03.01.2015 Views

LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net

LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net

LED NA LJETNOJ DAROVAO 56 LITARA KRVI - Opatija.net

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

LIST GRADA OPATIJE<br />

BROJ 158 • GODI<strong>NA</strong> XVII • PROSI<strong>NA</strong>C 2012.<br />

Besplatni<br />

primjerak<br />

Poštarina plaćena u pošti 51410 <strong>Opatija</strong><br />

ISSN 1331-3827<br />

BLAGDANI<br />

<strong>LED</strong> <strong>NA</strong><br />

<strong>LJETNOJ</strong><br />

SUSRETI<br />

<strong>DAROVAO</strong><br />

<strong>56</strong> <strong>LITARA</strong><br />

<strong>KRVI</strong>


UVODNIK<br />

Ovo vam pišem u<br />

strci i zbrci jer je –<br />

vrijeme darivanja.<br />

A sami znate kako<br />

je to naporno i koliko<br />

se natrčimo da<br />

bi dragim nam ljudima<br />

oko nas (ili<br />

nekim nepoznatim<br />

a potrebitim) poklonili<br />

nešto što će<br />

ih veseliti, što će im koristiti ili<br />

ih zabaviti. Tako je svake godine<br />

pred božićne blagdane. Nešto<br />

treba staviti pod bor, ma kakva<br />

kriza bila.<br />

I onda najprije radimo popis,<br />

da nekoga slučajno ne zaboravimo.<br />

Zatim smišljamo što<br />

kome darovati, računamo koliko<br />

će nas to koštati, što smo mu<br />

lani poklonili – da se ne ponovimo.<br />

Znate ono, šal i kapa,<br />

rukavice, papuče, pidžamu…<br />

S pripremljenom “križaljkom”<br />

uputimo se u potragu za darovima,<br />

obilazimo trgovačke centre,<br />

peglamo kreditne kartice…<br />

Dovlačimo sve to u naše stanove,<br />

sakrivamo po ormarima da<br />

djeca ne vide, pa, uglavnom u<br />

zadnji čas, još sve to pakiramo<br />

u svjetlucave ili zeleno-crvene<br />

ukrasne papire.<br />

Ali, treba priznati, sve te<br />

muke i brige dobro naplatimo u<br />

ono božićno jutro kada se otvaraju<br />

pokloni i kada makar samo<br />

jedan oduševljeni izraz lica djeteta<br />

kojem iz šarenog papira<br />

ispadne željena igračka, u nama<br />

izazove onaj neopisivo dobar<br />

osjećaj. Radost i zadovoljstvo<br />

da smo nekoga razveselili, oduševili<br />

čak… E, tu dolazimo do<br />

poante: često druge darujemo<br />

baš radi sebe. Radi tog prekrasnog<br />

osjećaja kada vidiš da si<br />

nekome pružio trenutak sreće.<br />

S nekakvom takvom misli<br />

vodiljom mi smo pripremali,<br />

osmišljavali i radili ovaj broj lista<br />

“<strong>Opatija</strong>”. Željeli smo da to<br />

bude naš božićni poklon vama,<br />

da u njemu svatko nađe nešto za<br />

sebe, nešto što će ga razveseliti,<br />

nasmijati, razdragati, zabaviti…<br />

Prvenstveno smo nastojali prenijeti<br />

vam blagdansku atmosferu<br />

koja vlada u gradu, podsjetiti<br />

vas na zimske radosti i blagdansku<br />

ponudu, preporučiti vam<br />

recepte za božićnu trpezu. No,<br />

nismo preskočili ni druge informativne<br />

teme, nismo zaboravili<br />

na neke naše zanimljive sugrađane,<br />

nismo zanemarili ni sportske<br />

rezultate koji se zbrajaju na<br />

kraju godine.<br />

Konačno, treba se podsjetiti<br />

da zahvaljujući stavu i odlukama<br />

opajtijske gradske vlasti imamo<br />

ovu – besplatnu novinu. Pa ako<br />

vam pod borom ne bude dara,<br />

uzmite “Opatiju” u ruke i znajte<br />

da je ipak <strong>net</strong>ko mislio na vas.<br />

U ime cijele naše redakcije,<br />

želim vam Sretan Božić i veselu<br />

Novu godinu<br />

Mirjana Rončević<br />

Prosinac 2012.<br />

2<br />

Bele kamelije<br />

Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

BUTIGA OD KONCI, BOTUNI...BR. 2 – Pul butige Pozamanterija, otprla se je još jedna<br />

butiga. Zove se Dea i ima sličan asortiman. Niš tu ni ne bi bilo toliko važno, da va današnje<br />

vreme retko ki misli bit poduzetnik. I jušto zato ovistoj butige dajemo kameliju. Da<br />

bude još više mićeh butigi va keh će saki nać neš za se jedna kamelija<br />

MALO VODI – Jedna se je opatijska butiga šegavo domislela parićat za si ljubimci na<br />

četire nogi padelicu z vodun. Lepo zgleda i pasići će ju prepoznat po kosti. Odlična ideja<br />

za se žejne i umorne njuškice.<br />

Parićali Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina<br />

Črne maće<br />

Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...<br />

ROVI<strong>NA</strong>N GROB – Ne znamo ši ovako otprta ploča od groba znači da su vrata otprta i da<br />

neki hodi vanka-nutra, al da je vreme storilo od betona svoje. Bilo kako bilo, ako se vlasnik<br />

ne pojida al ga ni, rabilo bi sejeno nekako zakamuflirat ovisti grob da neki stvarno ne<br />

počne hodit van š njega.<br />

OĆALI PA LEPILO – Sa sreća da se besplatno v Opatije more polepit oglas na panoi od<br />

Grada Opatije. Pa semi ki kot ovisti ča j’ zalepil svoj kus karti na kandelabr poruka gre da<br />

prvo stave oćali a onda pogledaju ši moru svoj oglas stavit na ko boje mesto.


Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

VIJEST MJESECA<br />

Razgovori opatijskih vijećnika<br />

Kredit<br />

za Dom<br />

umjetnosti<br />

Piše Mirjana Rončević<br />

a izgradnju Doma umjetnosti<br />

Grad <strong>Opatija</strong><br />

Z će koristiti kredit banke<br />

od 46 milijuna kuna. To<br />

je potvrđeno Odlukom o zaduženju<br />

za realizaciju projekta Doma umjetnosti<br />

koja je većinom glasova (10<br />

“za”, 5 “protiv” i 2 “suzdržana”) donijeta<br />

na sjednici Gradskog vijeća<br />

Opatije što je održana 11. prosinca.<br />

Kreditnim sredstvima bi se financirala<br />

projektna dokumentacija, izgradnja<br />

i nabavka opreme za Dom<br />

umjetnosti, za koji je već ishodovana<br />

lokacijska dozvola. Javnim nadmetanjem<br />

za kreditora je izabrana<br />

Erste & Steiermarkische banke d.d.,<br />

kojoj će sa obračunatim kamatrama<br />

Grad tijekom 15 godina trebati<br />

vratiti nešto više od 65 milijuna<br />

kuna (prosječno godišnje 4,3 milijuna<br />

kuna). No, točan iznos kredita<br />

bit će poznat nakon što se raspišu<br />

javna nadmetanja za usluge i radove<br />

na izgradnji Doma umjetnosti, a<br />

očekuje se da će te cijene i troškovi<br />

biti niže od planiranih. Grad <strong>Opatija</strong><br />

još mora dobiti suglasnost hrvatske<br />

Vlade za ovu kreditno zaduženje,<br />

a nakon toga može se nastaviti s<br />

aktivnostima na realizaciji projekta,<br />

čiji se završetak predviđa u jesen<br />

2015. godine.<br />

- Od 1997. godine, kada je<br />

obnovljena “Zora”, u Opatiji nije<br />

izgrađen ni jedan objekt društvene<br />

namjene. Izgradnjom sportske<br />

dvorane i Doma umjetnosti <strong>Opatija</strong><br />

će dobiti uvjete za nove iskorake i<br />

turistički razvoj. Projekt Doma umjetnosti<br />

kandidirat ćemo i za sredstva<br />

Europske unije, ali najprije ga<br />

moramo realizirati, kako to nova<br />

pravila EU predviđaju. Ne treba se<br />

bojati da će Grad biti prezadužen.<br />

Ukupno zaduženje će 2015. godine<br />

biti 7,32 posto, dok zakon predviđa<br />

maskimalno zaduženje 20 posto,<br />

naglasio je gradonačelnik Ivo Dujmić.<br />

Vijećnici iz oporbenih redova<br />

nisu, međutim, dali podršku kreditnom<br />

zaduženju za Dom umjetnosti.<br />

Smatraju, naime, da nije pravo vrijeme<br />

za “uvaljivanje” u kredite, te se<br />

boje da će se zbog prezaduživanja<br />

upasti u financijske teškoće.<br />

- Ja sam protiv prezaduženog<br />

Grada, to me zabrinjava, istaknuo<br />

je na sjednici oporbeni vijećnik<br />

Nikica Pažin koji, između ostalog,<br />

smatra da je Opatiji potrebniji kongresni<br />

centar od sportske dvorane<br />

ili kina-kazališta. Vijećnik Akcije<br />

mladih, Tomislav Lesinger, također<br />

smatra da je “ludost” ući u kreditno<br />

zaduživanje, a HDZ-ovac Goran<br />

Crnković je posebno upozorio da<br />

će proračun biti opterećen i troškovima<br />

programa i održavanja novog<br />

Doma umjetnosti.<br />

Stav gradonačelnika Dujmića<br />

da “treba imati ideju, viziju i hrabrosti”<br />

za novi razvojni iskorak Opatije,<br />

podržali su vijećnici koalicijske vlasti,<br />

a neki među njima su podsjetili<br />

da je izgradnja Doma umjetnosti<br />

njihovo predizborno obećanje koje<br />

je podržala većina građana.<br />

3<br />

impressum:<br />

<strong>Opatija</strong> - list Grada Opatije<br />

Nakladnik: GRAD OPATIJA<br />

Glavna urednica: Mirjana Rončević<br />

Izvršna urednica: Kristina Tubić<br />

Grafički dizajn i priprema: Sanjin Mačar<br />

Marketing: Lidija Lavrnja<br />

Lektorica: Jadranka Martić<br />

Suradnici:<br />

Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,<br />

Dražen Turina, Aleksandar Vodopija,<br />

Marijana Smokvina<br />

Fotografije: Nikola Turina<br />

Uređivački savjet:<br />

Viktor Peršić (predsjednik),<br />

dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,<br />

Andrej Pošćić i Aldo Simper<br />

Kontakt:<br />

List <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 3, 51410 <strong>Opatija</strong><br />

Telefon: 051/680-141<br />

Telefaks: 051/701-267<br />

E-mail:<br />

listopatija@gmail.com<br />

opatija-list@ri.t-com.hr<br />

URL: http://www.opatija.hr<br />

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.<br />

Naklada: 6.000 primjeraka<br />

List je besplatan i izlazi mjesečno<br />

ISSN 1331-3827<br />

Oglašavanje u listu <strong>Opatija</strong><br />

Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn;<br />

1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;<br />

1/4 350 kn, 1/8 200 kn,<br />

Popust za tri objave 20 posto,<br />

popust za šest objava 30 posto.<br />

Naslovna stranica:<br />

Sveti Nikola u Opatiji<br />

Snimio: Nikola Turina


Stigao Sveti Nikola<br />

Na veliku radost opatijskih mališana Sveti Nikola<br />

stigao je i u naš grad i darivao djecu slatkim<br />

poklonima. Na Ljetnoj pozornici družio se<br />

s malim Opatijcima i članovima Društva Naša<br />

djeca i Kolibrića uz prigodan program DND-a.<br />

U Iku je Sveti Nikola stigao u barci u organizaciji<br />

udruge Ikarski barkajoli na radost malih<br />

Ikara okupljenih na mulu. I djecu MO Vasanska<br />

koja su se okupila u Crkvi Marijina navještenja<br />

Sveti Nikola razveselio je darovima. Već 24<br />

godine vasanski Sveti Nikola donosi osmijehe<br />

na lica mališana, a poklone koje im donosi financiraju<br />

Grad <strong>Opatija</strong>, MO Vasanska i mnogobrojni<br />

sponzori. U Domu Liburnija organiziran<br />

je doček Svetog Nikole za djecu MO Volosko i<br />

Tošina uz prigodni program. K.T.<br />

Poezija na<br />

čakavštini<br />

U Vili Angiolini promovirane su 5. prosinca<br />

dvije zbirke pjesama na čakavštini u izdanju<br />

tvrtke Adamić, u kojima je objedinjen izbor<br />

autora koji su djelovali kroz proteklo stoljeće.<br />

Zbirke pjesama pod nazivom “Kad vrija zavruja”<br />

i “Duša zdola kamika” uredila je Rajka Jurdana<br />

Šepić. Prva se zbirka odnosi za zapadni<br />

dio čakavskog govornog područja, a druga na<br />

istočni dio. Stihove su čitali Duško Jeličić Dule,<br />

Voljen Grbac te mnogi uzvanici zaljubljenici u<br />

domaću besedu. Knjige je ilustracijama opremio<br />

Vojo Radoičić. K.T.<br />

Drage sugrađanke i sugrađani,<br />

prosinac 2012.<br />

4<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Evo, na kraju smo još jedne<br />

kalendarske godine,<br />

pa su me već počeli<br />

pitati, kako je to uobičajeno<br />

u ovo vrijeme, po<br />

čemu ću pamtiti ovu 2012. godinu<br />

koja je na izmaku. Nema nikakve<br />

dileme, pamtit ću je po pobjedi u<br />

slučaju LRH!<br />

Prvi dani mog gradonačelničkog<br />

mandata počeli su šokom<br />

vezanim za rješenje Hanfe u slučaju<br />

LRH i obveze Grada Opatije<br />

o preuzimanju dionica, a s tim<br />

mačem nad glavom teškim preko<br />

milijardu kuna trebalo je živjeti i raditi<br />

protekle tri godine. Zato, kada<br />

je ovog ljeta stigla sudska presuda<br />

kojom je Grad <strong>Opatija</strong> na temelju<br />

argumenata oslobođen ove obveze,<br />

kada je završila duga i teška<br />

pravna bitka u kojoj sam puno “krvario”,<br />

kada je konačno potvrđeno<br />

da pravna država funkcionira<br />

– pao mi je ogroman teret s leđa.<br />

Sve ću to zauvijek pamtiti, ali<br />

ne treba biti okrenut prošlosti. I<br />

po pitanju Liburnia Riviera Hotela<br />

sada je vrijeme okrenuti se budućnosti.<br />

Liburnijske jedinice lokalne<br />

samouprave, kao suvlasnici LRH,<br />

moraju se s većinskim vlasnikom<br />

dogovoriti o strateškim potezima<br />

koji će ovu tvrtku i cijelu Opatiju<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

povući naprijed, u razvoj.<br />

Moram priznati da nisam zadovoljan,<br />

kao i mnogi građani,<br />

kako su se dosad stvari razvijale<br />

s hotelima. Njihova obnova ide<br />

presporo. Lokalna zajednica ima<br />

interes da se ulaže u obnovu hotela,<br />

da se stave u funkciju, da se<br />

produži poslovanje na cijelu godinu,<br />

da se otvaraju nova radna mjesta...<br />

Smatram da imamo pravo i<br />

odgovornost sudjelovati u postavljanju<br />

strateških smjernica razvoja<br />

LRH i na tome ću raditi strpljivo i<br />

predano.<br />

Neki mi kažu: ma ča ne prodaš<br />

te gradske dionice LRH, a onda<br />

s tim šoldima moremo sve storit<br />

ča nan treba va Opatije. A, ne,<br />

neću ja to još prodat – rečen njin,<br />

makar odluku o prodaji može donijeti<br />

samo Gradsko vijeće, a ne<br />

sam gradonačelnik. Razmišljati o<br />

prodaji može se tek nakon što se<br />

ojačani LRH pozicionira na tržištu,<br />

kada se podigne njegova vrijednost.<br />

I ne samo zbog toga ča bi<br />

tada dobili više novaca za naše<br />

dionice, već zato što će to značiti<br />

da će <strong>Opatija</strong> opet imati obnovljene,<br />

uređene, moderne hotele u<br />

kojima će biti i više gostiju, a i više<br />

posla za ljude. Ne smije se zabora-<br />

Opatiji Pohvala<br />

za Naj-akciju<br />

Na redovitom godišnjem savjetovanju Gradova<br />

i općina prijatelja djece održanom 20.<br />

studenog u Starogradskoj vijećnici Zagrebu,<br />

Gradu Opatiji dodijeljena je Pohvala za Naj –<br />

akciju 2012. Članovi Dječjeg foruma i Dječjeg<br />

gradskog vijeća <strong>Opatija</strong> Ivan Tancabel, Katja<br />

Knežević, Karlo Škorić i Matija Matasović<br />

predstavili su Istraživanje djece o pravu na<br />

sudjelovanje u lokalnoj zajednici te zaključke<br />

Međunarodne konferencije o dječjem<br />

siromaštvu i socijalnoj isključenosti kojoj su<br />

prisustvovali na Cipru. Na kraju Savjetovanja<br />

dodijeljene su Povelje i Pohvale za Naj-akcije<br />

u 2012. godini, a među gradovima i općina<br />

dobitnicima Pohvala je i Grad <strong>Opatija</strong> koji je<br />

pohvaljen za akciju “Za siguran dječji koračić“<br />

Društva Naša djeca Opatije, čiji je cilj povećati<br />

sigurnost djece u prometu u blizini vrtića i<br />

škola na području Grada Opatije. K.T.<br />

Srebro karatisticama<br />

Na Svjetskom prvenstvu u karateu održanom<br />

u Parizu ženska je hrvatska reprezentacija<br />

osvojila srebrnu medalju te postigla povijesni<br />

uspjeh u ovom sportu u konkurenciji preko<br />

tisuću natjecatelja iz 115 zemalja svijeta. Kao<br />

članice reprezentacije nastupile su i Azra Saleš<br />

iz Karate kluba <strong>Opatija</strong> te Ivona Tubić iz Karate<br />

Kluba Volosko, pod vodstvom izbornika Dragutina<br />

Galine iz KK <strong>Opatija</strong>. K.T.


Studij<br />

zdravstvenog<br />

turizma<br />

Unaprjeđenje turističke ponude Hrvatske te<br />

profitabilnost i veliki potencijal tržišta zdravstvenog<br />

turizma što bilježi rast od 20 do 25<br />

posto godišnje razlog je pokretanja prvog poslijediplomskog<br />

studija zdravstvenog turizma<br />

što je u subotu, 1. prosinca svečano otvoren u<br />

Thalassotherapiji u Opatiji. Pozornost će biti<br />

na praktičnom radu s institucijama koje nude<br />

zdravstveno-turističke usluge i mogućnosti<br />

stjecanja specijalističkih znanja u inozemstvu,<br />

istaknuto je na konferenciji za novinare. Riječ<br />

je o dvogodišnjem part time studiju, a prvu<br />

generaciju čine 24 polaznika koji svoju budućnost<br />

vide u zdravstvenom turizmu. Studij je<br />

zajednički projekt Fakulteta za menadžment<br />

u turizmu i ugostiteljstvu <strong>Opatija</strong> te Medicinskog<br />

i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u<br />

Rijeci, a osnivači su se posebno zahvalili gradu<br />

Opatiji i Thalassotherapiji na pruženoj potpori.<br />

M.S.<br />

Uspjeh Roberta<br />

Matulje<br />

Robert Matulja iz Jedriličarskog kluba <strong>Opatija</strong><br />

osvojio je šesto mjesto na International<br />

One Metre IOM Europskom prvenstvu radio<br />

upravljanim jedrilicama održanom na Cresu<br />

od 17. do 24. studenog. Preko 70 najboljih natjecatelja<br />

iz 18 država jedrili su morem ispred<br />

Kampa Kovačine, a u tjedan dana imali su sve<br />

vremenske uvjete, od dosta jake bure prvog<br />

dana, do bonace, posljednjeg dana jedrenja.<br />

Pobijedio je Brad Gibson iz Velike Britanije,<br />

drugi je bio Zvonko Jelačić iz splitskog JK Zenta,<br />

a treće mjesto osvojio je Elliott Graham iz<br />

Velike Britanije. K.T.<br />

IZ UREDA GRADO<strong>NA</strong>ČELNIKA<br />

viti da smo se tolike godine borili<br />

za gradski dio kolača LRH-a, za<br />

onih famoznih 25 posto plus jedna<br />

dionica, baš zbog toga da građani<br />

Opatije preko gradske vlasti mogu<br />

sudjelovati u odlučivanju o sudbini<br />

najjače opatijske hotelijerske tvrtke.<br />

Naš je cilj bio i ostao: umiješati<br />

svoje prste u kreiranje strateškog<br />

razvoja LRH-a! Sada smo konačno<br />

u situaciji da to možemo i moramo<br />

napraviti. Ja sam spreman za te<br />

nove bitke.<br />

Ča nas čeka<br />

Za mene su to ipak lakše brige<br />

od onih prije sudske presude, a da<br />

nje nije bilo ne bi mogli ni govoriti<br />

o proračunu za 2013. godinu.<br />

Ovako smo uspjeli složiti jedan<br />

uravnotežen proračun kojim se zadržava<br />

postignuti društveni standard,<br />

ali i planiraju daljnja ulaganja<br />

u kapitalne projekte. Sve to morete<br />

videt va posebnoj knjižice u ovom<br />

broju “Opatije”, a ja van moren reć<br />

da san zadovoljan s ovin našin financijskim<br />

projekcijama, makar mi<br />

je jasno da neće biti svi, aš ni bilo<br />

moguće udovoljit svim zahtjevima.<br />

Moremo potrošit samo onoliko<br />

koliko imamo i – to je to.<br />

Gradit ćemo Dom umjetnosti,<br />

finit sportsku dvoranu... Pitaju me:<br />

kad će bit gotova dvorana Ma ni<br />

važno mesec prije ili poslije, ne treba<br />

trčati za rokovima (pa će mi reć<br />

da to koristin za predizbornu kampanju),<br />

već treba voditi računa o<br />

kvaliteti. Ako smo čekali tolika desetljeća,<br />

možemo još koji mjesec.<br />

Sigurno je jedno: prva opatijska<br />

sportska dvorana “Marino Cvetković”<br />

bit će u funkciji 2013. godine!<br />

Isto je i s POS-ovim stanovima.<br />

Morda će se malo duže od planiranog<br />

čekat da budu gotovi, ali<br />

moraju bit kvalitetni.<br />

Ča nas još čeka va 2013.<br />

Pred usvajanjem su urbanistički<br />

planovi koji su preduvjet za pokretanje<br />

investicija, a to znači da<br />

će se moći obnoviti naša kupališta,<br />

prometnice... Veseli me što se pojavljuju<br />

zainteresirani potencijalni<br />

investitori, što je u Opatiji oživilo<br />

tržište nekretnina, što su privatni<br />

investitori spremni unaprijed platatiti<br />

komunalni doprinos kako bi<br />

se izgradile ceste do njihovih gradilišta...<br />

Naravno, ne ide sve glatko.<br />

Negdje smo i zapeli, primjerice<br />

završetak garaže Slatina opet se<br />

upleo u neke pravne i sudske postupke,<br />

ali to je ipak prvenstveno u<br />

rukama stečajnog upravitelja. Nadam<br />

se najboljem.<br />

Sretna 2013.<br />

Pitaju me: kakva će biti 2013.<br />

godina za Opatijce A valjda sretna,<br />

ako je 13 sretan broj! Naravno,<br />

bit će kako kome, a ono ča ja<br />

moren reć je da ćemo građanima<br />

Opatije osigurati društveni standard<br />

na koji su i dosad navikli. Ako<br />

do kraja pojednostavim, mogu<br />

reći: u školi će biti wc papira!<br />

Za mene će iduća godina biti<br />

važna i zbog toga što idem po<br />

drugi gradonačelnički mandat. Da<br />

vam pravo kažem, ne sumnjam<br />

u pobjedu, jer smo napravili ili će<br />

uskoro biti napravljeno ono što<br />

smo obećali. Znam ja dobro, brzo<br />

se zaboravlja kako je bilo i što smo<br />

napravili, ljudski je to. Navikneš<br />

se na bolje i više ne misliš da nije<br />

uvijek bilo tako. Jasno je meni da<br />

nikad ne možeš kao gradonačelnik<br />

udovoljiti svim interesima, ali<br />

nastojao sam javni interes staviti<br />

ispred svih pojedinačnih i grupnih.<br />

Vjerujem da će to mnogi prepoznati.<br />

A zašto mi treba još jedan<br />

mandat Zato jer želim završiti<br />

započeto. Jer radimo na, za Opatiju,<br />

vrlo velikom i važnom projektu<br />

obnove i proširenja opatijske luke.<br />

Jer želimo realizirati projekt izgradnje<br />

novog dječjeg vrtića. Jer<br />

pripremamo projekte kako bi se<br />

kandidirali za sredstva EU fondova.<br />

Jer razmatramo mogućnost<br />

natkrivanja Ljetne pozornice, jer se<br />

radi na pripremama za liburnijsku<br />

zaobilaznicu...<br />

Nije sve u moći gradonačelnika,<br />

ni gradske vlasti. Evo, na<br />

primjer, rotor na Kuku. Sve je spremno,<br />

radovi bi trebali početi, ali to<br />

je u nadležnosti Hrvatskih cesta,<br />

gdje kažu: sad ćemo krenuti! I što<br />

mi preostaje Opet put Zagreba,<br />

pitaj, pritišći, traži...I to je posao<br />

gradonačelnika. A ja ne želim odustati...<br />

Svim svojim sugrađankama<br />

i sugrađanima želim sretan Božić<br />

i uspješnu Novu 2013. godinu.<br />

Prosinački dani nekako su na svoj<br />

način nježni, nabijeni obiteljskim<br />

emocijama, a mi u Gradu Opatiji<br />

nastojali smo vam ih uljepšati i<br />

manifestacijom “Zima u Opatiji”.<br />

Uputite se do Ljetne pozornice<br />

gdje vas čekaju zimske radosti,<br />

klizanje na ledu, blagdanski sajam,<br />

čaša toplog kuhanog vina...<br />

Nazdravlje<br />

Vaš gradonačelnik<br />

Ivo Dujmić<br />

5<br />

Kvarnerski<br />

dan turizma<br />

Kvarner gourmet i Kvarner food najnoviji su<br />

brendovi Turističke zajednice Kvarnera kojima<br />

se na tržištu promovira kvarnerska gastronomija,<br />

predstavljeni u sklopu Kvarnerskog<br />

dana turizma što je 7. prosinca održan u<br />

Opatiji. Oznaku kvalitete Kvarner Gourmet taj<br />

dan dobili su i opatijski restorani Le mandrać,<br />

Plavi podrum, Bevanda, Evergreen, i Laurus. U<br />

sklopu Kvarnerskog dana turizma održana je i<br />

sjednica skupštine županijske Turističke zajednice<br />

gdje je, uz financijsko izvješće, najavljen<br />

i program rada za iduću godinu. – Cilj nam je<br />

brendirati Kvarner kao destinaciju zdravstvenog<br />

turizma, definirati outdoor i kulturnu<br />

ponudu te plaže, naglasila je direktorica TZ<br />

Kvarnera Irena Peršić Živadinov, zadovoljna<br />

postignutim rezultatima u ovoj godini. Naime,<br />

od siječnja do listopada zabilježen je rast<br />

broja dolazaka od 2 posto i broja noćenja od 3<br />

posto, a u studenom je broj noćenja veći za čak<br />

17 posto, zaključila je Peršić Živadinov. M. S.<br />

125. rođendan<br />

Jedriličarskog kluba<br />

Svečanom skupštinom u Vili Angiolini 13. prosinca<br />

proslavljena je 125. obljetnica osnutka<br />

Jedriličarskog kluba <strong>Opatija</strong>. Skupštini je prethodilo<br />

polaganje vijenaca na bistu Heinricha<br />

von Littrowa, austrijskog kartografa i pisca<br />

te prvog predsjednika Yacht kluba. O povijesti<br />

kluba govorio je predsjednik Ivica Šćurić,<br />

a obljetnicu su čestitali gradonačelnik Ivo<br />

Dujmić i obnašatelj župana PGŽ Vidoje Vujić.<br />

Zaslužnim prijateljima kluba za podršku u<br />

radu dodijeljene su plakete, a za glazbeni dio<br />

svečanosti pobrinuo se član JK <strong>Opatija</strong> Duško<br />

Jeličić Dule. Druženje gostiju i uzvanika te članova<br />

kluba nastavljeno je uz domjenak. K.T.


prosinac 2012.<br />

6<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Ervino Mrak (51) direktor<br />

je opatijskog Komunalca<br />

već punih sedam godina, a<br />

tom duljinom staža na čelu<br />

gradske komunalne tvrtke se<br />

može pohvaliti malo tko od<br />

njegovih prethodnika. Ovaj<br />

diplomirani inženjer građevinarstva<br />

u Komunalac je,<br />

međutim, došao raditi mnogo<br />

ranije, još u proljeće 1988.<br />

godine. Put od tehničara za<br />

održavanje vodovodne mreže<br />

pa do direktorskog mjesta<br />

vodio ga je preko raznih<br />

radnih zadataka i funkcija<br />

(voditelja vode, rukovoditelja<br />

vode i odvodnje...). Za Ervina<br />

Mraka će mnogi ,i unutar<br />

i izvan tvrtke, reći da je sposoban<br />

direktor i dobar čovjek<br />

koji možda ponekad djeluje<br />

i samozatajno, ali je dokazao<br />

da “mirna voda brege dere”.<br />

Komunalac se, nedavno,<br />

preselio iz Opatije na novu<br />

lokaciju, u Jurdane gdje je<br />

nekada bio smješten Metal.<br />

To je bio neposredni povod<br />

za razgovor s direktorom<br />

Mrakom, ali i namjera da više<br />

saznamo kakav je ustvari<br />

Ervino. Ne uklapa se u stereotipnu<br />

predodžbu hrvatskog<br />

direktora. Mrak vozi službeni<br />

auto samo za potrebe posla,<br />

a na posao dolazi svojim kojeg<br />

u Opatiji nije parkirao u<br />

krugu Komunalca; direktorska<br />

plaća mu je manja nego<br />

što je bila plaća njegovog<br />

prethodnika; vrata njegovog<br />

ureda su gotovo uvijek otvorena…<br />

To je čovjek koji je,<br />

prije svega, predan svom poslu,<br />

pa je i razgovor protekao<br />

u priči o novim investicijama,<br />

istraživanjima, akcijama,<br />

problemima i planovima ove<br />

komunalne tvrtke.<br />

Što ostaje direktoru Mraku<br />

od života nakon radnog<br />

vremena<br />

- Malo. Puno puti se dela<br />

po celi dan, do navečer. Baš<br />

kad iman vremena, malo se<br />

bavin poljoprivredom oko<br />

kuće va Tuliševice, va ten lepen<br />

meste od kuda puca pogled<br />

na celi Kvarner. Volin sa prošetat,<br />

poć na kakovo putovanje i<br />

to je se...A sve drugo je delo,<br />

delo ko volin.<br />

A što je s društvenim angažmanom<br />

u vašoj lovranskoj<br />

zajednici<br />

- Svojedobno san bil aktivan<br />

u mjesnom odboru, član<br />

u lovranskom Poglavarstvu<br />

i Općinskom vijeću, ali nikad<br />

nisan bil član ni jedne političke<br />

stranke, makar sam bio na listi<br />

IDS-a. No, kada sam postao<br />

direktor Komunalca, odustao<br />

sam od svih tih društvenih i<br />

političkih funkcija. Za mene to<br />

ni spojivo i zato san šal ća od<br />

politike.<br />

Što mislite, trese li vam<br />

se direktorska fotelja<br />

- Niš ne osjećan. Mislin, ako<br />

se pita struka i uzmu u obzir<br />

vidljivi rezultati, da bi trebalo<br />

cijenit ča je postignuto i uvažit<br />

da je kontinuitet bitan u tom<br />

poslu. Bez obzira na politiku,<br />

komunalni sustav mora funkcionirati<br />

i težiti da zadovolji u<br />

svim zahtjevima potrošača.<br />

Kako bi se to ostvarilo, društvo<br />

koje je formirano od vlasnika<br />

,u tu svrhu, mora voditi brigu<br />

o radnicima, kvaliteti rada i<br />

pravovremenskoj intervenciji.<br />

Zasigurno da dugoročna stabilna<br />

politika sa zacrtanim ciljevima<br />

puno utječe na ostvarenje<br />

uspjeha i kvalitete. Jedan<br />

od primjera je i problematika<br />

rješavanja vodoopskrbe na<br />

Liburniji, pa, zatim, rješavanje<br />

odvodnje, slijedi zbrinjavanje<br />

otpada, itd.<br />

Mirna vod<br />

Piše Mirjana Rončević Snimio Nikola Turina


Kako ste se snašli na novoj<br />

lokaciji<br />

- Odlično. To je veliki prostor<br />

od oko 32 tisuće četvornih metara,<br />

a nama će biti dosta i pola.<br />

Sada smo se smjestili u postojeće<br />

objekte, a kada se sredi planska<br />

dokumentacija izgradit ćemo<br />

novu upravnu zgradu i prateće<br />

objekte (praonicu, skladište...).<br />

Ovdje je cijeli vozni park, svi smo<br />

na okupu i to je dobro. Imamo<br />

svoj veliki parkirališni prostor,<br />

prometno smo odlično povezani<br />

i imamo mogućnost razvoja, ča je<br />

isto bitno... Čini mi se da ljudima to<br />

preseljenje iz Opatije nije bio neki<br />

problem, da smo se svi brzo navikli<br />

na novu lokaciju.<br />

Koliko ljudi radi u Komunalcu<br />

Kakvi su poslovni rezultati<br />

- Pozitivni. Predviđamo ,uz<br />

sve poteškoće današnjih ekonomskih<br />

(ne)prilika, da ćemo i ove<br />

godine imati pozitivno financijsko<br />

poslovanje. Stalno se trudimo<br />

podignuti kvalitetu naših usluga.<br />

Obnovili smo vozni park, opremili<br />

se kamerama za snimanje podzemlja,<br />

gubitak vode sveli smo na 22<br />

posto, što je prihvatljivo imat će<br />

tendenciju i daljneg pada, a treba<br />

podsjetiti da se gubitak znao penjati<br />

i do 52 posto. Vodoopskrba<br />

nam je na visokoj razini, ne samo<br />

zbog toga što smo njome pokriveni<br />

gotovo sto posto, već i ča ni<br />

za sušnih ljeta, kakovo je bilo ovo<br />

pasano, nema nikakvih problema<br />

i nestašica. Pozabili smo na vreme<br />

kada je tega bilo, na redukcije<br />

vode u ljetnim mjesecima. Ni vele<br />

kiše ke zamute izvore ne donose<br />

radimo posljednjih godina...<br />

No, opatijska voda je i dalje<br />

skupa, kažu jedna od najskupljih...<br />

- Ma i ni baš tako. Mi imamo<br />

pet naših izvora na Učki, a sada<br />

se ponovno ulaže u vodoistražne<br />

radove na području Kristala, jer<br />

vjerujemo da i tu možemo doći do<br />

novih količina vlastite vode. Iz vlastitih<br />

izvora podmiruje se oko 55<br />

do 60 posto potrošnje vode što<br />

ovisi o meterološkim prilikama, a<br />

ostalo se kupuje voda iz Rijeke po<br />

cijeni koja je viša nego što je plaćaju<br />

krajnji potrošači u Rijeci, te iz<br />

Slovenije. Zato nema baš prostora<br />

za smanjenje cijene opatijske<br />

vode, pogotovo što rastu troškovi<br />

sve složenijeg i modernijeg vodoopskrbnog<br />

sustava, ali već odavno<br />

cijena opatijske vode ne strši<br />

INTERVJU<br />

- A ni više tako, iman živu<br />

vodu, iman...Od lane. Mi smo va<br />

Tuliševice, zgora Lovrana, kade<br />

bivan, živu vodu dobili točno 12-<br />

ga sedmega 2011.leta.U novom<br />

investicijskom ciklusu u vodoopskrbu<br />

i odvodnju se ulaže 206 milijuna<br />

kuna, pa kada se to fini (Dobreć,<br />

Poljane, Lovranšćina) živu<br />

vodu će imet 99 posto potrošača<br />

na Liburniji, dok je s kanalizacijom<br />

pokriveno oko 65 posto područja.<br />

Ima li puno prigovora na račun<br />

rada Komunalca<br />

Bilo je vremena kada su se<br />

u javnosti mogle čuti razne primjedbe:<br />

te kako se (ne) mete<br />

cesta, te kako se (ne) odvozi smeće...<br />

- Broj zaposlenih se posljed-<br />

a brege dere<br />

njih godina kreće između 220 i<br />

230, a istovremeno smo širili djelatnost<br />

i preuzeli neke nove poslove,<br />

primjerice održavanje nerazvrstanih<br />

cesta na području Grada<br />

Opatije, zimsku službu za Opatiju,<br />

Matulji i Lovran, održavanje javne<br />

rasvjete za područje Moššeničke<br />

Drage, Lovrana i Opatije. Preuzet<br />

ćemo opatijsku dekorativnu rasvjetu..itd..<br />

Preuzeli smo i održavanje<br />

javnih wc-a o kojima su se<br />

prije brinuli Parkovi...<br />

probleme potrošačima vode, jer<br />

zamućena voda nama ne ulazi u<br />

sustav zahvaljujući takvim tehničkim<br />

rješenjima kakve mi imamo.<br />

Iduće godine rješavamo se skupe<br />

uvozne vode iz Ilirske Bistrice,<br />

odakle se dio matuljskog Krasa<br />

desetljećima opskrbljivao vodom,<br />

i od uvoznika se pretvaramo u<br />

izvoznike, jer ćemo sada mi prodavati<br />

vodu slovenskim Jelšanama<br />

i Novokračini. Evo, sve su to<br />

neki naši poslovni rezultati za koje<br />

u Hrvatskoj. Godišnja potrošnja<br />

vode zadnjih godina na Liburniji<br />

je od 2.1 do 2.2 milijuna kubika,<br />

a zanimljivo je da se manje vode<br />

potroši u gospodarstvu, ukupno<br />

oko 35 do 40 posto, nego u domaćinstvima<br />

(oko 60 posto), dok<br />

je ranije to uvijek bilo obrnuto.<br />

Donedavno se, kao kuriozitet<br />

spominjala činjenica da direktor<br />

Komunalca, odnosno, ranije šef<br />

vodovoda, nema žive vode u svojem<br />

domu. Kako je sada<br />

- Komunalac ima oko 15 tisuća<br />

korisnika i moram reći da<br />

imamo relativno malo prigovora.<br />

Naravno, vavek će bit nekih ki<br />

će se žalit, a vavek će bit i nekih<br />

propusta z naše strani. Komunalni<br />

standard se bitno povećao i svi<br />

smo se naučili na bolje, a težimo<br />

i još boljem. Za odvoz smeća<br />

pripremamo novi koncept koji bi<br />

trebao startati iduće godine, a čija<br />

je suština selektirano odlaganje<br />

otpada već na kućnom pragu.<br />

7


ANKETA<br />

Stiže Nova 2013.<br />

- jeste li praznovjerni<br />

Opatijci se ne boje<br />

Piše Kristina Tubić Snimio Nikola Turina<br />

Gordana Grgurina<br />

(60) godina<br />

Marina Česen<br />

(65) godina<br />

Robert Lovreković<br />

(26) godina<br />

prosinac 2012.<br />

8<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

- Uopće nisam praznovjerna i ništa<br />

mi negativno ne predstavlja broj 13. Kad<br />

malo bolje razmislim, možda bih čak prije<br />

mogla reći da mi je 13 sretan broj, jer<br />

su mi se mnoge lijepe stvari dogodile<br />

baš na taj dan. Moram priznati da uopće<br />

ne razmišljam o praznovjerju, smaku<br />

svijeta ili sličnom te ne povezujem Novu<br />

godinu ni sa čim lošim zbog broja 13. Što<br />

se pak tiče protekle 2012. godine, bila<br />

mi je vrlo uspješna i sretna, i privatno i<br />

poslovno. U poslu, unatoč krizi, uspjeli<br />

smo dosta postići, a u privatnom životu,<br />

također, sam vrlo zadovoljna jer je moja<br />

kćer uspjela u poslovnom okruženju.<br />

Godinu mi je svakako obilježila Nagrada<br />

Grada Opatije koja predstavlja veliko priznanje<br />

Crvenom križu, svim djelatnicima<br />

i volonterima te meni osobno. U 2013.<br />

godini, na poslovnom planu, očekujem<br />

da, unatoč krizi u kojoj živimo, u Crvenom<br />

križu uspijemo i nadalje uspješno<br />

pomagati građanima u savladavanju poteškoća.<br />

Privatno si želim puno zdravlja,<br />

jer to je najvažnije.<br />

- Nisam praznovjerna i mislim da će<br />

2013. biti dobra, ali čovjek uvijek u životu<br />

mora biti oprezan, pa ću je ja, za svaki<br />

slučaj, dočekati “z dve figi va žepe”. Puno<br />

puta sam rekla da ne vjerujem u razne<br />

bedastoće oko praznovjerja, pa su se<br />

dogodile neke stvari koje su me možda<br />

malo stavile u nedoumicu. Jednom smo<br />

prilikom tako razgovarali o “morama” i ja<br />

sam, naravno, rekla da ne vjerujem u to,<br />

međutim, te iste noći nisam mogla disati<br />

i doživjela sam pravu “moru”. Hm, možda<br />

ipak ima nešto u praznovjerju... Svejedno,<br />

čovjek uvijek mora biti pozitivan i upravo<br />

takvim stavom tjeraju se loše stvari. Nama<br />

penzionerima nije lako, teško se živi od<br />

penzije. Mislim da nam je gradonačelnik<br />

dao odličnu vijest za kraj godine, da će<br />

si on i njegovi zamjenici te svi djelatnici u<br />

gradskim službama smanjiti plaće. Svaka<br />

mu čast, treba krenuti od vrha. Još kad bi<br />

se Vlada na njega ugledala! U Novoj godini<br />

si želim zdravlje, jer kad si zdrav, onda si i<br />

bogat!<br />

- Čuo sam od mnogo ljudi da su im se<br />

trinaestog događale loše stvari, tako da<br />

vjerojatno ima nešto u tome, ali ja nisam<br />

praznovjeran. Čovjek treba vjerovati u sebe<br />

i svoje mogućnosti i truditi se najviše što<br />

može, a sve ostalo, pa i praznovjerje, samo<br />

su isprike za neuspjehe. Mislim da će nam<br />

svima 2013. biti dobra i moje su misli i želje<br />

isključivo pozitivne. Prošla mi je godina<br />

bila prilično dobra, završio sam fakultet.<br />

Nadam se da će i iduća biti sretna, pa će<br />

moja firma pozitivno poslovati. Što se tiče<br />

nekih događanja u prošloj godini, ne pada<br />

mi napamet ništa baš jako značajno. Naša<br />

Vlada i dužnosnici uvijek isto govore, a<br />

nama je svakim danom sve gore i sve teže.<br />

Ništa se pozitivno nije već dugo dogodilo,<br />

samo prazna obećanja. Dnevnik ne gledam<br />

već mjesecima, uopće me više ne zanima<br />

što pričaju, jer nikako ništa da krene na bolje,<br />

da krenemo naprijed. Najljepša vijest<br />

koju sam čuo je da je <strong>Opatija</strong> dobila klizalište.<br />

To je stvarno super, da i mi na moru<br />

možemo klizati.<br />

ACI Cup<br />

Optimist<br />

Ispred ACI marine u Ičićima 1. i 2. prosinca u<br />

organizaciji Yacht kluba Croatia <strong>Opatija</strong> održan<br />

je ACI Cup Optimist na kojem je nastupilo 58<br />

jedrilica i to 48 optimista i 10 lasera 4,7.<br />

U ukupnom poretku u klasi Laser 4,7 prvo<br />

mjesto osvojio je Mateo Pavinčić (JK <strong>Opatija</strong>),<br />

drugo Karlo Car (JD Val, Crikvenica), dok je<br />

treći bio Joško Galović (JK Istra, Lovran). U<br />

klasi Optimist u ukupnom poretku prvo<br />

mjesto osvojio je Pavle Živanović (JK <strong>Opatija</strong>),<br />

drugi je bio Ivan Vlahinić (SD Vihor, Baška), a<br />

treći Leon Kljus (JD Val, Crikvenica). K.T.<br />

Ponovno<br />

okupljanje OK 48<br />

Uz hitove sedamdesetih i osamdesetih godina<br />

u diskoteci Colosseum okupilo se društvo<br />

koje je nekada pohađalo legendarni opatijski<br />

Omladinski klub 48. Mnogobrojni posjetitelji<br />

poslušali su predavanje Koraljka Pasarića o<br />

razvoju rock glazbe na Kvarneru te se uz stare<br />

hitove zabavljali do kasno u noć. Organizator<br />

ovog drugog susreta posjetitelja OK 48 Milovan<br />

Šepić istaknuo je kako je i ove godine<br />

odaziv bio velik te će se tradicija okupljanja<br />

nastaviti i sljedećih godina. K.T.


Ne otvarate kišobran u zatvorenom, tri puta plju<strong>net</strong>e kada vam crna mačka prijeđe preko puta, kucate u drvo protiv uroka ili vam je 13 nesretan broj Ako<br />

ste odgovorili potvrdno, moglo bi se reći da ste praznovjerni. Jedno od najraširenijih praznovjerja vezano je upravo za broj 13, pa neki hoteli i poslovne zgrade<br />

u Europi i SAD-u čak nemaju sobu broj 13. Naše sugrađane upitali smo koliko su praznovjerni te da li se boje da bi Nova 2013. godina zbog broja 13 mogla biti<br />

nesretna. Saznali smo da Opatijci baš i nisu praznovjerni te smatraju kako je čovjek taj koji određuje svoju sudbinu i sam odlučuje o tome da li će mu biti dobro<br />

ili loše. Upitali smo ih i kakva im je bila prošla godina, što očekuju od Nove te što si žele u nadolazećoj 2013. godini<br />

“trinajstice”<br />

Suzana Cvjetković<br />

(55) godina<br />

Bruno Grozić<br />

(75) godina<br />

Milutin Babić<br />

(60) godina<br />

- Ne vjerujem da će nova godina, zato<br />

što je 2013., biti loša, niti vjerujem da će<br />

biti smak svijeta. Nisam praznovjerna, već<br />

uvijek nastojim razmišljati pozitivno i s optimizmom.<br />

Kao i sve drugo, tako je i broj<br />

13 nekom nesretan, a nekom je zasigurno<br />

sretan. Mislim da nema jednog pravila za<br />

sve. Iza nas su teške godine, kriza u svim<br />

područjima, i ekonomska, i moralna, pa se<br />

nadam da ćemo konačno krenuti nabolje.<br />

Kažu da su neparni brojevi sretni, možda<br />

nam baš 13 bude svima sretan. Za mene,<br />

osobno, je ova protekla godina bila sretna.<br />

Naime, jedan sin radi, a drugi je diplomirao.<br />

Nadam se da će se u novoj godini uspjeti<br />

i zaposliti. To želim njemu, ali i svima mladima<br />

koji ne mogu naći posao. Vrijedni su,<br />

uče, završavaju škole i fakultete, a onda<br />

godinama traže posao. Već je vrijeme da<br />

se nešto promijeni, da svi krenemo naprijed.<br />

Možda baš nova godina, zato što je<br />

trinaesta, promijeni nešto i pokrene stvari.<br />

Moramo se nadati i vjerovati da će biti dobra<br />

i sretna!<br />

- Ja nikada nisam bio praznovjeran,<br />

pa tako mislim da to da li će nova 2013.<br />

biti sretna ili ne, uopće nema veze s brojkom<br />

13. Ove prošle godine nisu ništa<br />

imale s brojem 13, pa nisu baš bile sretne,<br />

pogotovo za nas penzionere. Mirovine su<br />

nam jako male, jedva da imamo dovoljno<br />

za osnovne životne potrebe. Nekada<br />

sam radio u 3. Maju i tada nikome nije<br />

bilo tako loše. Ja se stvarno ne sjećam<br />

da je itko tako jadno živio kao što sada<br />

žive penzioneri. Radili smo puno, ali smo<br />

zaradili dovoljno da smo mogli s obitelji<br />

otputovati na izlete ili ljetovanje, ili si<br />

nešto kupiti osim osnovnih životnih potrepština.<br />

Tada nije sve niti bilo toliko<br />

skupo. Sjećam se da si je prosječan radnik<br />

mogao platiti apartman ljeti negdje<br />

na otoku. Sada se niti ne sjećam kada<br />

sam negdje bio. Sreću mi nosi moja unuka<br />

Ivona koja ima 24 godine i, na sreću,<br />

ima posao. Ali ni njoj nije lako, a ja joj, na<br />

žalost, ne mogu pomoći. Nadam se da će<br />

nam svima nova godina biti barem malo<br />

bolja.<br />

- Ne mislim da broj 13 ima veze s time<br />

kakva će biti nova godina, možda zato što<br />

uopće nisam praznovjeran. Za mene osobno,<br />

ali zasigurno i za sve građane Opatije,<br />

prošla je godina bila vrlo sretna, jer je riješen<br />

dugogodišnji problem dionica LRH,<br />

a i sljedeća bi nam ,također, mogla biti<br />

sretna, ako dobro odlučimo na izborima te<br />

izaberemo ljude koji će to znati iskoristiti.<br />

Najvažnije, i ono što će zasigurno obilježiti<br />

novu godinu, su lokalni izbori u svibnju.<br />

Nadam se da će ljudi pametno odlučiti, jer<br />

nije najvažnije tko je gradonačelnik, ali je<br />

važno tko sjedi u Gradskom vijeću. Za naš<br />

svakodnevni život važna je lokalna vlast,<br />

a ne Zagreb. Također, mjesni bi odbori<br />

trebali početi više raditi, jer novac dobivaju.<br />

Želja ,za Novu 2013., mi je da gradska<br />

uprava ima više sluha za boljitak Opatije<br />

te da počne surađivati s LRH. Suradnja<br />

bi bila jako dobra za Opatiju. Pogledajte<br />

samo zatvorene hotele i mrtvilo na ulicama!<br />

Kada počnu zajedno raditi za Opatiju,<br />

svima će nam biti bolje.<br />

9<br />

Mogu i ja<br />

Pete po redu sportsko rekreativne igre za<br />

osobe s invaliditetom i volontere „Mogu i ja“,<br />

kojima su obilježeni Međunarodni dan osoba<br />

s invaliditetom i Svjetski dan volontera, okupile<br />

su 3. prosinca u sportskoj dvorani Gorovo<br />

preko pedeset sudionika i njihovih pratitelja.<br />

Manifestaciju je organizirao KŠR „Gorovo“ uz<br />

potporu Grada Opatije – Zdravi grad, a sudjelovale<br />

su udruge za osobe i djecu s invaliditetom<br />

te učenici volonteri iz opatijske Osnovne<br />

škole. Članovi Kolibrića DND-a <strong>Opatija</strong>, Udruge<br />

osoba s invaliditetom Grada Opatije, Udruge<br />

osoba s invaliditetom Grada Crikvenice, Centra<br />

za rehabilitaciju Rijeka, CUDV Draga iz Slovenije,<br />

Doma za djecu i mladež iz Kraljevice te<br />

Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka sudjelovali<br />

su u badmintonu, igri štafete, sportskom<br />

poligonu, pikadu, kuglanju loptom i nogometu,<br />

a pobijedili su – svi, te su nagrađeni medaljama<br />

i priznanjima. K.T.<br />

Smotra vina Barić<br />

Četvrta smotra opatijskih vina “Trofej Barić 2012”<br />

održana je 7. prosinca u cafe baru “Barić” u Opatiji.<br />

Prvu nagradu u kategoriji bijelih vina osvojio<br />

je Romeo Sinčić, drugi je prema mišljenju stručnog<br />

žirija bio Ivo Sinčić, a treće je mjesto osvojio<br />

Darko Mandić. Najbolje crno vino imao je Željko<br />

Vincetić, drugi je bio Miro Komadina, a treća Irena<br />

Miškić. Nakon podjele nagrada nastavljeno je<br />

druženje uz kiseli kupus i kobasice. K.T.


prosinac 2012.<br />

10<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

SOCIJALA<br />

Ravnateljica Centra za<br />

socijalnu Skrb <strong>Opatija</strong><br />

Sanja Mišović – Kalanj<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

ružanje pomoći osobama<br />

i obiteljima koje<br />

P su se našle u teškoj<br />

životnoj situaciji u kojoj<br />

im je potrebna pomoć, uz zajedničko<br />

pronalaženje rješenja krizne<br />

situacije, misija je opatijskog Centra<br />

za socijalnu skrb. Od listopada,<br />

Centrom rukovodi novoizabrana<br />

ravnateljica dipl. psiholog prof. Sanja<br />

Mišović - Kalanj, koja u Centru<br />

radi već 28 godina, kada je zaposlena<br />

kao prvi psiholog. Od tada je<br />

prošla sve odjele i dobro upoznala<br />

sve poslove, što joj, kako kaže, danas<br />

omogućuje kvalitetnije rukovođenje.<br />

Pohađala je niz edukacija,<br />

bila član prvostupanjske komisije<br />

za vještačenje te niz godina radi u<br />

opatijskom Savjetovalištu.<br />

- Centar za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong><br />

osnovan je za područje liburnijskog<br />

kraja, tj., Grada Opatije i<br />

općina Matulji, Lovran i Mošćenička<br />

Draga, koje obuhvaća oko 30 tisuća<br />

stanovnika. U smislu novčanih<br />

davanja Centar mjesečno skrbi<br />

za preko 800 korisnika, a za prosječne<br />

novčane pomoći mjesečno<br />

se izdvaja oko 467 tisuća kuna. U<br />

stalnom tretmanu imamo oko 600<br />

korisnika, a oko 190 ih je iz Opatije.<br />

Centar je javna ustanova koja odlučuje<br />

o pravima iz socijalne skrbi<br />

i pruža socijalne usluge posebno<br />

osjetljivim skupinama građana, kao<br />

što su maloljetna djeca bez roditelja<br />

ili odgovarajuće roditeljske skrbi,<br />

djeca s teškoćama u razvoju, djeca<br />

i mladi s problemima u ponašanju,<br />

invalidne osobe, starije i nemoćne<br />

osobe, osobe lišene poslovne sposobnosti,<br />

žrtve obiteljskog nasilja,<br />

siromašne obitelji te svi koji radi<br />

nekih poteškoća nisu u mogućnosti<br />

zadovoljiti osnovne životne potrebe.<br />

Imamo zaposleno 12 stručnih<br />

djelatnika te 5 djelatnika za administrativne<br />

i tehničke poslove, objasnila<br />

je ravnateljica Mišović – Kalanj.<br />

U planu joj je što prije unaprijediti<br />

pet područja, a to su proširenje<br />

tima stručnih djelatnika, lakša dostupnost<br />

djelatnika, produljenje radnog<br />

vremena, izrada web stranica te<br />

intenzivnija suradnja s udrugama.<br />

– Imamo porast poslova, a<br />

manjak djelatnika, a nemamo mogućnost<br />

zapošljavanja novih te<br />

smo odlučili primiti osam suradnika<br />

polaznika stručnog osposobljavanja,<br />

bez zasnivanja radnog odnosa.<br />

Napomenula bih da nam je prilično<br />

teško naći stručne djelatnike. Na<br />

području Opatije, na Zavodu za zapošljavanje,<br />

nema niti jednog nezaposlenog<br />

socijalnog radnika. Studij<br />

je u Zagrebu, a plaće nisu velike<br />

te je to, vjerojatno, razlog zašto ih<br />

nema. Evo poziva mladim Opatijcima!<br />

Neki naši djelatnici uskoro će<br />

u mirovinu, a mi trebamo socijalne<br />

Socijalni<br />

radnik<br />

savjetuje,<br />

a ne osuđuje<br />

Piše Kristina Tubić<br />

Porast nasilja u obitelji<br />

- Na području Opatije u porastu je broj psihički oboljelih osoba, osoba<br />

oboljelih od malignih bolesti, kao i porast nasilja u obitelji gdje je prije<br />

bilo, u prosjeku, pedesetak slučajeva, a sada ih ima i do 180. Također,<br />

sve je više djece s poremećajima u ponašanju i to su sve problemi koje<br />

hitno treba rješavati. Na području socijalne skrbi teži se deinstitucionalizaciji<br />

kako bi se podigla razina kvalitete usluga za socijalno osjetljive<br />

skupine korisnika. Prošle smo godine organizirali poludnevni<br />

boravak u Domu u Lovranu gdje učenici, od petog do osmog razreda<br />

te učenici srednje škole s poremećajima u ponašanju i teškoćama u<br />

učenju, odlaze nakon škole i tamo pišu zadaću i uče te sudjeluju u raznim<br />

slobodnim aktivnostima i radionicama. S njima rade stručnjaci,<br />

a potreba za ovim vidom pomoći svakog dana raste. Prošle smo godine<br />

imali pet, a sada imamo petnaest uključenih učenika. Na našem je<br />

području došlo i do porasta psihički oboljelih osoba te nam je cilj osnovati<br />

Udrugu osoba s psihičkim problemima, najavila je ravnateljica<br />

Centra za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong> Sanja Mišović – Kalanj.<br />

radnike koji poznaju naše područje<br />

i mentalitet naših ljudi, istaknula je<br />

naša sugovornica. Najavila je i nove<br />

telefonske linije koje će učiniti lakše<br />

dostupnima sve djelatnike Centra,<br />

produljenje radnog vremena i na<br />

popodnevne sate za korisnike koji<br />

rade, izradu web stranica s korisnim<br />

informacijama, kao i intenzivniju<br />

suradnju s Udrugama.<br />

– Novi sustav socijalne skrbi<br />

ima za cilj bolju povezanost s lokalnom<br />

zajednicom. Teži se deinstitucionalizaciji<br />

i potiče se ostanak korisnika<br />

u obitelji i lokalnoj zajednici<br />

kroz razne oblike smještaja, dnevnog<br />

boravka, udomiteljstva... Zbog<br />

toga se još bolje želimo povezati<br />

s udrugama koje se bave sličnim<br />

djelatnostima poput Crvenog križa,<br />

Udruge osoba s invaliditetom,<br />

Klubom liječenih alkoholičara,<br />

Udrugom za zaštitu žrtava nasilja<br />

u obitelji, Društvom Naša djeca i<br />

drugima. S Gradom <strong>Opatija</strong> imamo<br />

odličnu suradnju, ali moramo pojačati<br />

kontakte s mjesnim odborima,<br />

kako bi oni, čim prepoznaju neke<br />

probleme, znali što treba poduzeti<br />

i koga kontaktirati, kazala je ravnateljica<br />

Mišović – Kalanj te na kraju<br />

istaknula kako je, trenutno, najvažnija<br />

zadaća razbiti lošu sliku koja<br />

postoji o sustavu socijalne skrbi te<br />

pozvati ljude da se, za probleme,<br />

obrate stručnjacima u njihovom<br />

Centru, jer su oni tamo da savjetuju,<br />

ohrabre i pomognu, a ne da osuđuju.<br />

Oni znaju što treba učiniti i kako<br />

mogu pomoći.<br />

Pizze iz krušne peći<br />

Domaće pašte<br />

Salate · Mesna jela<br />

PIZZERIA<br />

MOHO<br />

telefon: 098 2<strong>56</strong>2 289<br />

Pizzeria Moho Volosko<br />

Obala F. Supila 8, Volosko-<strong>Opatija</strong><br />

(Između Plavog podruma i Le Mandraća)<br />

S ovim kuponom ostvarujete<br />

15%<br />

popusta<br />

na ukupni iznos računa<br />

Ponuda vrijedi do 31.01.2013.<br />

Ne vrijedi u kombinaciji sa ostalim akcijama.<br />

Rezervacije na telefon 098 2<strong>56</strong>2 289


Dvadeseti<br />

TURIZAM<br />

rođendan<br />

Katarina Line<br />

Piše Marijana Smokvina Snimio Nikola Turina<br />

Lider krstarenja<br />

Katarina Line osnovana je 1992. godine.<br />

Tada, s jednim računalom i jednim čovjekom,<br />

a dvadeset godina kasnije lider je hrvatskih<br />

krstarenja, s poslovnicama u Splitu i Dubrovniku.<br />

Ove godine, u Katarina Line imali su<br />

ukupno 75 tisuća gostiju i skoro pola milijuna<br />

ostvarenih noćenja. Uspjeh je prepoznala<br />

i struka, pa je direktorica agencije Katica Hauptfeld<br />

dobitnica i brojnih nagrada, a američko<br />

izdanje časopisa National Geographic<br />

Traveller uvrstilo je krstarenje ove agencije<br />

na svoj popis „50 Tours of Lifetime“, poručili<br />

su iz agencije.<br />

patijska najpoznatija<br />

putnička agencija Katarina<br />

Line proteklog<br />

O<br />

je mjeseca proslavila<br />

dvadeset godina uspješnog poslovanja.<br />

Slavlje je trajalo cijeli vikend.<br />

U petak, 23. studenoga, održana<br />

je koktel zabava u prostorijama<br />

bivšeg Trgovačkog <strong>Opatija</strong> (iznad<br />

pošte) gdje će se početkom iduće<br />

godine preseliti uredi agencije,<br />

odnosno, tridesetak zaposlenika,<br />

a idući dan, u subotu, u Kristalnoj<br />

dvorani hotela Kvarner održana<br />

je gala večera kojoj se, uz brojne<br />

uzvanike, prijatelje i poslovne partnere,<br />

odazvao i ministar turizma<br />

Veljko Ostojić. Uzvanici su istaknuli<br />

važnu ulogu opatijske tvrtke, ne<br />

samo u turističkoj ponudi, već i u<br />

promociji Hrvatske i hrvatskog turizma<br />

u svijetu. Bio je to uzbudljiv<br />

vikend za vlasnicu agencije Katicu<br />

Hauptfeld i cijelu njezinu obitelj.<br />

– Jako sam sretna, ne mogu<br />

vam opisati. Osjećaj je divan. Ne<br />

mogu vjerovati da je to tako brzo<br />

prošlo i presretna sam da postojimo<br />

i da smo tako puno postigli.<br />

Ovdje su brojni naši poslovni partneri<br />

iz cijeloga svijeta. A moram<br />

naglasiti da je sve što ste vidjeli na<br />

koktel zabavi, hrana i piće, bio dar<br />

naših poslovnih partnera, dok je<br />

gala večera naš poklon njima, rekla<br />

je Katica Hauptfeld kojoj su najveća<br />

potpora u životu suprug, kćer i sin,<br />

bez čije podrške, kako kaže, ne bi<br />

mogla sve ovo ostvariti.<br />

Među uzvanicima je bila i poslovna<br />

partnerica Katarine Line s<br />

Novog Zelanda, Marija Kapiteli koja<br />

je istaknula da, prema povratnim<br />

informacijama njihovih klijenata,<br />

putovanja Katarina Linea, uz pokazivanje<br />

ljepota prirode, nude poseban<br />

doživljaj i nevjerojatno iskustvo<br />

te joj je naljepše kada se ljudi vrate<br />

s putovanja i kažu da se žele vratiti<br />

u određenu destinaciju.<br />

Katarina Line najpoznatija je po<br />

organizaciji krstarenja Jadranom<br />

drvenim jedrenjacima. Njihova flota<br />

broji pedesetak brodova, ali to je<br />

samo dio onoga što nude.<br />

– Najnoviji proizvod je putovanje<br />

autobusom od Zagreba do<br />

Dubrovnika sa garantiranim polaskom.<br />

Tura traje 9 dana i zove se<br />

Hrvatska rapsodija, a nudi Hrvatsku<br />

u malom. Jako smo zadovoljni<br />

uspjehom. Garantirani polasci jamče<br />

ljudima putovanje bez obzira na<br />

broj prijavljenih putnika i to jedan<br />

od razloga što se mnogi na njega<br />

odlučuju, pogotovo oni koji dolaze<br />

izdaleka, rekla je Hauptfeld, i još<br />

jednom naglasila da je formula za<br />

uspjeh rad, rad i samo rad. Puno<br />

rada.<br />

– Morate pratiti trendove i ići<br />

naprijed, inače ste kao svi ostali.<br />

Morate otkriti “ono nešto” i to ponuditi<br />

ljudima. Sa mnom su u poslu<br />

kćer i sin tako da i oni žele dati svoj<br />

doprinos. U budućnosti planiramo<br />

otvoriti ured na Slatini i urediti<br />

jedno apartmansko naselje u Mošćeničkoj<br />

Dragi. To su naši planovi,<br />

rekla je Hauptfeld.<br />

11


SUSRETI<br />

prosinac 2012.<br />

12<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Piše Mirjana Rončević SNIMIO David Kurti<br />

Krv na poziv<br />

- Sedamdesetih godina prošlog<br />

stoljeća, kada još nije bilo takvih<br />

tehnoloških rješenja da se krv čuva<br />

kao danas, zaliha krvi se čuvala u<br />

– darivatelju. To je značilo da se<br />

krv išlo davati na poziv. Tako sam<br />

i ja, ne jednom, na poziv odlazio<br />

dati krv, nekad je po mene došlo<br />

vozilo Hitne pomoći, nekad su poslali<br />

taksi... Uvijek si, naročito ljeti,<br />

morao biti spreman na taj poziv<br />

i smjesta otići dati krv, trebao si<br />

biti predani darivatelj – prisjeća se<br />

Nikola Turina i podsjeća kako se<br />

među prvima u Opatiji pridružio i<br />

donorima organa.<br />

ini mi se kao da sada<br />

idem drugi put u penziju.<br />

Prvi puta sam išao<br />

Č<br />

prije pet godina u radnu<br />

penziju, a sada, nakon što sam<br />

125 puta darovao krv i napunio 65<br />

godina (što je dobna granica nakon<br />

koje se više ne može darivati<br />

krv), odlazim i u ovu darivateljsku<br />

penziju – prepričao nam je <strong>Opatija</strong>c<br />

Nikola Turina riječi kojima se obratio<br />

sudionicima nedavno održanog<br />

skupa liburnijskih darivatelja krvi.<br />

Na tom je susretu ove velike humanitarne<br />

obitelji, koja broji preko 700<br />

članova, Turina bio glavna zvijezda.<br />

Ne samo zato što je to bio oproštaj<br />

s njim kao aktivnim darivateljem,<br />

već pogotovo zato što je ovaj rekorder<br />

sa 125 darivanja krvi (jedan<br />

od dvojice na Liburniji – jedini iz<br />

Opatije, a drugi je iz Matulja) zaista<br />

zaslužio priznanja i zahvale koje su<br />

mu tom prilikom izražene.<br />

Nikola Turina krv je darivao<br />

proteklih 46 godina, uglavnom tri<br />

puta godišnje, a svaki puta je poklonio<br />

4,5 decilitara krvi. Izračunali<br />

smo da je ukupno darovao gotovo<br />

60 litara krvi (<strong>56</strong>,25 litara), što bi<br />

značilo da je, teoretski, barem deset<br />

puta dao svu svoju krv koju ima<br />

u tijelu!<br />

- Prvi puta sam krv dao 1966.<br />

godine, u vojsci, a onda redovno<br />

dalje svake godine, uz samo jednu<br />

manju pauzu. Ne mogu reći da me<br />

humanost motivirala da počnem<br />

darivati krv. U vojsci je to značilo<br />

dobiti bolji ručak i slobodan dan,<br />

a poslije kada sam radio u Torpedu<br />

pridružio sam se darivateljima i<br />

radi druženja. Tek s godinama, kada<br />

shvatiš da darivanjem krvi pomažeš<br />

nekome nepoznatom da ostane<br />

zdrav ili da mu spasiš život, shvatiš<br />

koliko je to plemenita i humana<br />

gesta, pa mi je to postala i glavna<br />

motivacija da redovno darujem krv.<br />

Nikad nisam pritom “trčao” za nekim<br />

rekordima i brojkama, one su<br />

jednostavno same dolazile, priznaje<br />

nam Turina, te naglašava kako je<br />

i sam imao koristi od darivanja krvi,<br />

ne samo u nekim privilegijama koje<br />

im društvo daje.<br />

- Darivatelj krvi je ustvari stalno<br />

pod zdravstvenom kontrolom, jer<br />

se uvijek najprije radi analiza krvi.<br />

Ja sam sve te godine proživio kao<br />

zdrav čovjek, a smatram da je tome<br />

pripomoglo i davanje krvi. Što se<br />

tiče privilegija, one su se mijenjale,<br />

pa smo u početku mog darivateljskog<br />

staža dobivali slobodan dan<br />

kad daješ krv i šest dana godišnjeg<br />

odmora, a danas imaš slobodan<br />

dan kada daješ krv i idući dan. No,<br />

bez obzira na to, te mi beneficije<br />

nisu nikada bile pretjerano važne,<br />

koliko mi je važno druženje s ljudima<br />

s kojima sam povezan u toj<br />

humanoj obitelji, te da sam među<br />

njima stekao dobre prijatelje za cijeli<br />

život, kaže Turina.<br />

Za višestruko darivanje krvi dobio<br />

je mnoga priznanja, dobivao je<br />

priznanja i nagrade i za neke druge<br />

društvene angažmane, a iz svega<br />

izdvaja samo dva.<br />

- Predsjednik Hrvatske, tada<br />

je to bio Stjepan Mesić, odlikovao<br />

me Ordenom Danice Hrvatske<br />

za humanost i to mi je posebno<br />

drago priznanje. Naime, razna<br />

društvena priznanja mogu se<br />

dobiti ovako ili onako, ali darivatelji<br />

krvi imaju egzaktni rezultat<br />

i nema tu priznanja “po babi i<br />

stričevima”. Davno, još za vrijeme<br />

bivše države, za svoj angažman u<br />

opatijskom Društvu Naša djeca,<br />

dobio sam Zlatnu značku Saveza<br />

DND-a Hrvatske i to je tada bilo<br />

jedno od najvećih društvenih<br />

priznanja, na što sam također<br />

vrlo ponosan, govori nam Turina,<br />

dobro poznat opatijskoj javnosti<br />

ne samo kao fotoreporter gradskog<br />

lista od njegova osnutka,<br />

već i po društvenom angažmanu i<br />

brojnim aktivnostima. Još polovicom<br />

sedamdesetih godina vodio<br />

je planinarsko društvo u Torpedu,<br />

a početkom osamdesetih, kada ga<br />

je kao strojarskog tehničara posao<br />

odveo u matuljski TIBO a kasnije<br />

u opatijski Komunalac, preuzeo je<br />

opatijske izviđače i vodio ih do početka<br />

Domovinskog rata. Dva mandata<br />

vrlo je predano radio kao član<br />

Akupunktura<br />

Kristaloterapija<br />

Bioenergija<br />

Limfna drenaža<br />

Nikola Turina<br />

Predsjedništva opatijskog Društva<br />

Naša djeca, s kojim i danas surađuje,<br />

godinama je aktivan u Crvenom<br />

križu, poznat je kao volonter... Nije<br />

mu bio stran ni politički angažman,<br />

od mjesnog odbora do funkcije<br />

gradskog vijećnika i rad za stranku<br />

IDS. A uz sve to nađe vremena i za<br />

obiteljske obaveze, za suprugu, dva<br />

sina i dvoje unučadi...<br />

- Mladima poručujem da razmisle<br />

i da se uključe u obitelj darivatelja<br />

krvi zbog istih motiva koje<br />

sam i ja imao: ugodnog druženja<br />

s dobrim ljudima, testiranja svog<br />

zdravlja i, naravno, zbog humanosti.<br />

Jako je lijep osjećaj da si nekome<br />

pomogao, iako nikad ne znaš<br />

kome, zaključuje naš razgovor Nikola<br />

Turina.<br />

Dr. Dražen Martinac<br />

Glavobolje<br />

Bolovi u vratu, leđima i nogama<br />

Psihičke smetnje i stres<br />

Mršavljenje<br />

I druge kronične bolesti<br />

Tel. 051/ 272-086, 091/ 531- 0054<br />

Dr. Maxa J. Oertela 13, <strong>Opatija</strong><br />

Radno vrijeme: po dogovoru<br />

Prvenstvo<br />

za morčiće<br />

U dvorani Gorovo 18. studenog započelo je 6.<br />

Dvoransko prvenstvo Liburnije u nogometu za<br />

morčiće, na kojem će se natjecati osam ekipa<br />

dječaka rođenih 2002. i 2003. godine. Utakmice<br />

će se odigravati subotama prijepodne<br />

sve do ožujka, s pauzom za vrijeme školskih<br />

zimskih praznika. Organizator je NK “<strong>Opatija</strong>”<br />

uz potporu Sportskog saveza Grada Opatije.<br />

Nastupit će ekipe: HNK “Lovran”, NK “<strong>Opatija</strong>”,<br />

MNK “Kvarner” iz Matulja, MNK “Kastav”, MNK<br />

“Fantina” iz Kastva, ŠD “Moji Srdoči”, MNK<br />

“Drenova” i NK “Rječina”. - Na ideju o pokretanju<br />

ovakvog prvenstva došli smo treneri<br />

Sipe Mikulić, Boris Petrovčić i ja kako bismo<br />

dječacima osigurali kontinuitet u natjecanjima<br />

i omogućili da igraju zimi, kada za ovaj<br />

najmlađi uzrast nema nikakvih takmičenja.<br />

Na kraju prvenstva najboljim ekipama uručit<br />

će se nagrade, a pobjedniku prijelazni pehar.<br />

Dodijeliti će se i posebna nagrada za fair-play<br />

Stojan Osojnak nazvana po najpoznatijem<br />

opatijskom nogometašu i reprezentativcu,<br />

istaknuo je direktor prvenstva Silvano Raffaelli.<br />

K.T.<br />

Sjećanje na<br />

Škabrnju<br />

27 članova Udruge dragovoljaca i veterana<br />

Domovinskog rata, ogranak <strong>Opatija</strong>, 17. studenog<br />

obišli su Pakoštane, mjesto oslobođenog<br />

generala Ante Gotovine. Idućeg su dana<br />

prisustvovali misi zadušnici za sve stradale u


vaki mjesec šaljemo<br />

veći broj primjeraka<br />

S našeg lista na različite<br />

adrese u Hrvatskoj, ali<br />

i u inozemstvu. Došli smo tako na<br />

ideju kontaktirati naše čitatelje u<br />

udaljenim državama i gradovima i<br />

pitati ih tko su, što su, čime se bave i<br />

što za njih znači naći u poštanskom<br />

sandučiću List <strong>Opatija</strong>.<br />

U ovom broju predstavljamo<br />

vam našu čitateljicu iz Amerike Silviju<br />

Brozak.<br />

Do svoje 23. Godine živjela<br />

sam u Opatiji, a onda sam, te 1977.,<br />

otišla s mamom na godišnji odmor<br />

u Brazil gdje je živio brat moga<br />

djeda. Mama i ja otišle smo vidjeti<br />

karneval u Riju i uživati u tropskom<br />

Brazilu, ali moj se godišnji odmor<br />

oduljio. Mama se vratila u Hrvatsku,<br />

a ja sam ondje ostala. Naučila<br />

sam jezik i ostala tamo živjeti do<br />

1990. godine, kada sam se, zajedno<br />

s mojim sinom koji je rođen 1985.<br />

u Brazilu, zbog ekonomske krize<br />

preselila u Ameriku gdje, od 1960.,<br />

žive moj tata i njegova obitelj. Dobila<br />

sam posao u Connecticutu, u<br />

gradu Norwalk, što je oko 90 km<br />

eneracija osnovnoškolaca<br />

1962./63. obilježila<br />

G je 50. obljetnicu upisa<br />

u prvi razred tadašnje<br />

Osnovne škole “<strong>Opatija</strong>” i okolnih<br />

područnih škola, a od njih stotinjak,<br />

okupilo ih se pedesetak. Svečanost<br />

je, 24. studenog, započela okupljanjem<br />

u knjižnici današnje osnovne<br />

škole „Rikard Katalinić Jeretov“,<br />

gdje se, nakon pozdravne riječi ravnatelja<br />

Fredija Glavana, prisutnima<br />

obratio nekadašnji direktor škole<br />

prof. Riker Petar i podsjetio ih na<br />

davne dane provedene u školskim<br />

klupama.<br />

Svečanosti su prisustvovali i<br />

profesori: Sonja Dvornik, Gordana<br />

Hrabrić, Marijana Kalafatović, Branka<br />

Marčeta i Višnja Ružić, koja je i<br />

izvršila prozivku “đaka” po razredima,<br />

a svatko je imao svoju kratku<br />

životnu priču. Naročito zanimljiva<br />

bila je video prezentacija slajdova,<br />

Piše Kristina Staničić<br />

Silvija Brozak<br />

sjeveroistočno od New Yorka, gdje i<br />

danas živim i radim u administraciji<br />

jedne velike kompanije za reosiguranje.<br />

Prije, otprilike 14 godina, nakon<br />

smrti mojih bake i djeda, moja<br />

je mama došla živjeti kod mene.<br />

Moja je familija ovdje velika. Imam<br />

sina, snahu i unuku. Tata i mama su<br />

mi ovdje, kao i moja dva brata sa<br />

svojim obiteljima i moj stric. Jako<br />

sam voljela Brazil, a isto tako volim i<br />

život u Americi, ali nema ništa ljepše<br />

i slađe nego kada se približava<br />

ljeto, a s njime i moj odmor u Opati-<br />

sastavljena od starih školskih fotografija<br />

s imenima učenika, na kojoj<br />

su se mnogi mogli prepoznati.<br />

Pola stoljeća od kako su sjeli u<br />

školske klupe zajednički su proslavili:<br />

Abjanić Ana (Karneluti), Ambrožić<br />

Anamarija (Radun), Barba<br />

Diana (Krota), Bartolović Josip,<br />

Batagelj Vesna (Matulja), Brezac<br />

Vesna (Korić), Brnčić Mirna (Dačić),<br />

Brnčić Rajko, Bumbak Jadranka<br />

(Đeri), Burum Sonja (Božić), Carev<br />

Biserka (Gadžo), Čavar Pavao,<br />

Dančilović Zoran, Darišić Davorin,<br />

Darišić Željko, Dekleva Dario, Dobrec<br />

Artur, Dvornik Davorka (Steinfl),<br />

Gregorović Boris, Juričić Vojka<br />

(Blečić), Kadmen Vesna , Kinkela<br />

Ines (Kinkela), Korić Karmen (Vuković),<br />

Kovačić Lada (Pažanin),<br />

Kršanac Dragan, Letiš Silvana<br />

(Mohorić), Mogin Ksenija, Mudrovčić<br />

Darko, Mudrovčić Milan, Novak<br />

Nevio, Peloza Marica, Petreš Zoran,<br />

Silvijino<br />

pismo<br />

iz Amerike<br />

ji. Svake godine, uglavnom u srpnju,<br />

dolazim u Opatiju gdje imam puno<br />

prijatelja. Zahvaljujući Inter<strong>net</strong>u i<br />

Skype-u redovito se čujemo i vidimo<br />

i tijekom godine. Puno mojih<br />

prijatelja živi izvan Opatije, bilo<br />

negdje u Europi ili na nekom drugom<br />

kontinentu, ali često se većina<br />

nas sastane ljeti u našoj Opatiji. Rođena<br />

sam Opatijka i moj mi je grad<br />

ostao u divnom sjećanju i vrlo sam<br />

ponosna što je svake godine kada<br />

dođem sve ljepši. Drago mi je da<br />

na moju američku adresu redovito<br />

stiže List <strong>Opatija</strong> koji čitam od<br />

Pedeseta godišnjica upisa u prvi razred<br />

O.Š. <strong>Opatija</strong>, generacija 1962.<br />

Prodan Gordana (Laginja), Radešić<br />

Anamarija (Blaženić), Rumac Goran,<br />

Rumac Makso, Slavić Đurđica<br />

(Prokić), Soldatić Ljiljana (Dian), Srdoč<br />

Jadranka (Kos), Starac Branka<br />

(Kulaš), Staraj Anđelko, Stermečki<br />

Robert, Suzić Slavko, Swatosch<br />

Leonarda (Lazarić), Šepić Gordan,<br />

Šepić Miljenka, Tominić Marija (Antonić),<br />

Toncin Radojka (Žiganto),<br />

SUSRETI<br />

prve do posljednje stranice. On mi<br />

predstavlja pupčanu vrpcu s mojim<br />

rodnim gradom i nikako je ne želim<br />

prerezati. Svakom se broju veselim<br />

i nema te rubrike koju bih posebno<br />

istaknula kao meni najdražu. Čitam<br />

sve, sve me zanima, sve je to moj<br />

grad.<br />

Tako je svoju životnu priču<br />

ispričala naša čitateljica iz Amerike,<br />

a mi pozivamo i druge naše čitateljice<br />

i čitatelje iz “bijelog svijeta”<br />

da nam se jave sa svojim pričama<br />

i mišljenjima..<br />

JUBILEJI<br />

Turin Božidar, Žele Helga i Žiganto<br />

Janja (Matušić).<br />

Svečanost je nastavljena u<br />

ugodnom druženju u restoranu<br />

“Kinkela” u Bregima uz večeru, zabavu<br />

i ples. Načelno je dogovoreno,<br />

da se do idućeg susreta ne čeka<br />

tako dugo, nego da se susreti dogovaraju<br />

malo češće, kazao je jedan<br />

od slavljenika, Dario Dekleva.<br />

13<br />

Škabrnji i na središnjoj komemoraciji na Trgu<br />

Franje Tuđmana. U formiranoj povorci potom<br />

su išli do centralnog križa gdje su zapalili svijeću<br />

i položili vijenac UDVDR-a i Grada Opatije<br />

na spomen-obilježje mjesnog groblja sv. Luke<br />

uz postroj zastavnog voda s 11 zastava ratnih<br />

postrojbi i zastavom udruge i Grada. Odali su<br />

počast i zapalili svijeće i na mjestu masovnog<br />

zločina gdje je ekshumirano 48 civila i 15 branitelja.<br />

Odali su počast i u Nadinu gdje je ubijeno<br />

15 civila i 3 branitelja, a još se 3 branitelja<br />

vode kao nestali te su na povratku kući odali<br />

počast i upalili svijeće na spomen-obilježju 3.<br />

gardijske brigade Kune (35 poginulih u akciji<br />

Maslinica) kod mjesta Kašić. K.S.<br />

Pobjeda u<br />

briškuli i trešeti<br />

Opatijke Cvjeta Juranović i Jolanda Stermečki<br />

osvojile su prvo mjesto na turniru u briškuli i<br />

trešeti održanom u cafe baru Tin u Trinajstićima.<br />

U konkurenciji od dvadeset parova, ovaj<br />

ženski par pobijedio je svu mušku konkurenciju,<br />

a prvu nagradu – janjčića, podijelile su<br />

s drugoplasiranima. – Kartamo već dugi niz<br />

godina, a najviše u Klubu 60+. Najveći nam<br />

je “gušt” što smo pobijedile sve muške, jer su<br />

se hvalili kako bolje igraju od žena, kazale su<br />

“vremešne” penzionerke te istaknule kako je<br />

na turniru najbolji dio bilo zajedničko druženje<br />

uz fažol. K.T.


KABELSKA TV<br />

s više od 80 programa<br />

do 5 TV-a na jedan priključak<br />

KABELSKA TV +<br />

FLAT INTERNET<br />

4 / 8 / 12 MBPS<br />

najbrži inter<strong>net</strong> na Liburniji<br />

1 Play<br />

80 TV programa<br />

do 5 TV-a na jedan priključak<br />

5590 Kn<br />

mjesečno<br />

2 Play 8<br />

80 TV programa<br />

FLAT inter<strong>net</strong> do 8 MBPS<br />

19310 Kn<br />

mjesečno<br />

2 Play 4<br />

80 TV programa<br />

FLAT inter<strong>net</strong> do 4 MBPS<br />

15245 Kn<br />

mjesečno<br />

CATV Liburnija • Svijet novih mogućnosti<br />

Kabelska televizija Liburnije<br />

TV + INTERNET + VIDEOSTRANICE + RADIO + TELEFON<br />

2 Play 12<br />

80 TV programa<br />

FLAT inter<strong>net</strong> do 12 MBPS<br />

23375 Kn<br />

mjesečno<br />

AKCIJA do kraja godine<br />

Za ugovore sklopljene do 31. XII. 2012.<br />

besplatan TV 3 mjeseca<br />

INFO 051 492 850<br />

www.catvliburnija.<strong>net</strong><br />

Osnovano 1993. u Veprincu<br />

Spaja Liburniju


akon puno godina<br />

iskustva i znanja, smatrajući<br />

da mogu učiniti<br />

N<br />

još više u svom radu,<br />

odlučila sam svoja stečena znanja i<br />

vještine primijeniti u radu za dobrobit<br />

i djece i roditelja, započela je naš<br />

razgovor ravnateljica Dječjeg vrtića<br />

<strong>Opatija</strong> Sabrina Jelić. Na mjesto<br />

nove ravnateljice došla je 23. srpnja,<br />

nakon skoro 30 godina rada u<br />

Dječjem vrtiću <strong>Opatija</strong>. Gotovo čitavo<br />

vrijeme radila je u lovranskom<br />

vrtiću i, kaže, davala je uvijek sve<br />

od sebe u poslu koji doista voli i ne<br />

doživljava ga kao nešto što prestaje<br />

u trenutku kada završi njezin radni<br />

dan. U svoje slobodno vrijeme susreće<br />

se sa svojim vrtićarima, među<br />

kojima ima i onih koji su danas i<br />

sami roditelji. To ju veseli, dodala je i<br />

simpatično joj je kada joj se ti veseli<br />

kikići zalete u zagrljaj na cesti ili joj<br />

preko ceste mašu.<br />

- Djeca se u vrtiću moraju uz<br />

svoju tetu osjećati dobro i ugodno<br />

i uvijek mi je bilo stalo da djeca u<br />

mene imaju povjerenja, da se uz<br />

mene osjećaju sigurno. Rad s djecom<br />

vrlo je odgovoran, ali je istovremeno<br />

prekrasan i nikada mi<br />

nije bilo žao što sam se odlučila za<br />

ovu profesiju. Najsretnija sam kada<br />

vidim da im je lijepo, da uživaju u<br />

onome što rade, a uvijek me posebno<br />

veselilo kada su mi moji bivši<br />

Ravnateljica<br />

u duši ostala teta<br />

Piše Kristina Staničić<br />

Sabrina Jelić<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

vrtićari navraćali poslije školske nastave<br />

kako bi popričali i podijelili sa<br />

mnom nešto što im se toga dana<br />

dogodilo, kaže naša sugovornica.<br />

Na naše pitanje nedostaje li joj<br />

rad s djecom u grupi, teta Sabrina<br />

nam odgovara da se trudi jednom<br />

tjedno obići sve objekte Dječjeg<br />

vrtića <strong>Opatija</strong> i boraviti s kolegicama<br />

po grupama. Nada se da će<br />

joj posao i ubuduće to dozvoljavati<br />

jer, kaže, na taj način ima direktan<br />

uvid u rad, s druge strane zadovolji<br />

svoju potrebu boravka s djecom, a<br />

smatra to i svojom obvezom kao<br />

ravnatelja.<br />

- Trudim se biti na raspolaganju<br />

svojim kolegicama, djeci i njihovim<br />

roditeljima, kao i, naravno, svim<br />

djelatnicima vrtića, naglašava ravnateljica.<br />

Otkako ste na mjestu ravnateljice,<br />

ima li nekih noviteta u Dječjem<br />

vrtiću<br />

- Početak školske godine u<br />

počeo je u znaku zdrave hrane cjelogodišnjim<br />

projektom Zdrava prehrana<br />

u vrtiću. Projekt se provodi<br />

svakodnevno, na način da djeca s<br />

odgajateljima osmišljavaju menije<br />

koji se temelje na bazi zdrave hrane,<br />

a hrana se priprema u vrtićkoj<br />

kuhinji i jedu je vrtićka djeca i odgajatelji.<br />

Prijedlozi naše djece i odgajatelja<br />

prilagođavaju se, naravno,<br />

postojećim jelovnicima u koje ih<br />

naše kuharice vješto ukomponiraju.<br />

Nadalje, novitet je i atletika u našem<br />

SUSRETI<br />

vrtiću, točnije Atletski klub Kvarner<br />

organizira atletsku školu u koju<br />

smo uključili našu djecu. Koordinatori<br />

iz kluba Ivan i Darko Štemberger<br />

najprije su sa školom upoznali<br />

odgajatelje, zatim na roditeljskim<br />

sastancima i roditelje kojima se ideja<br />

svidjela. Za sada je dogovor da<br />

djeca odlaze jednom mjesečno u<br />

Rijeku u pratnji svojih odgajateljica,<br />

a djeca koja iz bilo kojeg razloga ne<br />

idu u atletsku školu ostaju u vrtiću s<br />

odgajateljicom. To je za sada to, ali<br />

ideja ima puno. Naši su odgajatelji,<br />

baš kao i ja, otvoreni za prijedloge<br />

i novitete, spremni su na suradnju,<br />

a drago mi je i da od strane roditelja<br />

imamo spremnost na suradnju.<br />

Uvijek se trudimo i njih uključiti u<br />

naš rad i projekte. To je izuzetno<br />

važno, jer na taj način roditelj ima<br />

priliku iz prve ruke vidjeti što i kako<br />

mi s djecom radimo, a prilika je to<br />

da se i oni malo opuste i barem na<br />

trenutak vrate u svoje djetinjstvo<br />

kada su igra i veselje bili jedina briga.<br />

Oni trebaju biti i uglavnom jesu<br />

partneri i neposredni suradnici u<br />

odgojno obrazovnom-radu našeg<br />

vrtića.<br />

U posljednje vrijeme često se<br />

govori o izgradnji novog vrtića…<br />

- U planu je izgradnja nove<br />

zgrade vrtića na Punta Kolovi za<br />

čiju je izradu glavnog projekta raspisan<br />

natječaj. Potrebe su velike,<br />

postojeća zgrada nije namjenski<br />

građena i kapacitetom ne odgovara<br />

našim potrebama. Mi još uvijek<br />

radimo po normativima iz 1983. godine,<br />

i imamo u svakoj grupi 20 posto<br />

više djece, a uskoro očekujemo<br />

nove normative, kada će potreba<br />

za novom zgradom biti još i veća.<br />

Izgradnju vrtića sufinancirat će Talijanska<br />

Unija i Grad <strong>Opatija</strong>. Izgradnjom<br />

novog dječjeg vrtića riješile bi<br />

se, nadam se, potrebe građana za<br />

vrtićkim kapacitetima u skladu sa<br />

suvremenim pedagoškim standardima<br />

i upravo zbog toga smatram<br />

važnim da u izradi glavnog projekta<br />

sudjeluju i ljudi iz struke. I sama<br />

sam zainteresirana osobno se u to<br />

uključiti jer smatram da ljudi iz struke<br />

ipak najbolje znaju što i kako, a<br />

da djeca, roditelji i djelatnici budu<br />

zadovoljni.<br />

15<br />

Sat povijesti s<br />

antifašistima<br />

U okviru suradnje opatijske UABA-e i škola,<br />

srednjoškolci su se sredinom studenog<br />

uputili “po šumama i gorama”, s ciljem boljeg<br />

upoznavanja prošlosti, a u sklopu projekta<br />

“Partizanskim putevima opatijskog zaleđa”.<br />

43 učenika iz četiri opatijske srednje škole,<br />

u pratnji svojih nastavnika povijesti proveli<br />

su dan obilazeći Ćićariju i podučkarska sela<br />

Vodice, Dane Selo, Brest, Trstenik, Rašpor,<br />

Račja Vas i Brgudac. U Buzetu je održan sat<br />

povijesti na spomeniku s bistama istaknutih<br />

istarskih rodoljuba kao i pločama s imenima<br />

svih onih koji su svoje živote ugradili u slobodu<br />

Istre i svoga kraja. Članovi UABA bili su i na<br />

jednodnevnom izletu Partizanskim putevima<br />

novljanskog zaleđa, nakon kojeg su zaključili<br />

da taj izlet sljedeće godine treba biti “top”<br />

destinacija za obilaske opatijskih školaraca u<br />

organizaciji opatijske udruge antifašista. K.T.<br />

Sto let škole<br />

va Leprince<br />

Područna škola Veprinac proslavila je 23.<br />

studenog svoj 100. rođendan. Bivši i sadašnji<br />

učenici, nastavnici te mnogi posjetitelji ovaj<br />

značajan jubilej proslavili su uz izložbu starih<br />

fotografija, predavanje o povijesti škole dr.sc.<br />

Roberta Žigulića te prigodni program u kojem<br />

su sudjelovali učenici škole te članovi Mješovitog<br />

pjevačkog zbora Maeastral i klape Mirakul.<br />

Izložbu su pripremili članovi Kulturnog<br />

društva Leprinac uz pomoć učiteljica. K.T.


ZAŠTITA VODOMJERA<br />

OD SMRZAVANJA<br />

S<br />

obzirom na očekivano snižavanje<br />

temperature u našim<br />

krajevima, upozoravamo potrošače<br />

vode liburnijskog kraja na<br />

zaštitu vodovodnih instalacija od<br />

smrzavanja u priključnim oknima,<br />

na otvorenim, vanjskim prostorima,<br />

kao i u negrijanim, slabo korištenim<br />

unutrašnjim prostorijama.<br />

Vodomjerna okna potrebno je<br />

zaštiti od smrzavanja na način da<br />

se zidovi i poklopac oblože izolacijskim<br />

materijalom (ploče stiropora,<br />

tvrde pjene, kamene vune<br />

i sl.), a u samu unutrašnjost okna<br />

dobro je staviti ili rastresiti izolacijski<br />

materijal, ili suho lišće, i to na<br />

način da bude uloženo u plastične<br />

mrežaste vreće kako bi se lakše<br />

vadilo i stavljalo nazad u okno.<br />

Instalacije koje su izložene utjecaju<br />

hladnoće, a koje se ne koriste<br />

najbolje je, ukoliko je to moguće,<br />

isprazniti. Ukoliko moraju biti ispunjene<br />

vodom, tada ih treba dobro<br />

toplinski zaštititi omatanjem<br />

izolacijskim materijalima (u trakama)<br />

ili već gotovim izolacijama za<br />

cijevi koje odgovaraju pojedinim<br />

profilima i mogu se nabaviti u trgovinama<br />

vodovodnim materijalom<br />

i centralnim grijanjem.<br />

Najvećoj opasnosti od smrzavanja<br />

podložne su instalacije,<br />

i naročito vodomjeri koji se ne<br />

koriste, unutar kojih je voda u<br />

stanju mirovanja te je ledenost<br />

lakše hvata. Tada obično dolazi<br />

do pucanja stakla vodomjera i često<br />

do nekontroliranog istjecanja<br />

vode. Kako se to ne bi dogodilo<br />

potrebno je zaštititi vodomjere i<br />

vodovodne instalacije, a kod izrazitije<br />

niskih temperatura dobro je<br />

i trošiti vodu, jer što je više voda<br />

u pokretu, to je led teže preuzima.<br />

I na kraju, ne zaboravimo prošlu<br />

zimu s prilično dugotrajnim, niskim<br />

temperaturama, bez snijega<br />

kao izolatora, koja je donijela velike<br />

probleme u javnoj i privatnoj<br />

vodoopskrbi.<br />

Dean Doričić, dipl. ing. stroj.<br />

Rukovoditelj R.J. Vodoopskrba i<br />

odvodnja<br />

prosinac 2012.<br />

16<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Obavijest građanima<br />

Poštovani korisnici naših usluga!<br />

S obzirom na dostupnost žutih vreća za prikupljanje nepovratne plastične ambalaže (na gradskoj<br />

tržnici) te izrazitom povećanju interesa za iste, molimo da se navedene vreće koriste isključivo<br />

za svoju namjeru. Pune vrećice možete ostaviti uz kantu za papir (plava ili kanta s plavim<br />

poklopcem sa jasno istaknutim natpisom papir, i to 1.01.2013. i 14.01.2013. godine.<br />

Također, molimo da ne odlažete vrući žar i pepeo u kante, zbog opasnosti od zapaljenja kante,<br />

a i sigurnosti vaše imovine (automobili i dr.) neposredno uz kontejner.<br />

Za nadolazeće praznike, da nam grad izgleda čisto i uredno, a kako bi se gosti Opatije ugodno<br />

osjećali i ponijeli lijepe slike našega turističkog grada sa sobom po svijetu, molimo da poštujete<br />

ove naputke!


U Bristolu su mališani<br />

izrađivali haljinice u<br />

havajskom stilu, a kasnije<br />

učili plesati havajske i<br />

latino plesove<br />

AKCIJE<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

rtani filmovi, kazališne<br />

predstave, radionice i<br />

C mini disco tek su neke<br />

od aktivnosti koje se<br />

nedjeljama nude opatijskim mališanima.<br />

Dan koji je u mnogim obiteljima<br />

rezerviran za međusobno<br />

druženje roditelja i djece, i ove je<br />

zime obogatila raznovrsna zabava,<br />

edukativne igre i druženja. Tijekom<br />

listopada i studenog, filmske matineje<br />

u organizaciji “Festivala <strong>Opatija</strong>”<br />

održavale su se svake nedjelje u<br />

Vili Antonio. Kazališne predstave za<br />

djecu, u “Šporeru” i “Adriaticu”, tijekom<br />

čitave godine privlače mnoštvo<br />

mališana, a startale su i Dječje nedjelje<br />

u kavani hotela “Bristol” koje će,<br />

sve do ožujka, biti organizirana zabava<br />

za najmlađe i tako će im uljepšati<br />

hladne zimske dane.<br />

- Sa željom da najmlađim Opatijcima<br />

omogućimo dodatnu zabavu<br />

u jesen i zimi, kada radi lošeg<br />

vremena ne mogu puno boraviti<br />

Improvizirano kino u Vili Antonio na nedjeljnim filmskim<br />

matinejama okupljalo je četrdesetak mališana<br />

Vesele<br />

dječje<br />

nedjelje<br />

Piše Kristina Tubić<br />

vani, organizirali smo nedjeljne filmske<br />

matineje. Ljeti su dječji filmovi<br />

bili odlično posjećeni, pa smo željeli<br />

mališanima pružiti mogućnost<br />

uživanja, u najnovijim crtićima na<br />

velikom platnu, i zimi. Svjesni smo<br />

da uvjeti u Vili Antonio nisu idealni,<br />

ali smatramo da je to ipak dobra<br />

stvar, a i posjećenost je bila dobra.<br />

Trideset i pet do četrdeset gledatelja,<br />

koliko je dolazilo, optimalno je za<br />

ovaj prostor. Vrijeme početka smo<br />

pomaknuli na 12 sati kako se ne bi<br />

preklapalo s programom za djecu<br />

koji organizira hotel “Bristol”. Neki<br />

su nam zamjerili da je cijena ulaznice<br />

od 25 kuna previsoka. Međutim,<br />

to je najniži iznos koji smo mogli naplatiti,<br />

jer je distributer taj koji određuje<br />

cijenu. I kazališne predstave<br />

naplaćujemo 25 kuna, što je među<br />

najnižim cijenama za dječje kazališne<br />

predstave u Hrvatskoj jer, gotovo<br />

niti jedno kazalište, ne ide s cijenom<br />

ulaznice manjom od 30 kuna. Predstave<br />

su odlično posjećene, u prosjeku<br />

ima osamdesetak gledatelja.<br />

Sezonu filmskih matineja zaključili<br />

smo filmom Pinocchio 3000, a s<br />

dječjim kazališnim predstavama nastavljamo<br />

dalje, kazala je ravnateljica<br />

Festivala <strong>Opatija</strong> Rajna Miloš.<br />

U kavani hotela Bristol započeo<br />

je četvrti ciklus Opatijskih dječjih nedjelja.<br />

Ulaz je slobodan, a mališani<br />

će sve do ožujka moći uživati u radionicama,<br />

karaokama, mini discu i<br />

predstavama.<br />

- Ove smo godine s Opatijskim<br />

dječjim nedjeljama krenuli nešto<br />

kasnije, jer su se nedjeljama održavale<br />

dječje filmske matineje. Četvrtu<br />

nedjelju zaredom organiziramo ova<br />

druženja i odaziv je uvijek odličan.<br />

Ove godine novost je mini disco, a<br />

ideja je potekla od djece i njihovih<br />

roditelja, koji su ,putem anketnih<br />

listića, izrazili želju za održavanjem<br />

disca za djecu. Plesom ćemo, na<br />

partyiu pod zvijezdama, otpratiti i<br />

2012. godinu , najavila je direktorica<br />

“Vienna International hotela” Loredana<br />

Perčić. Ni ove godine neće<br />

izostati nagradna igra, a najsretniji<br />

će osvojiti 3 polupansiona za četveročlanu<br />

obitelj u Loipersdorf Spa &<br />

Coference hotelu u blizini Graza i 4<br />

jednodnevne ulaznice za Adventure<br />

World u sklopu Loipersorf termi. Svi<br />

koji žele primati obavijesti o programu<br />

Dječjih nedjelja putem maila,<br />

mogu ostaviti svoju mail adresu na<br />

recepciji.<br />

Pohvale<br />

organizatorima<br />

Upitali smo i roditelje kako im<br />

se sviđa opatijska nedjeljna ponuda<br />

za mališane.<br />

Martina Šimunić: - S osmogodišnjom<br />

kćerkom Tarom i trogodišnjom<br />

Rutom posjetili smo<br />

skoro sve filmske matineje. Redoviti<br />

smo gledatelji kazališnih<br />

predstava, gdje nam se nekada<br />

pridruži i najstarija kćer Larisa,<br />

te smo svake nedjelje u Bristolu.<br />

Pohvale svim organizatorima.<br />

Divno je kada ima toliko<br />

stvari za djecu. Djevojčice jako<br />

vole zabavu u Bristolu. Tamo se<br />

igraju, sudjeluju u igraonicama<br />

i igraju se s prijateljicama. Kada<br />

svojim kolegicama u Rijeci<br />

pričam gdje smo sve bili nedjeljom,<br />

one su ljubomorne na<br />

nas Opatijce što imamo toliko<br />

događanja za djecu.<br />

Alena Velović: - Šestogodišnji<br />

sin Elijas i petogodišnja kćer<br />

Larisa vrlo rado dolaze na<br />

dječje nedjelje u Bristolu, a i ja<br />

volim doći, jer provodimo vrijeme<br />

zajedno i odlično se zabavljamo.<br />

Bili smo i na filmskim<br />

matinejama. Odlično je da se<br />

<strong>net</strong>ko sjetio da iskoristi prostor<br />

i mogućnosti te organizira kino<br />

za djecu. Šteta što ljeti nema<br />

više programa za mališane. U<br />

Karlovcu se, u proljeće i ljeti<br />

vikendima, organiziraju razna<br />

događanja za djecu pa je tako<br />

na jednom kraju mađioničar, na<br />

nekom drugom mjestu klaun s<br />

balonima... Ima raznih dječjih<br />

radionica, “bendovi” sviraju...<br />

Sve je, naravno, besplatno. I<br />

<strong>Opatija</strong> bi u našem prekrasnom<br />

parku mogla napraviti nešto<br />

slično.<br />

17


i Sretna nova godina!!!<br />

Čestit Božić<br />

44 godine s Vama<br />

REAL ESTATE AGENCY<br />

Immobilienagenturen<br />

Агенство недвижимости<br />

Agenzie immobiliari<br />

Najveća ponuda nekretnina na Opatijskoj Rivijeri<br />

Ako kupujete ili prodajete nekretninu<br />

OBRATITE <strong>NA</strong>M SE S POVJERENJEM<br />

Jer vaše zadovoljstvo je naš cilj!!<br />

www.smart-invest.hr<br />

Čestit Božić i sretnu Novu godinu želi vam agencija Smart invest immobilien


Hrvatski<br />

otac mini<br />

rukometa<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

USPJEŠNI OPATIJCI<br />

Piše: Kristina Tubić<br />

aš sugrađanin Željko<br />

Tomac već 27 godina<br />

N živi i radi u Norveškoj.<br />

Cijeli svoj radni vijek<br />

je rukometni trener, a posljednjih<br />

desetak godina, s kolegom Robertom<br />

Hedinom, vodi norvešku<br />

mušku rukometnu reprezentaciju,<br />

radi u Rukometnom savezu Norveške<br />

te je zadužen za edukaciju<br />

trenera mlađih reprezentacija.<br />

Pedesetšestogodišnji <strong>Opatija</strong>c ,sa<br />

suprugom Magdom i kćerima Teodorom<br />

i Martom, živi u Trondheimu,<br />

trećem po veličini gradu u<br />

Norveškoj, a u Opatiji stanuju na<br />

Lipovici. Kćeri su krenule tatinim<br />

stopama te su obje vrsne rukometašice<br />

koje su nastupile i za<br />

hrvatsku reprezentaciju.<br />

- U Opatiju dolazimo vrlo<br />

često. Tu je uvijek sve lijepo, pa<br />

čak je i vrijeme, ako usporedim<br />

s onim u Norveškoj, ovdje uvijek<br />

prekrasno. <strong>Opatija</strong> je, jednostavno<br />

– <strong>Opatija</strong>! Ako pitate moje<br />

prijatelje i kolege iz Norveške koji<br />

su nas posjetili, kako im se sviđa,<br />

reći će vam da nikako ne razumiju<br />

zašto bi <strong>net</strong>ko iz Opatije otišao<br />

živjeti bilo gdje drugdje na svijetu.<br />

Možda uspiju tek djelomično<br />

shvatiti kada im objasnim ekonomsku<br />

situaciju u našoj zemlji te<br />

novčane poteškoće u hrvatskom<br />

sportu. Mnogi Opatijci uzimaju<br />

Opatiju “zdravo za gotovo” i nisu<br />

ni svjesni koliko su ljudi koji dođu<br />

iz drugih krajeva zadivljeni i očarani<br />

našim parkovima, zgradama,<br />

lungomareom, hranom i pićem,<br />

istaknuo je Željko Tomac.<br />

Prije no što je postao trener, i<br />

sam je igrao rukomet. Zatim je, od<br />

1981. do 1986. godine, bio trener<br />

RK “Zamet” kada je dobio poziv<br />

za trenerski angažman u Norveškoj<br />

te odlazi s obitelji. Rado se prisjeća<br />

vremena kada je <strong>Opatija</strong> bila<br />

centar zabave:<br />

– Osamdesetih godina <strong>Opatija</strong><br />

je bila kraljica noćnog života.<br />

Svi su tu izlazili, a opatijske diskoteke<br />

bile su najpopularnije na<br />

širem području. U doba kada sam<br />

ja igrao rukomet u Rijeci, moj brat<br />

Nikola igrao je za RK “<strong>Opatija</strong>”.<br />

Zaista me veseli što će <strong>Opatija</strong><br />

konačno dobiti sportsku dvoranu,<br />

jer opatijski sportaši je zaslužuju.<br />

Također, jedva čekam da se izgradi<br />

garaža, jer parking je ovdje veliki<br />

problem. Meni doduše ne, jer<br />

kad dođem, sve obavljam pješice i<br />

obožavam šetati, tako da auto ovdje<br />

niti ne palim, kazao je Tomac.<br />

Ovaj vrsni rukometni stručnjak<br />

poznat je i po tome što je u<br />

Hrvatsku donio mini rukomet, danas<br />

vrlo popularan kod najmlađih<br />

uzrasta djevojčica i dječaka.<br />

- Uz pomoć Željka Milanovića,<br />

tajnika Rukometnog saveza PGŽa<br />

koji me za vrijeme svjetskog<br />

rukometnog prvenstva 1993. godine<br />

posjetio u Norveškoj i vidio<br />

mini rukomet, došli smo na ideju<br />

da prevedemo pravila, kako bi se<br />

mini rukomet igrao i u Hrvatskoj,<br />

te krenuli s igranjem mini rukometa<br />

u Rijeci. Tako je Rijeka prvi<br />

hrvatski grad u kojem se počeo<br />

igrati mini rukomet, a u prvoj generaciji<br />

“minića” bio je i naš poznati<br />

rukometaš Mirza Džomba. U<br />

toj ranoj školskoj dobi, negdje od<br />

prvog do četvrtog razreda, kada<br />

se igra mini rukomet, najvažnije<br />

je druženje djece. Sve se svodi<br />

na igru. Treneri su ,često, roditelji<br />

Norveška riba na dalmatinski<br />

- Jako volim hrvatsku kuhinju, pogotovo ovu našu primorsku, te<br />

dalmatinsku. U Norveškoj ima jako dobar izbor riba i rakova u trgovinama,<br />

a moja ih supruga sprema na “dalmatinski”, što uvijek oduševi<br />

naše prijatelje kada nam dođu u goste. U Norveškoj su popularna kućna<br />

druženja. Ne izlazi se mnogo u restorane, tako da su svi naši prijatelji<br />

dobro upoznali kuhinju moje supruge i hrvatske specijalitete. Osamdesetih<br />

godina je postojala charter linija iz Pule za Oslo, a u to doba se u<br />

taverni hotela Admiral jeo najbolji tartar biftek, pa smo nekoliko puta<br />

avionom nosili tartar iz Opatije za Norvešku, prisjeća se Željko Tomac.<br />

i bitno je druženje između djece<br />

međusobno, te djece i roditelja. U<br />

Norveškoj je mini rukomet zaista<br />

samo igra, bez prevelike sportske<br />

stručnosti gdje je važno djecu naučiti<br />

da zavole sport, da budu zadovoljni<br />

dok treniraju i da uživaju<br />

u igri. U Hrvatskoj se sport u tim<br />

ranim, dječjim uzrastima, shvaća<br />

preozbiljno. Traže se talenti, pa<br />

iako je talent, naravno, uvijek dobrodošao,<br />

djecu treba naučiti da<br />

su najvažniji upornost i rad. Sport<br />

u ranoj dječjoj dobi, posebno kolektivni<br />

sport, uči djecu socijalizaciji<br />

i društvenim vrijednostima i u<br />

tome se ogleda važnost sporta<br />

kod djece, istaknuo je naš sugovornik.<br />

19<br />

Nagrada<br />

PP Učka<br />

Park prirode Učka dobitnik je godišnje turističke<br />

nagrade “Simply the best” koju dodjeljuju<br />

UHPA - Udruga hrvatskih putničkih<br />

agencija i časopis Way to Croatia. Nagrada se<br />

dodjeljuje za kreativan pristup oblikovanju<br />

ponude te ostvarene rezultate tijekom 2012.<br />

godine u kategoriji<br />

turizam i priroda.<br />

Kristalnu statuu i<br />

Priznanje za osvojenu<br />

nagradu u ime<br />

Javne ustanove PP<br />

Učka primio je v.d.<br />

ravnatelja Egon Vasilić<br />

6. prosinca na<br />

prigodnoj svečanosti<br />

u Poreču. K.T.<br />

Dule i Bonaca<br />

izdali album<br />

Nakon trideset i pet godina od objavljivanja<br />

prve singlice, Duško Jeličić Dule i grupa Bonaca<br />

objavili su prvi samostalni album “Cevul<br />

od porta”. Na CD je svoje mjesto našlo 22<br />

autorska uratka, mješavina poznatih hitova<br />

i ponekih neobjavljenih pjesama. Službena<br />

promocija albuma održana je 4. prosinca u<br />

prepunoj Vili Angiolini, gdje je upriličeno<br />

izvođenje dijela pjesama sa CD-a, uz gostovanje<br />

suradnika koji su zajedno sa Duškom<br />

Jeličićem Duletom, Silvanom Jeličić i Edijem<br />

Lazarićem stvarali njihov prvi autorski album.<br />

Čestitkama su se pridružili gradonačelnik Ivo<br />

Dujmić te Jadranka Čubrić u ime Hrvatske<br />

glazbene unije. K.T.


ZIMA U OPATIJI<br />

Mala pozornica ugostila je i Dane čokolade, gdje su se mogle kušati i kupiti čokoladne<br />

delicije raznih proizvođača. U hotelskim i ugostiteljskim objektima nudila su se slastice<br />

i razna pića od čokolade. Za posjetitelje su organizirane čokoladne radionice, zabavni<br />

programi i čokoladne masaže. Opatijska umjetnica Marina Prijatelj dizajnirala je<br />

tortu Lungomare dugu 12 metara koju su svečano zarezali dječji gradonačelnik Ivan<br />

Tancabel i zamjenica gradonačelnika Marina Gašparić.<br />

prosinac 2012.<br />

20<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Na Maloj ljetnoj pozornici gotovo se svakodnevno odvijao raznoliki program. Nastupio je pjevački<br />

zbor Kluba 60+, Opatijske mažoretkinje, Mali vatrogasci, članovi Društva Naša djeca, Pjevački<br />

zbor DND-a, KUD Učka, KD Leprinac, Gemischter Chor Ledenitzen Faakersee, Gradsko kazalište<br />

lutaka iz Rijeke, Ženski pjevački zbor 4,33 i Puhački orkestar Lovran, Phoenix Concept Store,<br />

Folklorni ansambl Zora i Ženska klapa Volosko te Rainermusic Salzburg.<br />

Nakon svečanog<br />

otvaranja klizališta<br />

i ledene bajke,<br />

u klizanju su se<br />

okušali mnogobrojni<br />

posjetitelji, među<br />

kojima i direktorica<br />

TZ Kvarnera Irena<br />

Peršić Živadinov,<br />

direktorica TZ Opatije<br />

Suzi Petričić i Ingrid<br />

Jerković koje su<br />

pokazale zavidno<br />

klizačko umijeće.<br />

Iako je <strong>Opatija</strong> po prvi put dobila klizalište, Opatijci su pokazali<br />

odlično klizačko znanje. Najviše su klizali mladi, kojima<br />

je klizalište ovog prosinca bilo glavno mjesto za za izlazak<br />

i druženje. Mališani u pratnji roditelja bili su vjerni gosti<br />

klizališta, a organizirane su i poduke iz klizanja.<br />

Pedesetak okićenih smreka, dar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit<br />

i drvene kućice - štandovi stvorile su pravi adventski ugođaj.<br />

Ugostitelji i obrtnici u 16 kućica posebno izrađenih za ovu prigodu<br />

nudili su gastro delicije i božićne poklone, i dok su oni mlađi klizali,<br />

stariji su uživali u kuhanom vinu i punču.


Piše Kristina Tubić<br />

SNIMIO Nikola Turina<br />

Zimska čarolija<br />

Klizalište i Božićni sajam svakodnevno su pohodili<br />

i stari i mladi. Neke od njih upitali smo kako<br />

im se sviđa Zima u Opatiji.<br />

Smilja Babić: - Sve ovo na Ljetnoj pozornici je<br />

prava zimska čarolija. Stvarno je lijepo i nastojim<br />

sve prijatelje kao i poslovno partnere dovesti da<br />

to vide. Neki dan su tu bili kolege iz Zagreba i iz<br />

Istre, došli smo na kuhano vino i bili su oduševljeni.<br />

Pogotovo Istrijani, jako im se svidjela ova zimska<br />

atmosfera tik do mora. Iznenađena sam koliko<br />

djece i mladih zna klizati. Sviđaju mi se i popratni<br />

sadržaji klizališta, događanja na maloj pozornici te<br />

ponuda na štandovima.<br />

Sara Priskić i Sarah Graovac: - Dolazimo klizati<br />

skoro svaki dan i ovdje nam je super. Klizati smo<br />

naučile na klizalištu u Rijeci kamo smo odlazile<br />

prijašnjih godina, ali ovo naše opatijsko klizalište je<br />

puno ljepše, a i glazba je odlična. Petkom i subotom<br />

je puno klizača, najviše mladih. Nadamo se da<br />

će i dogodine <strong>Opatija</strong> imati klizalište.<br />

Sara Benčinić: - Radim na iznajmljivanju klizaljki<br />

i prodajem šalice suvenir Zime u Opatiji. Dolazi<br />

puno ljudi, većina ih iznajmljuje klizaljke, tu i tamo<br />

<strong>net</strong>ko ima svoje. Jako puno mladih zna klizati, stariji<br />

ne baš toliko. Posjećenost je zaista odlična, a<br />

ima i turista, oni šeću i razgledavaju štandove. Klizalište<br />

u Opatiji je pun pogodak!<br />

Bajkom na ledu “Alisa u zemlji čudesa” u izvedbi zagrebačkog<br />

klizačkog kluba Medo svečano je otvoreno klizalište, a<br />

uzbudljive koreografije oduševile su velike i male posjetitelje.<br />

<strong>Opatija</strong> je dobila svoje prvo klizalište,<br />

Ljetna je pozornica postala<br />

Zimska pozornica, a raznovrsni<br />

program na Maloj pozornici te drvene kućice<br />

s kuhanim vinom, punčem i prigodnom<br />

božićnom prodajom privukle su stare<br />

i mlade posjetitelje. Manifestaciju „Zima<br />

u Opatiji – Ledena čarolija i Božićni sajam“<br />

organizirali su Turistička zajednica grada<br />

Opatije, Festival <strong>Opatija</strong> i Hrvatski muzej<br />

turizma uz potporu Grada Opatije i podršku<br />

Turističke agencije Kvarner Touristik, a<br />

uključili su se i opatijski hotelijeri.<br />

- Želja nam je da se opatijska zimska<br />

sezona po broju turista približi ljetnoj.<br />

<strong>Opatija</strong> se razvila kao zimska destinacija<br />

te se nadamo da će zime u Opatiji opet<br />

privlačiti mnogobrojne posjetitelje, a Ljetna<br />

pozornica postati središte zbivanja i<br />

zimski boravak za Opatijce i njihove goste,<br />

kazala je direktorica TZ Opatije Suzi<br />

Petričić.<br />

- Pokazalo se da je klizalište dobar razlog<br />

za privlačenje mladih, ali i njihovih<br />

roditelja u popodnevnim i večernjim satima,<br />

kao i odlična prilika da djeca naprave<br />

prve korake na ledu, zabave se i uživaju.<br />

Za manifestaciju “Zima u Opatiji” izrađen<br />

je i poseban suvenir – šalica koju su posjetitelji<br />

mogli kupiti po simboličnoj cijeni<br />

od 20 kuna. Klizati se moglo na vlastitim<br />

klizaljkama po cijeni od 10 kuna po satu<br />

ili unajmiti klizaljke po cijeni od 20 kuna<br />

po satu, a organizirali smo i poduke iz klizanja.<br />

Zimskom programu podršku je dala<br />

i tvrtka Liburnija parking, pa su tako svi<br />

koji su predočili račun o iznajmljenim klizaljkama,<br />

imali besplatan parking. Manifestacija<br />

je imala i humanitarni dio, prodaju<br />

božićnih smreka iz JU “Priroda” po popularnim<br />

cijenama, a prihod je namijenjen<br />

socijalno ugroženim obiteljima s područja<br />

Opatije. Smreke koje su se prodavale<br />

uklonjene su s terena Trstenik iznad Klane<br />

s ciljem očuvanja biološke različitosti<br />

i obnove, kazala je ravnateljica “Festivala<br />

<strong>Opatija</strong>” Rajna Miloš.<br />

Na Maloj pozornici gotovo svakog<br />

dana u 18 sati održan je bogat program uz<br />

nastupe opatijskih udruga te raznih gostiju.<br />

Mališane je posjetio Sveti Nikola te ih<br />

darivao slatkišima, a središnja događanja<br />

Dana čokolade odvijala su se na Zimskoj<br />

pozornici. Manifestacija Zima u Opatiji nastavljena<br />

je na Učki uz Božićnu bajku u<br />

Parku prirode i dolazak Djeda Božićnjaka,<br />

a završit će dočekom Nove godine uz Parni<br />

valjak na Ljetnoj pozornici te karnevalskim<br />

događanjima.<br />

21


prosinac 2012.<br />

22<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Na potezu od Voloskog do Ike <strong>Opatija</strong> je ukrašena javnom, uličnom blagdanskom<br />

dekorativnom rasvjetom. Kako je u Gradu Opatiji za nju zadužena<br />

referentica za tehničke poslove Anamarija Radun zamolili smo je da nam<br />

kaže što je sve ove godine poduzeto na novogodišnjem osvjetljavanju grada.<br />

- Za ovogodišnju rasvjetnu dekoraciju Grad je utrošio sto osamdeset tisuća<br />

kuna. Više od polovine otpalo je na materijal potreban za obnovu već<br />

postojećih elemenata, te nabavku novih. Preostali iznos odnosi se na same<br />

radove. Od novih elemenata nabavljene su svjetljeće kugle koje su postale<br />

središnji elementi na sajlama koje se nalaze iznad Ulice maršala Tita ( od<br />

FINE do hotela Kvarner) . Na ulazu na Ljetnu pozornicu postavljeno je i sto<br />

metara parangala, tj. svjetljećeg lanca, a dekorirani su i borovi u Ulici. V.C.<br />

Emina. Na Ljetnoj je postavljeno i pedeset smreka za čiju dekoraciju je Grad<br />

utrošio trideset tisuća kuna. Gradskim sredstvima osvjetlljeno je i pet fasada,<br />

a kao i ranijih godina svjetleća rasvjeta nalazi se ne samo iznad ulica, već i<br />

na stablima , te stupovima javne rasvjete. Željela bih naglasiti da je naglasak<br />

stavljen na obnovu dekorativnih elemenata sa <strong>LED</strong> rasvjetom, koja je ne<br />

samo atraktivnija već i štedi električnu energiju. Iako sa relativno skromnim<br />

sredstvima, te ukoliko pogledamo susjedna mjesta, mislim da je <strong>Opatija</strong><br />

bogato okićena što se tiče javne dekoracije. Ton blagdanskoj atmosferi po<br />

mom mišljenu najviše daju Grad i neki hoteli, dok mnogi trgovački, turistički i<br />

ugostiteljski objekti taj segment još uvijek zanemaruju.<br />

Dječji bicikl s kotačima prekrivenim mahovinom, cipelice od pruća napunjene bonbonima,<br />

lanterne s oslikanim sobovima koje uz to i svijetle, a sve to još i u snježnom<br />

tonu, privlači poglede svih koji se ovih dana nađu pred trgovinom Gant koja nudi<br />

žensku odjeću. No, nedaleko ove Gant ima i trgovinu muške odjeće, a u neposrednoj<br />

blizini je i trgovina North Sails. Ni njihovi izlozi ne zaostaju što se tiče privlačnih blagdanskih<br />

motiva, a prodavačica Anita Belašić povjerila nam je da su za sve zaslužne<br />

aranžerke iz matuljske cvjetarne “Natura”.<br />

Trgovina “Magnolia”cijele godine nudi širok izbor predmeta za dom, od uporabnih<br />

pa do onih za ukrašavanje, a kako je kraj godine u ponudi su se našli i mnogi<br />

božićni i novogodišnji ukrasi. Neki od njih , poput raznih dekorativnih kuglica, srca,<br />

mašni i zvočnića našli su se i na boru koji krasi izgled ove trgovine. Kako smo<br />

saznali ovo privlačno uređenje rezultat je rada djelatnika ove trgovine.<br />

Da se <strong>Opatija</strong> nalazi u blagdanskom mjesecu kada<br />

se obilježava kraj godine vidljivo je ne samo iz kalendara<br />

već i iz ugođaja koji vlada na njezinim ulicama.<br />

Obučena u prosinačko ruho <strong>Opatija</strong> božićne i novogodišnje<br />

blagdane dočekuje s privlačnom dekoracijom<br />

hotelskih i ugostiteljskih objekata, okićenim drvećem<br />

i izlozima, modernijom blagdanskom uličnom<br />

rasvjetom, ali i novim sadržajima na Ljetnoj pozornici.<br />

Naša je ekipa obišla grad početkom prosinca, a<br />

dio te blaganske atmosfere nastojali smo dočarati i u<br />

ovom prilogu.


Srce blagdanske Opatije ove je godine postala Ljetna pozornica. Ne samo što će na<br />

njoj biti upriličen svečani doček Nove godine , već se tijekom cijelog prosinca tamo<br />

održavaju razne priredbe. A da zimski blagdanski ugođaj bude potpun pridonijeli su i<br />

novi sadržaji. Osim rasvjetnih dekorativnih elemenata i ukrasnih borova, Ljetna je dobila<br />

i gradsko klizalište, te šesnaest drvenih kućica koje je tvrtka “Kvarner touristik” ustupila<br />

za božićnu i novogodišnju prodaju raznih proizvoda, od suvenira pa do jela i napitaka.<br />

Poznata opatijska aranžerka Eda Mihovilić ni u mirovini ne miruje. U suradnji<br />

s kolegicom Azrom Čengić uredila je izloge agencije “Kompas”(gdje je i snimljena)<br />

te trgovina Top sport i Diokom. Iznoseći svoje dojmove o prosinačkom<br />

uređenju Opatije kaže:<br />

- Ove me je godine za aranžiranje nekoliko izloga angažirala Turistička<br />

zajednica Grada Opatije. Vjerujem da su htjeli doprinijeti općem blagdanskom<br />

izgledu grada, budući da izlozi opatijskih trgovačkih i ugostiteljskih objekata<br />

još uvijek tome ne doprinose u dovoljnoj mjeri. Manje trgovine ukrašavaju se<br />

prema svojim mogućnostima, a problem su i veliki prodajni prostori duž glavne<br />

ulice, čiji izlozi su obljepljeni , pa tako ostaje malo prostora za dekoriranje.<br />

Ulaze trgovina kao što je to slučaj u susjednim zemljama (tepisi i božićna<br />

drva) skoro se nitko i ne trudi ukrasiti. Problem su i zatvoreni prodajni prostori<br />

duž glavne ulice, a svi oni koji su se malo više potrudili oko blagdanskog<br />

izgleda grada svakako zaslužuju pohvalu. Ja i moja kolegica uskočile smo u<br />

posljednji čas u dekoriranje, a kako smo imale skromna financijska sredstva i<br />

malo vremena nastojala sam iskoristiti dosta ukrasnih predmeta koje osobno<br />

posjedujem. Koliko smo uspjele ocjenit će građani, a ono što bih voljela je da u<br />

Gradu razmisle o ponovnom uvođenju nagrada za najljepše blagdanske izloge.<br />

Također, mislim da bi bilo lijepo i kada bi jedan veliki, ukrašeni i osvjetljeni bor<br />

krasio prostor ispred gradske tržnice.<br />

23<br />

Piše Lidija Lavrnja<br />

SNIMIO Nikola Turina<br />

DEKORACIJA<br />

Hotel “Milenij” poznat je po tome što već dugi niz godina raskošnom blagdanskom dekoracijom privlači pozornost<br />

<strong>Opatija</strong>ca i njihovih gostiju. Ni ove godine takvi prizori nisu izostali na ulaznim prostorima hotela. A osim novogodišnjih<br />

ukrasa ugođaj upotpunjuje i čokoladna ponuda na obliženjem štandu. Ove godine s dekoriranjem krenuli<br />

su i korak dalje, pa su tako i obližnje palme ogrnute svjetljećim elementima.


za poslovanje nekretninama<br />

i usluge prevođenja<br />

Prevodimo: engleski, talijanski,<br />

njemački, francuski,<br />

ruski, mađarski,<br />

poljski i slovenski...<br />

prosinac 2012.<br />

24<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Novo u ponudi – stolnjaci<br />

i podne obloge na metar<br />

- CIJEVI I RADIJATORI<br />

ZA GRIJANJE<br />

- FLEKSIBILNE CIJEVI<br />

SVIH PROMJERA<br />

- ODSTRANJIVAČI<br />

VLAGE I PUNJENJA<br />

Željezarija Vereno<br />

na Slatini<br />

10% popusta na miješanja boja<br />

plaćena gotovinom tijekom siječnja 2013.<br />

ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong><br />

NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />

- SPUŽVE I POSUDE ZA<br />

IKEBANE<br />

- FILTERI ZA <strong>NA</strong>PE<br />

- VREĆICE ZA USISAČE<br />

S-BAG<br />

- DASKE ZA PEGLANJE<br />

Posjetite nas!<br />

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3<br />

Radno vrijeme: 8.00 – 19.00 sati<br />

Subotom: 8.00 - 13.00 sati<br />

Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659<br />

Tel. +385 51 718 383<br />

Tel./fax: +385 51 272 611<br />

GSM: +385 99 215 5553<br />

GSM: +385 91 1807 395<br />

e-mail: vuksanovicdoo@gmail.com<br />

<strong>Opatija</strong>, M. Tita 79/I, (preko puta Tržnice)<br />

www.vuksanovic.hr<br />

ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong> NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />

Nudimo vam:<br />

Utemeljeno 1973.<br />

- kvalitetne popravke<br />

- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, Casio, Lorenz,<br />

Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx<br />

- modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch,<br />

Fossil, Dkny<br />

- zamjena baterija i ostalog za Polar monitore srčane frekvencije<br />

- komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova<br />

- različite baterije i remene za satove<br />

- baterije za slušne aparate i foto aparate TRADICIJA • KVALITETA •<br />

POVJERENJE<br />

Maršala Tita 150, 51410 <strong>Opatija</strong>, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539<br />

Radno vrijeme: Ljetno: 8:00 - 12:00 i 17:00 - 21:00,<br />

Zimsko: 8:00 - 12:00 i 16:00 - 19:00, Subotom 8:00-13:00


MALI PODUZETNICI<br />

Kabelska<br />

televizija<br />

Liburnije<br />

Piše Marijana Smokvina<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

samdeset digitalnih i<br />

analognih programa<br />

O koji obuhvaćaju talijanske<br />

programe, kao i<br />

programi iz zemalja s područja bivše<br />

Jugoslavije, pa sve do programa<br />

koji postaju aktivni iza ponoći, dio su<br />

ponude Kabelske televizije Liburnije<br />

koja je od sada bogatija i za mogućnost<br />

interentskog priključka. Sve to<br />

nudi opatijska tvrtka 3t. Cable, pokrenuta<br />

prije dvadesetak godina, a<br />

koja je sada, u tom području, doživjela<br />

procvat. Na području Liburnije<br />

već 400 kućanstava koristi njihove<br />

usluge, a ekspaniziju tek očekuju. -<br />

Kabelska televizija Liburnije u vaš<br />

dom donosi 43 analogna i 58 digi-<br />

talnih vrhunskih programa nacionalnih,<br />

regionalnih i lokalnih televizija te<br />

najbolje od svjetske televizijske produkcije.<br />

Praćenje programa moguće<br />

je putem analognog i digitalnog signala,<br />

a. TV programi se mogu gledati<br />

i na “starim” analognim TV prijemnicima.<br />

Najvažnije od svega je da<br />

se dobiva jedan račun za sve usluge<br />

i da na jednom priključku može biti<br />

više tv prijamnika, pojasnio je vlasnik<br />

tvrtke Saša Ukić i dodao kako,<br />

zasad, imaju gledanost na području<br />

Liburnije, Bakra, Kastva, Rešetara,<br />

Ćikovića, Srdoča i Drenove. Mi smo<br />

sudjelovali na promociji njihovog<br />

proizvoda u mjesnom odboru Kosovo<br />

i gotovo svi prisutni stanovnici bili<br />

su zainteresirani za ugradnju kabelske<br />

televizije u svoje domove. Najviše<br />

ih je interesiralo koji programi se<br />

vide i na koji način se uvodi kabeska<br />

televizija. Saša Ukić pojasnio je kako<br />

nema dodatnih uređaja, a kabel se<br />

provlači kroz telefonsku instalaciju<br />

tako da nema nekakvih kopanja ili<br />

narušavanja izgleda zgrade. - Uz<br />

navedene usluge, putem kabelske<br />

televizije, osim TV i radio programa,<br />

za poslovne korisnike nudimo i mogućnost<br />

izrade te 24-satno emitiranje<br />

videostranica na 3t Info kanalu<br />

u cilju učinkovitije komunikacije i<br />

oglašavanja, te niz drugih usluga<br />

Ponuda paketa<br />

Putem usluge CATV Liburnija<br />

u jednom se paketu nudi TV<br />

s više od 80 programa (digitalnih<br />

i/li analognih), dok<br />

u drugom paketu uz kabelsku<br />

TV ide i flat inter<strong>net</strong> od<br />

4/8/12 MBPS, a uskoro će, od<br />

kraja ove godine, u taj paket<br />

ući i telefon. Četiri su ponuđena<br />

paketa: 1Play je osnovni<br />

TV paket čija je cijena 55,90<br />

kuna mjesečno, 2Play (osnovni<br />

TV paket + neograničeni<br />

inter<strong>net</strong>), 2Play4 (osnovni<br />

TV paket+do 4Mbps FLAT<br />

inter<strong>net</strong>, 152,45 kn/ 2play8<br />

(osnovni TV paket+do 8Mbps<br />

FLAT inter<strong>net</strong>, 193,10 kn/mj),<br />

2play12 (osnovni TV paket+do<br />

12Mbps FLAT inter<strong>net</strong> 233,75<br />

kn/mj).<br />

kao i mogućnost priključenja na daljinski<br />

video nadzor, pojasnio je Ukić.<br />

Tvrtka 3t. Cable vodeće je poduzeće<br />

na ovom području koje se bavi telekomunikacijama,<br />

računalnim mrežama,<br />

CCTV i CATV sustavima, a nudi i<br />

kompletna rješenja po načelu “ključ<br />

u ruke”.<br />

25<br />

Humanitarna<br />

večer Lionsa<br />

Lions Club <strong>Opatija</strong> organizirao je 23. studenog<br />

u hotelu Ambasador humanitarnu večer, a<br />

prihod sakupljen tijekom večeri namijenjen je<br />

njihovim slabovidnim štićenicima – dvanaestogodišnjoj<br />

djevojčici te Damiru Lencu za pomoć<br />

u izdržavanju psa vodiča. Gost večeri bio<br />

je poznati gitarist Damir Halilić Hal, a tijekom<br />

večeri mogle su se kušati četiri vrste domaće<br />

malvazije. K.T.<br />

Delegacija<br />

Svjetske banke<br />

Delegacija Svjetske banke iz Sektora održivoga<br />

razvoja koju je predvodio direktor Sektora<br />

za Europu i središnju Aziju Laszlo Lovei, posjetila<br />

je 5. prosinca Opatiju. Članovi delegacije<br />

sastali su se s gradonačelnikom Ivom Dujmićem<br />

i predstavnicima opatijskog komunalnog<br />

društva „Komunalac“. Povod posjeta delegacije,<br />

koja je ranije boravila i u Rijeci gdje se susrela<br />

s riječkim gradonačelnikom, bila je realizacija<br />

velikih investicijskih projekata na ovom<br />

području koje sufinancira Svjetska banka. K.T.<br />

Klima za Dom<br />

Volosko<br />

Korisnici Doma za starije i nemoćne osobe<br />

Volosko priredili su tradicionalno predblagdansko<br />

druženje u društvenim prostorijama<br />

Doma, a okupljene su zabavili igrokazom u<br />

vlastitoj režiji i izvedbi te nastupom zbora<br />

„Rosa“ i klape „<strong>Opatija</strong>“. Predsjednik Gradskog<br />

vijeća O’Brien Sclaunich poklonio im je u ime<br />

Grada Opatije klima uređaj za prostoriju za zajedničko<br />

druženje. Na proslavi su bili nazočni<br />

i predstavnici Primorsko-goranske županije,<br />

općine Lovran, te brojni gosti, korisnici i osoblje<br />

doma. K.T.


UDRUGE<br />

ZUMBA<br />

učvršćuje<br />

tijelo i dušu<br />

Piše: Kristina Tubić Snimio Nikola Turina<br />

Predsjednica Društva športske<br />

rekreacije Zumba <strong>Opatija</strong> je licencirana<br />

zumba voditeljica Tea Zubović<br />

Prvi trening gratis<br />

D<br />

ruštvo sportske rekreacije<br />

Zumba <strong>Opatija</strong><br />

okuplja tijekom čitave<br />

godine zaljubljenike<br />

u ovaj, sve popularniji, program<br />

vježbanja čije su blagodati i rezultate<br />

prepoznali ljudi diljem svijeta.<br />

Zumbom se mogu baviti sve dobne<br />

skupine, muškarci i žene, odrasli<br />

i djeca, bez obzira imate li bilo kakvog<br />

iskustva u plesu te neovisno u<br />

kakvoj ste fizičkoj kondiciji.<br />

- Radi se o kombiniranju<br />

osnovnih kretnji aerobica i vrućih<br />

latino koraka. Plešući zumbu<br />

sagorijevate kalorije, učvršćujete<br />

mišiće i pri tome se odlično zabavljate.<br />

Latinoamerički ritmovi uz<br />

popularnu glazbu raznih žanrova<br />

rezultiraju veselim i energičnim<br />

treninzima punim pozitivne energije.<br />

Merengue, salsa, reggaeton,<br />

cumbia, lambada, twist, hip-hop<br />

tek su neki od plesova koji se mogu<br />

ukomponirati u sat zumbe. Naša<br />

Treninzi zumbe održavaju se svaki utorak i četvrtak u dvorani hotela<br />

<strong>Opatija</strong>, od 21.00 do 22.00 sata. Treninge vodi licencirana voditeljica<br />

Tea Zubović. Informacije se mogu dobiti na telefon 097-792-34-80. Nije<br />

potrebno nikakvo predznanje, svi se koraci nauče s vremenom. Za trening<br />

je potrebna udobna odjeća, tenisice sa što većim potplatom te boca<br />

vode. Prvi trening je gratis, poručuju iz Zumbe <strong>Opatija</strong>, a osnovna cijena<br />

je 200 kuna mjesečno uz mogućnost korištenja raznih bonusa (od 25 do<br />

50 posto).<br />

Zabavno i dinamično<br />

Neke od polaznica upitali smo kako je trenirati zumbu te što im se<br />

najviše sviđa.<br />

Blanka Benić (34): - Zumbu plešem već dvije godine. Prije sam trenirala<br />

jogu, a u zumbu sam se zaljubila već od prvih koraka. Sviđa mi se<br />

što treniraš, a uopće nisi svjestan da u stvari treniraš jer je jako zabavno<br />

i trening proleti. Jako je pozitivna energija, to se stvarno osjeti. Plešem<br />

i u Opatiji i u Kraljevici, a kroz druženja sam upoznala puno novih ljudi.<br />

Zumba je način, ne samo fizičkog već i psihičkog, opuštanja i ovoj vrsti<br />

vježbanja dajem čistu peticu.<br />

Anđelka Kusturin (45): - Puno sam čitala o zumbi. Svi o njoj jako pozitivno<br />

govore. Volim ples, nekada sam plesala folklor, a trenirala sam i jogu<br />

i aerobic. Zumba mi se učinila zabavnom, pa sam odlučila probati. Ovo mi<br />

je tek drugi trening, ali već mogu reći da mi se sviđa. Vrlo je dinamično i<br />

zabavno i odličan je “ispušni ventil”.<br />

Sara Bobinac (25): - Zumbu plešem oko godinu dana . Prije sam išla<br />

na MTV ples kod Ivone Brnelić, a kada smo prijateljica i ja čule da se u<br />

Opatiji može plesati zumba, odlučile smo doći i probati i odmah nam se<br />

svidjelo. Zumba je drukčija od ostalih načina vježbanja, vrlo je zabavno -<br />

odličan ritam, jednostavni plesni koraci i vesela atmosfera.<br />

Opatijske “zumbice” u dvorani hotela<br />

<strong>Opatija</strong> vježbaju dva puta tjedno<br />

udruga djeluje već dvije godine.<br />

Okupljamo sedamdesetak članova,<br />

a treninge provodimo u Opatiji,<br />

Kraljevici i Rijeci. Zimi se sastajemo<br />

u dvoranama, dok ljeti vježbamo na<br />

otvorenom. Prošlog smo ljeta vježbali<br />

na plaži Angiolina, dva puta<br />

tjedno u jutarnjim satima. Program<br />

je bio besplatan, a pridružilo nam<br />

se i puno turista s obližnjih plaža i<br />

kupališta. Od ove godine Turistička<br />

zajednica uvrstila nas je u program<br />

turističke ponude Opatije tako da,<br />

čim zatopli, započinjemo sa satovima<br />

na plaži, kazala je predsjednica<br />

Društva Športske rekreacije<br />

Zumba <strong>Opatija</strong>, licencirana zumba<br />

voditeljica Tea Zubović. Dvadesetčetverogodišnja<br />

instruktorica ističe<br />

da njihovo društvo nudi klasičnu<br />

Zumbu, Aquazumbu te Zumbatomic<br />

za djecu.<br />

– Klasična Zumba je najraširenija,<br />

a radi se o kombinaciji latino<br />

plesova i fitnesa, Aquazumba je<br />

program prilagođen vještinama u<br />

vodi i vrlo je popularan u vruće ljetne<br />

dane, dok je Zumbatomic program<br />

prilagođen djeci od 4 do 14<br />

godina. Prošle godine organizirali<br />

smo Prvi humanitarni Zumba party<br />

na Ljetnoj pozornici koji je okupio<br />

preko 300 sudionika, a bili smo i<br />

predgrupa Gibonniju na dočeku<br />

Nove godine na Ljetnoj pozornici,<br />

kazala je Tea Zubović.<br />

27<br />

Humanitarni<br />

show za Lunju<br />

i Mazu<br />

Modna revija i zabavni show humanitarnog<br />

karaktera održan je u hotelu 4 opatijska<br />

cvijeta 29. studenog, a sva prihod bio je namijenjen<br />

Liburnijskom društvu za zaštitu životinja<br />

“Lunjo i Maza”. Nastupili su Duško Jeličić<br />

Dule, Dalibor Herceg, Giovanni Jakovac,<br />

David Danijel, Davor Lovrinić, Željka Brdar te<br />

kreatori Ivan Božić i Pepperoncina dizajn. Organizirana<br />

je i bogata tombola. K.T.<br />

Vološćanski<br />

Predbožićni kup<br />

Jubilarni 10. Predbožićni Vološćanski kup u<br />

jedrenju za krstaše održan je 1. prosinca u<br />

organizaciji JK <strong>Opatija</strong> i u suradnji s MO Volosko<br />

i Cafe barom Kon Tiki. U konkurenciji<br />

od preko 70 posada prvo mjesto u Grupi 1<br />

osvojio je Mate Poropat (3. Maj), u Grupi 2<br />

Marko Šestan (JK <strong>Opatija</strong>), u Grupi 3. Dušan<br />

Goja (JK <strong>Opatija</strong>), a u Grupi 4 Nika Keser (JK<br />

<strong>Opatija</strong>). Od 16. do 18. studenog održan je<br />

i Međunarodni Cup <strong>Opatija</strong>, a u konkurenciji<br />

od 54 natjecatelja iz 4 države Anja Hamerlitz<br />

iz JK <strong>Opatija</strong> bila je najbolje plasirana djevojka<br />

u klasi Radial te je osvojila peto mjesto u<br />

ukupnom poretku. K.T.


KULTURA<br />

Na<br />

uzlaznom<br />

putu<br />

Snimio: David Kurti<br />

Piše: Aleksandar Vodopija<br />

prosinac 2012.<br />

28<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

patija je svoje predblagdansko<br />

ruho<br />

O odjenula u punom zamahu<br />

brojnih zbivanja<br />

koja je čine sve poželjnijom metom<br />

najrazličitijih profila turista.<br />

Nakon povratka Tribine ozbiljne<br />

glazbe, za početak je prosinca<br />

već više godine rezervirano značajno<br />

Hrvatsko natjecanje učenika<br />

i studenata glazbe – Komorni<br />

sastavi. Manifestacija je to Hrvatskog<br />

društva glazbenih i plesnih<br />

pedagoga, a u Opatiji im je već<br />

tradicionalno domaćin Osnovna<br />

i srednja glazbena škola ‘’Mirković’’.<br />

Ove je godine održano jubilarno<br />

50. natjecanje, a sudeći<br />

po onome što su prvonagrađeni<br />

učenici iz Zaboka, Samobora i<br />

Osijeka pokazali na završnome<br />

koncertu upriličenom u dvorani<br />

Hotela “Palace-Bellevue”, zaista<br />

se ne trebamo brinuti za budućnost<br />

naše ozbiljnoglazbene<br />

scene. To, uostalom, dokazuju i<br />

redovni koncerti naših učenika<br />

škole “Mirković” koji su ove godine<br />

sudjelovali i na 7. humanitarnoj<br />

akciji udruge “...i djeci s ljubavlju”,<br />

kako poziranjem za sjajni kalendar,<br />

tako i impresivnim nastupom<br />

na njegovoj promociji u riječkoj<br />

Filodrammatici.<br />

A da na mladima svijet ostaje<br />

dokazuje i proslava 10. godišnjice<br />

riječke plesne skupine Flash dance<br />

Unit upriličena u opatijskom<br />

Adriaticu, a koju su uveličali i<br />

gosti – prva generacija navedene<br />

plesne skupine, kao i riječke<br />

grupe Flame i Ri Dance, ali i niz<br />

grupa iz Zagreba, Poreča te susjedne<br />

nam Slovenije. Kad smo<br />

već kod obljetnica, godina koja<br />

nam polako izmiče obilježila je i<br />

20 godina postojanja muške klape<br />

“Kastav”, a <strong>Opatija</strong> je, baš zahvaljujući<br />

njima, ipak dobila svoj<br />

Božićnim koncert. Kastavcima<br />

su se za tu prigodu u Kvarneru<br />

pridružile i jednako organizirane<br />

Kastavke, kao i Vivien Galetta,<br />

Leonora Surian i Damir Kedžo koji<br />

su nas, unatoč manjim tehničkim<br />

poteškoćama, ipak uspjeli uvesti<br />

u blagdanski štimung u Opatiji<br />

pošteđenoj od snijega.<br />

A što se Festivala <strong>Opatija</strong> tiče,<br />

on je svoj zimski dio sezone završio<br />

pravim vatrometom predstava<br />

i projekcija među kojima je zaista<br />

svatko mogao pronaći nešto za<br />

sebe. Posebno valja istaknuti da<br />

se <strong>Opatija</strong> i ove godine uključila<br />

u obilježavanje Noći kazališta, te<br />

je tako 17. studenoga Adriaticova<br />

Kongresna dvorana pretvorena u<br />

uzavrelu pozornicu na kojoj su se<br />

ispreplitale kabaretske i stand-up<br />

točke u sklopu veselog ‘’Bluz-guz<br />

cabareta’’ kojim su nas, uz prateći<br />

band, do suza nasmijali Arijana<br />

Čulina i Stojan Matavulj. I dok je<br />

muški dio ovog dvojca upravo briljirao<br />

u stand-up dijelu cijele priče,<br />

njezin je ženski dio, zadužen za<br />

cabaret, ostao lagano zasjenjen,<br />

posebno imamo li na umu Arijanine<br />

iznimne komičarske mogućnosti<br />

u više navrata dokazane i u<br />

Opatiji. No radi se samo o nijansama,<br />

tako da bi daljnja analiza bila<br />

puko traženje dlake u jajetu, a već<br />

je sama interpretacija klasika francuske<br />

šansone “Ne me quitte pas”<br />

(“Nemoj kito past” u simultanom<br />

“prijevodu”) dovoljna da ovu večer<br />

obilježimo kao jednu od najuspješnijih<br />

u sezoni. Tim više što<br />

je baš <strong>Opatija</strong> u cijeloj regiji zablistala<br />

kao jedna od najsjajnijih zvijezda<br />

“Noći kazališta” omogućivši<br />

svojim posjetiteljima ulazak na<br />

ovu predstavu po povoljnijim cijenama,<br />

za razliku od, primjerice, riječkog<br />

HNK “Ivana pl. Zajca” koji<br />

je te večeri izvodio “Figarov pir”<br />

za koji nije bilo moguće, obzirom<br />

da se radilo o premijeri, ostvariti<br />

niti standardni popust, a kamoli<br />

neki dodatni, dok floskula da je<br />

publici bio omogućen besplatni<br />

dolazak na otvaranje izložbe prije<br />

navedene premijere nije vrijedna<br />

niti komentara.<br />

<strong>Opatija</strong> je svoj uzlazni kazališni<br />

put nastavila već tjedan dana<br />

kasnije, kada je dramski dio sezone<br />

zaključen iznimno zabavnom,<br />

zanimljivom, ali i poučnom predstavom<br />

u obliku seminara “Muškarci<br />

su s Marsa, žene su s Venere”.<br />

Prema poznatom istoimenom<br />

bestselleru Johna Graya tekst je<br />

originalno napisao Paul Dewandre.<br />

Za Hrvatsku ga je adaptirao<br />

i producirao Roman Šušković<br />

Stipanović (ujedno i voditelj), a<br />

režirao Boris Kovačević. Dvojac<br />

je to kome možemo zahvaliti na<br />

jednom “Münchhausenu” odnosno<br />

nezaboravnom “Ja, tati”, a<br />

rezultat – jedno od najzanimljivijih<br />

“predavanja” kojima su mnogi<br />

imali prilike prisustvovati, zahvaljujući<br />

kojemu su mnogo toga mogli<br />

puno lakše shvatiti, a sigurno<br />

iz svega i ponešto naučiti; barem<br />

vrijednost dijaloga među spolovima,<br />

kao i dobre volje da, makar<br />

na trenutak, uđemo u um naše<br />

partnerice/partnera i pokušamo<br />

shvatiti barem dio onoga što nas<br />

čini različitima, a radi čega se ipak<br />

međusobno privlačimo. “Who<br />

could ask for anything more”<br />

zapitao bi se Ira Gershwin. Možda<br />

djeca<br />

Glede sezone, niti ona se nemaju<br />

na što požaliti budući da je<br />

njezin dječji dio nastavljen iznimnom<br />

monodramom “Pale sam<br />

na svijetu” zagrebačkog Tigar teatra<br />

u kojoj je upravo briljirao mladi<br />

Dino Škare, a sve pod sigurnim<br />

vodstvom redatelja Maria Kovača<br />

što je rezultiralo jednim nezaboravnim<br />

interaktivnim iskustvom<br />

nakon kojega nitko više ne može<br />

biti isti. A za sam završetak ovoga<br />

dijela sezone – projekcija modernizirane<br />

inačice univerzalne Collodijeve<br />

priče o oživjelom drvenom<br />

lutku – “Pinocchio 3000.”. A nakon<br />

toga, zna se – “Zima u Opatiji”<br />

i “Ledena čarolija na Ljetnoj/<br />

Zimskoj pozornici”, no to je već<br />

tema nekog drugog osvrta!


FEN<br />

proglašen<br />

“festivalom<br />

godine”<br />

Piše: Aleksandar Vodopija<br />

zagrebačkoj su tvornici mio nagradu u kategoriji ‘’festival<br />

kulture, 22. studenog, godine’’ istisnuvši time iz konkurencije<br />

divove kao što su Eurokaz,<br />

U dodijeljene nagrade<br />

publike portala Teatar. Festival svjetskog kazališta, Festival<br />

hr za kazališna ostvarenja u minuloj novog cirkusa i Tjedan suvremenog<br />

plesa. Povodom ovog velikog<br />

godini i to u sljedećim kategorijama:<br />

predstava godine, izvođač godine, uspjeha Festivala <strong>Opatija</strong>, zamolili<br />

izvođačica godine, redatelj/koreograf<br />

godine, najbolji novi dramski Miloš, za kratki osvrt. - Za mene je,<br />

smo njegovu ravnateljicu, Rajnu<br />

tekst, nezavisno kazalište godine, u cijeloj priči oko FEN-a, najvažnija<br />

festival godine, osoba godine, najprecijenjenija<br />

produkcija godine i kategorija u kojoj su ravnopravno<br />

činjenica da je to bila, po prvi puta,<br />

skandal godine. Glasovanje za nagradu<br />

putem navedenog portala nizirali pojedini festival, bez obzira<br />

mogli sudjelovati svi koji su orga-<br />

bilo je otvoreno skoro mjesec dana, na uloženi novac. Naravno da se mi<br />

a zaključeno je u podne 21. studenoga.<br />

Prvi su laureati ‘’okrunjeni’’ na od konkurenata, visokobudžetnim<br />

ne možemo uspoređivati s nekima<br />

temelju 23.000 pristiglih glasova, a festivalima koji postoje već više od<br />

opatijski je Festival neovisnih kazališta<br />

i kazališnih družina u Republici kategoriju zato što se nagrađivao<br />

četvrt stoljeća, ali smo mi upali u tu<br />

Hrvatskoj, popularni FEN, prvi pri-<br />

najbolje osmišljen i organiziran fe-<br />

Čestitke organizatorima<br />

Povodom dobivanja prestižne nagrade portala Teatra.hr za ovogodišnji<br />

FEN (Festival neovisnih kazališta i kazališnih družina) opatijski gradonačelnik<br />

Ivo Dujmić ugostio je 29. studenog ravnateljicu Festivala <strong>Opatija</strong><br />

Rajnu Miloš, te djelatnike Darinku Trinajstić i Aleksandra Monara. Uz čestitke<br />

i prigodne poklone istaknuo je da je Festival <strong>Opatija</strong> po prvi put<br />

organizirao FEN, no usprkos malog broja djelatnika i nevelikih financijskih<br />

sredstava uspjeli su osmisliti festival koji je dobio značajnu nagradu publike.<br />

Nadodao je da je zahvaljujući trudu djelatnika i viziji ravnateljice ova<br />

nagrada pristigla u Opatiju, no za još djelotvorniji rad ove gradske ustanove<br />

potrebni su adekvatniji prostorni uvjeti. Stoga smatra da je nagrada<br />

i poticaj da se intenzivnije prione rješavanju izgradnje Doma umjetnosti.<br />

Uz zadovoljstvo što je Festival <strong>Opatija</strong> dobitnik nagrade najvećeg kazališnog<br />

portala u Hrvatskoj, i to za organizaciju i osmišljenost FEN-a, Miloš je<br />

naglasila da je ona rezultat timskog rada djelatnika ove ustanove. Najavila<br />

je i skorašnje raspisivanje natječaja za novi FEN, koji bi se u Opatiji trebao<br />

održati od 16.-21. 4. 2013. godine.<br />

L. Lavrnja<br />

Koncert u Ambasadoru 11. siječnja<br />

Piše: Aleksandar Vodopija<br />

za nas je najrazličitijim<br />

zbivanjima iznimno<br />

I bogat prosinac koji će<br />

se, ipak, najviše pamtiti<br />

po transformaciji Ljetne pozornice<br />

u začaranu Zimsku pozornicu<br />

čemu je uvelike doprinijela bajkovita<br />

opatijska ledena čarolija s isto<br />

takvim Božićnim sajmom.<br />

A nakon njega – a što drugo<br />

nego vjerojatno najiščekivaniji događaj<br />

kraja godine – doček Nove<br />

godine. Na Ljetnoj će pozornici<br />

sve okupljene u, nadajmo se, bolju<br />

2013. godinu uvesti uvijek rado<br />

viđeni i još radije slušani “Parni valjak”<br />

za čiji će nastup publiku zagrijati<br />

vazda popularni Anelidi.<br />

A nakon što se otrijeznimo i<br />

osvanemo u siječnju, osim karnevala,<br />

možemo očekivati i nastavak<br />

opatijske kazališne sezone.<br />

No, gotovo na samome početku,<br />

<strong>Opatija</strong> će, sada već tradicionalno,<br />

Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

stival, a upravo je to ono gdje smo<br />

mogli konkurirati. Još za vrijeme<br />

odvijanja FEN-a imali smo izuzetno<br />

pozitivan feedback sa svih strana,<br />

ali pohvale su nastavile stizati još<br />

mjesecima po završetku ovoga festivala<br />

i to čak i od ljudi koje nismo<br />

niti poznavali, s obje strane pozornice,<br />

ali i iz logističke podrške. Jako<br />

je važno da je svaki trenutak ovoga<br />

festivala bio osmišljen do u najmanje<br />

detalje – od njihova dolaska,<br />

preko okruglih stolova, radionica i<br />

predstava, pa sve do zabave i nezaboravnog<br />

zajedničkog doručka<br />

o kome se još uvijek priča. Svemu<br />

su, naravno, jako doprinijeli i sami<br />

Opatijci koji su FEN prigrlili kao da<br />

je oduvijek tu, te su svi bili “pri ruci”<br />

što je rezultiralo sjajnom atmosferom,<br />

a to je i najvažnije. Ukratko,<br />

bili smo originalni, a pogodili smo i<br />

pravi trenutak budući da je to bilo<br />

vrijeme kada se najviše govorilo<br />

o neovisnoj sceni koju se, zbog<br />

manjeg konflikta s Ministarstvom<br />

kulture, nitko nije usudio uzeti pod<br />

<strong>NA</strong>GRADE<br />

svoje okrilje. Dakle, neovisna je scena<br />

kao, zasigurno, najzanimljiviji i<br />

najaktivniji segment naše kazališne<br />

svakodnevnice dobila potporu<br />

jedne stabilne institucije i rezultat<br />

jednostavno nije mogao izostati.<br />

Naravno, nadam se da će naš 2.<br />

FEN biti još bolji jer sada su veća i<br />

očekivanja, a odigravat će se u terminu<br />

predizborne kampanje. Na to<br />

svakako mislim staviti i naglasak, te<br />

uključiti i političare da možda rade<br />

sa glumcima čak i neke radionice,<br />

ali i da, naravno, otkupe predstavu<br />

te se i na taj način oduže našoj vjernoj<br />

publici. Svakako treba istaknuti<br />

da su nam se, nakon dodijeljene<br />

nagrade, javile i grupe iz Bosne i<br />

Hercegovine, dakle inozemstva,<br />

s upitom mogu li i oni sudjelovati<br />

na Festivalu. Zbog kategorizacije<br />

to, barem za sljedeći festival, još<br />

neće biti moguće, no nadam se<br />

da ćemo ih moći ugostiti van konkurencije,<br />

a što se 3. FEN-a tiče<br />

– potrudit ćemo se da bude međunarodni!<br />

<strong>NA</strong>JAVA<br />

u Ambasadoru ugostiti seminare,<br />

predavanja i, za široku publiku najzanimljivije,<br />

koncerte u sklopu Centra<br />

izvrsnosti za posebno nadarene<br />

učenike i studente glazbe i plesa<br />

Hrvatskog društva glazbenih i plesnih<br />

pedagoga. Ova će se manifestacija<br />

održati u Hotelu Ambasador<br />

od 9.-11. siječnja 2013. godine.<br />

Najnadareniji će učenici i studenti<br />

prolaziti intenzivne programe<br />

s ponajboljim glazbenim pedagozima<br />

svijeta, a svoje će umijeće<br />

prezentirati na završnom koncertu<br />

posljednjeg dana ove, za javnost<br />

otvorene, manifestacije. Ulaz na<br />

koncert je slobodan, a ono što se<br />

tamo može čuti i doživjeti katkad je<br />

nedostižno i u prestižnim svjetskim<br />

koncertnim dvoranama.<br />

Stoga, iskoristimo što nam<br />

<strong>Opatija</strong> pruža i – vidimo se u Ambasadoru<br />

dogodine, već 11. siječnja!<br />

29


ALTER<strong>NA</strong>TIVA<br />

Ovogodišnji Sajam ezoterije u dva je<br />

dana mnogobrojnim posjetiteljima<br />

osigurao bogatu ponudu izlagača,<br />

radionica, stručnih predavanja i<br />

promocija knjiga<br />

Nema lakog<br />

rješenja<br />

- Danas se sve više ljudi<br />

okreće raznim alternativnim<br />

metodama. Uslijed krize ljudi<br />

teško žive pa ih sve više<br />

traži pomoć. Tu su posebno<br />

popularni tarot i astrologija,<br />

kako bismo saznali što nas<br />

čeka. Međutim, moramo biti<br />

svjesni da nema lakog rješenja<br />

i ništa se ne rješava preko<br />

noći, te paziti kod koga tražimo<br />

pomoć, jer na žalost, ima<br />

i manipulatora koji će iskoristiti<br />

našu nesreću, te nam nuditi<br />

sve i svašta, samo kako bi<br />

izvukli novac. Najlakše je nasamariti<br />

nekoga kada mu je<br />

jako teško i kada ne vidi izlaz<br />

u životu. Terapeut bi trebao<br />

procijeniti i iskreno objasniti<br />

na koji način može pomoći,<br />

kazala je Branka Belašić.<br />

Anđeli su Piše: Kristina Tubić<br />

svuda oko nas<br />

Branka Belašić<br />

prosinac 2012.<br />

30<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

jekovito bilje, prirodna,<br />

duhovna i energetska<br />

L medicina, reiki, radiestezija,<br />

feng shui, iscjeljivanje<br />

bioenergijom, misticizam,<br />

talismani i amajlije, astrologija, tarot,<br />

kristali, numerologija, yoga i meditacija,<br />

anđeli i moć zvuka tek su neke<br />

od kategorija koje danas ubrajamo u<br />

alternativu i ezoteriju, pri čemu najčešće<br />

mislimo na drugačiji pristup<br />

životu, bilo u zdravlju, bolesti, učenju,<br />

znanju, sreći, tuzi, ispunjenosti,<br />

duhovnosti, nesreći, ljubavi ili novcu.<br />

Najčešće joj se okrećemo kada<br />

nismo zadovoljni s tradicionalnim<br />

rješenjima i kada konvencionalni<br />

lijekovi ili pristupi ne pomažu. Da je<br />

alternativa zanimljiva vrlo širokom<br />

broju ljudi, posvjedočio je i Sajam<br />

ezoterije održan prošlog mjeseca<br />

u Opatiji. Organizator ovog dvodnevnog<br />

sajma je već osmu godinu<br />

zaredom Branka Belašić, vlasnica<br />

uslužno-trgovačkog obrta Aquarius<br />

iz Ičića. Upitali smo je što je privuklo<br />

pažnju posjetitelja te za što su pokazali<br />

poseban interes.<br />

- Mislim da je među 60 izlagača,<br />

40 stručnih predavanja, 8 radionica<br />

i 5 promocija knjiga zaista<br />

svaki posjetitelj mogao naći nešto<br />

za sebe. Svake godine nastojim<br />

da na sajmu budu što raznovrsniji<br />

sadržaji i smatram da se mogu dobiti<br />

razne nove spoznaje i saznanja.<br />

Vrlo je posjećeno bilo predavanje<br />

dr.sc. Semina Osmanagića o tajnama<br />

bosanskih piramida, a kao i<br />

prošle godine, i ove je godine veliki<br />

hit bila radionica Razgovori s anđelima<br />

Zdenke Andrijić. Naime, smatra<br />

se da su anđeli svuda oko nas,<br />

samo se trebamo povezati s njima<br />

te ostvariti kontakt putem lagane<br />

meditacije. Anđeli nam pomažu, ali<br />

trebamo ih zamoliti za pomoć, a da<br />

bismo to mogli učiniti, moramo se<br />

znati povezati s njima, objasnila je<br />

naša sugovornica. Zanimalo nas je<br />

i čime se sve bavi te što bi naši sugrađani<br />

mogli naučiti.<br />

- Uz sajam, redovito organiziram<br />

i razna predavanja, tečajeve i<br />

radionice, od kojih neke vodim ja, a<br />

neke razni renomirani gosti iz čitave<br />

zemlje. Interesantni su tečaji osvješćivanja<br />

intuicije, što bih svakome<br />

preporučila. Intuicija je naš unutarnji<br />

glas koji nam se nekad javlja kao<br />

nejasni osjećaj, a nekad kao snažan<br />

instinkt te predstavlja našu mudrost,<br />

signal kojim bi putem trebali<br />

krenuti i kakvu odluku donijeti. To je<br />

naš unutrašnji mehanizam koji nam<br />

može pomoći pri donošenju odluka.<br />

Intuiciju imamo svi, samo je trebamo<br />

probuditi, osvijestiti i naučiti<br />

slušati. Traženi su i Feng shui savjeti<br />

za uređenje doma, sve više ljudi želi<br />

urediti prostor u kojem živi u skladu<br />

s prirodnim energetskim tokovima.<br />

Svaka strana svijeta predstavlja<br />

zonu našeg života, pa ako u određenom<br />

području imamo zone nereda<br />

ili nešto nedostaje, stvara se<br />

poremećaj u tom segmentu našeg<br />

života. Potrebno je napraviti analizu<br />

prostora, koje se rade individualno,<br />

te primijeniti načela Feng shuia,<br />

kako bismo stvorili što povoljnije<br />

uvjete za sklad, sreću te poslovni<br />

uspjeh. Prvi korak je čišćenje nereda,<br />

kojeg stvaraju nagomilane<br />

stvari, stare novine, suho cvijeće i<br />

sve čime se ne koristimo te se svega<br />

toga treba rješavati, savjetovala<br />

nas je Branka Belašić te pozvala sve<br />

zainteresirane da prisustvuju radionicama<br />

i unaprijede i poboljšaju<br />

svoj život. Sve informacije o tečajevima,<br />

savjetovanjima i radionicama<br />

koje provodi mogu se pogledati na<br />

adresi www.svijetezoterije.<strong>net</strong>.


Opatijska<br />

Piše: Kristina Tubić<br />

SPORT<br />

sportska 2012.<br />

Opatijske sportašice i sportaši<br />

zabilježili su niz odličnih rezultata<br />

u 2012. godini. Imamo<br />

svjetske i europske medalje,<br />

reprezentativce, državne i županijske<br />

prvake. U oproštaju sa starom godinom,<br />

osvrnimo se unatrag i istaknimo najvažnije<br />

sportske događaje i najveće uspjehe<br />

opatijskih sportskih klubova. Što je obilježilo<br />

opatijsku sportsku 2012. godinu te<br />

što bi istaknuo u radu Športskog saveza<br />

Grada Opatije, upitali smo predsjednika<br />

Fernanda Kirigina.<br />

- Jedan od temeljnih ciljeva sadašnjeg<br />

saziva Izvršnog odbora ŠSGO je svoj rad<br />

učiniti “vidljivijim”, te motivirati članice<br />

da se aktivno uključe u rad Saveza kroz<br />

prijedloge, sugestije, stavove i mišljenja.<br />

Realizacija zamišljenog u 2012. godini bazirala<br />

se na provođenju ideje da svi aktovi,<br />

nakon što budu usklađeni sa stavovima<br />

članica, budu i u svakom trenutku dostupni<br />

na novim službenim web stranicama<br />

Saveza. Oformljen je i ocjenjivački sud<br />

koji prati rezultate klubova i sportaša i na<br />

koncu donosi odluku o proglašenju najboljih<br />

za godišnje nagrade uz pomoć novog<br />

Pravilnika o izboru i proglašenju najuspješnijih<br />

sportaša i sportskih djelatnika<br />

u Gradu Opatiji. Sastavljena je i Komisija<br />

za praćenje rada klubova i transparentnosti<br />

trošenja proračunskih sredstava, koja<br />

kroz svoje djelovanje i na koncu izvještaje<br />

Izvršnom odboru donosi stav i prijedloge<br />

o “stanju na terenu”. Zbog kroničnog nedostatka<br />

sredstava inzistira se, i inzistirat<br />

će se kroz daljnji rad, na kriteriju izvrsnosti<br />

kao glavnom čimbeniku u prijedlozima<br />

raspodjele proračunskog novca za sufinanciranje<br />

sporta i zadovoljavanje javnih<br />

potreba u sportu grada Opatije. S tim<br />

ciljem, nakon gotovo godinu dana mukotrpnog<br />

posla, izrađen je i objavljen registar<br />

sportaša klubova članica ŠSGO, koji<br />

će, nadamo se, postati glavno oruđe pri<br />

donošenju odluka Izvršnog odbora i njegovih<br />

komisija. Ekonomičnost u trošenju<br />

sredstava je također stavka kojom ovaj<br />

saziv Izvršnog odbora pokušava dio sredstava<br />

preusmjeriti u prioritetna područja,<br />

a to je sufinanciranje rada sa sportašima<br />

do 18 godina starosti i sufinanciranje troškova<br />

natjecanja na kojima sudjeluju. Postignut<br />

je sporazum s pružateljem usluge<br />

vršenja liječničkog pregleda sportaša, kojim<br />

je omogućeno da se osigura pregled<br />

za 650 registriranih sportaša. Rezanjem<br />

troškova reprezentacije (ponajprije u<br />

skromnijem izdanju svečanosti proglašenja<br />

sportaša godine) Izvršni Odbor je<br />

pokazao da su uštede itekako moguće. I<br />

na kraju, iako će se 2012. pamtiti kao ekonomski<br />

recesijska godina, za vrhunske<br />

rezultate i žetvu medalja sportaša grada<br />

Opatije, biti će zabilježena kao vrlo plodonosna<br />

godina, istaknuo je Kirigin.<br />

31<br />

Auto klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Leo Černi osvojio 1. mjesto u kategoriji<br />

2 povijesnih vozila na Prvenstvu<br />

Hrvatske.<br />

- Prvenstvo Auto i Karting lige<br />

Zapad: Dejan Krajcar – 1. mjesto u<br />

grupi A, Marino Matijašić – ukupno<br />

3. mjesto, Grupa H 2. mjesto i H 12<br />

1. mjesto.<br />

- Rally A03, Prvenstvo Hrvatske -<br />

posada Sebastijan Ivšić i Alen Barišić<br />

zauzela je 3 mjesto u klasi 5.<br />

- Autoslalom A09 Prvenstvo Hrvatske:<br />

AK <strong>Opatija</strong> je treće plasirani<br />

klub od 35 sudionika: Juniori - Nino<br />

Andrejević 1. mjesto, Marko Gebauer<br />

2. mjesto, Leo Rudan 8. mjesto;<br />

Klasa 1 - Zlatko Kik 2. mjesto, Leo<br />

Rudan 3. mjesto; Klasa 5 – Marko<br />

Gebauer 2. mjesto; Klasa 6 – Dario<br />

Ružić 2. mjesto; Klasa 7 – Nino Andrejević<br />

1. mjesto i 1. mjesto grupe<br />

3, sportski automobili te je državni<br />

prvak; Klasa 9 – Marin Juričić 3.<br />

mjesto.<br />

- Kronometar vožnje - A11: Prvenstvo<br />

Hrvatske – AK <strong>Opatija</strong> 4. plasirani<br />

klub od 20 sudionika; Juniori Marko<br />

Gebauer 1. mjesto, Nino Andrejević<br />

2. mjesto i Leo Rudan 8. mjesto;<br />

Klasa 1 – Leo Rudan 4. mjesto; Klasa<br />

4 – Nini Andrejević 1. mjesto; Klasa<br />

5 – Marko Gebauer 5. mjesto<br />

Auto klub “<strong>Opatija</strong> motorsport”<br />

- Organizirana međunarodna brdska<br />

auto utrka “Učka 2012”, koja je<br />

od strane Hrvatskog auto i karting<br />

saveza proglašena kao najbolje<br />

organizirana brdska auto utrka za<br />

Prvenstvo Hrvatske u 2012. Godini.<br />

- Zdravko Draženović - Rally za<br />

Prvenstvo Hrvatske - 3. mjesto<br />

ukupnog poretka i 1.mjesto u klasi<br />

(nastupao u posadi sa Viliamom<br />

Prodanom-AK Buzet autosport).<br />

- Mateo Butorac – Rally PH - 4. mjesto<br />

ukupnog poretka i 2. mjesto u<br />

klasi.<br />

- Davor Mihelić - Rally PH - 4.mjesto<br />

ukupnog poretka i 3. mjesto u klasi.<br />

- Damir Kuzmić – Rally PH - 10. mjesto<br />

ukupnog poretka i 4. mjesto u<br />

klasi.<br />

- Edi Kuharić - slalom za Prvenstvo<br />

Hrvatske - 10. mjesto grupe III, 7.<br />

mjesto juniora.<br />

- Edi Kuharić - Kronometar za Prvenstvo<br />

Hrvatske - 10. mjesto ukupnog<br />

poretka i 4. mjesto juniora.<br />

Boćarski klub “Dobreć”<br />

- Najveći uspjeh kluba je što uopće<br />

djeluje, s obzirom na sredstva i situaciju.<br />

- Klub se natječe u Liburnijskogrobničkoj<br />

ligi, okuplja igrače svih<br />

uzrasta, a imaju i pet mladih igrača<br />

od 13 do 20 godina.<br />

-Organizacija tradicionalnog Turnira<br />

Dobreć.<br />

Boćarski klub “Bulin” Ika<br />

- Klub se natječe u Općinskoj liburnijskoj<br />

ligi.<br />

- Klub okuplja članove svih uzrasta.<br />

- Organizacija tradicionalnog turnira<br />

u studenom.<br />

Boćarski klub “Lovor” Pobri<br />

- Najstariji boćarski klub na liburnijskom<br />

području, okuplja članove<br />

svih uzrasta.<br />

- Natječu se u Općinskoj liburnijskoj<br />

ligi te su sudjelovali na turnirirma u<br />

Istri, Sloveniji i Italiji.<br />

- Organiziran Memorijalni turnir<br />

“Stanko Stipanić” 2+1 i Međunarodni<br />

turnir “Anina” 3+1.<br />

- Na Staru godinu prije podne tradicionalno<br />

okupljanje, čak i po snijegu<br />

Boćarski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Ekipa BK <strong>Opatija</strong> finalist je Kupa<br />

Liburnije<br />

- Seniori osvojili 2. mjesto u 1. Županijskoj<br />

ligi<br />

- Kadeti i juniori sudjelovali na županijskim<br />

takmičenjima<br />

- Juniori se natječu u Zimskoj ligi na<br />

nivou županije, u kojoj se natječu i<br />

prvoligaške, i drugoligaške te trećeligaške<br />

ekipe.<br />

Boćarski klub “Veprinac”<br />

- Ekipa se natječe u Liburnijskogrobničkoj<br />

ligi. Okuplja igrače svih<br />

uzrasta.<br />

- Sudjeluju na turnirima Istre, Liburnije<br />

i Grobnika.<br />

- Organiziran 19. Memorijalni turnir<br />

“Danijel Kalčić”.<br />

Bridge sportski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Održani tradicionalni turniri u<br />

Bridgeu: 5. Alpe-Adria Cup, Ljetni<br />

bridž festival, 10. Memorijal Sergije<br />

Poklepović.<br />

- Predsjednik Bridge kluba “<strong>Opatija</strong>”<br />

Goran Grgurić izabran je za<br />

delegata Hrvatskog bridž saveza<br />

u međunarodnim tijelima bridža te<br />

je sudjelovao na godišnjoj skupštini<br />

Svjetske bridž federacije u Lille-u u<br />

Francuskoj.<br />

- Na Parskom prvenstvu Hrvatske


prosinac 2012.<br />

32<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

član BK <strong>Opatija</strong> Boris Kauzlarić je<br />

sa partnerom Marijanom Katnićem<br />

iz BK Rijeka osvojio prvenstvo veterana.<br />

- Predsjednik Svjetske bridge federacije<br />

Gianarrigo Rona i predsjednik<br />

Europske bridge federacije<br />

Yves Aubry gostovali na Bečkom<br />

balu, te je dogovoreno održavanje<br />

Europskog kupa prvaka u bridžu u<br />

studenom 2013. godine.<br />

Društvo sportova na moru<br />

(DSNM) Volosko<br />

Udičarska sekcija:<br />

- Franco Matulja na županijskom<br />

prvenstvu U21 u kategoriji lov štapom<br />

s obale osvojio prvo, a u kategoriji<br />

lov iz brodice treće mjesto, te<br />

se plasirao na državno prvenstvo,<br />

gdje je bio 11.<br />

- Seniori Igor Plahuta i Josip<br />

Zrinšćak na Međunarodnom kupu<br />

“Oradela” u Piranu osvojili su 3.<br />

mjesto, na Kupu “<strong>Opatija</strong>” 1. mjesto<br />

te na Kupu “Koversade” 2. mjesto.<br />

- Najmlađi članovi Kluba do 8 godina<br />

starosti, na “Liburnija kupu” u<br />

Ičićima osvojili prva tri mjesta pojedinačno<br />

te prvo i drugo mjesto<br />

ekipno.<br />

Sekcija jedrenja na dasci<br />

- Enrico Marotti je na državnom<br />

prvenstvu u Vignju na Pelješcu za<br />

neolimpijsku dasku - formula windsurfing<br />

osvojio 1. mjesto, te postao<br />

državni prvak za 2012. godinu. Nastupio<br />

je i na najprestižnijem PWA<br />

World Cup-u u Alacati u Turskoj<br />

gdje je zauzeo 52. mjesto.<br />

- Članovi su nastupili na regatama<br />

za KUP Hrvatske u klasi Funboard<br />

- disciplina Slalom, Prvenstvu Hrvatske<br />

u klasi Funboard – disciplina<br />

Slalom, Prvenstvu Hrvatske u klasi<br />

Formula Windsurfing i PWA najprestižnijem<br />

profesionalnom natjecanju<br />

u klasi Funboard – disciplina<br />

Slalom.<br />

Borilački klub “<strong>Opatija</strong> Fight<br />

Club”<br />

- Organizirana borilačka priredbe<br />

<strong>Opatija</strong> Fight Night u Kristalnoj dvorani<br />

u veljači ove godine, a pripreme<br />

za OFN 5 koji će se održati 23. veljače<br />

2013. godine već su krenule.<br />

- Prvi borac OFC-a je Ivan Stanić<br />

koji je nastupao na nekim od najboljih<br />

europskih priredbi, a vrijedi<br />

izdvojiti njegov nastup za Super-<br />

Kombat titulu svjetskog prvaka do<br />

91 kg, gdje se borba emitirala uživo<br />

na Eurosportu, jednoj od najpopularnijih<br />

TV postaja u Europi, koja je<br />

dostupna preko 500 milijuna gledatelja<br />

u 59 država svijeta.<br />

- Tijekom 2012. godine OFC-ov trener<br />

Mladen Kranjčec posebno se<br />

posvetio razvoju mladih boraca i<br />

stvorio vrlo kvalitetan kadetski i juniorski<br />

uzrast koji bi kroz dogledno<br />

vrijeme mogao predstavljati ponajbolje<br />

mlade snage u Hrvatskoj, a to<br />

je put kojim će Klub nastaviti i tijekom<br />

2013. godine.<br />

Jedriličarski klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Anja Hamerlitz osvojila je 3. mjesto<br />

na svjetskom juniorskom prvenstvu<br />

u klasi laser 4,7 održanom<br />

u Argentini. Na europskom prvenstvu<br />

za istu klasu u Austriji osvojila<br />

je 3. mjesto. Na Kupu Opatije osvojila<br />

je 1. mjesto, te je dobitnica nagrade<br />

PGŽ-a. Trener Damir Nakrst.<br />

- Marko Gačić, Pavle Živanović,<br />

Marko Vuksanović, Andro Golja i<br />

Tomas Hamerlitz osvojili su drugo<br />

mjesto na ekipnom prvenstvu Hrvatske<br />

za klasu Optimist održanom<br />

u Crikvenici.<br />

- Robert Matulja osvojio je 6. Mjesto<br />

na Europskom natjecanju za IOM<br />

radio upravljene jedrilice<br />

- Organizacija Kupa Karnevala, regate<br />

Opatijka, Galijole, IOM kupa<br />

<strong>Opatija</strong>, Kupa <strong>Opatija</strong> te Predbožićnog<br />

vološćanskog kupa.<br />

Jedriličarski klub “Tramontana”<br />

Nikolina Prtenjača osvojila je na<br />

prvenstvu Hrvatske u Splitu u klasi<br />

laser radial U-19 u juniorskoj konkurenciji<br />

1. mjesto te 3. mjesto u seniorskoj<br />

konkurenciji. Trener Serđo Nalis.<br />

Yacht Club Croatia<br />

- Krešimir Bu<strong>net</strong>a osvojio 1. mjesto<br />

na 7. Memorijal Armanda regati,<br />

3.mjesto na 9. Regati sv. Vida<br />

i Otvorenom prvenstvu PGŽ-a, 1.<br />

mjesto na Fužinarskoj regati, druga<br />

mjesta na Kraljevačkoj i Novljanskoj<br />

regati te treće mjesta na Rabačkoj<br />

regati i Kepertovom memorijalu u<br />

Zagrebu.<br />

- Marijan Mavar osvojio 10. mjesto<br />

na Fužinarskoj regati te 3. do<br />

12 godina; 17. mjesto na Rabačkoj<br />

regati te 3. mjesto do 12 godina; 7.<br />

mjesto na Kepertovom memorijalu<br />

u Zagrebu i 3. mjesto do 12 godina,<br />

a Leonarda Bu<strong>net</strong>a osvojila 40.<br />

mjesto na Kepertovom memorijalu<br />

u Zagrebu i pehar kao najmlađa sudionica.<br />

- Krstaši – skiper Mladen Babac<br />

M.B. Sailing Team- ekipa je jedrila<br />

u Kupu hrvatskog primorja 2012<br />

na brodu ”<strong>Opatija</strong>” (Jeanneau One<br />

Design 35) pod sponzorstvom ACI<br />

d.d. te u ukupnom poretku u svojoj<br />

klasi 3. osvojili su 3. mjesto, a sudjelovali<br />

su i na Creskom prvenstvu,<br />

Barcolani, Opatijki, Vološćanskom<br />

Kupu i Fiumanki.<br />

- Organizacija ACI Kupa Optimist<br />

za najmlađe Optimiste i Laseraše<br />

u Ičićima.<br />

Karate klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Pod vodstvom izbornika ženske<br />

seniorske reprezentacije za borbe<br />

Dragutina Galine ekipa je ove godine<br />

osvojila dvije srebrne medalje –<br />

na Svjetskom prvenstvu u Parizu i i<br />

Europskom na Tenerifima, a članica<br />

ekipe je i Azra Saleš iz KK <strong>Opatija</strong>.<br />

- Azra Saleš osvojila je peto mjesto<br />

na SP u Parizu u pojedinačnoj konkurenciji,<br />

kao članica ekipe osvojila<br />

je zlatnu medalju na Mediteranskom<br />

prvenstvu za seniore u Tuzli,<br />

osvojila je 2. mjesto na Top Ten turniru<br />

u Zagrebu te 2. mesto na Cro<br />

Openu u Rijeci.<br />

- Petra Žic nastupila kao juniorka<br />

na Europskom prvenstvu za kadete<br />

i juniore u Azerbajdžanu te osvojila<br />

5. mjesto. Kao članica juniorske<br />

ekipe kluba na Prvenstvu Hrvatske<br />

osvojila je prvo mjesto. Uz Petru su<br />

u ekipi nastupile i Ana-Maria Barak<br />

i Glorija Majić.<br />

Karate klub “Volosko”<br />

- Takmičari kluba osvojili su u protekloj<br />

godini pedeset medalja.<br />

- Ivona Tubić na europskom prvenstvu<br />

u kategoriji mlađih seniorki<br />

u Azerbejdžanu osvojila je treće<br />

mjesto, na svjetskom prvenstvu u<br />

Parizu kao članica ekipe hrvatske<br />

reprezentacije osvojila je drugo<br />

mjesto i srebrnu medalju, te kao<br />

članice ekipe reprezentacije osvojila<br />

srebro na europskom prvenstvu.<br />

Na Balkanskom prvenstvu osvojila<br />

je treće mjesto, kao i na Dutch Openu<br />

Premijer ligi. Na međunarodnom<br />

otvorenom prvenstvu Hrvatske Cro<br />

open u Rijeci osvojila je prvo mjesto<br />

u kategoriji mlađih seniorki.<br />

- Roko Janković osvojio je treće<br />

mjesto u kategoriji 78+ kg na međunarodnom<br />

otvorenom prvenstvu<br />

Hrvatske Cro open u Rijeci, a<br />

Zvonimir Živković osvojio je treće<br />

mjesto u kategoriji do 78 kg na<br />

međunarodnom otvorenom prvenstvu<br />

Hrvatske Cro open u Rijeci.<br />

Trener Fedor Nalis.<br />

Klub za športsku rekreaciju “Gorovo”<br />

- Kroz 50-ak redovnih aktivnosti,<br />

povremenih aktivnosti i manifestacija<br />

okupili gotovo 3 000 ljudi svih<br />

dobnih skupina.<br />

- Povodom Dana Grada Opatije<br />

organiziran turnir u speedmintonu<br />

koji je okupio sudionike iz Europskih<br />

zemalja koji su ujedno i svjetski<br />

i Europski prvaci u tom sportu<br />

te se boduje za Europski cup u<br />

speedmintonu 2012. godine sa 250<br />

bodova.<br />

- Uz Hrvatski festival sportske rekreacije<br />

u badmintonu koji Klub<br />

organizira već 5 godina, za sljedeću<br />

godinu dobili i organizaciju 1. Hrvatskog<br />

festivala sportske rekreacije u<br />

nordijskom hodanju koji će se održati<br />

06.04.2013. godine u sklopu<br />

Svjetskog dana zdravlja.<br />

- Direktor KŠR Gorovo Dalibor Korenić<br />

dobio je godišnju nagradu<br />

Grada Opatije za područje športa.<br />

Košarkaški klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Organizirana tri turira: Uskršnji<br />

turnir, Turnir “Marino Cvetković” i<br />

memorijalni turnir “Boris Lazarin”.<br />

- Ekipe KK <strong>Opatija</strong> natječu se u<br />

kategorijama mini basket, dječaci,<br />

mlađi kadeti i juniori.<br />

- Od ove godine seniori se natječu<br />

u B1 ligi.<br />

Ivana Lesničar<br />

iz STK “<strong>Opatija</strong><br />

08” dio je ekipe<br />

prvakinja Hrvatske<br />

u kategoriji mlađih<br />

kadetkinja<br />

Anja Hamerlitz ima<br />

svjetsku i europsku<br />

broncu, na slici s<br />

klupskim kolegama<br />

Mateom Pavinčićem<br />

i Paolom Mavričićem<br />

21. Rally <strong>Opatija</strong> 2012.<br />

u organizaciji AK<br />

<strong>Opatija</strong> doveo oktanski<br />

šušur u naš grad


Malonogometni klub “Gorovo<br />

Saller team”<br />

- Osvojeno prvo mjesto na regionalnom<br />

turniru Žuja Kup 2012 i plasman<br />

u Split na završnicu na kojoj<br />

je ekipa MNK Gorovo Saller Team<br />

osvojila 4. mjesto. Turnir je najveći<br />

futsal turnir u Hrvatskoj i okupio je<br />

gotovo sve prvoligaške ekipe i reprezentativce<br />

Hrvatske.<br />

- Osvajanje drugog mjesta u<br />

2.HMNL -zapad u sezoni 2011/2012.<br />

- Uspješna organizacija malonogometnog<br />

turnira <strong>Opatija</strong> 2012. koji je<br />

okupio sve najbolje malonogometne<br />

momčadi u regiji.<br />

- Juniori su osvojili 4. mjesto u 1.<br />

HMNL zapadne regije, dok je naš<br />

junior Mateo Frolja proglašen za<br />

najboljeg igrača i najboljeg strijelca<br />

tog natjecanja.<br />

Nogometni klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Seniori se natječu u 3. HNL Zapad,<br />

zauzimaju 4. mjesto.<br />

- Juniori se natječu u 2. HNL Zapad<br />

i zauzimaju 3. mjesto.<br />

- Kadeti se natječu u 2. HNL Zapad<br />

i zauzimaju 5. mjesto.<br />

- Pioniri se natječu u 1. Omladinskoj<br />

ligi PGŽ - 4. mjesto; Mlađi pioniri u<br />

1. Omladinskoj ligi PGŽ – 4. mjesto,<br />

Morčići u 1. Ligi morčića PGŽ – 2.<br />

mjesto, Mlađi morčići u 1. Ligi morčića<br />

PGŽ – 3. mjesto.<br />

Muški rukometni klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Organizirano 2. Otvoreno prvenstvo<br />

Opatije u mini rukometu, na<br />

kojem je ekipa Opatije u kategoriji<br />

dječaka 2001. godište osvojila 3.<br />

mjesto (nastupilo 20-tak ekipa).<br />

- Plasirali se na 3. mjesto u Rukometnoj<br />

ligi PGŽ za dječake rođene<br />

2001. godine.<br />

- Osvojili 6. Mjesto na 17. otvorenom<br />

kupu Umaga u konkurenciji dječaka<br />

rođenih 2002. i mlađi (nastupilo<br />

16 ekipa).<br />

- Pokrenuli Školu rukometa u Lovranu,<br />

a broj članova se gotovo udvostručio<br />

(preko 50).<br />

Rukometni klub “Liburnija-<strong>Opatija</strong>”<br />

- Kadetkinje su plasmanom u Hrvatskoj<br />

ligi za kadetkinje izborile završnicu<br />

Prvenstva Hrvatske koja se<br />

odigrala u Umagu, osvojile 7. mjesto.<br />

- Mlađe kadetkinje su plasmanom<br />

u Hrvatskoj rukometnoj mlađekadetskoj<br />

ligi izborile završnicu Prvenstva<br />

Hrvatske koja se odigrala u<br />

Čakovcu te osvojile 4. mjesto izgubivši<br />

od RK Lokomotive iz Zagreba<br />

za 3. mjesto.<br />

- Ekipa mlađih kadetkinja ujedno je<br />

i županijski prvak za 2012. godinu,<br />

Odbojkaški klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Prva ekipa zadržala status prvoligaša.<br />

- Kadeti se plasirali na državno prvenstvo<br />

Hrvatske.<br />

- Najmlađi kadeti se plasirali na državno<br />

prvenstvo Hrvatske.<br />

- Škola odbojke plasirala se na međužupanijsko<br />

prvenstvo.<br />

- Ženske ekipe uspješno se natječu<br />

u svojim ligama u kategorijama juniorki,<br />

kadetkinja i mlađih kadetkinja.<br />

Pikado klub “Gorovo”<br />

- Ekipa se natječe u Trećoj ligi gdje<br />

trenutačno zauzima treće mjesto.<br />

Stolnoteniski klub “<strong>Opatija</strong> 08”<br />

- Karla Franović, Ivana Lesničar,<br />

Mateja Arlović i Francesca Renner<br />

ekipne su prvakinje Hrvatske u kategoriji<br />

mlađih kadetkinja na prvenstvu<br />

održanom u Zagrebu.<br />

- Mlađe kadetkinje Karla Franović i<br />

Ivana Lesničar su viceprvakinje države<br />

u paru.<br />

- Karla Franović osvojila 3. mjesto<br />

na Prvenstvu hrvatske za mlađe<br />

kadetkinje.<br />

Streljački klub DVD <strong>Opatija</strong><br />

- Zlatka Hlebec, Raisa Gojak i Suzana<br />

Lunder osvojile su 1. mjesto<br />

na ekipnom PH u kategoriji serijsko<br />

zračno oružje. Suzana Lunder<br />

osvojila je u pojedinačnoj konkurenciji<br />

titulu veteranske prvakinje<br />

države.<br />

- Ivan Košta kadetski je prvak države<br />

u gađanju zračnom puškom,<br />

međunarodni program.<br />

- Matea Kršanac, kadetkinja, kao<br />

članica ekipe juniorki kluba DVD<br />

<strong>Opatija</strong> osvojila je 1. mjesto u juniorskoj<br />

ligi nacionalni program, te je za<br />

najbolja hrvatska takmičarka u disciplini<br />

field target (slobodne mete<br />

u prirodi), a u istoj disciplini vrlo je<br />

uspješna i Zlatka Hlebec.<br />

- Dalibor Ivić, Igor Drnjević, Željko<br />

Repac državni su prvaci u veteranskoj<br />

konkurenciji u kategoriji 10 m<br />

zračna puška ekipno.<br />

Športsko ribolovni klub “Jadran”<br />

<strong>Opatija</strong><br />

- Igor Sušanj nastupio na Svjetskom<br />

prvenstvu u Budvi u sastavu državne<br />

selekcije U21 obala, također je<br />

osvojio 2. mjesto ekipno i srebrnu<br />

medalju te status zaslužnog sportaša<br />

od strane Olimpijskog odbora.<br />

- Organizirali natjecanja: Uskršnje<br />

jaje – 1. i 3. mjesto ŠRK Jadran, XXI<br />

Kup <strong>Opatija</strong> seniorke i seniori – ŠRK<br />

Jadran seniori 2. mjesto i seniorke<br />

3. mjesto, Kup Dan Grada Opatije –<br />

ŠRK Jadran 2. mjesto.<br />

- Nastupili na natjecanjima: Srednjoeuropski<br />

Kup Balatonfured Mađarska<br />

– ŠRK Jadran 1. i 2. mjesto,<br />

Oluja Kup Zadar – 3. mjesto, Zlatni<br />

pišmoj – 2. mjesto.<br />

- Škola ribolova sudjelovala na 8<br />

natjecanja u PGŽ.<br />

- Suci Robert Stermečki, Slobodan<br />

Čatić, Adriano Rumora i Julijana<br />

Rumora dobili su priznanje i pravo<br />

suđenja Županijskog prvenstva<br />

održanog na Krku, Robert Stermečki<br />

sudio je i viši rang Međužupanijsko<br />

prvenstvo seniorke-seniori<br />

u Primoštenu, a Julijana Rumora<br />

kao jedini sudac iz PGŽ sudila je na<br />

KUP-u Hrvatske.<br />

Športsko-ribolovni klub “Ičići”<br />

- Državno prvenstvo: junior Josip<br />

Marković u kategoriji U16 s obale<br />

8. mjesto; stariji junior Filip Marković<br />

kategorija U21 s obale 13. mjesto,<br />

senior Luka Bučević s obale 9.<br />

mjesto i seniorke Sava Dešković 10.,<br />

Daria Vretenar 17. i Ružica Vretenar<br />

20. Klub je zauzeo četvrto mjesto u<br />

županiji.<br />

- Sava Dešković kao članica reprezentacije<br />

na svjetskom prvenstvu u<br />

Holandiji osvojila 7. mjesto te je na<br />

kvalifikacijama u Baškoj potvrdila<br />

status reprezentativke za 2013. g.<br />

Na državnom nivou očekujemo<br />

plasman među deset najboljih klubova<br />

u Hrvatskoj.<br />

- tijekom čitave godine djeluje Mala<br />

škola ribolova, ekipe podmlatka<br />

nastupile na službenim (11 nastupa)<br />

i prigodnim (8 nastupa) natjecanjima.<br />

Na Mićem Kupu Luben<br />

Rijeka Lucija Čapalija i Filip Burazer<br />

ekipno 2. Na Mićoj žajici Lovran Antonia<br />

i Vito Vidović ekipno drugi, a<br />

Filip Burazer treći.<br />

- Klub je bio domaćin Međuopćinskog<br />

prvenstva Liburnije te organizator<br />

dvije manifestacije u suradnji<br />

s Gradom <strong>Opatija</strong>: Zlatni pišmolj i<br />

Kup Ičića za juniore, dok je u suradnji<br />

s MO organizirao IV. susret Škola<br />

ribolova Liburnije.<br />

Tenis klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Seniorska ekipa ostala te se dalje<br />

natječe u Prvoj seniorskoj hrvatskoj<br />

ligi.<br />

- Andrej Omeragić i Marko Boltužić<br />

kvalificirali se na završni turnir Hrvatskog<br />

teniskog saveza u konkurenciji<br />

8 najboljih, te je TK <strong>Opatija</strong><br />

jedini klub u Hrvatskoj koji ima čak<br />

dva igrača u ovom masters turniru.<br />

- Uspješno organizirano 48. Međunarodno<br />

prvenstvo Hrvatske u tenisu<br />

za veterane koje je okupilo preko<br />

200 sudionika iz čitavog svijeta<br />

Vaterpolo klub “<strong>Opatija</strong>”<br />

- Seniori - zauzeli 3. mjesto u prvenstvu<br />

1.B HVL za sezonu 2011./2012.<br />

sa samo jednim bodom zaostatka<br />

za prvakom Bellevueom iz Dubrovnika.<br />

- Kadeti - osvajači županijskog prvenstva<br />

za 2012. godinu.<br />

- Ivo Radetić i Fran Čubranić (oba<br />

1997. godište) nastupili za kadetsku<br />

reprezentaciju Hrvatske na turniru<br />

“Darko Čukić” u Beogradu.<br />

Klub za slobodno letenje “Homo<br />

volans” <strong>Opatija</strong><br />

- Organizacija 11. Otvorenog prvenstva<br />

Hrvatske u Slobodnom letenju<br />

zmajem <strong>Opatija</strong> -Učka 2012.<br />

- Nevio Ladavac osvojio 3. Mjesto<br />

na 11. Otvorenom prvenstvu Hrvatske<br />

u Slobodnom letenju zmajem.<br />

- Članovi kluba sudjelovali u državnom<br />

prvenstvu RH u slobodnom<br />

letenju zmajem.<br />

33<br />

Memorijalni turnir<br />

u boćanju “Danijel<br />

Kalčić” u organizaciji<br />

BK Veprinac okupio je<br />

boćare iz cijele regije<br />

Ivona Tubić iz KK Volosko i Azra Saleš iz KK <strong>Opatija</strong> te izbornik<br />

Dragutin Galina iz KK <strong>Opatija</strong> donijeli su u Opatiju svjetsko srebro


Za božićni meni Dunatov je izabrao: bruskete mozzarella i cannellone sa špinatom i sirom za predjelo, glavno jelo je svinjski<br />

ombolo s rajčicom, pršutom i mozzarelom, a za desert izbor je pao na prekomursku gibanicu. Količinski recepti su predviđeni<br />

za četiri osobe. Za lakši odabir napominje, da je za pripremu brusketa potrebno izdvojiti deset kuna po osobi, canelleona<br />

dvadeset kuna, ombola četrdeset i pet te gibanice petnaest.<br />

Predjelo<br />

BRUSKETE<br />

- svježa rajčica 1 kg<br />

- mozzarella 0,5 kg<br />

- maslinovo ulje 0,05 dcl<br />

- sol 0,05 dkg<br />

- suhi bosiljak<br />

- kruh francuz 0,5 kg<br />

Priprema: Rajčice oguliti i odstraniti sredinu. Narezati<br />

na kockice, dodati sol, suhi bosiljak i dvije jušne<br />

žlice maslinovog ulja. Dobro promiješati. Narezati<br />

16 kriški kruha jednake debljine. Na svaku staviti žlicu<br />

smjese od rajčice, pokriti kockicama mozzarelle<br />

te staviti peći 5 do 8 minuta u pećnicu koju smo<br />

zagrijali na 250°C. Kada je gotovo poslužiti složeno<br />

na podlozi od rukole ili zelene salate.<br />

CANNELLONI PUNJENI<br />

ŠPI<strong>NA</strong>TOM I RICOTTOM<br />

- gotovi cannelloni 16 kom<br />

- glatko brašno 1 kg<br />

- mlijeko 1 lit<br />

- sol,papar<br />

- ricotta 800 g<br />

- špinat usitnjeni 250 g<br />

- sir grana padano 0,5 kg<br />

Priprema: Skuhati bešamel i pripremiti smjesu za nadjev. Sir ricotta izmiješati sa<br />

špinatom i začinima. Skuhati cannellone i nadjenuti ih smjesom. Složiti ih na pleh<br />

premazan bešamelom te ih preliti ostatkom bešamela i posuti naribanim sirom<br />

grana padano.<br />

Peći u zagrijanoj pećnici na 250° C dok ne poprime rumenu boju. Složiti po 4 komada<br />

na tanjur i dekorirati po želji.<br />

Piše: Lidija Lavrnja<br />

SNIMIO: Nikola Turina<br />

prosinac 2012.<br />

34<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

tigli su i ti, krajem<br />

godine željno iščekivani<br />

dani. Pred nama<br />

S<br />

su Božić i Nova 2013.<br />

godina. Domovi su uređeni i okićeni,<br />

a misli okrenute k tomu što<br />

sve pripremiti od blagdanskih<br />

jela. Mnogi su vjerni tradiciji, neki<br />

pokušavaju unijeti nešto novo, a i<br />

financijska situacija nije zanemariv<br />

faktor. Možda će ,stoga, izbor<br />

biti lakši uz ovaj naš prilog u kojem<br />

donosimo nekoliko recepata<br />

istaknutih opatijskih kulinarskih<br />

majstora.<br />

Stjepana (Stipe) Dunatova i<br />

Krune Kapetanovića. Oni su nam,<br />

naime, podarili božićne jelovnike<br />

uz napomenu da se neka jela<br />

mogu koristiti i za novogodišnju<br />

trpezu. A izbor će olakšati i to, što<br />

su iznijeli i okvirne financijske izdatke<br />

potrebne za pripremu jela,<br />

pa ostaje samo odabir skuplje ili<br />

jeftinije varijante blagdanskog<br />

stola.<br />

Kruno Kapetanović istaknuti<br />

je opatijski hotelijer. Vlasnik je<br />

restorana “Laurus” i hotela “Villa<br />

Kapetanović”. Za recepte koje<br />

je izabrao navodi da su rezultat<br />

timskog rada, a ono što ga je rukovodilo<br />

u odabiru je dostupnost<br />

ponuđenih jela širem krugu ljudi.<br />

- Nastojali smo da recepti<br />

budu takvi da oni koji se odluče<br />

po njima pripremiti svoja jela<br />

imaju već u svojim smočnicama<br />

dio potrebnih sastojaka, a ukoliko<br />

ne, to su namirnice koje su<br />

sada dostupne, poput bakalara<br />

ili janjetine. Od njih se, inače, već<br />

Smotuljci od bakalara i kozjeg sira, janjeći ragu sa palentom aromatiziranom mediteranskim travama, te zvončići od čokolade<br />

s prhkim tijestom i prženim lješnjacima izbor su Kapetanovićevog božićnog blagdanskog jelovnika. Jelovnik količinski počiva<br />

na normativima za četiri osobe, a što se cijena tiče one bi približno po osobi iznosile trideset kuna za predjelo, isti toliko za<br />

glavno jelo, a za desert dvanaest kuna.<br />

Predjelo<br />

SMOTULJCI<br />

OD BAKALARA<br />

I KOZJEG SIRA<br />

- 600 gr sušenog bakalara<br />

- 100 gr kozjeg sira<br />

- 1 jaje<br />

- 1 žlica exstra djevičanskog maslinovog ulja<br />

- prstohvat soli<br />

Priprema: Bakalar klasično pripremiti, to jest, namočiti,<br />

skuhati, očistiti i mikserom usitniti.Dodati sol, papar,<br />

kozji sir i maslinovo ulje, povezati s jednim jajetom, klasično<br />

panirati /kao polpetice) i staviti pržiti.<br />

GLAVNO JELO<br />

JANJEĆI RAGU SA PALENTOM<br />

- 800 gr janjeće plećke bez kosti<br />

- 200 gr crvenog luka<br />

- 150 gr mrkve<br />

- kim<br />

- 2 češnja češnjaka<br />

- 2 dcl mesnog temeljca<br />

- 1 dcl istarskog terana<br />

- sol i papar prema želji<br />

- svježe mediteransko bilje, 1 svežanj<br />

- palenta 200 gr<br />

- sir ribanac<br />

Priprema: Ispirjati luk i mrkvu, dodati janjetinu izrezanu na komadiće, potom kratko popržiti<br />

češnjak, politi teranom, dodati začine i podlijevati temeljcem dok meso ne omekša.<br />

Palentu spremiti na klasičan način, uz dodatak mediteranskog bilja (ružmarin, majčina<br />

dušica, timijan i sl.).


GLAVNO JELO<br />

SVINJSKI OMBOLO<br />

S RAJČICOM,<br />

MOZZARELOM<br />

I PRŠUTOM<br />

- ombolo 1 kg<br />

- mozzarela 500 g<br />

- pršut 100 g<br />

- rajčica 500 g<br />

- sol, papar<br />

Priprema: Odstraniti žilice i masno tkivo s ombola<br />

i narezati na 4 jednaka dijela. Posoliti i popapriti.<br />

Ispeći na tavici.Složiti na ombolo plošku<br />

rajčice, mozzarele i pršuta. Peći u pećnici na<br />

200 °C dok se mozzarela ne otopi.<br />

PIRAMIDA<br />

OD POVRĆA….<br />

- tikvice 1 kom<br />

- patlidžan 1 kom<br />

- crveni luk 1 kom<br />

- šampinjoni 4 kom<br />

- crvena paprika 1 kom<br />

Priprema: Narezati povrće na 4 jednake<br />

ploške, a šampinjone ostaviti<br />

cijele. Pržiti na tavici, začiniti po želji.<br />

Slagati piramide redom: patlidžan,<br />

tikvica, luk, paprika, šampinjon.<br />

Poslužiti ombolo na tanjuru sa prilogom,<br />

dekorirati listom bosiljka ili<br />

peršina.<br />

DERSERT<br />

PREKOMURSKA<br />

GIBANICA<br />

- svježi sir 150 g<br />

- ribane jabuke 150 g<br />

- mljeveni mak 80 g<br />

- mljeveni orah 80 g<br />

- kore za savijače 150 g<br />

- šećer 200 g<br />

- jaje 1 kom<br />

- vrhnje za kuhanje 1 dcl<br />

RECEPTI<br />

- cimet, vanilin šećer, krušne mrvice, šećer u prahu<br />

Priprema: U pleh namazan maslacem staviti dva lista<br />

kora za savijače i premazati vrhnjem za kuhanje. Posuti<br />

mljevenim makom i šećerom. Staviti opet list za savijače<br />

i premazati vrhnjem za kuhanje. Namazati smjesom od<br />

svježeg sira, jajeta, šećera i vanilin šećera. Ponovno staviti<br />

list tijesta i premazati ga vrhnjem za kuhanje, posuti<br />

mljevene orahe i šećer. Ponoviti postupak sa listom za<br />

savijače. Staviti smjesu od jabuka, šećera,cimeta, krušnih<br />

mrvica i vanilin šećera.Sve poklopiti cijelim listom kore za<br />

savijače, izbušiti vilicom i preliti ostatkom vrhnja za kuhanje.<br />

Peći u zagrijanoj pećnici na 170°C oko sat vremena.<br />

Poslužiti u tanjuru i posuti šećerom u prahu.<br />

tradicionalno, pripremaju blagdanska<br />

jela, samo što smo ih mi<br />

pripremili na jedan novi način.<br />

Recepti se mogu prilagoditi većem<br />

ili manjem broju ljudi, a kako<br />

su navedeni i troškovi potrebni za<br />

pripremu pojedinih obroka, vjerujem<br />

da će i to olakšati odabir.<br />

Inače, filozofija naše kuhinje je da<br />

jela pripremamao od autohtonih<br />

namirnica i to na moderan način.<br />

Ukratko, možemo reći da su sezone<br />

ono što određuje naš jelovnik,<br />

a to je vidljivo i u ponuđenim receptima.<br />

Nadam se da će oni biti<br />

inspiracija čitateljima lista “<strong>Opatija</strong>”,<br />

kojima ujedno koristimo priliku<br />

čestitati Božić i Novu godinu<br />

2013. - kaže Kapetanović.<br />

Stipe Dunatov u Opatiji je<br />

poznat ne samo kao istaknuti gastronom,<br />

već i kao vlasnik pizzerije<br />

i spaghetterije “Roko”.Govoreći<br />

o izabranom meniju, i jelima koja<br />

je zajedno sa svojom ekipom pripremio<br />

i predočio našem novinarskom<br />

timu, istaknuo je:<br />

- Čitateljima Opatije ponudili<br />

smo za božićne blagdane jedan<br />

fini i kreativni meni , za koji vjerujem<br />

da je pristupačan većini<br />

građana. Smatram da su ponuđena<br />

jela prikladna, s obzirom na<br />

iskustvo koje imam u našim gostima<br />

za vrijeme božićnih i novogodišnjih<br />

blagdana. Uz blagdanske<br />

čestitke građanima Opatije, želja<br />

mi je da svi oni koji iskoriste ove<br />

recepte svojim jelima razvesele<br />

svoje ukućane i goste, kao što to<br />

i mi činimo kada svakodnevno<br />

pripremamo razne obroke u našoj<br />

piceriji .<br />

35<br />

DESERT<br />

ZVONČIĆI OD ČOKOLADE<br />

- 250 gr brašna<br />

- 2 jaja<br />

- 4 žlice vode<br />

- 100 gr šećera<br />

- čokolada za kuhanje 100 gr<br />

- bijele čokolade 100 gr<br />

- maslac 50 gr<br />

- lješnjaci 50 gr<br />

- vrhnje za šlag 0,1 dcl<br />

Priprema: Najprije se otopi 100 gr. crne čokolade, a zatim<br />

se njome namaže silikonski kalup. Kalup se stavi u frižider i<br />

kada je čokoladna smjesa ohlađena vadi se iz kalupa. U dobiveni<br />

oblik, u ovom slučaju zvončić, stavlja se krema koja se<br />

priprema tako da se na pari otopi bijela čokolada. U drugoj<br />

posudi na paru stavimo jaja i šećer i ulupamo u pjenicu. Kasnije<br />

spojimo sastojke i dodamo pržene i samljevene (krupnije)<br />

lješnjake. Šlag se stavlja kada se deset malo ohladi.<br />

Za ukras: Prhko tijesto priprema se od brašna , četiri žlice<br />

vode , dva žutanjka i 50 gr. maslaca. Maslac se izmrvi na<br />

sitno i utrlja u brašno kojem se doda voda i žumanjci. Tijesto<br />

treba zamijesiti u što kraćem roku i staviti peći. Kada je gotovo<br />

oblikovati u trakice i ukrasiti zvončiće.


MATIČNI URED OPATIJA<br />

Piše: Kristina Staničić<br />

aura Kapov svojim je<br />

dolaskom na svijet,<br />

L 3. studenog u 11 sati i<br />

3 minute, razveselila<br />

svoje roditelje Mirelu i Marina.<br />

- Slatko iščekivanje naše prve<br />

bebe bilo je pomiješano sa srećom<br />

i uzbuđenjem, a priznajemo<br />

i da nas je bilo malo strah kako<br />

ćemo mi to. Ma, znate već, porod,<br />

prvi dani kod kuće, otkrili su nam<br />

ponosni roditelji male Laure, i nastavili<br />

objašnjavati svoje osjećaje i<br />

razmišljanja.<br />

- Našoj sreći nema kraja. Veselimo<br />

se svemu što je na bilo koji<br />

način povezano s našom princezom.<br />

Sve se sada vrti oko nje.<br />

Nisu nam problem niti neprospavane<br />

noći, jer samo jedan pogled<br />

na našu ljepoticu daje nam snagu<br />

i poticaj. Od velike su nam pomoći<br />

i naši roditelji kojima je Laura<br />

prvo unuče i više su nego sretni i<br />

ponosni. Otkako je u naš dom stigla<br />

naša beba, trudim se sve svoje<br />

slobodno vrijeme provesti s njom<br />

i suprugom,. Tada mi je najljepše.<br />

Sve nam se u trenutku promijenilo.<br />

Sada nam je Laura najvažnija<br />

osoba na svijetu. Svu svoju energiju<br />

usmjerili smo prema njoj i<br />

nastojimo učiniti sve kako bi joj u<br />

svakom trenutku bilo lijepo i dobro<br />

i kako bi bila zadovoljna. Puno<br />

još toga moramo naučiti. Prošlo<br />

je tek mjesec dana, ali veselimo<br />

se svemu što tek treba doći, od<br />

prvog gu, do prvih zubića… Ove<br />

godine posebno se veselimo i<br />

nadolazećim blagdanima. Jedva<br />

čekamo okititi bor i ukrasiti kuću<br />

u blagdanskom duhu. Sve je ove<br />

godine nekako drugačije, posebno…,<br />

rekao nam je ponosni tata<br />

Marin.<br />

prosinac 2012.<br />

36<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

VJENČANI: 17.studenoga: Mia Špalj i Ivan Balen, Sonja Šimetić i Dejan Terković, Monika Primorac i Slaviša Velić, Alisa Luksetić i Jerko<br />

Šperanda; 23. studenoga: Martina Ćiković i Matko Feruglio; 24.studenoga: Ana Kakučka i Darko Zmaić; 1. prosinca: Silvia Baranović i<br />

Marino Peruč, Nina Čanik i Goran Poropat; 2. prosinca: Darinka Bogović i Zdenko Kranjčec.<br />

UMRLI: (10.studenoga - 28.studenoga): Zvjezdana Terčić, rođ.Bertok (87), Dušana Vidmar, rođ. Šepić (88), Milorad Carević (52), Milan Vuković<br />

(91), Alda Žgomba, rođ.Rojnić(75), Marija Renko, rođ. Osojnak (99)<br />

PRIPREMILI: Kristina Tubić i Nikola Turina<br />

FOTO VREMEPLOV<br />

Skulptura Djevojka s galebom, kipara Zvonka Cara, prepoznatljivi<br />

je simbol Opatije i jedna od najfotografiranijih skulptura u Hrvatskoj,<br />

a u monografijama i brošurama navodi se da je postavljena<br />

19<strong>56</strong>. godine. Do tada je na tom mjestu stajao kip Madonne del<br />

Mare postavljene da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta,<br />

nestalog u proljetnoj oluji na moru godine 1891. godine. Autor kipa<br />

Madonne del Mare je Hans Rathauski iz Graza, koji je i autor fontane<br />

Helios i Selena u Parku Sv. Jakova te biste Theodora Billrotha u Parku<br />

Angiolina. Kip Madonne financirala je Kesselstadtova obitelj, čiji<br />

su nasljednici prije nekoliko godina Gradu Opatiji dali novac da se<br />

obnovi. Ta se renovirana skulptura danas čuva u Villi Angiolini, odnosno<br />

Hrvatskom muzeju turizma. Njezina je, pak, pozlaćena replika<br />

postavljena ispred crkve svetog Jakova. Kip Djevojke s galebom<br />

imao je i ribu u galebovu kljunu, koja je s vremenom iščezla. Model<br />

za popularnu “Opatijku”, kako ju je od milja zvao autor Zvonko Car,<br />

bila je Jelena Jendrašić iz Crikvenice, a sa originalnog potpisa kipara<br />

Cara na postolju može se vidjeti da je kip izrađen 1952. godine, što bi<br />

značilo da je kod njega bio do postavljanja 19<strong>56</strong>. godine.<br />

Nedavno je gospođa Biserka Kinkela donijela u redakciju Lista<br />

<strong>Opatija</strong> fotografiju (koju vidimo lijevo), a na kojoj je snimljeno postavljanje<br />

Djevojke s galebom na postolje. Gospođa Kinkela fotografiju<br />

je dobila od danas pokojnog Slavka Puža koji je u to vrijeme<br />

bio načelnik komunalnog odjela Općine <strong>Opatija</strong> i nalazi se na<br />

slici (gospodin na skeli sa šeširom). On je na poleđinu fotografije<br />

napisao 1952. godina, što baca sumnju na podatke o postavljanju<br />

19<strong>56</strong>. Ako je točna godina postavljanja skulpture kako to svjedoči<br />

ova fotografija, tada ove godine Djevojka s galebom slavi svoj 60.<br />

rođendan.


<strong>Opatija</strong> za radoznale<br />

PRIREDIO Ernie Gigante Dešković<br />

KVIZ<br />

1. Koji su najstariji nalazi čovjekove prisutnosti na području Opatijske<br />

rivijere<br />

A: prethistorijski u špiljama Učke - stari više od 10.000 godina<br />

B: antičkoga Rima - stari 2.000 godina, a riječ je o poganskom svetištu<br />

na čijim je temeljima izgrađena crkva sv. Jakova<br />

C: srednjovjekovlja iz starog grada Veprinca - stari 700 godina<br />

D: neobična istina je da najstariji nalazi ovoga područja datiraju iz<br />

skromne 1800. godine<br />

2. Gdje se nalazilo prvo staro opatijsko groblje<br />

A. na istome mjestu gdje se danas nalazi novo groblje, duž ulice za<br />

naselje Kosovo<br />

B: staro opatijsko groblje ne postoji, jer su se stari Opatijci zakopavali<br />

u Voloskom<br />

C: na području današnjeg Doma zdravlja<br />

D. na području današnjeg paviljona Juraj Šporer<br />

3. Kada bismo Franju Josipa pitali što misli o Opatiji, što bi nam<br />

odgovorio<br />

A: kada pomislim na nju, pomislim na ljubavnicu<br />

B: tamo sam upoznao svoju suprugu, kraljicu Elizabetu<br />

C: volim taj grad<br />

D: ne volim taj grad<br />

4. <strong>Opatija</strong> je uvijek bila atraktivna destinacija, pa tako i u vrijeme<br />

Drugog svjetskog rata, kada je šokirala mnoge. Iz kojeg razloga<br />

A: jer je grad bio opustošen<br />

B: jer je grad živio gotovo kao da rata nema<br />

C: jer su u gradu istovremeno boravili partizani i Nijemci<br />

D: jer je zbog turizma bila jedina demilitarizirana zona u ratom zahvaćenoj<br />

Europi<br />

37<br />

5. Miroslav Krleža, Indira Ghandi, Josip Broz Tito, Robert De Niro,<br />

Kirk Douglas, Franco Nero, Tom Selleck, nogometaši Juventusa,<br />

Real Madrida, Intera i Milana. S čime se svi oni povezuju<br />

A: svi su odsjedali u hotelu Ambasador<br />

B: svi su u Opatiju stizali helikopterom spuštajući se na nogometno<br />

igralište<br />

C: svi su nakon posjeta Opatiji odlučili to učiniti i sljedeće godine<br />

D: ne povezuje ih ništa, dio ih je bio u Opatiji, a dio nije<br />

6. Mnogo je stanovnika, napose iz opatijskog zaleđa poput Veprinca<br />

i Pobri, krajem 19. i početkom 20. stoljeća emigriralo u prekomorske<br />

zemlje. Dio njih je otišao na daleki Novi Zeland. Da li<br />

znate tko su bili ljudi koji su ih tamo najbolje primili<br />

A: zatvorenici<br />

B: ostali emigranti iz tadašnje Austrougarske monarhije<br />

C: emigranti iz Japana<br />

D: starosjedioci Maori<br />

7. Slatina je oko 1850. godine bila područje s tek nekoliko kuća u<br />

blizini današnjeg hotela <strong>Opatija</strong>, dok je ostatak bio prekriven –<br />

čime<br />

A: lovorovom šumom<br />

B: najvećom šumom bambusa u ovom dijelu Europe<br />

C: rječicama koje su činile deltu potoka Vrutki<br />

D: barama i gotovo močvarom<br />

Slatina toga vremena radikalno je drugačija od današnje. Tada je ona bila vrlo neprivlačna,<br />

puna komaraca i bara, vjerojatno stvorenih prodorom mora i potoka Vrutki. Takva Slatina je<br />

prvotno zamišljena kao opatijska „siva zona“ gdje su se smještale stvari poput konjušnica i<br />

praonica (današnja kućica Autotroleja).<br />

7. D: barama i gotovo močvarom<br />

Naši su ljudi u Novomu Zelandu uglavnom radili teške fizičke poslove i bili gurnuti na marginu<br />

društva gdje su se već nalazili starosjedioci Maori. Polako se između njih stvaralo čvrsto<br />

prijateljstvo, a kako su se javljali i miješani brakovi danas postoje Novozelanđani koji se izjašnjavaju<br />

Maorima i nose prezimena koja mi danas susrećemo u Opatiji.<br />

6. D: starosjedioci Maori<br />

Sva su ova imena odsjedala u hotelu Ambasador, najboljem što je tadašnja turistička Jugoslavija<br />

mogla pružiti. Estetski je, pak, ovaj hotel unakazio pitomu opatijsku k.u.k. panoramu.<br />

Projektirao ga je Zdravko Bregovac koji potpisuje još i hotel Paris te motel Ičići. Netko će<br />

reći kako se u to vrijeme tako gradilo, ali teško je ne pomisliti kako bi bilo bolje da se <strong>Opatija</strong><br />

i Zdravko nikada nisu upoznali.<br />

5. A: svi su odsjedali u hotelu Ambasador<br />

Dakako, bilo je nemoguće ne obazirati se na ratne nedaće, ali <strong>Opatija</strong> je već tada grad nepokolebiva<br />

turističkoga duha. Tako je ,1944. godine, endehazijski ministar Oskar Turina ostao<br />

šokiran kako u Opatiji rade trgovine, neki hoteli, a u kavanama se čak nudio sladoled, dok se<br />

istovremeno u opatijskom zaleđu vode borbe partizana i Nijemaca.<br />

4. B: jer je grad živio gotovo kao da rata nema<br />

Istina je da Franjo Josip uopće nije volio Opatiju. Razlog tome bio je njegov sramotan antisemitski<br />

stav. Naime, dio građana Opatije pripadao je značajnoj židovskoj zajednici koja je u<br />

mnogočemu zadužila Opatiju. Ironijom povijesti, turističkom marketinškom indiferencijom<br />

ili naprosto zbog nepoznavanja povijesti, <strong>Opatija</strong> danas ,nerijetko, slavi tog istog Franju Josipa.<br />

3. D: ne volim taj grad<br />

Kao što je bio običaj groblje se nalazilo pored crkve. Ali kada se turistička <strong>Opatija</strong> počela<br />

razvijati groblje u središtu mjesta postalo je neprivlačno. Tako je donesen plan o njegovom<br />

preseljenju kao i o preseljenju crkve sv. Jakova. Naposljetku je preseljeno samo groblje, a na<br />

njegovu mjestu je niknula slastičarnica Gerbaud, zatim Glacier, tj., današnji paviljon Šporer.<br />

2. D: na području današnjeg paviljona Juraj Šporer<br />

Na mnogim lokalitetima Učke poput Pupićine peći i Oporovine, kod Lovranske drage,<br />

pronađeni su ostatci prethistorijskog čovjeka. Ukratko, padine Učke bile su naseljene prije<br />

10.000 godina, a vjerojatno i puno ranije.<br />

Rješenja kviza:<br />

1. A: prethistorijski u špiljama Učke, te su stari više od 10.000 godina


informator<br />

PRIPREMILA Kristina Tubić<br />

prosinac 2012.<br />

38<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

<strong>Opatija</strong><br />

- do 27. prosinca Ledena čarolija i Božićni sajam na Ljetnoj pozornici<br />

- 31. prosinca – Doček Nove godine na Ljetnoj pozornici uz Parni valjak<br />

i Anelide<br />

- 1. siječnja u 12.00 sati – Novogodišnja zdravica gradonačelnika na terasi<br />

hotela Kvarner uz glazbeni nastup Puhačkog orkestra Lovran<br />

- 9. do 11. siječnja – hotel Ambasador – Hrvatsko društvo glazbenih i<br />

plesnih pedagoga organizira seminare za nadarene učenike i studente<br />

glazbe i plesa sa završnim koncertom<br />

- 17. siječnja – Maškare 2013. - Svečana predaja ključa grada<br />

- 27. siječnja – Dječja maškarana povorka<br />

- 3. veljače – Balinjerada<br />

Testiranje na HIV i Hepatitis C<br />

Besplatno i anonimno Testiranje na HIV i Hepatitis C može se obaviti<br />

uz prethodnu najavu u prostorijama Doma zdravlja u Opatiji, Stubište<br />

dr. Vande Ekl 1. Najprije se obavlja savjetovanje, zatim se vadi krv i provodi<br />

testiranje, te po primitku nalaza vrši i drugo savjetovanje. Anonimno<br />

i besplatno testiranje se obavlja i u prostorijama udruge Hepatos u<br />

Rijeci, Blaža Polića 2/3 svakog četvrtka od 13 do 15 sati, a sve informacije<br />

mogu se dobiti i na SOS liniji besplatnog telefona 0800-400-405.<br />

Cijepljenje protiv gripe<br />

U prostorijama Doma zdravlja <strong>Opatija</strong>, Stubište dr. Vande Ekl 1 u<br />

tijeku je cijepljenje protiv gripe. Pozivaju se svi zainteresirani da se jave,<br />

a cijepljenje se svakako preporučuje osobama s kroničnim bolestima,<br />

zdravstvenim djelatnicima i starijim osobama.<br />

Događanja u okolici<br />

Kastav<br />

25.12. u 11.00 sati Božićni koncert GD Spinčići u Crkvi sv. Jelene<br />

26.12. u 20.00 sati Novogodišnji koncert GD Spinčići u Domu braće Matešić<br />

Lovran<br />

24.12. od 10.00 do 13.00 sati – Jutro va Lovrane na Vilu Božju – fritule i<br />

kuhano vino u organizaciji UHBDR Lovran<br />

26.12. u 19.00 sati – Crkva sv. Jurja – Božićni koncert KUD “Lovor”<br />

27.12. u 20.30 sati – Novogodišnji koncert Puhačkog orkestra Lovran<br />

31.12. u 11.00 sati – Silvestarski koncert Puhačkog orkestra Lovran ispred<br />

zgrade općine<br />

Mošćenice<br />

23.12. u 18.30 Božićno-novogodišnji koncert<br />

Pomozite Marketu za potrebite<br />

Pomozite siromašnim građanima Liburnije te donirajte Marketu za<br />

potrebite, poručuju iz Crvenog križa <strong>Opatija</strong>. Donirati se mogu pakirane<br />

namirnice i sredstva za osobnu higijenu (šećer, ulje, brašno, tjestenina,<br />

riža, konzerve, slatkiši, čajevi, krumpir, jabuke, deterdženti, sapuni , šamponi).<br />

Molimo obratiti pažnju na rok trajanja namirnica. Svoje donacije<br />

možete ostaviti i u košarama koje su postavljene u marketima Konzuma<br />

u Opatiji i Matuljima. Hrana će se proslijediti potrebitima na osnovu potvrde<br />

Centra za socijalnu skrb <strong>Opatija</strong> i Socijalnih vijeće lokalnih jedinica.<br />

Market za potrebite smješten je u prostoru Crvenog križa u Opatiji,<br />

Rakovčeva 15, tel: 712-577, a radno vrijeme je svakog radnog dana od<br />

8.30 do 15.00 sati.<br />

ČESTIT BOŽIĆ I SRET<strong>NA</strong> NOVA 2013. GODI<strong>NA</strong><br />

Alessandra Selak<br />

091/1 701 706<br />

M. Tita 79, <strong>Opatija</strong><br />

VIBRACIJSKI TRENING:<br />

Mršavljenje<br />

Sagorjievanje masti<br />

Jačanje mišićne mase<br />

Anticelulitna i drenažna masaža<br />

Manja opterećenja ligamenata<br />

Pozitivni rezultati sa osteoporozom<br />

Relaksacija<br />

- Vibracije angažiraju između 95-97%<br />

mišićnih vlakana<br />

- Zbog efikasnosti sprave dugi treninzi<br />

postaju nepotrebni<br />

Smanjenje obujma struka i bedara<br />

već nakon 5. treninga<br />

* Posebni tretmani za skijaške aktivnosti<br />

* Poklonite prigodni božićni poklon - bon:<br />

2x trening + masaža = 120,00 kuna<br />

Brzi trening - 30 min<br />

1 trening - 30 min = 50 kn<br />

Paket 10+1 = 480 kn<br />

Anticelulitna masaža = 50 kn<br />

30 min (za korisnike paketa 10+1)<br />

Anticelulitna masaža = 100 kn<br />

(individualna bez paketa)<br />

Depilacja


Piše Dražen Turina<br />

Kako pasuju leta tako neke<br />

stvari, judi i situacije postanu<br />

užanca. Da će Šajeta<br />

vavek se storit ili nekamo prit<br />

zadnji minut ili jušto i malo pokle<br />

tega, već je postalo normalno. Ili<br />

da Dule neće nikada znat za svoje<br />

delo storit pravi račun, ili da će<br />

puno čuda dogovorit na svoju<br />

škodu i to je već užanca. I tako je<br />

va našoj Opatije takoveh primjeri<br />

koliko god ćeš. No jedan od njih<br />

mi je posebno smešan i drag, a<br />

to j’ onisti da će Jeletić obučen<br />

va Mikulu reć više besed keh ne<br />

rabi od oneh ke bi bile normalne.<br />

Jedanputa su se neki šegavi judi,<br />

a bilo je to pred čuda, zmisleli da<br />

bi bilo dobro da se va našoj mjesnoj<br />

zajednice, ka je pokle postala<br />

mjesni odbor, organizira za našu<br />

decu Sveti Mikula. To je jako lepa<br />

užanca, i više nego šegav način<br />

da se špenda ono malo soldi keh<br />

saku mjesnu zajednicu pripada<br />

po nekakoven godišnjen plane.<br />

Kako naši susedi delaju feštu šoto<br />

Ambasadora, a neki drugi mjesni<br />

odbori neke druge stvari - mi smo<br />

se odlučili za Mikulu.<br />

Med onemi šegavemi judi z gornje<br />

rečenice je bil i Emil Jeletić,<br />

glavni za maškarat se va sakoj prigode.<br />

Tako je on va mojen, i va živote<br />

jako puno Opatijci bil glavni<br />

Djed Mraz (dok su još bile mjesne<br />

zajednice), pa pokle i Djed Božićnjak<br />

(kad su postali mjesni odbori),<br />

pa glavni čovek od maškar<br />

(skupa z Valetun i kompanijun) i<br />

na kraje Mikula. Domišjan se ja i<br />

još jenega Mikule ki je s Krampusun<br />

hodil po našen brege (iman<br />

i sliku š njimi), a to je bila legendarna<br />

Mila (mat od mojga suseda<br />

Tihota) ka je sa Isusova leta držala<br />

kabine s kjučun na staroj Slatine<br />

(a Krampus je bil Jane), no to j’<br />

sada neka druga štorija. Za puno,<br />

puno njih ki su mlaji od mene, Mikula<br />

(a i Djed Mraz) celo življenje<br />

je ipak Emilio.<br />

I sad tu moran špjegat jenu pikolecu<br />

– tisti Jeletić nikada ni znal<br />

neš jako puno povedet po hrvacki<br />

i to je nami vavek bilo jako simpatično.<br />

Pred jedno par let doma mi<br />

je neš delal jedan tišjar z Njemačke<br />

ki se j’ doselil na Leprinac, pa<br />

mi se potužil da ne more nikako<br />

dobit državljanstvo aš da ne govori<br />

dobro naš zajik (a kako žive<br />

na trdo-domećen Leprince još<br />

meša i njemački, čakavski i književni<br />

(onaj z libri) hrvatski). Ja<br />

sam mu se nasmel do suz i rekal<br />

da govori jušto kot i naš Mikula,<br />

s ten da je Emilijotu osnova taljanski<br />

a ovemu tišjaru njemački.<br />

Pred jedno par meseci čitali smo<br />

po novinah i škercali se z onemi<br />

pitanji ka moraju znat si furešti ki<br />

bi oteli postat Hrvati, a ka su teška<br />

za ponemet, pa tako da ne znan je<br />

uopće danas moj tišjar dobil domovnicu<br />

i ši ima još zelena slova<br />

na registracije od auta, al’ Jeletić<br />

je va to vreme počel držat se duji<br />

i duji govori kot Mikula, za sen ča<br />

mu se javni nastup ni jako popravil.<br />

Ja curan od smeha kad po regali<br />

od Mikule z decun pridu oni ča su<br />

se oženili va Vasansku i kad prvi<br />

put to vide. Stojin po bande i gjedan<br />

reakcije – mirakuli, sakramenski<br />

mirakuli. Još pred jeno desetak<br />

i više let ta manifestacija je bila<br />

na otprten, spreda gornje (njemačke)<br />

crekvi pa se tu i kantalo i<br />

tancalo i bilo je dosta veselo, a zadnjeh<br />

let se je to va rukah “dinastije<br />

Jeletić” (i oni to lepo delaju,<br />

posebno nevesta Jeletić ka jedina<br />

zna govorit na mikrofon, jedino ča<br />

je vavek se isto pa judi već naprvo<br />

znaju ča će bit, osim od česa će<br />

mašit Emilio) i to nutra va crekve,<br />

a Jeletić se ćapal oltara i maši više<br />

od seh popi keh znan.<br />

Ovo leto za sreću ni čital sponzori<br />

pa j’ maša bila malo kraća, al’<br />

rečimo lane (iako va crekve nisu<br />

važgali latriku) Emilio je povedal<br />

kako jenoj crekve va Lovrane rabi<br />

nova rasvjeta da judi vide poć<br />

na mašu pa je i od publike iskal<br />

da plješću za to. Oci i matere ne<br />

moru dočekat da se pročita ime<br />

od njihovega otroka i greju ća (aš<br />

te prodike duraju i duraju), namesto<br />

da malo čuju ča Mikula maši,<br />

aš to je kot onaj engleski Monti<br />

Pajton. Volin to, aš to niki nima<br />

takovo na svete. Zna tako Jeletić<br />

(pogotovo ako su lokalni izbori<br />

blizu) prej nego ča se obuče va<br />

Mikulu prit najprvo va civile na<br />

oltar pa hitit par informaciji tehničko-propagandno-filozofske<br />

prirode za umret od smeha.<br />

Ma judi moji dragi, naš Mikula<br />

Vasanski je najboji – morda malo<br />

više za veli al’ i deca se zabave.<br />

Doduše, ovo leto je bil i malo<br />

morbidan aš je počel neš govorit<br />

od neke nedavno preminule curice<br />

al’ se brzo «zdrical» i partil va<br />

svoj standardni šou. Ovo leto je<br />

taj performans prvi put gjedal i<br />

naš župnik. Prišal je do mene i me<br />

pital: “Zašto tu nema malo više<br />

veselja i pjesme za djecu”. Ja mu<br />

govorin: “Tako Van je to pul nas<br />

po užance! – Naš je Sveti Nikola<br />

malo alternativan ili umjetnički<br />

gledano – čista avangarda.”<br />

Ne znan za Vas, al’ ja ne otejen<br />

da se to promeni.<br />

39


Snimio: N. TURI<strong>NA</strong><br />

Dvorana<br />

pod krovom<br />

Na gradilištu opatijske sportske<br />

dvorane “Marino Cvetković” zatekli<br />

smo se, na poziv gradonačelnika<br />

Ive Dujmića, početkom<br />

prosinca kada su se privodile<br />

kraju pripreme za postavljanje<br />

krova. Šetnjom od vrha do dna<br />

građevine, sa šljemom na glavi i<br />

pod vodstvom ljubaznih domaćina,<br />

građevinara iz Strabaga, mogli<br />

smo posvjedočiti već potpuno<br />

vidljivim konturama budućeg<br />

sportskog hrama. Parter velike<br />

dvorane, pomoćna dvorana, fitnes<br />

prostor, pomoćni prostori,<br />

tribine za veliko gledalište, prostor<br />

za prateće sadržaje, podzemna<br />

garaža, ugostiteljski dio sa<br />

pripadajućom terasom – sve se to<br />

moglo uz samo malo mašte zamisliti<br />

kako će u konačnici izgledati.<br />

Impresivan objekt izvana i<br />

iznutra već u ovoj fazi izgradnje<br />

daje naslutiti da će to postati novi<br />

centar Opatije, okupljalište <strong>Opatija</strong>ca<br />

i njihovih gostiju, središte<br />

sportskog, zabavnog i društvenog<br />

života. Sve u svemu, može se<br />

zaključiti: tko čeka taj i dočeka –<br />

najbolje! (M. R.)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!