UTIC Novosti - UTIC Sarajevo > PoÄetna stranica

UTIC novosti 

UTIC Novosti 

Broj 3. 

Maj / Svibanj 2008. 

UNIVERZITET U 

SARAJEVU 

Univerzitetski 

tele-informatički Centar 

UTIC Sarajevo 

http://www.utic.ba 

Poštovani čitaoci, 

Treći broj UTIC Newsletter-a posvećen je 

on-line bazama podataka i bibliotečkoinformacionim 

sistemima. U ovom broju naći 

ćete „sve što ste htjeli pitati a niste imali koga“. 

Ko, šta, kako, zašto, zbog čega...Čarobna 

pitanja, ključ vrata spoznaje... 

U slučaju on-line baza, mali odgovori koji su 

Vam možda nedostajali. 

Naši prioriteti su: 

• Studentski informacioni 

sistem 

• Informaciono - 

komunikacione i web 

tehnologije u nastavi 

• Univerzitetska akademska 

mreža 

• Podrška i savjetovanje 

edukativnih ustanova 

• Administracija državnog 

naziva .ba domena 

U ovom broju pročitajte: 

Šta su online baze 1 

II Savjetovanje o reformi 2 

Vrste baza podataka 3 

Dostupne baze podataka 3 

Jedinstvena akademska 

mreža Univerziteta u 

Sarajevu 

Emerald 

COBISS 

ScienceDirect 

SCOPUS 

SCIRUS 

Korištenje baza 

podataka na Univerzitetu 

u Sarajevu 

ISI Web of Knowladge 

Web of Science 

EBSCO 

Open Access 

Agregatne baze podataka 

u praksi 

EICBIH 10 

Intervju sa predsjednicom 

EICBiH Edinom Fazlagić 

Vijesti 12 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

11 

Opisali smo baze, podjelili ih, nabrojali čemu 

sve imate pristup..., objasnili tehničke i 

financijske pretpostavke da bude „isporučeno“ 

na Vašem računaru, podsjetili na slovo 

zakona... 

Napravili smo kratki pregled svih baza kojima 

imamo pristup, osnovne informacije koje će 

pomoći da ih upoznate i saznate nešto što 

možda niste znali. 

Par crtica o EICBIH... Za Vas smo razgovarali sa 

predsjednicom konzorcija bosansko-hercegovačkih biblioteka, gospođom Edinom Fazlagić, 

otkrila nam je kako to EICBIH pomaže u štednji. 

Saša Madacki i Maja Kaljanac su nam ispričali svoj „slučaj“, slučaj Odjela za biblioteku i 

dokumentaciju (ODB) Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. 

Naravno, osvrnuli smo se i na centralni događaj Univerziteta, II Savjetovanje o reformi 

visokog obrazovanja i primjeni Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu, njegovom 

sadržaju a prije svega zaključcima koji su doneseni. 

Nadamo se da će Vas ovaj tematski broj Newslettera ohrabriti da ih dalje istražujete i 

koristite. 

Šta su online baze podataka 

Baza podataka predstavlja sistemski 

organiziran skup podatka. Sastoji se od recorda 

(zapisa), identično definiranih i opisanih. 

Svaki naučni rad je jedan zapis u bazi podataka 

i sastavljen je od polja koja sadrže relavantne 

podatke. 

Baze mogu sadržavati podatke o autoru 

(bibliografske podatke uključujući i sažetak) i 

izvorni rad. Set podataka određuje vrstu baze. 

Za sve baze osnovni podaci su isti: 

• autor (ime autora) 

• naslov (naslov rada) 

• časopis u kojem je objavljen 

• godina objavljivanja 

Zakon o naučno-istraživačkom radu 

Kantona Sarajevo (Službene novine KS 

10/04, član 36) i Zakon o visokom 

obrazovanju 

(Službene novine KS 

9/07, član 85), precizira da je za izbor u 

naučno istraživačko i nastavno zvanje, 

između ostalog, potrebno imati i radove 

objavljene u 

međunarodna baza podataka 

časopisima koje prati 

Bibliografski podaci uvijek su na engleskom jeziku (izvorni radovi mogu biti na više svjetskih 

jezika). Baze podataka su oragnizirane tematski po naučnim oblastima. Zapisi se odnose na 

članke objavljene u časopisima, naučne radove, knjige, disertacije, patente i dr. Pretražujući 

baze podataka dolazi se do cjelovitog pregleda naučne oblasti kroz dug vremenski period. 

Rezultat pretraživanja je pregledan, a linkovi osiguravaju pristup izvornom tekstu, pod 

uslovom da je pristup osiguran pretplatom. 

U bazama podataka obrađuju se najkvalitetniji stručni časopisi i publikacije, a pouzdanost i 

kvalitet informacija garanitiraju proizvođači baza podataka.

Strana 2. 


II Savjetovanje o reformi visokog obrazovanja i primjeni Bolonjskih principa na 

Univerzitetu u Sarajevu 

II savjetovanje "Reforma visokog obrazovanja - primjena 

Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu”, održano je 11. i 

12. aprila 2008. godine uz prisustvo velikog broja profesora, 

saradnika, studenata i eminentnih gostiju. 

Prvog dana Savjetovanja na plenarnarnoj sjednici prezentirani su 

referati o najvažnijim aspektima reforme visokog obrazovanja. 

Skup su pozdravili: prof. dr. Faruk Čaklovica, rektor 

Univerziteta u Sarajevu, mr. sci. Safet Kešo, ministar 

obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, akademik Muhamed 

Filipović, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Meliha Alić, 

ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Mahir 

Hadžiahmetović, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. 

Zaključak 9. 

Vlada Kantona Sarajevo mora finansijski 

značajnije podržati informatizaciju UNSA na nivou 

koji je primjeren potrebama modernogintegrisanog 

univerziteta (kadrovski i tehnološki 

ojačati UTIC, obezbjediti potrebne aplikativne 

baze za obavljanje integrativnih funkcija na 

UNSA: kadrovi, finansije, biblioteke i dr.) 

Prof. dr. Faruk Čaklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu u 

svom izlaganju istakao je da Bosna i Hercegovina, u ovom 

trenutku, treba imati aktuelnu legislativu u oblasti visokog 

obrazovanja, usaglašenu sa standardima Evropskog prostora 

visokog obrazovanja (EHEA), i dodao da legislativa treba 

doprinijeti harmonizaciji i stvaranju jedinstvenog akademskog 

prostora u Bosni i Hercegovini kompatibilnog sa evropskim. 

Na skupu su izlagali i prof. dr. Roberta Maierhofer, prorektor 

Univerziteta Karl-Franzens u Garcu i mr. sci Ulrike Krawagna, 

Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta Karl Franzens u 

Gracu, sa temom "Monitoring Bolonjskog procesa na Univerzitetu 

u Sarajevu, metodologija rada i rezultati projekta". Plenarne 

referate izlagali su i prof. dr. Veljko Trivun, prorektor 

Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Antal Bokay, Univerzitet u 

Pečuhu, prof. dr. Senad Burak, direktor UTIC-a, dr. Ismet 

Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke, doc. dr. 

Senada Dizdar, Filozofski fakultet, Haris Hasanspahić, 

predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu. 

Plenarni referat „Implementacija informacionih tehnologija na 

Univerzitetu u Sarajevu“ iznio je prof. dr. Senad Burak, direktor 

UTIC-a. U svom izlaganju posebno je apostrofirao da je „imperativ 

za ulazak u slijedeću fazu razvoja IT_a podrazumjeva 

implementaciju sistema upravljanja ljdskim resursima, sistema za 

podršku finansijskom poslovanju kao i centraiziranoj 

univerzitetskoj bazi podataka sa modulima za pretraživanje, 

izvještaje i analizu“. 

U izlaganju je istaknut novi podsistem ISSS-a zadužen za 

automatsko generiranje dodataka diplomi (diploma supplement) i 

daljni razvoj akademske računarske mreže UNSA, kao i varijante 

implementacije mreže javnih univerziteta FBiH. 

Drugog dana, izlaganjem referata po grupacijama, obuhvaćene su 

specifičnosti visokoškolskih i naučnih članica Univerziteta u 

Sarajevu u svjetlu reforme. 

Zaključci savjetovanja, izmedju ostalog, govore o potrebi 

donošenja strategije i novog zakona o visokom obrazovanju te 

druge podzakonske akte koji definiraju akademska i stručna 

zvanja i njihovu nomenklaturu, kao i javne isprave VŠU za 

Bolonjske studente. 

Naglašena je i potreba permanentnog educiranja akademskog i 

neakademskog osoblja na Univerzitetu u Sarajevu i obezbjedjenje 

dodatnih sredstava za provodjenje reforme i Bolonjske 

dekleracije. 

Diskusije i zaključci Savjetovanja trebaju biti pretočeni u 

amandmane ili stavove sa amandmanskom snagom na Prijedlog 

kantonalnog zakona o VO. Vlada Kantona Sarajevo mora 

finansijski značajnije podržati informatizaciju UNSA na nivou koji 

je primjeren potrebama modernog-integrisanog univerziteta 

(kadrovski i tehnološki ojačati UTIC, obezbjediti potrebne 

aplikativne baze za obavljanje integrativnih funkcija na UNSA: 

kadrovi, finansije, biblioteke i dr.). 

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

Broj 3. 

Strana 3. 

Vrste baza podataka 

Razvoj informacionih tehnologija, a posebno Interneta 

omogućio je lak i jednostavan pristup bazama podataka. On 

line baze podataka zbog svoje sistematiziranosti, 

organiziranosti i obrađenosti podataka predstavljaju 

nezaobilazni izvor pouzdanih informacija! 

Generalno, možemo ih podjeliti u tri kategorije: 

• bibliografske baze – za stjecanje uvida u određeno 

znanstveno područje 

• citatne baze – za praćenje odjeka određenog rada ili 

utjecaja naučnika unutar naučnog područja, 

• baze cjelovitog teksta (full text) – za pretaživanje radova 

točno određenih časopisa ili autora. 

Pretražuju se po: 

• temama (Title Search) 

• autoru (Autor Search) 

• časopisu (Journal Search) 

Najčešće pretraživanje je prema temama, koje su predmet 

interesovanja korisnika, ili po autoru, kada je poznata njegova publicistika i objavljeni radovi. Pretraživanje po 

časopisima podrazumjeva pretraživanje podataka o radovima objavljenim u tim časopisima, a ne i podataka o tim 

časopisima. 

◊ Bibliografske baze podataka 

Sadržaj bibliografskih baza podataka odnosi se na radove objavljene u različitim časopisima i publikacijama. 

Sadrže podatke kao što su: autor, naslov rada, izvornik, sažetak, godina objavljivanja, ustanova iz koje autor 

dolazi, vrsti publikacije, izvorni jezik rada i dr. Mogu sadržavati i ostale podatke (skupa na kome su prezentirane - 

konferencije, seminari, zbornike radova), adresu autora… 

Bibliografske baze se razlikuju ovisno o području, opsegu i strukturi bibliografskog zapisa koje omogućuju, a opisi 

radova su vrlo detaljni i ujednačeni. Ove baze se povezuju sa drugim bazama i izvornim verzijama objavljenih 

radova. 

◊ Citatne baze podataka 

Citatne baze podataka također su biblografske baze. Od bibliografskih baza razlikuju se po tome što, pored 

samih radova, obrađuju i korištenu literature (reference), citata navedenih od strane autora, na kraju rada. 

Pomoću njih doznajemo koliko su radovi citirani, a koristi se u svrhu ocjene kvalitete citiranog rada i procjenjuje 

uticaj pojedinih radova navođenjem broja citiranosti. Podjelu na negativno i pozitivno citiranje nije moguće izvršiti, 

a neke baze omogućuju isključivanje broja samocitiranja. 

◊ Baze podataka sa cjelovitim tekstom – Full text 

To su uglavnom zbirke časopisa u elektronskom obliku, jednog ili više izdavača. Sadrže bibliografske podatke 

(kao i bibliografske baze podataka), ali i brojne druge podatke. Treba upozoriti na razliku između baza podataka sa 

cjelovitim tekstom od bibliografskih, koje imaju samo naznačenu vezu (link) sa bazama cjelovitog teksta. Full text 

baze obično su ponuđene u HTML i/ili PDF formatu. 

Dostupne baze podataka 

Fakultetima i naučno istarživačkim ustanovama, članicama 

Univerziteta u Sarajevu, putem Akademske mreže osiguran je 

pristup slijedećim bazama podataka: 

• Emerald 

• Science Direct 

• EBSCO 

• Web of Knowledge 

Licence za pristup ovim bazama omogućuju vezu sa velikom 

brojem baza podataka koje su specijalizirane za jednu ili više 

naučnih oblasti kao i pristup naučnim časopisima u 

elektronskom obliku i dnevnim novinama. 

Npr. Licenca za Web of Knowledge omogućuje pristup Web of 

Science, odnosno slijedećim bazama podataka: Current 

Contents Connect, Science Citation Index Expanded, Social 

Sciences Citation Index, Arts & Humanities Citation Index i td. 

Kako pristupiti online bazama podataka 

On line bazama podataka može se pristupiti na jedan od tri 

navedena načina: 

• preko username (korisničko ime) i password (lozinke) 

• preko IP raspona adresa uključenih u licencu 

• open access - slobodan pristup 

Za detaljna uputstva posjetite http://www.utic.ba 


Strana 4. 


Jedinstvena akademska mreža Univerziteta u Sarajevu 

Jedinstvena akademska mreža je jedan od najvećih i najuspješnijih projekata Univerzitetskog teleinformatičkog 

centara. Ostvaren u saradnji sa BH Telecomom, predstavlja ozbiljan korak naprijed za akademsku 

zajednicu u BiH. Pokrenut kao pilot projekat na nekoliko fakulteta i institucija Univerziteta u Sarajevu, ubrzo prelazi 

u implementacijsku fazu, te u kratkom roku uspijeva pokriti većinu akademskih institucija UNSA u jedinstvenu 

računarsku mrežu. 

Cilj projekta računarske mreže nije samo pristup Internetu već razvoj i upotreba drugih servisa neophodnih za 

razvoj i modernizaciju univerziteta. 

Kako je tekao razvoj akademske mreže 

U samom početku dislociranost fakulteta predstavljala je ozbiljn problem u odabiru tehnologije prenosa podataka. 

Kao najprihvatljivija u odnosu cijene i kvaliteta odabrana je xDSL tehnologija. 

Računarsko povezivanje institucija univerziteta organiziranih u tzv. „kampusima“ je dosta jednostavnije. 

Dislociranost fakulteta i institucija UNSA uvjetovala je arhitekturu mreže sa dva centralna čvorišta (jedno čvorište 

je BH Telecom a drugo u UTIC). 

Ova arhitektura omogućava velike brzine pristupa institucija i fakulteta, međusobno i servisima UTIC-a kao što je 

Informacioni Sistem Studentske Službe Univerziteta u Sarajevu ISSS, e-mail, webstranice fakulteta, baze 

podataka, itd. 

Višestruko osigurani sistemi 

Putem mrežne infrastrukture BH Telecoma, omogućen je MAN (Metropolitan Area Network), koji je kvalitetan 

temelj za razvoj drugih servisa. 

Puno pažnje posvećeno je i zaštiti računarske mreže od nepoželjnih upada i širenja raznih malicioznih programa. 

Na strani klijenta, tj. fakultetima (CPE oprema), nalaze se SHDL routeri sa firewall zaštitom i router visokih 

performanci proizvođača CISCO koji je potreban, prvenstveno, radi zahtjevnog BGP (Border Gateway Protocol) 

protokola. 

U čvorištu UTIC_a 

Na lokacijama gdje je postojala mogućnost UTIC je obezbjedio prenosa podatak putem optičkih linkova velike 

brzine. Tako su sve institucije unutar Kampus_a i fakulteti locirani u blizini Medicinskog fakulteta povezani optikom. 

Logički dizajn mreže baziran je na upotrebi protokola koji olakšavaju administraciju i obezbjeđuju neophodnu 

redudantnost gdje je to moguće. Neke od institucija koriste i servise routera obezbjeđujući dodatnu zaštitu i 

sigurnost. 

Stalni monitoring mreže 

Veliku važnost UTIC posvećuje monitoringu (nadgledanju) stanja mreže. Alati osiguravaju real-time monitoring svih 

linkova, servisa, bandwith saobraćaja prema fakultetima i drugi važnih faktora. 

Ovakva mreža samo je temelj za razvoj drugih projekata i servisa UNSA. Mreža pruža kvalitet neophodan za 

uspostavljanje videokonferencijskih sesija, dakle prijenosa slike i zvuka, IP telefonije i drugih servisa. 


Broj 3. 

Strana 5. 

http://www.emeraldinsight.com/ 

Emerald Insight je baza podataka članaka iz časopisa koje izdaje Emerald 

Publishing (MCB University Press). Odnose se na područja ekonomije, 

menadžmenta, bibliotekarstva, ali i tehničkih disciplina. Pokrivene su sve važne 

discipline menadžmenta, kao što su razvoj strategija, rukovođenje, informacijski 

menadžment, marketing i menadžment ljudskih potencijala. 

Pristup Emerald bazi omogućuje UTIC. Sve članice Akademske mreže (fakulteti, 

pridružene članice univerziteta, Univerzitetska nacionalna biblioteka,…) imaju 

pristup jednostavnim klikom na ikonicu koja se nalazi na web portalu članica 

akademske mreže, sa web portala UTIC_a, (www.utic.net.ba) ili Nacionalne 

Univerzitetske biblioteke, putem raspona IP adresa. 

Emeraldov najistaknutiji servis Emerald Management Xtra, je najveći i opsežna 

zbirka recenziranih časopisa o menadžmentu i online pomoć za bibliotekare, 

studente, fakultete, istraživače i dr. Sadrži 175 časopisa punog teksta i pregled u 

svijetu vodećih 300 časopisa o menadžmentu. 

Emerald, u suradnji sa European Foundation for Management Development 

(EFMD), nagrađuje najbolje naučne radove i potiče istraživanja u oblasti 

menadžmenta. Takođe, sarđujući sa fondacijama širom svijeta (npr. CEEMAN - 

Central and Estern Europe), dodjeljuje stipendije za usavršavanja u oblasti 

menadžmenta. 

Od 100 najprestižnijih poslovnih škola (proglašenih od Financial Times MBA za 

2006.) 98 su preplaćene na Emerald Insight bazu podataka. 

Više od 3000 univerzitetskih 

biblioteka širom svijeta 

pretpaltnici su Emerald baze 

podataka. 

http://www.cobiss.ba/ 

COBISS je bibliotečko-informacioni sistem ustanovljen 1987. g. usvajanjem 

projekta "Računarsko povezivanje biblioteka u BiH preko Interneta" od strane svih 

univerziteta i brojnih biblioteka u BiH. 

1998. godine Univerziteti u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Sveučilište u 

Mostaru i Institut informacijskih znanosti u Mariboru osnovali su "COBISS Centar". 

Ustanova je osnovana za koordinaciju aktivnosti i stručnu pomoć pri razvoju i 

organizaciji računarskog povezivanja biblioteka u BiH u kooperativni online 

bibliotečki sistem COBISS.BH i obavljanje funkcija bibliotečko-informacijskog 

servisa na osnovi koncepcije uzajamne katalogizacije i aplikativne programske 

opreme COBISS koju razvija i održava Institut informacijskih znanosti u Mariboru 

(IZUM). 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevoje reaktiviralo 2004. g. sistem 

COBISS.BH čime su stvoreni preduslovi da NUB u Sarajevu formira bibliotečkoinformacijski 

servis "ViBBiH Centar". Centar, između ostalog, planira i usklađuje 

aktivnosti u vezi s računarskim povezivanjem biblioteka u Bosni i Hercegovini, 

obezbjeđuje programsku opreme COBISS i korisničku dokumentaciju za uzajamnu 

katalogizaciju za lokalno bibliotečko poslovanje i druge servise, upravlja 

uzajamnom bazom podataka COBIB.BH i sistemom COBISS.BH... 

COBISS.net predstavlja organizacioni model povezivanja biblioteka u bibliotečkoinformacijski 

sistem sa uzajamnom katalogizacijom, bibliografsko-kataloškom 

bazom podataka COBIB i lokalnim bazama podataka biblioteka učesnica, bazom 

podataka o bibliotekama COLIB, normativnom bazom podataka CONOR, a također 

s brojnim drugim funkcijama tzv. virtualne biblioteke. 

COBISS.Net je naziv mreže koja međusobno povezuje autonomne (nacionalne) 

kooperativne bibliografske sisteme COBISS različitih država. Programska podrška 

COBISS tehnički omogućuje preuzimanje zapisa u slobodnom protoku iz bilo koje 

uzajamne baze podataka COBIB i iz kataloga OCLC (WorldCat), a planirana je 

takođe i mogućnost preuzimanja bibliografskih zapisa iz nekog od uzajamnih 

kataloga u Evropi. 

COBISS.SI, COBISS.BH, COBISS.MK, COBISS.SR i COBISS.CG su oznake za 

autonomne bibliotečko-informacijske sisteme koji se uspostavljaju u pojedinim 

državama (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora) sa 

vlastitim uzajamnim bazama podataka. U okviru navedenih sistema, programsku 

opremu COBISS, u automatizaciji svog poslovanja, koristi preko 500 biblioteka. 

Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku mrežu, 

preko IP raspona adresa uključenih u licencu. 


Strana 6. 


http://www.sciencedirect.com/ 

ScienceDirect je baza podataka Elsevier_a, jednog od najpoznatijih 

svjetskih izdavača, koja obuhvata oko 2500 časopisa (u punom tekstu) iz gotovo 

svih naučnih područja i preko 6000 knjiga. Iz svih časopisa moguće je dobiti 

bibliografske reference sa apstraktima. Članice Univerziteta u Sarajevu putem 

akademske mreže imaju pristup za 46 časopisa cjelovitog teksta. 

Nudi jednu od svjetski najnaprednijih web sistema za naučne, tehničke i 

medicinske informacije. Pokriva oko četvrtine svjetske full-text naučne, tehničke i 

medicinske (STM) literature (nudi preko osam miliona full-text članaka) i 

nastavlja da isporučuje nove visoko kvalitetne online sadržaje. Kolekcija knjiga 

pokriva jezgru baznih disciplina, prirodne i društvene znanosti i u potpunosti su 

povezani sa člancima časopisa, dajući naučnicima širok uvid u njihovo polje 

djelovanja. 

Posebno treba istaknuti „Articles in Press“ tj. pristup radovima 15 dana nakon što su prihvaćeni za publiciranje, a 

prije pojave u printanim časopisima. ScienceDirect nudi link na Scopus i Scirus (besplatan), Elsevier_ove baze 

podataka i alate za pretraživanje. 

Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku mrežu 

UNSA, preko IP raspona adresa uključenih u licencu. 

http://www.scopus.com/ 

Scopus je bibliografska i citatna baza podataka, jer osim radova uključuje i 

popise literature/refernce i citate. Karakteristike ove baze je vrlo pristupačan, 

korisniku orijentiran, interface za pretraživanje. 

Scopus je najveća multidisciplinarna baza podataka. Obuhvata naučnu literaturu 

iz oblastu tehničkih disciplina (hemija, fizika, matematika, inžinjerstvo), medicine 

i društvenih nauka, psihologije, ekonomije. Omogućuje pristup 15000 

recenziranih časopisa, preko 1000 časopisa u slobodnom pristupu, 386 miliona 

naučnih web stranica i dr. 

http://www.scirus.com/ 

Scirus pretražuje veliki broj naučnih web-stranica, full text članaka i sažetaka i korisnicima omogućuje 

lociranje znanstvenih, edukativnih, tehničkih i medicinskih podataka i pronalazak najnovijih recenziranih radova, 

članaka, patenata, preprinata i časopisa koje nije moguće pronaći drugim alatima. 

SCIRUS je zbog uspješnosti u pretraživanju znanstvenih podataka proglašen od strane Search Engine Watch Awards 

kao 'Najbolji specijaliziran alat za pretraživanje' 2001. i 2002. godine, te od strane Web Marketing Association za 

'Najbolji web alat za pretraživanje' 2004. godine. Spada u Open Access baze podataka. 

Neke od brojnih mogućnosti SCIRUS-a su: izbor pretraživanja unutar znanstvenog područja (medicina, prirodne i 

društvene znanosti), ograničavanje pretraživanja na određeni časopis, autora ili članak, restrikciju rezultata 

pretraživanja na određeni vremenski raspon, pronalazak znanstvenih konferencija, sažetaka i patenata. 

Rafiniranje, prilagodbu i pohranjivanje pretraživanja. 

SCIRUS nudi pristup za preko 2 000 000 članaka iz područja fizike, a uz to uključuje i preko 200 000 full text 

članaka od Institute of Physics Publishing. . 

Korištenje baza podataka na Univerzitetu u Sarajevu 

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC anketirao je fakultete 

Univerziteta u Sarajevu o korištenju baza podataka dostupnih putem 

akademske mreže. 

Odgovore su pripremili prodekani za nastavu sa devetnaest fakulteta UNSA. 

Anketa je pokazala da je nastavno-naučno osoblje (preko 73%) upoznato sa 

mogućnošću korištenja bibliotečko-informacionih sistema i baza podataka 

dostupnih putem jedinstvene akademske mreže UNSA. U svakodnevnom radu 

osoblje sa 26% fakulteta redovno posjećuje baze podataka, a 47% povremeno. 

Da li u svom naučno-nastavnom 

radu koristite baze podataka 

Najviše se koristi bibliotečko-informacionih sistema COBISS 30%, a od baza 

podataka EBSCO 25% i ScienceDirect 21%. Za 58% naučno-nastavnog osoblja 

korištenje baza predstavlja veliku, a za 37% umjerenu pomoć u radu 

Većina sugestija iznijetih u anketi ogleda se u slijedećoj: 

„S obzirom da nam je pristup bazama podataka i naučnim publikacijama 

neophodan u naučno-istraživačkom radu, mnogo bi nam značilo da nas više 

informišete o postojećim bazama podataka, kako da pristupimo istim i 

mogućnostima njihovog korištenja. U tom cilju možda bi nas mogli posjetiti i 

održati predavanje sa uputama i drugim potrebnim informacijama, praćeno 

grupnom diskusijom.“ 


Broj 3. 

Strana 7. 

http://www.isiknowledge.com 

ISI Web of Knowlegde je naučna baza podataka visokog kvaliteta. 

Ova baza ima više vrsta proizvoda tj. omogućuje pristup: 

• Multidisciplinarnim izvorima—Multidisciplinary Resources (kao sto su Web 

of Science i Curent Contents Connect) 

• Specijaliziranim izvorima—Specialized Resources (npr. MEDLINE, BIOSIS, 

Biological Abstract, Tehnology Abstract...) 

• Analitičkim izvorima—Analitical Resources (npr. Journal Citation Reports, 

Essential Science Indicators...), 

• Upravljanje bibliografskim podatcima—Bibliographic Menagement 

Resources (npr.EndNote Web, EndNote...) 

Web of Knowlegde pokriva preko 22000 časopisa, 23 miliona patenata, 5500 

web stranica, 5000 knjiga, 2 mliona kemijskih struktura itd. 

Web of Knowladge dostupan je u 90 zemlja za preko 20 miliona korisnika i 

3550 institucija širom svijeta. 

Svaki korisnik Web of Knowladge može se registrirati i kreirati vlastiti EndNote 

Web. To je servis koji pomaže naučnicima i studentima pri procesu pisanja 

radova i istraživanja. 

Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku 

mrežu UNSA, preko IP raspona adresa uključenih u licencu. 

Sa Web of Science istraživači mogu naći aktuelene i retrospektivne 

naučne radove. Obuhvaća oko 9200, vodećih svjetskih časopisa iz svih 

naučnih oblasti. Uz uobičajene bibliografske podatke, baza uključuje i pristupe 

podacima o radovima koji su citirani kao i pregled autora koji su radili na 

pojedinom području. Bazu podataka održava Institute for Scientific 

Information (ISI), od 1991. do danas. Web of Science obuhvaća oko 9300, 

vodećih svjetskih časopisa iz svih naučnih područja. 

Uz uobičajene bibliografske podatke, baza uključuje i 

pristupe podacima o radovima koji su citirani kao i 

pregled autora koji su radili na pojedinom području. 

Licenca za Web of Knowledge omogućuje pristup Web 

of Science, odnosno slijedećim bazama podataka: 

1. Current Contents Connect 

2. Science Citation Index Expanded 

3. Social Sciences Citation Index 

4. Arts & Humanities Citation Index 

Current Contents Connect je dnevno ažuriran, svjetski multidisciplinarni 

izvor koji omogućava jednostavan pristup kompletnim sadržajima, 

abstraktima, bibliografskim podatcima i svim vrijednim informacijama u 

člancima, časopisima i knjigama. Razlozi njezine popularnosti su visoki 

kriteriji odabira časopisa, pokrivenost svih naučnih oblasti, dnevna ažuriranja, 

sažetak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavača... Omogućava 

pretraživanje neovisno ili kombinirano u zavisnost od pretplate. 

Pretražuje više od 8000 časopisa koji pokrivaju sedam multidisciplinarnih 

izdanja i dvije zbirke: 

• Life Sciences (1378 časopisa) 

• Clinical medicine (1282 časopisa) 

• Agriculture Biology & Environmental sciences (1126 časopisa) 

• Engeenering, Computing & Technology (1185 časopisa) 

• Physical, Chemical & Earth Sciences (1201 časopis) 

• Social & Behavioral Sciences (1770 časopisa) 

• Arts & Humanites (1134 časopisa) 

• Business Collection (235 časopisa) 

• Electronic & Telecommunication Colections (200 časopisa) 


Strana 10. 


EICBIH - ''Elektronsko-informacioni konzorcij za bosanskohercegovačke biblioteke'' 

Elektronsko-informacioni konzorcij za bosanskohercegovačke 

biblioteke osnovan je 2004 godine od strane predstavnika 12 vodećih 

biblioteka iz cijele BiH. Danas resurse, koji su obezbijeđeni putem 

EICBiH, koristi oko 76 institucija iz BiH. Sjedište EICBiH je u Nacionalnoj i 

univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine a dužnost predsjednice, od 

oktobra 2007 godine obavlja Edina Fazlagić, dok su potpredsjednici Saša 

Madacki i Biserka Sabljaković. 

Vizija EICBIH konzorcijuma je da unaprijedi pristup elektronskim 

resursima, da dijeli resurse između članica na dobrobit svih članova 

Konzorcija i njihovih korisnika. 

EICBiH je članica svjetske mreže Elektronskih konzorcija za biblioteke 

(eIFL.net). eIFL.net je nezavisna fondacija koja vodi pregovore, pruža 

podršku i zastupa interese korisnika biblioteka zemalja koje su u procesu 

tranzicije i zemalja u razvoju kroz mogućnosti koje pružaju elektronski resursi. Glavni fokus eIFL mreže je na 

pregovaranju kako bi se dobile povoljnije pretplate na međunarodne baze od onih koje ostvaruju pojedinačne 

institucije ili više njih, a koje se udružuju mimo EICBiH konzorcija. 

Osnovna svrha ove mreže je da elektronske informacije učini dostupnim bibliotekama (akademskim, istraživačkim, 

medicinskim, javnim, nacionalnim i parlamentarnim), ministarstvima i nevladinim organizacijama. Dalje bi se 

uključile škole, vladini uredi, studenti i građani zemalja u tranziciji koji ranije nisu imali mogućnost pristupa 

elektronskim bazama podataka zbog visokih cijena pretplate. 

Članovi eIFL mreže su lokalni bibliotečki konzorciji koji posjeduju nacionalnu licencu za elektronske izvore. 

Geografski, eIFL mreža se počela razvijati u zemljama članicama mreže Soroš fondacije. Preko 2200 institucija u 

više od 40 zemalja trenutno participiraju a broj je u stalnom porastu. 

Glavni ciljevi EICBIH su: 

• Unaprijeđenje bibliotečkih servisa i obrazovanje bibliotekara 

• Razvoj, rukovođenje i publikovanje pristupa elektronskim izvorima informacija 

• Razmjena resursa i iskustava 

• Pretplata na elektronske baze za članove konzorcija 

• Promoviranje hardwera i softwera i on-line servisa za bibliotečko poslovanje 

• Učešće u kreiranju visoko kvalitetne nacionalne bibliografske baze 

• Formiranje veće bibliotečke koalicije u BiH 

EICBiH svoju misiju obavlja zahvaljujući partnerima a to su : 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo koje je obezbijedilo je finansijska sredstva za pretplate na 

baze podataka (EBSCO, Science Direct), te sredstva za revitalizaciju COBISS projekta u kojem EICBiH ne učestvuje 

direktno ali ga u potpunosti podržava. 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine administrira ove baze, ali i Web of Science čiju je 

pretplatu obnezbijedilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, vrši njihovu promociju i što je najvažnije pruža 

obuku za bibliotekare i druge korisnike e-resursa u saradnji sa EICBiH. 

Univerzitetski tele-informatički centar Univerziteta u Sarajevu (UTIC) ima izuzetno važnu ulogu u realizaciji glavnih 

ciljeva EICBiH. Članicama Univerzitetu u Sarajevu, putem Akademske mreže, UTIC obezbjeđuje pristup on line 

bazama podataka. Takođe, u saradnji sa EICBiH, UTIC već četvrtu godinu obezbjeđuje pristup EMERALD bazi 

podataka. 

Prezentacija Web of Science 

David Horky, Country Manager for Central & Eastern Europe, 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i EICBiH, 

10.04.2008 g. organizirali su seminar "Baze potataka Web of Science i 

Current Contents Connect – prezentacija i načini pretraživanja" 

Prezenter je bio gospodin David Horky, Country Manager for Central & 

Eastern Europe, Thomson Scientific. Gosp. David Horky je prezentirao 

Web of Science, Current Contents Connect i Medline, kao i servise 

koje pomažu istraživačima i studentima u procesu pisanja naučnoistraživačkih 

radova. ISI Web of Knowledge, EndNote i EndNote Web 

su dizajnirani da olakšaju i osuvremene istraživanja. 

Poseban naglasak je dao na poboljšanja i nove mogućnosti Web of 

Knowladge. 

Redizajnirani servisi olakšavaju pretraživanje, a novi pružaju 

korisnicima značajne olakšice i personalizaciju. 

Naučno nastavno osoblje i studenti UNSA mogu pristupiti 

prezentiranim bazama podataka putem akademske mreže UNSA i 

raspona IP adresa koje omogućava UTIC. 


Broj 3. 

Strana 11. 

Intervju sa predsjednicom EICBiH Edinom Fazlagić 

Gospođa Edina Fazlagić je predsjednica EICBiH, po završetku Filozofskog fakulteta, Odsjek komparativna 

književnost i bibliotekarstvo radila je u Nacionalnoj biblioteci BiH, a sada je na mjestu šefa Odjela biblioteke 

Parlamentarne skupštine BiH 

Recite nam nešto o radu EICBIH 

Najznačajniji dio aktivnosti su pregovori sa izdavačima o cijenama 

licenci tj. pretplata na pojedine baze. Postizanje nižih cijena u situaciji u 

kojoj se nalazi naša zemlja vrlo je značajna. A uštede su velike! 

Tu je i organiziraje različitih obuka i prezentacija. EICBiH je organizirao 

preko 50 različitih obuka iz pretraživanja i administriranja različitih baza 

podataka za bibliotekare, istraživače, asistente i profesore iz cijele Bosne i 

Hercegovine. Organiziran je veliki broj prezentacija baza podataka kako bi 

se akademska zajednica upoznala sa istim, te veliki broj radionica na 

kojima je razmatran pristup bazama, problemi na koje se nailazi u 

svakodnevnom radu, strategija pristupa pretplatama i drugo. EICBiH je 

organizirao ili učestvovao u organizaciji velikog broja seminara, naučnih 

konferencija, radionica od kojih ističem sljedeće: Strukturiranje naučnih 

informacija u Kantonu Sarajevo; Akademska mreža Univerziteta u 

Sarajevu; Savjetovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine „Juni na Uni“; 

simpozij „Uloga i značaj elektronskih informacija i biblioteka u akademskoj 

zajednici“ i drugi. Upravo smo završili niz obuka iz pretraživanja i 

administriranja EBSCO baze podataka gdje smo predstavili novi interfejs 

koji će se koristiti od jula. Posebno ističem učešće predstavnika EICBiH na 

međunarodnim i regionalnim konferencijama. 

Spomenuli ste značajne uštede, šta utiče na uspješne pregovore i 

na koji način nam EICBiH štedi novac 

Pregovaranje sa izdavačima i agregatorima u ime biblioteka je dugotrajan i vrlo odgovoran posao. Nekoliko faktora 

utiče na konačan ishod cijene a to su: GDP zemlje, mogućnost plaćanja pojedine institucije, sposobnost 

pregovaranja, status zemlje i što je najvažnije ugovori koje izdavači potpisuju sa eIFL-om. 

Šta eIFL.net još nudi 

eIFL nudi niz različitih projekata a to su eIFL OA , EIFL-FOSS program i eIFL-IP. eIFL OA (eIFL Open Access) je 

program koji pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u odnosu na ključna pitanja koja donosi Open 

Access i da ohrabri autore da objavljuju u Open Access časopisima. Krajnji cilj je da korisnik bude zadovoljan 

sadržajem koji dobiva kroz Open Access. 

eIFL FOSS (eIFL Free and Open Source Software) je projekat čiji je cilj da omogući bibliotekama zemalja u 

razvoju i tranziciji da ionako male budžete ne troše na skupe softvere nego da koriste ovaj. 

eIFL IP (eIFL Intellectual Property) je projekat koji se bavi zaštitom autorskih prava u bibliotekama. 

Koje prednosti imaju članovi EICBiH u odnosu na one koji to nisu 

Prednosti su velike i ogledaju se u visini pretplata, uslovno rečeno besplatnim resursima kojima je omogućen 

pristup za članove EICBiH, učešće u različitim projektima, dijeljenje znanja, edukacija, podrška i sl. 

Rekli ste“ uslovno rečeno“ besplatnim resursima, kako to mislite 

Kada sam to rekla mislila sam na baze podataka koje se mogu koristiti jedino kroz pretplatu ali s obzirom na 

status Bosne i Hercegovine za članove konzorcija su besplatni uz uslov da EICBiH plati godišnju članarinu za 

učešće u eIFL projektima. 

Kakva je saradnja EICBiH sa konzorcijima u okruženju 

EICBiH ima izuzetno dobru saradnju sa svim konzorcijima a naročito sa konzorcijima iz regiona jer smo u stalnom 

kontaktu u nastojanju rješavanja istih i sličnih problema. Naročito ističem saradnju sa konzorcijem KoBSON iz 

Srbije. 

Kakvi su daljnji planovi 

Od kratkoročnih planova pomenula bih da do kraja maja planiramo organizirati prezentaciju i obuku iz 

pretraživanja EMERALD baze podataka. Uslijedit će niz tematskih sastanaka sa bibliotekarima. EICBiH nema 

budžet i teško je dugoročni planirati bilo kakve aktivnosti. 

Nadamo se da će se dosadašnja uspješna suradnja sa našim partnerima kao što je Univerzitetski tele-informatički 

centar i Nacionalna biblioteka, dalje razvijati na zadovoljstvo sviju kako akademske zajednice tako i šire 

društvene zajednice. Svakako treba pomenuti Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Federalno 

ministarstvo obrazovanja i nauke koji su razumjeli važnost i podržali financiranje pretplata na on-line baze 

podataka. Želja nam je da se suradnja proširi i intenzivira u cijeloj BIH. 

www.isss.ba www.unsa.ba www.utic.net.ba www.portal.monks.ba/kongres/ 


Strana 8. 


http://search.ebscohost.com/ 

EBSCOhost je među najpoznatijim korištenim online izvorom u preko 70 

zemalja svijeta. Omogućava pristup mnoštvu vlastitih baza podataka sa cjelovitim 

tekstovima i popularnim bazama podataka drugih vodećih informacijskih 

providera. Najpoznatiji su: 

• Business Source Premier 

• Academic Search Premier 

• Medline 

• Newspaper source 

• Healt source 

Pristup je omogućen korisničkim imenom i lozinkom, i za svaki fakultet je 

jedinstven (za informaciju se možete obratiti bibliotekaru na svom fakultetu). 

Business Source Premier nudi cijelovit tekst za više od 2300 časopisa, 

uključujući 1100 rezenziranih ekonomskih publikacija. Pokriva sve discipline 

ekonomije: marketing, menadžment, finansije, računovodstvo... Sadrži vrhunske 

svjetske časopise iz oblasti mendžmenta i marketinga. Dnevno se ažurira. 

Academic Search Premier je, specijalno dizajniran za akademske institucije, 

multidisciplinarna baza podataka. Nudi cijelovit tekst za više od 4500 časopisa 

uključujući više od 3700 recenziranih naslova. Ova baza nudi i indekse i abstrakte 

za svih 8250 časopisa u kolekciji. Informacije se odnose na gotovo sva područja 

akademskog dijelovanje: informacione tehnologije, inžinjerstvo, fizika, hemija, 

jezici i lingvistika, umjetnost i književnost, medicina... To je ogromna je kolekcija 

najznačajnijih časopisa cijelovitog teksta. 

Na Forbsovoj godišnjoj listi 

“America’s Largest Private 

Companies“ EBSCO je 

rangiran na 168 mjestu, od 

gotovo 400 kompanija, i to 

11 godina za redom. 

EBSCO je zaslužio mjesto na 

godišnjoj listi EContent 

magazina “100 Companies 

that Matter Most”, i to šest 

godina za redom, od kada je 

prvi put lista prezentirana. 

MEDLINE (Medical Literature Analysis and Retrieval System Online) je baza 

podataka američke nacionalne medicinske biblioteke (NLM). To je glavna 

bibliografska baza podataka koja sadrži preko 16 miliona pregleda članaka iz preko 

4900 svjetskih časopisa, na 30 jezika, koji se odnose na prirodne nauke, sa 

naglaskom na biomedicinu. 

Teme koje pokriva MEDLINE su: biomedicina i zdravstvo koje povezuje sa 

prirodnim naukama, hemijom i bioinžinjeringom koji su potrebni zdrvstvenim 

radnicima i ostalima koji su uključeni u javno zdravstvo, zdravstvenu politiku i 

srodnim sadržajima. Takođe pokriva prirodne nauke vitalne za naučnike, edukatore 

i radnike u biomedicini, uključujući aspekte biologije, botaniku, veterinu, biofiziku i 

biohemiju. 

Newspaper source omogućuje cijelovit tekst, cover-to-cover, za 28 američkih i 

internacionalnih izdanja novina uključujući npr. The Washington Post, The 

Washington Times, The Times (London) itd. Sadrži i selektirane cijelovite tekstove 

za više od 260 američkih novina. 

Open Access - Besplatne baze i društveno umrežavanje 

namijenjeno naučnicima 

Neke od komercijalnih baza podataka dozvoljavaju probni, besplatni period 

(free trial period) ili besplatan selektivni pristup za dijelove svojih baza. 

Pored komercijalnih baza podataka postoje i Open Access baze podataka. To su 

besplatno, javno dostupni, izvori relevantnih informacija. 

Posljednjih godina kreiraju se web stranice na kojima naučni radnici međusobno 

mogu raspravljati o temama koje ih okupiraju u svakodnevnom radu. Objavljenim 

informacijama pristup imaju svi korisnici interneta. Jedna od najpoznatijih je 

Nature Network pokrenuta u Bostonu. 


Broj 3. 

Strana 9. 

Agregatne baze podataka u praksi: Slučaj Odjela za biblioteku i dokumentaciju (ODB) 

Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu 

Saša Madacki, Direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u 

Sarajevu 

Maja Kaljanac, Informacijska istraživačica, Centar za ljudska prava 

Univerziteta u Sarajevu 

Odjel za biblioteku i dokumentaciju (OBD) je organizaciona 

jedinica Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i ima za cilj da 

bude podrška obrazovanju i istraživanju, prije svega u području 

međunarodno priznatih ljudskih prava. U skladu s tim OBD i nastoji da 

razvija svoje servise i zbirke koje koriste razni profili korisnika, od 

akademskih radnika, profesora i asistenata, preko pravnika, djelatnika iz 

nevladinih organizacija, istraživača do postdiplomaca i studenata. 

OBD je, još novembra 1999. godine, za svoje članove, omogućio pristup 

agregatnoj bazi podataka EBSCOhost. Od tada, pa do danas naši 

korisnici su preuzeli, lično ili posredstvom bibliotekara kao medijatora, 

više od 112.000 članaka u punom tekstu i više od 120.000 sažetaka 

članaka, izvršivši pritom više od 130.000 pretraga. Iz godine u godinu 

vidljiv je porast korištenja. 

Akademski indikator je nemoguće ustanoviti, jer OBD nije imao 

povratne informacije o korištenju informacija i dokumenata koji su 

obezbijeđeni na ovaj način. Istraživači su sigurno preuzeli, koristili (ili 

nisu), citirali, slali dalje.... No opipljiv indikator je svakako materijalnofinansijske 

prirode. 

Dakle, postavimo pitanje Šta ovi brojevi u tabeli znače u finansijskim 

mjerilima 

Ukoliko uzmemo u obzir da dobavljanje jednog znanstvenog članka na 

zahtjev korisnika košta između 13,00 i 21,00 KM (troškovi 

međubibliotečke pozajmice korištenjem tzv. IFLA-inih vouchera preko 

Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH), onda je jasno vidljivo da je 

ušteda u toku ovih osam godina za nabavljene i preuzete članke između 

1.467.102,00 KM i 2.369.934,00 KM, pod pretpostavkom da nije bilo 

pristupa bazama podataka. Računica je jednostavna broj članaka 

pomnožen sa tarifom. Vjerujemo da i ovako skroman tabelarni prikaz 

svjedoči o potrebi finansiranja pristupa interdisciplinarnim bazama 

podataka. Brojevi govore više od riječi... 

Članci u 

punom 

God Pretrage Sažeci 

2000 4.409 23.026 14.694 

2001 8.775 21.970 21.062 

2002 6.875 29.006 20.953 

2003 403 314 309 

2004 15.751 5.711 5.015 

2005 30.984 6.801 19.170 

2006 36.732 23.800 16.343 

2007 31.086 13.894 15.308 

UKUPNO 135.015 124.522 112.854 

Rječnik 

Attachment dodatak, prilog 

Browser program za pretraživanje web_a 

Clipboard međumemorija 

Due by rok do 

Download snimanje fajla na lokalni računar 

Favorite omiljeno, drago 

Firewall sigurnosni sistem 

Flame uvredljiv sadržaj, vatra 

Formatting formatiranje, uređivanje 

Home Page početna stranica 

Hyperlink hiperveza 

Insert ubaciti 

Link veza 

Netiquette pravila ponašanja na internetu 

Refresh osvježiti, popraviti 

Search engine specijalizirana stranica za 

pretraživanje web_a 

Service servis, usluga 

Set up postavke, podešavanja 

Site mjesto, stranica, sajt 

Spam neželjene poruke 

Spyware softver koji prikuplja podatke o korisniku 

Submit potvrditi predati 

Taskbar 

Tiled 

Tool Bar 

Tools 

View 

Rječnik kratica 

WWW 

WAN 

LAN 

ADSL 

DNS 

FTP 

HOST 

HTML 

HTTP 

IP address 

traka zadataka 

način prikaza prozora 

traka alata 

alati 

pogled, razgledati 

World Wide Web 

Wide Area Network 

Local Area Network 

Asimetrična digitalna pretplatnička linija 

Domain Name Sistem (pretražuje IP adrese 

bazirane na imenima domena) 

File Transfer Protocol (protokol za prijenos 

podataka) 

Računar na kojem se nalaze određeni 

sadržaji 

Hiper Text Markaup Language – Jezik za 

pisanje hiper teksta koristi se za 

dizajniranje web_a 

Hyper Text Transfer Protocol (protokol koji 

se koristi za promet HTML fajlova preko 

interneta) 

Niz od četiri broja (pr. 168.192.10.11 koji 

prezentiraju računar na internetu) 


UTIC: naučno - organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu 

Jeste li se prijavili za 2. kongresa bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta 

UNIVERZITET U 

SARAJEVU 

Univerzitetski 

tele-informatički Centar 

UTIC Sarajevo 

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo organizovat će 

Drugi kongres bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta, koji će se održati 

u Sarajevu od 27. 08. do 01.09.2008. godine 

http://portal.monks.ba/kongres/ 

http://www.utic.ba 

Zmaja od Bosne 8 

Kampus Univerziteta u 

Sarajevu 

71 000 Sarajevo 

BiH 

Znate li za web posvećen reformi visokog obrazovanja i primjeni bolonjskih principa na 

Univerzitetu u Sarajevu 

http://www.web.unsa.ba/reforma/ 

Tel: +387 33 560 240 

Fax: + 387 33 213 773 

E-mail: support@utic.net.ba 

USKORO 

novi dizajn portala www.utic.net.ba 

Svoj primjerak UTIC novosti 

možete preuzeti na web 

stranici www.utic.ba, lično u 

našim prostorijama, ili nam 

pišite na 

newsletter@utic.net.ba 

Tema narednog broja: 

USKORO 

novi dizajn portala www.skola.ba 

“Distance Learning i 

e-Education” 

NOVO: 

UTIC live support 

on-line podrška u realnom vremenu! 

www.utic.ba. www.nic.ba 

UTIC Novosti broj 3, maj/svibanj 2008. 

Izdavač i štampa: Univerzitetski tele-informatički centar Univerziteta u Sarajevu 

Urednik broja : Elda Hodžić-Isović 

Kontakt: newsletter@utic.net.ba, Tel. 033 560 240

UTIC Novosti - UTIC Sarajevo > PoÄetna stranica

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

UTIC Novosti - UTIC Sarajevo > PoÄetna stranica