br />
mi preostaje Opet put Zagreba,<br />
pitaj, pritišći, traži...I to je posao<br />
gradonačelnika. A ja ne želim odustati...<br />
Svim svojim sugrađankama<br />
i sugrađanima želim sretan Božić<br />
i uspješnu Novu 2013. godinu.<br />
Prosinački dani nekako su na svoj<br />
način nježni, nabijeni obiteljskim<br />
emocijama, a mi u Gradu Opatiji<br />
nastojali smo vam ih uljepšati i<br />
manifestacijom “Zima u Opatiji”.<br />
Uputite se do Ljetne pozornice<br />
gdje vas čekaju zimske radosti,<br />
klizanje na ledu, blagdanski sajam,<br />
čaša toplog kuhanog vina...<br />
Nazdravlje<br />
Vaš gradonačelnik<br />
Ivo Dujmić<br />
5<br />
Kvarnerski<br />
dan turizma<br />
Kvarner gourmet i Kvarner food najnoviji su<br />
brendovi Turističke zajednice Kvarnera kojima<br />
se na tržištu promovira kvarnerska gastronomija,<br />
predstavljeni u sklopu Kvarnerskog<br />
dana turizma što je 7. prosinca održan u<br />
Opatiji. Oznaku kvalitete Kvarner Gourmet taj<br />
dan dobili su i opatijski restorani Le mandrać,<br />
Plavi podrum, Bevanda, Evergreen, i Laurus. U<br />
sklopu Kvarnerskog dana turizma održana je i<br />
sjednica skupštine županijske Turističke zajednice<br />
gdje je, uz financijsko izvješće, najavljen<br />
i program rada za iduću godinu. – Cilj nam je<br />
brendirati Kvarner kao destinaciju zdravstvenog<br />
turizma, definirati outdoor i kulturnu<br />
ponudu te plaže, naglasila je direktorica TZ<br />
Kvarnera Irena Peršić Živadinov, zadovoljna<br />
postignutim rezultatima u ovoj godini. Naime,<br />
od siječnja do listopada zabilježen je rast<br />
broja dolazaka od 2 posto i broja noćenja od 3<br />
posto, a u studenom je broj noćenja veći za čak<br />
17 posto, zaključila je Peršić Živadinov. M. S.<br />
125. rođendan<br />
Jedriličarskog kluba<br />
Svečanom skupštinom u Vili Angiolini 13. prosinca<br />
proslavljena je 125. obljetnica osnutka<br />
Jedriličarskog kluba <strong>Opatija</strong>. Skupštini je prethodilo<br />
polaganje vijenaca na bistu Heinricha<br />
von Littrowa, austrijskog kartografa i pisca<br />
te prvog predsjednika Yacht kluba. O povijesti<br />
kluba govorio je predsjednik Ivica Šćurić,<br />
a obljetnicu su čestitali gradonačelnik Ivo<br />
Dujmić i obnašatelj župana PGŽ Vidoje Vujić.<br />
Zaslužnim prijateljima kluba za podršku u<br />
radu dodijeljene su plakete, a za glazbeni dio<br />
svečanosti pobrinuo se član JK <strong>Opatija</strong> Duško<br />
Jeličić Dule. Druženje gostiju i uzvanika te članova<br />
kluba nastavljeno je uz domjenak. K.T.
prosinac 2012.<br />
6<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Ervino Mrak (51) direktor<br />
je opatijskog Komunalca<br />
već punih sedam godina, a<br />
tom duljinom staža na čelu<br />
gradske komunalne tvrtke se<br />
može pohvaliti malo tko od<br />
njegovih prethodnika. Ovaj<br />
diplomirani inženjer građevinarstva<br />
u Komunalac je,<br />
međutim, došao raditi mnogo<br />
ranije, još u proljeće 1988.<br />
godine. Put od tehničara za<br />
održavanje vodovodne mreže<br />
pa do direktorskog mjesta<br />
vodio ga je preko raznih<br />
radnih zadataka i funkcija<br />
(voditelja vode, rukovoditelja<br />
vode i odvodnje...). Za Ervina<br />
Mraka će mnogi ,i unutar<br />
i izvan tvrtke, reći da je sposoban<br />
direktor i dobar čovjek<br />
koji možda ponekad djeluje<br />
i samozatajno, ali je dokazao<br />
da “mirna voda brege dere”.<br />
Komunalac se, nedavno,<br />
preselio iz Opatije na novu<br />
lokaciju, u Jurdane gdje je<br />
nekada bio smješten Metal.<br />
To je bio neposredni povod<br />
za razgovor s direktorom<br />
Mrakom, ali i namjera da više<br />
saznamo kakav je ustvari<br />
Ervino. Ne uklapa se u stereotipnu<br />
predodžbu hrvatskog<br />
direktora. Mrak vozi službeni<br />
auto samo za potrebe posla,<br />
a na posao dolazi svojim kojeg<br />
u Opatiji nije parkirao u<br />
krugu Komunalca; direktorska<br />
plaća mu je manja nego<br />
što je bila plaća njegovog<br />
prethodnika; vrata njegovog<br />
ureda su gotovo uvijek otvorena…<br />
To je čovjek koji je,<br />
prije svega, predan svom poslu,<br />
pa je i razgovor protekao<br />
u priči o novim investicijama,<br />
istraživanjima, akcijama,<br />
problemima i planovima ove<br />
komunalne tvrtke.<br />
Što ostaje direktoru Mraku<br />
od života nakon radnog<br />
vremena<br />
- Malo. Puno puti se dela<br />
po celi dan, do navečer. Baš<br />
kad iman vremena, malo se<br />
bavin poljoprivredom oko<br />
kuće va Tuliševice, va ten lepen<br />
meste od kuda puca pogled<br />
na celi Kvarner. Volin sa prošetat,<br />
poć na kakovo putovanje i<br />
to je se...A sve drugo je delo,<br />
delo ko volin.<br />
A što je s društvenim angažmanom<br />
u vašoj lovranskoj<br />
zajednici<br />
- Svojedobno san bil aktivan<br />
u mjesnom odboru, član<br />
u lovranskom Poglavarstvu<br />
i Općinskom vijeću, ali nikad<br />
nisan bil član ni jedne političke<br />
stranke, makar sam bio na listi<br />
IDS-a. No, kada sam postao<br />
direktor Komunalca, odustao<br />
sam od svih tih društvenih i<br />
političkih funkcija. Za mene to<br />
ni spojivo i zato san šal ća od<br />
politike.<br />
Što mislite, trese li vam<br />
se direktorska fotelja<br />
- Niš ne osjećan. Mislin, ako<br />
se pita struka i uzmu u obzir<br />
vidljivi rezultati, da bi trebalo<br />
cijenit ča je postignuto i uvažit<br />
da je kontinuitet bitan u tom<br />
poslu. Bez obzira na politiku,<br />
komunalni sustav mora funkcionirati<br />
i težiti da zadovolji u<br />
svim zahtjevima potrošača.<br />
Kako bi se to ostvarilo, društvo<br />
koje je formirano od vlasnika<br />
,u tu svrhu, mora voditi brigu<br />
o radnicima, kvaliteti rada i<br />
pravovremenskoj intervenciji.<br />
Zasigurno da dugoročna stabilna<br />
politika sa zacrtanim ciljevima<br />
puno utječe na ostvarenje<br />
uspjeha i kvalitete. Jedan<br />
od primjera je i problematika<br />
rješavanja vodoopskrbe na<br />
Liburniji, pa, zatim, rješavanje<br />
odvodnje, slijedi zbrinjavanje<br />
otpada, itd.<br />
Mirna vod<br />
Piše Mirjana Rončević Snimio Nikola Turina
Kako ste se snašli na novoj<br />
lokaciji<br />
- Odlično. To je veliki prostor<br />
od oko 32 tisuće četvornih metara,<br />
a nama će biti dosta i pola.<br />
Sada smo se smjestili u postojeće<br />
objekte, a kada se sredi planska<br />
dokumentacija izgradit ćemo<br />
novu upravnu zgradu i prateće<br />
objekte (praonicu, skladište...).<br />
Ovdje je cijeli vozni park, svi smo<br />
na okupu i to je dobro. Imamo<br />
svoj veliki parkirališni prostor,<br />
prometno smo odlično povezani<br />
i imamo mogućnost razvoja, ča je<br />
isto bitno... Čini mi se da ljudima to<br />
preseljenje iz Opatije nije bio neki<br />
problem, da smo se svi brzo navikli<br />
na novu lokaciju.<br />
Koliko ljudi radi u Komunalcu<br />
Kakvi su poslovni rezultati<br />
- Pozitivni. Predviđamo ,uz<br />
sve poteškoće današnjih ekonomskih<br />
(ne)prilika, da ćemo i ove<br />
godine imati pozitivno financijsko<br />
poslovanje. Stalno se trudimo<br />
podignuti kvalitetu naših usluga.<br />
Obnovili smo vozni park, opremili<br />
se kamerama za snimanje podzemlja,<br />
gubitak vode sveli smo na 22<br />
posto, što je prihvatljivo imat će<br />
tendenciju i daljneg pada, a treba<br />
podsjetiti da se gubitak znao penjati<br />
i do 52 posto. Vodoopskrba<br />
nam je na visokoj razini, ne samo<br />
zbog toga što smo njome pokriveni<br />
gotovo sto posto, već i ča ni<br />
za sušnih ljeta, kakovo je bilo ovo<br />
pasano, nema nikakvih problema<br />
i nestašica. Pozabili smo na vreme<br />
kada je tega bilo, na redukcije<br />
vode u ljetnim mjesecima. Ni vele<br />
kiše ke zamute izvore ne donose<br />
radimo posljednjih godina...<br />
No, opatijska voda je i dalje<br />
skupa, kažu jedna od najskupljih...<br />
- Ma i ni baš tako. Mi imamo<br />
pet naših izvora na Učki, a sada<br />
se ponovno ulaže u vodoistražne<br />
radove na području Kristala, jer<br />
vjerujemo da i tu možemo doći do<br />
novih količina vlastite vode. Iz vlastitih<br />
izvora podmiruje se oko 55<br />
do 60 posto potrošnje vode što<br />
ovisi o meterološkim prilikama, a<br />
ostalo se kupuje voda iz Rijeke po<br />
cijeni koja je viša nego što je plaćaju<br />
krajnji potrošači u Rijeci, te iz<br />
Slovenije. Zato nema baš prostora<br />
za smanjenje cijene opatijske<br />
vode, pogotovo što rastu troškovi<br />
sve složenijeg i modernijeg vodoopskrbnog<br />
sustava, ali već odavno<br />
cijena opatijske vode ne strši<br />
INTERVJU<br />
- A ni više tako, iman živu<br />
vodu, iman...Od lane. Mi smo va<br />
Tuliševice, zgora Lovrana, kade<br />
bivan, živu vodu dobili točno 12-<br />
ga sedmega 2011.leta.U novom<br />
investicijskom ciklusu u vodoopskrbu<br />
i odvodnju se ulaže 206 milijuna<br />
kuna, pa kada se to fini (Dobreć,<br />
Poljane, Lovranšćina) živu<br />
vodu će imet 99 posto potrošača<br />
na Liburniji, dok je s kanalizacijom<br />
pokriveno oko 65 posto područja.<br />
Ima li puno prigovora na račun<br />
rada Komunalca<br />
Bilo je vremena kada su se<br />
u javnosti mogle čuti razne primjedbe:<br />
te kako se (ne) mete<br />
cesta, te kako se (ne) odvozi smeće...<br />
- Broj zaposlenih se posljed-<br />
a brege dere<br />
njih godina kreće između 220 i<br />
230, a istovremeno smo širili djelatnost<br />
i preuzeli neke nove poslove,<br />
primjerice održavanje nerazvrstanih<br />
cesta na području Grada<br />
Opatije, zimsku službu za Opatiju,<br />
Matulji i Lovran, održavanje javne<br />
rasvjete za područje Moššeničke<br />
Drage, Lovrana i Opatije. Preuzet<br />
ćemo opatijsku dekorativnu rasvjetu..itd..<br />
Preuzeli smo i održavanje<br />
javnih wc-a o kojima su se<br />
prije brinuli Parkovi...<br />
probleme potrošačima vode, jer<br />
zamućena voda nama ne ulazi u<br />
sustav zahvaljujući takvim tehničkim<br />
rješenjima kakve mi imamo.<br />
Iduće godine rješavamo se skupe<br />
uvozne vode iz Ilirske Bistrice,<br />
odakle se dio matuljskog Krasa<br />
desetljećima opskrbljivao vodom,<br />
i od uvoznika se pretvaramo u<br />
izvoznike, jer ćemo sada mi prodavati<br />
vodu slovenskim Jelšanama<br />
i Novokračini. Evo, sve su to<br />
neki naši poslovni rezultati za koje<br />
u Hrvatskoj. Godišnja potrošnja<br />
vode zadnjih godina na Liburniji<br />
je od 2.1 do 2.2 milijuna kubika,<br />
a zanimljivo je da se manje vode<br />
potroši u gospodarstvu, ukupno<br />
oko 35 do 40 posto, nego u domaćinstvima<br />
(oko 60 posto), dok<br />
je ranije to uvijek bilo obrnuto.<br />
Donedavno se, kao kuriozitet<br />
spominjala činjenica da direktor<br />
Komunalca, odnosno, ranije šef<br />
vodovoda, nema žive vode u svojem<br />
domu. Kako je sada<br />
- Komunalac ima oko 15 tisuća<br />
korisnika i moram reći da<br />
imamo relativno malo prigovora.<br />
Naravno, vavek će bit nekih ki<br />
će se žalit, a vavek će bit i nekih<br />
propusta z naše strani. Komunalni<br />
standard se bitno povećao i svi<br />
smo se naučili na bolje, a težimo<br />
i još boljem. Za odvoz smeća<br />
pripremamo novi koncept koji bi<br />
trebao startati iduće godine, a čija<br />
je suština selektirano odlaganje<br />
otpada već na kućnom pragu.<br />
7
ANKETA<br />
Stiže Nova 2013.<br />
- jeste li praznovjerni<br />
Opatijci se ne boje<br />
Piše Kristina Tubić Snimio Nikola Turina<br />
Gordana Grgurina<br />
(60) godina<br />
Marina Česen<br />
(65) godina<br />
Robert Lovreković<br />
(26) godina<br />
prosinac 2012.<br />
8<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
- Uopće nisam praznovjerna i ništa<br />
mi negativno ne predstavlja broj 13. Kad<br />
malo bolje razmislim, možda bih čak prije<br />
mogla reći da mi je 13 sretan broj, jer<br />
su mi se mnoge lijepe stvari dogodile<br />
baš na taj dan. Moram priznati da uopće<br />
ne razmišljam o praznovjerju, smaku<br />
svijeta ili sličnom te ne povezujem Novu<br />
godinu ni sa čim lošim zbog broja 13. Što<br />
se pak tiče protekle 2012. godine, bila<br />
mi je vrlo uspješna i sretna, i privatno i<br />
poslovno. U poslu, unatoč krizi, uspjeli<br />
smo dosta postići, a u privatnom životu,<br />
također, sam vrlo zadovoljna jer je moja<br />
kćer uspjela u poslovnom okruženju.<br />
Godinu mi je svakako obilježila Nagrada<br />
Grada Opatije koja predstavlja veliko priznanje<br />
Crvenom križu, svim djelatnicima<br />
i volonterima te meni osobno. U 2013.<br />
godini, na poslovnom planu, očekujem<br />
da, unatoč krizi u kojoj živimo, u Crvenom<br />
križu uspijemo i nadalje uspješno<br />
pomagati građanima u savladavanju poteškoća.<br />
Privatno si želim puno zdravlja,<br />
jer to je najvažnije.<br />
- Nisam praznovjerna i mislim da će<br />
2013. biti dobra, ali čovjek uvijek u životu<br />
mora biti oprezan, pa ću je ja, za svaki<br />
slučaj, dočekati “z dve figi va žepe”. Puno<br />
puta sam rekla da ne vjerujem u razne<br />
bedastoće oko praznovjerja, pa su se<br />
dogodile neke stvari koje su me možda<br />
malo stavile u nedoumicu. Jednom smo<br />
prilikom tako razgovarali o “morama” i ja<br />
sam, naravno, rekla da ne vjerujem u to,<br />
međutim, te iste noći nisam mogla disati<br />
i doživjela sam pravu “moru”. Hm, možda<br />
ipak ima nešto u praznovjerju... Svejedno,<br />
čovjek uvijek mora biti pozitivan i upravo<br />
takvim stavom tjeraju se loše stvari. Nama<br />
penzionerima nije lako, teško se živi od<br />
penzije. Mislim da nam je gradonačelnik<br />
dao odličnu vijest za kraj godine, da će<br />
si on i njegovi zamjenici te svi djelatnici u<br />
gradskim službama smanjiti plaće. Svaka<br />
mu čast, treba krenuti od vrha. Još kad bi<br />
se Vlada na njega ugledala! U Novoj godini<br />
si želim zdravlje, jer kad si zdrav, onda si i<br />
bogat!<br />
- Čuo sam od mnogo ljudi da su im se<br />
trinaestog događale loše stvari, tako da<br />
vjerojatno ima nešto u tome, ali ja nisam<br />
praznovjeran. Čovjek treba vjerovati u sebe<br />
i svoje mogućnosti i truditi se najviše što<br />
može, a sve ostalo, pa i praznovjerje, samo<br />
su isprike za neuspjehe. Mislim da će nam<br />
svima 2013. biti dobra i moje su misli i želje<br />
isključivo pozitivne. Prošla mi je godina<br />
bila prilično dobra, završio sam fakultet.<br />
Nadam se da će i iduća biti sretna, pa će<br />
moja firma pozitivno poslovati. Što se tiče<br />
nekih događanja u prošloj godini, ne pada<br />
mi napamet ništa baš jako značajno. Naša<br />
Vlada i dužnosnici uvijek isto govore, a<br />
nama je svakim danom sve gore i sve teže.<br />
Ništa se pozitivno nije već dugo dogodilo,<br />
samo prazna obećanja. Dnevnik ne gledam<br />
već mjesecima, uopće me više ne zanima<br />
što pričaju, jer nikako ništa da krene na bolje,<br />
da krenemo naprijed. Najljepša vijest<br />
koju sam čuo je da je <strong>Opatija</strong> dobila klizalište.<br />
To je stvarno super, da i mi na moru<br />
možemo klizati.<br />
ACI Cup<br />
Optimist<br />
Ispred ACI marine u Ičićima 1. i 2. prosinca u<br />
organizaciji Yacht kluba Croatia <strong>Opatija</strong> održan<br />
je ACI Cup Optimist na kojem je nastupilo 58<br />
jedrilica i to 48 optimista i 10 lasera 4,7.<br />
U ukupnom poretku u klasi Laser 4,7 prvo<br />
mjesto osvojio je Mateo Pavinčić (JK <strong>Opatija</strong>),<br />
drugo Karlo Car (JD Val, Crikvenica), dok je<br />
treći bio Joško Galović (JK Istra, Lovran). U<br />
klasi Optimist u ukupnom poretku prvo<br />
mjesto osvojio je Pavle Živanović (JK <strong>Opatija</strong>),<br />
drugi je bio Ivan Vlahinić (SD Vihor, Baška), a<br />
treći Leon Kljus (JD Val, Crikvenica). K.T.<br />
Ponovno<br />
okupljanje OK 48<br />
Uz hitove sedamdesetih i osamdesetih godina<br />
u diskoteci Colosseum okupilo se društvo<br />
koje je nekada pohađalo legendarni opatijski<br />
Omladinski klub 48. Mnogobrojni posjetitelji<br />
poslušali su predavanje Koraljka Pasarića o<br />
razvoju rock glazbe na Kvarneru te se uz stare<br />
hitove zabavljali do kasno u noć. Organizator<br />
ovog drugog susreta posjetitelja OK 48 Milovan<br />
Šepić istaknuo je kako je i ove godine<br />
odaziv bio velik te će se tradicija okupljanja<br />
nastaviti i sljedećih godina. K.T.
Ne otvarate kišobran u zatvorenom, tri puta plju<strong>net</strong>e kada vam crna mačka prijeđe preko puta, kucate u drvo protiv uroka ili vam je 13 nesretan broj Ako<br />
ste odgovorili potvrdno, moglo bi se reći da ste praznovjerni. Jedno od najraširenijih praznovjerja vezano je upravo za broj 13, pa neki hoteli i poslovne zgrade<br />
u Europi i SAD-u čak nemaju sobu broj 13. Naše sugrađane upitali smo koliko su praznovjerni te da li se boje da bi Nova 2013. godina zbog broja 13 mogla biti<br />
nesretna. Saznali smo da Opatijci baš i nisu praznovjerni te smatraju kako je čovjek taj koji određuje svoju sudbinu i sam odlučuje o tome da li će mu biti dobro<br />
ili loše. Upitali smo ih i kakva im je bila prošla godina, što očekuju od Nove te što si žele u nadolazećoj 2013. godini<br />
“trinajstice”<br />
Suzana Cvjetković<br />
(55) godina<br />
Bruno Grozić<br />
(75) godina<br />
Milutin Babić<br />
(60) godina<br />
- Ne vjerujem da će nova godina, zato<br />
što je 2013., biti loša, niti vjerujem da će<br />
biti smak svijeta. Nisam praznovjerna, već<br />
uvijek nastojim razmišljati pozitivno i s optimizmom.<br />
Kao i sve drugo, tako je i broj<br />
13 nekom nesretan, a nekom je zasigurno<br />
sretan. Mislim da nema jednog pravila za<br />
sve. Iza nas su teške godine, kriza u svim<br />
područjima, i ekonomska, i moralna, pa se<br />
nadam da ćemo konačno krenuti nabolje.<br />
Kažu da su neparni brojevi sretni, možda<br />
nam baš 13 bude svima sretan. Za mene,<br />
osobno, je ova protekla godina bila sretna.<br />
Naime, jedan sin radi, a drugi je diplomirao.<br />
Nadam se da će se u novoj godini uspjeti<br />
i zaposliti. To želim njemu, ali i svima mladima<br />
koji ne mogu naći posao. Vrijedni su,<br />
uče, završavaju škole i fakultete, a onda<br />
godinama traže posao. Već je vrijeme da<br />
se nešto promijeni, da svi krenemo naprijed.<br />
Možda baš nova godina, zato što je<br />
trinaesta, promijeni nešto i pokrene stvari.<br />
Moramo se nadati i vjerovati da će biti dobra<br />
i sretna!<br />
- Ja nikada nisam bio praznovjeran,<br />
pa tako mislim da to da li će nova 2013.<br />
biti sretna ili ne, uopće nema veze s brojkom<br />
13. Ove prošle godine nisu ništa<br />
imale s brojem 13, pa nisu baš bile sretne,<br />
pogotovo za nas penzionere. Mirovine su<br />
nam jako male, jedva da imamo dovoljno<br />
za osnovne životne potrebe. Nekada<br />
sam radio u 3. Maju i tada nikome nije<br />
bilo tako loše. Ja se stvarno ne sjećam<br />
da je itko tako jadno živio kao što sada<br />
žive penzioneri. Radili smo puno, ali smo<br />
zaradili dovoljno da smo mogli s obitelji<br />
otputovati na izlete ili ljetovanje, ili si<br />
nešto kupiti osim osnovnih životnih potrepština.<br />
Tada nije sve niti bilo toliko<br />
skupo. Sjećam se da si je prosječan radnik<br />
mogao platiti apartman ljeti negdje<br />
na otoku. Sada se niti ne sjećam kada<br />
sam negdje bio. Sreću mi nosi moja unuka<br />
Ivona koja ima 24 godine i, na sreću,<br />
ima posao. Ali ni njoj nije lako, a ja joj, na<br />
žalost, ne mogu pomoći. Nadam se da će<br />
nam svima nova godina biti barem malo<br />
bolja.<br />
- Ne mislim da broj 13 ima veze s time<br />
kakva će biti nova godina, možda zato što<br />
uopće nisam praznovjeran. Za mene osobno,<br />
ali zasigurno i za sve građane Opatije,<br />
prošla je godina bila vrlo sretna, jer je riješen<br />
dugogodišnji problem dionica LRH,<br />
a i sljedeća bi nam ,također, mogla biti<br />
sretna, ako dobro odlučimo na izborima te<br />
izaberemo ljude koji će to znati iskoristiti.<br />
Najvažnije, i ono što će zasigurno obilježiti<br />
novu godinu, su lokalni izbori u svibnju.<br />
Nadam se da će ljudi pametno odlučiti, jer<br />
nije najvažnije tko je gradonačelnik, ali je<br />
važno tko sjedi u Gradskom vijeću. Za naš<br />
svakodnevni život važna je lokalna vlast,<br />
a ne Zagreb. Također, mjesni bi odbori<br />
trebali početi više raditi, jer novac dobivaju.<br />
Želja ,za Novu 2013., mi je da gradska<br />
uprava ima više sluha za boljitak Opatije<br />
te da počne surađivati s LRH. Suradnja<br />
bi bila jako dobra za Opatiju. Pogledajte<br />
samo zatvorene hotele i mrtvilo na ulicama!<br />
Kada počnu zajedno raditi za Opatiju,<br />
svima će nam biti bolje.<br />
9<br />
Mogu i ja<br />
Pete po redu sportsko rekreativne igre za<br />
osobe s invaliditetom i volontere „Mogu i ja“,<br />
kojima su obilježeni Međunarodni dan osoba<br />
s invaliditetom i Svjetski dan volontera, okupile<br />
su 3. prosinca u sportskoj dvorani Gorovo<br />
preko pedeset sudionika i njihovih pratitelja.<br />
Manifestaciju je organizirao KŠR „Gorovo“ uz<br />
potporu Grada Opatije – Zdravi grad, a sudjelovale<br />
su udruge za osobe i djecu s invaliditetom<br />
te učenici volonteri iz opatijske Osnovne<br />
škole. Članovi Kolibrića DND-a <strong>Opatija</strong>, Udruge<br />
osoba s invaliditetom Grada Opatije, Udruge<br />
osoba s invaliditetom Grada Crikvenice, Centra<br />
za rehabilitaciju Rijeka, CUDV Draga iz Slovenije,<br />
Doma za djecu i mladež iz Kraljevice te<br />
Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka sudjelovali<br />
su u badmintonu, igri štafete, sportskom<br />
poligonu, pikadu, kuglanju loptom i nogometu,<br />
a pobijedili su – svi, te su nagrađeni medaljama<br />
i priznanjima. K.T.<br />
Smotra vina Barić<br />
Četvrta smotra opatijskih vina “Trofej Barić 2012”<br />
održana je 7. prosinca u cafe baru “Barić” u Opatiji.<br />
Prvu nagradu u kategoriji bijelih vina osvojio<br />
je Romeo Sinčić, drugi je prema mišljenju stručnog<br />
žirija bio Ivo Sinčić, a treće je mjesto osvojio<br />
Darko Mandić. Najbolje crno vino imao je Željko<br />
Vincetić, drugi je bio Miro Komadina, a treća Irena<br />
Miškić. Nakon podjele nagrada nastavljeno je<br />
druženje uz kiseli kupus i kobasice. K.T.
prosinac 2012.<br />
10<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
SOCIJALA<br />
Ravnateljica Centra za<br />
socijalnu Skrb <strong>Opatija</strong><br />
Sanja Mišović – Kalanj<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
ružanje pomoći osobama<br />
i obiteljima koje<br />
P su se našle u teškoj<br />
životnoj situaciji u kojoj<br />
im je potrebna pomoć, uz zajedničko<br />
pronalaženje rješenja krizne<br />
situacije, misija je opatijskog Centra<br />
za socijalnu skrb. Od listopada,<br />
Centrom rukovodi novoizabrana<br />
ravnateljica dipl. psiholog prof. Sanja<br />
Mišović - Kalanj, koja u Centru<br />
radi već 28 godina, kada je zaposlena<br />
kao prvi psiholog. Od tada je<br />
prošla sve odjele i dobro upoznala<br />
sve poslove, što joj, kako kaže, danas<br />
omogućuje kvalitetnije rukovođenje.<br />
Pohađala je niz edukacija,<br />
bila član prvostupanjske komisije<br />
za vještačenje te niz godina radi u<br />
opatijskom Savjetovalištu.<br />
- Centar za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong><br />
osnovan je za područje liburnijskog<br />
kraja, tj., Grada Opatije i<br />
općina Matulji, Lovran i Mošćenička<br />
Draga, koje obuhvaća oko 30 tisuća<br />
stanovnika. U smislu novčanih<br />
davanja Centar mjesečno skrbi<br />
za preko 800 korisnika, a za prosječne<br />
novčane pomoći mjesečno<br />
se izdvaja oko 467 tisuća kuna. U<br />
stalnom tretmanu imamo oko 600<br />
korisnika, a oko 190 ih je iz Opatije.<br />
Centar je javna ustanova koja odlučuje<br />
o pravima iz socijalne skrbi<br />
i pruža socijalne usluge posebno<br />
osjetljivim skupinama građana, kao<br />
što su maloljetna djeca bez roditelja<br />
ili odgovarajuće roditeljske skrbi,<br />
djeca s teškoćama u razvoju, djeca<br />
i mladi s problemima u ponašanju,<br />
invalidne osobe, starije i nemoćne<br />
osobe, osobe lišene poslovne sposobnosti,<br />
žrtve obiteljskog nasilja,<br />
siromašne obitelji te svi koji radi<br />
nekih poteškoća nisu u mogućnosti<br />
zadovoljiti osnovne životne potrebe.<br />
Imamo zaposleno 12 stručnih<br />
djelatnika te 5 djelatnika za administrativne<br />
i tehničke poslove, objasnila<br />
je ravnateljica Mišović – Kalanj.<br />
U planu joj je što prije unaprijediti<br />
pet područja, a to su proširenje<br />
tima stručnih djelatnika, lakša dostupnost<br />
djelatnika, produljenje radnog<br />
vremena, izrada web stranica te<br />
intenzivnija suradnja s udrugama.<br />
– Imamo porast poslova, a<br />
manjak djelatnika, a nemamo mogućnost<br />
zapošljavanja novih te<br />
smo odlučili primiti osam suradnika<br />
polaznika stručnog osposobljavanja,<br />
bez zasnivanja radnog odnosa.<br />
Napomenula bih da nam je prilično<br />
teško naći stručne djelatnike. Na<br />
području Opatije, na Zavodu za zapošljavanje,<br />
nema niti jednog nezaposlenog<br />
socijalnog radnika. Studij<br />
je u Zagrebu, a plaće nisu velike<br />
te je to, vjerojatno, razlog zašto ih<br />
nema. Evo poziva mladim Opatijcima!<br />
Neki naši djelatnici uskoro će<br />
u mirovinu, a mi trebamo socijalne<br />
Socijalni<br />
radnik<br />
savjetuje,<br />
a ne osuđuje<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Porast nasilja u obitelji<br />
- Na području Opatije u porastu je broj psihički oboljelih osoba, osoba<br />
oboljelih od malignih bolesti, kao i porast nasilja u obitelji gdje je prije<br />
bilo, u prosjeku, pedesetak slučajeva, a sada ih ima i do 180. Također,<br />
sve je više djece s poremećajima u ponašanju i to su sve problemi koje<br />
hitno treba rješavati. Na području socijalne skrbi teži se deinstitucionalizaciji<br />
kako bi se podigla razina kvalitete usluga za socijalno osjetljive<br />
skupine korisnika. Prošle smo godine organizirali poludnevni<br />
boravak u Domu u Lovranu gdje učenici, od petog do osmog razreda<br />
te učenici srednje škole s poremećajima u ponašanju i teškoćama u<br />
učenju, odlaze nakon škole i tamo pišu zadaću i uče te sudjeluju u raznim<br />
slobodnim aktivnostima i radionicama. S njima rade stručnjaci,<br />
a potreba za ovim vidom pomoći svakog dana raste. Prošle smo godine<br />
imali pet, a sada imamo petnaest uključenih učenika. Na našem je<br />
području došlo i do porasta psihički oboljelih osoba te nam je cilj osnovati<br />
Udrugu osoba s psihičkim problemima, najavila je ravnateljica<br />
Centra za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong> Sanja Mišović – Kalanj.<br />
radnike koji poznaju naše područje<br />
i mentalitet naših ljudi, istaknula je<br />
naša sugovornica. Najavila je i nove<br />
telefonske linije koje će učiniti lakše<br />
dostupnima sve djelatnike Centra,<br />
produljenje radnog vremena i na<br />
popodnevne sate za korisnike koji<br />
rade, izradu web stranica s korisnim<br />
informacijama, kao i intenzivniju<br />
suradnju s Udrugama.<br />
– Novi sustav socijalne skrbi<br />
ima za cilj bolju povezanost s lokalnom<br />
zajednicom. Teži se deinstitucionalizaciji<br />
i potiče se ostanak korisnika<br />
u obitelji i lokalnoj zajednici<br />
kroz razne oblike smještaja, dnevnog<br />
boravka, udomiteljstva... Zbog<br />
toga se još bolje želimo povezati<br />
s udrugama koje se bave sličnim<br />
djelatnostima poput Crvenog križa,<br />
Udruge osoba s invaliditetom,<br />
Klubom liječenih alkoholičara,<br />
Udrugom za zaštitu žrtava nasilja<br />
u obitelji, Društvom Naša djeca i<br />
drugima. S Gradom <strong>Opatija</strong> imamo<br />
odličnu suradnju, ali moramo pojačati<br />
kontakte s mjesnim odborima,<br />
kako bi oni, čim prepoznaju neke<br />
probleme, znali što treba poduzeti<br />
i koga kontaktirati, kazala je ravnateljica<br />
Mišović – Kalanj te na kraju<br />
istaknula kako je, trenutno, najvažnija<br />
zadaća razbiti lošu sliku koja<br />
postoji o sustavu socijalne skrbi te<br />
pozvati ljude da se, za probleme,<br />
obrate stručnjacima u njihovom<br />
Centru, jer su oni tamo da savjetuju,<br />
ohrabre i pomognu, a ne da osuđuju.<br />
Oni znaju što treba učiniti i kako<br />
mogu pomoći.<br />
Pizze iz krušne peći<br />
Domaće pašte<br />
Salate · Mesna jela<br />
PIZZERIA<br />
MOHO<br />
telefon: 098 2<strong>56</strong>2 289<br />
Pizzeria Moho Volosko<br />
Obala F. Supila 8, Volosko-<strong>Opatija</strong><br />
(Između Plavog podruma i Le Mandraća)<br />
S ovim kuponom ostvarujete<br />
15%<br />
popusta<br />
na ukupni iznos računa<br />
Ponuda vrijedi do 31.01.2013.<br />
Ne vrijedi u kombinaciji sa ostalim akcijama.<br />
Rezervacije na telefon 098 2<strong>56</strong>2 289
Dvadeseti<br />
TURIZAM<br />
rođendan<br />
Katarina Line<br />
Piše Marijana Smokvina Snimio Nikola Turina<br />
Lider krstarenja<br />
Katarina Line osnovana je 1992. godine.<br />
Tada, s jednim računalom i jednim čovjekom,<br />
a dvadeset godina kasnije lider je hrvatskih<br />
krstarenja, s poslovnicama u Splitu i Dubrovniku.<br />
Ove godine, u Katarina Line imali su<br />
ukupno 75 tisuća gostiju i skoro pola milijuna<br />
ostvarenih noćenja. Uspjeh je prepoznala<br />
i struka, pa je direktorica agencije Katica Hauptfeld<br />
dobitnica i brojnih nagrada, a američko<br />
izdanje časopisa National Geographic<br />
Traveller uvrstilo je krstarenje ove agencije<br />
na svoj popis „50 Tours of Lifetime“, poručili<br />
su iz agencije.<br />
patijska najpoznatija<br />
putnička agencija Katarina<br />
Line proteklog<br />
O<br />
je mjeseca proslavila<br />
dvadeset godina uspješnog poslovanja.<br />
Slavlje je trajalo cijeli vikend.<br />
U petak, 23. studenoga, održana<br />
je koktel zabava u prostorijama<br />
bivšeg Trgovačkog <strong>Opatija</strong> (iznad<br />
pošte) gdje će se početkom iduće<br />
godine preseliti uredi agencije,<br />
odnosno, tridesetak zaposlenika,<br />
a idući dan, u subotu, u Kristalnoj<br />
dvorani hotela Kvarner održana<br />
je gala večera kojoj se, uz brojne<br />
uzvanike, prijatelje i poslovne partnere,<br />
odazvao i ministar turizma<br />
Veljko Ostojić. Uzvanici su istaknuli<br />
važnu ulogu opatijske tvrtke, ne<br />
samo u turističkoj ponudi, već i u<br />
promociji Hrvatske i hrvatskog turizma<br />
u svijetu. Bio je to uzbudljiv<br />
vikend za vlasnicu agencije Katicu<br />
Hauptfeld i cijelu njezinu obitelj.<br />
– Jako sam sretna, ne mogu<br />
vam opisati. Osjećaj je divan. Ne<br />
mogu vjerovati da je to tako brzo<br />
prošlo i presretna sam da postojimo<br />
i da smo tako puno postigli.<br />
Ovdje su brojni naši poslovni partneri<br />
iz cijeloga svijeta. A moram<br />
naglasiti da je sve što ste vidjeli na<br />
koktel zabavi, hrana i piće, bio dar<br />
naših poslovnih partnera, dok je<br />
gala večera naš poklon njima, rekla<br />
je Katica Hauptfeld kojoj su najveća<br />
potpora u životu suprug, kćer i sin,<br />
bez čije podrške, kako kaže, ne bi<br />
mogla sve ovo ostvariti.<br />
Među uzvanicima je bila i poslovna<br />
partnerica Katarine Line s<br />
Novog Zelanda, Marija Kapiteli koja<br />
je istaknula da, prema povratnim<br />
informacijama njihovih klijenata,<br />
putovanja Katarina Linea, uz pokazivanje<br />
ljepota prirode, nude poseban<br />
doživljaj i nevjerojatno iskustvo<br />
te joj je naljepše kada se ljudi vrate<br />
s putovanja i kažu da se žele vratiti<br />
u određenu destinaciju.<br />
Katarina Line najpoznatija je po<br />
organizaciji krstarenja Jadranom<br />
drvenim jedrenjacima. Njihova flota<br />
broji pedesetak brodova, ali to je<br />
samo dio onoga što nude.<br />
– Najnoviji proizvod je putovanje<br />
autobusom od Zagreba do<br />
Dubrovnika sa garantiranim polaskom.<br />
Tura traje 9 dana i zove se<br />
Hrvatska rapsodija, a nudi Hrvatsku<br />
u malom. Jako smo zadovoljni<br />
uspjehom. Garantirani polasci jamče<br />
ljudima putovanje bez obzira na<br />
broj prijavljenih putnika i to jedan<br />
od razloga što se mnogi na njega<br />
odlučuju, pogotovo oni koji dolaze<br />
izdaleka, rekla je Hauptfeld, i još<br />
jednom naglasila da je formula za<br />
uspjeh rad, rad i samo rad. Puno<br />
rada.<br />
– Morate pratiti trendove i ići<br />
naprijed, inače ste kao svi ostali.<br />
Morate otkriti “ono nešto” i to ponuditi<br />
ljudima. Sa mnom su u poslu<br />
kćer i sin tako da i oni žele dati svoj<br />
doprinos. U budućnosti planiramo<br />
otvoriti ured na Slatini i urediti<br />
jedno apartmansko naselje u Mošćeničkoj<br />
Dragi. To su naši planovi,<br />
rekla je Hauptfeld.<br />
11
SUSRETI<br />
prosinac 2012.<br />
12<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Piše Mirjana Rončević SNIMIO David Kurti<br />
Krv na poziv<br />
- Sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća, kada još nije bilo takvih<br />
tehnoloških rješenja da se krv čuva<br />
kao danas, zaliha krvi se čuvala u<br />
– darivatelju. To je značilo da se<br />
krv išlo davati na poziv. Tako sam<br />
i ja, ne jednom, na poziv odlazio<br />
dati krv, nekad je po mene došlo<br />
vozilo Hitne pomoći, nekad su poslali<br />
taksi... Uvijek si, naročito ljeti,<br />
morao biti spreman na taj poziv<br />
i smjesta otići dati krv, trebao si<br />
biti predani darivatelj – prisjeća se<br />
Nikola Turina i podsjeća kako se<br />
među prvima u Opatiji pridružio i<br />
donorima organa.<br />
ini mi se kao da sada<br />
idem drugi put u penziju.<br />
Prvi puta sam išao<br />
Č<br />
prije pet godina u radnu<br />
penziju, a sada, nakon što sam<br />
125 puta darovao krv i napunio 65<br />
godina (što je dobna granica nakon<br />
koje se više ne može darivati<br />
krv), odlazim i u ovu darivateljsku<br />
penziju – prepričao nam je <strong>Opatija</strong>c<br />
Nikola Turina riječi kojima se obratio<br />
sudionicima nedavno održanog<br />
skupa liburnijskih darivatelja krvi.<br />
Na tom je susretu ove velike humanitarne<br />
obitelji, koja broji preko 700<br />
članova, Turina bio glavna zvijezda.<br />
Ne samo zato što je to bio oproštaj<br />
s njim kao aktivnim darivateljem,<br />
već pogotovo zato što je ovaj rekorder<br />
sa 125 darivanja krvi (jedan<br />
od dvojice na Liburniji – jedini iz<br />
Opatije, a drugi je iz Matulja) zaista<br />
zaslužio priznanja i zahvale koje su<br />
mu tom prilikom izražene.<br />
Nikola Turina krv je darivao<br />
proteklih 46 godina, uglavnom tri<br />
puta godišnje, a svaki puta je poklonio<br />
4,5 decilitara krvi. Izračunali<br />
smo da je ukupno darovao gotovo<br />
60 litara krvi (<strong>56</strong>,25 litara), što bi<br />
značilo da je, teoretski, barem deset<br />
puta dao svu svoju krv koju ima<br />
u tijelu!<br />
- Prvi puta sam krv dao 1966.<br />
godine, u vojsci, a onda redovno<br />
dalje svake godine, uz samo jednu<br />
manju pauzu. Ne mogu reći da me<br />
humanost motivirala da počnem<br />
darivati krv. U vojsci je to značilo<br />
dobiti bolji ručak i slobodan dan,<br />
a poslije kada sam radio u Torpedu<br />
pridružio sam se darivateljima i<br />
radi druženja. Tek s godinama, kada<br />
shvatiš da darivanjem krvi pomažeš<br />
nekome nepoznatom da ostane<br />
zdrav ili da mu spasiš život, shvatiš<br />
koliko je to plemenita i humana<br />
gesta, pa mi je to postala i glavna<br />
motivacija da redovno darujem krv.<br />
Nikad nisam pritom “trčao” za nekim<br />
rekordima i brojkama, one su<br />
jednostavno same dolazile, priznaje<br />
nam Turina, te naglašava kako je<br />
i sam imao koristi od darivanja krvi,<br />
ne samo u nekim privilegijama koje<br />
im društvo daje.<br />
- Darivatelj krvi je ustvari stalno<br />
pod zdravstvenom kontrolom, jer<br />
se uvijek najprije radi analiza krvi.<br />
Ja sam sve te godine proživio kao<br />
zdrav čovjek, a smatram da je tome<br />
pripomoglo i davanje krvi. Što se<br />
tiče privilegija, one su se mijenjale,<br />
pa smo u početku mog darivateljskog<br />
staža dobivali slobodan dan<br />
kad daješ krv i šest dana godišnjeg<br />
odmora, a danas imaš slobodan<br />
dan kada daješ krv i idući dan. No,<br />
bez obzira na to, te mi beneficije<br />
nisu nikada bile pretjerano važne,<br />
koliko mi je važno druženje s ljudima<br />
s kojima sam povezan u toj<br />
humanoj obitelji, te da sam među<br />
njima stekao dobre prijatelje za cijeli<br />
život, kaže Turina.<br />
Za višestruko darivanje krvi dobio<br />
je mnoga priznanja, dobivao je<br />
priznanja i nagrade i za neke druge<br />
društvene angažmane, a iz svega<br />
izdvaja samo dva.<br />
- Predsjednik Hrvatske, tada<br />
je to bio Stjepan Mesić, odlikovao<br />
me Ordenom Danice Hrvatske<br />
za humanost i to mi je posebno<br />
drago priznanje. Naime, razna<br />
društvena priznanja mogu se<br />
dobiti ovako ili onako, ali darivatelji<br />
krvi imaju egzaktni rezultat<br />
i nema tu priznanja “po babi i<br />
stričevima”. Davno, još za vrijeme<br />
bivše države, za svoj angažman u<br />
opatijskom Društvu Naša djeca,<br />
dobio sam Zlatnu značku Saveza<br />
DND-a Hrvatske i to je tada bilo<br />
jedno od najvećih društvenih<br />
priznanja, na što sam također<br />
vrlo ponosan, govori nam Turina,<br />
dobro poznat opatijskoj javnosti<br />
ne samo kao fotoreporter gradskog<br />
lista od njegova osnutka,<br />
već i po društvenom angažmanu i<br />
brojnim aktivnostima. Još polovicom<br />
sedamdesetih godina vodio<br />
je planinarsko društvo u Torpedu,<br />
a početkom osamdesetih, kada ga<br />
je kao strojarskog tehničara posao<br />
odveo u matuljski TIBO a kasnije<br />
u opatijski Komunalac, preuzeo je<br />
opatijske izviđače i vodio ih do početka<br />
Domovinskog rata. Dva mandata<br />
vrlo je predano radio kao član<br />
Akupunktura<br />
Kristaloterapija<br />
Bioenergija<br />
Limfna drenaža<br />
Nikola Turina<br />
Predsjedništva opatijskog Društva<br />
Naša djeca, s kojim i danas surađuje,<br />
godinama je aktivan u Crvenom<br />
križu, poznat je kao volonter... Nije<br />
mu bio stran ni politički angažman,<br />
od mjesnog odbora do funkcije<br />
gradskog vijećnika i rad za stranku<br />
IDS. A uz sve to nađe vremena i za<br />
obiteljske obaveze, za suprugu, dva<br />
sina i dvoje unučadi...<br />
- Mladima poručujem da razmisle<br />
i da se uključe u obitelj darivatelja<br />
krvi zbog istih motiva koje<br />
sam i ja imao: ugodnog druženja<br />
s dobrim ljudima, testiranja svog<br />
zdravlja i, naravno, zbog humanosti.<br />
Jako je lijep osjećaj da si nekome<br />
pomogao, iako nikad ne znaš<br />
kome, zaključuje naš razgovor Nikola<br />
Turina.<br />
Dr. Dražen Martinac<br />
Glavobolje<br />
Bolovi u vratu, leđima i nogama<br />
Psihičke smetnje i stres<br />
Mršavljenje<br />
I druge kronične bolesti<br />
Tel. 051/ 272-086, 091/ 531- 0054<br />
Dr. Maxa J. Oertela 13, <strong>Opatija</strong><br />
Radno vrijeme: po dogovoru<br />
Prvenstvo<br />
za morčiće<br />
U dvorani Gorovo 18. studenog započelo je 6.<br />
Dvoransko prvenstvo Liburnije u nogometu za<br />
morčiće, na kojem će se natjecati osam ekipa<br />
dječaka rođenih 2002. i 2003. godine. Utakmice<br />
će se odigravati subotama prijepodne<br />
sve do ožujka, s pauzom za vrijeme školskih<br />
zimskih praznika. Organizator je NK “<strong>Opatija</strong>”<br />
uz potporu Sportskog saveza Grada Opatije.<br />
Nastupit će ekipe: HNK “Lovran”, NK “<strong>Opatija</strong>”,<br />
MNK “Kvarner” iz Matulja, MNK “Kastav”, MNK<br />
“Fantina” iz Kastva, ŠD “Moji Srdoči”, MNK<br />
“Drenova” i NK “Rječina”. - Na ideju o pokretanju<br />
ovakvog prvenstva došli smo treneri<br />
Sipe Mikulić, Boris Petrovčić i ja kako bismo<br />
dječacima osigurali kontinuitet u natjecanjima<br />
i omogućili da igraju zimi, kada za ovaj<br />
najmlađi uzrast nema nikakvih takmičenja.<br />
Na kraju prvenstva najboljim ekipama uručit<br />
će se nagrade, a pobjedniku prijelazni pehar.<br />
Dodijeliti će se i posebna nagrada za fair-play<br />
Stojan Osojnak nazvana po najpoznatijem<br />
opatijskom nogometašu i reprezentativcu,<br />
istaknuo je direktor prvenstva Silvano Raffaelli.<br />
K.T.<br />
Sjećanje na<br />
Škabrnju<br />
27 članova Udruge dragovoljaca i veterana<br />
Domovinskog rata, ogranak <strong>Opatija</strong>, 17. studenog<br />
obišli su Pakoštane, mjesto oslobođenog<br />
generala Ante Gotovine. Idućeg su dana<br />
prisustvovali misi zadušnici za sve stradale u
vaki mjesec šaljemo<br />
veći broj primjeraka<br />
S našeg lista na različite<br />
adrese u Hrvatskoj, ali<br />
i u inozemstvu. Došli smo tako na<br />
ideju kontaktirati naše čitatelje u<br />
udaljenim državama i gradovima i<br />
pitati ih tko su, što su, čime se bave i<br />
što za njih znači naći u poštanskom<br />
sandučiću List <strong>Opatija</strong>.<br />
U ovom broju predstavljamo<br />
vam našu čitateljicu iz Amerike Silviju<br />
Brozak.<br />
Do svoje 23. Godine živjela<br />
sam u Opatiji, a onda sam, te 1977.,<br />
otišla s mamom na godišnji odmor<br />
u Brazil gdje je živio brat moga<br />
djeda. Mama i ja otišle smo vidjeti<br />
karneval u Riju i uživati u tropskom<br />
Brazilu, ali moj se godišnji odmor<br />
oduljio. Mama se vratila u Hrvatsku,<br />
a ja sam ondje ostala. Naučila<br />
sam jezik i ostala tamo živjeti do<br />
1990. godine, kada sam se, zajedno<br />
s mojim sinom koji je rođen 1985.<br />
u Brazilu, zbog ekonomske krize<br />
preselila u Ameriku gdje, od 1960.,<br />
žive moj tata i njegova obitelj. Dobila<br />
sam posao u Connecticutu, u<br />
gradu Norwalk, što je oko 90 km<br />
eneracija osnovnoškolaca<br />
1962./63. obilježila<br />
G je 50. obljetnicu upisa<br />
u prvi razred tadašnje<br />
Osnovne škole “<strong>Opatija</strong>” i okolnih<br />
područnih škola, a od njih stotinjak,<br />
okupilo ih se pedesetak. Svečanost<br />
je, 24. studenog, započela okupljanjem<br />
u knjižnici današnje osnovne<br />
škole „Rikard Katalinić Jeretov“,<br />
gdje se, nakon pozdravne riječi ravnatelja<br />
Fredija Glavana, prisutnima<br />
obratio nekadašnji direktor škole<br />
prof. Riker Petar i podsjetio ih na<br />
davne dane provedene u školskim<br />
klupama.<br />
Svečanosti su prisustvovali i<br />
profesori: Sonja Dvornik, Gordana<br />
Hrabrić, Marijana Kalafatović, Branka<br />
Marčeta i Višnja Ružić, koja je i<br />
izvršila prozivku “đaka” po razredima,<br />
a svatko je imao svoju kratku<br />
životnu priču. Naročito zanimljiva<br />
bila je video prezentacija slajdova,<br />
Piše Kristina Staničić<br />
Silvija Brozak<br />
sjeveroistočno od New Yorka, gdje i<br />
danas živim i radim u administraciji<br />
jedne velike kompanije za reosiguranje.<br />
Prije, otprilike 14 godina, nakon<br />
smrti mojih bake i djeda, moja<br />
je mama došla živjeti kod mene.<br />
Moja je familija ovdje velika. Imam<br />
sina, snahu i unuku. Tata i mama su<br />
mi ovdje, kao i moja dva brata sa<br />
svojim obiteljima i moj stric. Jako<br />
sam voljela Brazil, a isto tako volim i<br />
život u Americi, ali nema ništa ljepše<br />
i slađe nego kada se približava<br />
ljeto, a s njime i moj odmor u Opati-<br />
sastavljena od starih školskih fotografija<br />
s imenima učenika, na kojoj<br />
su se mnogi mogli prepoznati.<br />
Pola stoljeća od kako su sjeli u<br />
školske klupe zajednički su proslavili:<br />
Abjanić Ana (Karneluti), Ambrožić<br />
Anamarija (Radun), Barba<br />
Diana (Krota), Bartolović Josip,<br />
Batagelj Vesna (Matulja), Brezac<br />
Vesna (Korić), Brnčić Mirna (Dačić),<br />
Brnčić Rajko, Bumbak Jadranka<br />
(Đeri), Burum Sonja (Božić), Carev<br />
Biserka (Gadžo), Čavar Pavao,<br />
Dančilović Zoran, Darišić Davorin,<br />
Darišić Željko, Dekleva Dario, Dobrec<br />
Artur, Dvornik Davorka (Steinfl),<br />
Gregorović Boris, Juričić Vojka<br />
(Blečić), Kadmen Vesna , Kinkela<br />
Ines (Kinkela), Korić Karmen (Vuković),<br />
Kovačić Lada (Pažanin),<br />
Kršanac Dragan, Letiš Silvana<br />
(Mohorić), Mogin Ksenija, Mudrovčić<br />
Darko, Mudrovčić Milan, Novak<br />
Nevio, Peloza Marica, Petreš Zoran,<br />
Silvijino<br />
pismo<br />
iz Amerike<br />
ji. Svake godine, uglavnom u srpnju,<br />
dolazim u Opatiju gdje imam puno<br />
prijatelja. Zahvaljujući Inter<strong>net</strong>u i<br />
Skype-u redovito se čujemo i vidimo<br />
i tijekom godine. Puno mojih<br />
prijatelja živi izvan Opatije, bilo<br />
negdje u Europi ili na nekom drugom<br />
kontinentu, ali često se većina<br />
nas sastane ljeti u našoj Opatiji. Rođena<br />
sam Opatijka i moj mi je grad<br />
ostao u divnom sjećanju i vrlo sam<br />
ponosna što je svake godine kada<br />
dođem sve ljepši. Drago mi je da<br />
na moju američku adresu redovito<br />
stiže List <strong>Opatija</strong> koji čitam od<br />
Pedeseta godišnjica upisa u prvi razred<br />
O.Š. <strong>Opatija</strong>, generacija 1962.<br />
Prodan Gordana (Laginja), Radešić<br />
Anamarija (Blaženić), Rumac Goran,<br />
Rumac Makso, Slavić Đurđica<br />
(Prokić), Soldatić Ljiljana (Dian), Srdoč<br />
Jadranka (Kos), Starac Branka<br />
(Kulaš), Staraj Anđelko, Stermečki<br />
Robert, Suzić Slavko, Swatosch<br />
Leonarda (Lazarić), Šepić Gordan,<br />
Šepić Miljenka, Tominić Marija (Antonić),<br />
Toncin Radojka (Žiganto),<br />
SUSRETI<br />
prve do posljednje stranice. On mi<br />
predstavlja pupčanu vrpcu s mojim<br />
rodnim gradom i nikako je ne želim<br />
prerezati. Svakom se broju veselim<br />
i nema te rubrike koju bih posebno<br />
istaknula kao meni najdražu. Čitam<br />
sve, sve me zanima, sve je to moj<br />
grad.<br />
Tako je svoju životnu priču<br />
ispričala naša čitateljica iz Amerike,<br />
a mi pozivamo i druge naše čitateljice<br />
i čitatelje iz “bijelog svijeta”<br />
da nam se jave sa svojim pričama<br />
i mišljenjima..<br />
JUBILEJI<br />
Turin Božidar, Žele Helga i Žiganto<br />
Janja (Matušić).<br />
Svečanost je nastavljena u<br />
ugodnom druženju u restoranu<br />
“Kinkela” u Bregima uz večeru, zabavu<br />
i ples. Načelno je dogovoreno,<br />
da se do idućeg susreta ne čeka<br />
tako dugo, nego da se susreti dogovaraju<br />
malo češće, kazao je jedan<br />
od slavljenika, Dario Dekleva.<br />
13<br />
Škabrnji i na središnjoj komemoraciji na Trgu<br />
Franje Tuđmana. U formiranoj povorci potom<br />
su išli do centralnog križa gdje su zapalili svijeću<br />
i položili vijenac UDVDR-a i Grada Opatije<br />
na spomen-obilježje mjesnog groblja sv. Luke<br />
uz postroj zastavnog voda s 11 zastava ratnih<br />
postrojbi i zastavom udruge i Grada. Odali su<br />
počast i zapalili svijeće i na mjestu masovnog<br />
zločina gdje je ekshumirano 48 civila i 15 branitelja.<br />
Odali su počast i u Nadinu gdje je ubijeno<br />
15 civila i 3 branitelja, a još se 3 branitelja<br />
vode kao nestali te su na povratku kući odali<br />
počast i upalili svijeće na spomen-obilježju 3.<br />
gardijske brigade Kune (35 poginulih u akciji<br />
Maslinica) kod mjesta Kašić. K.S.<br />
Pobjeda u<br />
briškuli i trešeti<br />
Opatijke Cvjeta Juranović i Jolanda Stermečki<br />
osvojile su prvo mjesto na turniru u briškuli i<br />
trešeti održanom u cafe baru Tin u Trinajstićima.<br />
U konkurenciji od dvadeset parova, ovaj<br />
ženski par pobijedio je svu mušku konkurenciju,<br />
a prvu nagradu – janjčića, podijelile su<br />
s drugoplasiranima. – Kartamo već dugi niz<br />
godina, a najviše u Klubu 60+. Najveći nam<br />
je “gušt” što smo pobijedile sve muške, jer su<br />
se hvalili kako bolje igraju od žena, kazale su<br />
“vremešne” penzionerke te istaknule kako je<br />
na turniru najbolji dio bilo zajedničko druženje<br />
uz fažol. K.T.
KABELSKA TV<br />
s više od 80 programa<br />
do 5 TV-a na jedan priključak<br />
KABELSKA TV +<br />
FLAT INTERNET<br />
4 / 8 / 12 MBPS<br />
najbrži inter<strong>net</strong> na Liburniji<br />
1 Play<br />
80 TV programa<br />
do 5 TV-a na jedan priključak<br />
5590 Kn<br />
mjesečno<br />
2 Play 8<br />
80 TV programa<br />
FLAT inter<strong>net</strong> do 8 MBPS<br />
19310 Kn<br />
mjesečno<br />
2 Play 4<br />
80 TV programa<br />
FLAT inter<strong>net</strong> do 4 MBPS<br />
15245 Kn<br />
mjesečno<br />
CATV Liburnija • Svijet novih mogućnosti<br />
Kabelska televizija Liburnije<br />
TV + INTERNET + VIDEOSTRANICE + RADIO + TELEFON<br />
2 Play 12<br />
80 TV programa<br />
FLAT inter<strong>net</strong> do 12 MBPS<br />
23375 Kn<br />
mjesečno<br />
AKCIJA do kraja godine<br />
Za ugovore sklopljene do 31. XII. 2012.<br />
besplatan TV 3 mjeseca<br />
INFO 051 492 850<br />
www.catvliburnija.<strong>net</strong><br />
Osnovano 1993. u Veprincu<br />
Spaja Liburniju
akon puno godina<br />
iskustva i znanja, smatrajući<br />
da mogu učiniti<br />
N<br />
još više u svom radu,<br />
odlučila sam svoja stečena znanja i<br />
vještine primijeniti u radu za dobrobit<br />
i djece i roditelja, započela je naš<br />
razgovor ravnateljica Dječjeg vrtića<br />
<strong>Opatija</strong> Sabrina Jelić. Na mjesto<br />
nove ravnateljice došla je 23. srpnja,<br />
nakon skoro 30 godina rada u<br />
Dječjem vrtiću <strong>Opatija</strong>. Gotovo čitavo<br />
vrijeme radila je u lovranskom<br />
vrtiću i, kaže, davala je uvijek sve<br />
od sebe u poslu koji doista voli i ne<br />
doživljava ga kao nešto što prestaje<br />
u trenutku kada završi njezin radni<br />
dan. U svoje slobodno vrijeme susreće<br />
se sa svojim vrtićarima, među<br />
kojima ima i onih koji su danas i<br />
sami roditelji. To ju veseli, dodala je i<br />
simpatično joj je kada joj se ti veseli<br />
kikići zalete u zagrljaj na cesti ili joj<br />
preko ceste mašu.<br />
- Djeca se u vrtiću moraju uz<br />
svoju tetu osjećati dobro i ugodno<br />
i uvijek mi je bilo stalo da djeca u<br />
mene imaju povjerenja, da se uz<br />
mene osjećaju sigurno. Rad s djecom<br />
vrlo je odgovoran, ali je istovremeno<br />
prekrasan i nikada mi<br />
nije bilo žao što sam se odlučila za<br />
ovu profesiju. Najsretnija sam kada<br />
vidim da im je lijepo, da uživaju u<br />
onome što rade, a uvijek me posebno<br />
veselilo kada su mi moji bivši<br />
Ravnateljica<br />
u duši ostala teta<br />
Piše Kristina Staničić<br />
Sabrina Jelić<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
vrtićari navraćali poslije školske nastave<br />
kako bi popričali i podijelili sa<br />
mnom nešto što im se toga dana<br />
dogodilo, kaže naša sugovornica.<br />
Na naše pitanje nedostaje li joj<br />
rad s djecom u grupi, teta Sabrina<br />
nam odgovara da se trudi jednom<br />
tjedno obići sve objekte Dječjeg<br />
vrtića <strong>Opatija</strong> i boraviti s kolegicama<br />
po grupama. Nada se da će<br />
joj posao i ubuduće to dozvoljavati<br />
jer, kaže, na taj način ima direktan<br />
uvid u rad, s druge strane zadovolji<br />
svoju potrebu boravka s djecom, a<br />
smatra to i svojom obvezom kao<br />
ravnatelja.<br />
- Trudim se biti na raspolaganju<br />
svojim kolegicama, djeci i njihovim<br />
roditeljima, kao i, naravno, svim<br />
djelatnicima vrtića, naglašava ravnateljica.<br />
Otkako ste na mjestu ravnateljice,<br />
ima li nekih noviteta u Dječjem<br />
vrtiću<br />
- Početak školske godine u<br />
počeo je u znaku zdrave hrane cjelogodišnjim<br />
projektom Zdrava prehrana<br />
u vrtiću. Projekt se provodi<br />
svakodnevno, na način da djeca s<br />
odgajateljima osmišljavaju menije<br />
koji se temelje na bazi zdrave hrane,<br />
a hrana se priprema u vrtićkoj<br />
kuhinji i jedu je vrtićka djeca i odgajatelji.<br />
Prijedlozi naše djece i odgajatelja<br />
prilagođavaju se, naravno,<br />
postojećim jelovnicima u koje ih<br />
naše kuharice vješto ukomponiraju.<br />
Nadalje, novitet je i atletika u našem<br />
SUSRETI<br />
vrtiću, točnije Atletski klub Kvarner<br />
organizira atletsku školu u koju<br />
smo uključili našu djecu. Koordinatori<br />
iz kluba Ivan i Darko Štemberger<br />
najprije su sa školom upoznali<br />
odgajatelje, zatim na roditeljskim<br />
sastancima i roditelje kojima se ideja<br />
svidjela. Za sada je dogovor da<br />
djeca odlaze jednom mjesečno u<br />
Rijeku u pratnji svojih odgajateljica,<br />
a djeca koja iz bilo kojeg razloga ne<br />
idu u atletsku školu ostaju u vrtiću s<br />
odgajateljicom. To je za sada to, ali<br />
ideja ima puno. Naši su odgajatelji,<br />
baš kao i ja, otvoreni za prijedloge<br />
i novitete, spremni su na suradnju,<br />
a drago mi je i da od strane roditelja<br />
imamo spremnost na suradnju.<br />
Uvijek se trudimo i njih uključiti u<br />
naš rad i projekte. To je izuzetno<br />
važno, jer na taj način roditelj ima<br />
priliku iz prve ruke vidjeti što i kako<br />
mi s djecom radimo, a prilika je to<br />
da se i oni malo opuste i barem na<br />
trenutak vrate u svoje djetinjstvo<br />
kada su igra i veselje bili jedina briga.<br />
Oni trebaju biti i uglavnom jesu<br />
partneri i neposredni suradnici u<br />
odgojno obrazovnom-radu našeg<br />
vrtića.<br />
U posljednje vrijeme često se<br />
govori o izgradnji novog vrtića…<br />
- U planu je izgradnja nove<br />
zgrade vrtića na Punta Kolovi za<br />
čiju je izradu glavnog projekta raspisan<br />
natječaj. Potrebe su velike,<br />
postojeća zgrada nije namjenski<br />
građena i kapacitetom ne odgovara<br />
našim potrebama. Mi još uvijek<br />
radimo po normativima iz 1983. godine,<br />
i imamo u svakoj grupi 20 posto<br />
više djece, a uskoro očekujemo<br />
nove normative, kada će potreba<br />
za novom zgradom biti još i veća.<br />
Izgradnju vrtića sufinancirat će Talijanska<br />
Unija i Grad <strong>Opatija</strong>. Izgradnjom<br />
novog dječjeg vrtića riješile bi<br />
se, nadam se, potrebe građana za<br />
vrtićkim kapacitetima u skladu sa<br />
suvremenim pedagoškim standardima<br />
i upravo zbog toga smatram<br />
važnim da u izradi glavnog projekta<br />
sudjeluju i ljudi iz struke. I sama<br />
sam zainteresirana osobno se u to<br />
uključiti jer smatram da ljudi iz struke<br />
ipak najbolje znaju što i kako, a<br />
da djeca, roditelji i djelatnici budu<br />
zadovoljni.<br />
15<br />
Sat povijesti s<br />
antifašistima<br />
U okviru suradnje opatijske UABA-e i škola,<br />
srednjoškolci su se sredinom studenog<br />
uputili “po šumama i gorama”, s ciljem boljeg<br />
upoznavanja prošlosti, a u sklopu projekta<br />
“Partizanskim putevima opatijskog zaleđa”.<br />
43 učenika iz četiri opatijske srednje škole,<br />
u pratnji svojih nastavnika povijesti proveli<br />
su dan obilazeći Ćićariju i podučkarska sela<br />
Vodice, Dane Selo, Brest, Trstenik, Rašpor,<br />
Račja Vas i Brgudac. U Buzetu je održan sat<br />
povijesti na spomeniku s bistama istaknutih<br />
istarskih rodoljuba kao i pločama s imenima<br />
svih onih koji su svoje živote ugradili u slobodu<br />
Istre i svoga kraja. Članovi UABA bili su i na<br />
jednodnevnom izletu Partizanskim putevima<br />
novljanskog zaleđa, nakon kojeg su zaključili<br />
da taj izlet sljedeće godine treba biti “top”<br />
destinacija za obilaske opatijskih školaraca u<br />
organizaciji opatijske udruge antifašista. K.T.<br />
Sto let škole<br />
va Leprince<br />
Područna škola Veprinac proslavila je 23.<br />
studenog svoj 100. rođendan. Bivši i sadašnji<br />
učenici, nastavnici te mnogi posjetitelji ovaj<br />
značajan jubilej proslavili su uz izložbu starih<br />
fotografija, predavanje o povijesti škole dr.sc.<br />
Roberta Žigulića te prigodni program u kojem<br />
su sudjelovali učenici škole te članovi Mješovitog<br />
pjevačkog zbora Maeastral i klape Mirakul.<br />
Izložbu su pripremili članovi Kulturnog<br />
društva Leprinac uz pomoć učiteljica. K.T.
ZAŠTITA VODOMJERA<br />
OD SMRZAVANJA<br />
S<br />
obzirom na očekivano snižavanje<br />
temperature u našim<br />
krajevima, upozoravamo potrošače<br />
vode liburnijskog kraja na<br />
zaštitu vodovodnih instalacija od<br />
smrzavanja u priključnim oknima,<br />
na otvorenim, vanjskim prostorima,<br />
kao i u negrijanim, slabo korištenim<br />
unutrašnjim prostorijama.<br />
Vodomjerna okna potrebno je<br />
zaštiti od smrzavanja na način da<br />
se zidovi i poklopac oblože izolacijskim<br />
materijalom (ploče stiropora,<br />
tvrde pjene, kamene vune<br />
i sl.), a u samu unutrašnjost okna<br />
dobro je staviti ili rastresiti izolacijski<br />
materijal, ili suho lišće, i to na<br />
način da bude uloženo u plastične<br />
mrežaste vreće kako bi se lakše<br />
vadilo i stavljalo nazad u okno.<br />
Instalacije koje su izložene utjecaju<br />
hladnoće, a koje se ne koriste<br />
najbolje je, ukoliko je to moguće,<br />
isprazniti. Ukoliko moraju biti ispunjene<br />
vodom, tada ih treba dobro<br />
toplinski zaštititi omatanjem<br />
izolacijskim materijalima (u trakama)<br />
ili već gotovim izolacijama za<br />
cijevi koje odgovaraju pojedinim<br />
profilima i mogu se nabaviti u trgovinama<br />
vodovodnim materijalom<br />
i centralnim grijanjem.<br />
Najvećoj opasnosti od smrzavanja<br />
podložne su instalacije,<br />
i naročito vodomjeri koji se ne<br />
koriste, unutar kojih je voda u<br />
stanju mirovanja te je ledenost<br />
lakše hvata. Tada obično dolazi<br />
do pucanja stakla vodomjera i često<br />
do nekontroliranog istjecanja<br />
vode. Kako se to ne bi dogodilo<br />
potrebno je zaštititi vodomjere i<br />
vodovodne instalacije, a kod izrazitije<br />
niskih temperatura dobro je<br />
i trošiti vodu, jer što je više voda<br />
u pokretu, to je led teže preuzima.<br />
I na kraju, ne zaboravimo prošlu<br />
zimu s prilično dugotrajnim, niskim<br />
temperaturama, bez snijega<br />
kao izolatora, koja je donijela velike<br />
probleme u javnoj i privatnoj<br />
vodoopskrbi.<br />
Dean Doričić, dipl. ing. stroj.<br />
Rukovoditelj R.J. Vodoopskrba i<br />
odvodnja<br />
prosinac 2012.<br />
16<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Obavijest građanima<br />
Poštovani korisnici naših usluga!<br />
S obzirom na dostupnost žutih vreća za prikupljanje nepovratne plastične ambalaže (na gradskoj<br />
tržnici) te izrazitom povećanju interesa za iste, molimo da se navedene vreće koriste isključivo<br />
za svoju namjeru. Pune vrećice možete ostaviti uz kantu za papir (plava ili kanta s plavim<br />
poklopcem sa jasno istaknutim natpisom papir, i to 1.01.2013. i 14.01.2013. godine.<br />
Također, molimo da ne odlažete vrući žar i pepeo u kante, zbog opasnosti od zapaljenja kante,<br />
a i sigurnosti vaše imovine (automobili i dr.) neposredno uz kontejner.<br />
Za nadolazeće praznike, da nam grad izgleda čisto i uredno, a kako bi se gosti Opatije ugodno<br />
osjećali i ponijeli lijepe slike našega turističkog grada sa sobom po svijetu, molimo da poštujete<br />
ove naputke!
U Bristolu su mališani<br />
izrađivali haljinice u<br />
havajskom stilu, a kasnije<br />
učili plesati havajske i<br />
latino plesove<br />
AKCIJE<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
rtani filmovi, kazališne<br />
predstave, radionice i<br />
C mini disco tek su neke<br />
od aktivnosti koje se<br />
nedjeljama nude opatijskim mališanima.<br />
Dan koji je u mnogim obiteljima<br />
rezerviran za međusobno<br />
druženje roditelja i djece, i ove je<br />
zime obogatila raznovrsna zabava,<br />
edukativne igre i druženja. Tijekom<br />
listopada i studenog, filmske matineje<br />
u organizaciji “Festivala <strong>Opatija</strong>”<br />
održavale su se svake nedjelje u<br />
Vili Antonio. Kazališne predstave za<br />
djecu, u “Šporeru” i “Adriaticu”, tijekom<br />
čitave godine privlače mnoštvo<br />
mališana, a startale su i Dječje nedjelje<br />
u kavani hotela “Bristol” koje će,<br />
sve do ožujka, biti organizirana zabava<br />
za najmlađe i tako će im uljepšati<br />
hladne zimske dane.<br />
- Sa željom da najmlađim Opatijcima<br />
omogućimo dodatnu zabavu<br />
u jesen i zimi, kada radi lošeg<br />
vremena ne mogu puno boraviti<br />
Improvizirano kino u Vili Antonio na nedjeljnim filmskim<br />
matinejama okupljalo je četrdesetak mališana<br />
Vesele<br />
dječje<br />
nedjelje<br />
Piše Kristina Tubić<br />
vani, organizirali smo nedjeljne filmske<br />
matineje. Ljeti su dječji filmovi<br />
bili odlično posjećeni, pa smo željeli<br />
mališanima pružiti mogućnost<br />
uživanja, u najnovijim crtićima na<br />
velikom platnu, i zimi. Svjesni smo<br />
da uvjeti u Vili Antonio nisu idealni,<br />
ali smatramo da je to ipak dobra<br />
stvar, a i posjećenost je bila dobra.<br />
Trideset i pet do četrdeset gledatelja,<br />
koliko je dolazilo, optimalno je za<br />
ovaj prostor. Vrijeme početka smo<br />
pomaknuli na 12 sati kako se ne bi<br />
preklapalo s programom za djecu<br />
koji organizira hotel “Bristol”. Neki<br />
su nam zamjerili da je cijena ulaznice<br />
od 25 kuna previsoka. Međutim,<br />
to je najniži iznos koji smo mogli naplatiti,<br />
jer je distributer taj koji određuje<br />
cijenu. I kazališne predstave<br />
naplaćujemo 25 kuna, što je među<br />
najnižim cijenama za dječje kazališne<br />
predstave u Hrvatskoj jer, gotovo<br />
niti jedno kazalište, ne ide s cijenom<br />
ulaznice manjom od 30 kuna. Predstave<br />
su odlično posjećene, u prosjeku<br />
ima osamdesetak gledatelja.<br />
Sezonu filmskih matineja zaključili<br />
smo filmom Pinocchio 3000, a s<br />
dječjim kazališnim predstavama nastavljamo<br />
dalje, kazala je ravnateljica<br />
Festivala <strong>Opatija</strong> Rajna Miloš.<br />
U kavani hotela Bristol započeo<br />
je četvrti ciklus Opatijskih dječjih nedjelja.<br />
Ulaz je slobodan, a mališani<br />
će sve do ožujka moći uživati u radionicama,<br />
karaokama, mini discu i<br />
predstavama.<br />
- Ove smo godine s Opatijskim<br />
dječjim nedjeljama krenuli nešto<br />
kasnije, jer su se nedjeljama održavale<br />
dječje filmske matineje. Četvrtu<br />
nedjelju zaredom organiziramo ova<br />
druženja i odaziv je uvijek odličan.<br />
Ove godine novost je mini disco, a<br />
ideja je potekla od djece i njihovih<br />
roditelja, koji su ,putem anketnih<br />
listića, izrazili želju za održavanjem<br />
disca za djecu. Plesom ćemo, na<br />
partyiu pod zvijezdama, otpratiti i<br />
2012. godinu , najavila je direktorica<br />
“Vienna International hotela” Loredana<br />
Perčić. Ni ove godine neće<br />
izostati nagradna igra, a najsretniji<br />
će osvojiti 3 polupansiona za četveročlanu<br />
obitelj u Loipersdorf Spa &<br />
Coference hotelu u blizini Graza i 4<br />
jednodnevne ulaznice za Adventure<br />
World u sklopu Loipersorf termi. Svi<br />
koji žele primati obavijesti o programu<br />
Dječjih nedjelja putem maila,<br />
mogu ostaviti svoju mail adresu na<br />
recepciji.<br />
Pohvale<br />
organizatorima<br />
Upitali smo i roditelje kako im<br />
se sviđa opatijska nedjeljna ponuda<br />
za mališane.<br />
Martina Šimunić: - S osmogodišnjom<br />
kćerkom Tarom i trogodišnjom<br />
Rutom posjetili smo<br />
skoro sve filmske matineje. Redoviti<br />
smo gledatelji kazališnih<br />
predstava, gdje nam se nekada<br />
pridruži i najstarija kćer Larisa,<br />
te smo svake nedjelje u Bristolu.<br />
Pohvale svim organizatorima.<br />
Divno je kada ima toliko<br />
stvari za djecu. Djevojčice jako<br />
vole zabavu u Bristolu. Tamo se<br />
igraju, sudjeluju u igraonicama<br />
i igraju se s prijateljicama. Kada<br />
svojim kolegicama u Rijeci<br />
pričam gdje smo sve bili nedjeljom,<br />
one su ljubomorne na<br />
nas Opatijce što imamo toliko<br />
događanja za djecu.<br />
Alena Velović: - Šestogodišnji<br />
sin Elijas i petogodišnja kćer<br />
Larisa vrlo rado dolaze na<br />
dječje nedjelje u Bristolu, a i ja<br />
volim doći, jer provodimo vrijeme<br />
zajedno i odlično se zabavljamo.<br />
Bili smo i na filmskim<br />
matinejama. Odlično je da se<br />
<strong>net</strong>ko sjetio da iskoristi prostor<br />
i mogućnosti te organizira kino<br />
za djecu. Šteta što ljeti nema<br />
više programa za mališane. U<br />
Karlovcu se, u proljeće i ljeti<br />
vikendima, organiziraju razna<br />
događanja za djecu pa je tako<br />
na jednom kraju mađioničar, na<br />
nekom drugom mjestu klaun s<br />
balonima... Ima raznih dječjih<br />
radionica, “bendovi” sviraju...<br />
Sve je, naravno, besplatno. I<br />
<strong>Opatija</strong> bi u našem prekrasnom<br />
parku mogla napraviti nešto<br />
slično.<br />
17
i Sretna nova godina!!!<br />
Čestit Božić<br />
44 godine s Vama<br />
REAL ESTATE AGENCY<br />
Immobilienagenturen<br />
Агенство недвижимости<br />
Agenzie immobiliari<br />
Najveća ponuda nekretnina na Opatijskoj Rivijeri<br />
Ako kupujete ili prodajete nekretninu<br />
OBRATITE <strong>NA</strong>M SE S POVJERENJEM<br />
Jer vaše zadovoljstvo je naš cilj!!<br />
www.smart-invest.hr<br />
Čestit Božić i sretnu Novu godinu želi vam agencija Smart invest immobilien
Hrvatski<br />
otac mini<br />
rukometa<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
USPJEŠNI OPATIJCI<br />
Piše: Kristina Tubić<br />
aš sugrađanin Željko<br />
Tomac već 27 godina<br />
N živi i radi u Norveškoj.<br />
Cijeli svoj radni vijek<br />
je rukometni trener, a posljednjih<br />
desetak godina, s kolegom Robertom<br />
Hedinom, vodi norvešku<br />
mušku rukometnu reprezentaciju,<br />
radi u Rukometnom savezu Norveške<br />
te je zadužen za edukaciju<br />
trenera mlađih reprezentacija.<br />
Pedesetšestogodišnji <strong>Opatija</strong>c ,sa<br />
suprugom Magdom i kćerima Teodorom<br />
i Martom, živi u Trondheimu,<br />
trećem po veličini gradu u<br />
Norveškoj, a u Opatiji stanuju na<br />
Lipovici. Kćeri su krenule tatinim<br />
stopama te su obje vrsne rukometašice<br />
koje su nastupile i za<br />
hrvatsku reprezentaciju.<br />
- U Opatiju dolazimo vrlo<br />
često. Tu je uvijek sve lijepo, pa<br />
čak je i vrijeme, ako usporedim<br />
s onim u Norveškoj, ovdje uvijek<br />
prekrasno. <strong>Opatija</strong> je, jednostavno<br />
– <strong>Opatija</strong>! Ako pitate moje<br />
prijatelje i kolege iz Norveške koji<br />
su nas posjetili, kako im se sviđa,<br />
reći će vam da nikako ne razumiju<br />
zašto bi <strong>net</strong>ko iz Opatije otišao<br />
živjeti bilo gdje drugdje na svijetu.<br />
Možda uspiju tek djelomično<br />
shvatiti kada im objasnim ekonomsku<br />
situaciju u našoj zemlji te<br />
novčane poteškoće u hrvatskom<br />
sportu. Mnogi Opatijci uzimaju<br />
Opatiju “zdravo za gotovo” i nisu<br />
ni svjesni koliko su ljudi koji dođu<br />
iz drugih krajeva zadivljeni i očarani<br />
našim parkovima, zgradama,<br />
lungomareom, hranom i pićem,<br />
istaknuo je Željko Tomac.<br />
Prije no što je postao trener, i<br />
sam je igrao rukomet. Zatim je, od<br />
1981. do 1986. godine, bio trener<br />
RK “Zamet” kada je dobio poziv<br />
za trenerski angažman u Norveškoj<br />
te odlazi s obitelji. Rado se prisjeća<br />
vremena kada je <strong>Opatija</strong> bila<br />
centar zabave:<br />
– Osamdesetih godina <strong>Opatija</strong><br />
je bila kraljica noćnog života.<br />
Svi su tu izlazili, a opatijske diskoteke<br />
bile su najpopularnije na<br />
širem području. U doba kada sam<br />
ja igrao rukomet u Rijeci, moj brat<br />
Nikola igrao je za RK “<strong>Opatija</strong>”.<br />
Zaista me veseli što će <strong>Opatija</strong><br />
konačno dobiti sportsku dvoranu,<br />
jer opatijski sportaši je zaslužuju.<br />
Također, jedva čekam da se izgradi<br />
garaža, jer parking je ovdje veliki<br />
problem. Meni doduše ne, jer<br />
kad dođem, sve obavljam pješice i<br />
obožavam šetati, tako da auto ovdje<br />
niti ne palim, kazao je Tomac.<br />
Ovaj vrsni rukometni stručnjak<br />
poznat je i po tome što je u<br />
Hrvatsku donio mini rukomet, danas<br />
vrlo popularan kod najmlađih<br />
uzrasta djevojčica i dječaka.<br />
- Uz pomoć Željka Milanovića,<br />
tajnika Rukometnog saveza PGŽa<br />
koji me za vrijeme svjetskog<br />
rukometnog prvenstva 1993. godine<br />
posjetio u Norveškoj i vidio<br />
mini rukomet, došli smo na ideju<br />
da prevedemo pravila, kako bi se<br />
mini rukomet igrao i u Hrvatskoj,<br />
te krenuli s igranjem mini rukometa<br />
u Rijeci. Tako je Rijeka prvi<br />
hrvatski grad u kojem se počeo<br />
igrati mini rukomet, a u prvoj generaciji<br />
“minića” bio je i naš poznati<br />
rukometaš Mirza Džomba. U<br />
toj ranoj školskoj dobi, negdje od<br />
prvog do četvrtog razreda, kada<br />
se igra mini rukomet, najvažnije<br />
je druženje djece. Sve se svodi<br />
na igru. Treneri su ,često, roditelji<br />
Norveška riba na dalmatinski<br />
- Jako volim hrvatsku kuhinju, pogotovo ovu našu primorsku, te<br />
dalmatinsku. U Norveškoj ima jako dobar izbor riba i rakova u trgovinama,<br />
a moja ih supruga sprema na “dalmatinski”, što uvijek oduševi<br />
naše prijatelje kada nam dođu u goste. U Norveškoj su popularna kućna<br />
druženja. Ne izlazi se mnogo u restorane, tako da su svi naši prijatelji<br />
dobro upoznali kuhinju moje supruge i hrvatske specijalitete. Osamdesetih<br />
godina je postojala charter linija iz Pule za Oslo, a u to doba se u<br />
taverni hotela Admiral jeo najbolji tartar biftek, pa smo nekoliko puta<br />
avionom nosili tartar iz Opatije za Norvešku, prisjeća se Željko Tomac.<br />
i bitno je druženje između djece<br />
međusobno, te djece i roditelja. U<br />
Norveškoj je mini rukomet zaista<br />
samo igra, bez prevelike sportske<br />
stručnosti gdje je važno djecu naučiti<br />
da zavole sport, da budu zadovoljni<br />
dok treniraju i da uživaju<br />
u igri. U Hrvatskoj se sport u tim<br />
ranim, dječjim uzrastima, shvaća<br />
preozbiljno. Traže se talenti, pa<br />
iako je talent, naravno, uvijek dobrodošao,<br />
djecu treba naučiti da<br />
su najvažniji upornost i rad. Sport<br />
u ranoj dječjoj dobi, posebno kolektivni<br />
sport, uči djecu socijalizaciji<br />
i društvenim vrijednostima i u<br />
tome se ogleda važnost sporta<br />
kod djece, istaknuo je naš sugovornik.<br />
19<br />
Nagrada<br />
PP Učka<br />
Park prirode Učka dobitnik je godišnje turističke<br />
nagrade “Simply the best” koju dodjeljuju<br />
UHPA - Udruga hrvatskih putničkih<br />
agencija i časopis Way to Croatia. Nagrada se<br />
dodjeljuje za kreativan pristup oblikovanju<br />
ponude te ostvarene rezultate tijekom 2012.<br />
godine u kategoriji<br />
turizam i priroda.<br />
Kristalnu statuu i<br />
Priznanje za osvojenu<br />
nagradu u ime<br />
Javne ustanove PP<br />
Učka primio je v.d.<br />
ravnatelja Egon Vasilić<br />
6. prosinca na<br />
prigodnoj svečanosti<br />
u Poreču. K.T.<br />
Dule i Bonaca<br />
izdali album<br />
Nakon trideset i pet godina od objavljivanja<br />
prve singlice, Duško Jeličić Dule i grupa Bonaca<br />
objavili su prvi samostalni album “Cevul<br />
od porta”. Na CD je svoje mjesto našlo 22<br />
autorska uratka, mješavina poznatih hitova<br />
i ponekih neobjavljenih pjesama. Službena<br />
promocija albuma održana je 4. prosinca u<br />
prepunoj Vili Angiolini, gdje je upriličeno<br />
izvođenje dijela pjesama sa CD-a, uz gostovanje<br />
suradnika koji su zajedno sa Duškom<br />
Jeličićem Duletom, Silvanom Jeličić i Edijem<br />
Lazarićem stvarali njihov prvi autorski album.<br />
Čestitkama su se pridružili gradonačelnik Ivo<br />
Dujmić te Jadranka Čubrić u ime Hrvatske<br />
glazbene unije. K.T.
ZIMA U OPATIJI<br />
Mala pozornica ugostila je i Dane čokolade, gdje su se mogle kušati i kupiti čokoladne<br />
delicije raznih proizvođača. U hotelskim i ugostiteljskim objektima nudila su se slastice<br />
i razna pića od čokolade. Za posjetitelje su organizirane čokoladne radionice, zabavni<br />
programi i čokoladne masaže. Opatijska umjetnica Marina Prijatelj dizajnirala je<br />
tortu Lungomare dugu 12 metara koju su svečano zarezali dječji gradonačelnik Ivan<br />
Tancabel i zamjenica gradonačelnika Marina Gašparić.<br />
prosinac 2012.<br />
20<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Na Maloj ljetnoj pozornici gotovo se svakodnevno odvijao raznoliki program. Nastupio je pjevački<br />
zbor Kluba 60+, Opatijske mažoretkinje, Mali vatrogasci, članovi Društva Naša djeca, Pjevački<br />
zbor DND-a, KUD Učka, KD Leprinac, Gemischter Chor Ledenitzen Faakersee, Gradsko kazalište<br />
lutaka iz Rijeke, Ženski pjevački zbor 4,33 i Puhački orkestar Lovran, Phoenix Concept Store,<br />
Folklorni ansambl Zora i Ženska klapa Volosko te Rainermusic Salzburg.<br />
Nakon svečanog<br />
otvaranja klizališta<br />
i ledene bajke,<br />
u klizanju su se<br />
okušali mnogobrojni<br />
posjetitelji, među<br />
kojima i direktorica<br />
TZ Kvarnera Irena<br />
Peršić Živadinov,<br />
direktorica TZ Opatije<br />
Suzi Petričić i Ingrid<br />
Jerković koje su<br />
pokazale zavidno<br />
klizačko umijeće.<br />
Iako je <strong>Opatija</strong> po prvi put dobila klizalište, Opatijci su pokazali<br />
odlično klizačko znanje. Najviše su klizali mladi, kojima<br />
je klizalište ovog prosinca bilo glavno mjesto za za izlazak<br />
i druženje. Mališani u pratnji roditelja bili su vjerni gosti<br />
klizališta, a organizirane su i poduke iz klizanja.<br />
Pedesetak okićenih smreka, dar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit<br />
i drvene kućice - štandovi stvorile su pravi adventski ugođaj.<br />
Ugostitelji i obrtnici u 16 kućica posebno izrađenih za ovu prigodu<br />
nudili su gastro delicije i božićne poklone, i dok su oni mlađi klizali,<br />
stariji su uživali u kuhanom vinu i punču.
Piše Kristina Tubić<br />
SNIMIO Nikola Turina<br />
Zimska čarolija<br />
Klizalište i Božićni sajam svakodnevno su pohodili<br />
i stari i mladi. Neke od njih upitali smo kako<br />
im se sviđa Zima u Opatiji.<br />
Smilja Babić: - Sve ovo na Ljetnoj pozornici je<br />
prava zimska čarolija. Stvarno je lijepo i nastojim<br />
sve prijatelje kao i poslovno partnere dovesti da<br />
to vide. Neki dan su tu bili kolege iz Zagreba i iz<br />
Istre, došli smo na kuhano vino i bili su oduševljeni.<br />
Pogotovo Istrijani, jako im se svidjela ova zimska<br />
atmosfera tik do mora. Iznenađena sam koliko<br />
djece i mladih zna klizati. Sviđaju mi se i popratni<br />
sadržaji klizališta, događanja na maloj pozornici te<br />
ponuda na štandovima.<br />
Sara Priskić i Sarah Graovac: - Dolazimo klizati<br />
skoro svaki dan i ovdje nam je super. Klizati smo<br />
naučile na klizalištu u Rijeci kamo smo odlazile<br />
prijašnjih godina, ali ovo naše opatijsko klizalište je<br />
puno ljepše, a i glazba je odlična. Petkom i subotom<br />
je puno klizača, najviše mladih. Nadamo se da<br />
će i dogodine <strong>Opatija</strong> imati klizalište.<br />
Sara Benčinić: - Radim na iznajmljivanju klizaljki<br />
i prodajem šalice suvenir Zime u Opatiji. Dolazi<br />
puno ljudi, većina ih iznajmljuje klizaljke, tu i tamo<br />
<strong>net</strong>ko ima svoje. Jako puno mladih zna klizati, stariji<br />
ne baš toliko. Posjećenost je zaista odlična, a<br />
ima i turista, oni šeću i razgledavaju štandove. Klizalište<br />
u Opatiji je pun pogodak!<br />
Bajkom na ledu “Alisa u zemlji čudesa” u izvedbi zagrebačkog<br />
klizačkog kluba Medo svečano je otvoreno klizalište, a<br />
uzbudljive koreografije oduševile su velike i male posjetitelje.<br />
<strong>Opatija</strong> je dobila svoje prvo klizalište,<br />
Ljetna je pozornica postala<br />
Zimska pozornica, a raznovrsni<br />
program na Maloj pozornici te drvene kućice<br />
s kuhanim vinom, punčem i prigodnom<br />
božićnom prodajom privukle su stare<br />
i mlade posjetitelje. Manifestaciju „Zima<br />
u Opatiji – Ledena čarolija i Božićni sajam“<br />
organizirali su Turistička zajednica grada<br />
Opatije, Festival <strong>Opatija</strong> i Hrvatski muzej<br />
turizma uz potporu Grada Opatije i podršku<br />
Turističke agencije Kvarner Touristik, a<br />
uključili su se i opatijski hotelijeri.<br />
- Želja nam je da se opatijska zimska<br />
sezona po broju turista približi ljetnoj.<br />
<strong>Opatija</strong> se razvila kao zimska destinacija<br />
te se nadamo da će zime u Opatiji opet<br />
privlačiti mnogobrojne posjetitelje, a Ljetna<br />
pozornica postati središte zbivanja i<br />
zimski boravak za Opatijce i njihove goste,<br />
kazala je direktorica TZ Opatije Suzi<br />
Petričić.<br />
- Pokazalo se da je klizalište dobar razlog<br />
za privlačenje mladih, ali i njihovih<br />
roditelja u popodnevnim i večernjim satima,<br />
kao i odlična prilika da djeca naprave<br />
prve korake na ledu, zabave se i uživaju.<br />
Za manifestaciju “Zima u Opatiji” izrađen<br />
je i poseban suvenir – šalica koju su posjetitelji<br />
mogli kupiti po simboličnoj cijeni<br />
od 20 kuna. Klizati se moglo na vlastitim<br />
klizaljkama po cijeni od 10 kuna po satu<br />
ili unajmiti klizaljke po cijeni od 20 kuna<br />
po satu, a organizirali smo i poduke iz klizanja.<br />
Zimskom programu podršku je dala<br />
i tvrtka Liburnija parking, pa su tako svi<br />
koji su predočili račun o iznajmljenim klizaljkama,<br />
imali besplatan parking. Manifestacija<br />
je imala i humanitarni dio, prodaju<br />
božićnih smreka iz JU “Priroda” po popularnim<br />
cijenama, a prihod je namijenjen<br />
socijalno ugroženim obiteljima s područja<br />
Opatije. Smreke koje su se prodavale<br />
uklonjene su s terena Trstenik iznad Klane<br />
s ciljem očuvanja biološke različitosti<br />
i obnove, kazala je ravnateljica “Festivala<br />
<strong>Opatija</strong>” Rajna Miloš.<br />
Na Maloj pozornici gotovo svakog<br />
dana u 18 sati održan je bogat program uz<br />
nastupe opatijskih udruga te raznih gostiju.<br />
Mališane je posjetio Sveti Nikola te ih<br />
darivao slatkišima, a središnja događanja<br />
Dana čokolade odvijala su se na Zimskoj<br />
pozornici. Manifestacija Zima u Opatiji nastavljena<br />
je na Učki uz Božićnu bajku u<br />
Parku prirode i dolazak Djeda Božićnjaka,<br />
a završit će dočekom Nove godine uz Parni<br />
valjak na Ljetnoj pozornici te karnevalskim<br />
događanjima.<br />
21
prosinac 2012.<br />
22<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Na potezu od Voloskog do Ike <strong>Opatija</strong> je ukrašena javnom, uličnom blagdanskom<br />
dekorativnom rasvjetom. Kako je u Gradu Opatiji za nju zadužena<br />
referentica za tehničke poslove Anamarija Radun zamolili smo je da nam<br />
kaže što je sve ove godine poduzeto na novogodišnjem osvjetljavanju grada.<br />
- Za ovogodišnju rasvjetnu dekoraciju Grad je utrošio sto osamdeset tisuća<br />
kuna. Više od polovine otpalo je na materijal potreban za obnovu već<br />
postojećih elemenata, te nabavku novih. Preostali iznos odnosi se na same<br />
radove. Od novih elemenata nabavljene su svjetljeće kugle koje su postale<br />
središnji elementi na sajlama koje se nalaze iznad Ulice maršala Tita ( od<br />
FINE do hotela Kvarner) . Na ulazu na Ljetnu pozornicu postavljeno je i sto<br />
metara parangala, tj. svjetljećeg lanca, a dekorirani su i borovi u Ulici. V.C.<br />
Emina. Na Ljetnoj je postavljeno i pedeset smreka za čiju dekoraciju je Grad<br />
utrošio trideset tisuća kuna. Gradskim sredstvima osvjetlljeno je i pet fasada,<br />
a kao i ranijih godina svjetleća rasvjeta nalazi se ne samo iznad ulica, već i<br />
na stablima , te stupovima javne rasvjete. Željela bih naglasiti da je naglasak<br />
stavljen na obnovu dekorativnih elemenata sa <strong>LED</strong> rasvjetom, koja je ne<br />
samo atraktivnija već i štedi električnu energiju. Iako sa relativno skromnim<br />
sredstvima, te ukoliko pogledamo susjedna mjesta, mislim da je <strong>Opatija</strong><br />
bogato okićena što se tiče javne dekoracije. Ton blagdanskoj atmosferi po<br />
mom mišljenu najviše daju Grad i neki hoteli, dok mnogi trgovački, turistički i<br />
ugostiteljski objekti taj segment još uvijek zanemaruju.<br />
Dječji bicikl s kotačima prekrivenim mahovinom, cipelice od pruća napunjene bonbonima,<br />
lanterne s oslikanim sobovima koje uz to i svijetle, a sve to još i u snježnom<br />
tonu, privlači poglede svih koji se ovih dana nađu pred trgovinom Gant koja nudi<br />
žensku odjeću. No, nedaleko ove Gant ima i trgovinu muške odjeće, a u neposrednoj<br />
blizini je i trgovina North Sails. Ni njihovi izlozi ne zaostaju što se tiče privlačnih blagdanskih<br />
motiva, a prodavačica Anita Belašić povjerila nam je da su za sve zaslužne<br />
aranžerke iz matuljske cvjetarne “Natura”.<br />
Trgovina “Magnolia”cijele godine nudi širok izbor predmeta za dom, od uporabnih<br />
pa do onih za ukrašavanje, a kako je kraj godine u ponudi su se našli i mnogi<br />
božićni i novogodišnji ukrasi. Neki od njih , poput raznih dekorativnih kuglica, srca,<br />
mašni i zvočnića našli su se i na boru koji krasi izgled ove trgovine. Kako smo<br />
saznali ovo privlačno uređenje rezultat je rada djelatnika ove trgovine.<br />
Da se <strong>Opatija</strong> nalazi u blagdanskom mjesecu kada<br />
se obilježava kraj godine vidljivo je ne samo iz kalendara<br />
već i iz ugođaja koji vlada na njezinim ulicama.<br />
Obučena u prosinačko ruho <strong>Opatija</strong> božićne i novogodišnje<br />
blagdane dočekuje s privlačnom dekoracijom<br />
hotelskih i ugostiteljskih objekata, okićenim drvećem<br />
i izlozima, modernijom blagdanskom uličnom<br />
rasvjetom, ali i novim sadržajima na Ljetnoj pozornici.<br />
Naša je ekipa obišla grad početkom prosinca, a<br />
dio te blaganske atmosfere nastojali smo dočarati i u<br />
ovom prilogu.
Srce blagdanske Opatije ove je godine postala Ljetna pozornica. Ne samo što će na<br />
njoj biti upriličen svečani doček Nove godine , već se tijekom cijelog prosinca tamo<br />
održavaju razne priredbe. A da zimski blagdanski ugođaj bude potpun pridonijeli su i<br />
novi sadržaji. Osim rasvjetnih dekorativnih elemenata i ukrasnih borova, Ljetna je dobila<br />
i gradsko klizalište, te šesnaest drvenih kućica koje je tvrtka “Kvarner touristik” ustupila<br />
za božićnu i novogodišnju prodaju raznih proizvoda, od suvenira pa do jela i napitaka.<br />
Poznata opatijska aranžerka Eda Mihovilić ni u mirovini ne miruje. U suradnji<br />
s kolegicom Azrom Čengić uredila je izloge agencije “Kompas”(gdje je i snimljena)<br />
te trgovina Top sport i Diokom. Iznoseći svoje dojmove o prosinačkom<br />
uređenju Opatije kaže:<br />
- Ove me je godine za aranžiranje nekoliko izloga angažirala Turistička<br />
zajednica Grada Opatije. Vjerujem da su htjeli doprinijeti općem blagdanskom<br />
izgledu grada, budući da izlozi opatijskih trgovačkih i ugostiteljskih objekata<br />
još uvijek tome ne doprinose u dovoljnoj mjeri. Manje trgovine ukrašavaju se<br />
prema svojim mogućnostima, a problem su i veliki prodajni prostori duž glavne<br />
ulice, čiji izlozi su obljepljeni , pa tako ostaje malo prostora za dekoriranje.<br />
Ulaze trgovina kao što je to slučaj u susjednim zemljama (tepisi i božićna<br />
drva) skoro se nitko i ne trudi ukrasiti. Problem su i zatvoreni prodajni prostori<br />
duž glavne ulice, a svi oni koji su se malo više potrudili oko blagdanskog<br />
izgleda grada svakako zaslužuju pohvalu. Ja i moja kolegica uskočile smo u<br />
posljednji čas u dekoriranje, a kako smo imale skromna financijska sredstva i<br />
malo vremena nastojala sam iskoristiti dosta ukrasnih predmeta koje osobno<br />
posjedujem. Koliko smo uspjele ocjenit će građani, a ono što bih voljela je da u<br />
Gradu razmisle o ponovnom uvođenju nagrada za najljepše blagdanske izloge.<br />
Također, mislim da bi bilo lijepo i kada bi jedan veliki, ukrašeni i osvjetljeni bor<br />
krasio prostor ispred gradske tržnice.<br />
23<br />
Piše Lidija Lavrnja<br />
SNIMIO Nikola Turina<br />
DEKORACIJA<br />
Hotel “Milenij” poznat je po tome što već dugi niz godina raskošnom blagdanskom dekoracijom privlači pozornost<br />
<strong>Opatija</strong>ca i njihovih gostiju. Ni ove godine takvi prizori nisu izostali na ulaznim prostorima hotela. A osim novogodišnjih<br />
ukrasa ugođaj upotpunjuje i čokoladna ponuda na obliženjem štandu. Ove godine s dekoriranjem krenuli<br />
su i korak dalje, pa su tako i obližnje palme ogrnute svjetljećim elementima.
za poslovanje nekretninama<br />
i usluge prevođenja<br />
Prevodimo: engleski, talijanski,<br />
njemački, francuski,<br />
ruski, mađarski,<br />
poljski i slovenski...<br />
prosinac 2012.<br />
24<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Novo u ponudi – stolnjaci<br />
i podne obloge na metar<br />
- CIJEVI I RADIJATORI<br />
ZA GRIJANJE<br />
- FLEKSIBILNE CIJEVI<br />
SVIH PROMJERA<br />
- ODSTRANJIVAČI<br />
VLAGE I PUNJENJA<br />
Željezarija Vereno<br />
na Slatini<br />
10% popusta na miješanja boja<br />
plaćena gotovinom tijekom siječnja 2013.<br />
ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong><br />
NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />
- SPUŽVE I POSUDE ZA<br />
IKEBANE<br />
- FILTERI ZA <strong>NA</strong>PE<br />
- VREĆICE ZA USISAČE<br />
S-BAG<br />
- DASKE ZA PEGLANJE<br />
Posjetite nas!<br />
Vereno d.o.o., M. Tita 162/3<br />
Radno vrijeme: 8.00 – 19.00 sati<br />
Subotom: 8.00 - 13.00 sati<br />
Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659<br />
Tel. +385 51 718 383<br />
Tel./fax: +385 51 272 611<br />
GSM: +385 99 215 5553<br />
GSM: +385 91 1807 395<br />
e-mail: vuksanovicdoo@gmail.com<br />
<strong>Opatija</strong>, M. Tita 79/I, (preko puta Tržnice)<br />
www.vuksanovic.hr<br />
ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong> NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />
Nudimo vam:<br />
Utemeljeno 1973.<br />
- kvalitetne popravke<br />
- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, Casio, Lorenz,<br />
Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx<br />
- modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch,<br />
Fossil, Dkny<br />
- zamjena baterija i ostalog za Polar monitore srčane frekvencije<br />
- komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova<br />
- različite baterije i remene za satove<br />
- baterije za slušne aparate i foto aparate TRADICIJA • KVALITETA •<br />
POVJERENJE<br />
Maršala Tita 150, 51410 <strong>Opatija</strong>, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539<br />
Radno vrijeme: Ljetno: 8:00 - 12:00 i 17:00 - 21:00,<br />
Zimsko: 8:00 - 12:00 i 16:00 - 19:00, Subotom 8:00-13:00
MALI PODUZETNICI<br />
Kabelska<br />
televizija<br />
Liburnije<br />
Piše Marijana Smokvina<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
samdeset digitalnih i<br />
analognih programa<br />
O koji obuhvaćaju talijanske<br />
programe, kao i<br />
programi iz zemalja s područja bivše<br />
Jugoslavije, pa sve do programa<br />
koji postaju aktivni iza ponoći, dio su<br />
ponude Kabelske televizije Liburnije<br />
koja je od sada bogatija i za mogućnost<br />
interentskog priključka. Sve to<br />
nudi opatijska tvrtka 3t. Cable, pokrenuta<br />
prije dvadesetak godina, a<br />
koja je sada, u tom području, doživjela<br />
procvat. Na području Liburnije<br />
već 400 kućanstava koristi njihove<br />
usluge, a ekspaniziju tek očekuju. -<br />
Kabelska televizija Liburnije u vaš<br />
dom donosi 43 analogna i 58 digi-<br />
talnih vrhunskih programa nacionalnih,<br />
regionalnih i lokalnih televizija te<br />
najbolje od svjetske televizijske produkcije.<br />
Praćenje programa moguće<br />
je putem analognog i digitalnog signala,<br />
a. TV programi se mogu gledati<br />
i na “starim” analognim TV prijemnicima.<br />
Najvažnije od svega je da<br />
se dobiva jedan račun za sve usluge<br />
i da na jednom priključku može biti<br />
više tv prijamnika, pojasnio je vlasnik<br />
tvrtke Saša Ukić i dodao kako,<br />
zasad, imaju gledanost na području<br />
Liburnije, Bakra, Kastva, Rešetara,<br />
Ćikovića, Srdoča i Drenove. Mi smo<br />
sudjelovali na promociji njihovog<br />
proizvoda u mjesnom odboru Kosovo<br />
i gotovo svi prisutni stanovnici bili<br />
su zainteresirani za ugradnju kabelske<br />
televizije u svoje domove. Najviše<br />
ih je interesiralo koji programi se<br />
vide i na koji način se uvodi kabeska<br />
televizija. Saša Ukić pojasnio je kako<br />
nema dodatnih uređaja, a kabel se<br />
provlači kroz telefonsku instalaciju<br />
tako da nema nekakvih kopanja ili<br />
narušavanja izgleda zgrade. - Uz<br />
navedene usluge, putem kabelske<br />
televizije, osim TV i radio programa,<br />
za poslovne korisnike nudimo i mogućnost<br />
izrade te 24-satno emitiranje<br />
videostranica na 3t Info kanalu<br />
u cilju učinkovitije komunikacije i<br />
oglašavanja, te niz drugih usluga<br />
Ponuda paketa<br />
Putem usluge CATV Liburnija<br />
u jednom se paketu nudi TV<br />
s više od 80 programa (digitalnih<br />
i/li analognih), dok<br />
u drugom paketu uz kabelsku<br />
TV ide i flat inter<strong>net</strong> od<br />
4/8/12 MBPS, a uskoro će, od<br />
kraja ove godine, u taj paket<br />
ući i telefon. Četiri su ponuđena<br />
paketa: 1Play je osnovni<br />
TV paket čija je cijena 55,90<br />
kuna mjesečno, 2Play (osnovni<br />
TV paket + neograničeni<br />
inter<strong>net</strong>), 2Play4 (osnovni<br />
TV paket+do 4Mbps FLAT<br />
inter<strong>net</strong>, 152,45 kn/ 2play8<br />
(osnovni TV paket+do 8Mbps<br />
FLAT inter<strong>net</strong>, 193,10 kn/mj),<br />
2play12 (osnovni TV paket+do<br />
12Mbps FLAT inter<strong>net</strong> 233,75<br />
kn/mj).<br />
kao i mogućnost priključenja na daljinski<br />
video nadzor, pojasnio je Ukić.<br />
Tvrtka 3t. Cable vodeće je poduzeće<br />
na ovom području koje se bavi telekomunikacijama,<br />
računalnim mrežama,<br />
CCTV i CATV sustavima, a nudi i<br />
kompletna rješenja po načelu “ključ<br />
u ruke”.<br />
25<br />
Humanitarna<br />
večer Lionsa<br />
Lions Club <strong>Opatija</strong> organizirao je 23. studenog<br />
u hotelu Ambasador humanitarnu večer, a<br />
prihod sakupljen tijekom večeri namijenjen je<br />
njihovim slabovidnim štićenicima – dvanaestogodišnjoj<br />
djevojčici te Damiru Lencu za pomoć<br />
u izdržavanju psa vodiča. Gost večeri bio<br />
je poznati gitarist Damir Halilić Hal, a tijekom<br />
večeri mogle su se kušati četiri vrste domaće<br />
malvazije. K.T.<br />
Delegacija<br />
Svjetske banke<br />
Delegacija Svjetske banke iz Sektora održivoga<br />
razvoja koju je predvodio direktor Sektora<br />
za Europu i središnju Aziju Laszlo Lovei, posjetila<br />
je 5. prosinca Opatiju. Članovi delegacije<br />
sastali su se s gradonačelnikom Ivom Dujmićem<br />
i predstavnicima opatijskog komunalnog<br />
društva „Komunalac“. Povod posjeta delegacije,<br />
koja je ranije boravila i u Rijeci gdje se susrela<br />
s riječkim gradonačelnikom, bila je realizacija<br />
velikih investicijskih projekata na ovom<br />
području koje sufinancira Svjetska banka. K.T.<br />
Klima za Dom<br />
Volosko<br />
Korisnici Doma za starije i nemoćne osobe<br />
Volosko priredili su tradicionalno predblagdansko<br />
druženje u društvenim prostorijama<br />
Doma, a okupljene su zabavili igrokazom u<br />
vlastitoj režiji i izvedbi te nastupom zbora<br />
„Rosa“ i klape „<strong>Opatija</strong>“. Predsjednik Gradskog<br />
vijeća O’Brien Sclaunich poklonio im je u ime<br />
Grada Opatije klima uređaj za prostoriju za zajedničko<br />
druženje. Na proslavi su bili nazočni<br />
i predstavnici Primorsko-goranske županije,<br />
općine Lovran, te brojni gosti, korisnici i osoblje<br />
doma. K.T.
UDRUGE<br />
ZUMBA<br />
učvršćuje<br />
tijelo i dušu<br />
Piše: Kristina Tubić Snimio Nikola Turina<br />
Predsjednica Društva športske<br />
rekreacije Zumba <strong>Opatija</strong> je licencirana<br />
zumba voditeljica Tea Zubović<br />
Prvi trening gratis<br />
D<br />
ruštvo sportske rekreacije<br />
Zumba <strong>Opatija</strong><br />
okuplja tijekom čitave<br />
godine zaljubljenike<br />
u ovaj, sve popularniji, program<br />
vježbanja čije su blagodati i rezultate<br />
prepoznali ljudi diljem svijeta.<br />
Zumbom se mogu baviti sve dobne<br />
skupine, muškarci i žene, odrasli<br />
i djeca, bez obzira imate li bilo kakvog<br />
iskustva u plesu te neovisno u<br />
kakvoj ste fizičkoj kondiciji.<br />
- Radi se o kombiniranju<br />
osnovnih kretnji aerobica i vrućih<br />
latino koraka. Plešući zumbu<br />
sagorijevate kalorije, učvršćujete<br />
mišiće i pri tome se odlično zabavljate.<br />
Latinoamerički ritmovi uz<br />
popularnu glazbu raznih žanrova<br />
rezultiraju veselim i energičnim<br />
treninzima punim pozitivne energije.<br />
Merengue, salsa, reggaeton,<br />
cumbia, lambada, twist, hip-hop<br />
tek su neki od plesova koji se mogu<br />
ukomponirati u sat zumbe. Naša<br />
Treninzi zumbe održavaju se svaki utorak i četvrtak u dvorani hotela<br />
<strong>Opatija</strong>, od 21.00 do 22.00 sata. Treninge vodi licencirana voditeljica<br />
Tea Zubović. Informacije se mogu dobiti na telefon 097-792-34-80. Nije<br />
potrebno nikakvo predznanje, svi se koraci nauče s vremenom. Za trening<br />
je potrebna udobna odjeća, tenisice sa što većim potplatom te boca<br />
vode. Prvi trening je gratis, poručuju iz Zumbe <strong>Opatija</strong>, a osnovna cijena<br />
je 200 kuna mjesečno uz mogućnost korištenja raznih bonusa (od 25 do<br />
50 posto).<br />
Zabavno i dinamično<br />
Neke od polaznica upitali smo kako je trenirati zumbu te što im se<br />
najviše sviđa.<br />
Blanka Benić (34): - Zumbu plešem već dvije godine. Prije sam trenirala<br />
jogu, a u zumbu sam se zaljubila već od prvih koraka. Sviđa mi se<br />
što treniraš, a uopće nisi svjestan da u stvari treniraš jer je jako zabavno<br />
i trening proleti. Jako je pozitivna energija, to se stvarno osjeti. Plešem<br />
i u Opatiji i u Kraljevici, a kroz druženja sam upoznala puno novih ljudi.<br />
Zumba je način, ne samo fizičkog već i psihičkog, opuštanja i ovoj vrsti<br />
vježbanja dajem čistu peticu.<br />
Anđelka Kusturin (45): - Puno sam čitala o zumbi. Svi o njoj jako pozitivno<br />
govore. Volim ples, nekada sam plesala folklor, a trenirala sam i jogu<br />
i aerobic. Zumba mi se učinila zabavnom, pa sam odlučila probati. Ovo mi<br />
je tek drugi trening, ali već mogu reći da mi se sviđa. Vrlo je dinamično i<br />
zabavno i odličan je “ispušni ventil”.<br />
Sara Bobinac (25): - Zumbu plešem oko godinu dana . Prije sam išla<br />
na MTV ples kod Ivone Brnelić, a kada smo prijateljica i ja čule da se u<br />
Opatiji može plesati zumba, odlučile smo doći i probati i odmah nam se<br />
svidjelo. Zumba je drukčija od ostalih načina vježbanja, vrlo je zabavno -<br />
odličan ritam, jednostavni plesni koraci i vesela atmosfera.<br />
Opatijske “zumbice” u dvorani hotela<br />
<strong>Opatija</strong> vježbaju dva puta tjedno<br />
udruga djeluje već dvije godine.<br />
Okupljamo sedamdesetak članova,<br />
a treninge provodimo u Opatiji,<br />
Kraljevici i Rijeci. Zimi se sastajemo<br />
u dvoranama, dok ljeti vježbamo na<br />
otvorenom. Prošlog smo ljeta vježbali<br />
na plaži Angiolina, dva puta<br />
tjedno u jutarnjim satima. Program<br />
je bio besplatan, a pridružilo nam<br />
se i puno turista s obližnjih plaža i<br />
kupališta. Od ove godine Turistička<br />
zajednica uvrstila nas je u program<br />
turističke ponude Opatije tako da,<br />
čim zatopli, započinjemo sa satovima<br />
na plaži, kazala je predsjednica<br />
Društva Športske rekreacije<br />
Zumba <strong>Opatija</strong>, licencirana zumba<br />
voditeljica Tea Zubović. Dvadesetčetverogodišnja<br />
instruktorica ističe<br />
da njihovo društvo nudi klasičnu<br />
Zumbu, Aquazumbu te Zumbatomic<br />
za djecu.<br />
– Klasična Zumba je najraširenija,<br />
a radi se o kombinaciji latino<br />
plesova i fitnesa, Aquazumba je<br />
program prilagođen vještinama u<br />
vodi i vrlo je popularan u vruće ljetne<br />
dane, dok je Zumbatomic program<br />
prilagođen djeci od 4 do 14<br />
godina. Prošle godine organizirali<br />
smo Prvi humanitarni Zumba party<br />
na Ljetnoj pozornici koji je okupio<br />
preko 300 sudionika, a bili smo i<br />
predgrupa Gibonniju na dočeku<br />
Nove godine na Ljetnoj pozornici,<br />
kazala je Tea Zubović.<br />
27<br />
Humanitarni<br />
show za Lunju<br />
i Mazu<br />
Modna revija i zabavni show humanitarnog<br />
karaktera održan je u hotelu 4 opatijska<br />
cvijeta 29. studenog, a sva prihod bio je namijenjen<br />
Liburnijskom društvu za zaštitu životinja<br />
“Lunjo i Maza”. Nastupili su Duško Jeličić<br />
Dule, Dalibor Herceg, Giovanni Jakovac,<br />
David Danijel, Davor Lovrinić, Željka Brdar te<br />
kreatori Ivan Božić i Pepperoncina dizajn. Organizirana<br />
je i bogata tombola. K.T.<br />
Vološćanski<br />
Predbožićni kup<br />
Jubilarni 10. Predbožićni Vološćanski kup u<br />
jedrenju za krstaše održan je 1. prosinca u<br />
organizaciji JK <strong>Opatija</strong> i u suradnji s MO Volosko<br />
i Cafe barom Kon Tiki. U konkurenciji<br />
od preko 70 posada prvo mjesto u Grupi 1<br />
osvojio je Mate Poropat (3. Maj), u Grupi 2<br />
Marko Šestan (JK <strong>Opatija</strong>), u Grupi 3. Dušan<br />
Goja (JK <strong>Opatija</strong>), a u Grupi 4 Nika Keser (JK<br />
<strong>Opatija</strong>). Od 16. do 18. studenog održan je<br />
i Međunarodni Cup <strong>Opatija</strong>, a u konkurenciji<br />
od 54 natjecatelja iz 4 države Anja Hamerlitz<br />
iz JK <strong>Opatija</strong> bila je najbolje plasirana djevojka<br />
u klasi Radial te je osvojila peto mjesto u<br />
ukupnom poretku. K.T.
KULTURA<br />
Na<br />
uzlaznom<br />
putu<br />
Snimio: David Kurti<br />
Piše: Aleksandar Vodopija<br />
prosinac 2012.<br />
28<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
patija je svoje predblagdansko<br />
ruho<br />
O odjenula u punom zamahu<br />
brojnih zbivanja<br />
koja je čine sve poželjnijom metom<br />
najrazličitijih profila turista.<br />
Nakon povratka Tribine ozbiljne<br />
glazbe, za početak je prosinca<br />
već više godine rezervirano značajno<br />
Hrvatsko natjecanje učenika<br />
i studenata glazbe – Komorni<br />
sastavi. Manifestacija je to Hrvatskog<br />
društva glazbenih i plesnih<br />
pedagoga, a u Opatiji im je već<br />
tradicionalno domaćin Osnovna<br />
i srednja glazbena škola ‘’Mirković’’.<br />
Ove je godine održano jubilarno<br />
50. natjecanje, a sudeći<br />
po onome što su prvonagrađeni<br />
učenici iz Zaboka, Samobora i<br />
Osijeka pokazali na završnome<br />
koncertu upriličenom u dvorani<br />
Hotela “Palace-Bellevue”, zaista<br />
se ne trebamo brinuti za budućnost<br />
naše ozbiljnoglazbene<br />
scene. To, uostalom, dokazuju i<br />
redovni koncerti naših učenika<br />
škole “Mirković” koji su ove godine<br />
sudjelovali i na 7. humanitarnoj<br />
akciji udruge “...i djeci s ljubavlju”,<br />
kako poziranjem za sjajni kalendar,<br />
tako i impresivnim nastupom<br />
na njegovoj promociji u riječkoj<br />
Filodrammatici.<br />
A da na mladima svijet ostaje<br />
dokazuje i proslava 10. godišnjice<br />
riječke plesne skupine Flash dance<br />
Unit upriličena u opatijskom<br />
Adriaticu, a koju su uveličali i<br />
gosti – prva generacija navedene<br />
plesne skupine, kao i riječke<br />
grupe Flame i Ri Dance, ali i niz<br />
grupa iz Zagreba, Poreča te susjedne<br />
nam Slovenije. Kad smo<br />
već kod obljetnica, godina koja<br />
nam polako izmiče obilježila je i<br />
20 godina postojanja muške klape<br />
“Kastav”, a <strong>Opatija</strong> je, baš zahvaljujući<br />
njima, ipak dobila svoj<br />
Božićnim koncert. Kastavcima<br />
su se za tu prigodu u Kvarneru<br />
pridružile i jednako organizirane<br />
Kastavke, kao i Vivien Galetta,<br />
Leonora Surian i Damir Kedžo koji<br />
su nas, unatoč manjim tehničkim<br />
poteškoćama, ipak uspjeli uvesti<br />
u blagdanski štimung u Opatiji<br />
pošteđenoj od snijega.<br />
A što se Festivala <strong>Opatija</strong> tiče,<br />
on je svoj zimski dio sezone završio<br />
pravim vatrometom predstava<br />
i projekcija među kojima je zaista<br />
svatko mogao pronaći nešto za<br />
sebe. Posebno valja istaknuti da<br />
se <strong>Opatija</strong> i ove godine uključila<br />
u obilježavanje Noći kazališta, te<br />
je tako 17. studenoga Adriaticova<br />
Kongresna dvorana pretvorena u<br />
uzavrelu pozornicu na kojoj su se<br />
ispreplitale kabaretske i stand-up<br />
točke u sklopu veselog ‘’Bluz-guz<br />
cabareta’’ kojim su nas, uz prateći<br />
band, do suza nasmijali Arijana<br />
Čulina i Stojan Matavulj. I dok je<br />
muški dio ovog dvojca upravo briljirao<br />
u stand-up dijelu cijele priče,<br />
njezin je ženski dio, zadužen za<br />
cabaret, ostao lagano zasjenjen,<br />
posebno imamo li na umu Arijanine<br />
iznimne komičarske mogućnosti<br />
u više navrata dokazane i u<br />
Opatiji. No radi se samo o nijansama,<br />
tako da bi daljnja analiza bila<br />
puko traženje dlake u jajetu, a već<br />
je sama interpretacija klasika francuske<br />
šansone “Ne me quitte pas”<br />
(“Nemoj kito past” u simultanom<br />
“prijevodu”) dovoljna da ovu večer<br />
obilježimo kao jednu od najuspješnijih<br />
u sezoni. Tim više što<br />
je baš <strong>Opatija</strong> u cijeloj regiji zablistala<br />
kao jedna od najsjajnijih zvijezda<br />
“Noći kazališta” omogućivši<br />
svojim posjetiteljima ulazak na<br />
ovu predstavu po povoljnijim cijenama,<br />
za razliku od, primjerice, riječkog<br />
HNK “Ivana pl. Zajca” koji<br />
je te večeri izvodio “Figarov pir”<br />
za koji nije bilo moguće, obzirom<br />
da se radilo o premijeri, ostvariti<br />
niti standardni popust, a kamoli<br />
neki dodatni, dok floskula da je<br />
publici bio omogućen besplatni<br />
dolazak na otvaranje izložbe prije<br />
navedene premijere nije vrijedna<br />
niti komentara.<br />
<strong>Opatija</strong> je svoj uzlazni kazališni<br />
put nastavila već tjedan dana<br />
kasnije, kada je dramski dio sezone<br />
zaključen iznimno zabavnom,<br />
zanimljivom, ali i poučnom predstavom<br />
u obliku seminara “Muškarci<br />
su s Marsa, žene su s Venere”.<br />
Prema poznatom istoimenom<br />
bestselleru Johna Graya tekst je<br />
originalno napisao Paul Dewandre.<br />
Za Hrvatsku ga je adaptirao<br />
i producirao Roman Šušković<br />
Stipanović (ujedno i voditelj), a<br />
režirao Boris Kovačević. Dvojac<br />
je to kome možemo zahvaliti na<br />
jednom “Münchhausenu” odnosno<br />
nezaboravnom “Ja, tati”, a<br />
rezultat – jedno od najzanimljivijih<br />
“predavanja” kojima su mnogi<br />
imali prilike prisustvovati, zahvaljujući<br />
kojemu su mnogo toga mogli<br />
puno lakše shvatiti, a sigurno<br />
iz svega i ponešto naučiti; barem<br />
vrijednost dijaloga među spolovima,<br />
kao i dobre volje da, makar<br />
na trenutak, uđemo u um naše<br />
partnerice/partnera i pokušamo<br />
shvatiti barem dio onoga što nas<br />
čini različitima, a radi čega se ipak<br />
međusobno privlačimo. “Who<br />
could ask for anything more”<br />
zapitao bi se Ira Gershwin. Možda<br />
djeca<br />
Glede sezone, niti ona se nemaju<br />
na što požaliti budući da je<br />
njezin dječji dio nastavljen iznimnom<br />
monodramom “Pale sam<br />
na svijetu” zagrebačkog Tigar teatra<br />
u kojoj je upravo briljirao mladi<br />
Dino Škare, a sve pod sigurnim<br />
vodstvom redatelja Maria Kovača<br />
što je rezultiralo jednim nezaboravnim<br />
interaktivnim iskustvom<br />
nakon kojega nitko više ne može<br />
biti isti. A za sam završetak ovoga<br />
dijela sezone – projekcija modernizirane<br />
inačice univerzalne Collodijeve<br />
priče o oživjelom drvenom<br />
lutku – “Pinocchio 3000.”. A nakon<br />
toga, zna se – “Zima u Opatiji”<br />
i “Ledena čarolija na Ljetnoj/<br />
Zimskoj pozornici”, no to je već<br />
tema nekog drugog osvrta!
FEN<br />
proglašen<br />
“festivalom<br />
godine”<br />
Piše: Aleksandar Vodopija<br />
zagrebačkoj su tvornici mio nagradu u kategoriji ‘’festival<br />
kulture, 22. studenog, godine’’ istisnuvši time iz konkurencije<br />
divove kao što su Eurokaz,<br />
U dodijeljene nagrade<br />
publike portala Teatar. Festival svjetskog kazališta, Festival<br />
hr za kazališna ostvarenja u minuloj novog cirkusa i Tjedan suvremenog<br />
plesa. Povodom ovog velikog<br />
godini i to u sljedećim kategorijama:<br />
predstava godine, izvođač godine, uspjeha Festivala <strong>Opatija</strong>, zamolili<br />
izvođačica godine, redatelj/koreograf<br />
godine, najbolji novi dramski Miloš, za kratki osvrt. - Za mene je,<br />
smo njegovu ravnateljicu, Rajnu<br />
tekst, nezavisno kazalište godine, u cijeloj priči oko FEN-a, najvažnija<br />
festival godine, osoba godine, najprecijenjenija<br />
produkcija godine i kategorija u kojoj su ravnopravno<br />
činjenica da je to bila, po prvi puta,<br />
skandal godine. Glasovanje za nagradu<br />
putem navedenog portala nizirali pojedini festival, bez obzira<br />
mogli sudjelovati svi koji su orga-<br />
bilo je otvoreno skoro mjesec dana, na uloženi novac. Naravno da se mi<br />
a zaključeno je u podne 21. studenoga.<br />
Prvi su laureati ‘’okrunjeni’’ na od konkurenata, visokobudžetnim<br />
ne možemo uspoređivati s nekima<br />
temelju 23.000 pristiglih glasova, a festivalima koji postoje već više od<br />
opatijski je Festival neovisnih kazališta<br />
i kazališnih družina u Republici kategoriju zato što se nagrađivao<br />
četvrt stoljeća, ali smo mi upali u tu<br />
Hrvatskoj, popularni FEN, prvi pri-<br />
najbolje osmišljen i organiziran fe-<br />
Čestitke organizatorima<br />
Povodom dobivanja prestižne nagrade portala Teatra.hr za ovogodišnji<br />
FEN (Festival neovisnih kazališta i kazališnih družina) opatijski gradonačelnik<br />
Ivo Dujmić ugostio je 29. studenog ravnateljicu Festivala <strong>Opatija</strong><br />
Rajnu Miloš, te djelatnike Darinku Trinajstić i Aleksandra Monara. Uz čestitke<br />
i prigodne poklone istaknuo je da je Festival <strong>Opatija</strong> po prvi put<br />
organizirao FEN, no usprkos malog broja djelatnika i nevelikih financijskih<br />
sredstava uspjeli su osmisliti festival koji je dobio značajnu nagradu publike.<br />
Nadodao je da je zahvaljujući trudu djelatnika i viziji ravnateljice ova<br />
nagrada pristigla u Opatiju, no za još djelotvorniji rad ove gradske ustanove<br />
potrebni su adekvatniji prostorni uvjeti. Stoga smatra da je nagrada<br />
i poticaj da se intenzivnije prione rješavanju izgradnje Doma umjetnosti.<br />
Uz zadovoljstvo što je Festival <strong>Opatija</strong> dobitnik nagrade najvećeg kazališnog<br />
portala u Hrvatskoj, i to za organizaciju i osmišljenost FEN-a, Miloš je<br />
naglasila da je ona rezultat timskog rada djelatnika ove ustanove. Najavila<br />
je i skorašnje raspisivanje natječaja za novi FEN, koji bi se u Opatiji trebao<br />
održati od 16.-21. 4. 2013. godine.<br />
L. Lavrnja<br />
Koncert u Ambasadoru 11. siječnja<br />
Piše: Aleksandar Vodopija<br />
za nas je najrazličitijim<br />
zbivanjima iznimno<br />
I bogat prosinac koji će<br />
se, ipak, najviše pamtiti<br />
po transformaciji Ljetne pozornice<br />
u začaranu Zimsku pozornicu<br />
čemu je uvelike doprinijela bajkovita<br />
opatijska ledena čarolija s isto<br />
takvim Božićnim sajmom.<br />
A nakon njega – a što drugo<br />
nego vjerojatno najiščekivaniji događaj<br />
kraja godine – doček Nove<br />
godine. Na Ljetnoj će pozornici<br />
sve okupljene u, nadajmo se, bolju<br />
2013. godinu uvesti uvijek rado<br />
viđeni i još radije slušani “Parni valjak”<br />
za čiji će nastup publiku zagrijati<br />
vazda popularni Anelidi.<br />
A nakon što se otrijeznimo i<br />
osvanemo u siječnju, osim karnevala,<br />
možemo očekivati i nastavak<br />
opatijske kazališne sezone.<br />
No, gotovo na samome početku,<br />
<strong>Opatija</strong> će, sada već tradicionalno,<br />
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
stival, a upravo je to ono gdje smo<br />
mogli konkurirati. Još za vrijeme<br />
odvijanja FEN-a imali smo izuzetno<br />
pozitivan feedback sa svih strana,<br />
ali pohvale su nastavile stizati još<br />
mjesecima po završetku ovoga festivala<br />
i to čak i od ljudi koje nismo<br />
niti poznavali, s obje strane pozornice,<br />
ali i iz logističke podrške. Jako<br />
je važno da je svaki trenutak ovoga<br />
festivala bio osmišljen do u najmanje<br />
detalje – od njihova dolaska,<br />
preko okruglih stolova, radionica i<br />
predstava, pa sve do zabave i nezaboravnog<br />
zajedničkog doručka<br />
o kome se još uvijek priča. Svemu<br />
su, naravno, jako doprinijeli i sami<br />
Opatijci koji su FEN prigrlili kao da<br />
je oduvijek tu, te su svi bili “pri ruci”<br />
što je rezultiralo sjajnom atmosferom,<br />
a to je i najvažnije. Ukratko,<br />
bili smo originalni, a pogodili smo i<br />
pravi trenutak budući da je to bilo<br />
vrijeme kada se najviše govorilo<br />
o neovisnoj sceni koju se, zbog<br />
manjeg konflikta s Ministarstvom<br />
kulture, nitko nije usudio uzeti pod<br />
<strong>NA</strong>GRADE<br />
svoje okrilje. Dakle, neovisna je scena<br />
kao, zasigurno, najzanimljiviji i<br />
najaktivniji segment naše kazališne<br />
svakodnevnice dobila potporu<br />
jedne stabilne institucije i rezultat<br />
jednostavno nije mogao izostati.<br />
Naravno, nadam se da će naš 2.<br />
FEN biti još bolji jer sada su veća i<br />
očekivanja, a odigravat će se u terminu<br />
predizborne kampanje. Na to<br />
svakako mislim staviti i naglasak, te<br />
uključiti i političare da možda rade<br />
sa glumcima čak i neke radionice,<br />
ali i da, naravno, otkupe predstavu<br />
te se i na taj način oduže našoj vjernoj<br />
publici. Svakako treba istaknuti<br />
da su nam se, nakon dodijeljene<br />
nagrade, javile i grupe iz Bosne i<br />
Hercegovine, dakle inozemstva,<br />
s upitom mogu li i oni sudjelovati<br />
na Festivalu. Zbog kategorizacije<br />
to, barem za sljedeći festival, još<br />
neće biti moguće, no nadam se<br />
da ćemo ih moći ugostiti van konkurencije,<br />
a što se 3. FEN-a tiče<br />
– potrudit ćemo se da bude međunarodni!<br />
<strong>NA</strong>JAVA<br />
u Ambasadoru ugostiti seminare,<br />
predavanja i, za široku publiku najzanimljivije,<br />
koncerte u sklopu Centra<br />
izvrsnosti za posebno nadarene<br />
učenike i studente glazbe i plesa<br />
Hrvatskog društva glazbenih i plesnih<br />
pedagoga. Ova će se manifestacija<br />
održati u Hotelu Ambasador<br />
od 9.-11. siječnja 2013. godine.<br />
Najnadareniji će učenici i studenti<br />
prolaziti intenzivne programe<br />
s ponajboljim glazbenim pedagozima<br />
svijeta, a svoje će umijeće<br />
prezentirati na završnom koncertu<br />
posljednjeg dana ove, za javnost<br />
otvorene, manifestacije. Ulaz na<br />
koncert je slobodan, a ono što se<br />
tamo može čuti i doživjeti katkad je<br />
nedostižno i u prestižnim svjetskim<br />
koncertnim dvoranama.<br />
Stoga, iskoristimo što nam<br />
<strong>Opatija</strong> pruža i – vidimo se u Ambasadoru<br />
dogodine, već 11. siječnja!<br />
29
ALTER<strong>NA</strong>TIVA<br />
Ovogodišnji Sajam ezoterije u dva je<br />
dana mnogobrojnim posjetiteljima<br />
osigurao bogatu ponudu izlagača,<br />
radionica, stručnih predavanja i<br />
promocija knjiga<br />
Nema lakog<br />
rješenja<br />
- Danas se sve više ljudi<br />
okreće raznim alternativnim<br />
metodama. Uslijed krize ljudi<br />
teško žive pa ih sve više<br />
traži pomoć. Tu su posebno<br />
popularni tarot i astrologija,<br />
kako bismo saznali što nas<br />
čeka. Međutim, moramo biti<br />
svjesni da nema lakog rješenja<br />
i ništa se ne rješava preko<br />
noći, te paziti kod koga tražimo<br />
pomoć, jer na žalost, ima<br />
i manipulatora koji će iskoristiti<br />
našu nesreću, te nam nuditi<br />
sve i svašta, samo kako bi<br />
izvukli novac. Najlakše je nasamariti<br />
nekoga kada mu je<br />
jako teško i kada ne vidi izlaz<br />
u životu. Terapeut bi trebao<br />
procijeniti i iskreno objasniti<br />
na koji način može pomoći,<br />
kazala je Branka Belašić.<br />
Anđeli su Piše: Kristina Tubić<br />
svuda oko nas<br />
Branka Belašić<br />
prosinac 2012.<br />
30<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
jekovito bilje, prirodna,<br />
duhovna i energetska<br />
L medicina, reiki, radiestezija,<br />
feng shui, iscjeljivanje<br />
bioenergijom, misticizam,<br />
talismani i amajlije, astrologija, tarot,<br />
kristali, numerologija, yoga i meditacija,<br />
anđeli i moć zvuka tek su neke<br />
od kategorija koje danas ubrajamo u<br />
alternativu i ezoteriju, pri čemu najčešće<br />
mislimo na drugačiji pristup<br />
životu, bilo u zdravlju, bolesti, učenju,<br />
znanju, sreći, tuzi, ispunjenosti,<br />
duhovnosti, nesreći, ljubavi ili novcu.<br />
Najčešće joj se okrećemo kada<br />
nismo zadovoljni s tradicionalnim<br />
rješenjima i kada konvencionalni<br />
lijekovi ili pristupi ne pomažu. Da je<br />
alternativa zanimljiva vrlo širokom<br />
broju ljudi, posvjedočio je i Sajam<br />
ezoterije održan prošlog mjeseca<br />
u Opatiji. Organizator ovog dvodnevnog<br />
sajma je već osmu godinu<br />
zaredom Branka Belašić, vlasnica<br />
uslužno-trgovačkog obrta Aquarius<br />
iz Ičića. Upitali smo je što je privuklo<br />
pažnju posjetitelja te za što su pokazali<br />
poseban interes.<br />
- Mislim da je među 60 izlagača,<br />
40 stručnih predavanja, 8 radionica<br />
i 5 promocija knjiga zaista<br />
svaki posjetitelj mogao naći nešto<br />
za sebe. Svake godine nastojim<br />
da na sajmu budu što raznovrsniji<br />
sadržaji i smatram da se mogu dobiti<br />
razne nove spoznaje i saznanja.<br />
Vrlo je posjećeno bilo predavanje<br />
dr.sc. Semina Osmanagića o tajnama<br />
bosanskih piramida, a kao i<br />
prošle godine, i ove je godine veliki<br />
hit bila radionica Razgovori s anđelima<br />
Zdenke Andrijić. Naime, smatra<br />
se da su anđeli svuda oko nas,<br />
samo se trebamo povezati s njima<br />
te ostvariti kontakt putem lagane<br />
meditacije. Anđeli nam pomažu, ali<br />
trebamo ih zamoliti za pomoć, a da<br />
bismo to mogli učiniti, moramo se<br />
znati povezati s njima, objasnila je<br />
naša sugovornica. Zanimalo nas je<br />
i čime se sve bavi te što bi naši sugrađani<br />
mogli naučiti.<br />
- Uz sajam, redovito organiziram<br />
i razna predavanja, tečajeve i<br />
radionice, od kojih neke vodim ja, a<br />
neke razni renomirani gosti iz čitave<br />
zemlje. Interesantni su tečaji osvješćivanja<br />
intuicije, što bih svakome<br />
preporučila. Intuicija je naš unutarnji<br />
glas koji nam se nekad javlja kao<br />
nejasni osjećaj, a nekad kao snažan<br />
instinkt te predstavlja našu mudrost,<br />
signal kojim bi putem trebali<br />
krenuti i kakvu odluku donijeti. To je<br />
naš unutrašnji mehanizam koji nam<br />
može pomoći pri donošenju odluka.<br />
Intuiciju imamo svi, samo je trebamo<br />
probuditi, osvijestiti i naučiti<br />
slušati. Traženi su i Feng shui savjeti<br />
za uređenje doma, sve više ljudi želi<br />
urediti prostor u kojem živi u skladu<br />
s prirodnim energetskim tokovima.<br />
Svaka strana svijeta predstavlja<br />
zonu našeg života, pa ako u određenom<br />
području imamo zone nereda<br />
ili nešto nedostaje, stvara se<br />
poremećaj u tom segmentu našeg<br />
života. Potrebno je napraviti analizu<br />
prostora, koje se rade individualno,<br />
te primijeniti načela Feng shuia,<br />
kako bismo stvorili što povoljnije<br />
uvjete za sklad, sreću te poslovni<br />
uspjeh. Prvi korak je čišćenje nereda,<br />
kojeg stvaraju nagomilane<br />
stvari, stare novine, suho cvijeće i<br />
sve čime se ne koristimo te se svega<br />
toga treba rješavati, savjetovala<br />
nas je Branka Belašić te pozvala sve<br />
zainteresirane da prisustvuju radionicama<br />
i unaprijede i poboljšaju<br />
svoj život. Sve informacije o tečajevima,<br />
savjetovanjima i radionicama<br />
koje provodi mogu se pogledati na<br />
adresi www.svijetezoterije.<strong>net</strong>.
Opatijska<br />
Piše: Kristina Tubić<br />
SPORT<br />
sportska 2012.<br />
Opatijske sportašice i sportaši<br />
zabilježili su niz odličnih rezultata<br />
u 2012. godini. Imamo<br />
svjetske i europske medalje,<br />
reprezentativce, državne i županijske<br />
prvake. U oproštaju sa starom godinom,<br />
osvrnimo se unatrag i istaknimo najvažnije<br />
sportske događaje i najveće uspjehe<br />
opatijskih sportskih klubova. Što je obilježilo<br />
opatijsku sportsku 2012. godinu te<br />
što bi istaknuo u radu Športskog saveza<br />
Grada Opatije, upitali smo predsjednika<br />
Fernanda Kirigina.<br />
- Jedan od temeljnih ciljeva sadašnjeg<br />
saziva Izvršnog odbora ŠSGO je svoj rad<br />
učiniti “vidljivijim”, te motivirati članice<br />
da se aktivno uključe u rad Saveza kroz<br />
prijedloge, sugestije, stavove i mišljenja.<br />
Realizacija zamišljenog u 2012. godini bazirala<br />
se na provođenju ideje da svi aktovi,<br />
nakon što budu usklađeni sa stavovima<br />
članica, budu i u svakom trenutku dostupni<br />
na novim službenim web stranicama<br />
Saveza. Oformljen je i ocjenjivački sud<br />
koji prati rezultate klubova i sportaša i na<br />
koncu donosi odluku o proglašenju najboljih<br />
za godišnje nagrade uz pomoć novog<br />
Pravilnika o izboru i proglašenju najuspješnijih<br />
sportaša i sportskih djelatnika<br />
u Gradu Opatiji. Sastavljena je i Komisija<br />
za praćenje rada klubova i transparentnosti<br />
trošenja proračunskih sredstava, koja<br />
kroz svoje djelovanje i na koncu izvještaje<br />
Izvršnom odboru donosi stav i prijedloge<br />
o “stanju na terenu”. Zbog kroničnog nedostatka<br />
sredstava inzistira se, i inzistirat<br />
će se kroz daljnji rad, na kriteriju izvrsnosti<br />
kao glavnom čimbeniku u prijedlozima<br />
raspodjele proračunskog novca za sufinanciranje<br />
sporta i zadovoljavanje javnih<br />
potreba u sportu grada Opatije. S tim<br />
ciljem, nakon gotovo godinu dana mukotrpnog<br />
posla, izrađen je i objavljen registar<br />
sportaša klubova članica ŠSGO, koji<br />
će, nadamo se, postati glavno oruđe pri<br />
donošenju odluka Izvršnog odbora i njegovih<br />
komisija. Ekonomičnost u trošenju<br />
sredstava je također stavka kojom ovaj<br />
saziv Izvršnog odbora pokušava dio sredstava<br />
preusmjeriti u prioritetna područja,<br />
a to je sufinanciranje rada sa sportašima<br />
do 18 godina starosti i sufinanciranje troškova<br />
natjecanja na kojima sudjeluju. Postignut<br />
je sporazum s pružateljem usluge<br />
vršenja liječničkog pregleda sportaša, kojim<br />
je omogućeno da se osigura pregled<br />
za 650 registriranih sportaša. Rezanjem<br />
troškova reprezentacije (ponajprije u<br />
skromnijem izdanju svečanosti proglašenja<br />
sportaša godine) Izvršni Odbor je<br />
pokazao da su uštede itekako moguće. I<br />
na kraju, iako će se 2012. pamtiti kao ekonomski<br />
recesijska godina, za vrhunske<br />
rezultate i žetvu medalja sportaša grada<br />
Opatije, biti će zabilježena kao vrlo plodonosna<br />
godina, istaknuo je Kirigin.<br />
31<br />
Auto klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Leo Černi osvojio 1. mjesto u kategoriji<br />
2 povijesnih vozila na Prvenstvu<br />
Hrvatske.<br />
- Prvenstvo Auto i Karting lige<br />
Zapad: Dejan Krajcar – 1. mjesto u<br />
grupi A, Marino Matijašić – ukupno<br />
3. mjesto, Grupa H 2. mjesto i H 12<br />
1. mjesto.<br />
- Rally A03, Prvenstvo Hrvatske -<br />
posada Sebastijan Ivšić i Alen Barišić<br />
zauzela je 3 mjesto u klasi 5.<br />
- Autoslalom A09 Prvenstvo Hrvatske:<br />
AK <strong>Opatija</strong> je treće plasirani<br />
klub od 35 sudionika: Juniori - Nino<br />
Andrejević 1. mjesto, Marko Gebauer<br />
2. mjesto, Leo Rudan 8. mjesto;<br />
Klasa 1 - Zlatko Kik 2. mjesto, Leo<br />
Rudan 3. mjesto; Klasa 5 – Marko<br />
Gebauer 2. mjesto; Klasa 6 – Dario<br />
Ružić 2. mjesto; Klasa 7 – Nino Andrejević<br />
1. mjesto i 1. mjesto grupe<br />
3, sportski automobili te je državni<br />
prvak; Klasa 9 – Marin Juričić 3.<br />
mjesto.<br />
- Kronometar vožnje - A11: Prvenstvo<br />
Hrvatske – AK <strong>Opatija</strong> 4. plasirani<br />
klub od 20 sudionika; Juniori Marko<br />
Gebauer 1. mjesto, Nino Andrejević<br />
2. mjesto i Leo Rudan 8. mjesto;<br />
Klasa 1 – Leo Rudan 4. mjesto; Klasa<br />
4 – Nini Andrejević 1. mjesto; Klasa<br />
5 – Marko Gebauer 5. mjesto<br />
Auto klub “<strong>Opatija</strong> motorsport”<br />
- Organizirana međunarodna brdska<br />
auto utrka “Učka 2012”, koja je<br />
od strane Hrvatskog auto i karting<br />
saveza proglašena kao najbolje<br />
organizirana brdska auto utrka za<br />
Prvenstvo Hrvatske u 2012. Godini.<br />
- Zdravko Draženović - Rally za<br />
Prvenstvo Hrvatske - 3. mjesto<br />
ukupnog poretka i 1.mjesto u klasi<br />
(nastupao u posadi sa Viliamom<br />
Prodanom-AK Buzet autosport).<br />
- Mateo Butorac – Rally PH - 4. mjesto<br />
ukupnog poretka i 2. mjesto u<br />
klasi.<br />
- Davor Mihelić - Rally PH - 4.mjesto<br />
ukupnog poretka i 3. mjesto u klasi.<br />
- Damir Kuzmić – Rally PH - 10. mjesto<br />
ukupnog poretka i 4. mjesto u<br />
klasi.<br />
- Edi Kuharić - slalom za Prvenstvo<br />
Hrvatske - 10. mjesto grupe III, 7.<br />
mjesto juniora.<br />
- Edi Kuharić - Kronometar za Prvenstvo<br />
Hrvatske - 10. mjesto ukupnog<br />
poretka i 4. mjesto juniora.<br />
Boćarski klub “Dobreć”<br />
- Najveći uspjeh kluba je što uopće<br />
djeluje, s obzirom na sredstva i situaciju.<br />
- Klub se natječe u Liburnijskogrobničkoj<br />
ligi, okuplja igrače svih<br />
uzrasta, a imaju i pet mladih igrača<br />
od 13 do 20 godina.<br />
-Organizacija tradicionalnog Turnira<br />
Dobreć.<br />
Boćarski klub “Bulin” Ika<br />
- Klub se natječe u Općinskoj liburnijskoj<br />
ligi.<br />
- Klub okuplja članove svih uzrasta.<br />
- Organizacija tradicionalnog turnira<br />
u studenom.<br />
Boćarski klub “Lovor” Pobri<br />
- Najstariji boćarski klub na liburnijskom<br />
području, okuplja članove<br />
svih uzrasta.<br />
- Natječu se u Općinskoj liburnijskoj<br />
ligi te su sudjelovali na turnirirma u<br />
Istri, Sloveniji i Italiji.<br />
- Organiziran Memorijalni turnir<br />
“Stanko Stipanić” 2+1 i Međunarodni<br />
turnir “Anina” 3+1.<br />
- Na Staru godinu prije podne tradicionalno<br />
okupljanje, čak i po snijegu<br />
Boćarski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Ekipa BK <strong>Opatija</strong> finalist je Kupa<br />
Liburnije<br />
- Seniori osvojili 2. mjesto u 1. Županijskoj<br />
ligi<br />
- Kadeti i juniori sudjelovali na županijskim<br />
takmičenjima<br />
- Juniori se natječu u Zimskoj ligi na<br />
nivou županije, u kojoj se natječu i<br />
prvoligaške, i drugoligaške te trećeligaške<br />
ekipe.<br />
Boćarski klub “Veprinac”<br />
- Ekipa se natječe u Liburnijskogrobničkoj<br />
ligi. Okuplja igrače svih<br />
uzrasta.<br />
- Sudjeluju na turnirima Istre, Liburnije<br />
i Grobnika.<br />
- Organiziran 19. Memorijalni turnir<br />
“Danijel Kalčić”.<br />
Bridge sportski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Održani tradicionalni turniri u<br />
Bridgeu: 5. Alpe-Adria Cup, Ljetni<br />
bridž festival, 10. Memorijal Sergije<br />
Poklepović.<br />
- Predsjednik Bridge kluba “<strong>Opatija</strong>”<br />
Goran Grgurić izabran je za<br />
delegata Hrvatskog bridž saveza<br />
u međunarodnim tijelima bridža te<br />
je sudjelovao na godišnjoj skupštini<br />
Svjetske bridž federacije u Lille-u u<br />
Francuskoj.<br />
- Na Parskom prvenstvu Hrvatske
prosinac 2012.<br />
32<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
član BK <strong>Opatija</strong> Boris Kauzlarić je<br />
sa partnerom Marijanom Katnićem<br />
iz BK Rijeka osvojio prvenstvo veterana.<br />
- Predsjednik Svjetske bridge federacije<br />
Gianarrigo Rona i predsjednik<br />
Europske bridge federacije<br />
Yves Aubry gostovali na Bečkom<br />
balu, te je dogovoreno održavanje<br />
Europskog kupa prvaka u bridžu u<br />
studenom 2013. godine.<br />
Društvo sportova na moru<br />
(DSNM) Volosko<br />
Udičarska sekcija:<br />
- Franco Matulja na županijskom<br />
prvenstvu U21 u kategoriji lov štapom<br />
s obale osvojio prvo, a u kategoriji<br />
lov iz brodice treće mjesto, te<br />
se plasirao na državno prvenstvo,<br />
gdje je bio 11.<br />
- Seniori Igor Plahuta i Josip<br />
Zrinšćak na Međunarodnom kupu<br />
“Oradela” u Piranu osvojili su 3.<br />
mjesto, na Kupu “<strong>Opatija</strong>” 1. mjesto<br />
te na Kupu “Koversade” 2. mjesto.<br />
- Najmlađi članovi Kluba do 8 godina<br />
starosti, na “Liburnija kupu” u<br />
Ičićima osvojili prva tri mjesta pojedinačno<br />
te prvo i drugo mjesto<br />
ekipno.<br />
Sekcija jedrenja na dasci<br />
- Enrico Marotti je na državnom<br />
prvenstvu u Vignju na Pelješcu za<br />
neolimpijsku dasku - formula windsurfing<br />
osvojio 1. mjesto, te postao<br />
državni prvak za 2012. godinu. Nastupio<br />
je i na najprestižnijem PWA<br />
World Cup-u u Alacati u Turskoj<br />
gdje je zauzeo 52. mjesto.<br />
- Članovi su nastupili na regatama<br />
za KUP Hrvatske u klasi Funboard<br />
- disciplina Slalom, Prvenstvu Hrvatske<br />
u klasi Funboard – disciplina<br />
Slalom, Prvenstvu Hrvatske u klasi<br />
Formula Windsurfing i PWA najprestižnijem<br />
profesionalnom natjecanju<br />
u klasi Funboard – disciplina<br />
Slalom.<br />
Borilački klub “<strong>Opatija</strong> Fight<br />
Club”<br />
- Organizirana borilačka priredbe<br />
<strong>Opatija</strong> Fight Night u Kristalnoj dvorani<br />
u veljači ove godine, a pripreme<br />
za OFN 5 koji će se održati 23. veljače<br />
2013. godine već su krenule.<br />
- Prvi borac OFC-a je Ivan Stanić<br />
koji je nastupao na nekim od najboljih<br />
europskih priredbi, a vrijedi<br />
izdvojiti njegov nastup za Super-<br />
Kombat titulu svjetskog prvaka do<br />
91 kg, gdje se borba emitirala uživo<br />
na Eurosportu, jednoj od najpopularnijih<br />
TV postaja u Europi, koja je<br />
dostupna preko 500 milijuna gledatelja<br />
u 59 država svijeta.<br />
- Tijekom 2012. godine OFC-ov trener<br />
Mladen Kranjčec posebno se<br />
posvetio razvoju mladih boraca i<br />
stvorio vrlo kvalitetan kadetski i juniorski<br />
uzrast koji bi kroz dogledno<br />
vrijeme mogao predstavljati ponajbolje<br />
mlade snage u Hrvatskoj, a to<br />
je put kojim će Klub nastaviti i tijekom<br />
2013. godine.<br />
Jedriličarski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Anja Hamerlitz osvojila je 3. mjesto<br />
na svjetskom juniorskom prvenstvu<br />
u klasi laser 4,7 održanom<br />
u Argentini. Na europskom prvenstvu<br />
za istu klasu u Austriji osvojila<br />
je 3. mjesto. Na Kupu Opatije osvojila<br />
je 1. mjesto, te je dobitnica nagrade<br />
PGŽ-a. Trener Damir Nakrst.<br />
- Marko Gačić, Pavle Živanović,<br />
Marko Vuksanović, Andro Golja i<br />
Tomas Hamerlitz osvojili su drugo<br />
mjesto na ekipnom prvenstvu Hrvatske<br />
za klasu Optimist održanom<br />
u Crikvenici.<br />
- Robert Matulja osvojio je 6. Mjesto<br />
na Europskom natjecanju za IOM<br />
radio upravljene jedrilice<br />
- Organizacija Kupa Karnevala, regate<br />
Opatijka, Galijole, IOM kupa<br />
<strong>Opatija</strong>, Kupa <strong>Opatija</strong> te Predbožićnog<br />
vološćanskog kupa.<br />
Jedriličarski klub “Tramontana”<br />
Nikolina Prtenjača osvojila je na<br />
prvenstvu Hrvatske u Splitu u klasi<br />
laser radial U-19 u juniorskoj konkurenciji<br />
1. mjesto te 3. mjesto u seniorskoj<br />
konkurenciji. Trener Serđo Nalis.<br />
Yacht Club Croatia<br />
- Krešimir Bu<strong>net</strong>a osvojio 1. mjesto<br />
na 7. Memorijal Armanda regati,<br />
3.mjesto na 9. Regati sv. Vida<br />
i Otvorenom prvenstvu PGŽ-a, 1.<br />
mjesto na Fužinarskoj regati, druga<br />
mjesta na Kraljevačkoj i Novljanskoj<br />
regati te treće mjesta na Rabačkoj<br />
regati i Kepertovom memorijalu u<br />
Zagrebu.<br />
- Marijan Mavar osvojio 10. mjesto<br />
na Fužinarskoj regati te 3. do<br />
12 godina; 17. mjesto na Rabačkoj<br />
regati te 3. mjesto do 12 godina; 7.<br />
mjesto na Kepertovom memorijalu<br />
u Zagrebu i 3. mjesto do 12 godina,<br />
a Leonarda Bu<strong>net</strong>a osvojila 40.<br />
mjesto na Kepertovom memorijalu<br />
u Zagrebu i pehar kao najmlađa sudionica.<br />
- Krstaši – skiper Mladen Babac<br />
M.B. Sailing Team- ekipa je jedrila<br />
u Kupu hrvatskog primorja 2012<br />
na brodu ”<strong>Opatija</strong>” (Jeanneau One<br />
Design 35) pod sponzorstvom ACI<br />
d.d. te u ukupnom poretku u svojoj<br />
klasi 3. osvojili su 3. mjesto, a sudjelovali<br />
su i na Creskom prvenstvu,<br />
Barcolani, Opatijki, Vološćanskom<br />
Kupu i Fiumanki.<br />
- Organizacija ACI Kupa Optimist<br />
za najmlađe Optimiste i Laseraše<br />
u Ičićima.<br />
Karate klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Pod vodstvom izbornika ženske<br />
seniorske reprezentacije za borbe<br />
Dragutina Galine ekipa je ove godine<br />
osvojila dvije srebrne medalje –<br />
na Svjetskom prvenstvu u Parizu i i<br />
Europskom na Tenerifima, a članica<br />
ekipe je i Azra Saleš iz KK <strong>Opatija</strong>.<br />
- Azra Saleš osvojila je peto mjesto<br />
na SP u Parizu u pojedinačnoj konkurenciji,<br />
kao članica ekipe osvojila<br />
je zlatnu medalju na Mediteranskom<br />
prvenstvu za seniore u Tuzli,<br />
osvojila je 2. mjesto na Top Ten turniru<br />
u Zagrebu te 2. mesto na Cro<br />
Openu u Rijeci.<br />
- Petra Žic nastupila kao juniorka<br />
na Europskom prvenstvu za kadete<br />
i juniore u Azerbajdžanu te osvojila<br />
5. mjesto. Kao članica juniorske<br />
ekipe kluba na Prvenstvu Hrvatske<br />
osvojila je prvo mjesto. Uz Petru su<br />
u ekipi nastupile i Ana-Maria Barak<br />
i Glorija Majić.<br />
Karate klub “Volosko”<br />
- Takmičari kluba osvojili su u protekloj<br />
godini pedeset medalja.<br />
- Ivona Tubić na europskom prvenstvu<br />
u kategoriji mlađih seniorki<br />
u Azerbejdžanu osvojila je treće<br />
mjesto, na svjetskom prvenstvu u<br />
Parizu kao članica ekipe hrvatske<br />
reprezentacije osvojila je drugo<br />
mjesto i srebrnu medalju, te kao<br />
članice ekipe reprezentacije osvojila<br />
srebro na europskom prvenstvu.<br />
Na Balkanskom prvenstvu osvojila<br />
je treće mjesto, kao i na Dutch Openu<br />
Premijer ligi. Na međunarodnom<br />
otvorenom prvenstvu Hrvatske Cro<br />
open u Rijeci osvojila je prvo mjesto<br />
u kategoriji mlađih seniorki.<br />
- Roko Janković osvojio je treće<br />
mjesto u kategoriji 78+ kg na međunarodnom<br />
otvorenom prvenstvu<br />
Hrvatske Cro open u Rijeci, a<br />
Zvonimir Živković osvojio je treće<br />
mjesto u kategoriji do 78 kg na<br />
međunarodnom otvorenom prvenstvu<br />
Hrvatske Cro open u Rijeci.<br />
Trener Fedor Nalis.<br />
Klub za športsku rekreaciju “Gorovo”<br />
- Kroz 50-ak redovnih aktivnosti,<br />
povremenih aktivnosti i manifestacija<br />
okupili gotovo 3 000 ljudi svih<br />
dobnih skupina.<br />
- Povodom Dana Grada Opatije<br />
organiziran turnir u speedmintonu<br />
koji je okupio sudionike iz Europskih<br />
zemalja koji su ujedno i svjetski<br />
i Europski prvaci u tom sportu<br />
te se boduje za Europski cup u<br />
speedmintonu 2012. godine sa 250<br />
bodova.<br />
- Uz Hrvatski festival sportske rekreacije<br />
u badmintonu koji Klub<br />
organizira već 5 godina, za sljedeću<br />
godinu dobili i organizaciju 1. Hrvatskog<br />
festivala sportske rekreacije u<br />
nordijskom hodanju koji će se održati<br />
06.04.2013. godine u sklopu<br />
Svjetskog dana zdravlja.<br />
- Direktor KŠR Gorovo Dalibor Korenić<br />
dobio je godišnju nagradu<br />
Grada Opatije za područje športa.<br />
Košarkaški klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Organizirana tri turira: Uskršnji<br />
turnir, Turnir “Marino Cvetković” i<br />
memorijalni turnir “Boris Lazarin”.<br />
- Ekipe KK <strong>Opatija</strong> natječu se u<br />
kategorijama mini basket, dječaci,<br />
mlađi kadeti i juniori.<br />
- Od ove godine seniori se natječu<br />
u B1 ligi.<br />
Ivana Lesničar<br />
iz STK “<strong>Opatija</strong><br />
08” dio je ekipe<br />
prvakinja Hrvatske<br />
u kategoriji mlađih<br />
kadetkinja<br />
Anja Hamerlitz ima<br />
svjetsku i europsku<br />
broncu, na slici s<br />
klupskim kolegama<br />
Mateom Pavinčićem<br />
i Paolom Mavričićem<br />
21. Rally <strong>Opatija</strong> 2012.<br />
u organizaciji AK<br />
<strong>Opatija</strong> doveo oktanski<br />
šušur u naš grad
Malonogometni klub “Gorovo<br />
Saller team”<br />
- Osvojeno prvo mjesto na regionalnom<br />
turniru Žuja Kup 2012 i plasman<br />
u Split na završnicu na kojoj<br />
je ekipa MNK Gorovo Saller Team<br />
osvojila 4. mjesto. Turnir je najveći<br />
futsal turnir u Hrvatskoj i okupio je<br />
gotovo sve prvoligaške ekipe i reprezentativce<br />
Hrvatske.<br />
- Osvajanje drugog mjesta u<br />
2.HMNL -zapad u sezoni 2011/2012.<br />
- Uspješna organizacija malonogometnog<br />
turnira <strong>Opatija</strong> 2012. koji je<br />
okupio sve najbolje malonogometne<br />
momčadi u regiji.<br />
- Juniori su osvojili 4. mjesto u 1.<br />
HMNL zapadne regije, dok je naš<br />
junior Mateo Frolja proglašen za<br />
najboljeg igrača i najboljeg strijelca<br />
tog natjecanja.<br />
Nogometni klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Seniori se natječu u 3. HNL Zapad,<br />
zauzimaju 4. mjesto.<br />
- Juniori se natječu u 2. HNL Zapad<br />
i zauzimaju 3. mjesto.<br />
- Kadeti se natječu u 2. HNL Zapad<br />
i zauzimaju 5. mjesto.<br />
- Pioniri se natječu u 1. Omladinskoj<br />
ligi PGŽ - 4. mjesto; Mlađi pioniri u<br />
1. Omladinskoj ligi PGŽ – 4. mjesto,<br />
Morčići u 1. Ligi morčića PGŽ – 2.<br />
mjesto, Mlađi morčići u 1. Ligi morčića<br />
PGŽ – 3. mjesto.<br />
Muški rukometni klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Organizirano 2. Otvoreno prvenstvo<br />
Opatije u mini rukometu, na<br />
kojem je ekipa Opatije u kategoriji<br />
dječaka 2001. godište osvojila 3.<br />
mjesto (nastupilo 20-tak ekipa).<br />
- Plasirali se na 3. mjesto u Rukometnoj<br />
ligi PGŽ za dječake rođene<br />
2001. godine.<br />
- Osvojili 6. Mjesto na 17. otvorenom<br />
kupu Umaga u konkurenciji dječaka<br />
rođenih 2002. i mlađi (nastupilo<br />
16 ekipa).<br />
- Pokrenuli Školu rukometa u Lovranu,<br />
a broj članova se gotovo udvostručio<br />
(preko 50).<br />
Rukometni klub “Liburnija-<strong>Opatija</strong>”<br />
- Kadetkinje su plasmanom u Hrvatskoj<br />
ligi za kadetkinje izborile završnicu<br />
Prvenstva Hrvatske koja se<br />
odigrala u Umagu, osvojile 7. mjesto.<br />
- Mlađe kadetkinje su plasmanom<br />
u Hrvatskoj rukometnoj mlađekadetskoj<br />
ligi izborile završnicu Prvenstva<br />
Hrvatske koja se odigrala u<br />
Čakovcu te osvojile 4. mjesto izgubivši<br />
od RK Lokomotive iz Zagreba<br />
za 3. mjesto.<br />
- Ekipa mlađih kadetkinja ujedno je<br />
i županijski prvak za 2012. godinu,<br />
Odbojkaški klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Prva ekipa zadržala status prvoligaša.<br />
- Kadeti se plasirali na državno prvenstvo<br />
Hrvatske.<br />
- Najmlađi kadeti se plasirali na državno<br />
prvenstvo Hrvatske.<br />
- Škola odbojke plasirala se na međužupanijsko<br />
prvenstvo.<br />
- Ženske ekipe uspješno se natječu<br />
u svojim ligama u kategorijama juniorki,<br />
kadetkinja i mlađih kadetkinja.<br />
Pikado klub “Gorovo”<br />
- Ekipa se natječe u Trećoj ligi gdje<br />
trenutačno zauzima treće mjesto.<br />
Stolnoteniski klub “<strong>Opatija</strong> 08”<br />
- Karla Franović, Ivana Lesničar,<br />
Mateja Arlović i Francesca Renner<br />
ekipne su prvakinje Hrvatske u kategoriji<br />
mlađih kadetkinja na prvenstvu<br />
održanom u Zagrebu.<br />
- Mlađe kadetkinje Karla Franović i<br />
Ivana Lesničar su viceprvakinje države<br />
u paru.<br />
- Karla Franović osvojila 3. mjesto<br />
na Prvenstvu hrvatske za mlađe<br />
kadetkinje.<br />
Streljački klub DVD <strong>Opatija</strong><br />
- Zlatka Hlebec, Raisa Gojak i Suzana<br />
Lunder osvojile su 1. mjesto<br />
na ekipnom PH u kategoriji serijsko<br />
zračno oružje. Suzana Lunder<br />
osvojila je u pojedinačnoj konkurenciji<br />
titulu veteranske prvakinje<br />
države.<br />
- Ivan Košta kadetski je prvak države<br />
u gađanju zračnom puškom,<br />
međunarodni program.<br />
- Matea Kršanac, kadetkinja, kao<br />
članica ekipe juniorki kluba DVD<br />
<strong>Opatija</strong> osvojila je 1. mjesto u juniorskoj<br />
ligi nacionalni program, te je za<br />
najbolja hrvatska takmičarka u disciplini<br />
field target (slobodne mete<br />
u prirodi), a u istoj disciplini vrlo je<br />
uspješna i Zlatka Hlebec.<br />
- Dalibor Ivić, Igor Drnjević, Željko<br />
Repac državni su prvaci u veteranskoj<br />
konkurenciji u kategoriji 10 m<br />
zračna puška ekipno.<br />
Športsko ribolovni klub “Jadran”<br />
<strong>Opatija</strong><br />
- Igor Sušanj nastupio na Svjetskom<br />
prvenstvu u Budvi u sastavu državne<br />
selekcije U21 obala, također je<br />
osvojio 2. mjesto ekipno i srebrnu<br />
medalju te status zaslužnog sportaša<br />
od strane Olimpijskog odbora.<br />
- Organizirali natjecanja: Uskršnje<br />
jaje – 1. i 3. mjesto ŠRK Jadran, XXI<br />
Kup <strong>Opatija</strong> seniorke i seniori – ŠRK<br />
Jadran seniori 2. mjesto i seniorke<br />
3. mjesto, Kup Dan Grada Opatije –<br />
ŠRK Jadran 2. mjesto.<br />
- Nastupili na natjecanjima: Srednjoeuropski<br />
Kup Balatonfured Mađarska<br />
– ŠRK Jadran 1. i 2. mjesto,<br />
Oluja Kup Zadar – 3. mjesto, Zlatni<br />
pišmoj – 2. mjesto.<br />
- Škola ribolova sudjelovala na 8<br />
natjecanja u PGŽ.<br />
- Suci Robert Stermečki, Slobodan<br />
Čatić, Adriano Rumora i Julijana<br />
Rumora dobili su priznanje i pravo<br />
suđenja Županijskog prvenstva<br />
održanog na Krku, Robert Stermečki<br />
sudio je i viši rang Međužupanijsko<br />
prvenstvo seniorke-seniori<br />
u Primoštenu, a Julijana Rumora<br />
kao jedini sudac iz PGŽ sudila je na<br />
KUP-u Hrvatske.<br />
Športsko-ribolovni klub “Ičići”<br />
- Državno prvenstvo: junior Josip<br />
Marković u kategoriji U16 s obale<br />
8. mjesto; stariji junior Filip Marković<br />
kategorija U21 s obale 13. mjesto,<br />
senior Luka Bučević s obale 9.<br />
mjesto i seniorke Sava Dešković 10.,<br />
Daria Vretenar 17. i Ružica Vretenar<br />
20. Klub je zauzeo četvrto mjesto u<br />
županiji.<br />
- Sava Dešković kao članica reprezentacije<br />
na svjetskom prvenstvu u<br />
Holandiji osvojila 7. mjesto te je na<br />
kvalifikacijama u Baškoj potvrdila<br />
status reprezentativke za 2013. g.<br />
Na državnom nivou očekujemo<br />
plasman među deset najboljih klubova<br />
u Hrvatskoj.<br />
- tijekom čitave godine djeluje Mala<br />
škola ribolova, ekipe podmlatka<br />
nastupile na službenim (11 nastupa)<br />
i prigodnim (8 nastupa) natjecanjima.<br />
Na Mićem Kupu Luben<br />
Rijeka Lucija Čapalija i Filip Burazer<br />
ekipno 2. Na Mićoj žajici Lovran Antonia<br />
i Vito Vidović ekipno drugi, a<br />
Filip Burazer treći.<br />
- Klub je bio domaćin Međuopćinskog<br />
prvenstva Liburnije te organizator<br />
dvije manifestacije u suradnji<br />
s Gradom <strong>Opatija</strong>: Zlatni pišmolj i<br />
Kup Ičića za juniore, dok je u suradnji<br />
s MO organizirao IV. susret Škola<br />
ribolova Liburnije.<br />
Tenis klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Seniorska ekipa ostala te se dalje<br />
natječe u Prvoj seniorskoj hrvatskoj<br />
ligi.<br />
- Andrej Omeragić i Marko Boltužić<br />
kvalificirali se na završni turnir Hrvatskog<br />
teniskog saveza u konkurenciji<br />
8 najboljih, te je TK <strong>Opatija</strong><br />
jedini klub u Hrvatskoj koji ima čak<br />
dva igrača u ovom masters turniru.<br />
- Uspješno organizirano 48. Međunarodno<br />
prvenstvo Hrvatske u tenisu<br />
za veterane koje je okupilo preko<br />
200 sudionika iz čitavog svijeta<br />
Vaterpolo klub “<strong>Opatija</strong>”<br />
- Seniori - zauzeli 3. mjesto u prvenstvu<br />
1.B HVL za sezonu 2011./2012.<br />
sa samo jednim bodom zaostatka<br />
za prvakom Bellevueom iz Dubrovnika.<br />
- Kadeti - osvajači županijskog prvenstva<br />
za 2012. godinu.<br />
- Ivo Radetić i Fran Čubranić (oba<br />
1997. godište) nastupili za kadetsku<br />
reprezentaciju Hrvatske na turniru<br />
“Darko Čukić” u Beogradu.<br />
Klub za slobodno letenje “Homo<br />
volans” <strong>Opatija</strong><br />
- Organizacija 11. Otvorenog prvenstva<br />
Hrvatske u Slobodnom letenju<br />
zmajem <strong>Opatija</strong> -Učka 2012.<br />
- Nevio Ladavac osvojio 3. Mjesto<br />
na 11. Otvorenom prvenstvu Hrvatske<br />
u Slobodnom letenju zmajem.<br />
- Članovi kluba sudjelovali u državnom<br />
prvenstvu RH u slobodnom<br />
letenju zmajem.<br />
33<br />
Memorijalni turnir<br />
u boćanju “Danijel<br />
Kalčić” u organizaciji<br />
BK Veprinac okupio je<br />
boćare iz cijele regije<br />
Ivona Tubić iz KK Volosko i Azra Saleš iz KK <strong>Opatija</strong> te izbornik<br />
Dragutin Galina iz KK <strong>Opatija</strong> donijeli su u Opatiju svjetsko srebro
Za božićni meni Dunatov je izabrao: bruskete mozzarella i cannellone sa špinatom i sirom za predjelo, glavno jelo je svinjski<br />
ombolo s rajčicom, pršutom i mozzarelom, a za desert izbor je pao na prekomursku gibanicu. Količinski recepti su predviđeni<br />
za četiri osobe. Za lakši odabir napominje, da je za pripremu brusketa potrebno izdvojiti deset kuna po osobi, canelleona<br />
dvadeset kuna, ombola četrdeset i pet te gibanice petnaest.<br />
Predjelo<br />
BRUSKETE<br />
- svježa rajčica 1 kg<br />
- mozzarella 0,5 kg<br />
- maslinovo ulje 0,05 dcl<br />
- sol 0,05 dkg<br />
- suhi bosiljak<br />
- kruh francuz 0,5 kg<br />
Priprema: Rajčice oguliti i odstraniti sredinu. Narezati<br />
na kockice, dodati sol, suhi bosiljak i dvije jušne<br />
žlice maslinovog ulja. Dobro promiješati. Narezati<br />
16 kriški kruha jednake debljine. Na svaku staviti žlicu<br />
smjese od rajčice, pokriti kockicama mozzarelle<br />
te staviti peći 5 do 8 minuta u pećnicu koju smo<br />
zagrijali na 250°C. Kada je gotovo poslužiti složeno<br />
na podlozi od rukole ili zelene salate.<br />
CANNELLONI PUNJENI<br />
ŠPI<strong>NA</strong>TOM I RICOTTOM<br />
- gotovi cannelloni 16 kom<br />
- glatko brašno 1 kg<br />
- mlijeko 1 lit<br />
- sol,papar<br />
- ricotta 800 g<br />
- špinat usitnjeni 250 g<br />
- sir grana padano 0,5 kg<br />
Priprema: Skuhati bešamel i pripremiti smjesu za nadjev. Sir ricotta izmiješati sa<br />
špinatom i začinima. Skuhati cannellone i nadjenuti ih smjesom. Složiti ih na pleh<br />
premazan bešamelom te ih preliti ostatkom bešamela i posuti naribanim sirom<br />
grana padano.<br />
Peći u zagrijanoj pećnici na 250° C dok ne poprime rumenu boju. Složiti po 4 komada<br />
na tanjur i dekorirati po želji.<br />
Piše: Lidija Lavrnja<br />
SNIMIO: Nikola Turina<br />
prosinac 2012.<br />
34<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
tigli su i ti, krajem<br />
godine željno iščekivani<br />
dani. Pred nama<br />
S<br />
su Božić i Nova 2013.<br />
godina. Domovi su uređeni i okićeni,<br />
a misli okrenute k tomu što<br />
sve pripremiti od blagdanskih<br />
jela. Mnogi su vjerni tradiciji, neki<br />
pokušavaju unijeti nešto novo, a i<br />
financijska situacija nije zanemariv<br />
faktor. Možda će ,stoga, izbor<br />
biti lakši uz ovaj naš prilog u kojem<br />
donosimo nekoliko recepata<br />
istaknutih opatijskih kulinarskih<br />
majstora.<br />
Stjepana (Stipe) Dunatova i<br />
Krune Kapetanovića. Oni su nam,<br />
naime, podarili božićne jelovnike<br />
uz napomenu da se neka jela<br />
mogu koristiti i za novogodišnju<br />
trpezu. A izbor će olakšati i to, što<br />
su iznijeli i okvirne financijske izdatke<br />
potrebne za pripremu jela,<br />
pa ostaje samo odabir skuplje ili<br />
jeftinije varijante blagdanskog<br />
stola.<br />
Kruno Kapetanović istaknuti<br />
je opatijski hotelijer. Vlasnik je<br />
restorana “Laurus” i hotela “Villa<br />
Kapetanović”. Za recepte koje<br />
je izabrao navodi da su rezultat<br />
timskog rada, a ono što ga je rukovodilo<br />
u odabiru je dostupnost<br />
ponuđenih jela širem krugu ljudi.<br />
- Nastojali smo da recepti<br />
budu takvi da oni koji se odluče<br />
po njima pripremiti svoja jela<br />
imaju već u svojim smočnicama<br />
dio potrebnih sastojaka, a ukoliko<br />
ne, to su namirnice koje su<br />
sada dostupne, poput bakalara<br />
ili janjetine. Od njih se, inače, već<br />
Smotuljci od bakalara i kozjeg sira, janjeći ragu sa palentom aromatiziranom mediteranskim travama, te zvončići od čokolade<br />
s prhkim tijestom i prženim lješnjacima izbor su Kapetanovićevog božićnog blagdanskog jelovnika. Jelovnik količinski počiva<br />
na normativima za četiri osobe, a što se cijena tiče one bi približno po osobi iznosile trideset kuna za predjelo, isti toliko za<br />
glavno jelo, a za desert dvanaest kuna.<br />
Predjelo<br />
SMOTULJCI<br />
OD BAKALARA<br />
I KOZJEG SIRA<br />
- 600 gr sušenog bakalara<br />
- 100 gr kozjeg sira<br />
- 1 jaje<br />
- 1 žlica exstra djevičanskog maslinovog ulja<br />
- prstohvat soli<br />
Priprema: Bakalar klasično pripremiti, to jest, namočiti,<br />
skuhati, očistiti i mikserom usitniti.Dodati sol, papar,<br />
kozji sir i maslinovo ulje, povezati s jednim jajetom, klasično<br />
panirati /kao polpetice) i staviti pržiti.<br />
GLAVNO JELO<br />
JANJEĆI RAGU SA PALENTOM<br />
- 800 gr janjeće plećke bez kosti<br />
- 200 gr crvenog luka<br />
- 150 gr mrkve<br />
- kim<br />
- 2 češnja češnjaka<br />
- 2 dcl mesnog temeljca<br />
- 1 dcl istarskog terana<br />
- sol i papar prema želji<br />
- svježe mediteransko bilje, 1 svežanj<br />
- palenta 200 gr<br />
- sir ribanac<br />
Priprema: Ispirjati luk i mrkvu, dodati janjetinu izrezanu na komadiće, potom kratko popržiti<br />
češnjak, politi teranom, dodati začine i podlijevati temeljcem dok meso ne omekša.<br />
Palentu spremiti na klasičan način, uz dodatak mediteranskog bilja (ružmarin, majčina<br />
dušica, timijan i sl.).
GLAVNO JELO<br />
SVINJSKI OMBOLO<br />
S RAJČICOM,<br />
MOZZARELOM<br />
I PRŠUTOM<br />
- ombolo 1 kg<br />
- mozzarela 500 g<br />
- pršut 100 g<br />
- rajčica 500 g<br />
- sol, papar<br />
Priprema: Odstraniti žilice i masno tkivo s ombola<br />
i narezati na 4 jednaka dijela. Posoliti i popapriti.<br />
Ispeći na tavici.Složiti na ombolo plošku<br />
rajčice, mozzarele i pršuta. Peći u pećnici na<br />
200 °C dok se mozzarela ne otopi.<br />
PIRAMIDA<br />
OD POVRĆA….<br />
- tikvice 1 kom<br />
- patlidžan 1 kom<br />
- crveni luk 1 kom<br />
- šampinjoni 4 kom<br />
- crvena paprika 1 kom<br />
Priprema: Narezati povrće na 4 jednake<br />
ploške, a šampinjone ostaviti<br />
cijele. Pržiti na tavici, začiniti po želji.<br />
Slagati piramide redom: patlidžan,<br />
tikvica, luk, paprika, šampinjon.<br />
Poslužiti ombolo na tanjuru sa prilogom,<br />
dekorirati listom bosiljka ili<br />
peršina.<br />
DERSERT<br />
PREKOMURSKA<br />
GIBANICA<br />
- svježi sir 150 g<br />
- ribane jabuke 150 g<br />
- mljeveni mak 80 g<br />
- mljeveni orah 80 g<br />
- kore za savijače 150 g<br />
- šećer 200 g<br />
- jaje 1 kom<br />
- vrhnje za kuhanje 1 dcl<br />
RECEPTI<br />
- cimet, vanilin šećer, krušne mrvice, šećer u prahu<br />
Priprema: U pleh namazan maslacem staviti dva lista<br />
kora za savijače i premazati vrhnjem za kuhanje. Posuti<br />
mljevenim makom i šećerom. Staviti opet list za savijače<br />
i premazati vrhnjem za kuhanje. Namazati smjesom od<br />
svježeg sira, jajeta, šećera i vanilin šećera. Ponovno staviti<br />
list tijesta i premazati ga vrhnjem za kuhanje, posuti<br />
mljevene orahe i šećer. Ponoviti postupak sa listom za<br />
savijače. Staviti smjesu od jabuka, šećera,cimeta, krušnih<br />
mrvica i vanilin šećera.Sve poklopiti cijelim listom kore za<br />
savijače, izbušiti vilicom i preliti ostatkom vrhnja za kuhanje.<br />
Peći u zagrijanoj pećnici na 170°C oko sat vremena.<br />
Poslužiti u tanjuru i posuti šećerom u prahu.<br />
tradicionalno, pripremaju blagdanska<br />
jela, samo što smo ih mi<br />
pripremili na jedan novi način.<br />
Recepti se mogu prilagoditi većem<br />
ili manjem broju ljudi, a kako<br />
su navedeni i troškovi potrebni za<br />
pripremu pojedinih obroka, vjerujem<br />
da će i to olakšati odabir.<br />
Inače, filozofija naše kuhinje je da<br />
jela pripremamao od autohtonih<br />
namirnica i to na moderan način.<br />
Ukratko, možemo reći da su sezone<br />
ono što određuje naš jelovnik,<br />
a to je vidljivo i u ponuđenim receptima.<br />
Nadam se da će oni biti<br />
inspiracija čitateljima lista “<strong>Opatija</strong>”,<br />
kojima ujedno koristimo priliku<br />
čestitati Božić i Novu godinu<br />
2013. - kaže Kapetanović.<br />
Stipe Dunatov u Opatiji je<br />
poznat ne samo kao istaknuti gastronom,<br />
već i kao vlasnik pizzerije<br />
i spaghetterije “Roko”.Govoreći<br />
o izabranom meniju, i jelima koja<br />
je zajedno sa svojom ekipom pripremio<br />
i predočio našem novinarskom<br />
timu, istaknuo je:<br />
- Čitateljima Opatije ponudili<br />
smo za božićne blagdane jedan<br />
fini i kreativni meni , za koji vjerujem<br />
da je pristupačan većini<br />
građana. Smatram da su ponuđena<br />
jela prikladna, s obzirom na<br />
iskustvo koje imam u našim gostima<br />
za vrijeme božićnih i novogodišnjih<br />
blagdana. Uz blagdanske<br />
čestitke građanima Opatije, želja<br />
mi je da svi oni koji iskoriste ove<br />
recepte svojim jelima razvesele<br />
svoje ukućane i goste, kao što to<br />
i mi činimo kada svakodnevno<br />
pripremamo razne obroke u našoj<br />
piceriji .<br />
35<br />
DESERT<br />
ZVONČIĆI OD ČOKOLADE<br />
- 250 gr brašna<br />
- 2 jaja<br />
- 4 žlice vode<br />
- 100 gr šećera<br />
- čokolada za kuhanje 100 gr<br />
- bijele čokolade 100 gr<br />
- maslac 50 gr<br />
- lješnjaci 50 gr<br />
- vrhnje za šlag 0,1 dcl<br />
Priprema: Najprije se otopi 100 gr. crne čokolade, a zatim<br />
se njome namaže silikonski kalup. Kalup se stavi u frižider i<br />
kada je čokoladna smjesa ohlađena vadi se iz kalupa. U dobiveni<br />
oblik, u ovom slučaju zvončić, stavlja se krema koja se<br />
priprema tako da se na pari otopi bijela čokolada. U drugoj<br />
posudi na paru stavimo jaja i šećer i ulupamo u pjenicu. Kasnije<br />
spojimo sastojke i dodamo pržene i samljevene (krupnije)<br />
lješnjake. Šlag se stavlja kada se deset malo ohladi.<br />
Za ukras: Prhko tijesto priprema se od brašna , četiri žlice<br />
vode , dva žutanjka i 50 gr. maslaca. Maslac se izmrvi na<br />
sitno i utrlja u brašno kojem se doda voda i žumanjci. Tijesto<br />
treba zamijesiti u što kraćem roku i staviti peći. Kada je gotovo<br />
oblikovati u trakice i ukrasiti zvončiće.
MATIČNI URED OPATIJA<br />
Piše: Kristina Staničić<br />
aura Kapov svojim je<br />
dolaskom na svijet,<br />
L 3. studenog u 11 sati i<br />
3 minute, razveselila<br />
svoje roditelje Mirelu i Marina.<br />
- Slatko iščekivanje naše prve<br />
bebe bilo je pomiješano sa srećom<br />
i uzbuđenjem, a priznajemo<br />
i da nas je bilo malo strah kako<br />
ćemo mi to. Ma, znate već, porod,<br />
prvi dani kod kuće, otkrili su nam<br />
ponosni roditelji male Laure, i nastavili<br />
objašnjavati svoje osjećaje i<br />
razmišljanja.<br />
- Našoj sreći nema kraja. Veselimo<br />
se svemu što je na bilo koji<br />
način povezano s našom princezom.<br />
Sve se sada vrti oko nje.<br />
Nisu nam problem niti neprospavane<br />
noći, jer samo jedan pogled<br />
na našu ljepoticu daje nam snagu<br />
i poticaj. Od velike su nam pomoći<br />
i naši roditelji kojima je Laura<br />
prvo unuče i više su nego sretni i<br />
ponosni. Otkako je u naš dom stigla<br />
naša beba, trudim se sve svoje<br />
slobodno vrijeme provesti s njom<br />
i suprugom,. Tada mi je najljepše.<br />
Sve nam se u trenutku promijenilo.<br />
Sada nam je Laura najvažnija<br />
osoba na svijetu. Svu svoju energiju<br />
usmjerili smo prema njoj i<br />
nastojimo učiniti sve kako bi joj u<br />
svakom trenutku bilo lijepo i dobro<br />
i kako bi bila zadovoljna. Puno<br />
još toga moramo naučiti. Prošlo<br />
je tek mjesec dana, ali veselimo<br />
se svemu što tek treba doći, od<br />
prvog gu, do prvih zubića… Ove<br />
godine posebno se veselimo i<br />
nadolazećim blagdanima. Jedva<br />
čekamo okititi bor i ukrasiti kuću<br />
u blagdanskom duhu. Sve je ove<br />
godine nekako drugačije, posebno…,<br />
rekao nam je ponosni tata<br />
Marin.<br />
prosinac 2012.<br />
36<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
VJENČANI: 17.studenoga: Mia Špalj i Ivan Balen, Sonja Šimetić i Dejan Terković, Monika Primorac i Slaviša Velić, Alisa Luksetić i Jerko<br />
Šperanda; 23. studenoga: Martina Ćiković i Matko Feruglio; 24.studenoga: Ana Kakučka i Darko Zmaić; 1. prosinca: Silvia Baranović i<br />
Marino Peruč, Nina Čanik i Goran Poropat; 2. prosinca: Darinka Bogović i Zdenko Kranjčec.<br />
UMRLI: (10.studenoga - 28.studenoga): Zvjezdana Terčić, rođ.Bertok (87), Dušana Vidmar, rođ. Šepić (88), Milorad Carević (52), Milan Vuković<br />
(91), Alda Žgomba, rođ.Rojnić(75), Marija Renko, rođ. Osojnak (99)<br />
PRIPREMILI: Kristina Tubić i Nikola Turina<br />
FOTO VREMEPLOV<br />
Skulptura Djevojka s galebom, kipara Zvonka Cara, prepoznatljivi<br />
je simbol Opatije i jedna od najfotografiranijih skulptura u Hrvatskoj,<br />
a u monografijama i brošurama navodi se da je postavljena<br />
19<strong>56</strong>. godine. Do tada je na tom mjestu stajao kip Madonne del<br />
Mare postavljene da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta,<br />
nestalog u proljetnoj oluji na moru godine 1891. godine. Autor kipa<br />
Madonne del Mare je Hans Rathauski iz Graza, koji je i autor fontane<br />
Helios i Selena u Parku Sv. Jakova te biste Theodora Billrotha u Parku<br />
Angiolina. Kip Madonne financirala je Kesselstadtova obitelj, čiji<br />
su nasljednici prije nekoliko godina Gradu Opatiji dali novac da se<br />
obnovi. Ta se renovirana skulptura danas čuva u Villi Angiolini, odnosno<br />
Hrvatskom muzeju turizma. Njezina je, pak, pozlaćena replika<br />
postavljena ispred crkve svetog Jakova. Kip Djevojke s galebom<br />
imao je i ribu u galebovu kljunu, koja je s vremenom iščezla. Model<br />
za popularnu “Opatijku”, kako ju je od milja zvao autor Zvonko Car,<br />
bila je Jelena Jendrašić iz Crikvenice, a sa originalnog potpisa kipara<br />
Cara na postolju može se vidjeti da je kip izrađen 1952. godine, što bi<br />
značilo da je kod njega bio do postavljanja 19<strong>56</strong>. godine.<br />
Nedavno je gospođa Biserka Kinkela donijela u redakciju Lista<br />
<strong>Opatija</strong> fotografiju (koju vidimo lijevo), a na kojoj je snimljeno postavljanje<br />
Djevojke s galebom na postolje. Gospođa Kinkela fotografiju<br />
je dobila od danas pokojnog Slavka Puža koji je u to vrijeme<br />
bio načelnik komunalnog odjela Općine <strong>Opatija</strong> i nalazi se na<br />
slici (gospodin na skeli sa šeširom). On je na poleđinu fotografije<br />
napisao 1952. godina, što baca sumnju na podatke o postavljanju<br />
19<strong>56</strong>. Ako je točna godina postavljanja skulpture kako to svjedoči<br />
ova fotografija, tada ove godine Djevojka s galebom slavi svoj 60.<br />
rođendan.
<strong>Opatija</strong> za radoznale<br />
PRIREDIO Ernie Gigante Dešković<br />
KVIZ<br />
1. Koji su najstariji nalazi čovjekove prisutnosti na području Opatijske<br />
rivijere<br />
A: prethistorijski u špiljama Učke - stari više od 10.000 godina<br />
B: antičkoga Rima - stari 2.000 godina, a riječ je o poganskom svetištu<br />
na čijim je temeljima izgrađena crkva sv. Jakova<br />
C: srednjovjekovlja iz starog grada Veprinca - stari 700 godina<br />
D: neobična istina je da najstariji nalazi ovoga područja datiraju iz<br />
skromne 1800. godine<br />
2. Gdje se nalazilo prvo staro opatijsko groblje<br />
A. na istome mjestu gdje se danas nalazi novo groblje, duž ulice za<br />
naselje Kosovo<br />
B: staro opatijsko groblje ne postoji, jer su se stari Opatijci zakopavali<br />
u Voloskom<br />
C: na području današnjeg Doma zdravlja<br />
D. na području današnjeg paviljona Juraj Šporer<br />
3. Kada bismo Franju Josipa pitali što misli o Opatiji, što bi nam<br />
odgovorio<br />
A: kada pomislim na nju, pomislim na ljubavnicu<br />
B: tamo sam upoznao svoju suprugu, kraljicu Elizabetu<br />
C: volim taj grad<br />
D: ne volim taj grad<br />
4. <strong>Opatija</strong> je uvijek bila atraktivna destinacija, pa tako i u vrijeme<br />
Drugog svjetskog rata, kada je šokirala mnoge. Iz kojeg razloga<br />
A: jer je grad bio opustošen<br />
B: jer je grad živio gotovo kao da rata nema<br />
C: jer su u gradu istovremeno boravili partizani i Nijemci<br />
D: jer je zbog turizma bila jedina demilitarizirana zona u ratom zahvaćenoj<br />
Europi<br />
37<br />
5. Miroslav Krleža, Indira Ghandi, Josip Broz Tito, Robert De Niro,<br />
Kirk Douglas, Franco Nero, Tom Selleck, nogometaši Juventusa,<br />
Real Madrida, Intera i Milana. S čime se svi oni povezuju<br />
A: svi su odsjedali u hotelu Ambasador<br />
B: svi su u Opatiju stizali helikopterom spuštajući se na nogometno<br />
igralište<br />
C: svi su nakon posjeta Opatiji odlučili to učiniti i sljedeće godine<br />
D: ne povezuje ih ništa, dio ih je bio u Opatiji, a dio nije<br />
6. Mnogo je stanovnika, napose iz opatijskog zaleđa poput Veprinca<br />
i Pobri, krajem 19. i početkom 20. stoljeća emigriralo u prekomorske<br />
zemlje. Dio njih je otišao na daleki Novi Zeland. Da li<br />
znate tko su bili ljudi koji su ih tamo najbolje primili<br />
A: zatvorenici<br />
B: ostali emigranti iz tadašnje Austrougarske monarhije<br />
C: emigranti iz Japana<br />
D: starosjedioci Maori<br />
7. Slatina je oko 1850. godine bila područje s tek nekoliko kuća u<br />
blizini današnjeg hotela <strong>Opatija</strong>, dok je ostatak bio prekriven –<br />
čime<br />
A: lovorovom šumom<br />
B: najvećom šumom bambusa u ovom dijelu Europe<br />
C: rječicama koje su činile deltu potoka Vrutki<br />
D: barama i gotovo močvarom<br />
Slatina toga vremena radikalno je drugačija od današnje. Tada je ona bila vrlo neprivlačna,<br />
puna komaraca i bara, vjerojatno stvorenih prodorom mora i potoka Vrutki. Takva Slatina je<br />
prvotno zamišljena kao opatijska „siva zona“ gdje su se smještale stvari poput konjušnica i<br />
praonica (današnja kućica Autotroleja).<br />
7. D: barama i gotovo močvarom<br />
Naši su ljudi u Novomu Zelandu uglavnom radili teške fizičke poslove i bili gurnuti na marginu<br />
društva gdje su se već nalazili starosjedioci Maori. Polako se između njih stvaralo čvrsto<br />
prijateljstvo, a kako su se javljali i miješani brakovi danas postoje Novozelanđani koji se izjašnjavaju<br />
Maorima i nose prezimena koja mi danas susrećemo u Opatiji.<br />
6. D: starosjedioci Maori<br />
Sva su ova imena odsjedala u hotelu Ambasador, najboljem što je tadašnja turistička Jugoslavija<br />
mogla pružiti. Estetski je, pak, ovaj hotel unakazio pitomu opatijsku k.u.k. panoramu.<br />
Projektirao ga je Zdravko Bregovac koji potpisuje još i hotel Paris te motel Ičići. Netko će<br />
reći kako se u to vrijeme tako gradilo, ali teško je ne pomisliti kako bi bilo bolje da se <strong>Opatija</strong><br />
i Zdravko nikada nisu upoznali.<br />
5. A: svi su odsjedali u hotelu Ambasador<br />
Dakako, bilo je nemoguće ne obazirati se na ratne nedaće, ali <strong>Opatija</strong> je već tada grad nepokolebiva<br />
turističkoga duha. Tako je ,1944. godine, endehazijski ministar Oskar Turina ostao<br />
šokiran kako u Opatiji rade trgovine, neki hoteli, a u kavanama se čak nudio sladoled, dok se<br />
istovremeno u opatijskom zaleđu vode borbe partizana i Nijemaca.<br />
4. B: jer je grad živio gotovo kao da rata nema<br />
Istina je da Franjo Josip uopće nije volio Opatiju. Razlog tome bio je njegov sramotan antisemitski<br />
stav. Naime, dio građana Opatije pripadao je značajnoj židovskoj zajednici koja je u<br />
mnogočemu zadužila Opatiju. Ironijom povijesti, turističkom marketinškom indiferencijom<br />
ili naprosto zbog nepoznavanja povijesti, <strong>Opatija</strong> danas ,nerijetko, slavi tog istog Franju Josipa.<br />
3. D: ne volim taj grad<br />
Kao što je bio običaj groblje se nalazilo pored crkve. Ali kada se turistička <strong>Opatija</strong> počela<br />
razvijati groblje u središtu mjesta postalo je neprivlačno. Tako je donesen plan o njegovom<br />
preseljenju kao i o preseljenju crkve sv. Jakova. Naposljetku je preseljeno samo groblje, a na<br />
njegovu mjestu je niknula slastičarnica Gerbaud, zatim Glacier, tj., današnji paviljon Šporer.<br />
2. D: na području današnjeg paviljona Juraj Šporer<br />
Na mnogim lokalitetima Učke poput Pupićine peći i Oporovine, kod Lovranske drage,<br />
pronađeni su ostatci prethistorijskog čovjeka. Ukratko, padine Učke bile su naseljene prije<br />
10.000 godina, a vjerojatno i puno ranije.<br />
Rješenja kviza:<br />
1. A: prethistorijski u špiljama Učke, te su stari više od 10.000 godina
informator<br />
PRIPREMILA Kristina Tubić<br />
prosinac 2012.<br />
38<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
<strong>Opatija</strong><br />
- do 27. prosinca Ledena čarolija i Božićni sajam na Ljetnoj pozornici<br />
- 31. prosinca – Doček Nove godine na Ljetnoj pozornici uz Parni valjak<br />
i Anelide<br />
- 1. siječnja u 12.00 sati – Novogodišnja zdravica gradonačelnika na terasi<br />
hotela Kvarner uz glazbeni nastup Puhačkog orkestra Lovran<br />
- 9. do 11. siječnja – hotel Ambasador – Hrvatsko društvo glazbenih i<br />
plesnih pedagoga organizira seminare za nadarene učenike i studente<br />
glazbe i plesa sa završnim koncertom<br />
- 17. siječnja – Maškare 2013. - Svečana predaja ključa grada<br />
- 27. siječnja – Dječja maškarana povorka<br />
- 3. veljače – Balinjerada<br />
Testiranje na HIV i Hepatitis C<br />
Besplatno i anonimno Testiranje na HIV i Hepatitis C može se obaviti<br />
uz prethodnu najavu u prostorijama Doma zdravlja u Opatiji, Stubište<br />
dr. Vande Ekl 1. Najprije se obavlja savjetovanje, zatim se vadi krv i provodi<br />
testiranje, te po primitku nalaza vrši i drugo savjetovanje. Anonimno<br />
i besplatno testiranje se obavlja i u prostorijama udruge Hepatos u<br />
Rijeci, Blaža Polića 2/3 svakog četvrtka od 13 do 15 sati, a sve informacije<br />
mogu se dobiti i na SOS liniji besplatnog telefona 0800-400-405.<br />
Cijepljenje protiv gripe<br />
U prostorijama Doma zdravlja <strong>Opatija</strong>, Stubište dr. Vande Ekl 1 u<br />
tijeku je cijepljenje protiv gripe. Pozivaju se svi zainteresirani da se jave,<br />
a cijepljenje se svakako preporučuje osobama s kroničnim bolestima,<br />
zdravstvenim djelatnicima i starijim osobama.<br />
Događanja u okolici<br />
Kastav<br />
25.12. u 11.00 sati Božićni koncert GD Spinčići u Crkvi sv. Jelene<br />
26.12. u 20.00 sati Novogodišnji koncert GD Spinčići u Domu braće Matešić<br />
Lovran<br />
24.12. od 10.00 do 13.00 sati – Jutro va Lovrane na Vilu Božju – fritule i<br />
kuhano vino u organizaciji UHBDR Lovran<br />
26.12. u 19.00 sati – Crkva sv. Jurja – Božićni koncert KUD “Lovor”<br />
27.12. u 20.30 sati – Novogodišnji koncert Puhačkog orkestra Lovran<br />
31.12. u 11.00 sati – Silvestarski koncert Puhačkog orkestra Lovran ispred<br />
zgrade općine<br />
Mošćenice<br />
23.12. u 18.30 Božićno-novogodišnji koncert<br />
Pomozite Marketu za potrebite<br />
Pomozite siromašnim građanima Liburnije te donirajte Marketu za<br />
potrebite, poručuju iz Crvenog križa <strong>Opatija</strong>. Donirati se mogu pakirane<br />
namirnice i sredstva za osobnu higijenu (šećer, ulje, brašno, tjestenina,<br />
riža, konzerve, slatkiši, čajevi, krumpir, jabuke, deterdženti, sapuni , šamponi).<br />
Molimo obratiti pažnju na rok trajanja namirnica. Svoje donacije<br />
možete ostaviti i u košarama koje su postavljene u marketima Konzuma<br />
u Opatiji i Matuljima. Hrana će se proslijediti potrebitima na osnovu potvrde<br />
Centra za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong> i Socijalnih vijeće lokalnih jedinica.<br />
Market za potrebite smješten je u prostoru Crvenog križa u Opatiji,<br />
Rakovčeva 15, tel: 712-577, a radno vrijeme je svakog radnog dana od<br />
8.30 do 15.00 sati.<br />
ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong> NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />
Alessandra Selak<br />
091/1 701 706<br />
M. Tita 79, <strong>Opatija</strong><br />
VIBRACIJSKI TRENING:<br />
Mršavljenje<br />
Sagorjievanje masti<br />
Jačanje mišićne mase<br />
Anticelulitna i drenažna masaža<br />
Manja opterećenja ligamenata<br />
Pozitivni rezultati sa osteoporozom<br />
Relaksacija<br />
- Vibracije angažiraju između 95-97%<br />
mišićnih vlakana<br />
- Zbog efikasnosti sprave dugi treninzi<br />
postaju nepotrebni<br />
Smanjenje obujma struka i bedara<br />
već nakon 5. treninga<br />
* Posebni tretmani za skijaške aktivnosti<br />
* Poklonite prigodni božićni poklon - bon:<br />
2x trening + masaža = 120,00 kuna<br />
Brzi trening - 30 min<br />
1 trening - 30 min = 50 kn<br />
Paket 10+1 = 480 kn<br />
Anticelulitna masaža = 50 kn<br />
30 min (za korisnike paketa 10+1)<br />
Anticelulitna masaža = 100 kn<br />
(individualna bez paketa)<br />
Depilacja
Piše Dražen Turina<br />
Kako pasuju leta tako neke<br />
stvari, judi i situacije postanu<br />
užanca. Da će Šajeta<br />
vavek se storit ili nekamo prit<br />
zadnji minut ili jušto i malo pokle<br />
tega, već je postalo normalno. Ili<br />
da Dule neće nikada znat za svoje<br />
delo storit pravi račun, ili da će<br />
puno čuda dogovorit na svoju<br />
škodu i to je već užanca. I tako je<br />
va našoj Opatije takoveh primjeri<br />
koliko god ćeš. No jedan od njih<br />
mi je posebno smešan i drag, a<br />
to j’ onisti da će Jeletić obučen<br />
va Mikulu reć više besed keh ne<br />
rabi od oneh ke bi bile normalne.<br />
Jedanputa su se neki šegavi judi,<br />
a bilo je to pred čuda, zmisleli da<br />
bi bilo dobro da se va našoj mjesnoj<br />
zajednice, ka je pokle postala<br />
mjesni odbor, organizira za našu<br />
decu Sveti Mikula. To je jako lepa<br />
užanca, i više nego šegav način<br />
da se špenda ono malo soldi keh<br />
saku mjesnu zajednicu pripada<br />
po nekakoven godišnjen plane.<br />
Kako naši susedi delaju feštu šoto<br />
Ambasadora, a neki drugi mjesni<br />
odbori neke druge stvari - mi smo<br />
se odlučili za Mikulu.<br />
Med onemi šegavemi judi z gornje<br />
rečenice je bil i Emil Jeletić,<br />
glavni za maškarat se va sakoj prigode.<br />
Tako je on va mojen, i va živote<br />
jako puno Opatijci bil glavni<br />
Djed Mraz (dok su još bile mjesne<br />
zajednice), pa pokle i Djed Božićnjak<br />
(kad su postali mjesni odbori),<br />
pa glavni čovek od maškar<br />
(skupa z Valetun i kompanijun) i<br />
na kraje Mikula. Domišjan se ja i<br />
još jenega Mikule ki je s Krampusun<br />
hodil po našen brege (iman<br />
i sliku š njimi), a to je bila legendarna<br />
Mila (mat od mojga suseda<br />
Tihota) ka je sa Isusova leta držala<br />
kabine s kjučun na staroj Slatine<br />
(a Krampus je bil Jane), no to j’<br />
sada neka druga štorija. Za puno,<br />
puno njih ki su mlaji od mene, Mikula<br />
(a i Djed Mraz) celo življenje<br />
je ipak Emilio.<br />
I sad tu moran špjegat jenu pikolecu<br />
– tisti Jeletić nikada ni znal<br />
neš jako puno povedet po hrvacki<br />
i to je nami vavek bilo jako simpatično.<br />
Pred jedno par let doma mi<br />
je neš delal jedan tišjar z Njemačke<br />
ki se j’ doselil na Leprinac, pa<br />
mi se potužil da ne more nikako<br />
dobit državljanstvo aš da ne govori<br />
dobro naš zajik (a kako žive<br />
na trdo-domećen Leprince još<br />
meša i njemački, čakavski i književni<br />
(onaj z libri) hrvatski). Ja<br />
sam mu se nasmel do suz i rekal<br />
da govori jušto kot i naš Mikula,<br />
s ten da je Emilijotu osnova taljanski<br />
a ovemu tišjaru njemački.<br />
Pred jedno par meseci čitali smo<br />
po novinah i škercali se z onemi<br />
pitanji ka moraju znat si furešti ki<br />
bi oteli postat Hrvati, a ka su teška<br />
za ponemet, pa tako da ne znan je<br />
uopće danas moj tišjar dobil domovnicu<br />
i ši ima još zelena slova<br />
na registracije od auta, al’ Jeletić<br />
je va to vreme počel držat se duji<br />
i duji govori kot Mikula, za sen ča<br />
mu se javni nastup ni jako popravil.<br />
Ja curan od smeha kad po regali<br />
od Mikule z decun pridu oni ča su<br />
se oženili va Vasansku i kad prvi<br />
put to vide. Stojin po bande i gjedan<br />
reakcije – mirakuli, sakramenski<br />
mirakuli. Još pred jeno desetak<br />
i više let ta manifestacija je bila<br />
na otprten, spreda gornje (njemačke)<br />
crekvi pa se tu i kantalo i<br />
tancalo i bilo je dosta veselo, a zadnjeh<br />
let se je to va rukah “dinastije<br />
Jeletić” (i oni to lepo delaju,<br />
posebno nevesta Jeletić ka jedina<br />
zna govorit na mikrofon, jedino ča<br />
je vavek se isto pa judi već naprvo<br />
znaju ča će bit, osim od česa će<br />
mašit Emilio) i to nutra va crekve,<br />
a Jeletić se ćapal oltara i maši više<br />
od seh popi keh znan.<br />
Ovo leto za sreću ni čital sponzori<br />
pa j’ maša bila malo kraća, al’<br />
rečimo lane (iako va crekve nisu<br />
važgali latriku) Emilio je povedal<br />
kako jenoj crekve va Lovrane rabi<br />
nova rasvjeta da judi vide poć<br />
na mašu pa je i od publike iskal<br />
da plješću za to. Oci i matere ne<br />
moru dočekat da se pročita ime<br />
od njihovega otroka i greju ća (aš<br />
te prodike duraju i duraju), namesto<br />
da malo čuju ča Mikula maši,<br />
aš to je kot onaj engleski Monti<br />
Pajton. Volin to, aš to niki nima<br />
takovo na svete. Zna tako Jeletić<br />
(pogotovo ako su lokalni izbori<br />
blizu) prej nego ča se obuče va<br />
Mikulu prit najprvo va civile na<br />
oltar pa hitit par informaciji tehničko-propagandno-filozofske<br />
prirode za umret od smeha.<br />
Ma judi moji dragi, naš Mikula<br />
Vasanski je najboji – morda malo<br />
više za veli al’ i deca se zabave.<br />
Doduše, ovo leto je bil i malo<br />
morbidan aš je počel neš govorit<br />
od neke nedavno preminule curice<br />
al’ se brzo «zdrical» i partil va<br />
svoj standardni šou. Ovo leto je<br />
taj performans prvi put gjedal i<br />
naš župnik. Prišal je do mene i me<br />
pital: “Zašto tu nema malo više<br />
veselja i pjesme za djecu”. Ja mu<br />
govorin: “Tako Van je to pul nas<br />
po užance! – Naš je Sveti Nikola<br />
malo alternativan ili umjetnički<br />
gledano – čista avangarda.”<br />
Ne znan za Vas, al’ ja ne otejen<br />
da se to promeni.<br />
39
Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />
Dvorana<br />
pod krovom<br />
Na gradilištu opatijske sportske<br />
dvorane “Marino Cvetković” zatekli<br />
smo se, na poziv gradonačelnika<br />
Ive Dujmića, početkom<br />
prosinca kada su se privodile<br />
kraju pripreme za postavljanje<br />
krova. Šetnjom od vrha do dna<br />
građevine, sa šljemom na glavi i<br />
pod vodstvom ljubaznih domaćina,<br />
građevinara iz Strabaga, mogli<br />
smo posvjedočiti već potpuno<br />
vidljivim konturama budućeg<br />
sportskog hrama. Parter velike<br />
dvorane, pomoćna dvorana, fitnes<br />
prostor, pomoćni prostori,<br />
tribine za veliko gledalište, prostor<br />
za prateće sadržaje, podzemna<br />
garaža, ugostiteljski dio sa<br />
pripadajućom terasom – sve se to<br />
moglo uz samo malo mašte zamisliti<br />
kako će u konačnici izgledati.<br />
Impresivan objekt izvana i<br />
iznutra već u ovoj fazi izgradnje<br />
daje naslutiti da će to postati novi<br />
centar Opatije, okupljalište <strong>Opatija</strong>ca<br />
i njihovih gostiju, središte<br />
sportskog, zabavnog i društvenog<br />
života. Sve u svemu, može se<br />
zaključiti: tko čeka taj i dočeka –<br />
najbolje! (M. R.)