04.01.2015 Views

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

UNIVERZITET U ZENICI<br />

MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI<br />

Institut za mašinstvo<br />

Centar za ekološki inžinjering<br />

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ<br />

ZA KAMENOLOM KREČNJAČKO-ROŽNJAČKE BREČE NA<br />

LOKALITETU ”MEDVID-SUTULIJA” U OPĆINI BUSOVAČA<br />

“SAMOBORKA-VATROSTALNA” d.o.o. BUSOVAČA<br />

August 2011.


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

OPĆI PODACI<br />

NAZIV PROJEKTA:<br />

LOKACIJA:<br />

INVESTITOR:<br />

IZVRŠILAC:<br />

RUKOVODIOC<br />

PROJEKTA:<br />

SARADNICI:<br />

BROJ:<br />

Studija o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš kamenoloma krečnjačkorožnjačke<br />

breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u<br />

Busovači<br />

Medvid-Sutulija u općini Busovača<br />

“SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača<br />

72 260 Busovača, Granice bb<br />

E-mail: samoborka.vatrostal<strong>na</strong>@tel.net.ba<br />

Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici<br />

Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo<br />

72000 Zenica, Fakultetska broj 1<br />

Web: http://www.mf.unze.ba<br />

Prof.dr. Šefket Goletić<br />

Mr. Nusret Imamović<br />

Mubera Halilović, dipl.inž.rud.<br />

Rusmir Goletić<br />

Andrija<strong>na</strong> Lepki<br />

EK-062-1/11<br />

D E K A N<br />

MAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI<br />

____________________<br />

(Prof.dr. Nagib Neimarlija)<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

2


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

S A D R Ž A J<br />

UVOD ............................................................................................................<br />

5<br />

1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA ...................................…………….........<br />

1.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeta upotrebe zemljišta<br />

u toku gradnje i rada pogo<strong>na</strong> i postrojenja predviđenih projektom ................<br />

1.1.1. Osnovne karakteristike lokacije .................................................................<br />

1.1.2. Geološke z<strong>na</strong>čajke tere<strong>na</strong> ..........................................................................<br />

1.1.3. Opis eksploatacijskog polja ........................................................................<br />

1.1.4. Osnovne tehničke karakteristike kamenolomskog postrojenja ...................<br />

1.1.5. Rudarska mehanizacija i kamioni ...............................................................<br />

1.1.6. Objekti logistike i pomoćni objekti …………………………………………….<br />

1.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količi<strong>na</strong><br />

materijala koji se koriste ..............................................................................<br />

1.2.1. Tehnologija rada <strong>na</strong> kamenolomu ..............................................................<br />

1.2.2. Tehnologija rada kamenolomskog postrojenja ....................... ...................<br />

1.2.3. Priroda i količi<strong>na</strong> materijala koji se koriste u tehnološkim procesima <strong>na</strong><br />

kamenolomu.......................................................................... ...................<br />

1.3. Procje<strong>na</strong>, po tipu i količini očekivanog otpada i emisija ..............................<br />

1.3.1. Emisija u zrak .............................................................................................<br />

1.3.2. Emisija buke ...............................................................................................<br />

1.3.3. Emisije seizmičkih efekata .........................................................................<br />

1.3.4. Produkcija otpada ………….........................................................................<br />

2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM .................<br />

2.1. Podaci o stanovništvu ...................................................................................<br />

2.2. Kopnene flora i fa<strong>na</strong> .....................................................................................<br />

2.3. Geomorfološke karakteristike ........................................................................<br />

2.4. Stanje vode, zraka i zemljišta ........................................................................<br />

2.5. Klimatske karakteristike područja ..................................................................<br />

2.6. Postojeća materijal<strong>na</strong> dobra, uključujući kulturno-povijeso i arheološko<br />

<strong>na</strong>sljeđe..........................................................................................................<br />

2.7. Opis pejzaža ..................................................................................................<br />

2.8. Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom uticaja <strong>na</strong> okoliš ..........<br />

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ .................<br />

3.1. Uticaj <strong>na</strong> stanovništvo ....................................................................................<br />

3.2. Uticaj <strong>na</strong> kvalitet zraka ..................................................................................<br />

3.3. Uticaj <strong>na</strong> tlo ...........…………………………………………………...................<br />

3.4. Uticaj <strong>na</strong> površinske i podzemne vode ………………………………..............<br />

3.5. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš ......................................................................................<br />

8<br />

9<br />

10<br />

14<br />

15<br />

17<br />

18<br />

19<br />

19<br />

19<br />

23<br />

24<br />

26<br />

29<br />

31<br />

32<br />

33<br />

35<br />

36<br />

37<br />

38<br />

40<br />

41<br />

43<br />

43<br />

43<br />

44<br />

44<br />

45<br />

47<br />

49<br />

51<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

3


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

3.6. Uticaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet .....................................................................<br />

3.7. Utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore ...........................................................................<br />

3.8. Utjecaji <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra ..................................................................<br />

3.9. Utjecaj <strong>na</strong> pejzaž ....................................................................................<br />

3.10. Utjecaj <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>kon prestanka rada ......................................................<br />

3.11. Specifični utjecaji projekta <strong>na</strong> okoliš ........................................................<br />

3.12. Opis metoda koje su korištene za procjenu uticaja <strong>na</strong> okoliš ......................<br />

4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA OKOLIŠ ........<br />

4.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisija poluta<strong>na</strong>ta u zrak .....................<br />

4.2. Zaštita voda ...................................................................................................<br />

4.3. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i zbrinjavanje nekorisnog otpada,<br />

te zaštitu zemljišta .........................................................................................<br />

4.4. Zaštita od buke ..............................................................................................<br />

4.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta ................................................................<br />

4.6. Mjere zaštite stanovništva ……………………………………………………….<br />

4.7. Mjere zaštite pejzaža .....................................................................................<br />

4.8. Mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon prestanka rada kamenoloma …………………..<br />

4.9. Opće mjere zaštite okoliša ………………………………………………………<br />

5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA ................................................................ 68<br />

6. OKOLIŠNI MONITORING ................................................................................<br />

7. NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ ..<br />

8. REZULTATI PREDHODNE PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ<br />

PREDMETNOG KAMENOOLOMA KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRI<br />

IZRADI STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ …………………………………..….<br />

8.1. Primjedbe, prijedlozi i sugestije <strong>na</strong> predhodnu procjenu o uticaju <strong>na</strong> okoliš .<br />

9. ZAKLJUČAK .....................................................................................................<br />

10. NETEHNIČKI REZIME ...................................................................................<br />

11. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA I PROPISI ………………..…………….....<br />

12. PRILOZI ......................................................................................................... 88<br />

52<br />

53<br />

53<br />

53<br />

54<br />

54<br />

54<br />

55<br />

56<br />

58<br />

61<br />

63<br />

64<br />

66<br />

66<br />

67<br />

67<br />

69<br />

70<br />

70<br />

70<br />

70<br />

72<br />

86<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

4


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

UVOD<br />

Gospodarsko društvo ”“SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača je podnijelo<br />

zahtjev <strong>Federalno</strong>m ministarstvu <strong>na</strong>dležnom za okoliš za izdavanje okolišne dozvole za<br />

eksploataciju mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />

Sutulija“ u općini Busovača. Ovo gospodarsko društvo je registrovano za obavljanje<br />

osnovne djelatnosti pod šifrom: 26.26 - proizvodnja vatrostalnih keramičkih proizvoda,<br />

što uključuje i poslove istraživanja, eksploatacije i proizvodnje prirodnih građevinskih<br />

materijala, a otpočelo je sa radom 1997. godine. Navedeno Ministarstvo je u<br />

predhodnom postupku prihvatilo zahtjev i ocijenilo da je potrebno detaljno ispitati uticaj<br />

predmetnog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, sa posebnim osvrtom <strong>na</strong> potencijalni negativni<br />

uticaj <strong>na</strong> obližnja <strong>na</strong>selja. Zbog toga je izdalo rješenje investitoru da izradi i dostavi<br />

studiju o uticaju <strong>na</strong> okoliš za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu<br />

“Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od 17.03.2005.<br />

godine. Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš treba da sadrži sve elemente <strong>na</strong>vedene u dispozitivu<br />

citiranog rješenja.<br />

Ležište mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />

Sutulija“ u općini Busovača i to <strong>na</strong> parcela i dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj:<br />

2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O.<br />

Putiš, koje se vode <strong>na</strong> većoj površini kao državne šume kojima gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

uprava za šumarstvo SBK/KSB i <strong>na</strong> manjoj površini kao privatno vlasništvo. Ležište<br />

krečnjačko-rožnjačke breče je omeđeno koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu u<br />

površini od nešto preko 5 ha ili približno 5,16 ha, ili 51.638 m 2 .<br />

Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje površi<strong>na</strong> lokacije prelazi 5 ha spadaju u kategoriju<br />

pogo<strong>na</strong>, odnosno djelatnosti za koje se obavezno provodi postupak procjene utjecaja <strong>na</strong><br />

okoliš prije izdavanja okolišne dozvole od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i<br />

<strong>turizma</strong>, sukladno odredbama čla<strong>na</strong> 4. tačka d.37. Pravilnika o pogonima i postrojenjima<br />

za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti<br />

izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine<br />

Federacije BiH“, broj: 19/04).<br />

Sukladno <strong>na</strong>vedenom za predmetni kamenolom radi se <strong>studija</strong> o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong><br />

osnovu čla<strong>na</strong> 59. Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03<br />

i 38/09) i rješenja o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od<br />

17.03.2005. godine, izdatom od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong>.<br />

Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong>, odnosno formiranje i izgradnja kamenoloma i otvorenih<br />

kopova predstavlja djelatnost koja negativno utiče <strong>na</strong> okoliš, jer razorno djeluje <strong>na</strong><br />

pedosferu, odnosno <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled krajolika.<br />

Postojeći ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju i <strong>na</strong> tom mjestu se otvorenom eksploatacijom<br />

tehničkog kame<strong>na</strong> formira antropogeni prostor <strong>na</strong> kojem je uklonje<strong>na</strong> vegetacija i<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

5


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

humusni pokrov, te formirane udubljene terase za eksploataciju kame<strong>na</strong>, jalovište i<br />

infrastrukturni objekti. Zbog toga je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za<br />

kamenolom krečnjačko-rožnjačke breče potrebno provesti proceduru identifikacije i<br />

evaluacije svih utjecaja <strong>na</strong> okoliš, kao i iz<strong>na</strong>laženja <strong>na</strong>jefikasnijih mjera za sprečavanje ili<br />

smanjivanje emisija u okoliš, u svim fazama života projekta, a u svrhu izdavanja okolišne<br />

dozvole, shodno odredbama citiranog Pravilnika i drugim propisima o zaštiti okoliša.<br />

Investitor je angažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici (Centar za ekološki<br />

inženjering) za izradu studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ u<br />

općini Busovača. Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici je rješenjem <strong>Federalno</strong>g<br />

ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> broj: 05-23-522-1/08 od 18.02.2009. godine ovlašten za<br />

izradu <strong>studija</strong> o utjecaja <strong>na</strong> okoliš i uvršten <strong>na</strong> listu nositelja izrade ovih <strong>studija</strong>.<br />

Konsultantu za izradu ove studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš dostavlje<strong>na</strong> je sljedeća<br />

dokumentacija:<br />

1. Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />

breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađenog od strane Rudarskogeološko-građevinskog<br />

fakulteta Tuzla, maja 1999. godine.<br />

2. Glavni rudarski projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađenog od strane<br />

firme “Geosonda BH“ d.o.o. Tuzla, 2003. godine.<br />

3. Predhod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja <strong>na</strong> okoliš, urađenu od strane investitora.<br />

4. Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne sirovine<br />

krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj:<br />

UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine, izdato od strane <strong>Federalno</strong>g<br />

ministarstva energije, rudarstva i industrije.<br />

5. Rješenje o odobravanju eksploatisanja vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača, broj: 04-<br />

18-1055/02 od 19.05.2003. godine.<br />

6. Vodoprivred<strong>na</strong> suglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, broj: 05-25-131/00 od<br />

25.06.2001. godine, izdato od strane Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i<br />

vodoprivrede SBK.<br />

7. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> Kanto<strong>na</strong>lnog povjerenstva za davanje stručne ocjene u postupku<br />

izdavanja urbanističke saglasnosti za lokaciju budućeg kamenoloma “Medvid-<br />

Sutulija“ kod Busovače, broj: 01-017/04 od 25.06.2004. godine.<br />

8. Rješenje o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš, broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od<br />

17.03.2005. godine.<br />

9. Amandman <strong>na</strong> Odluku o usvajanju prostornog pla<strong>na</strong> općine Busovača, broj: 02-<br />

02-3458/1-08 od 23.09.2008. godine, kojim se lokalitet “Medvid-Sutulija“<br />

obuhvata kao površi<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong> uz uvjet da investitor<br />

prije eksploatacije pribavi zakonom propisane suglasnosti.<br />

10. Kopija katastarskog pla<strong>na</strong> za predmetnu lokaciju.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

6


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

U svrhu izrade studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš kamenoloma “Medvid-Sutulija“ u općini<br />

Busovača, izvršeno je slijedeće:<br />

• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza postojeće investiciono-tehničke dokumentacije, izdatih<br />

saglasnosti i druge dokumentacije vezane za predmetni kamenolom,<br />

• izvrše<strong>na</strong> je opservacija stanja lokacije <strong>na</strong> kojoj se planira otvoriti i izgraditi<br />

kamenolom, odnosno površinski kop za eksploataciju mineralne sirovine<br />

krečnjačko-rožnjačke breče,<br />

• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza osnovnih i pomoćnih sirovi<strong>na</strong> koje će se koristiti u svim<br />

fazama života projekta, posebno u vrijeme eksploatacije i prerade tehničkog<br />

kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji,<br />

• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza izvora emisija u okoliš (zrak, vodu i tlo, emisija buke), kao i<br />

identifikacija z<strong>na</strong>čajnijih utjecaja <strong>na</strong> okoliš,<br />

• a<strong>na</strong>lizirane su i predložene mjere za sprečavanje ili ublažavanje utjecaja <strong>na</strong><br />

okoliš, odnosno za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš,<br />

• a<strong>na</strong>lizirane su i predložene mjere za sprečavanje produkcije i povrat korisnog<br />

materijala iz otpada koji se očekuje u svim fazama života projekta, a posebno pri<br />

eksploataciji i preradi tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče,<br />

• a<strong>na</strong>lizirane su mjere monitoringa utjecaja površinskog kopa <strong>na</strong> okoliš i emisija u<br />

okoliš,<br />

• a<strong>na</strong>lizirane su mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon eventualnog prestanka rada<br />

površinskog kopa <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenom lokalitetu,<br />

• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza okolinskih propisa i stručne literature u vezi predmetne<br />

djelatnosti,<br />

• prikupljene su potrebne informacije i podaci od investitora, <strong>na</strong>dležnih službi<br />

općine Busovača i drugih subjekata, koje su od z<strong>na</strong>čaja za provođenje<br />

procedure procjene utjecaja <strong>na</strong> okoliš u svrhu izdavanja okolišne dozvole.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

7


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA<br />

Kamenolom mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče predviđen je <strong>na</strong> lokalitetu<br />

“Medvid-Sutulija“, udaljenom oko 6 km od grada Busovače. Ležište je omeđeno<br />

koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu u površini od cca 5 ha ili približno 5,16 ha, ili<br />

51.638 m 2 , a <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj: 2380, 2387/1,<br />

2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš, koje se vode<br />

jednim dijelom kao državne šume kojim gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za šumarstvo<br />

SBK/KSB, a drugim dijelom kao privat<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> (Shema 1 i 2).<br />

Kamenolom se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Lašva – Vitez - Travnik, od kojeg<br />

je udaljen svojim južnim obodom oko 150 m, a od Busovače je udaljen oko 6 km. Nalazi<br />

se izvan <strong>na</strong>seljenog područja <strong>na</strong>jbližeg <strong>na</strong>selja Lončari koje se <strong>na</strong>lazi sjeverno od<br />

kamenoloma i udaljeno je oko 1,3 km. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m<br />

zračne linije od sjevero-istočne granice eksploatacionog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija,<br />

koje broji 4 domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika. Drugih <strong>na</strong>selja i građevinskih<br />

objekata nema u gravitirajućem području lokacije predmetnog kamenoloma.<br />

U cilju otvaranja kamenoloma u svrhu eksploatacije i proizvodnje prirodnih građevinskih<br />

materijala (tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče), Investitor je proveo<br />

odgovarajuća terenska istraživanja i geološku prospekciju tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru ukupne<br />

površine 35,8 ha <strong>na</strong> osnovu čega je izdvojen lokalitet <strong>na</strong> kojem su provedeni detaljni<br />

istražni radovi prema posebnom programu istraživanja, a u skladu sa Pravilnikom o<br />

klasifikaciji i kategorizaciji zaliha čvrstih mineralnih sirovi<strong>na</strong> i vođenju evidencija o njima.<br />

Istražni prostor zahvata površinu od 358.300 m 2 i definiran je prijelomnim tačkama A, B,<br />

C, D, E, sa pripadajućim koordi<strong>na</strong>tala <strong>na</strong>vedenim u tabeli 1.<br />

Tabela 1. Koordi<strong>na</strong>te istražnog područja ležišta.<br />

Tačka Y X<br />

A 6.490.392 4.887.537<br />

B 6.490.360 4.887.826<br />

C 6.490.445 4.887.035<br />

D 6.490.801 4.887.212<br />

E 6.490. 147 4.887.533<br />

Prostor <strong>na</strong> kojem su provede<strong>na</strong> detalj<strong>na</strong> istraživanja prikazan je <strong>na</strong> situacionom planu<br />

ležišta, odnosno shemi 3 datoj u prilogu.<br />

Na osnovu detaljnih istraživanja urađen je Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i<br />

proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod<br />

Busovače, od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Tuzla, maja 1999.<br />

godine. Elaboratom je potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u <strong>na</strong>vedenom ležištu<br />

8<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

po svom kvalitetu mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu. Na osnovu ovog<br />

elaborata izdato je Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne<br />

sirovine krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj:<br />

UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva energije,<br />

rudarstva i industrije, čija kopija je data u prilogu.<br />

Nakon provedenih detaljnih istraživanja i izdavanja rješenja o potvrđivanju geoloških<br />

rezervi i kvalitetu mineralne sirovine, Ministarstvo gospodarstva SBK/KSB je odobrilo<br />

eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />

Kopija rješenja o odobravanju eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnom<br />

eksploatacionom polju da<strong>na</strong> je u prilogu. Međutim, Investitor nije pristupio eksploataciji<br />

tehničkog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom ležištu i sada reaktivira postupak odobravanja<br />

eksploatacije u skladu sa važećim propisima.<br />

Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralni put M-5, Lašva – Vitez<br />

– Travnik, preko manjeg dijela lokalnog asfaltiranog puta ka <strong>na</strong>selju Lončari širine 2 m,<br />

koji ne omogućava mimoilaženje 2 vozila i normalno odvijanje saobraćaja za potrebe<br />

ovog kamenoloma. Zbog toga investitor pokrenuo aktivnosti u saradnji sa općinom<br />

Busovača kod Federalne direkcije za puteve za proširenje i rekonstrukciju dijela tog<br />

lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor kamenoloma, kao i pribavljanje putne saglasnosti u<br />

skladu sa Zakonom o cestama (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 6/02).<br />

1.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeta upotrebe zemljišta<br />

u toku gradnje i rada pogo<strong>na</strong> i postrojenja predviđenih projektom<br />

Površinska eksploatacija mineralnih sirovi<strong>na</strong> jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jdugotrajnijih čovjekovih<br />

gospodarskih djelatnosti, koja je pridonijela kulturnom i industrijskom <strong>na</strong>pretku<br />

čovječanstva, ali razorno djeluje <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i <strong>na</strong> faunu i mijenjala izvornu i<br />

prepoz<strong>na</strong>tljivu sliku određenog krajolika. Eksploatacija kame<strong>na</strong> neminovno zahtijeva<br />

<strong>na</strong>rušavanje prirodno uspostavljene ravnoteže usljed uklanjanja vegetacije i humusnog<br />

sloja tla. Prvobitni stabilni ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju, <strong>na</strong> njihovim mjestima se stvaraju<br />

strme ogoljele padine, terase, bregovi formirani od jalovine i slično. Nakon završetka<br />

eksploatacije tlo je <strong>na</strong> prostoru kamenoloma izmijenjeno i veoma siromašno. Ipak,<br />

kamenolom će se s vremenom ozeleniti procesom spontanog ozelenjavanja koji može<br />

biti veoma spor, pa prostor kamenoloma ostaje ogoljen desetljećima, posebno u krškom<br />

području. Stoga je investitor dužan ubrzati prirodni tok rekultiviranja tehničkim i biološkim<br />

zahvatima kako bi se prostor kamenoloma obnovio u smislu uspostave njegovog<br />

biološkog potencijala, onoliko koliko je to realno moguće.<br />

Na prostoru predviđenog i okonturenog esksploatacionog polja kamenoloma Medvid-<br />

Sutulija“ dominira sprat niskog rastinja (šiblje i grmlje), te sprat srednje visokog i visokog<br />

drveća tanjih promjera i <strong>na</strong> manjem dijelu <strong>na</strong>lazi se prirod<strong>na</strong> livada. Šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

prostoru predviđenog eksploatacionog polja je s<strong>na</strong>žno devastira<strong>na</strong> u ranijem periodu<br />

zbog nekontrolisane eksploatacije i sada se <strong>na</strong>lazi u progradacionoj fazi.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

9


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Osnov za izradu dokumentacije o procjeni utjecaja <strong>na</strong> okoliš budućeg eksploatacijskog<br />

polja mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u<br />

općini Busovača je Zakon o zaštiti okoliša i Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje<br />

je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti<br />

izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, te postojeća tehnička i<br />

prateća dokumentacija. Investitor je ishodio niz potrebnih suglasnosti od <strong>na</strong>dležnih<br />

ministarstava i javnih poduzeća (potkrijepljeno u prilogu ove Studije).<br />

1.1.1. Osnovne karakteristike lokacije<br />

Ležište tehničkog građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong><br />

šestom kilometru sjeverno od Busovače, čijoj općini i pripada, <strong>na</strong> lokalitetu zvanom<br />

“Medvid-Sutulija“. Predmetni lokalitet, odnosno ležišta tehničkog kame<strong>na</strong> se uzdiže<br />

sjeverno od magistralnog puta M-5, Lašva – Vitez - Travnik, od kojeg je udaljeno svojim<br />

južnim obodom oko 150 m (Slika 1).<br />

Slika 1: Položaj šireg područja lokaliteta kamenoloma “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />

Na shemi 4 (datoj u prilogu) prikazane su granice eksploatacionog prostora ležišta<br />

krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

Eksploatacioni prostor je definisan prijelomnim tačkama A, 1, 2, 3, 4, B, sa pripadajućim<br />

koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u tabeli 2.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

10


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Tabela 2. Koordi<strong>na</strong>te eksploatacionog prostora kamenoloma “Medvid-Sutulija“ kod Busovače<br />

Tačka Y X<br />

A 6.490.392 4.887.537<br />

1 6.490.226 4.887.537<br />

2 6.490.213 4.887.553<br />

3 6.490.191 4.887.807<br />

4 6.490.327 4.887.841<br />

B 6.490.360 4.887.826<br />

Eksploatacioni prostor ima ukupnu površinu nešto preko 5 ha ili približno 5,16 ha, tačnije<br />

51.638 m 2 .<br />

Lokalitet “Medvid-Sutulija“ morfološki pripada brdskoj zaravni i proteže se između kote<br />

380 m <strong>na</strong> donjem dijelu potoka Sutulija i kote 485 m, kolika je hipsometrija brda Medvid.<br />

Teren je tipičnog padinskog tipa i obrastao je dijelom prorijeđenom mladom bukovom<br />

šumom i dijelom šikarom, a manji dio je prirod<strong>na</strong> livada koja se proteže <strong>na</strong> zapadnoj<br />

strani (Slika 2).<br />

Slika 2. Lokacija budućeg kamenoloma<br />

Položaj padine je takav da su uslovi za eksploataciju kame<strong>na</strong> jako pogodni. Uslovi za<br />

razvoj eksploatacionih etaža su takvi da postoji mogućnost veće proizvodnje rovnog<br />

kame<strong>na</strong>, a sa <strong>na</strong>pretkom eksploatacije udaljava se od potoka Sutulija, što predstavlja<br />

pogodnost sa aspekta zaštite ovog vodotoka.<br />

Eksploatacioni prostor je svojim južnim obodom udaljen oko 150 m od magistralnog puta<br />

M-5, Lašva – Vitez – Travnik, a istočnim rubom uz desnu obalu potoka Sutulija, koje ga<br />

<strong>na</strong> jednom manjem potezu presijeca. Suprotnom stranom ovog potoka prolazi lokalni<br />

asfaltni put prema <strong>na</strong>selju Lončari, koji je u početnom dijelu u dužini oko 150 m<br />

predviđen i kao pristupni put eksploatacionom prostoru, odnosno kamenolomu “Medvid-<br />

Sutulija“. Ovaj dio puta će se rekonstruisati u skladu sa uvjetima iz cestovne saglasnosti<br />

u cilju obezbjeđivanja uvjeta za nesmetan pristup prostoru kamenoloma i odvijanje<br />

saobraćaja prema <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju Lončari.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

11


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Na udaljenosti od oko 1,3 km, sjeverno od predviđenog kamenoloma, <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>jbliže<br />

<strong>na</strong>selje Lončari. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m zračne linije od<br />

sjevero-istočne granice eksploatacionog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija, koje broji 4<br />

domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika. Drugih <strong>na</strong>selja i građevinskih objekata nema<br />

u gravitirajućem području predmetne lokacije.<br />

Prostor opredijeljen za eksploataciju tehničkog kame<strong>na</strong> u nižim dijelovima je obrastao<br />

niskim rastinjem (šikara), a <strong>na</strong> uzvišenju je zastuplje<strong>na</strong> prorijeđe<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> u<br />

kojoj dominira mlada samonikla bukva od koje se <strong>na</strong> zapadnom dijelu <strong>na</strong>stavlja prirod<strong>na</strong><br />

brdska livada <strong>na</strong> kojoj je zastuplje<strong>na</strong> termofil<strong>na</strong> livadska zajednica. Šumska sastoji<strong>na</strong> je<br />

zbog kontinuiranog intenzivnog uticaja antropogenog faktora veoma devastira<strong>na</strong> (Slika 3<br />

i 4).<br />

Slika 3. Devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru planiranog kamenoloma<br />

Slika 4. Devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru planiranog kamenoloma<br />

S obzirom da se radi pretežno o šumskom zemljištu u državnoj svojini, investitor je<br />

dužan u postupku rješavanja lokacije pribaviti rješenje o saglasnosti za krčenje šume od<br />

Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB, jer je površi<strong>na</strong> pod<br />

šumom u državnoj svojini zastuplje<strong>na</strong> <strong>na</strong> oko 50% od ukupnog predviđenog<br />

eksploatacionog prostora površine od oko 5 ha. Preostali prostor je čine privatni posjedi<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

12


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

i prije otvaranja kamenoloma je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose u svrhu<br />

otvaranja kamenoloma, čije rješavanje je u toku.<br />

Na širem prostoru lokaliteta “Medvid-Sutulija“ ne <strong>na</strong>laze se endemične, rijetke i<br />

ugrožene biljne i životinjske vrste, niti ga okružuju zaštiće<strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> područja i<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni parkovi, kao ni spomenici prirode i zaštićeni pejsaži. Prema <strong>na</strong>vedenoj<br />

suglasnosti, investitor je u slučaju <strong>na</strong>ilaska <strong>na</strong> spomenike kulturno-povijesnog <strong>na</strong>slijeđa<br />

dužan zaustaviti eksploatiranje i izvijestiti <strong>na</strong>dležni Zavod u cilju poduzimanja<br />

neophodnih mjera u skladu sa propisima koji regiliraju ovu oblast.<br />

U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično padinskim svojstvima i<br />

kontinentalnom klimom. Na prostoru predmetnog lokaliteta, prisustvo vodotoka Duboka i<br />

Sutulija osigurava zadovoljavanje potreba za industrijskom vodom budućeg<br />

kamenoloma. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim rubom proteže desnom<br />

obalom vodotoka Sutulija, te da ga i presijeca, <strong>na</strong> samom početku radova faze<br />

otvaranja, biti će neophodno reguliranje ovog vodotoka. Reguliranje vodotoka osiguraće<br />

se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa armirano-betonskim cijevima<br />

prečnika <strong>na</strong>jmanje ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem u dužini od 35 m u gornjem dijelu vodotoka u<br />

cilju obezbjeđivanja nesmetanog protoka voda, posebno visokih voda.<br />

Na prostoru predviđenog eksploatacionog prostora nema izgrađene komu<strong>na</strong>lne<br />

infrastrukture i drugih objekata, niti se ometa rad ptt postrojenjima, što ima određene<br />

pogodnosti za otvaranje i eksploataciju kamenoloma.<br />

Prilaz lokaciji kamenoloma je zbog reljefa tere<strong>na</strong> jedino moguć sa magistralni put M-5,<br />

Lašva – Vitez – Travnik, preko dijela lokalnog asfaltiranog puta ka <strong>na</strong>selju Lončari širine<br />

2 m, koji ne omogućava normalno odvijanje saobraćaja za potrebe ovog kamenoloma<br />

(Slika 5). Zbog toga je potrebno prethodno izvršiti rekonstrukciju i proširenje dijela tog<br />

lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor kamenoloma u dužini od oko 150 m u cilju<br />

obezbjeđenja uvjeta za normalno odvijanje saobraćaja za potrebe <strong>na</strong>selja Lončari i ovog<br />

kamenoloma.<br />

Područje Centralne Bosne karakterizira intenziv<strong>na</strong> izgradnja komu<strong>na</strong>lne infrastrukture,<br />

prometnica, poslovnih i stambenih objekata i nešto manje industrijskih i prerađivačkih<br />

kapaciteta. Upravo <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> izgradnja potrebuje velike količine građevinskog<br />

materijala, posebno svih vrsta drobljenog kame<strong>na</strong>, koji se sada transportira iz velike<br />

udaljenosti. U toku je izgradnja autoputa Vc za čiju izgradnju su potrebne velike količine<br />

svih vrsta kamenih agregata.<br />

Razlozi izbora ovog lokaliteta za eksploatiranje krečnjačko-rožnjačke breče od strane<br />

investitora su pored ostalog:<br />

• Ne postojanje sirovine za izradu beto<strong>na</strong>, betonske galanterije, maltera, agregata<br />

za <strong>na</strong>sipanje u cestogradnji, za bitumenizirane slojeve i punila za asfalte <strong>na</strong> širem<br />

prostoru Centralne Bosne;<br />

• Potrebe brojnih kupaca <strong>na</strong> širem prostoru za tehnički kamen za izgradnju novih<br />

stambenih i poslovnih objekata;<br />

• Postojeće putne komunikacije omogućavaju transport materijala do gradova u<br />

okruženju;<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

13


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• Lokacija se <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja, a u relativnoj blizini gradova u<br />

okruženju (Vitez, Travnik, Novi Travnik, Zenica itd.) u koje će se plasirati veći<strong>na</strong><br />

proizvodnje frakcije;<br />

• Ležište ima dobre hidrološke, hidrogeološke, inženjersko-geološke, te strukturno<br />

tektonske uvjete za površinsku eksploataciju;<br />

• Na predmetnom lokalitetu nema registriranih kulturno-povijesnih, arheoloških i<br />

etnografskih <strong>na</strong>lazišta, niti prirodnih i izgrađenih spomenika;<br />

• Zemljište nije razvijeno i dijelom je obraslo šikarama i rijetkom bukovom šumom,<br />

koja nema posebne ekonomske vrijednosti;<br />

• Infrastrukturni vodovi ne prolaze samom lokacijom, pa ne treba vršiti njihovo<br />

izmještanje;<br />

• Prostorno-planskom dokumentacijom općine Busovača predmet<strong>na</strong> lokacija je<br />

predviđe<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong> i nije <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> za gradnju<br />

<strong>na</strong>selja i drugih objekata.<br />

S obzirom <strong>na</strong> položaj predmetnog lokaliteta „Medvid-Sutulija“ izvan <strong>na</strong>seljenog područja,<br />

procjenjeno je da utjecaj eksploatacije tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

istom neće imati izražene negativne utjecaje <strong>na</strong> stanovništvo iz razloga veće udaljenosti<br />

od <strong>na</strong>selja, a sam tehnološki proces eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong> bit će<br />

strogo kontroliran uz primjenu definisanih tehnoloških mjera i mjera zaštite okoliša u<br />

Glavnom rudarskom projektu.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, izbor ovog lokaliteta predstavlja <strong>na</strong>jpovoljnije rješenje u datim<br />

okolnostima, zbog velikih geoloških zaliha kvalitetnog tehničkog kame<strong>na</strong> utvrđenih<br />

detaljnim istraživanjima, položaja lokacije, te otvaranja proizvodnih objekata u svrhu<br />

bržeg zapošljavanja i privrednog razvoja.<br />

Treba <strong>na</strong>glastiti da je Općinsko vijeće općine Busovača donijelo odluku, broj: 02-02-<br />

3458/1-08 od 23.09.2008. godine, prema kojoj se lokalitet “Medvid-Sutulija“ planira kao<br />

površi<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong>.<br />

1.1.2. Geološke z<strong>na</strong>čajke tere<strong>na</strong><br />

Složeni geološki odnosi formirani su tektonskim pokretima koji su se dešavali <strong>na</strong> ovom<br />

prostoru. Intenziv<strong>na</strong> tektonska aktivnost formirala je čitav mozaik različitih geoloških<br />

odnosa, te takvu rasjednu zonu koja se uočava <strong>na</strong> terenima krečnjačkog sastava.<br />

Najz<strong>na</strong>čajniji regio<strong>na</strong>lni rasjed je o<strong>na</strong>j pravca Jajce – Travnik – Buovača – Kiseljak, tzv.<br />

“Busovački rasjed“. On se uglavnom poklapa sa dolinom rijeke Lašve i njene desne<br />

pritoke Kozice. Pravac pružanja je di<strong>na</strong>rski. Termalne vode se <strong>na</strong>jviše javljaju <strong>na</strong><br />

radijalnim rasjedima i tamo gdje se javljaju dva rasjeda. Duž Busovačkog rasjeda, kroz<br />

duže geološko vrijeme, dolazilo je do višekratnog dislociranja sve do u neotektonsko<br />

vrijeme. Ovaj rasjed je duboko prodro u zemljinu unutrašnjost <strong>na</strong> što ukazuju izdanci<br />

stije<strong>na</strong> različite geološke starosti koje se javljaju duž trase rasjeda kao i pojava<br />

mineralnih i termalnih izvora. “Busovačka dislokacija“ je imala veliki z<strong>na</strong>čaj <strong>na</strong> posta<strong>na</strong>k i<br />

sadašnji tektonski sklop i oblik predmetnog istražnog i eksploatacionog područja.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

14


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Unutar površine od cca 36 ha koliko iznosi iskartirani dio istražnog prostora<br />

<strong>na</strong>jzastupljenije su gornjo-kredne <strong>na</strong>slage sa 55% (198.800 m 2 ), zatim pliocenske sa<br />

35% (125.250 m 2 ), odnosno miocenske sa 10% (30.000 m 2 ).<br />

Kredni slojevi predstavljeni su facijom flišnih tvorevi<strong>na</strong> koje su okarakterisane kao 2 K 2 2 ,<br />

odnosno facijom rožnjačko-krečnjačkih breča i brečolikih krečnjaka koje su<br />

okarakterisane kao 2 K 3 2 .<br />

Facija flišnih tvorevi<strong>na</strong> 2 2<br />

K 2 <strong>na</strong> ispitivanom terenu zauzimaju mali dio unutar istražnog<br />

prostora (3%). U petrografskom pogledu fliš objedinjuje različite članove: pješčare,<br />

konglomerate, breče, mikrobrečaste i brečolike krečnjake. Ovi posljedji su <strong>na</strong>jčešći<br />

petrografski član u flišnoj frakciji. Konglomerati i breče sastavljeni su od valutaka<br />

krečnjaka sive i ružičaste boje različite veličine. Pješčari su <strong>na</strong>jmanje razvijen<br />

petrografski član i uloženi su u krečnjačke konglomerate. Obično su jako trošni, a boja<br />

im je žuto-smeđa. Sitnozrni su, a ima ih i sa krupnijim zrnima.<br />

Facija rožnjačko-krečnjačkih breča i brečolikih krečnjaka 2 K 3 2 razvije<strong>na</strong> je <strong>na</strong> površini od<br />

cca 20 ha i zauzima <strong>na</strong>jveći dio istražnog prostora, ekonomski interesantnog prostora<br />

predviđenog za formiranje kamenoloma. Izgrađuju je krečnjačko-rožnjačke breče,<br />

dolomitično-krečnjačke breče i krečnjačke breče. Struktura stijene je klastič<strong>na</strong> sa<br />

varijabilnom granulacijom drobine od par mm do 2 cm. Slojevitost ili bilo kakva<br />

sortiranost čestica nije prisut<strong>na</strong>, tako da stije<strong>na</strong> ima masivnu ili homogenu strukturu,<br />

<strong>na</strong>jčešće <strong>na</strong>rušenu sitnim kaver<strong>na</strong>ma, <strong>na</strong>stalim tokom karstifikacije krečnjaka. Veoma<br />

često uočavaju se u krečnjaku pukotine zapunjene kalcitnim žilicama milimetarske<br />

debljine. O prisustvu željezne komponente u ovim krečnjacima svjedoči i mjestimično<br />

prisustvo crvene boje. Na svježem prelomu uočavaju se limonitske mrlje.<br />

Karakter <strong>na</strong>slaga ležišta “Medvid-Sutulija“ odaje lagu<strong>na</strong>rni tip taloženja u kome je uticaj<br />

kopnenih eleme<strong>na</strong>ta od z<strong>na</strong>tnog uticaja. Ovakav zaključak pruža litološki sastav.<br />

Dosadašnja istraživanja su pokazala da u ovom ležištu dominira karbo<strong>na</strong>t<strong>na</strong><br />

komponenta, mada su zastupljeni i drugi litološki članovi. U ležištu dominira krečnjačkorožnjačka<br />

breča, koja se zahvaljujući povoljnim osobi<strong>na</strong>ma može uspješno koristiti za<br />

izgradnju saobraćajnica, izradu beto<strong>na</strong> i asfalta, te za druge građevinske radove.<br />

Geološke karakteristike ležišta detaljno su a<strong>na</strong>lizirane u Elaboratu o klasifikaciji,<br />

kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-<br />

Sutulija“ kod Busovače, urađenom od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta<br />

Tuzla, maja 1999. godine. Geoloških rezerve i kvalitet mineralne sirovine krečnjačkorožnjačke<br />

breče u predmetnom ležištu su potvrđene rješenjem <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />

energije, rudarstva i industrije, broj: UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine.<br />

1.1.3. Opis eksploatacijskog polja<br />

Planirani kamenolom se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> lokalitetu «Medvid-Sutulija» udaljenom oko 6 km od<br />

općinskog centra Busovača. Do njega se dolazi magistralnim putem M-5 Busovača -<br />

Vitez i lokalnim putem za <strong>na</strong>selje Lončari, od kojeg se odvaja makadamski put za<br />

predmetni kamenolom. Lokacija se <strong>na</strong>lazi uglavnom izvan <strong>na</strong>seljenog područja. Najbliže<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

15


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

<strong>na</strong>selje Lončari je udaljeno od predmetnog lokaliteta oko 1,3 km i <strong>na</strong>lazi se sjevrno od<br />

istog. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m, od sjeveroistočne granice<br />

eksploatacijskog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija, koje broji 4 domaćinstava, u kojima živi<br />

15 stanovnika. Šire područje predstavlja se visinskim kotama od oko 380-485 m n.m<br />

(Slika 5).<br />

Slika 5. Položaj eksploatacionog polja kamenoloma «Medvid-Sutulija»<br />

Predviđe<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> eksploatacionog prostora kamenoloma planiranog «Medvid-<br />

Sutulija» iznosi oko 5 ha ili približno 5,16 ha, tačnije 51.638 m 2 . Ista je omeđe<strong>na</strong><br />

koordi<strong>na</strong>tama (granicama) prikazanim u tabeli 2 i <strong>na</strong> shemi 4 datoj u prilogu.<br />

Prema Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />

breče u ležištu «Medvid-Sutulija» kod Busovače, ukupne geološke rezerve tehničkog<br />

kame<strong>na</strong> (A+B+C 1 ) su procijenjene <strong>na</strong> oko 1.702.586 m 3 , a rezerve za ekspoataciju <strong>na</strong><br />

oko 1.464.224 m 3 . A<strong>na</strong>lizom rezervi u zoni rasprostranje<strong>na</strong> ležišta konstatovano je da su<br />

potencijalne rezerve z<strong>na</strong>tne i da premašuju ukupnu količinu od oko 2.834.788 m 3 . Ove<br />

geološke rezerve omogućavaju eksploataciju <strong>na</strong>jmanje oko 20 godi<strong>na</strong> sa godišnjom<br />

proizvodnjom od oko 70.000 m 3 rovnog kame<strong>na</strong>, što ovisi o projektovanom godišnjem<br />

kapacitetu eksploatacije i tehničko-tehnološkim karakteristikama kamenolomskog<br />

postrojenja. S obzirom da se rezerve cjelokupnog ležišta procjenjuju <strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno veće<br />

količine, period eksploatacije se može z<strong>na</strong>čajno produžiti, što će ovisiti o interesu<br />

operatora i tržišnim uvjetima.<br />

U okviru definisanog eksploatacionog polja ležišta krečnjačko-rožnjačke breče „Medvid-<br />

Sutulija“, kamen će se eksploatisati površinski, otvorenim kopom i to metodom etaža u<br />

visinskim zahvatima od 15 m, sa ukopavanjem eksploatacionog polja ispod nivoa<br />

prirodnog tere<strong>na</strong>, uz upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava za eksplozivno razaranje<br />

kompaktnih stije<strong>na</strong>. Takozvano dubinsko formiranje eksploatacionog polja ima određene<br />

ekološke pogodnosti zbog ublažavanja intenziteta i disperzije zvučne energije i<br />

disperzije mineralne prašine u okolinu.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

16


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Dosadašnja istraživanja su pokazala tehnološko-ekonomsku opravdanost otvaranja<br />

površinskog kopa tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu „Medvid-Sutulija“ kod Busovače. Prema provedenim a<strong>na</strong>lizama i ispitivanjima,<br />

ovo ležište spada u grupu kvalitetnog građevinskog kame<strong>na</strong>, koji se može uspješno<br />

upotrebljavati za proizvodnju maltera, beto<strong>na</strong> i asfalta, te u niskogradnji kao tamponski<br />

građevinski kamen za izradu nosivih tamponskih slojeva.<br />

Tehnološki procesi eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu sastoji se od<br />

sljedećih radnih procesa:<br />

- mašinski široki otkop,<br />

- utovar rovnog kame<strong>na</strong> sa utovarivačem ili bagerom u kamione i<br />

- transport sa etaža do kamenolomskog postrojenja <strong>na</strong> osnovnoj etaži.<br />

Sistem eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovom kamenolomu karakterišu njegovi radnotehnološki<br />

parametri i to:<br />

- broj i visi<strong>na</strong> etaža i ugao <strong>na</strong>giba njihovih kosi<strong>na</strong>,<br />

- duži<strong>na</strong> fronta radova,<br />

- širi<strong>na</strong> radnih i transportnih površi<strong>na</strong>.<br />

Sistem eksploatacije je međusobno povezan sa strukturom kompleksne mehanizacije<br />

koja će se koristiti <strong>na</strong> ovom kamenolomu. Izbor rudarsko-građevinske mehanizacije je<br />

izvršen <strong>na</strong> osnovu prognoznih karakteristika ovog stijenskog materijala sa mogućnošću<br />

velikih primje<strong>na</strong> <strong>na</strong> sličnim gradilištima.<br />

U cilju obezbjeđenja pristupa <strong>na</strong> radnu etažu potrebno je izraditi pristupne puteve, koji<br />

se zbog povoljne konfiguracije tere<strong>na</strong> mogu vrlo lako i jeftino izraditi.<br />

Tehnološki procesi eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ležištu „Medvid-<br />

Sutulija“ detaljno su definisani Glavnim rudarskim projektom urađenim od strane firme<br />

“Geosonda BH“ d.o.o. Tuzla, 2003. godine.<br />

1.1.4. Osnovne tehničke karakteristike kamenolomskog postrojenja<br />

Prerada rovnog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče u zahtjevane agregate predviđe<strong>na</strong><br />

je suhim postukom <strong>na</strong> tehnološkom polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />

Brown Lenox BL 114 M, koje je koncipirano kao dvostepeno drobilično postrojenje sa<br />

klasirnicom za proizvodnju traženih ko<strong>na</strong>čnih frakcija. Ono se sastoji od dvije mobilne<br />

jedinice i to:<br />

▪ drobilič<strong>na</strong> jedinica sa predizlučivanjem,<br />

▪ jedinica za prosijavanje, odnosno klasiranje.<br />

Građev<strong>na</strong> koncepcija drobiličnog postrojenja bazira se <strong>na</strong> slijedećim sadržajima:<br />

• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> tri osovine montirane sa pneumogumama<br />

<strong>na</strong> zadnjem dijelu, a prednji dio te konstrukcije se oslanja <strong>na</strong> poseban nosač u<br />

toku rada;<br />

• usipni bunker sa dodavačem za predsijavanje dužine L=4700 mm i širine B=2700<br />

mm;<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

17


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• čeljus<strong>na</strong> drobila<strong>na</strong>;<br />

• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 100 kW, koji je direktno vezan sa hidrauličnom<br />

pumpom preko koje se ostvaruje pogon svih radnih eleme<strong>na</strong>ta izuzev čeljusne<br />

drobilice koja se pokreće sistemom kli<strong>na</strong>stog remenja;<br />

• predajni transporter dužine L=12.000 mm i širine B=800 mm i<br />

• sistem za upravljanje drobiličnim postrojenjem.<br />

Prosijavanje rovnog i drobljenog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom postrojenju<br />

Titan Range 516, koje se sastoji od sljedećih konstrukcionih eleme<strong>na</strong>ta:<br />

• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> dvije osovine montirane <strong>na</strong><br />

pneumogumama,<br />

• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 72 kW pomoću kojeg se ostvaruje pogon svih radnih<br />

eleme<strong>na</strong>ta ovog postrojenja,<br />

• prijemni bunker sa tračnim postrojenjem, dužine L=3500 mm, širine B=2400 mm i<br />

visine H=1420 mm,<br />

• dozirni tračni transporter iz prijemnog bunkera <strong>na</strong> vibraciono sito dužine 7500 mm<br />

i širine 1200 mm,<br />

• četvoroetažno vibraciono sito, dužine 4880 mm i širine 1550 mm,<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 0-4 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 4-8 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 8-16 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 16-32 mm.<br />

• komandni pult za upravljanje postrojenjem za klasiranje i prosijavanje agregata.<br />

Kamenolomsko postrojenje će se locirati <strong>na</strong> sjevernom dijelu osnovne etaže i to <strong>na</strong><br />

prostoru koji omogućava racio<strong>na</strong>lno s<strong>na</strong>bdijevanje rovnim kamenom i preradu kame<strong>na</strong>.<br />

Napajanje postrojenja električnom energijom predviđeno je iz dizel agregata, koji će se<br />

locirati uz postrojenje za preradu kame<strong>na</strong>.<br />

Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja) prikazan je <strong>na</strong><br />

shemi 5 datoj u prilogu.<br />

Projektovani kapacitet kamenolomskog postrojenja iznosi: 70.000 m 3 č.m. x 1,35 =<br />

101.500 m 3 /g različitih frakcija.<br />

1.1.5. Rudarska mehanizacija i strojevi<br />

Glavnim rudarskim projektom eksploatiranje ležišta krečnjačko-rožnjačke breče<br />

"Medvid-Sutulija" detaljno su a<strong>na</strong>lizirane potrebe za rudarskom mehanizacijom i<br />

strojevima. Prema projektovanom kapacitetu za vršenje eksploatacionih radova <strong>na</strong><br />

kamenolomu, investitor bi trebao raspolagati sljedećom rudarskom mehanizacijom i<br />

strojevima:<br />

• Dizel agregat kontejnerske izvedbe za vanjsku montažu, kao što je npr. tip ADS 3<br />

286 4-6.71T, 225 kVA, 400/231 V, 50 Hz, Uljanik Pula;<br />

• Kompresor ATLAS COPKO tip XAS 66 Dd;<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

18


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• Utovarivač zapremine kašike od 3 m 3 , kao što je Caterpilar USA, tip CAT 950 (2<br />

kom);<br />

• Bager gusjeničar zapremine kašike od 1,5 m 3 ;<br />

• Buldozer s<strong>na</strong>ge 150-220 kW, kao što je tip CAT 9-D-H,<br />

• Lafet<strong>na</strong> bušilica;<br />

• Kamioni zapremine sanduka od 10 m 3 , kao što je Damper (2 kom), itd.<br />

Pogonsko dizel gorivo za utovarivač, bager, kamione i ostalu mehanizaciju dopremat će<br />

se <strong>na</strong> kamenolom cisternom dobavljača i skladištiti u <strong>na</strong>mjenski spremnik. Tankiranje u<br />

mehanizaciju i kamione treba vršiti ispred skladišnog spremnika, ali prostor treba urediti i<br />

betonirati ili asfaltirati, sa odvodom oborinskih voda u odvajač ulja.<br />

1.1.6. Objekti logistike i pomoćni objekti<br />

Na prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ predviđeni su određeni objekti logistike,<br />

rezervnih dijelova, goriva, potrošnog materijla, sanitarni čvor i drugi prateći objekti i<br />

sadržaji, koji omogućavaju obavljanje osnovne djelatnosti površinske eksploatacije<br />

tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče, te drobljenje i klasiranje u pojedine<br />

frakcije. Predviđeni su sljedeći objekti i sadržaji:<br />

• kancelarija rukovodioca i administrativnog radnika u tipskom kontejneru,<br />

• prostorija za presvlačenje radnog osoblja sa čajnom kuhinjom u kontejneru,<br />

• magacin priručnog alata i potrošnog materijala u kontejneru,<br />

• čuvarnica,<br />

• nužnik sa odvodnjom otpadnih voda,<br />

• plato za držanje i održavanje rudarsko-građevinske mehanizacije i vozila,<br />

• rampama za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa.<br />

1.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količi<strong>na</strong><br />

materijala koji se koriste<br />

1.2.1. Tehnologija rada <strong>na</strong> kamenolomu<br />

Prije početka eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“<br />

kod Busovače bit će potrebno izvršiti određene tehničke i tehnološke pripreme u cilju<br />

obezbjeđivanja uvjeta za normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatacije i prerade<br />

tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> i to:<br />

- izvršiti krčenje i uklanjanje rastinja, drvne mase i vađenje panjeva <strong>na</strong> dijelu<br />

predviđenom za prvu fazu eksploatacije i dalje sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />

radova,<br />

- izvršiti skidanje humusnog sloja (otkrivke),<br />

- izvršiti dijelom izmještanje potoka Sutulije kopanjem novog korita ka<strong>na</strong>la uz<br />

neposrednu ivicu odobrenog eksploatacionog polja (oko tačke B), te njegovo<br />

zacijevljenje u dužini cca 50 i ka<strong>na</strong>lisanje uzvodnog dijela korita u dužini od cca<br />

35 m;<br />

19<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

- formiranje radnih etaža i pristupnih rampi <strong>na</strong> radne etaže u skladu sa glavnim<br />

rudarskim projektom,<br />

- uređenje radnog platoa u skladu sa projektom i ovom studijom u cilju<br />

obezbjeđenja normalnih tehnoloških uvjeta za rad i zaštite okoliša,<br />

- izgradnja i uređenje internih komunikacija u skladu sa rudarskim projektom,<br />

- rekonstrukcija i proširenje pristupnog puta od magistralnog puta M-5 do osnovne<br />

radne etaže u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti u cilju bezbijednog i<br />

normalnog odvijanja saobraćaja,<br />

- montiranje drobiličnog postrojenja i klasirnice,<br />

- izgradnja hidrotehničkih objekata za prihvat i odvođenje oborinskih voda, te<br />

sistema ka<strong>na</strong>lizacije i tretma<strong>na</strong> otpadnih voda,<br />

- obezbjeđenje drugih uvjeta za eksploataciju i preradu krečnjačko-rožnjačke breče<br />

<strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />

Na kamenolomu "Medvid-Sutulija" kamen će se eksploatirati površinski, otvorenim<br />

kopom i to metodom etaža u visinskim zahvatima od 15 m, sa upotrebom minskoeksplozivnih<br />

sredstava za eksplozivno razaranje stije<strong>na</strong>. Površinski kop će se razvijati<br />

formiranjem etaža sa određenom međusobnom visinskom razlikom po projektiranom<br />

rješenju. Formiranje etaža je uvjetovano konfiguracijom tere<strong>na</strong>, geološko-tektonskim<br />

uvjetima, kao i granicom otkopnog polja.<br />

Otvaranje ležišta će se izvršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti +390 uz konture eksplaotacionog polja, <strong>na</strong><br />

istočnoj strani ležišta, čime će se formirati osnovni radni plato <strong>na</strong> kome će se ujedno<br />

montirati i kamenolomsko postrojenje. Otvaranje ležišta će se izvršiti u prvoj fazi i u<br />

okviru ove faze predviđeno je izvođenje sljedećih osnovnih radova:<br />

• otvaranje etaže +390 m;<br />

• otvaranje etaže +405 m<br />

• otvaranje etaže +420 m,<br />

• izrada pristupnih etažnih puteva širine oko 6 m i uspo<strong>na</strong> 10%,<br />

U prvoj fazi se obezbjeđuju tehnološki uvjeti za nesmetanu eksploataciju i preradu<br />

rovnog kame<strong>na</strong> i dovođenje eksploatacionih etaža u projektovane granice. Visi<strong>na</strong><br />

eksploatacionih etaža je 15 m, a širi<strong>na</strong> berne u završnoj kosini treba da iznosi 10 m.<br />

U drugoj fazi eksploatacije predviđen je dalji razvoj izvedenih etaža i otvaranje ostale<br />

dvije visinske etaže: +435 m i +455 m. Ova faza eksploatacije traje sve do dostizanja<br />

maksimalne otvorenosti eksploatacionih etaža i dostizanja projektovanih visi<strong>na</strong> svih<br />

etaža.<br />

U trećoj fazi eksploatacije ležišta dovode se eksploatacione etaže u završni položaj idući<br />

od istočne ka zapadnoj granici eksploatacionog polja.<br />

Odabirom <strong>na</strong>vedenih tehničko-tehnoloških karakteristika etaža omogućeno je:<br />

- optimalno izvođenje eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong>,<br />

- postizanje optimalnih uvjeta za izvođenje bušačko-minerskih radova kao i<br />

<strong>na</strong>jboljih rezultata miniranja i<br />

- uklapanje u konfiguraciju tere<strong>na</strong> i postojeći pristupni put do ovog površinskog<br />

kopa.<br />

20<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Proces eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sastoji se od sljedećih tehnoloških faza:<br />

1. Otkrivka - skidanje i uklanjanje raslinja i jalovinskog pokrova;<br />

2. Bušenje i miniranje dubokih minskih bušoti<strong>na</strong>;<br />

3. Guranje odminiranog materijala sa eksploatacionih etaža <strong>na</strong> osnovni radni plato<br />

(kota +390) pomoću buldozera;<br />

4. Usitnjavanje negabaritnih blokova <strong>na</strong> sitnije komade;<br />

5. Utovar rovnog kame<strong>na</strong> i transport do postrojenja za drobljenje i klasiranje <strong>na</strong><br />

osnovnom platou, <strong>na</strong> k +390;<br />

6. Tehnička i biološka rekultivacija završnih kosi<strong>na</strong> kopa <strong>na</strong>kon okončanja<br />

eksploatacije.<br />

Radovi <strong>na</strong> eksploataciji krečnjačko-rožnjačke breče započinju otkrivanjem ležišta,<br />

odnosno krčenjem i uklanjanjem drveća i sitnog rastinja, drvne mase i vađenja panjeva<br />

te skidanjem jalovinskog pokrova (otkrivke) uz ubotrebu bagera i/ili buldozera.<br />

Otkopavanje i uklanjanje otkrivke vršit će se sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem fronta<br />

rudarskih radova <strong>na</strong> eksploataciji kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji. Jalovi<strong>na</strong> će se u prve<br />

dvije faze odlagati <strong>na</strong> vanjskom odlagalištu. Poslije grubog odstranjivanja jalovine<br />

pristupa se detaljnom čišćenju i otvaranju visinskih etaža. Eventualno dobive<strong>na</strong> koris<strong>na</strong><br />

drv<strong>na</strong> masa će se upotrijebiti kao ogrijevno drvo.<br />

Materijal će se mašinski kopati upotrebom rudarske mehanizacije (bagera i utovarivača)<br />

i obrušavati pomoću buldozera <strong>na</strong> osnovnu radnu etažu ili utovarati u kamione (kipere)<br />

sa kojima će se transportovati do kamenolomskog postrojenja <strong>na</strong> osnovnoj radnoj etaži<br />

radi prerade (drobljenja i klasiranja). Tamponski materijal će se kamionima<br />

transportovati <strong>na</strong> vanjsko odlagalište ili direktno <strong>na</strong> mjesto ugradnje.<br />

Za dobijanje materijala iz masiva neophod<strong>na</strong> je upotreba minsko-eksplozivnih sredstava<br />

za razaranje kompaktne stijenske mase. Prethodno treba izvršiti bušenje minskih rupa.<br />

Bušenje minskih rupa vrši se pomoću garniture za bušenje sa odgovarajućim alatom i<br />

priborom. Bušenje predviđa izvođenje vertikalnih minskih bušoti<strong>na</strong> u dva, tri ili više<br />

redova, zavisno od više kriterija, kao što su atmosferski uvjeti, projektovani kapacitet,<br />

seizmičko dejstvo miniranja itd. Veliči<strong>na</strong> prečnika bušotine i raspored minskih rupa je<br />

određen u Glavnom rudarskom projektu.<br />

Za miniranje će se koristiti standardni privredni eksplozivi i eksploziv<strong>na</strong> sredstva, koji se<br />

trenutno nude <strong>na</strong> tržištu, a ispunjavaju propisane kvalitete, kao što su npr. “Anfo“<br />

eksplozivi, praškasti eksplozivi (Amo<strong>na</strong>l i Amonex), plastični eksplozivi (Vitezit-20,<br />

Kamnitit E-1, Minex-4) i sl. Kao eksploziv<strong>na</strong> sredstva koristiti će se rudarska kapsula,<br />

električni deto<strong>na</strong>tori, sporogoreći i detonirajući štapini, nonel konektor, usporivači itd.<br />

Količi<strong>na</strong> minsko-eksplozivnih sredstava, potrebnih za ovaj tehnološki proces, se planira<br />

u zavisnosti od veličine pripremljenog miskog polja, <strong>na</strong> osnovu čega se <strong>na</strong> radilište i<br />

dovozi minsko-eksploziv<strong>na</strong> sredstva po odgovarajućoj količini i vrsti. Izbor eksploziva<br />

vršit će se <strong>na</strong> osnovu njihovih svojstava, sigurnosti pri rukovanju i visini cijene. Kod<br />

miniranja je potrebno primijeniti neelektrični sistem iniciranja, koji u potpunosti eliminiše<br />

utjecaj zračnih efekata miniranja <strong>na</strong> okoliš, kao i usporenje po svakom stupnju paljenja u<br />

cilju smanjenja seizmičkih efekata miniranja. Masivnim miniranjima sa plitkim<br />

bušoti<strong>na</strong>ma trebala bi se dobiti dobra rastresanja materijala.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

21


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Količi<strong>na</strong> minsko-eksplozivnih sredstava neophodnih za miniranje data je u Glavnom<br />

rudarskom projektu i planira se u zavisnosti od di<strong>na</strong>mike i obima miniranja, <strong>na</strong> osnovu<br />

čega se vrši doprema minsko-eksplozivnih sredstava po odgovarajućoj količini i vrsti u<br />

cilju miniranja stijenske mase. Specifič<strong>na</strong> potrošnja eksploziva za miniranje <strong>na</strong> ovom<br />

kamenolomu prema projektu iznosi 0,641 kg/m 3 č.m.<br />

Izvođenje minerskih radova mora se obavljati u skladu sa odredbama Pravilnika o<br />

tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.<br />

Broj miniranja tokom jedne godine je u direktnoj vezi sa prirodnim uvjetima u ležištu i<br />

planiranoj godišnjoj proizvodnji, sukladno Glavnom rudarskom projektu.<br />

Miniranje stijenskih masa izvodit će ovlaštene firme, koje će operator angažovati po<br />

ugovoru, što će uključivati i njihovu obavezu obezbjeđivanja i upotrebe eksplozivnih<br />

sredstava.<br />

Odminirani i otkopani materijal će se sa eksploatacionih etaža gurati i obrušavati<br />

pomoću buldozera <strong>na</strong> osnovnu radnu etažu <strong>na</strong> kojoj se utovara u kamione upotrebom<br />

utovarivača i transportovati <strong>na</strong> kamenolomsko postrojenje u cilju proizvodnje frakcija.<br />

Transport rovnog kame<strong>na</strong> će se po potrebi vršiti i sa eksploatacionih etaža.<br />

Negabaritni blokovi će se usitnjavati upotrebom eksploziva i ovaj materijal će se<br />

otpremati <strong>na</strong> kamenolomsko postrojenje u cilju prerade u frakcije.<br />

Prerada rovnog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju lociranom <strong>na</strong><br />

osnovnoj radnoj etaži.<br />

Na slici 6. prikaza<strong>na</strong> je principijel<strong>na</strong> shema tehnološkog procesa dobijanja i prerade<br />

kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> površinskom kopu "Medvid-Sutulija".<br />

Slika 6. Principijal<strong>na</strong> shema tehnološkog procesa dobijanja i prerade kame<strong>na</strong><br />

Projektirani godišnji kapacitet proizvodnje tehničko-građevnog kame<strong>na</strong> u<br />

eksploatacijskom polju kamenoloma "Medvid-Sutulija" iznosi 70.000 m 3 . Na bazi ovog<br />

bilansa ukupne godišnje proizvodnje, izvrše<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> i energe<strong>na</strong>ta, koji će<br />

se koristiti pri eksploataciji krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

22


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Proizvodnja je planira<strong>na</strong> u jednoj smjeni (osim siječnja i prosinca), tokom ljeta po potrebi<br />

produženoj, a iskazuje se u rastresitom stanju (koeficijent rastresitosti 1,35), godišnji<br />

plan: 244 radnih da<strong>na</strong>; stjenska masa 70.000 m 3 , frakcija 101.500 m 3 ; mjesečni plan: 24<br />

rad<strong>na</strong> da<strong>na</strong>, 7.000 m 3 ; dnevni plan: efektivno 7 sati rada, u jednoj smjeni 292 m 3 i satni<br />

plan 36,5 m 3 .<br />

Ukupne eksploatacijske rezerve krečnjačko-rožnjačke breče procijenjene su <strong>na</strong><br />

1.372.768 m 3 .<br />

U svim tehnološkim fazama i operacijama eksploatacije kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom<br />

lokalitetu produkuje se relativno niža količi<strong>na</strong> prašine, koja se emituju u zrak. Količi<strong>na</strong> i<br />

intenzitet produkcije i emisije prašine ovisi prvenstveno o vlažnosti samog materijala,<br />

meteorološkim i tehničko-tehnološkim uvjetima. S obzirom da će se eksploatacija vršiti u<br />

formiranom niskopu, uzvišenja i drve<strong>na</strong>sto rastinje će z<strong>na</strong>čajno utjecati <strong>na</strong> sprečavanje i<br />

ublažavanje emisija prašine izvan eksploatacionog polja. I pored <strong>na</strong>vedenog, projektom<br />

je potrebno predvidjeti mjere za obaranje prašine <strong>na</strong> mjestima njenog <strong>na</strong>stajanja u cilju<br />

zaštite okoliša.<br />

Prilikom eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> produkovat će se buka i emitovti u<br />

okolinu. Buku će stvarati mobil<strong>na</strong> i stacio<strong>na</strong>r<strong>na</strong> mehanizova<strong>na</strong> oprema i to: bušaća<br />

garnitura, dizel-električni agregat, bager, buldozer, transportni kamioni, drobilično<br />

postrojenje i dr. Isto tako, buka će se stvarati prilikom miniranja stijenske mase, njenog<br />

obrušavanja sa etaža <strong>na</strong> radni plato i usitnjavanja vangabaritnih blokova upotrebom<br />

eksploziva.<br />

Glavnim rudarskim projektom definisani su uvjeti otvaranja ležišta i eksploatacije, te<br />

prerade rovnog tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> i otpreme frakcije i tampo<strong>na</strong>. Istim<br />

projektom i ovom studijom predviđene su određene mjere zaštite okoliša, odnosno<br />

sprečavanja i smanjivanja negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

1.2.2. Tehnologija rada kamenolomskog postrojenja<br />

Prerada rovnog kame<strong>na</strong> vršiti će se <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />

Brown Lenox BL 114 M kroz sljedeće tehnološke operacije:<br />

- čiščenje-odabiranje ili oplemenjivanje kame<strong>na</strong>,<br />

- drobijenje kame<strong>na</strong>,<br />

- prosijavanje,<br />

- transport i<br />

- deponiranje osnovnog materiala (krečnjačko-rožnjačka breča) po frakcijama<br />

potrebnih za izradu betonskih, asfaltnih i drugih smjesa materijala.<br />

Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja) prikazan je <strong>na</strong><br />

shemi 5 datoj u prilogu.<br />

Tehnologija pripreme, drobijenja, prosijavanja, transporta i skladištenje pojedinih<br />

granulacija rješe<strong>na</strong> je u nekoliko tehnološki zaokruženih postrojenja, koja se međusobno<br />

dopunjavaju i povezuju transporterima sa gumenom trakom i presipnim lijevkovima.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

23


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Materijal sa kamenoloma se odabira u dimenzijama preko do maksimalno 50 mm (čist<br />

kamen) i utovarivačem ili kamionima otprema u prijemni bunker.<br />

Prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> započinje dopremom i doziranjem u prijemni<br />

bunker kamenolomskog postrojenja sa utovarivačem ili kamionskim istovarom. Na<br />

njegovom ulazu je ugrađe<strong>na</strong> fiks<strong>na</strong> čelič<strong>na</strong> rešetka sa rastojanjem prečki za<br />

predsijavanje od 50 mm, koja sprečava ulaz krupnim komadima u bunker i dalje u<br />

drobilicu. Funkcija ovog bunkera jeste prihvat rovnog kame<strong>na</strong>, koji se doprema sa<br />

utovarivačem ili kamionima sa osnovnog platoa predmetnog površinskog kopa.<br />

Natrešeni agregati se jednim dijelom <strong>na</strong> rešetki manuelno čekićima usitnjavaju, a oni koji<br />

se ne mogu usitniti izdvajaju se kao <strong>na</strong>drešetne frakcije koje se usitnjavaju pomoću<br />

bagera sa čekićem ili manuelno. Frakcije manje od dimenzije rešetke odlaze <strong>na</strong> predajni<br />

trakasti transporter preko dodavača smještenog ispod prihvatnog bunkera koji ima<br />

zadatak da jed<strong>na</strong>komjerno dozira materijal <strong>na</strong> transporter. Preko <strong>na</strong>vedenog trakastog<br />

transportera materijal se transportuje <strong>na</strong> postrojenje klasirnice, odnosno <strong>na</strong><br />

četveroetažno vibracionno sito <strong>na</strong> kojem se materijal prosijava (klasira) <strong>na</strong> pojedine<br />

frakcije u sistemu sita. Kroz ta vibracio<strong>na</strong> sita formiraju se sijane frakcije 0-4 mm, 4-8<br />

mm, 8-16 mm i 16-32 mm. Frakcije se dalje posebnim trakastim transporterima za<br />

pojedine frakcije transportuju <strong>na</strong> odvojene deponije koje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> otvorenom<br />

prostoru u blizini kamenolomskog postrojenja i to:<br />

- deponija frakcije 0-4 mm,<br />

- deponija frakcije 4-8 mm,<br />

- deponija frakcije 8-16 mm,<br />

- deponija frakcije 16-32 mm.<br />

Sa deponije pojedine frakcije se utovaraju u kamione pomoću utovarivača i odvoze<br />

kupcima u svrhu proizvodnje asfaltnih mješavi<strong>na</strong>, beto<strong>na</strong>, betonske galanterije, fasadnih<br />

maltera, maltera za zidanje, te za proizvodnju tamponskog i <strong>na</strong>sipnog materijala.<br />

Upravljanje kamenolomskim postrojenjem vrši se iz komandne kabine smještene pored<br />

klasirnice.<br />

Projektovani kapacitet odabranog tehnološkog postrojenja za drobljenje i klasiranje<br />

mineralnih agregata Brown Lenox BL 114 M za 10 mjeseci ili 1840 časova u godini<br />

iznosi: 70.000 m 3 č.m. x 1,35 = 101.500 m 3 /g komercijalnih frakcija. Efektivno korištenje<br />

radnog vreme<strong>na</strong> i projektovanog kapaciteta ovih postrojenja iznosi 80%. Iz ovog<br />

proizilazi da efektivno radno vrijeme predviđenog postrojenja iznosi 1.472 h/god, <strong>na</strong> bazi<br />

čega je i procijenje<strong>na</strong> maksimal<strong>na</strong> godišnja proizvodnja komercijalnih frakcija od<br />

101.500 m 3 .<br />

1.2.3. Priroda i količi<strong>na</strong> materijala koji se koriste u tehnološkim procesima<br />

<strong>na</strong> kamenolomu<br />

Sve materijale koji se koriste u procesima eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke<br />

breče možemo podijeliti <strong>na</strong> prirodne i industrijske. Prirodne materijale čini krečnjačkorožnjačka<br />

breča, koja se eksploatira <strong>na</strong> eksploatacionom polju ovog kamenoloma.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

24


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Industrijski materijali su: energent (dizel-gorivo D-2), mašinska ulja i maziva neophodni<br />

za rad rudarske mehanizacije i tehnološke opreme <strong>na</strong> eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong>, te<br />

eksploziv<strong>na</strong> sredstva.<br />

Potrošnja industrijskih materijala ovisi o produkciji kamenih agregata. U ovom projektu<br />

godišnja proizvodnja je procijenje<strong>na</strong> <strong>na</strong> 70.000 m 3 rovnog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke<br />

breče, odnosno 101.500 m 3 komercijalnih frakcija. Na bazi ovog bilansa proizvodnje,<br />

izvrše<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> potrošnje industrijskih materijala, koji će se koristiti <strong>na</strong> ovom<br />

kamenolomu. Procje<strong>na</strong> potrošnje po vrsti i količini industrijskog materijala predstavlje<strong>na</strong><br />

je u slijedećoj tabeli.<br />

Tabela 3. Normativi potrošnje industrijskog materijala i energije<br />

Redni<br />

broj<br />

Materijal Normativ i jedinica mjere<br />

1. Dizel gorivo 1,840 kg/m 3 č.m.<br />

2. Ulje i mazivo 0,147 kg/m 3 č.m.<br />

3. Eksploziv 0,641 kg/m 3 č.m.<br />

4. Deto<strong>na</strong>torski štapin 0,177 kg/m 3 č.m.<br />

5. Deto<strong>na</strong>torske kapisle 0,070 kg/m 3 č.m.<br />

5. Usporivači 0,100 kg/m 3 č.m.<br />

6. Sporogoreći štapin 0,006 kg/m 3 č.m.<br />

7. Šipke 0,0004 kg/m 3 č.m.<br />

8. Krune 0,005 kg/m 3 č.m.<br />

Iz prikazanih podataka vidljivo je da je dizel gorivo <strong>na</strong>jzastupljeniji materijal koji će se<br />

koristiti u radu rudarske mehanizacije i transportnih sredstava kod eksploatacije,<br />

prijevoza i prerade kamenih agregata. Dizel gorivo je standardnog kvaliteta i<br />

obezbjeđivat će se od ovlaštenih prometnika <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da će se dopremati u <strong>na</strong>mjenskoj<br />

cisterni sa automatom za utakanje. To z<strong>na</strong>či da nije predviđeno skladište goriva, a<br />

maziva će se <strong>na</strong>bavljati i skladištiti u <strong>na</strong>mjenskom skladištu smještenom u kontejneru.<br />

Uskladištenje maziva se mora vršiti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za<br />

skladištenje zapaljivih i opasnih materija.<br />

Isto tako, <strong>na</strong> kamenolomu će se koristiti z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> eksploziva, koji će se<br />

<strong>na</strong>bavljati kao standardizovani proizvod od ovlaštenih firmi i dopremati u skladu sa<br />

propisima koji reguliraju transport i rukovanje eksplozivima. Na bazi bilansa proizvodnje<br />

rovnog kame<strong>na</strong>, procjenjuje se da će se <strong>na</strong> ovom kamenolomu koristiti oko 45 t<br />

eksploziva godišnje, pri projektovanoj proizvodnji od 70.000 m 3 /g rovnog kame<strong>na</strong>.<br />

Za miniranje će se koristiti eksploziv koji će se dopremati <strong>na</strong> kamenolom samo kada se<br />

vrši miniranje od strane angažovanog ovlaštenog izvođača minerskih radova.<br />

Eventualno ne utrošeni eksploziv i eksplozivne materije izvođač vraća istog da<strong>na</strong> u<br />

svoje skladište. Prema ovom konceptu Investitor ne planira formiranje skladišta za<br />

eksploziv <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />

S<strong>na</strong>bdijevanje pitkom vodom za sada je predviđeno dopremom u komercijalnim<br />

pakovanjima, a po potrebi angažovanjem mobilne cisterne mjesnog komu<strong>na</strong>lnog<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

25


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

preduzeća. Industrijska voda za tehnološke potrebe (prskanje internih saobraćajnica, za<br />

kamenolomsko postrojenje, pranje mehanizacije i sl.) će se obezbjeđivati zahvatom iz<br />

potoka Sutulija.<br />

1.3. Procje<strong>na</strong>, po tipu i količini očekivanog otpada i emisija<br />

Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče za proizvodnju mineralnih<br />

agregata različite frakcije predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti otpad i<br />

emituje u zrak mineralnu prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a<br />

potencijalno može uticati <strong>na</strong> površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u<br />

vode (otpadne vode od pranja mehanizacije, curenje goriva i maziva iz mehanizacije i<br />

transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda), te uticati <strong>na</strong> okolinu<br />

bukom <strong>na</strong>stalom radom <strong>na</strong> kamenolomu. Eksploatacija kame<strong>na</strong> će se vršiti uz upotrebu<br />

eksplozivnih sredstava, zbog čega postoji potencijal<strong>na</strong> mogućnost negativnih utjecaja<br />

bušenja i rušenja stije<strong>na</strong> upotrebom eksploziva, što ovisi o <strong>na</strong>činu rada i primijenjenoj<br />

tehnologiji.<br />

Potencijalni negativni utjecaji kamenoloma "Medvid-Sutulija" <strong>na</strong> okoliš vezani su za sve<br />

tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu se<br />

očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji <strong>na</strong> okoliš:<br />

• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom esksploatacije<br />

i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju;<br />

• ispuštanje otpadni voda od pranja rudarske mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />

otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />

• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />

• deforestacija i uklanjanje vegetacije i humusnog sloja zemljišta,<br />

• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />

• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />

• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />

A<strong>na</strong>lizom investiciono-tehničke dokumentacije, terenskom opservacijom i prikupljanjem<br />

potrebnih informacija od investitora identificirani su određeni potencijalni negativni uticaji<br />

<strong>na</strong> okoliš ovog projekta. Svi identificirani potencijalni negativni uticaji <strong>na</strong> okoliš ovog<br />

projekta predstavljeni u <strong>na</strong>rednoj tabeli.<br />

Tabela 4. Identifikacija potencijalnih uticaja <strong>na</strong> okoliš<br />

Identificirani uticaji <strong>na</strong> okoliš<br />

(1) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma<br />

1.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja<br />

<strong>na</strong>staje pri utovaru i istovaru kamenog<br />

agregata i jalovine.<br />

Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine<br />

koja <strong>na</strong>staje pri kretanju vozila <strong>na</strong> prostoru<br />

kamenoloma i djelovanjem vjetra.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

Z<strong>na</strong>čaj uticaja (nez<strong>na</strong>tan/umjeren/<br />

z<strong>na</strong>čajan/veoma z<strong>na</strong>čajan)<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

26


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Zagađivanje zraka uslijed emisije otpadnih<br />

dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt<br />

sagorijevanja dizel goriva u rudarskoj<br />

mehanizaciji i kamionima.<br />

Zagađivanje zraka prilikom bušenja minskih<br />

bušoti<strong>na</strong> i miniranja.<br />

1.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />

Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom<br />

i mazivom iz mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Ispuštanje zamuljenih voda sa radnog platoa.<br />

Ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda.<br />

1.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />

Uklanjanje humusnog sloja i pokrivke.<br />

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz<br />

rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Nepropisano odlaganje otkrivke i jalovine.<br />

Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje opasnog<br />

otpada (otpad<strong>na</strong> ulja, akumulatori, uljni filteri i<br />

sl.).<br />

Nepropisno odlaganje miješanog<br />

komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />

1.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />

Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarskograđevinske<br />

mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

1.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja.<br />

Veoma z<strong>na</strong>čajan i potrebno je ograničiti<br />

uklanjanje zemljišta samo <strong>na</strong><br />

eksploataciono područje.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />

zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je preduzeti mjere<br />

ublažavanja<br />

Z<strong>na</strong>čajan i potrebno je preduzeti mjere<br />

Krčenje drveća i niskog rastinja i uklanjanje<br />

vegetacije (deforestacija).<br />

zaštite i ublažavanja koliko god je to<br />

moguće.<br />

(2) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu eksploatacije kame<strong>na</strong> i rada kamenolomskog postrojenja<br />

2.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />

Zagađivanje zraka prilikom bušenja minskih<br />

bušoti<strong>na</strong> i miniranja stijenske mase.<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja<br />

<strong>na</strong>staje pri utovaru i istovaru kamenog<br />

agregata i jalovine.<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije mineralne<br />

prašine koja <strong>na</strong>staje pri drobljenju i<br />

prosijavanju materijala.<br />

Nez<strong>na</strong>tan zbog manjeg obima, ali je<br />

potrebno primijeniti mjere ublažavanja<br />

emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Umjeren i potrebno je primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja emisije.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

27


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine<br />

sa deponije jalovine, mineralnih agregata i<br />

radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem vjetra i<br />

kretanjem vozila.<br />

Zagađivanje zraka uslijed emisije otpadnih<br />

dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt<br />

sagorijevanja dizel goriva u dizel agregatu,<br />

rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />

2.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />

Ispuštanje otpadnih voda od pranja rudarskograđevinske<br />

mehanizacije i oborinskih voda<br />

sa uređenih prostora <strong>na</strong> radnom platou.<br />

Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom<br />

i uljem iz mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda.<br />

2.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz<br />

rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Ispuštanje zauljenih i zamuljenih voda,<br />

odnosno onečišćenih oborinskih voda sa<br />

uređenih radnih prostora <strong>na</strong> osnovnom<br />

radnom platou.<br />

Nepropisano odlaganje otkrivke i jalovine.<br />

Nepropisano odlaganje mulja i zauljene vode<br />

iz separatora i mulja iz septičke jame.<br />

Nepropisno odlaganje opasnog otpada<br />

(otpadno ulje, uljni filteri, mješavi<strong>na</strong> ulje/voda<br />

i akumulatori).<br />

Nepropisno odlaganje miješanog<br />

komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />

2.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />

Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />

mehanizacije i kamenolomskog postrojenja.<br />

2.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />

Krčenje drveća i niskog rastinja i uklanjanje<br />

vegetacije (deforestacija).<br />

(3) Uticaji u periodu <strong>na</strong>kon zatvaranja kamenoloma<br />

2.1. Uticaji <strong>na</strong> zemljište<br />

Erozija zemljišta <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan/mali, ali je potrebno primijeniti<br />

mjere ublažavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

ublažavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tno/umjereno i potrebno je<br />

primijeniti mjere ublažavanja.<br />

Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />

sprečavanja<br />

Umjeren i potrebno je primijeniti mjere<br />

zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />

zaštite<br />

Umjeren i potrebno je preduzeti mjere<br />

ublažavanja<br />

Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i potrebno je preduzeti<br />

mjere zaštite, sprečavanja ili ublažavanja<br />

Umjeren i potrebno je preduzeti mjere<br />

zaštite, odnosno ublažavanja.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

28


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Pored <strong>na</strong>vedenih uticaja <strong>na</strong> okoliš, razmatrani su i uticaji <strong>na</strong> stanovništvo, poljoprivredno<br />

zemljište i materijal<strong>na</strong> dobra u okolini predmetne lokacije. U bližoj okolini predmetne<br />

lokacije nema <strong>na</strong>selja, poljoprivrednog zemljišta i građevinskih objekata, te drugih<br />

materijalnih dobara. Najbliže kuće <strong>na</strong>laze se u zaseoku Sutulija, koji broji 4<br />

domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika i koje pripada selu Lončari koje je udaljeno od<br />

predviđenog kamenoloma oko 1,3 km.<br />

U blizini predmetne lokacije ne <strong>na</strong>lazi se ni poljoprivredno zemljište i drugi specifični<br />

objekti <strong>na</strong> koje bi ovaj kamenolom mogao negativno uticati.<br />

Ovaj projekat ima određene pozitivne socio-ekonomske uticaje, jer će se njegovom<br />

realizacijom uposliti novi zaposlenici i obezbijediti neophodan mineralni proizvod za<br />

proizvodnju maltera, beto<strong>na</strong>, asfalta i drugih proizvoda, kao i materijal za tampon.<br />

1.3.1. Emisija u zrak<br />

U tehnološkom procesu eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče i njene prerade <strong>na</strong><br />

kamenolomskom postrojenju očekuju se određene emisije prašine i otpadnih plinova i to:<br />

• emisija mineralne prašine od bušenja minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranja stijenske<br />

mase, obrušavanja stijenske mase sa radnih etaža, utovara i transporta rovne<br />

stijenske mase, otkrivke i frakcije, te drobljenja i prosijavanja materijala i<br />

uzvitlavanja mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponije jalovine i<br />

deponije frakcije djelovanjem vjetra,<br />

• emisija otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt sagorijevanja goriva u<br />

motorima rudarske mehanizacije i strojeva,<br />

• emisija produkata sagorijevanja eksplozivnih sredstava pri miniranju.<br />

Ni jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>vedenih emisija nema karakter kontinuiteta, u smislu odvijanja radova i<br />

ispuštanja zagađujućih tvari u zrak. Sve aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu su diskontinuirane i<br />

izvode se u određenim vremenskim intervalima, ovisno o obimu i potrebi proizvodnje<br />

frakcije. Emisije u zrak se javljaju samo u vrijeme izvođenja radova <strong>na</strong> eksploataciji i<br />

preradi kame<strong>na</strong> i određenih tehnoloških operacija.<br />

a) Emisija prašine<br />

Potencijalni izvori emisije prašine su:<br />

• bušenje minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranje stijenske mase,<br />

• obrušavanje stijenske mase sa radnih etaža <strong>na</strong> osnovnu etažu,<br />

• utovar, interni transport i istovar, odnosno deponovanje rovne stijenske mase,<br />

otkrivke i frakcije,<br />

• drobljenje i prosijavanje materijala i<br />

• nekontrolisano uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, manipulativnih<br />

prostora, deponije jalovine i deponije frakcije djelovanjem vjetra.<br />

Prema literaturnim i iskustvenim podacima, nivo emisija prašine pri <strong>na</strong>vedenim<br />

tehnološkim operacijama je nez<strong>na</strong>tan i ne može z<strong>na</strong>čajnije uticati <strong>na</strong> kvalitet okoliša.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

29


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Manji do nez<strong>na</strong>tni utjecaji mogu se očekivati samo u prečniku maksimalno 100 m zračne<br />

linije od eksploatacionog polja u <strong>na</strong>jnepovoljnijim uvjetima, što ovisi od klimatskih uvjeta<br />

i reljefa tere<strong>na</strong>. U ovom slučaju relejf tere<strong>na</strong> i šumsko rastinje pogoduje sprečavanju<br />

disperzije prašine <strong>na</strong> veće udaljenosti od izvora. Praši<strong>na</strong> će se pretežno taloži u zoni<br />

radnih površi<strong>na</strong> kamenoloma, zbog većeg prečnika čestica i formiranja eksploatacionog<br />

polja u niskopu okruženom sa svih stra<strong>na</strong> drvećem.<br />

Izvori zagađivanja zraka <strong>na</strong> površinskom kopu (kamenolomu) su uglavnom<br />

nekontrolisani i zbog toga se mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja otežano<br />

provode. Međutim, od provođenja mjera sprečavanja i smanjenja emisije mineralne<br />

prašine zavisi utjecaj površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalitet zraka u<br />

okruženju. Zato je potrebno obezbijediti dosljedno provođenje raspoloživih mjera zaštite<br />

zraka, posebno tehnoloških mjera, shodno propisima koji regulišu ovu oblast.<br />

Činjenica je da se u široj okolini ovog kamenoloma ne <strong>na</strong>laze drugi izvori zagađivanja<br />

zraka, što z<strong>na</strong>či da je potencijalni kapacitet okoliša za prijem emisija poluta<strong>na</strong>ta<br />

povoljan, zbog mogućnosti samoprečišćavanja.<br />

Pri radu <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" ne očekuju se nikakvi ekscesni slučajevi koji<br />

bi mogli uzrokovati povećano zagađenje zraka.<br />

Očekiva<strong>na</strong> emisija mineralne prašine, prema Ikiću (1999) u pojedinim tehnološkim<br />

fazama i operacijama <strong>na</strong> kamenolomu prikaza<strong>na</strong> je u sljedećoj tabeli.<br />

Izvor emisije prašine<br />

Očekiva<strong>na</strong> koncentracija<br />

mg/m 3<br />

Suho bušenje minskih bušoti<strong>na</strong> 7-19<br />

Miniranje stijenske mase 15<br />

Utovar, transport i istovar, odnosno deponovanje rovne<br />

stijenske mase, otkrivke i frakcije (neuređene manipulativne<br />

površine, suho i sunčano vrijeme)<br />

Nekontrolisano uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža,<br />

manipulativnih prostora, deponije jalovine i deponije frakcije<br />

djelovanjem vjetra<br />

25-55<br />

25-30<br />

Moguće su pojave veće zaprašenosti u vrijeme dužih sunčanih, sušnih perioda i<br />

pojačane vjetrovitosti kada će trebati obavezno provoditi mjere ublažavanja predviđene<br />

ovom studijom i Glavnim rudarskim projektom.<br />

Emisija, imisija, transport i radijus depozicije prašine u okolini kamenoloma, pored<br />

meteoroloških uslova, ovisi od obima dnevne proizvodnje, reljefa lokaliteta i tehnološke i<br />

radne discipline operatora. Ukoliko se redovno provode mjere za smanjenje<br />

zaprašenosti, nema emisije prašine koja može štetno utjecati <strong>na</strong> okoliš. Poseb<strong>na</strong><br />

pogodnost za zaštitu zraka jeste formiranje eksploatacionog polja <strong>na</strong> ovom površinskom<br />

kopu u niskopu, koji je okružen uzvišenjima i šumskom vegetacijom, što z<strong>na</strong>čajno<br />

sprečava disperziju kamene prašine u širu okolinu.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

30


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

b) Emisija od sagorijevanja tečnog energenta<br />

Procje<strong>na</strong> emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom, urađe<strong>na</strong> je<br />

<strong>na</strong> osnovu planirane godišnje eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong> od 70.000 m 3 i<br />

prosječne dnevne aktivnosti. Potrošnja energenta je veza<strong>na</strong> za mobilnu rudarsku<br />

opremu, koja se u toku rada često <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> različitim visinskim i prostornim<br />

dispozicijama. Na osnovu potrošnje dizel goriva date su vrijednosti dnevne emisije<br />

poluta<strong>na</strong>ta u zrak u <strong>na</strong>rednoj tabeli.<br />

Tabela 5. Dnevne emisije poluta<strong>na</strong>ta od sagorijevanja dizel goriva kg/d.<br />

Energent<br />

P O L U T A N T I<br />

CO CH (CH 4 ) NO X SO 2 Čađ Pb<br />

Dizel gorivo D-2 1,20 3,92 1,26 0,07 0,21 -<br />

Procije<strong>na</strong> emisije je data za prosječne ukupne količine dnevne potrošnje dizel goriva.<br />

Potrošnja ove količine energe<strong>na</strong>ta dešava <strong>na</strong> prostoru koji zahvata 5 ha. Naime, jedan<br />

dio sagorijeva <strong>na</strong> kamenolomu, a drugi dio u transportu od kamenoloma do kupca.<br />

c) Emisija poluta<strong>na</strong>ta kod miniranja<br />

Količi<strong>na</strong> potrebnog eksploziva uzeta je <strong>na</strong> bazi maksimalnog utroška <strong>na</strong> ovakvim<br />

stije<strong>na</strong>ma od 641 gr/m 3 č.m., iz čega godišnje potrebe iznose cca 45 t privrednog<br />

eksploziva. Ove ukupne količine bit će utrošene po di<strong>na</strong>mici realizacije eksploatacije.<br />

Vrlo je bitno <strong>na</strong>vesti činjenice iz prakse, da je planirani broj miniranja direktno povezan<br />

za plasman frakcije <strong>na</strong> tržištu. Ponekad nije moguće plan izvršiti, te se u relativno dužim<br />

periodima, koja traju i do 2 mjeseca (<strong>na</strong>ročito u zimskom periodu) ne obavi ni jedno<br />

miniranje. U ljetnom periodu, kada je potražnja za frakcijom nešto veća, obavljaju se<br />

češća miniranja, što doprinosi i nešto većoj emisiji u okoliš i većim utjecajima <strong>na</strong> okoliš.<br />

1.3.2. Emisija buke<br />

Izvori emisije buke su drobilice, kompresor, rudarska mehanizacija i bušaća garnitura u<br />

vrijeme bušenja. Buka <strong>na</strong>staje i u vrijeme izvođenja miniranja, a emisija ove buke traje<br />

vrlo kratko (impulsiv<strong>na</strong> buka). Buka je raspoređe<strong>na</strong> i prostorno i vremenski, kako u toku<br />

radnog vreme<strong>na</strong>, tako i u toku godine, što ovisi o di<strong>na</strong>mici i obimu proizvodnje. I<strong>na</strong>če,<br />

buka je uvijek bila predmet pažnje <strong>na</strong> kamenolomima i zbog toga su se propisi poštovali<br />

u cilju provođenja mjera zaštite od buke. Nivoi buke do 90 dB(A), odnosno do N85 u<br />

radnoj zoni su dozvoljene vrijednosti, jer ne predstavljaju opasnost po sluh. Veće<br />

vrijednosti buke su štetne po sluh čovjeka i nervni sistem, ako se ne preduzimaju opće i<br />

posebne mjere zaštite. Moguća je povreme<strong>na</strong> emisija buke od 90 do 102 dB (A). Zbog<br />

toga treba obavezno predvidjeti i obezbijediti provođenje određenih tehničko-tehnoloških<br />

i drugih mjera zaštite od buke zaposlenika <strong>na</strong> kamenolomu i okoline kamenoloma.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

31


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Imajući u vidu da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja u jednoj<br />

prirodnoj uvali okruženoj brdima i šumskom vegetacijom, može se konstatovati da buka<br />

proizvede<strong>na</strong> radom <strong>na</strong> ovom kamenolomu neće imati z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okoliš,<br />

<strong>na</strong>ročito neće utjecati <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje Lončari, jer je isto udaljeno od kamenoloma<br />

oko 1,3 km. Međutim, 4 kuće se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> 250 m udaljenosti od kamenoloma i iste su<br />

izložene potencijalnim uticajima buke zbog čega se moraju predvidjeti i kontinuirano<br />

provoditi adekvatne mjere zaštite, odnosno ublažavanja intenziteta buke. Intenzitet<br />

zvučne energije će z<strong>na</strong>čajno smanjivati prirodne barijere, a eksploataciono polje će se<br />

formirati u niskopu.<br />

Nivo buke treba posmatrati u funkciji vreme<strong>na</strong>, odnosno eksponiranosti istoj. Ovdje se<br />

treba uzeti u obzir podatak da će kamenolom raditi 244 da<strong>na</strong> u godini i samo dnevnu<br />

smjenu i to u prosjeku oko 7 sati, a izvori buke rade diskontinuirano. Prema tome<br />

produkcija buke je u funkciji angažovanja rudarske mehanizacije i strojeva, čiji rad je<br />

z<strong>na</strong>čajno kraći od rada <strong>na</strong> kamenolomu.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, procjenjuje se da aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" neće<br />

proizvoditi veći nivo buke od dozvoljenih vrijednosti za okoliš. I pored <strong>na</strong>vedenog, a u<br />

cilju što većeg ublažavanja nivoa buke koja se očekuje <strong>na</strong> ovom kamenolomu, operator<br />

je dužan da u skladu sa tehničko-tehnološkim mogućnostima preduzima mjere za<br />

sprečavanje i ublažavanje produkcije buke u okoliš, kroz redovno kvalitetno održavanje<br />

mehanizacije i strojeva, kao i izvođenje tehnoloških operacija.<br />

1.3.3. Emisije seizmičkih efekata<br />

Obzirom da se za rastresanje i rušenje kompaktnog stijenskog materijala koriste neki od<br />

komercijalnih industrijskih eksploziva, emisija seizmičkog efekta je redov<strong>na</strong> prateća<br />

pojava svih radova <strong>na</strong> miniranju. Seizmički efekti pri minerskim radovima u odnosu <strong>na</strong><br />

izgrađene objekte mogu biti u granicama dopuštenih vrijednosti ili ispod dopuštenih<br />

vrijednosti, jer u široj okolini kamenoloma nema nikakvih izgrađenih objekata osim<br />

pratećih objekata u sastavu ovog kamenoloma, koji su locirani prema propisima i<br />

<strong>na</strong>mjeni prostora.<br />

Sekundarno miniranje u cilju razbijanja vangabaritnih blokova i komada izvodi se<br />

primjenom hidrauličnog kli<strong>na</strong> <strong>na</strong> bageru ili manuelno sa priručnim čekićima. Na ovaj<br />

<strong>na</strong>čin će se u potpunosti eliminirati zvučni efekti kao i opasnost od razbacivanja<br />

komada, koji ne mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okolinu zbog povoljne lokacije<br />

eksploatacionog polja i reljefa.<br />

S obzirom <strong>na</strong> povoljan položaj kamenoloma i konfiguraciju tere<strong>na</strong> (eksploatacija iz<br />

niskopa u čijoj bližoj okolini nema nikakvih objekata i <strong>na</strong>selja), ne očekuju se djelovanja<br />

zračnih efekata miniranja <strong>na</strong> izgrađe<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra, kulturno-historijske i prirodne<br />

vrijednosti.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

32


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

1.3.4. Produkcija otpada<br />

Na prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" u općini Busovača očekuju se sljedeće<br />

vrste otpada, koje se prema odredbama Pravilnika o kategorijama otpada sa listama<br />

(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 9/05) mogu svrstati u sljedeće kategorije<br />

otpada:<br />

01 01 otpad od iskopavanja ruda<br />

01 01 02 otpad od iskopavanja neželjezonosnih ruda - jalovine<br />

02 01 otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva,<br />

lova i ribarstva<br />

02 01 07 otpad od iskorištavanja šuma<br />

13 01 otpad<strong>na</strong> hidraulič<strong>na</strong> ulja<br />

13 01 10* nehlorira<strong>na</strong> hidraulič<strong>na</strong> ulja <strong>na</strong> bazi mineralnih ulja<br />

13 02 otpad<strong>na</strong> ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje<br />

13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje<br />

13 05 sadržaj iz odvajača ulje/voda<br />

13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda<br />

16 01 stara vozila iz različitih <strong>na</strong>či<strong>na</strong> prevoza (uključujući necestov<strong>na</strong> sredstva) i<br />

otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila<br />

16 01 01* filteri za ulje<br />

16 01 03 stare gume<br />

16 01 15 antifriz tečnosti koje nisu <strong>na</strong>vedene pod 16 01 14<br />

16 06 baterije i akumulatori<br />

16 06 01* olovne baterije<br />

17 04 metali (uključujući njihove legure)<br />

17 04 05 željezo i čelik<br />

19 08 otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran <strong>na</strong> drugi <strong>na</strong>čin<br />

19 08 10* mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda<br />

20 03 ostali komu<strong>na</strong>lni otpad<br />

20 03 01 miješani komu<strong>na</strong>lni otpad<br />

20 03 04 muljevi iz septičkih jama<br />

Otpad od otkrivke i iskopavanja kame<strong>na</strong> (jalovi<strong>na</strong>) se odlaže <strong>na</strong> otvorenoj deponiji u<br />

krugu kamenoloma. Ovaj otpad će se koristiti u prvo vrijeme za <strong>na</strong>sipanje tere<strong>na</strong> u cilju<br />

uređenja osnovne radne etaže, prilaznog puta i internih puteva. U <strong>na</strong>rednoj fazi ovaj<br />

materijal će se koristiti kao tampon za izgradnju puteva, <strong>na</strong>sipanje građevinskih parcela,<br />

nivelisanje tere<strong>na</strong> i rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova površinskog kopa (kamenoloma). U<br />

trećoj fazi razvoja kamenoloma, odlaganje otkrivke će se vršiti u otkopane prostore,<br />

čime se formira unutrašnje odlagalište. Ovaj materijal je <strong>na</strong>mijenjen za uređenje i<br />

završno oblikovanje <strong>na</strong>puštenih dijelova (etaža i površi<strong>na</strong>) površinskog kopa.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

33


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Talog koji se očekuje u taložniku <strong>na</strong>kon njegove izgradnje će se privremeno odlagati <strong>na</strong><br />

deponiju jalovine i koristiti zajedno sa jalovinom za tampon, nivelisanje depresija,<br />

rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma i druge svrhe.<br />

Predviđeno je da se otpada ulja selektivno sakupljaju po vrsti u oz<strong>na</strong>če<strong>na</strong> zatvore<strong>na</strong><br />

metal<strong>na</strong> burad u skladištu otpadnih ulja u skladu sa odredbama Uredbe o selektivnom<br />

prikupljanju i oz<strong>na</strong>čavanju otpada. Ova otpad<strong>na</strong> ulja se povremeno isporučuju<br />

specijaliziranoj organizaciji ovlaštenoj za njihovo zbrinjavanje.<br />

Stari filteri za ulje i akumulatori se privremeno skladište u <strong>na</strong>mjenskim posudama, koje<br />

se drže u zatvorenom objekti i povremeno se isporučuju u ovlaštenom operatoru u cilju<br />

daljeg zbrinjavanja. Zbrinjavanje starih autoguma treba vršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se stvoraju<br />

uvjeti za njihovo recikliranje (npr. isporuka tehnički ispravnih guma servisima koji vrše<br />

protektiranje guma i sl.).<br />

Mulj iz odvajača ulje/voda će se <strong>na</strong>kon izgradnje odvajača uklanjati <strong>na</strong> odlagalište<br />

jalovine (otkrivke), sa istom će se miješati i koristiti za izgradnju internih komunikacija i<br />

manipulativnih površi<strong>na</strong>, rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih etaža i dijelova površi<strong>na</strong> površinskog<br />

kopa.<br />

Zamijenjeni metalni dijelovi postrojenja i uređaja se repariraju i popravljaju <strong>na</strong> platou u<br />

cilju ponovne upotrebe ili se privremeno skladište u skladištu repromaterijala u cilju<br />

korištenja za drugu <strong>na</strong>mjenu. Neupotrebljivi metalni dijelovi se odlažu <strong>na</strong> posebno<br />

mjesto i povremeno se isporučuju ovlaštenom privrednom društvu za promet<br />

sekundarnih sirovi<strong>na</strong>.<br />

Praz<strong>na</strong> metal<strong>na</strong> burad od ulja se koriste za sakupljanje starog ulja ili se koriste za druge<br />

<strong>na</strong>mjene. Neupotrebljive i oštećene posude i ostali metalni otpad se isporučuje<br />

privrednom društvu za promet sekundarnih sirovi<strong>na</strong>.<br />

Miješani komu<strong>na</strong>lni otpad iz kontejnera za odmaranje radnika i kancelarije poslovođe i<br />

drugi bezopasni otpad koji se očekuje u veoma maloj količini <strong>na</strong> prostoru kamenoloma,<br />

treba sakupljati u <strong>na</strong>mjensku posudu i povremeno odvoziti <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnu deponiju<br />

angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća. U komu<strong>na</strong>lnom otpadu dominiraju<br />

nekorisni materijali i zbog toga, kao i zbog male količine nije opravdano njegovo<br />

selektivno sakupljanje osim autoguma koje treba reciklirati kada se za to stvore uvjeti.<br />

Mulj iz septičke jame neophodno je zbrinjavati angažovanjem specijalnog vozila<br />

<strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća, koje će isti odvoziti u <strong>na</strong>jbliži uređaj za prečišćavanje<br />

komu<strong>na</strong>lnih otpadnih voda ili <strong>na</strong>jbližu javnu ka<strong>na</strong>lizaciju.<br />

Transport otpada se mora vršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju<br />

zagađenja <strong>na</strong>stalog u toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje<br />

u prvobitno stanje zagađenog područja.<br />

U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan<br />

uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se<br />

uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom. U evidenciju o<br />

monitoringu otpada unosi se <strong>na</strong>ziv otpadnog materijala, količi<strong>na</strong>, datum ulaza i izlaza, te<br />

relevantne primjedbe.<br />

34<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Postupanje sa otpadom <strong>na</strong> prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" detaljno je<br />

definisano posebnim Planom o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ove Studije u<br />

postupku izdavanja okolišne dozvole od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i<br />

<strong>turizma</strong>.<br />

2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM<br />

Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen eksploatacijom i preradom tehničkog kame<strong>na</strong><br />

krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> kamenolomu »Medvid-Sutulija« u općini Busovača<br />

usmjeren je prvenstveno <strong>na</strong> utjecaj <strong>na</strong> lokalno stanovništvo zbog čega su u ovoj studiji<br />

a<strong>na</strong>lizirani i dati podaci o stanju <strong>na</strong>seljenosti prostora u okolini lokaliteta ovog<br />

kamenoloma. Istovremeno je pažnja usmjere<strong>na</strong> <strong>na</strong> a<strong>na</strong>lizu i vrednovanje z<strong>na</strong>čaja<br />

utjecaja ovog kamenoloma (projekta) <strong>na</strong> kvalitet svih osnovnih eleme<strong>na</strong>ta okoliša (zrak,<br />

voda, tlo, flora, fau<strong>na</strong>, materijal<strong>na</strong> dobra, kulturno-historijsko i arheološko <strong>na</strong>sljeđe,<br />

prirodne vrijednosti i ostale specifične elemente vezane za predmetni lokalitet).<br />

Ležište tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče „Medvid-Sutulija“<br />

udaljeno je od općinskog središta Busovače oko 6 km. Ležište je omeđeno koordi<strong>na</strong>tama<br />

<strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu i <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj:<br />

2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš,<br />

koje se većim dijelom vode kao državne šume kojim gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za<br />

šumarstvo SBK/KSB, a manjim dijelom kao privat<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> (Shema 1 i 2).<br />

Ležište se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Busovača-Vitez, od kojeg je udaljeno<br />

svojim južnim obodom oko 150 m, a od centra Busovače udaljeno je oko 6 km. Nalazi se<br />

izvan <strong>na</strong>seljenog područja i <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje Lončari sa oko 300 stanovnika se <strong>na</strong>lazi<br />

sjeverno od kamenoloma do kojeg vodi lokal<strong>na</strong> cesta koja povezuje kamenolom sa<br />

magistralnim putem M-5 i udaljeno je oko 1,3 km od kamenoloma. Međutim, <strong>na</strong><br />

udaljenosti od 250 m od sjeveroistočne granice planiranog kamenoloma <strong>na</strong>laze se četiri<br />

kuće u kojima živi 15 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom ne zaposleno i bavi se<br />

<strong>na</strong>jčešće poljoprivredom.<br />

Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralnog puta M-5,<br />

Busovača – Vitez preko dijela lokalnog asfaltiranog puta za <strong>na</strong>selje Lončari i preko<br />

pristupnog makadamskog puta. Lokalni put je neuslovan za pristup kamenolomu i zbog<br />

toga je potrebno izvesti rekonstrukciju i proširenje dijela tog lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong><br />

prostor kamenoloma, a u dužini od oko 150 m, a u skladu sa uvjetima iz putne<br />

saglasnosti.<br />

Geografski položaj šireg područja lokacije planiranog kamenoloma prikazan je <strong>na</strong> slici 1.<br />

Opći<strong>na</strong> Busovača obuhvata 157,5 km² prostora <strong>na</strong> kojem je smješteno ukupno 47<br />

<strong>na</strong>seljenih mjesta i ima prema zadnjoj procjeni iz 2009. godine ukupno 16.073<br />

stanovnika, a prema popisu iz 1991. godine imala je 18.847 stanovnika. Da<strong>na</strong>s, opći<strong>na</strong><br />

Busovača spada u kategoriju slabo razvijenih opći<strong>na</strong> u Bosni i Hercegovini. Od<br />

prijeratnih nosilaca privrednog razvoja da<strong>na</strong>s se jedino za preduzeće „Nigma<br />

Termoziegel“ d.o.o. može reći da posluje. Nad bivšim uspješnim privrednim subjektom<br />

35<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

„Mediapan“ d.d. pokrenut je stečajni postupak, dok su objekti bivših preduzeća<br />

„Ugostiteljstvo“ i „Tisovac“ promijenili vlasnike u procesu privatizacije, od kojih mnogi i<br />

da<strong>na</strong>s stoje prazni.<br />

Sama lokacija teritorije općine Busovača nudi mnogobrojne razvojne mogućnosti i dobru<br />

povezanost sa većim <strong>na</strong>seljenim mjestima i razvijenim opći<strong>na</strong>ma. I<strong>na</strong>če, opći<strong>na</strong><br />

Busovača graniči sa opći<strong>na</strong>ma: Vitez, Fojnica, Kiseljak, Visoko, Kakanj i Zenica, <strong>na</strong>lazi<br />

se u regiji Central<strong>na</strong> Bos<strong>na</strong> i pripada Srednjobosanskom kantonu.<br />

Opći<strong>na</strong> Busovača ima tri visinske oblasti: planinska (iz<strong>na</strong>d 1200 m) koja zauzima 19%<br />

cjelokupne teritorije, brdska koja je i <strong>na</strong>jzastupljenija i čini 58% ukupne teritorije i<br />

ravničarska sa 23% zastupljenosti teritorije Općine.<br />

Kroz teritoriju općine Busovača prolaze glavne putne komunikacije za Sarajevo (glavni<br />

grad BiH) i Kiseljak sa jedne strane, Zenicu i dalje prema Doboju sa druge, te Travnik i<br />

dalje prema Jajcu i Bihaću sa treće strane.<br />

Planinskim dijelom teritorije općine Busovača dominira nekoliko visinskih tački ovdašnjih<br />

plani<strong>na</strong>, od kojih su <strong>na</strong>jviše: Suha jela (1800 m), Suha voda (1502 m), Modri kamen<br />

(1308 m), Hum (1241 m), Pridolci (1171 m) i Dolačko brdo (1128 m), dok je <strong>na</strong>jniža<br />

tačka <strong>na</strong> području općine Busovača lokalitet Aganovića mlin (345 m).<br />

Opći<strong>na</strong> Busovača ima dvije rijeke, Ivančica i Klokotnica, koje cijelom svojom dužinom<br />

prolaze kroz teritoriju općine Busovača. Pored njih, kroz teritoriju općine Busovača<br />

protiču rijeke Lašva i Kozica, što sveukupno čini 40,2 km riječnih vodotoka.<br />

Teritorija općine Busovača posjeduje veće količine krečnjaka i gline koje služe za<br />

proizvodnju opekarskih proizvoda („Nigma Termoziegel“) i vatrostalnih materijala<br />

(„Vatrostal<strong>na</strong>“). Radi se o preduzećima koja kao sirovinu koriste glinu, čijom preradom<br />

<strong>na</strong>staju vatrostalni materijali za različite <strong>na</strong>mjene (<strong>na</strong>jveći korisnici istih su željezare),<br />

odnosno građevinski materijal (cigla i sl.). Količine istih su veće i omogućavaju<br />

proizvodnju opekarskih proizvoda i vatrostalnih materijala za duži vremenski period.<br />

2.1. Podaci o stanovništvu<br />

Prema popisu stanovnika iz 1991. godine <strong>na</strong> području općine Busovača je živjelo<br />

ukupno 18.847 stanovnika, a da<strong>na</strong>s <strong>na</strong> ovim prostorima živi 16.073 stanovnika u 47<br />

<strong>na</strong>seljenih mjesta organizovanih u 21 mjesnu zajednicu.<br />

U blizini lokaliteta predmetnog kamenoloma „Medvid-Sutulija“ nema <strong>na</strong>selja i ne živi<br />

stanovništvo, odnosno planirani kamenolom je izvan <strong>na</strong>seljenog područja. Najbliže<br />

<strong>na</strong>selje kamenolomu je Lončari koje je udaljeno oko 1,3 km od istog. Međutim, <strong>na</strong><br />

udaljenosti od 250 m od sjeveroistočne granice planiranog kamenoloma <strong>na</strong>laze se četiri<br />

kuće u kojima živi 15 stanovnika. Isto tako, u okolini ovog kamenoloma uglavnom nije<br />

zastupljeno poljoprivredno zemljište. Prema tome, eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

ovom lokalitetu neće utjecati <strong>na</strong> stanovništvo u okolini. Jedini utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni<br />

put, koji koriste stanovnici sela Lončari i zaseoka Sutlija, a preko koga će se u ulaznom<br />

dijelu dužine oko 150 m vršiti transport materijala sa kamenoloma (brže propadanje<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

36


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

kolovoza, uzvitlavanje prašine prolaskom kamio<strong>na</strong> i sl.). Lokalni put je neuslovan za<br />

pristup kamenolomu, jer ima širinu samo 2 m i manju nosivost. Zbog toga je potrebno<br />

izvesti rekonstrukciju i proširenje dijela tog lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor<br />

kamenoloma, a u dužini od oko 150 m i to u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti.<br />

Operator je dužan obezbijediti kontinuirano održavanje <strong>na</strong>vedenog dijela lokalnog puta<br />

koji će koristiti za potrebe prilaza <strong>na</strong> prostor kamenoloma.<br />

Treba istaći da <strong>na</strong> širem prostoru predmetne lokacije ne postoje nikakvi objekti koji<br />

spadaju u kategoriju kulturno–historijskog, arheološkog i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa.<br />

2.2. Kopne<strong>na</strong> flora i fau<strong>na</strong><br />

Geološko-pedološke karakteristike tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji uslovile su razvoj<br />

vegetacije karakteristične za karbo<strong>na</strong>tne stijene i kisela zemljišta.<br />

Šire područje predmetne lokacije pripada klimatogenoj zajednici lišćarsko-listopadnih<br />

šuma vegetacijskog reda Fagetalia, gdje <strong>na</strong> višoj <strong>na</strong>dmorskoj visini dominiraju bukove<br />

sastojine vegetacijske zajednice Fagetum moesiacae montanum, a <strong>na</strong> nižim prostorima<br />

dominira hrastovo-grabova šuma različitih razvojnih stupnjeva koja pripada zajednici<br />

Querco-Carpinetum illyricum. U ovim biljnim zajednicama su zastupljeni florni elementi<br />

karakteristični za mezofilne bukove i hrastovo-grabove šume.<br />

Producentsku komponentu šumskih ekosistema čine glavne edifikatorske vrste zajednice<br />

mezofilnih bukovih i hrastovo-grabovih šuma, kao što su: Fagus silvatica, Quercus<br />

petrea, Carpinus betulus, Acer tataricum, A. campestre, Corylus avella<strong>na</strong>, Fraxinus<br />

ekscelsior, Populus tremula, Prunus avium, Ligustrum vulgare, Viburnum lanta<strong>na</strong>,<br />

Evonymus europaeesus, Prunus spinosa, Cornus mas, C. sanguinea, Rosa cani<strong>na</strong>,<br />

Daphne mezereum, Lonicera caprifolium, Crataegus monogy<strong>na</strong>, Rubus idaeus,<br />

Pulmo<strong>na</strong>ria offici<strong>na</strong>lis, Symphytum tuberosum Epimedium alpinum, Helleborus odorus,<br />

Erythronium dens canis, Anemone nemorosa, Primula vulgaris, Stellaria holostea, Galium<br />

silvaticum, Galium vernum, Carex pilossa, Veronica chamaedrys, Carex silvatica,<br />

Cardamine bulbifera, Corydalis cava, Geranium silvaticum, Lamium luteum, Hieracium<br />

sp. i mnoge druge vrste u spratu zeljastih biljaka (Slika 7).<br />

Na prirodnoj livadi, koja se rasprostire <strong>na</strong> zapadnoj strani ležišta, zastuplje<strong>na</strong> je<br />

vegetacija karakteristič<strong>na</strong> za mezofilnu biljnu zajednicu Arrhe<strong>na</strong>theretalia, a <strong>na</strong> vaćim<br />

<strong>na</strong>gibima za termofilnu zajednicu Brometalia erecty. Na sjevernom manjem dijelu<br />

<strong>na</strong>vedene prirodne livade izvršeno je mjestimično zasađivanje sa sadnicama smrče u<br />

cilju konverzije u šumski ekosistem.<br />

Na obalama potoka Sutlija zastupljene su poplavne zajednice johe (Allnus glutinosa).<br />

Konzumno-reducentsku komponentu čine brojne vrste gljiva. Na širem prostoru ovog<br />

lokaliteta zastupljene su različite vrste ptica, gmizavaca, insekata, pauka, stonoga itd. Isto<br />

tako, zastupljen je zec, lisica, vjeverica, lasica, divlja svinja, jež, puh, srndać i druge<br />

manje brojne vrste faunističkih eleme<strong>na</strong>ta. Nisu registrovane vrste životinja od posebnog<br />

z<strong>na</strong>čaja, rijetke i endemične vrste, koje bi mogle biti ugrožene ovim projektom, odnosno<br />

istraživanjem i površinskom eksploatacijom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>.<br />

37<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

U potoku sutulija zastupljene su domi<strong>na</strong>ntno zajednice makroinvertebrata i sporadično<br />

pastrmka i neke druge vrste riba, ali ove zajednice imaju samo ekološku vrijednost. Ovaj<br />

potok je u donjem toku degradiran.<br />

Na bazi prikupljenih informacija i podataka, te neposredne opservacije tere<strong>na</strong>, <strong>na</strong> ovoj<br />

lokaciji nisu registrovane endemične, zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste, koje<br />

bi trebalo posebno štititi ili koje bi mogle uticati <strong>na</strong> realizaciju ovog projekta. Ovo područje<br />

je u prošlosti i sadašnjosti izloženo s<strong>na</strong>žnom antropogenom uticaju, zbog čega je<br />

z<strong>na</strong>čajno izmjenilo svoju prvobitnu strukturu i izgled, jer je primjet<strong>na</strong> stal<strong>na</strong> devastacija<br />

ekosistema pa su <strong>na</strong> većem dijeli ležišta zastupljene degradacione forme bukove i<br />

hrastovo-grabove sastojine.<br />

2.3. Geomorfološke karakteristike<br />

U geomorfološkom smislu, šire okruženje eksploatacijskog prostora budućeg<br />

kamenoloma “Medvid-Sutulija“ zastupljeno je reljefom koji je <strong>na</strong> prijelazu erozionodenundacionog<br />

(raščlanjenog) i denundaciono-akumulacionog tipa (pokrivenog).<br />

Nagib padi<strong>na</strong> u širem okruženju, kreće se između 20 0 i 30 0 , <strong>na</strong> užem području, sa<br />

gotovo tangirajućim odnosom.<br />

Lokalitet predviđen za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče, smješten je u prostoru<br />

između kote 380 m.n.m. kojom protiče potok Sutulija i kote 485 m.n.m. što je <strong>na</strong>jviša<br />

točka brda Medvid.<br />

Neposred<strong>na</strong> okoli<strong>na</strong>, kao i sam prostor eksploatacionog polja, poprimio je karakteristike<br />

eroziono-kraškog tipa, gdje riječ<strong>na</strong> doli<strong>na</strong> ima izgled manjeg kanjo<strong>na</strong> sa <strong>na</strong>gibom padine<br />

i do 90 0 .<br />

U širem prostoru predmetne lokacije zastupljeni su vrhovi koji čine orografsku<br />

vododjelnicu sliva potoka Sutulija. Predmetni vrhovi Stra<strong>na</strong> (k. 708) i trigonometrijska<br />

točka <strong>na</strong> prostoru Kratine (k. 646) registrirani su <strong>na</strong> sjeveru 1,5 km, odnosno 1,2 km<br />

udaljeni od ležišta. Na sjeveroistoku, <strong>na</strong> udaljenosti 1,2 km, dominira vrh Gradi<strong>na</strong> (k.<br />

650), koji se isto zapaža kao trigonometrijska točka. Kotom (k. 560) zastupljen je vrh <strong>na</strong><br />

prostoru Komari, koji je pozicioniran cca 0,7 km istočno, dok se <strong>na</strong> zapadnoj strani od<br />

predmetne lokacije (Kaonička stra<strong>na</strong>) <strong>na</strong>lazi vrh predstavljen kao trigonometrijska točka<br />

(k. 511), udaljen cca 0,6 km.<br />

Rijeka Lašva <strong>na</strong> udaljenosti cca 250 m od južne granice kamenoloma zastuplje<strong>na</strong> je<br />

<strong>na</strong>jnižim i stalno opadajućim kotama u prostoru predmetnog lokaliteta u koji se kao dio<br />

njenog sliva, u neposrednoj blizini kamenoloma, ulijeva potok Sutulija.<br />

U širem prostoru predmetnog ležišta, <strong>na</strong> sjeveroistočnoj strani, <strong>na</strong> udaljenosti 2-2,5 km<br />

dominiraju vrhovi: Kuber (k. 853), odnosno Obla glavica (k. 838), a jugozapadno <strong>na</strong> 5<br />

km od predmetne lokacije, vrh Rog (k. 1248).<br />

Područje u kojem se planira otvaranje kamenoloma izgrađeno je od sedime<strong>na</strong>ta kredne,<br />

miocenske do pliocenske starosti, te kvartarnih (aluvijalnih) sedime<strong>na</strong>ta uz površinske<br />

vodotoke, nez<strong>na</strong>tne moćnosti.<br />

38<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Kredni sedimenti predstavljeni su u dvije facije:<br />

• Facija flišnih tvorevi<strong>na</strong> (2K22) veoma male zastupljenosti <strong>na</strong> predmetnom<br />

ležištu, sačinje<strong>na</strong> od litoloških članova u vidu pješčara, konglomerata, breča,<br />

mikrobrečastih i brečolikih krečnjaka.<br />

• Facija krečnjačko-rožnjačkih breča i brečolikih krečnjaka te dolomitičnokrečnjačkih<br />

breča (2K23) zastuplje<strong>na</strong> u <strong>na</strong>jvećem dijelu predmetnog ležišta, što<br />

je i osnovni razlog otvaranja ovog kamenoloma, gdje je moguće zapaziti i<br />

sočivasto prožimanje terigenog materijala u vidu pjeskovite gline.<br />

Miocen je zastupljen sa dvije nerasčlanjene serije i to:<br />

• Donji do srednji Miocen (M1,2), predstavljen sivim do žućkastim izdancima sa<br />

primjesama gvožđa, neravnomjerno raspoređenim u masi stijene, te sporadično<br />

kvrgavim izdancima, ili sedrastim i brečastim izdancima.<br />

• Srednji do gornji Miocen (M2,3), lašvanska alternirajuća serija konglomerata,<br />

pješčara i krečnjaka.<br />

Pliocen (Pl) je također zastupljen u dvije facije koje se diferenciraju <strong>na</strong> pjeskovitu glinu<br />

kao prvu, te šlju<strong>na</strong>k i glinoviti pijesak.<br />

Kvartar (Q) je predstavljen aluvijalnim sedimentima u prostoru korita potoka Sutulija,<br />

sačinjenim od grubih šljunkovitih kvarcnih pijeskova i grubog glinovitog šljunka sa<br />

valuticama od škriljaca.<br />

Zbog blizine Busovačke dislokacije, koja je pozicionira<strong>na</strong> južno, nepu<strong>na</strong> 2 km od<br />

predmetnog ležišta, nije isključeno da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi u prostoru povećane<br />

seizmičke aktivnosti.<br />

Na terenu koji pokriva istražni prostor identificiran je niz manjih rasjeda koji nemaju<br />

<strong>na</strong>ročit tektonski z<strong>na</strong>čaj, ali zbog različitih orijentacija, rezultiraju međusobnim<br />

sječenjem, što podpomaže formiranje drobljene zone, kao i pukoti<strong>na</strong> tenzionog tipa u<br />

osnovnoj krečnjačkoj masi. Budući da je kamenolom lociran u stjenskom materijalu<br />

sačinjenom od krečnjačko-rožnjačke breče, što u mehaničkom smislu podrazumijeva<br />

čvrste, stabilne materijale, <strong>na</strong> prostoru budućeg eksploatacijskog polja nisu primjeće<strong>na</strong><br />

nikakva odstupanja u smislu anomalija <strong>na</strong> stabilnost tla.<br />

U sedimentima miocenske i pliocenske starosti (Lašvanska alternirajuća serija, te<br />

šlju<strong>na</strong>k, glinoviti pijesak i pjeskovita gli<strong>na</strong>), sa obe strane potoka Sutulija, zapaženi su<br />

prostori starih umirenih klizišta, koja uz promjenu prirodnih uvjeta ponovo mogu biti<br />

aktivira<strong>na</strong>.<br />

Istraživani prostor pripada slivu rijeke Lašve gdje se zapaža veći broj manjih vodotoka<br />

<strong>na</strong> širem prostoru od kojih su <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji potoci: Sutulija i Duboki potok, obzirom da<br />

protječću neposredno uz eksploatacijsko polje, u smjeru N-S, odnosno NW-SE,<br />

stvarajući tako tip ukrštene hidrografske mreže. Ovdje je rasčlanjenost i disekcija reljefa<br />

dosta izraže<strong>na</strong>, što objašnjava prisutnost morfodi<strong>na</strong>mičkih procesa, koji imaju z<strong>na</strong>čajan<br />

uči<strong>na</strong>k, čineći tako geomorfološke karakteristike istraživanog prostora veoma složenim.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

39


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

A<strong>na</strong>lizom uzdužnog profila rijeke Lašve, zapažaju se razlike u padovima, koje ovise od<br />

litološkog i geotektonskog karaktera podine tere<strong>na</strong>, a prema koeficijentu oticaja, koji za<br />

ovo područje iznosi 0,45-0,75 i zbog toga je očigledno da preko 50% padavi<strong>na</strong> sa<br />

predmetnog slivnog područja izlazi putem površinskog oticaja, odnosno vodotocima, dok<br />

se ostatak infiltrira u podzemlje, ili odlazi u zrak putem evapotranspiracije.<br />

Hidrogeološke osobenosti predmetnog lokaliteta prvenstveno proizilaze iz litološkog<br />

sastava stijenskog materijala, njegove ispucalosti, tektonskog sklopa i morfologije koja<br />

direktno generira pravac i smjer hidrografske mreže, te određuje ukupni mehanizam<br />

podzemnog i površinskog toka.<br />

Područje predviđeno za eksploataciju kame<strong>na</strong> generalno se tretira kao vodonepropus<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong> sa izvjesnim stepenom raspucalosti (pukotinska poroznost), što oz<strong>na</strong>čava<br />

moguća relativno mala akumuliranja podzemnih voda unutar stijenskog materijala,<br />

odnosno njihovu slabu hidrauličku povezanost (razbijeni tip izdani).<br />

Pored ovoga pomenuti vodotoci Duboki potok i Sutulija <strong>na</strong>laze se hipsometrijski <strong>na</strong><br />

gotovo <strong>na</strong>jnižim kotama, odnosno <strong>na</strong>jnižoj koti predmetnog eksploatacionog polja, te u<br />

skladu sa tim isključuje se mogućnost prihranjivanja predmetnog prostora u kontinuitetu,<br />

što predstavlja povoljnu okolnost za uvjete rada, tehnologiju otkopavanja, rad<br />

mehanizacije i sigurnost površinskog kopa.<br />

Na zapadnoj strani kamenoloma, <strong>na</strong> udalkjenosti cca 300 m, paralelno sa pružanjem<br />

magistralnoig puta M-5, <strong>na</strong>lazi se manja vještačka akumulacija površine cca 90 m 2 .<br />

2.4. Stanje vode, zraka i zemljišta<br />

Hidrografski uslovi šireg područja predmetne lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ su<br />

relativno povoljni. Veći vodotoci su rijeke Lašva i Kozica. Istočnom stranom planiranog<br />

kamenoloma protiče potok Sutulija koji teče istočnom stranom lokacije iz pravca sjevera<br />

prema jugu. Ovaj vodotok se uliva u rijeku Lašvu, koja čini lijevu pritoku rijeke Bosne.<br />

Hidrogeološke osobenosti predmetnog lokaliteta prvenstveno proizilaze iz litološkog<br />

sastava stijenskog materijala, njegove ispucalosti, tektonskog sklopa i morfologije, koja<br />

direktno generira pravac i smjer hidrografske mreže, te određuje ukupni mehanizam<br />

podzemnog i površinskog toka.<br />

Područje predviđeno za eksploataciju kame<strong>na</strong> generalno se tretira kao vodonepropus<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong> sa izvjesnim stepenom raspucalosti (pukotinska poroznost), što oz<strong>na</strong>čava<br />

moguća, relativno mala akumuliranja podzemnih voda unutar stijenskog materijala,<br />

odnosno njihovu slabu hidrauličku povezanost (razbijeni tip).<br />

Pored ovoga, pomenuti vodotok Sutulija <strong>na</strong>lazi se hipsometrijski <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti<br />

planiranog eksploatacionog polja, te u skladu stim, isključuje se mogućnost<br />

prihranjivanja predmetnog prostora u kontinuitetu, što prdstavlja povoljnu okolnost za<br />

uslove rada, tehnologiju otkopavanja, rad mehanizacije i sigurnost površinskog kopa.<br />

Ovaj vodotok se planira zacijeviti <strong>na</strong>sparam kamenoloma u dužini od oko 50 m, a<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

40


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

uzvodno ka<strong>na</strong>lisati u dužini od oko 35 m u cilju njegove zaštite od eventualnih uticaja<br />

aktivnosti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />

Prelimi<strong>na</strong>rnom saprobiološkom a<strong>na</strong>lizom bentosa potoka Sutulija konstatovano je<br />

prisustvo velikog broja vodenih cvjetova (Ephemeroptera), obalčara (Plecoptera) i tulara<br />

(Trichoptera), te izopodnih račića i akvatičnih puževa. Ovi organizmi indiciraju dobar<br />

kvalitet vode <strong>na</strong>vedene tekućice i <strong>na</strong> osnovu provedene a<strong>na</strong>lize ova tekućica se svrstava<br />

u prvu klasu (oligosaprobnu) kvaliteta. I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong>vedeni vodeni organizmi su osjetljivi <strong>na</strong><br />

zagađenje vode i sa eventualnim zagađenjem njihova brojnost bi se smanjila ili bi ovi<br />

organizmi vremenom isčezli i bili zamijenjeni organizmima otpornim <strong>na</strong> zagađenije vode.<br />

Poz<strong>na</strong>to je da se sa zagađivanjem vode ove prirodne zajednice zamjenjuju sekundarne<br />

(zamjenske) zajednice, koje su ovisno od stepe<strong>na</strong> zagađenja vode adaptirane <strong>na</strong><br />

zagađenu vodu (indikatori zagađenja vode).<br />

Treba reći da saprobiološka a<strong>na</strong>liza predstavlja pouzdanu metodu utvrđivanja stanja<br />

kvaliteta neke tekućice, jer indicira stanje kvaliteta vode u dužem vremenskom periodu.<br />

Primjenom ove a<strong>na</strong>lize, konstatovan je kvalitet vode <strong>na</strong>vedenih vodotoka <strong>na</strong> predmetnom<br />

lokalitetu I klase kvaliteta, prema Uredbi o klasifikaciji vodotoka.<br />

U širem okruženju lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ ne postoje antropogeni izvori<br />

zagađivanja zraka izuzev domaćinstava u <strong>na</strong>selju Lončari, tako da je <strong>na</strong> ovom području<br />

zrak čist. Eksploatacija tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> ima nez<strong>na</strong>tan do umjeren uticaj<br />

<strong>na</strong> kvalitet zraka u neposrednoj okolini, zbog emisije prašine pri eksploataciji i preradi<br />

kame<strong>na</strong>. Stepen uticaja ovog kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet zraka je vezan za tehnološke<br />

operacije, primjenu mjera ublažavanja i tehnološku disciplinu. Zato je potrebno preduzeti<br />

odgovarajuće mjere za smanjenje emisija prašine i drugih poluta<strong>na</strong>ta u zrak, kao i<br />

sprečavanje ili smanjenje drugih emisija u okoliš u cilju očuvanja ambijentalnog kvaliteta<br />

zraka.<br />

Na širem području predmetne lokacije dominira šumsko zemljište, koje je domi<strong>na</strong>ntno<br />

obraslo lišćarsko-listopadnom šumom, a <strong>na</strong> zapadnom dijelu je prirod<strong>na</strong> livada. Na<br />

eksploatacionom polju je zastupljen vrlo tanki sloj kiselog smeđeg zemljišta. Mjestimično<br />

je zastupljeno i ilimerizovano zemljište, kao i prve razvojne faze zemljišta <strong>na</strong><br />

magmatskim stije<strong>na</strong>ma. Općenito je zemljište slabije razvijeno i humusni sloj je dubine<br />

30-60 cm. U rudarskim aktivnostima ovaj sloj se tretira kao otkrivka, koja se koristi za<br />

<strong>na</strong>sipanje i nivelisanje tere<strong>na</strong>, radnog platoa i puteva, a poslije se odlaže <strong>na</strong> planiranu<br />

vanjsku deponiju i dalje koristi ili kao tampon u niskogradnji ili za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih<br />

dijelova kamenoloma.<br />

2.5. Klimatske karakteristike područja<br />

Klimatske karakteristike općine Busovača uslovljene su geografskim položajem,<br />

topografskim karakteristikama zemljišta i hidrografijom. Ovo područje karakteriše<br />

umjereno–kontinental<strong>na</strong> i planinska klima sa glavnim karakteristikama umjereno hladne<br />

zime, toplog ljeta i povoljnog rasporeda padavi<strong>na</strong>.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

41


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Klimatski uvjeti i temperature zraka se mogu podijeliti u dva nivoa:<br />

- nivo kotline do 800 m <strong>na</strong>dmorske visine i<br />

- nivo prevoja brda <strong>na</strong>dmorske visine oko 800 m.<br />

U ova dva nivoa su i različiti klimatski uvjeti. Kasni proljetni mrazevi se mogu pojaviti do<br />

kraja maja, dok rani jesenji mrazevi ne počinju prije oktobra. Snježne padavine su<br />

obilnije u početku prvih mjeseci zime.<br />

Prema dostupnim podacima srednje godišnje temperature zraka iznose 9,2 0 C, što uz<br />

ostale karakteristike daje umjereno kontinentalnu klimu ovom području. Najniža<br />

izmjere<strong>na</strong> temperatura <strong>na</strong> ovim prostorima iznosi -25 0 C. Najviša izmjere<strong>na</strong> temperatura<br />

zvanično iznosi 35 0 C. Najtopliji mjesec je juli, koji ima prosječnu temperaturu od 17,1<br />

0 C. Najhladniji mjesec u godini je januar sa prosječnom temperaturom od –2,3 0 C.<br />

Područje općine Busovača po godišnjoj raspodjeli padavi<strong>na</strong> spada u sušnija područja.<br />

Srednje godišnje padavine iznose 868 mm sa padavinskim maksimumom u jesen, nešto<br />

manje u proljeće i ljeto, dok je zima sa <strong>na</strong>jmanjom količinom padavi<strong>na</strong>. Raspored<br />

padavi<strong>na</strong> u toku godine je nepravilan i <strong>na</strong>jmanji je u periodu zima – proljeće, posebno u<br />

Februaru i Martu, a <strong>na</strong>jveći u periodu jesen-zima i to u Novembru i Decembru. Intenzitet<br />

zimskih padavi<strong>na</strong> je daleko slabiji, ali je broj da<strong>na</strong> sa padavi<strong>na</strong>ma veći nego ljeti. Snijeg<br />

pada od novembra do marta, a <strong>na</strong>jviše ga ima u decembru. Prosječno zadržavanje<br />

sniježnog pokrivača je 36 da<strong>na</strong> godišnje.<br />

Srednja godišnja relativ<strong>na</strong> vlažnost zraka <strong>na</strong> području općine Busovača varira u<br />

zavisnosti od godišnjih doba (60-75 %). Minimal<strong>na</strong> vlaga pojavljuje se u ljetno doba.<br />

Strujanje zraka je uvjetovano općom cirkulacijom atmosfere. Položaj kotline u općini<br />

Busovača uvjetuje smjerove vjetrova s brda i plani<strong>na</strong>. Ruža domi<strong>na</strong>ntnih vjetrova <strong>na</strong><br />

širem prostoru predmetne lokacije izgleda ovako:<br />

N (jug) 20,3 %<br />

S (sjever) 17,2 %<br />

E (istok) 0,5 %<br />

W (zapad) 2,1 %<br />

NE (jugoistok) 2,0 %<br />

SE (sjeveroistok) 1,1 %<br />

SW (sjeverozapad) 8,5 %<br />

NW (jugozapad) 4,2 %<br />

T (tiši<strong>na</strong>) 44,1 %<br />

Iz <strong>na</strong>vedenog prikaza ruže vjetrova vidi se da dominiraju vjetrovi iz južnog, a zatim iz<br />

sjevernog ptavca. Najmanje su zastupljeni vjetrovi iz istočnog kvadranta. Period tiši<strong>na</strong> je<br />

veoma izražen (44,1 %).<br />

Brdsko područje z<strong>na</strong>tno je vjetrovitije, a vjetrovi su suprotni onima u dolini, tako da <strong>na</strong><br />

ovom području preovlađuju sjeverni, južni, sjeverozapadni i jugozapadni vjetrovi <strong>na</strong> koje<br />

ukupno otpada 83,8 %, a <strong>na</strong> tišinu otpada samo 5,1 %. Ruža vjetrova <strong>na</strong> izvangradskom<br />

području izgleda ovako:<br />

N (jug) 30,5 %<br />

S (sjever) 21,2 %<br />

42<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

E (istok) 1,2 %<br />

W (zapad) 8,7 %<br />

NE (jugoistok) 1,1 %<br />

SE (sjeveroistok) 0,1 %<br />

SW (sjeverozapad) 13,6 %<br />

NW (jugozapad) 18,5 %<br />

T (tiši<strong>na</strong>) 5,1 %<br />

Vjetrovi <strong>na</strong>jučestalijih brzi<strong>na</strong> su ranga pojave 1,5–2,0 m/s, a njihov domi<strong>na</strong>ntan pravac je<br />

sjeverozapa – jugoistok, odnosno sjever – jug <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />

Klimatske karakteristike ovog područja omogućavaju nesmetanu eksploataciju i preradu<br />

kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu kamenoloma „Medvid-Sutulija“ tokom planiranih 10<br />

mjeseci u godini.<br />

2.6. Postojeća materijal<strong>na</strong> dobra i arheološko <strong>na</strong>slijeđe<br />

Na predmetnom lokalitetu nema nikakvih izgrađenih materijalnih dobara u prečniku<br />

<strong>na</strong>jmanje od preko 250 m. Naime, <strong>na</strong> toj udaljenosti, <strong>na</strong> sjeveroistočnoj strani lokacije,<br />

<strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>jbliži zaseok Sutulija sa 4 kuće i 15 stanovnika, a <strong>na</strong> udaljenosti 1,3 km, <strong>na</strong><br />

sjevernoj strani, <strong>na</strong>lazi se selo Lončari u kojem živi oko 300 stanovnika. U slučaju<br />

otkrivanja arheološkog ili paleontološkog <strong>na</strong>lazišta prilikom otvaranja kamenoloma,<br />

eksploatacije i prerade krečmnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, izvođač je<br />

dužan iste odmah prekinuti i o tome obavijestiti <strong>na</strong>dležni Zavod za zaštitu kulturnohistorijskog<br />

i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa radi utvrđivanja mjera zaštite eventualnih <strong>na</strong>lazišta i<br />

vrijednosti.<br />

2.7. Opis pejzaža<br />

Pejzaž predmetne lokacije i njene bliže okoline čine geomorfološki i fitocenološki<br />

elementi karakteristični za brdsko-planinsko kontinentalno područje <strong>na</strong> kojem je<br />

zastuplje<strong>na</strong> devastira<strong>na</strong> i prorijeđe<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> bukove i hrastovo-grabove šume<br />

<strong>na</strong> kiselom smeđem i ilimerizovanom zemljištu, sa pripadajućim florističkim i faunističkim<br />

elementima.<br />

Na prostoru predmetne lokacije i njenom okruženju nema nikakvih posebnih pejzažnih<br />

vrijednosti, koje bi trebalo tretirati ovom studijom i zaštititi od eventualnih negativnih<br />

utjecaja predmetnog kamenoloma. Radi se o klasičnom pejzažu karakterističnom za<br />

kontinentalne planine i područje Lašvanske doline sa prorijeđenim i devastiranim<br />

lišćarsko-listopadnim šumama.<br />

2.8. Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja <strong>na</strong> okoliš<br />

Specifični elementi, koje bi trebalo a<strong>na</strong>lizirati u ovoj studiji, nisu utvrđeni prethodnom<br />

procjenom utjecaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

43<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ<br />

Upotreba kame<strong>na</strong> kao prirodne sirovine jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jdugotrajnijih čovjekovih<br />

gospodarskih djelatnosti. Činjenica je da je ta višestoljet<strong>na</strong> aktivnost pridonijela<br />

kulturnom i industrijskom <strong>na</strong>pretku čovječanstva, ali je isto tako činjenica da je to jed<strong>na</strong><br />

od aktivnosti kojom se bitno djeluje <strong>na</strong> tlo, reljef, biljni i životinjski svijet i posredno se<br />

mijenja izvor<strong>na</strong> cjelovita prepoz<strong>na</strong>tljiva slika krajolika. Prvotni stabilni ekosistemi se<br />

<strong>na</strong>rušavaju, a <strong>na</strong> njihovim mjestima se stvaraju prazne jame, strme ogoljele padine,<br />

terase, manji ili veći brijegovi formirani od jalovine i slično.<br />

Potencijalni negativni utjecaji planiranog kamenoloma “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> okoliš vezani<br />

su za sve tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu<br />

se očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji ovog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš i<br />

to:<br />

• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak;<br />

• ispuštanje otpadnih voda od pranja teške mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />

otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />

• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />

• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />

• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />

• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />

3.1. Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo<br />

U blizini lokaliteta predmetnog kamenoloma „Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong>lazi se zaseok Sutulija<br />

sa četiri kuće, <strong>na</strong> udaljenosti od cca 250 m, u kojem živi 15 stanovnika. Slijedeće<br />

<strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje kamenolomu su Lončari, koji su od kamenoloma udaljeni oko 1,3 km. U<br />

okolini ovog kamenoloma nije zastupljeno poljoprivredno zemljište.<br />

Mogući utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo i okol<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja tokom eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong><br />

su:<br />

• emisija mineralne prašine,<br />

• emisija otpadnih plinova i čestica <strong>na</strong>stalih izgaranjem pogonskog goriva u<br />

radnim strojevima,<br />

• produkcija buke radom <strong>na</strong> kamenolomu,<br />

• miniranje stijenskih masa (razbacivanje kame<strong>na</strong>, zračni udari i seizmičke<br />

vibracije),<br />

• nekontrolisano odlaganje otpadnih materijala, posebno uz i <strong>na</strong> lokalni put,<br />

• remećenje režima saobraćaja (intenzivniji saobraćaj kamio<strong>na</strong> i mehanizacije,<br />

povremene obustave saobraćaja <strong>na</strong> lokalnom putu zbog miniranja) i sl.<br />

Mogući utjecaj izvođenja ovog zahvata <strong>na</strong> stanovništvo u zaseoku Sutulija procjenjuje<br />

se kao z<strong>na</strong>čajan ukoliko se u cjelosti ne primjene mjere ublažavanja (zaštite). Imajući u<br />

vidu da se ovaj zaseok <strong>na</strong>lazi sjeveroistočno od predmetne lokacije potencijalni utjecaji<br />

44<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

su <strong>na</strong>ročito izraženi u prvoj fazi otvaranja kamenoloma, te vremenom slabe sa<br />

<strong>na</strong>predovanjem radova. Što se tiče sela Lončari, koje se <strong>na</strong>laze sjeverno od predmetnog<br />

kamenoloma <strong>na</strong> udaljenosti od oko 1,3 km, utjecaji emisija sa kamenoloma, tokom<br />

otvaranja i eksploatacije kamenoloma, <strong>na</strong> <strong>na</strong>selje i njegovo stanovništvo nisu očekivani.<br />

Također, utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni put <strong>na</strong> silaznom dijelu sa magistralnog puta M-5 u<br />

dužini od oko 150 m, koji koriste stanovnici <strong>na</strong>vedenih <strong>na</strong>selja, a preko koga će se vršiti<br />

transport materijala sa kamenoloma. Potencijalni negativni uticaji <strong>na</strong> lokalni put<br />

manifestuju se kroz brže propadanje kolovoza, uzvitlavanje prašine prolaskom kamio<strong>na</strong> i<br />

sl. U cilju ublažavanja ovih utjecaja i obezbjeđivanja normalnog saobraćaja <strong>na</strong> tom dijelu<br />

lokalnog puta, potrebno je izvršiti rekonstrukciju i proširenje tog dijela lokalnog puta, te<br />

njegovo redovno održavanje u skladu sa uslovima iz putne saglasnosti, koju je investitor<br />

dužan pribaviti od Federalne direkcije za puteve.<br />

Jedan od specifičnih uticaja rada predviđenog kamenoloma jeste potencijalni negativni<br />

uticaj <strong>na</strong> režim odvijanja saobraćaja zbog intenzivnijeg prometa kamio<strong>na</strong> i mehanizacije<br />

<strong>na</strong> dijelu lokalnog puta za <strong>na</strong>selje Lončari, što će se reflektovati i <strong>na</strong> magistralni put M-5.<br />

Ulaz i izlaz vozila <strong>na</strong> magistralni put M-5 će uticati <strong>na</strong> režim odvijanja saobraćaja, jer<br />

ovaj put ima samo dvije kolovozne trake zbog čega će posebno lijevo skretanje biti<br />

razlogom čestog usporavanja saobraćaja. Lokalno stanovništvo neće moći koristiti<br />

lokalni put za vrijeme miniranja, ali postoji alter<strong>na</strong>tivno rješenje saobraćaja preko <strong>na</strong>selja<br />

Putiš <strong>na</strong> magistralni put.<br />

Na osnovu svega <strong>na</strong>vedenog, potencijalni uticaji radova <strong>na</strong> kamenolomu <strong>na</strong><br />

saobraćajnu infrastrukturu se procjenjuje kao vrlo z<strong>na</strong>čajni ukoliko se ne primjene i ne<br />

provedu adekvatne mjere ublažavanja i zaštite, odnosno ukoliko se ne primjene<br />

odgovarajuća tehnička rješenja u smislu adekvatne rekonstrukcije i proširenja dijela<br />

lokalnog puta, te izvedba priključka <strong>na</strong> magistralni put sa svom potrebnom<br />

saobraćajnom infrastrukturom i sig<strong>na</strong>lizacijom.<br />

3.2. Utjecaj <strong>na</strong> kvalitet zraka<br />

Emisije poluta<strong>na</strong>ta i zagađivanje zraka pri otvaranju kamenoloma, eksploataciji i preradi<br />

krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ vezane su za sve tehnološke<br />

faze i operacije, te klimatske uvjete i geomorfološke karakteristike tere<strong>na</strong>.<br />

Na kvalitet zraka u radnoj sredini i u neposrednoj okolini kamenoloma može utjecati:<br />

- emisija otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt sagorijevanja goriva u<br />

motorima rudarske mehanizacije, strojeva i kamio<strong>na</strong>,<br />

- emisija produkata sagorijevanja eksplozivnih sredstava pri miniranju,<br />

- emisija mineralne prašine pri eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong>.<br />

Utjecaj produktima sagorijevanja dizel goriva <strong>na</strong> kvalitet zraka zavisi od ukupne dnevne<br />

potrošnje goriva i u direktnoj je funkciji vreme<strong>na</strong> korištenja rudarske mehanizacije,<br />

kamio<strong>na</strong> i strojeva. Sa zaustavljanjem rada mehanizacije, prestaje i emisija produkata<br />

sagorijevanja dizel goriva u zrak. Kao produkt sagorijevanja <strong>na</strong>staju oksidi dušika (NO x ),<br />

čvrste čestice, ugljik (IV) oksid (CO 2 ), ugljik (II) oksid (CO) i ugljikovodici (C x H y ).<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

45


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Rudarska mehanizacija, kamioni i strojevi će se koristiti diskontinuirano, samo u toku<br />

dnevne smjene i to u prosjeku 7 sati. Na bazi iskustvenih i literaturnih podataka,<br />

ističemo da su vrijednosti emisije produkata sagorijevanja u zrak relativno niske i <strong>na</strong><br />

osnovu potrošnje dizel goriva <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu ne očekuje se da će<br />

negativno utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolini, odnosno ne očekuje se da će koncentracije<br />

<strong>na</strong>vedenih poluta<strong>na</strong>ta u zraku prelaziti maksimalno dozvoljene vrijednosti za imisiju.<br />

Procje<strong>na</strong> emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom data je u<br />

tabeli 5 u poglavlju 1.3.1. Emisija u zrak.<br />

Pri eksplozivnom razlaganju eksploziva u svrhu rušenja stije<strong>na</strong> <strong>na</strong>staju plinoviti produkti:<br />

CO 2 (29%), N 2 (26%), NO x , čađ i drugi polutanti. Na vodenu paru otpada više od 50%<br />

emitovanih plinovitih produkata. Dio produkovanih plinova (više od 50%) resorbuje<br />

stijenski materijal. Preostala količi<strong>na</strong> produkovanih plinova pri eksolozivnom razlaganju<br />

eksploziva ne može negativno utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolišu, posebno ako se ima u<br />

vidu činjenica vreme<strong>na</strong> miniranja (u prosjeku dva puta mjesečno) i reljef tere<strong>na</strong> sa<br />

prirodnim barijerama koje sprečavaju disperziju otpadnih dimnih plinova u okolinu.<br />

Duži<strong>na</strong> trajanja emisije ovisi o količini upotrijebljenog eksploziva i meteoroloških uvjeta<br />

za vrijeme miniranja stijenske mase. U jedom miniranju obično se upotrebljava relativno<br />

mala količi<strong>na</strong> eksploziva, koja uzrokuje niske emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak sa kratkim<br />

trajanjem. Zato ove emisije neće negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš.<br />

Prilikom otvaranja kamenoloma i eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong>, kao i drobljenja i<br />

klasiranja karakteristič<strong>na</strong> je emisija kamene prašine. Praši<strong>na</strong> <strong>na</strong>staje u slijedećim<br />

fazama tehnološkog procesa:<br />

• otvaranje kamenoloma, formiranje etaža i radnog platoa, te internih puteva,<br />

• bušenje minskih bušoti<strong>na</strong>,<br />

• miniranje stijenske mase,<br />

• usitnjavanje vangabaritnih blokova,<br />

• utovar, transport i deponovanje rovne stijenske mase, otkrivke i jalovine,<br />

• drobljenje i klasiranje kamenog materijala,<br />

• uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponija jalovine i<br />

frakcije djelovanjem zračnih struja (vjetra).<br />

Intenzitet emisije kamene prašine ovisi o <strong>na</strong>činu i dubini bušenja te <strong>na</strong>činu miniranja,<br />

zatim obrušavanja i usitnjavanja rovnog kame<strong>na</strong>, obima dnevne proizvodnje, kao i<br />

održavanja internih komunikacija, primjene mjera zaštite zraka i meteoroloških uvjeta.<br />

Neposredni izvori emisija kamene prašine <strong>na</strong> sistemu drobljenja i klasiranja tehničkog<br />

kame<strong>na</strong> su sljedeći:<br />

• usipni bunker u koji se istresa rovni kamen iz kamio<strong>na</strong> ili utovarivača,<br />

• presip iz drobilice <strong>na</strong> transporter,<br />

• prosijavanje materijala i<br />

• deponovanje frakcija <strong>na</strong> otvorenu deponiju.<br />

Na intenzitet emisije prašine iz sistema za drobljenje i klasiranje kamenih agregata utiču<br />

sljedeći faktori:<br />

• vlažnost materijala,<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

46


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• granulometrijski sastav materijala,<br />

• visi<strong>na</strong> presipa,<br />

• vrijeme rada sistema,<br />

• meteorološki uvjeti i sl.<br />

Prema literaturnim i iskustvenim podacima, nivo emisija prašine pri <strong>na</strong>vedenim<br />

tehnološkim operacijama je nez<strong>na</strong>tan do mali i ne može z<strong>na</strong>čajnije uticati <strong>na</strong> okoliš.<br />

Manji do nez<strong>na</strong>tni utjecaji mogu se očekivati samo u prečniku maksimalno do oko 100 m<br />

zračne linije od eksploatacionog polja u <strong>na</strong>jnepovoljnijim uvjetima, što ovisi od klimatskih<br />

uvjeta i reljefa tere<strong>na</strong>. U ovom slučaju reljef tere<strong>na</strong> pogoduje sprečavanju disperzije<br />

prašine <strong>na</strong> veće udaljenosti od izvora. Praši<strong>na</strong> se pretežno taloži u zoni radnih površi<strong>na</strong><br />

kamenoloma, zbog većeg prečnika čestica i formiranja etaža u niskopu okruženom<br />

šumskim rastinjem.<br />

S obzirom da je domi<strong>na</strong>ntan pravac uvjetovan morfologijom tere<strong>na</strong> gdje se <strong>na</strong><br />

predmetnoj lokaciji ka<strong>na</strong>lizira zračno strujanje u pravcu sjever-jug, utjecaj <strong>na</strong> zrak kod<br />

obližnjih kuća <strong>na</strong>selja Sutulija će biti manje izražen, dok će u <strong>na</strong>selju Lončari utjecaj biti<br />

još manji.<br />

Izvori zagađivanja zraka <strong>na</strong> površinskom kopu (kamenolomu) su uglavnom<br />

nekontrolisani i zbog toga se mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja otežano<br />

provode. Međutim, od provođenja mjera sprečavanja i smanjenja emisije mineralne<br />

prašine zavisi utjecaj površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalitet zraka. Zato<br />

je potrebno obezbijediti dosljedno provođenje raspoloživih mjera zaštite zraka, shodno<br />

propisima koji regulišu ovu oblast. Eventualne povećane nekontrolisane emisije prašine,<br />

kojhe se mogu pojaviti u <strong>na</strong>jnepovoljnijim vremenskim i radnim uvjetima (npr. suho,<br />

sunčano i vjetrovito vrijeme i intenzivan rad), treba prevenirati primjenom adekvatnih<br />

mjera za ublažavanje i sprečavanje emisija i zaštitu zraka.<br />

Činjenica je da se i široj okolini ovog kamenoloma ne <strong>na</strong>laze drugi izvori zagađivanja<br />

zraka, što z<strong>na</strong>či da je potencijalni kapacitet okoliša za prijem emisija poluta<strong>na</strong>ta<br />

povoljan, zbog mogućnosti samoprečišćavanja.<br />

Pri radu <strong>na</strong> planiranom kamenolomu "Medvid-Sutulija" u općini Busovača ne očekuju se<br />

nikakvi ekscesni slučajevi koji bi mogli uzrokovati povećano i prekomjerno zagađenje<br />

zraka.<br />

3.3. Utjecaj <strong>na</strong> tlo<br />

Svi površinski kopovi su veliki potrošači zemljišta, jer površinskom eksploatacijom<br />

mineralnih sirovi<strong>na</strong> dolazi do izmjene pedoloških uvjeta uklanjanjem vegetacije i<br />

skidanjem humusnog horizonta zemljišta s matičnog supstrata, što je neizbježno kod<br />

ovakvih djelatnosti. Zemljišni sloj se trajno ili privremeno devastira i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />

isključuje iz osnovne funkcije (razvoj šumskih ekosistema). Međutim, ovdje postoji<br />

z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> razlika ovisno o tome koja mineral<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> je predmet eksploatacije i kako<br />

se provodi proces eksploatacije. U ovom slučaju bit će zahvaće<strong>na</strong> projektova<strong>na</strong> i<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

47


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

odobre<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> od oko 5 ha zemljišta, <strong>na</strong> kojoj će se postepeno <strong>na</strong>predovati, jer se u<br />

prvoj fazi neće formirati eksploataciono polje <strong>na</strong> cijelom prostoru.<br />

Zemljište <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, manipulativnih površi<strong>na</strong>, potencijalno se može<br />

onečistiti nekontrolisanim rasipanjem dizel goriva i ulja, odlaganjem otpadnih ulja i<br />

maziva, uljnih filtera, te zauljenih i zamašćenih krpa i sl. Pojavom oborinskih voda dio<br />

ovih onečišćenja može se emitovati u površinske vode i iste onečistiti. Zbog toga se<br />

zauljene vode moraju prikupljati i obrađivati u odvajaču ulja. Odvajač mora biti<br />

projektiran i izabran da omogućava kvalitetno i sigurno izdvajanje masnoća, te da<br />

kapacitetom odgovara očekivanoj količini vode.<br />

U slučaju da se ne izgradi sistem za odvodnju oborinskih voda i ometanjem protoka<br />

vodotoka Sutulija i Dubokog potoka (zbog zatrpavanja materijalom) može doći do<br />

nekontroliranog izlivanja vode u okolni prostor, te sufozije, odnosno erozionodenundacionih<br />

procesa, koji su veoma često uzročnik slabljenja nožice <strong>na</strong> padinskoj<br />

strani tere<strong>na</strong>, što direktno može rezultirati pojavom odro<strong>na</strong> ili klizišta.<br />

Prilikom eksploatacije i proizvodnje rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija"<br />

<strong>na</strong>stajat će otpad, koji će trebati odlagati <strong>na</strong> zemljište. Količi<strong>na</strong> jalovine od otkrivke je<br />

dosta mala zbog slabije razvijenog humusnog sloja tla. Ova otkrivka će se iskoristiti za<br />

nivelisanje tere<strong>na</strong>, izgradnju pristupnog puta i osnovne radne etaže te za formiranje<br />

visinskih etaža, a eventualni višak će se deponovati <strong>na</strong> vanjsko odlagalište i koristiti za<br />

nivelisanje tera<strong>na</strong> ili rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma. U fazi drobljenja<br />

jalovi<strong>na</strong> se izdvaja zajedno sa sitnim materijalom i odvozi <strong>na</strong> vanjsku deponiju jalovine u<br />

cilju daljeg korištenja kao tampo<strong>na</strong> za <strong>na</strong>sip puteva i nivelisanje tere<strong>na</strong>.<br />

Količi<strong>na</strong> jalovine se procjenjuje <strong>na</strong> 10%, što za projektovanu proizvodnju od 70.000 m 3 /g<br />

rovnog kame<strong>na</strong> iznosi oko 7.000 m 3 /g. Ova jalovi<strong>na</strong> se dalje koristi u niskogradnji kao<br />

tampon za <strong>na</strong>sip puteva i nivelisanje tere<strong>na</strong>. Višak jalovine u budućoj fazi će se iskoristiti<br />

kao pogodan materijal za <strong>na</strong>sipanje niskopa u cilju rekultivacije <strong>na</strong>puštenih dijelova<br />

eksploatacionog polja. Otkrivka će se iskoristiti za tehničku rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih<br />

dijelova površinskog kopa <strong>na</strong>kon okončanja eksploatacije.<br />

Kruti otpad, te razne vrste ambalaže, ako se <strong>na</strong> vrijeme ne dislociraju <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnu<br />

deponiju, također mogu imati negativne učinke <strong>na</strong> tlo, jer se ovi materijali jako sporo<br />

razgrađuju.<br />

Na prostoru kamenoloma mogu <strong>na</strong>stati sljedeće vrste otpada: otpadno motorno ulje,<br />

mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda, uljni filteri, zračni filteri, auto gume,<br />

akumulatori, miješani komu<strong>na</strong>lni otpad i mulj iz septičke jame. Količine ovog otpadnog<br />

materijala su relativno male, ali zbog njegovih karakteristika i zaštite tla mora se<br />

zbrinjavati u skladu sa propisima o upravljanju otpadom.<br />

Upravljanje otpadom <strong>na</strong> prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" u općini Busovača<br />

detaljno je definisano u Planu o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ove studije.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

48


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

3.4. Utjecaj <strong>na</strong> površinske i podzemne vode<br />

Ranije je <strong>na</strong>vedenog da <strong>na</strong> prostoru kamenoloma protječu dva vodotoka istočnom<br />

granicom eksploatacionog polja, potok Sutulija i Duboki potok, koji protječu u smjeru<br />

sjever-jug, odnosno sjeverozapad-jugoistok stvarajući tako tip ukrštene hidrografske<br />

mreže. Zbog toga ovaj kamenolom može utjecati <strong>na</strong> površinske vode ukoliko se ne<br />

poduzmu i ne provode mjere zaštite. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim<br />

rubom proteže desnom obalom vodotoka Sutulija, te da ga manjim dijelom i presijeca,<br />

<strong>na</strong> samom početku radova faze otvaranja, biti će neophodno reguliranje vodotoka.<br />

Reguliranje vodotoka osiguraće se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa<br />

armirano-betonskim cijevima ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem uzvodnog dijela u dužini od oko 35<br />

m. Realno se mogu očekivati i negativni utjecaji <strong>na</strong> podzemne vode <strong>na</strong> porostoru<br />

osnovne radne etaže zbog curenja goriva i maziva iz rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />

te poroznosti tere<strong>na</strong>, kao i pranja mehanizacije i <strong>na</strong>stanka sanitarno-fekalnih otpadnih<br />

voda.<br />

Treba <strong>na</strong>glasiti da se površinska eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> vrši suhim procesima i<br />

da <strong>na</strong> prostoru kamenoloma ne <strong>na</strong>staju tehnološke otpadne vode. Otpadne vode <strong>na</strong>staju<br />

jedino <strong>na</strong> prostoru industrijskog platoa i to:<br />

• otpadne vode od pranja rudarske mehanizacije, te onečišćene oborinske vode sa<br />

uređenih radnih površi<strong>na</strong>,<br />

• zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i internih manipulativnih<br />

prostora i<br />

• sanitarno-fekalne otpadne vode.<br />

Zauljene otpadne vode <strong>na</strong>staju <strong>na</strong> prostoru:<br />

• pranja i održavanja rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />

• parkiranja – držanja rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />

• pretakališta dizel goriva u rudarsko-građevinsku mehanizaciju i kamione,<br />

• zamjene motornih i hidrauličkih ulja, te rashladnih tečnosti.<br />

Uticaj <strong>na</strong> vode može <strong>na</strong>stati u sljedećim slučajevima:<br />

• uslijed ne postojanja sistema odvodnje površinskih (oborinskih) voda duž ruba<br />

(oboda) kamenoloma,<br />

• uslijed nedostatnog i neprimjerenog održavanja sistema odvodnje i prečišćavanja<br />

površinskih voda kamenoloma,<br />

• nepostojanja rješenja za zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda,<br />

• punjenjem rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong> gorivom i održavanjem<br />

<strong>na</strong> prostoru sa kojeg je moguća odvodnja a čišćenje nije osigurano suhim<br />

postupkom,<br />

• zbog neispravnog skladištenja i rukovanja <strong>na</strong>ftnim derivatima u neprikladnim<br />

spremnicima, smještenim direktno <strong>na</strong> tlo.<br />

Sva upotreblje<strong>na</strong>, odnosno iskorište<strong>na</strong> voda za pranje mehanizacije i kamio<strong>na</strong><br />

predstavlja otpadnu vodu koja sadrži mehaničke nečistoće (pijesak, zemlja, praši<strong>na</strong> i sl.)<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

49


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

i masnoće (<strong>na</strong>fta, ulja). Ove otpadne vode su po pravilu veoma zamućene, a često i<br />

zamasćene. Zbog toga mogu uticati <strong>na</strong> zagađivanje površinskih i podzemnih voda,<br />

ukoliko se ne obezbijedi njihovo propisno zbrinjavanje i provođenje mjera zaštite voda.<br />

Ove otpadne vode se moraju prečistiti prije ispuštanja u prirodni recipijent (okolno<br />

zemljište ili površinske vode).<br />

Količine zauljenih otpadnih voda zavise od veličine površi<strong>na</strong> predviđenih za prostore<br />

<strong>na</strong>mijenjene za pranje, održavanje i parkiranje mehanizacije i kamio<strong>na</strong>, te koeficijenta<br />

oticanja. Pranje i održavanje maši<strong>na</strong> i kamio<strong>na</strong> mora se vršiti <strong>na</strong> betoniranom platou sa<br />

odvodom površinskih voda <strong>na</strong> separator radi prečišćavanja prije njihovog ispuštanja u<br />

recipijent – okolno zemljište.<br />

Radom i parkiranjem rudarsko-građevinske mehanizacije <strong>na</strong> osnovnom radnom platou<br />

te prilikom utakanja dizel goriva u mehanizaciju i kamione može se očekivati<br />

zagađivanje oborinske vode i zemljišta u slučaju nekontrolisanog ispuštanja i<br />

nekontrolisanim curenjem po radnim i manipulativnim prostorima, kao i mjestu gdje se<br />

mehanizacija i kamioni parkiraju. Pretakanje goriva treba vršiti pod kontrolisanim<br />

uslovima i <strong>na</strong> uređenoj <strong>na</strong>mjenskoj (vodonepropusnoj) površini sa koje se površinske<br />

vode odvode <strong>na</strong> separator u cilju prečišćavanja, čime se sprečava onečišćenje vode i<br />

zemljišta.<br />

Z<strong>na</strong>tnije količine oborinskih voda sa radnog platoa i većih etaža otiču u <strong>na</strong>jniže kote<br />

noseći sa sobom čestice mulja zavisno od intenziteta i dužine trajanja kiše. Sve ove<br />

vode treba skupiti obodnim ka<strong>na</strong>lom i odvesti <strong>na</strong> taložnik u cilju izbistravanja prije<br />

ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l.<br />

Tehnološke vode upotrijebljene za vlaženje materijala i internih manipulativnih površi<strong>na</strong><br />

u svrhu sprečavanja razvijanja prašine se uglavnom vežu za prašinu, ali se moraju<br />

pročišćavati u taložniku izgrađenom <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti površinskog kopa u cilju<br />

izbistravanja zamuljene vode. Površinske vode su <strong>na</strong>jčešće onečišćene većim<br />

količi<strong>na</strong>ma suspendovanih materija. Zbog opterećivanja površinskih voda<br />

suspendovanim materijama, potrebno je obezbijediti njihovo prečišćavanje u taložnici<br />

(izbistravanje) prije ispuštanja u površinske vode.<br />

Zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i manipulativnih površi<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>staju samo u iznimnim slučajevima obilnijih padavi<strong>na</strong> i korištenja vode za sprečavanje<br />

razvijanja i disperzije prašine. Ove vode nose mulj po okolnom zemljištu i zbog toga ih<br />

treba tretirati u cilju izdvajanja mulja i suspendovanih čestica (izbistravanja) prije<br />

ispuštanja u odvodne otvorene ka<strong>na</strong>le.<br />

Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu uticati <strong>na</strong> kvalitet voda ukoliko se nekontrolisano<br />

zbrinjavaju i ne tretiraju po sanitarno-higijenskim i okolinskim propisima. Na radilištu će<br />

se instalirati mokri čvor sa septičkom jamom zapremine <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 , koja treba da<br />

obezbijedi adekvatno prečišćavanje ovih otpadnih voda (bioprečistač). Otpadne vode<br />

moraju biti <strong>na</strong> vrijeme dislocirane iz septičke jame kako ne bi došlo do kontaminiranja<br />

podzemnih i površinskih voda.<br />

Moguće onečišćenje voda tokom normalnog rada <strong>na</strong> prostoru kamenoloma procjenjuje<br />

se kao nez<strong>na</strong>tno.<br />

50<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Moguće onečišćenje voda u iznimnim slučajevima (incidentno zagađenje voda) može se<br />

pojaviti samo u slučaju izlijevanja većih količi<strong>na</strong> <strong>na</strong>fte i ulja <strong>na</strong> okolno zemljište i u<br />

površinske vode, što se realno ne očekuje zbog toga što nije planirano formiranje<br />

skladišta goriva <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, a ulja će se <strong>na</strong>bavljati u komercijalnim<br />

pakovanjima i skladištiti u manjoj količini u tipskom kontejneru<br />

3.5. Utjecaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />

Pod bukom se podrazumijeva svaki zvuk čiji nivo prelazi dopuštene vrijednosti<br />

propisane odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti od buke SBK i Pravilnika o dozvoljenim<br />

granicama intenziteta zvuka i šuma. Buka <strong>na</strong> prostoru kamenoloma <strong>na</strong>staje tokom<br />

bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>, masovnog miniranja, obrušavanja rovnog kame<strong>na</strong> sa<br />

visinskih etaža i usitnjavanje vangabaritnih blokova, radom strojeva i mehanizacije, te<br />

drobljenjem i klasiranjem materijala <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju i sl.<br />

Buka ima z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okolni prostor. Poz<strong>na</strong>to je da transport i mehanizacija<br />

proizvode buku iz<strong>na</strong>d 80 dB(A). Utjecaj buke je nemoguće izbjeći zbog same tehnologije<br />

rada <strong>na</strong> eksploatacije i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>. Generalno gledajući<br />

nivo buke ovisit će o odabranim radnim strojevima, sredstvima transporta, frekvenciji<br />

rada, te održavanju istih i preduzimanju mjera za ublažavanje buke. Buka <strong>na</strong>stala pri<br />

procesu eksploatacije, otkopavanja i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> je<br />

privreme<strong>na</strong> i javlja se samo prilikom izvođenja ovih radova u dnevnoj smjeni.<br />

Imajući u vidu da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja u prirodnoj<br />

uvali, može se konstatovati da buka proizvede<strong>na</strong> radom <strong>na</strong> ovom kamenolomu neće<br />

imati z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />

Ocjenjuje se da će buka <strong>na</strong> stanovništvo u selu Lončari, udaljenom oko 1,3 km od<br />

sjeverne granice eksploatacijskog polja, imati zanemariv uticaj.<br />

Izvođenje zahvata može imati z<strong>na</strong>čajan uticaj <strong>na</strong> nivo buke ukoliko se ne primjene mjere<br />

zaštite i ublažavanja intenziteta buke. Buci će <strong>na</strong>jviše biti izloženi zaposlenici <strong>na</strong><br />

prostoru kamenoloma i stanovnici zaseoka Sutulija koje se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> sjeveroistočnoj<br />

strani <strong>na</strong> udaljenosti oko 250 m od granice eksploatacionog polja (u <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju<br />

živi 15 stanovnika).<br />

Treba <strong>na</strong>glasiti da buka intenziteta od 90 dB(A), odnosno do N85 ne predstavljaju<br />

opasnost po sluh ljudi, jer ne izaziva posebne štetne posljedice, posebno ako<br />

eksponiranje istoj nije dugo. Veće vrijednosti buke mogu biti štetne po sluh i nervni<br />

sistem ljudi, ako se ne preduzimaju opće i posebne mjere zaštite. Ovoj buci mogu biti<br />

izloženi samo zaposlenici <strong>na</strong> kamenolomu u vrijeme njene produkcije. Međutuim,<br />

zaposlenici su dužni koristiti zaštit<strong>na</strong> sredstva (tampone ili zaštitne školjke).<br />

Buka se rasprostire u prostoru po logaritamskoj zakonitosti i <strong>na</strong> nju utiču prirodne i<br />

vještačke prepreke. Predmetni kamenolom se <strong>na</strong>lazi u prirodnoj uvali, a eksploataciono<br />

polje i kamenolomsko postrojenje su u niskopu, zbog čega očekiva<strong>na</strong> buka <strong>na</strong> ovom<br />

kamenolomu neće z<strong>na</strong>čajnije uzrokovati porast nivoa buke u okolini iz<strong>na</strong>d dozvoljenih<br />

vrijednosti. Ovdje treba <strong>na</strong>glasiti da će intenzitet očekivane buke biti z<strong>na</strong>čajno umanjen<br />

51<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

zbog reljefa i prirodnih barijera, koje z<strong>na</strong>čajno umanjuju zvučnu energiju i emisiju buke u<br />

okolinu.<br />

Nivo buke treba posmatrati u funkciji vreme<strong>na</strong>, odnosno eksponiranosti istoj. Ovdje se<br />

treba uzeti u obzir činjenica da će kamenolom raditi samo dnevnu smjenu i to u prosjeku<br />

oko 7-8 sati, a izvori buke rade diskontinuirano. Prema tome produkcija buke je u funkciji<br />

angažovanja rudarske mehanizacije i strojeva, čiji rad je z<strong>na</strong>čajno kraći od rada <strong>na</strong><br />

kamenolomu.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, procjenjuje se da aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" neće<br />

proizvoditi veći nivo buke od dozvoljenih vrijednosti za okoliš. U slučaju da se pojavi<br />

buka većeg intenziteta, operator je dužan da odmah preduzme sve raspoložive mjere<br />

otklanjanja uzroka produkcije buke većeg intenziteta, odnosno mjere ublažavanja buke.<br />

U cilju što većeg ublažavanja nivoa buke, operator je dužan da u skladu sa tehničkim i<br />

tehnološkim mogućnostima preduzima mjere za sprečavanje i ublažavanje produkcije<br />

buke i njene emisije u okoliš kroz redovno kvalitetno održavanje mehanizacije i strojeva,<br />

kao i izvođenje tehnoloških operacija.<br />

3.6. Utjecaji <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet<br />

Ranije je <strong>na</strong>vedeno da se predmetni kamenolom planira formirati <strong>na</strong> prostoru <strong>na</strong> kojem<br />

je zastuplje<strong>na</strong> prorijeđe<strong>na</strong> šumska vegetacija (šikara i rijtka bukova i hrastovo-grabova<br />

šuma). Prije početka eksploatacije izvršit će se krčenje i uklanjanje drveća i<br />

vegetacijskog pokrova u eksploatacionom polju, što je neminovnost kod ovakvih zahvata<br />

u prostoru. Uklanjanje rastinja će se vršiti sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem kamenoloma,<br />

što će se detaljnije dati u rudarskom projektu. Sva koris<strong>na</strong> drv<strong>na</strong> masa od sječe rastinja<br />

će se iskoristiti kao ogrev, a otpad će se odložiti <strong>na</strong> odgovarajuće mjesto <strong>na</strong> kojem se<br />

planira formirati eksploataciono polje i spaliti <strong>na</strong> kontrolisan <strong>na</strong>čin.<br />

Otpočinjanjem i izvođenjem radova <strong>na</strong> prostoru kamenoloma divljač će uglavnom<br />

migrirati izvan ovog područja. Zbog uznemiravanja sa bukom i prašinom, prorijedit će se<br />

u u zoni od oko 200 m zračne linije od granica kamenoloma. Niže životne forme<br />

(beskičmenjaci) i ptice će uglavnom ostati <strong>na</strong> prostoru kamenoloma dok ne budu<br />

izmjenjeni ekološki uvjeti (krčenje šume i skidanje otkrivke).<br />

Prilikom eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong> emitovat će se relativno mala količi<strong>na</strong> kamene<br />

prašine, koja neće z<strong>na</strong>čajnije negativno utjecati <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet, njihovu<br />

egzistenciju, prirast biomase i strukturu zajednica. U ko<strong>na</strong>čnici, ta praši<strong>na</strong> će uglavnom<br />

završiti <strong>na</strong> tlu i to tako što će njen jedan dio odmah dospjeti <strong>na</strong> tlo, a drugi dio će se<br />

zadržati u vegetaciji. Kada se radi o prašini koja potječe od krečnjačko-rožnjačke breče,<br />

o<strong>na</strong> redovito djeluje tako da povećava pH vrijednost tla i pospješuje formiranje humusnoj<br />

sloja tla.<br />

Primjenom mjera ublažavanja i zaštite okoliša potencijalni uticaji aktivnosti i radova <strong>na</strong><br />

predmetnom kamenolomu <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet se ocjenjuju kao nez<strong>na</strong>tni.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

52


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Na ovom području nisu registrovane endemične, rijetke i ugrožene biljne i životinjske<br />

vrste ili biljne zajednice, koje je neophodno posebno a<strong>na</strong>lizirati u cilju njihove zaštite.<br />

Isto tako, nisu utvrđene određene i zaštićene prirodne vrijednosti i drugi prostori i objekti<br />

od posebnog prirodnog, ekološkog, pejzažnog, ambijentalnog i historijskog z<strong>na</strong>čaja.<br />

Međutim, ukoliko se u toku rada kamenoloma otkriju takve vrijednosti, investitor je dužan<br />

obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere zaštite.<br />

3.7. Utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore<br />

S obzirom <strong>na</strong> uspostavljene prirodne karakteristike tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru predmetnog<br />

lokaliteta (brdsko područje sa prorijeđenom vegetacijom u kojoj dominira šikara i rijetka<br />

hrastovo-grabova i bukova šuma), te prirodu djelatnosti i primijenjenu tehnologiju<br />

površinske ekploatacije krečnjačko-rožnjačke breče (niskop) i prerade rovnog kame<strong>na</strong><br />

(savremeno drobilično postrojenje i klasirnica locira<strong>na</strong> u dijelu niskopa), ne očekuje se<br />

nikakav z<strong>na</strong>čajniji utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore ovog područja. Isto tako, ne očekuje se<br />

utjecaj ni <strong>na</strong> mikroklimu (ružu vjetrova, temperaturu, vlažnost i sl.) a<strong>na</strong>liziranog područja.<br />

3.8. Utjecaji <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra<br />

Na prostoru planiranog kamenoloma i u njegovoj neposrednoj blizini nema nikakvih<br />

izgrađenih objekata i materijalnih dobara, izuzev objekata i infsrastrukture <strong>na</strong> samom<br />

prostoru kamenoloma koja je u funkciji eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, te lokalnog puta<br />

za selo Lončari koji prolazi izvan eksploatacionog prostora kamenoloma i to suprotnom<br />

stranom potoka Sutulija. Prema tome, ovaj kamenolom neće utjecati <strong>na</strong> izgrađe<strong>na</strong><br />

materijal<strong>na</strong> dobra. Jedini utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni put, koji koriste stanovnici sela<br />

Lončari, a preko koga će se vršiti transport materijala sa kamenoloma. Navede<strong>na</strong><br />

prometnica morat će se predhodno rekonstruisati i proširiti u cilju obezbjeđivanja uvjeta<br />

za potrebe kamenoloma i <strong>na</strong>vedenog sela, te efikasnije održavati u skladu sa zahtjevima<br />

za održavanje saobraćajnica.<br />

Na ovom lokalitetu i njegovoj široj okolini nisu registrovani objekti kulturno-povijsnog i<br />

arheološkog <strong>na</strong>sljeđa. Međutim, ukoliko se u toku eksploatacije i prerade mineralne<br />

sirovine <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu otkriju takve vrijednosti, operator/investitor je dužan<br />

obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere zaštite.<br />

3.9. Utjecaj <strong>na</strong> pejzaž<br />

Prostor predviđen za kamenolom „Medvid-Sutulija“ nema nikakvu posebnu<br />

pejzažnu vrijednost. Naprotiv, kontinuiranim djelovanjem antropogenog faktora<br />

šumski ekosistem je transformisan jednim dijelom u njegovu degradacionu formu –<br />

šikaru i dijelom u devastiranu i prorijeđenu hrastovo-grabovu i bukovu šumsku<br />

sastojinu u kojoj uglavnom nema ekonomski vrijednih stabala.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

53


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Na ovom prostoru zastuplje<strong>na</strong> je devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> hrastovo-grabove i<br />

bukove šume, bez posebnih geomorfoloških i fitocenoloških vrijednosti. Međutim,<br />

krčenjem šumskog rastinja i uklanjanjem vegetacije doći će do izmjene prirodnog<br />

izgleda prirodno uspostavljenog krajolika <strong>na</strong> ovom prostoru, što je neminovnost.<br />

Utjecaj <strong>na</strong> vizualnu i estetsku dimenziju kakvoće krajolika tokom eksploatiranja ima<br />

negativne učinke.<br />

Budućim mjerama zaštite i rekultivacije mora se <strong>na</strong>stojati ovaj utjecaj što više<br />

ublažiti u smislu zaštite postojeće vegetacije, sprečavanja uklanjanja vegetacije<br />

ukoloko to nije neophodno i obaveznog blagovremenog provođenuja mjera<br />

rekultivacije još u toku korištenja ovog kamenoloma, a u skladu sa ovom studijom i<br />

glavnim rudarskim projektom. Posebno treba voditi raču<strong>na</strong> da se stabla drveća i nisko<br />

rastinje ne uklanjaju ako nisu u zoni eksploatacije materijala, jer imaju veliku zaštitnu<br />

funkciju (sprečavanje i ublažavanje emisija u okoliš, sprečavanje erozije, ublažavanje<br />

buke, i sl.).<br />

3.10. Utjecaj <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>kon prestanka rada<br />

Nakon eventualnog prestanka eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

kamenolomu "Medvid-Sutulija" u općini Busovača ne očekuju se nikakvi negativni<br />

utjecaji <strong>na</strong> okoliš, osim dalje erozije zemljišta, pod uvjetom da se ne provedu mjere<br />

rekultivacije devastiranog zemljišta. Po prestanku korištenja ovog kamenoloma, sve<br />

eksploatacione i devastirane površine se moraju rekultivirati i privesti prvobitnoj <strong>na</strong>mjeni,<br />

a u skladu sa Glavnim rudarskim projektom, ovom Studijom i važećim propisima. U tom<br />

smislu, potrebno je provesti tehničku rekultivaciju (tehničko uređenje površi<strong>na</strong>) i biološku<br />

rekultivaciju (pošumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekološkim i sinekološkim<br />

osobi<strong>na</strong>ma odgovaraju ovom području), radi uklapanja u prirodni ambijent krajolika.<br />

3.11. Specifični utjecaji projekta <strong>na</strong> okoliš<br />

U prethodnoj studiji o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš i u toku provođenja ove procjene utjecaja<br />

<strong>na</strong> okoliš nisu utvrđeni specifični elementi o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš predmetnog<br />

kamenoloma „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

3.12. Opis metoda za procjenu utjecaja <strong>na</strong> okoliš<br />

Za procjenu utjecaja <strong>na</strong> okoliš predmetnog kamenoloma korištene su različite metode<br />

kako bi se procijenilo da li je pojedi<strong>na</strong>čni utjecaj <strong>na</strong> okoliš ili pojedine elemente okoliša<br />

z<strong>na</strong>čajan i koliko z<strong>na</strong>čajan. Vrednovanje utjecaja temeljeno je <strong>na</strong> sljedećim metodama i<br />

podacima:<br />

▪ podaci projektanta,<br />

▪ podaci proizvođača tehnološke opreme,<br />

▪ podaci investitora,<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

54


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

▪ numerička a<strong>na</strong>liza bilansa emisija,<br />

▪ uporedni podaci,<br />

▪ okolinski standardi i sl.<br />

Za svaki otpadni tok a<strong>na</strong>lizirano je i vrednovano sljedeće:<br />

▪ količi<strong>na</strong> emisije i produkcije otpadnih tvari,<br />

▪ proces u kojem se generira otpad (emisija) i<br />

▪ utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />

Isto tako, vrednovan je z<strong>na</strong>čaj utjecaja svakog otpadnog toka i emisije <strong>na</strong> okoliš<br />

(nez<strong>na</strong>tan, mali, srednji, visok) u cilju neophodnosti preduzimanja adekvatnih mjera<br />

ublažavanja, odnosno zaštite okoliša.<br />

Na bazi primjenjenih metoda i alata procijenjen je stupanj za<strong>na</strong>čaja uticaja eksplaotacije<br />

i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA OKOLIŠ<br />

Zaštita okoliša u površinskoj eksploataciji i preradi mineralnih sirovi<strong>na</strong> je sastavni i<br />

obavezujući dio tehnoloških procesa, koji počinju od istraživanja mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />

preko projektiranja metoda eksploatiranja i prerade mineralnih sirovi<strong>na</strong>, eksploatiranja i<br />

prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> do pre<strong>na</strong>mjene otkopnog prostora i njegove<br />

rekultivacije. Provođenje zaštite okoliša je u oblasti eksploatiranja mineralnih sirovi<strong>na</strong><br />

interdiscipli<strong>na</strong>rni problem.<br />

Izosta<strong>na</strong>k adekvatne zaštite okoliša u pripremnoj fazi teško je kasnije <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>diti i<br />

zaštita se tada provodi uz z<strong>na</strong>čajno povećanje materijalnih troškova. Kao posljedica<br />

može <strong>na</strong>stati z<strong>na</strong>tnije onečišćenje i devastiranje okoliša, koje se dugo sanira i veoma<br />

otežano se <strong>na</strong>novo uspostavlja prirod<strong>na</strong> i ekološka ravnoteža zahvaćenog područja.<br />

Zato je neophodno obezbijediti blagovremeno provođenje adekvatnih i učinkovitih mjera<br />

prevencije i zaštite okoliša.<br />

Racio<strong>na</strong>lno prilaženje problemu odnosa čovjek-okoliš uvjetovano je solidnim<br />

poz<strong>na</strong>vanjem zakonitosti tih odnosa, temeljnih <strong>na</strong>čela iskorištavanja prirodnih izvorišta<br />

sirovi<strong>na</strong> i kompleksne ekološke interakcije između žive i nežive prirode, te promje<strong>na</strong><br />

izazvanih ljudskom djelatnošću. Promišljeno gospodarenje prirodnim bogatstvima u<br />

skladu s ljudskim potrebama, uz održanje osnovnih prirodnih odnosa <strong>na</strong> mjestu<br />

provođenja aktivnosti jest i gospodarsko pitanje, uz uvažavanje socio-političkih odnosa.<br />

Sprečavanje ili smanjivanje emisija i uticaja predmetnog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš u<br />

principu se postiže primjenom sljedećih mjera:<br />

• uvažavanjem okolinskih propisa i zahtjeva pri projektovanju i otvaranju<br />

predmetnog kamenoloma, te ekploataciji i preradi kame<strong>na</strong>, kao i prilikom<br />

eventualnog prestanka rada i zatvaranja kamenoloma „Medvid-Sutulija“,<br />

• sprečavanjem i ublažavanjem emisija štetnih materija u zrak,<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

55


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• dodatnom obradom i pročišćavanjem otpadnih voda od pranja teške<br />

mehanizacije i kamio<strong>na</strong> i zauljenih oborinskih voda, kao i zbrinjavanjem<br />

sanitarno-fekalnih otpadnih voda,<br />

• kontrolisanim sakupljanjem i odvođenjem oborinskih voda sa prostora<br />

eksploatacionog polja, što uključuje odmuljivanje ovih voda prije ispuštanja u<br />

površinske vode,<br />

• pravilnom i propisnom manipulacijom sa sirovi<strong>na</strong>ma, koje će se koristiti <strong>na</strong><br />

kamenolomu (dizel gorivo, privredni eksploziv itd.),<br />

• sprečavanjem ili smanjivanjem produkcije otpada, propisnim sakupljanjem,<br />

reciklažom korisnog otpada i zbrinjavanjem nekorisnog otpadnog materijala,<br />

• sprečavanjem i ublažavanjem produkcije i emisije buke u okoliš,<br />

• edukacijom zaposlenika o mjerama zaštite okoliša pri površinskoj eksploataciji i<br />

preradi mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />

• vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa,<br />

• primjenom drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera, koje<br />

su u funkciji zaštite okoliša.<br />

Provođenje mjera zaštite okoliša u skladu sa ovom studijom, projektnom<br />

dokumentacijom i okolinskim propisima obezbijedit će da eksploatacija i prerada<br />

krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu ne utječe z<strong>na</strong>čajnije negativno <strong>na</strong><br />

okoliš i da se ambijentalni uvjeti okoliša ne pogoršavaju, odnosno da se okoliš ne<br />

zagađuje iz<strong>na</strong>d propisanih normi i postavljenih zahtjeva za zaštitu okoliša u ovoj studiji,<br />

projektnoj dokumentaciji i važećim propisima o zaštiti okoliša.<br />

A<strong>na</strong>liza mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš i zaštite okoliša pri<br />

eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji izvrše<strong>na</strong> je<br />

prema mogućim negativnim uticajima <strong>na</strong> pojedine elemente okoliša (zrak, voda,<br />

zemljište, uticaj buke <strong>na</strong> okoliš, produkcija otpada i uticaj <strong>na</strong> tlo, floru, faunu, mikroklimu,<br />

stanovništvo i materijal<strong>na</strong> dobra).<br />

4.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak<br />

i zaštite zraka od zagađivanja<br />

Mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja proizilaze iz Zako<strong>na</strong> o zaštiti zraka i<br />

pravilnika donesenih <strong>na</strong> osnovu tog zako<strong>na</strong>, kao i drugih okolinskih propisa i standarda.<br />

Prema odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti zraka, svaki zagađivač zraka je dužan da emisije<br />

zagađujućih materija i neprijatnih mirisa smanji <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju moguću mjeru uz upotrebu<br />

<strong>na</strong>jboljih raspoloživih tehnologija u fazama projektovanja, otvaranja i kamenoloma,<br />

eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>. Granične vrijednosti emisije ne smiju biti prekoračene.<br />

Svaki izvor emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak mora ispunjavati sljedeće uvjete:<br />

• da se emisije zagađujućih materija (poluta<strong>na</strong>ta) ograniče i smanje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju<br />

moguću mjeru,<br />

• da granične vrijednosti emisije ne mogu biti prekoračene i<br />

• da emisije ne smiju uticati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolišu iz<strong>na</strong>d propisanih normi.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

56


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Ranije je <strong>na</strong>vedeno da intenzitet emisija poluta<strong>na</strong>ta u zrak, koje se javljaju u procesu<br />

eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, nije visok i neće z<strong>na</strong>čajnije utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u<br />

okolini. I pored toga, operator je dužan predvidjeti i dosljedno provoditi sve raspoložive<br />

mjere za smanjivanje emisija u zrak. Ove mjere su prvenstveno vezane za:<br />

• <strong>na</strong>čin i dubinu bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>,<br />

• <strong>na</strong>čin miniranja i količinu eksploziva,<br />

• <strong>na</strong>čin obrušavanja rovnog kame<strong>na</strong> i jalovine,<br />

• usitnjavanje (miniranje) vangabaritnih blokova,<br />

• utovar i transport materijala,<br />

• drobljenje i klasiranje mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />

• deponovanje frakcija, posebno frakcije 0-4 mm,<br />

• održavanje internih saobraćajnica,<br />

• sagorijevanje goriva u rudarskoj mehanizaciji i vozilima i sl.<br />

Pažljivim i kontrolisanim izođenjem ovih tehnoloških operacija moguće je z<strong>na</strong>čajno<br />

smanjiti emisije u zrak. Zato je potrebno izvršiti edukaciju i obuku zaposlenika o uspješnoj<br />

primjeni mjera zaštite zraka i okoliša.<br />

Smanjivanje emisije produkata sagorijevanja dizel goriva u mobilnoj rudarskoj<br />

mehanizaciji i kamionima postiže se redovnim servisiranjem i održavanjem motora, kao i<br />

<strong>na</strong>bavkom standardizovanog (kvalitetnog) dizel goriva. Pri svakoj pojavi zatamnjenog<br />

dima (čađi), potrebno je otklonuti uzroke lošeg sagorijevanja goriva. Prema tome, ukoliko<br />

je omjer goriva i zraka optimalan onda se u atmosferu ispuštaju otpadni dimni plinovi bez<br />

vidljive čađi.<br />

U cilju smanjivanja emisije plinovitih produkata eksplozivnog razlaganja eksploziva,<br />

potrebno je izbjegavati masov<strong>na</strong> miniranja i koristiti standardizovane eksplozive. Na<br />

smanjivanje ove emisije utiču i meteorološki uvjeti i kod korištenja veće količine<br />

eksploziva i masovnih miniranja treba ovo imati u vidu u cilju smanjenja emisije u zrak.<br />

Koncentracije <strong>na</strong>vedenih produkata, uzevši u obzir projektirani kapacitet, vrstu i količinu<br />

opreme, neće biti z<strong>na</strong>čajne i uglavnom će se razblaživati i svoditi ispod maksimalno<br />

dopuštenih koncentracija <strong>na</strong> prostoru samog eksploatacionog polja.<br />

Pri eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong> potrebno je preduzimati mjere za smanjivanje emisija<br />

mineralne prašine u zrak u svim tehnološkim operacijama. Sve tehnološke operacije<br />

treba izvoditi sa maksimalnom pažnjom, <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kojim se smanjuje intenzitet emisije<br />

prašine, sukladno projektnim rješenjima.<br />

Efikasan i ekonomičan postupak otprašivanja pri drobljenju i klasiranju kamenih<br />

agregata jeste tehnički sistem za vlaženje materijala, čime se sprečava ili z<strong>na</strong>čajno<br />

ublažuje <strong>na</strong>stajanje prašine <strong>na</strong> presipnim mjestima i drobiličnim postrojenjima. Za svako<br />

presipno mjesto <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju treba obezbijediti posebnu<br />

hidroinstalaciju za vlaženje materijala u cilju ublažavanja emisije mineralne prašine.<br />

Navedeni tehnički sistem za otprašivanje postupkom vlaženja materijala treba tretirati<br />

kao sastavni dio tehničko-tehnološkog sistema za drobljenje i klasiranje kamenih<br />

agregata.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

57


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

U procesu eksploatacije kamenolomskog postrojenja neophodno je pridržavati se<br />

sljedećih uslova:<br />

• redovno održavati hermetičnost spojeva hidroinstalacija,<br />

• redovno održavati protočnost vode u hidroinstalacijama,<br />

• samouključivanje instalacija za vlaženje i intenzitet vlaženja materijala regulisati<br />

ručno <strong>na</strong> odgovarajućim ventilima.<br />

Sve manipulativne površine i deponovani materijal treba polivati umjerenom količinom<br />

vode za vrijeme suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong> s ciljem smanjivanja emisija prašine u zrak.<br />

Jed<strong>na</strong> od efikasnih mjera sprečavanja disperzije prašine u okoliš jeste i zadržavanje<br />

drve<strong>na</strong>stog rastinja oko platoa kamenoloma, koje predstavlja efikasan „filter“ za<br />

odstranjivanje prašine i plinovitih poluta<strong>na</strong>ta iz onečišćenog zraka. Prirodne barijere<br />

(uzvišenja reljefa oko platoa kamenoloma i prisutno drve<strong>na</strong>sto rastinje) povoljno utječu<br />

<strong>na</strong> sprečavanje disperzije prašine u okoliš, pa se emitova<strong>na</strong> praši<strong>na</strong> taloži bliže izvoru,<br />

odnosno radnoj zoni kamenoloma i njegovoj neposrednoj okolini.<br />

Efikasnije mjere za smanjenje zaprašenosti i disperzije prašine su opremljenost bušilice<br />

ciklonskim skupljačem prašine čime se spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku<br />

bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>, te umjereno kvašenje transportnih i manipulativnih površi<strong>na</strong> u<br />

cilju spriječavanja razvijanja i disperzije prašine.<br />

U cilju sprečavanja rasipanja fine prašine iz kamio<strong>na</strong> prilikom transporta, potrebno je<br />

sanduke kamio<strong>na</strong> prekrivati ceradom i po potrebi <strong>na</strong>kvasiti materijal umjerenom<br />

količinom vode u sušnom i sunčanom periodu.<br />

Praši<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče nije agresivan polutant koji z<strong>na</strong>čajno negativno<br />

utiče <strong>na</strong> okoliš. Ova praši<strong>na</strong> se iz zraka taloži <strong>na</strong> tlo i vegetaciju, a završava primarnom<br />

tlu i popravlja njegova fizikal<strong>na</strong> svojstva.<br />

Pri otvaranju i korištenju predmetnog kamenoloma potrebno je zadovoljiti emisione<br />

standarde, odnosno propisane vrijednosti za emisiju, kao i granične vrijednosti kvaliteta<br />

zraka (imisija), o čemu se mora voditi propisa<strong>na</strong> evidencija, kao i evidencija o<br />

monitoringu emisije i imisije. U tom smislu potrebno je izvršiti mjerenje koncentracija<br />

prašine prema <strong>na</strong>jbližim kućama zaseoka Sutulija pri radnim uvjetima kada se započne<br />

sa proizvodnjom i preradom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>. U slučaju registrovanja<br />

prekomjerne imisije, potrebno je predvidjeti i provesti dodatne mjere zaštite, čije efekte<br />

treba provjeriti novim mjerenjem imisija prema standardizovanoj metodi.<br />

4.2. Zaštita voda<br />

Prilikom površinske eksploatacije, drobljenja i klasiranja kame<strong>na</strong> ne <strong>na</strong>staju tehnološke<br />

otpadne vode. Otpadne vode <strong>na</strong> kamenolomu mogu <strong>na</strong>stati samo pranjem mobilne<br />

rudarske mehanizacije i ispuštanjem zauljenih voda u prirodne vodotoke i podzemne<br />

vodne rezervoare. Zbog toga se sve zauljene vode sa uređenih površi<strong>na</strong> moraju<br />

sakupljati i odvoditi preko pjeskolova u odvajač ulja u cilju izdvajanja ulja. Prema tome,<br />

sve otpadne vode od pranja mehanizacije i oborinske vode sa uređenih površi<strong>na</strong> i<br />

površine <strong>na</strong> kojoj se vrši pretakanje dizel goriva moraju se prethodno prečistiti prije<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

58


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

ispuštanja u recipijent (okolno tlo ili površinske vode). Izdvojene masnoće iz odvajača se<br />

čiste <strong>na</strong>jmanje 1-2 puta godišnje skladište u propisne i hermetizovane posude,<br />

obezbijeđene od rasipanja po okolnom terenu koje se povremeno isporučuju<br />

ovlaštenom operateru sa kojim investitor treba zaključiti poseban ugovor. Kapacitet<br />

separatora treba odabrati prema očekivanoj količini vode koja se prečišćava, a koja<br />

zavisi od projektovane slivne površine. Separator mora stalno biti u funkcio<strong>na</strong>lnom<br />

stanju i mora se redovno pregledati i održavati. Kvaliteta vode <strong>na</strong> izlasku iz separatora<br />

mora se redovno vizuelno pratiti s ciljem blagovremenog otklanjanja nedostataka koji<br />

uzrokuju ispuštanje onečišćene vode u okoliš.<br />

Kod manipulisanja sa tečnim gorivom moraju se preduzeti sve preventivne mjere da ne<br />

dođe do njegovog rasipanja. Predviđeno je da se dizel gorivo za potrebe mehanizacije i<br />

kamio<strong>na</strong> doprema po potrebi <strong>na</strong> kamenolom sa mobilnom cisternom opremljenom sa<br />

automatom za utakanje goriva u rezervoare mehanizacije. Skladištenje goriva <strong>na</strong><br />

prostoru kamenoloma nije predviđeno. Pretakanje goriva mora se vrši pod kontrolisanim<br />

uvjetima, <strong>na</strong> uređenoj <strong>na</strong>mjenskoj vodonepropusnoj površini, čime se sprečava<br />

onečišćenje podzemnih voda i tla. Ta površi<strong>na</strong> mora biti betonira<strong>na</strong> sa odvodom<br />

oborinskih voda preko prijemnog vodonepropusnog šahta i interne ka<strong>na</strong>lizacije u<br />

separator radi odvajanja ulja prije ispuštanja u recipijent.<br />

U toku utakanja goriva u mehanizaciju i kamione potrebno je postaviti limeno korito<br />

ispod utakajućeg crijeva u cilju kontrolisanog sakupljanja eventualno rasutog goriva,<br />

koje se može izručiti u rezervoar u cilju daljeg korištenja. Time se sprečava onečišćenje<br />

površinskih voda. Eventualno rasuto gorivo po površini zemljišta mora se odmah očistiti<br />

suhim postupkom. Čišćenje se provodi upotrebom pijeska ili piljevine ili zemlje za<br />

sakupljanje rasutog goriva i odstranjivanjem onečišćenog tla. Ovaj materijal se mora<br />

propisno zbrinuti, kao opasan otpad. Najbolje je isti kontrolisano spaliti pri visokim<br />

temperaturama u ložištu (preko 850 0 C).<br />

Na slici 7. prikazan je blok dijagram zbrinjavanja zauljenih otpadnih voda sa radnih<br />

površi<strong>na</strong>.<br />

ZAULJENE VODE<br />

Oborinske u kontaktu sa<br />

zauljenim površi<strong>na</strong>ma<br />

Pranje maši<strong>na</strong><br />

Spiranje servisnog<br />

platoa<br />

Separator ulja i masti<br />

Prelim prema recipijentu<br />

Slika 7. Zbrinjavanje zauljenih voda<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

59


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Otpad<strong>na</strong> ulja <strong>na</strong>stala prilikom izmje<strong>na</strong> u maši<strong>na</strong>ma, kamionima i radnim strojevaima<br />

<strong>na</strong>jefikasnije se zbrinjavaju prikupljanjem i zbrinjavanje u <strong>na</strong>mjenske hermetizovane<br />

posude, koje se drže u <strong>na</strong>mjenskom skladištu do isporuke gospodarskom društvu<br />

ovlaštenom i stručno osposobljenom za zbrinjavanje otpadnih ulja. Posude (npr. limenu<br />

burad) treba držati u prostoriji ili u betonskom koritu ili tankvani u cilju sprečavanja<br />

razlivanja ulja po okolini u slučaju curenja iz posuda.<br />

Zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i manipulativnih površi<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>staju samo u iznimnim slučajevima obilnijih padavi<strong>na</strong> i obilnijeg korištenja vode za<br />

sprečavanje razvijanja i disperzije prašine. Ove vode nose veće količine suspendovanih<br />

čestica (mulj) po okolnom zemljištu i zbog toga ih treba tretirati u cilju izdvajanja<br />

suspendovanih čestica (izbistravanja) prije ispuštanja u odvodne otvorene ka<strong>na</strong>le i<br />

površinske vode. Naime, z<strong>na</strong>tnije količine oborinskih (površinskih) voda sa radnog<br />

platoa i većih etaža otiču u <strong>na</strong>jniže kote noseći sa sobom čestice mulja zavisno od<br />

intenziteta i dužine trajanja kiše. Sve zamuljene vode sa prostora eksploatacionog polja,<br />

posebno osnovne etaže i radnog platoa, moraju se odvesti obodnim ka<strong>na</strong>lom <strong>na</strong> taložnik<br />

izgrađen <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti u cilju izbistravanja prije ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l i<br />

površinske vode.<br />

Tehnološke vode upotrijebljene za vlaženje materijala i internih manipulativnih površi<strong>na</strong><br />

se uglavnom vežu za prašinu, ali se eventualni višak ovih voda mora pročišćavati u<br />

<strong>na</strong>vedenom ili posebnom taložniku izgrađenom <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti <strong>na</strong> površinskom kopu u<br />

cilju izbistravanja zamuljene vode prije njihovog ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l.<br />

Dimenzije taložnika i sabirnih ka<strong>na</strong>la treba definisati <strong>na</strong> bazi očekivane količine vode sa<br />

eksploatacionog polja ovog kamenoloma. Obično se rade dva taložnika kako bi jedan<br />

mogao biti stalno u funkciji dok se iz drugog čisti istaloženi mulj. Ovaj mulj se odlaže <strong>na</strong><br />

deponiju jalovine.<br />

Na slici 8. prikazan je blok dijagram zbrinjavanja zamuljenih otpadnih voda sa radnih<br />

površi<strong>na</strong> predmetnog kamenoloma.<br />

U cilju zaštite vodotoka potoka Sutulija od mehaničkog zagađivanja potrebno je<br />

realizovati sljedeće:<br />

• izvršiti ucjevljenje dijela potoka Sutulija <strong>na</strong>spram osnovnog radnog platoa u<br />

dužini od oko 50 m,<br />

• izvršiti ka<strong>na</strong>lisanje i uređenje korita dijela potoka Sutulija u dužini od oko 35 m<br />

uzvodno od ucjevljivanja ovog potoka,<br />

• izgraditi zaštitni sistem oko aktivnog dijela radilišta koga čine obodni odvodni<br />

ka<strong>na</strong>li za prihvat oborinskih voda i taložnice (sedimentacioni bazen).<br />

Sanitarno-fekalne otpadne vode treba kontrolisano prikupljati internim ka<strong>na</strong>lizacionim<br />

sistemom i prečišćavati u trokomornoj septičkoj jami. Septičku jamu treba projektovati <strong>na</strong><br />

osnovu broja zaposlenika (cca 15) i izgraditi je <strong>na</strong> pristupačnom mjestu u cilju<br />

nesmetanog pražnjenja mulja iz iste. Zapremi<strong>na</strong> septičke jame <strong>na</strong> osnovu očekivanog<br />

broja zaposlenika (cca 15) mora biti <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 . Sadržaj iz septičke jame se mora<br />

redovno (prema projektovanoj di<strong>na</strong>mici ili svaka tri mjeseca) prazniti i uklanjati putem<br />

<strong>na</strong>dležnog komualnog preduzeća, uz preduzimanje odgovarajućih mjera higijenizacije<br />

mulja i okolnog zemljišta (npr. dezinfekcije i sl.).<br />

60<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

ZAMULJENE VODE<br />

Oborinske zamuljene<br />

vode<br />

Vode od kvašenja<br />

frakcija<br />

Vode od obaranja<br />

prašine<br />

Sabirni ka<strong>na</strong>l<br />

TALOŽNIK<br />

Preliv prema recipijentu<br />

Slika 8. Zbrinjavanje zamuljenih voda<br />

Zabranjeno je ispuštanje štetnih i toksičnih supstanci i odlaganje otpadnih materijala <strong>na</strong><br />

površinu zemljišta i površinske vode, koji zbog svojih fizičkih, kemijskih i bioloških<br />

karakteristika mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, terestričnih i akvatičnih organizama.<br />

Investitor je dužan planirati i provoditi sve raspoložive mjere za sprečavanje zagađivanja<br />

voda i odgovoran je za provođenje ovih obaveza.<br />

4.3. Mjere za sprečavanje i minimiziranje produkcije otpada<br />

i zbrinjavanje nekorisnog otpada, te zaštitu zemljišta<br />

Ranije je istaknuto da su svi površinski kopovi veliki potrošači zemljišta, jer se zemljište<br />

iz primarne funkcije (egzistencija i razvoj šumske zajednice) pretvara u tehničku funkciju<br />

(eksploatacija kame<strong>na</strong> u svrhu proizvodnje agregata), što je neizbježno kod ovakvih<br />

djelatnosti. Zemljišni sloj se privremeno ili trajno devastira. Dio humusnog materijala<br />

uklonjenog prilikom skidanja otkrivke i otvaranja kamenoloma treba odložiti <strong>na</strong> vanjsku<br />

deponiju i iskoristiti za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma.<br />

Uticaj <strong>na</strong> zemljište je moguć i uslijed nekontrolisanog rasipanja tečnog goriva i ulja, kao i<br />

gomilanja i nepropisnog zbrinjavanja otpadnog materijala.<br />

Zaštita zemljišta od kontami<strong>na</strong>cije tečnim gorivom u ovom slučaju će se riješit tako što<br />

će se prostor za pranje mehanizacije i vozila asfaltirati ili betonirati, sa odvodom<br />

oborinskih voda preko pjeskolova u odvajač ulja. Isto tako, prostor za utakanje goriva u<br />

rezervoare mehanizacije će se asfaltirati ili betonirati sa odvodom oborinskih voda preko<br />

pjeskolova u isti odvajač masnoća. U toku pretakanja goriva treba postaviti limeno korito<br />

u cilju kontrolisanog hvatanja eventualno rasutog goriva i povrata.<br />

61<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Potrebno je preduzeti efikasne mjere za sprečavanje rasipanja goriva i ulja iz<br />

mehanizacije i kamio<strong>na</strong>. Sva mehanizacija i vozila se moraju redovno i kvalitetno<br />

održavati u cilju sprečavanja nekontrolisanog curenja goriva i maziva.<br />

Sva sakuplje<strong>na</strong> otpada ulja će se skladištiti u limenu burad u <strong>na</strong>mjenskom skladištu<br />

dijela tipskog kontejnera i isporučivat će se ovlaštenoj orgaizaciji sa kojom investitor<br />

treba zaključiti ugovor.<br />

Na ovom kamenolomu se ne očekuju z<strong>na</strong>čajnije količine krutog otpada, koji bi<br />

potencijalno mogao ugroziti okoliš i koji bi zbog toga trebalo posebno zbrinjavati, jer se<br />

radi o otpadnim materijalima (jalovini), koji će se iskoristiti za nivelisanje i uređenje<br />

tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomu i za <strong>na</strong>sipanje drugih tere<strong>na</strong>. Projektnom dokumentacijom treba<br />

predvidjeti prostor u krugu kamenoloma za odlaganje jalovine i nekorisnog otpada.<br />

Ostali otpaci (uljni i zračni filteri, akumulatori, auto gume, metal i miješani komu<strong>na</strong>lni<br />

otpad), koji se mogu očekivati u malim količi<strong>na</strong>ma zbrinjavat će se u skladu sa propisima<br />

o upravljanju otpadom. Opasni otpad (uljni filteri, akumulatori i otpadno ulje) mora se<br />

tretirati u skladu sa propisima koji regulišu opasni otpad, što podrazumijeva da se mora<br />

s posebnom pažnjom sakupljati i skladištiti u <strong>na</strong>mjenskim spremnicima i zatvorenom<br />

prostoru koji onemogućava nekontrolisano rasipanje ovog otpada po okolini. Opasni<br />

otpad se mora isporučivati ovlaštenom operateru radi daljeg zbrinjavanja o čemu se<br />

mora voditi evidencija, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jmanje pet godi<strong>na</strong>. Neopasni otpad se<br />

sakuplja u <strong>na</strong>mjenske posude i isporučuje se <strong>na</strong>dležnom komu<strong>na</strong>lnom poduzeću u cilju<br />

deponovanja <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnoj deponiji.<br />

Otpadni materijal se ne smije odlagati <strong>na</strong> prostoru gdje bi mogao remetiti prirodno<br />

oticanje voda i mora se spriječiti bilo kakvo spiranje materijala i deponija u potoke<br />

Sutulija i Duboki potok.<br />

Otpad od krčenja šume i uklanjanja vegetacijske pokrivke će se uredno odlagati <strong>na</strong><br />

slobodnom zemljištu <strong>na</strong> prostoru predmetne lokacije u cilju prirodnog razlaganja, a u<br />

skladu sa uvjetima iz dozvole o krčenju šume u svrhu otvaranja površinskog kopa i<br />

njegovog <strong>na</strong>predovanja u daljim razvojnim fazama u okviru planiranog prostora od oko 5<br />

ha. Koris<strong>na</strong> drv<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> će se iskoristiti kao ogrijev ili za druge potrebe uvjetovane<br />

pomenutom dozvolom za krčenje šume izdate od strane <strong>na</strong>dležnog Ministarstva<br />

šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK.<br />

Investitor je dužan osigurati mjere za sprečavanje stvaranja otpada, recikliranje i<br />

tretiranje otpada za ponovnu upotrebu, kao i sigurno odlaganje nekorisnog otpada <strong>na</strong><br />

kontrolisanu komu<strong>na</strong>lnu deponiju.<br />

Upravljanje otpadom <strong>na</strong> prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ detaljno je definisano<br />

Planom o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ovog dokumenta i koji se podnosi<br />

uz zahtjev zajedno sa studijom u svrhu izdavanja okolišne dozvole.<br />

Nakon okončanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog<br />

kamenoloma <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, neophodno je izvršiti sa<strong>na</strong>ciju eksploatacionog<br />

polja ili njegovog dijela i svih <strong>na</strong>puštenih radnih površi<strong>na</strong> korištenjem prethodno<br />

deponirane jalovine i drugog materijala i zemlje, sukladno odredbama Zako<strong>na</strong> o<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

62


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

rudarstvu i okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaveznu mjeru<br />

uređenja oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj <strong>na</strong>mjeni. U ovom slučaju,<br />

<strong>na</strong>jprihvatljivije rješenje jeste pošumljavanje uz korištenje autohtonih vrsta drveća i<br />

grmlja, obzirom da se radi o šumskom zemljištu. Realizaciju <strong>na</strong>vedenih mjera treba<br />

predvidjeti i detaljno isprojektovati posebnim projektom.<br />

Rekultivacija se sastoji od dvije faze: tehničko-tehnološke i biološke rekultivacije. Pod<br />

tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosi<strong>na</strong> kamenoloma u<br />

trajno stabilno i bezbijedno stanje u cilju stvaranja uvjeta za provođenje biološke<br />

rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih vrsta<br />

drveća i grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je <strong>na</strong>jbolje koristiti<br />

autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uvjeta koji vladaju <strong>na</strong><br />

ovom području. Investitor je dužan obezbijediti provođenje rekultivacije u skladu sa<br />

projektnim rješenjem.<br />

Na slici 9. dat je shematski prikaz rekultivisanih kosi<strong>na</strong> i etažne berme šumskim<br />

vrstama.<br />

Slika 9. Šematski prikaz rekultivisanih kosi<strong>na</strong> i etažne berme<br />

4.4. Zaštita od buke<br />

Prilikom površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> stvara se buka karakteristič<strong>na</strong> za<br />

ovu djelatnost. Zato se kod iz<strong>na</strong>laženja i planiranja lokacije za površinsku eksploataciju i<br />

preradu mineralnih sirovi<strong>na</strong> mora voditi raču<strong>na</strong> da bude izvan <strong>na</strong>seljenog područja, <strong>na</strong><br />

dovoljnoj udaljenosti od <strong>na</strong>selja, kako nebi negativno uticala <strong>na</strong> stanovništvo. Kod<br />

ovakvih djelatnosti, moraju se uvažiti uvjeti iz prostorno-planske dokumentacije.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

63


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Teren opredijeljen za predmetni površinski kop predstavlja prirodnu uvalu ograničenu<br />

brežuljcima i drve<strong>na</strong>stim rastinjem, a eksploataciono polje će se formirati u niskopu, što<br />

ima povoljno dejstvo <strong>na</strong> sprečavanje emisije buke u okoliš i smanjivanje njenog<br />

intenziteta.<br />

Povolj<strong>na</strong> je okolnost da će se <strong>na</strong> ovom površinskom kopu koristiti minsko-eksploziv<strong>na</strong><br />

sredstva za obrušavanje materijala u ređim slučajevima, kada se <strong>na</strong>iđe <strong>na</strong> kompaktni<br />

čvrsti stijenski masiv, jer se radi <strong>na</strong>jčešće o destruisanom materijalu čija eksploatacija se<br />

vrši bagerom i utovarivačem. Eventual<strong>na</strong> miniranja neće z<strong>na</strong>čajnije uticati zvučnom<br />

energijom <strong>na</strong> okoliš zbog povoljne lokacije (izvan <strong>na</strong>selja) i formiranja eksploatacionog<br />

polja u niskopu okruženom uzvišenjima i šumskim rastinjem.<br />

U cilju zaštite stanovništva i okoline od dejstva buke, potrebno je preduzeti i provoditi<br />

sljedeće mjere:<br />

• miniranja izvoditi isključivo u periodima sa kojima će biti upoz<strong>na</strong>to stanovništvo,<br />

tako da isto očekuje zvučne efekte deto<strong>na</strong>cije, isključivo tokom da<strong>na</strong> kada je<br />

ometajući karakter buke z<strong>na</strong>tno niži,<br />

• mehanizovanu opremu održavati <strong>na</strong> nivou koji isključuje pojavu nepotrebnih<br />

izvora buke (vibrirajući limovi, oštećenja uzglobljenja, ležajevi i dr.),<br />

• provoditi redov<strong>na</strong> mjerenja buke i u slučajevima povećanih vrijednosti potrebno<br />

je odrediti dodatne mjere zaštite,<br />

• zaposlenicima <strong>na</strong> prostoru kamenoloma obezbijediti korištenje zaštitne opreme<br />

pri radu (ušne školjke i antifoni),<br />

• osigurati zaštitni zaštitni pojas od visokog drveća prema <strong>na</strong>jbližim stambenim<br />

objektima i sl.<br />

Prema iskustvenim podacima i konfiguraciji tere<strong>na</strong>, procjenjuje se da nivo buke, koja se<br />

emituje izvođenjem tehnoloških operacija eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, <strong>na</strong> oko 200 m<br />

udaljenosti od kamenoloma neće prelaziti nivoe propisane odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti<br />

od buke SBK, odnosno neće utjecati <strong>na</strong> okoliš u širem okruženju. Posebno buka od<br />

ovog kamenoloma neće utjecati <strong>na</strong> stanovništvo, koje živi u njabližem <strong>na</strong>selju Lončari,<br />

koje je udaljeno oko 1,3 km od kamenoloma, što predstavlja posebnu pogodnost sa<br />

stanovišta definisanja lokacije kamenoloma.<br />

Međutim i pored <strong>na</strong>vedenog potrebno kontinuirano provoditi mjere za smanjenje nivoa<br />

buke u skladu sa tehničko-tehnološkim mogućnostima s ciljem sprečavanja i<br />

ublažavanja intenziteta buke i njenog uticaja <strong>na</strong> okoliš. U tom smislu, moraju se vršiti<br />

redov<strong>na</strong> tekuća održavanja mehanizacije i procesne opreme, redovno podmazivanje<br />

rotirajućih mehanizama, pritezanja olimljenja i remenja itd.<br />

4.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta<br />

Drveće, sitno rastinje i ostalu vegetaciju zastupljenu <strong>na</strong> prostoru kamenoloma treba<br />

maksimalno čuvati zbog pozitivnih efekata smanjenja emisija u okoliš i negativnih uticaja<br />

<strong>na</strong> okoliš (npr. sprečavanje disperzije prašine i plinova u okoliš, smanjenje intenziteta<br />

buke,i sl.). Treba krčiti i uklanjati samo ono što je neophodno po tehnološkom redu<br />

razvoja površinskog kopa.<br />

64<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Na rubnim prostorima eksploatacionog polja treba provoditi mjere zaštite stabala od<br />

izvaljivanja u toku eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> i podsticati ob<strong>na</strong>vljanje vegetacije. Time<br />

se sprečava i erozija zemljišta.<br />

S obzirom <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sistemom niskopa, vrstu djelatnosti i<br />

reljef tere<strong>na</strong>, ne očekuju se takve emisije u zrak, koje bi mogle negativno utjecati <strong>na</strong><br />

vegetaciju u okolini za vrijeme funkcionisanja ovog kamenoloma. Smatramo da ove<br />

emisije neće uzrokovati nikakve posljedice <strong>na</strong> vegetaciju, čak ni u neposrednoj okolini<br />

ovog površinskog kopa.<br />

Zaštita biljnog i životinjskog svijeta osigurat će se kroz provođenje sljedećih mjera:<br />

• određivanje i formiranje puteva kojima će se kretati mehanizacija koji moraju biti<br />

izvedeni i locirani <strong>na</strong> području eksploatacionog prostora predmetnog<br />

kamenoloma,<br />

• provođenje mjera zaštite zemljište i mjera zaštite zraka,<br />

• propisno zbrinjavanje otpada po vrsti i <strong>na</strong>mjeni,<br />

• preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje <strong>na</strong>stanka otpada,<br />

• maksimalno recikliranje i iskorištavanje korisnih vrsta otpadnog materijala,<br />

• redovno uklanjati sa prostora kamenoloma opasni otpad angažovanjem<br />

specijalizovane i ovlaštene firme o čemu treba voditi evidenciju,<br />

• redovno odvoziti nekorisni otpad <strong>na</strong> registrovanu komu<strong>na</strong>lnu deponiju<br />

angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog preduzeća o čemu treba voditi<br />

evidenciju.<br />

Na ovom području nisu registrovane endemične, reliktne, rijetke i ugrožene biljne i<br />

životinjske vrste ili biljne zajednice, koje je neophodno posebno a<strong>na</strong>lizirati u cilju njihove<br />

zaštite. Isto tako, nisu utvrđene određene i zaštićene prirodne i pejzažne vrijednosti i<br />

šume posebne <strong>na</strong>mjene i objekti od posebnog prirodnog, ekološkog, pejzažnog,<br />

ambijentalnog i istorijskog z<strong>na</strong>čaja. Međutim, ukoliko se u toku rada kamenoloma otkriju<br />

takve vrijednosti, investitor je dužan obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere<br />

zaštite.<br />

Po okončanju eksploatacije kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pojedinim dijelovima kamenoloma i <strong>na</strong>kon<br />

njegovog eventualnog zatvaranja, potrebno je blagovremeno pristupiti rekultivaciji radnih<br />

površi<strong>na</strong>, sukladno glavnom rudarskom projektu ili posebnom projektu za rekultivaciju<br />

prostora kamenoloma, što predstavlja i zakonsku obavezu. Investitor je dužan da<br />

obezbijedi <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih (zelenih) površi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje dvije godine po<br />

provedenoj potpunoj rekultivaciji, te da preda ovu površinu zemljišta subjektu koji upravlja<br />

šumskim zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i uvjetima pod kojima je taj subjekt<br />

ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za definisanu <strong>na</strong>mjenu.<br />

Odabir sadnog materijala ovisi o zemljopisnom položaju eksploatacijskog polja,<br />

klimatskim prilikama, fizičko-kemijskim z<strong>na</strong>čajkama tla, biološko-ekološkim svojstvima<br />

vrsta i mogućnostima osiguranja <strong>na</strong>bave sadnog materijala. Sade se autohtone i<br />

alothone vrste koje su se pokazale dobre u pošumljavanju takvih tere<strong>na</strong>. To su u pravilu<br />

pionirske vrste, dakle one koje za svoj razvoj trebaju minimalne količine vlage i hranjiva,<br />

te podnose <strong>na</strong>jnepovoljnije ekološke, klimatske, geološke i pedološke uvjete.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

65


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

4.6. Mjere zaštite stanovništva<br />

Zaštita stanovništva postižu se provođenjem sljedećih mjera: zaštite zraka, stabilnosti<br />

zemljišta, zaštite od buke i mjera za očuvanje režima saobraćaja.<br />

Zbog položaja kamenoloma u niskopu i konfiguracije tere<strong>na</strong> ne očekuje se da će ovaj<br />

kamenolom uticati z<strong>na</strong>čajnije <strong>na</strong> stanovništvo i poljoprivredno zemljište u okolini.<br />

Na temelju Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i Zako<strong>na</strong> o slobodi pristupa informacijama<br />

informacije o stanju okoliša potrebno je dostaviti javnosti kako bi javnost bila upoz<strong>na</strong>ta<br />

sa uticajem emisija kamenoloma <strong>na</strong> okoliš.<br />

S obzirom da će se transport materijala sa kamenoloma vršiti dijelom lokalnog puta, koji<br />

je sada neuslovan za ovu <strong>na</strong>mjenu, potrebno je projektirati i izvesti rekonstrukciju dijela<br />

lokalnog puta u dužini od oko 150 m i priključka <strong>na</strong> magistralni put M-5 u cilju<br />

obezbjeđivanja uvjeta za odvijanje saobraćaja za potrebe kamenolom<strong>na</strong> i stanovnika u<br />

<strong>na</strong>selju Lončari. Operator je dužan obezbijediti redovno održavanje ove dionice<br />

pristupnog puta.<br />

Operator je dužan uskladiti organizaciju rada sa potrebama stanovništva vezano za<br />

izvođenje minerskih radova, jer će za vrijeme izvođenja miniranja biti nužno zabraniti<br />

kretanje dijelom lokalnog puta <strong>na</strong>spram kamenoloma. U tom smislu, operator je dužan<br />

osigurati normalan saobraćaj alter<strong>na</strong>tivnim putem Lončari-Bakije-Putiš, koji će se po<br />

potrebi koristiti tokom miniranja kada je lokalni put zatvoren. I<strong>na</strong>če povreme<strong>na</strong><br />

zatvaranja lokalnog puta će se vršiti kratko i to oko pola sata 1-2 puta u mjesecu.<br />

4.7. Mjere zaštite pejzaža<br />

Eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> se treba odvijati strogo prema Glavnom rudarskom<br />

projektu urađenom od strane firma Geosonda BH d.o.o. Tuzla, decembra 2003<br />

.godine i uz poštivanje mjera zaštite okoliša definisanih ovom Studijom, kao i<br />

poštivanjem okolinskih propisa.<br />

Otpadni materijal treba odlagati <strong>na</strong> zato određenu deponiju, odnosno lokalitet i<br />

kasnije ga iskoristiti za nivelisanje i uređenje tere<strong>na</strong> ili kao pokrov za ogoljelo<br />

zemljište (tehničku rekultivaciju).<br />

Nakon okončanja eksploatacije <strong>na</strong> pojedinim dijelovima eksploatacionog prostora i<br />

<strong>na</strong> ovom kamenolomu treba izvršiti sa<strong>na</strong>ciju i rekultivaciju tere<strong>na</strong> zahvaćenog<br />

eksploatacijom i preradom kame<strong>na</strong>, <strong>na</strong> bazi projekta odobrenog od strane<br />

<strong>na</strong>dležnog ministarstva.<br />

Budućim mjerama zaštite i rekultivacije mora se <strong>na</strong>stojati utjecaj ovog kamenoloma<br />

što više ublažiti u smislu zaštite postojeće vegetacije, sprečavanja uklanjanja<br />

vegetacije ukoloko to nije neophodno i obaveznog blagovremenog provođenuja<br />

mjera rekultivacije još u toku korištenja ovog kamenoloma, a u skladu sa ovom<br />

studijom i Glavnim rudarskim projektom. Posebno treba voditi raču<strong>na</strong> da se stabla<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

66


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

drveća i nisko rastinje ne uklanjaju ako nisu u zoni eksploatacije materijala, jer imaju<br />

veliku zaštitnu funkciju (sprečavanje i ublažavanje emisija u okoliš, sprečavanje erozije,<br />

ublažavanje buke, i sl.).<br />

4.8. Mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon prestanka rada kamenoloma<br />

Nakon okončanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog<br />

kamenoloma <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, neophodno je izvršiti sa<strong>na</strong>ciju eksploatacionog<br />

polja ili njegovog dijela i svih <strong>na</strong>puštenih radnih površi<strong>na</strong> korištenjem prethodno<br />

deponirane jalovine i drugog materijala i zemlje, sukladno odredbama Zako<strong>na</strong> o<br />

rudarstvu i okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaveznu mjeru<br />

uređenja oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj <strong>na</strong>mjeni. U tom smislu,<br />

potrebno je provesti tehničku rekultivaciju (tehničko uređenje površi<strong>na</strong>) i biološku<br />

rekultivaciju (pošumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekološkim i sinekološkim<br />

osobi<strong>na</strong>ma odgovaraju ovom području), radi uklapanja u prirodni ambijent krajolika. Pod<br />

tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosi<strong>na</strong> kamenoloma u<br />

trajno stabilno i bezbijedno stanje u cilju stvaranja uvjeta za provođenje biološke<br />

rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih vrsta<br />

drveća i grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je <strong>na</strong>jbolje koristiti<br />

autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uvjeta koji vladaju <strong>na</strong><br />

ovom području. Investitor je dužan obezbijediti provođenje rekultivacije u skladu sa<br />

projektnim rješenjem.<br />

Operator je dužan obezbijediti <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih (zelenih) površi<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>jmanje dvije godine po provedenoj potpunoj rekultivaciji, te da preda ovu površinu<br />

zemljišta subjektu koji upravlja šumskim zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i<br />

uvjetima pod kojima je taj subjekt ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za<br />

definisanu <strong>na</strong>mjenu.<br />

4.9. Opće mjere zaštite okoliša<br />

Operator je dužan obezbijediti realizaciju poslova iz oblasti zaštite okoliša, sukladno<br />

potrebama koje proizilaze iz ove studije, izdate okolinske dozvole i okolinskih propisa. U<br />

okviru ovih poslova treba organizovati vršenje okolinskog i tehnološkog monitoringa u<br />

cilju kontrole emisija i uticaja <strong>na</strong> okoliš, te primjene mjera zaštite okoliša. Na osnovu<br />

rezultata monitoringa vrše se a<strong>na</strong>lize i poduzimaju potrebne radnje u slučaju<br />

prekoračenja emisija i pojave negativnih uticaja i incidentnih situacija.<br />

Lice zaduženo za poslove zaštite okoliša provodi sljedeće aktivnosti:<br />

• vrši <strong>na</strong>dzor u smislu kontrole primjene mjera zaštite okoliša,<br />

• organizuje izvršenje monitoring pola<strong>na</strong>,<br />

• a<strong>na</strong>lizira podatke dobivene okolinskim mjerenjima i po potrebi predleže<br />

poduzimanje korektivnih mjera,<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

67


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• izrađuje izvještaje za <strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> ministarstva i inspekciju, te redovno izvještava<br />

me<strong>na</strong>džment o stanju primjene mjera zaštite okoliša,<br />

• vrši edukaciju zaposlenika o primjeni mjera zaštite okoliša,<br />

• provodi plan o upravljanju otpadom,<br />

• vodi potrebne evidencije,<br />

• sarađuje sa <strong>na</strong>dležnim ministarstvima i inspekcijom i sl.<br />

5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA<br />

Za eksploataciju tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu „Medvid-Sutulija“ nema alter<strong>na</strong>tivnih rješenja po pitanju odabira lokacije<br />

eksploatacionog polja i kamenolomskog postrojenja, jer je lokacija određe<strong>na</strong> samim<br />

ležištem sirovine i položajem lokacije. Izbor ovoga lokaliteta osiguran je kvalitetom<br />

mineralne sirovine kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče, velikim geološkim rezervama,<br />

povoljnim položajem lokaliteta, oskudicom drveća, nepostojanjem materijalnih dobara,<br />

kulturno-povijesnog <strong>na</strong>sljeđa i prirodnih vrijednosti, te povoljnim komunikacijskim<br />

uvjetima. Ovo ležište je opredijeljeno za eksploataciju tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong><br />

prostorno-planskom dokumentacijom općine Busovača. Na osnovu toga izvrše<strong>na</strong> su<br />

detalj<strong>na</strong> istraživanja ovog ležišta u periodu 1998-99. godine i urađen je Elaborat o<br />

klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu<br />

“Medvid-Sutulija“ kod Busovače, od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta<br />

Tuzla, maja 1999. godine. Elaboratom je potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u<br />

<strong>na</strong>vedenom ležištu po svom kvalitetu mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu.<br />

Na osnovu ovog elaborata izdato je Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta<br />

mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače,<br />

broj: UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />

energije, rudarstva i industrije, čija kopija je data u prilogu. Navedene karakteristike bile<br />

su presudne za odabir predmetne lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ u općini<br />

Busovača.<br />

Položaj eksploatacionog polja je izvan <strong>na</strong>selja i u njegovoj neposrednoj blizini nema<br />

nikakvih objekata i vrijednosti koje bi mogle biti ugrožene otvaranjem i eksploatacijom<br />

kamenoloma. Eksploataciono polje je formirano kao niskop, <strong>na</strong> čijoj <strong>na</strong>jnižoj, osnovnoj<br />

koti je predviđeno montiranje polustacio<strong>na</strong>rnog kamenolomskog postrojenja. To ima<br />

z<strong>na</strong>čajne ekološke efekte, jer prirodne barijere okolnih uzvišenja i šumske vegetacije<br />

sprečavaju i ublažuju emisije i negativne utjecaje <strong>na</strong> okoliš.<br />

Tehnološka oprema postrojenja za drobljenje i klasiranje mineralnog agregata je<br />

usklađe<strong>na</strong> sa BAT preporukama EU, koja obezbjeđuje maksimalno smanjenje emisija i<br />

negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš te racio<strong>na</strong>lno korištenje sirovi<strong>na</strong> i energije. Predviđeno je da<br />

se korisne komponente maksimalno izdvajaju iz otpada u cilju njihovog daljeg korištenja.<br />

Izvođenje zahvata, odnosno otvaranje kamenoloma <strong>na</strong> planiranom lokalitetu uz<br />

preduzimanje svih mjera zaštite okoliša predviđenih u ovoj studiji neće imati z<strong>na</strong>čajnije<br />

negativne efekte <strong>na</strong> neposredni okoliš.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

68


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Uzimajući u obzir sve <strong>na</strong>prijed <strong>na</strong>vedeno, kao i činjenice da će realizacijom ovog projekta<br />

doći do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja proizvodnih kapaciteta, alter<strong>na</strong>tiva<br />

neotvaranja ovog pogo<strong>na</strong> nije opravda<strong>na</strong>.<br />

6. OKOLIŠNI MONITORING<br />

Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />

potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri<br />

eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu "Medvid-Sutulija" u cilju<br />

kontrole i ublažavanja uticaja <strong>na</strong> okoliš. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno<br />

praćenje svih postrojenja, opreme i aktivnosti, koje mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš, a<br />

u cilju sprečavanja i što većeg ublažavanja uticaja <strong>na</strong> sve komponente okoliša. Isto tako,<br />

potrebno je obezbijediti povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih<br />

okolinskih pokazatelja (emisija prašine, kvalitet ispuštene vode iz separatora, nivo buke).<br />

Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje<br />

sedimenta <strong>na</strong> minimalno četiri mjer<strong>na</strong> mjesta u okolini eksploatacionog polja i<br />

kamenolomskog postrojenja, posebno prema <strong>na</strong>jbližim stambenim objektima, sukladno<br />

odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH”,<br />

broj: 12/05) i to u <strong>na</strong>jsuhljem periodu godine (npr. juni, juli ili august), angažovanjem<br />

ovlaštene organizacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />

potrebno je preduzeti korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije mineralne prašine.<br />

Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba<br />

redovno održavati u funkcio<strong>na</strong>lnom stanju. Povremeno je potrebno izvršiti čišćenje i<br />

uklanjanje <strong>na</strong>taloženih materijala i izdvojenog ulja (1-2 puta godišnje). Ispitivanje<br />

kvaliteta ispuštene vode iz separatora treba vršiti <strong>na</strong>jmanje četiri puta godišnje<br />

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ispitivanjem treba obuhvatiti obavezno sljedeće<br />

parametre: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električ<strong>na</strong> provodljivost, isparni ostatak,<br />

gubitak žarenjem, ukupne suspendovane tvari, KPK, BPK-5 i ukup<strong>na</strong> ulja i masti.<br />

Uticaj kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet potoka Sutulija utvrđuje se ispitivanjem kvaliteta vode<br />

uzvodno i nizvodno od kamenoloma <strong>na</strong>jmanje jedan put godišnje, angažovanjem<br />

ovlaštene laboratorije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />

potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje emisije u vode.<br />

Monitoring buke treba provoditi <strong>na</strong>jmanje svake godine pri radnim uvjetima eksploatacije<br />

i prerade kame<strong>na</strong>, a po potrebi i češće, angažovanjem ovlaštene organizacije, prema<br />

metodologiji o ocjeni uticaja buke <strong>na</strong> okoliš i odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti od buke SBK.<br />

Buku treba mjeriti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, odnosno <strong>na</strong> graničnom prostoru<br />

površinskog kopa sa okolinom. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />

potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje intenziteta buke.<br />

Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada treba vršiti svake tri godine<br />

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom treba obuhvatiti i primjenu<br />

mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

69


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

Investitor je dužan da uspostavi i uredno vodi podatke o okolinskom i tehnološkom<br />

monitoringu emisija i uticaja kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jamnje pet<br />

godi<strong>na</strong> i koja mora biti dostup<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnoj inspekciji i drugim subjektima.<br />

Po prestanku eksploatacije i rada ovog kamenoloma, u periodu od <strong>na</strong>jmanje dvije<br />

godine treba monitoring u cilju otklanjanja eventualnih nedostataka <strong>na</strong>kon provedene<br />

rekultivacije i uklapanja u ambijent krajolika.<br />

7. NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ<br />

U toku provođenja procedure procjene uticaja <strong>na</strong> okoliš planiranog kamenoloma<br />

„Medvid-Sutulija“ u općini Busovača i izrade studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš javile su se<br />

određene poteškoće, koje se odnose <strong>na</strong> nedostatak tehničkih podataka o<br />

kamenolomskom postrojenju u ssmislu procjene z<strong>na</strong>čaja emisije mineralne prašine i<br />

buke, te <strong>na</strong> stanje kvaliteta okoliša (zraka, vode i tla), jer do sada nije vršen okolinski<br />

monitoring <strong>na</strong> ovom području.<br />

8. REZULTATI PREDHODNE PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ PREDMETNOG<br />

KAMENOOLOMA KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRI IZRADI STUDIJE O<br />

UTICAJU NA OKOLIŠ<br />

Rezultati prethodne procjene uticaja <strong>na</strong> okoliš eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče<br />

<strong>na</strong> ležištu „Medvid-Sutulija“ uzeti su u obzir pri provođenju detaljne procjene uticaja <strong>na</strong><br />

okoliš ovog zahvata i a<strong>na</strong>lizirani su prilikom izrade Studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />

8.1. Primjedbe, prijedlozi i sugestije <strong>na</strong> predhodnu procjenu o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

Sve primjedbe, prijedloge i sugestije date od strane orga<strong>na</strong> uprave, javnih preduzeća,<br />

nevladinih organizacija i <strong>na</strong> prethodnoj javnoj raspravi, održanoj 24.02.2005. godine,<br />

uzete su u obzir i a<strong>na</strong>lizirane su prilikom izrade Studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />

9. ZAKLJUČAK<br />

Nakon a<strong>na</strong>lize tehničke dokumentacije, prethodne procjene o uticaju <strong>na</strong> okoliš,<br />

opservacije lokacije i njene okoline, te a<strong>na</strong>lize mogućih utjecaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za<br />

sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša, utvrđeno je da<br />

eksploatacija i prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu <strong>na</strong><br />

lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača nemože imati z<strong>na</strong>čajnije negativne<br />

utjecaje <strong>na</strong> okoliš, uz poštivanje i provođenje mjera zaštite okoliša <strong>na</strong>vedenih u ovoj<br />

studiji o uticaju <strong>na</strong> okoliš i projektnoj dokumentaciji. U ovom slučaju mogu se očekivati<br />

manji ili umjereni negativni utjecaji <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša u neposrednoj blizini<br />

eksploatacionog polja. Međutim, uz preduzimanje svih mjera za sprečavanje i<br />

70<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>vedenih u ovoj studiji, očekivani utjecaji mogu se<br />

smanjiti ispod nivoa prihvatljivog za okoliš, odnosno ispod nivoa koji zadovoljava važeće<br />

zakonske propise o zaštiti okoliša.<br />

Pored toga, ovaj projekt ima i određene pozitivne socio-ekonomske uticaje zbog<br />

zapošljavanja novih lica i doprinosa razvoju ovog područja.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, a <strong>na</strong> osnovu dostupnih pokazatelja, te odredaba Zako<strong>na</strong> o zaštiti<br />

okoliša i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong><br />

okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju<br />

okolinsku dozvolu, kao i rješenja o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš <strong>Federalno</strong>g<br />

ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> ocjenjeno je da su stečeni propisani uvjeti za izdavanje<br />

okolišne dozvole privrednom društvu “SAMOBORKA – VATROSTALNA“ d.o.o.<br />

Busovača za eksploatacije i preradu krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />

Sutulija“ u općini Busovača.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

71


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

10. NETEHNIČKI REZIME<br />

Gospodarsko društvo “SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača je pristupilo<br />

istražnoj eksploataciji tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu<br />

“Medvid-Sutulija“ u općini Busovača 1998. godine. Istražni prostor ovog kamenoloma<br />

<strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj: 2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2,<br />

2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš, koje se vode većim dijelom<br />

kao držav<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> kojom gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za šumarstvo SBK i manjim<br />

dijelom kao privat<strong>na</strong> imovi<strong>na</strong>. Istražni prostor za eksploataciju kame<strong>na</strong> krečnjačkorožj<strong>na</strong>čke<br />

breče je površine 358.300 m 2 .<br />

Na osnovu provedenih istraživanja urađen je Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i<br />

proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“, kojim je<br />

potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u <strong>na</strong>vedenom ležištu po svom kvalitetu<br />

mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu. Na osnovu ovog elaborata izdato je<br />

Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne sirovine krečnjačkorožnjačke<br />

breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj: UPI/09-18-456/99 od<br />

12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva energije, rudarstva i industrije,<br />

čija kopija je data u prilogu.<br />

Površi<strong>na</strong> predmetnog površinskog kopa (kamenoloma) tehničkog građevinskog kame<strong>na</strong><br />

krečnjačko-rožnjačke breče je oko 5 ha.<br />

Lokacija planiranog kamenoloma se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Lašva –<br />

Vitez - Travnik, od kojeg je udaljen svojim južnim obodom oko 150 m, a od Busovače je<br />

udaljen oko 6 km. Nalazi se izvan <strong>na</strong>seljenog područja <strong>na</strong>jbližeg <strong>na</strong>selja Lončari koje se<br />

<strong>na</strong>lazi sjeverno od kamenoloma i udaljeno je oko 1,3 km. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong><br />

udaljenosti od oko 250 m zračne linije od sjevero-istočne granice eksploatacionog polja<br />

<strong>na</strong>lazi se zaseok Sutulija sa četiri stambe<strong>na</strong> objekta.<br />

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji općine Busovača ova lokacija je <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong><br />

za eksploataciju industrijske mineralne sirovine – tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong><br />

krečnjačko-rožnjačke breče.<br />

Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralnog puta M-5 Lašva-<br />

Travnik, od kojeg vodi lokalni put za <strong>na</strong>selje Lončari, preko asfaltiranog i makadamskog<br />

puta.<br />

Površinska eksploatacija mineralnih sirovi<strong>na</strong>, odnosno formiranje kamenoloma i<br />

otvorenih kopova predstavlja djelatnost koja negativno utječe <strong>na</strong> okoliš, jer razorno<br />

djeluje <strong>na</strong> pedosferu, odnosno <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled<br />

krajolika. Postojeći ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju i <strong>na</strong> tom mjestu se otvorenom<br />

eksploatacijom kame<strong>na</strong> formira antropogeni prostor sa koje je uklonje<strong>na</strong> vegetacija i<br />

humusni pokrov, te formirane udubljene terase za eksploataciju kame<strong>na</strong>, jalovište i<br />

infrastrukturni objekti. Zbog toga je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za<br />

72<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

kamenolom potrebno provesti proceduru identifikacije i evaluacije svih uticaja <strong>na</strong> okoliš,<br />

kao i iz<strong>na</strong>laženja <strong>na</strong>jefikasnijih mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš u<br />

svrhu izdavanja okolišne dozvole, shodno odredbama Pravilnika o pogonima i<br />

postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima<br />

koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene<br />

novine Federacije BiH“, broj: 19/04) i drugim propisima o zaštiti okoliša.<br />

Za predmetni kamenolom urađe<strong>na</strong> je prethod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja i <strong>na</strong> osnovu iste izdato<br />

je rješenje o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />

prestornog uređenja i okolice. Rezultati prethodne procjene su uključeni u ovu studiju o<br />

uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />

Namjera je investitora da projektuje i izgradi površinski kop sa pratećim sadržajima<br />

saglasno sa principima dobre eksploatacijske prakse i zahtjevima vezanim za zaštitu<br />

okoliša, te zdravlje i bezbijednost ljudi. Projekat će u potpunosti uvaži zahtjeve za<br />

postizanje <strong>na</strong>jpovojnijih tehničkih i tehnoloških mogućnosti očuvanja okoliša prilikom<br />

eksploatacije i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>, kako bi se spriječili ili<br />

maksimalno reducirali svi mogući uticaji <strong>na</strong> okoliš.<br />

10.1. Opis okoliša<br />

Kamenolom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče se <strong>na</strong>lazi izvan<br />

<strong>na</strong>seljenog područja i <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje je Lončari, posebno četiri stambe<strong>na</strong> objekta u<br />

zaseoku Sutulija, koji je udaljen od sjeveroistočne granice kamenoloma oko 250 m.<br />

Naselje Lončari je udaljeno oko 1,3 km od kamenoloma.<br />

Eksploatacioni prostor je svojim južnim obodom udaljen oko 150 m od magistralnog puta<br />

M-5, Lašva – Vitez – Travnik, a istočnim rubom uz desnu obalu potoka Sutulija, koje ga<br />

<strong>na</strong> jednom manjem potezu presijeca. Suprotnom stranom ovog potoka prolazi lokalni<br />

asfaltni put prema <strong>na</strong>selju Lončari, koji je u početnom dijelu u dužini oko 150 m<br />

predviđen i kao pristupni put eksploatacionom prostoru, odnosno kamenolomu “Medvid-<br />

Sutulija“. Ovaj dio puta će se rekonstruisati u skladu sa uvjetima iz cestovne saglasnosti<br />

u cilju obezbjeđivanja uvjeta za nesmetan pristup prostoru kamenoloma i odvijanje<br />

saobraćaja prema <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju Lončari.<br />

Lokalitet “Medvid-Sutulija“ morfološki pripada brdskoj zaravni i proteže se između kote<br />

380 m <strong>na</strong> donjem dijelu potoka Sutulija i kote 485 m, kolika je hipsometrija brda Medvid.<br />

Teren je tipičnog padinskog tipa i obrastao je dijelom prorijeđenom mladom bukovom<br />

šumom i dijelom šikarom, a manji dio je prirod<strong>na</strong> livada koja se proteže <strong>na</strong> zapadnoj<br />

strani.<br />

U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično padinskim svojstvima i<br />

kontinentalnom klimom. Na prostoru predmetnog lokaliteta, prisustvo vodotoka Duboka i<br />

Sutulija osigurava zadovoljavanje potreba za industrijskom vodom budućeg<br />

kamenoloma. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim rubom proteže desnom<br />

obalom vodotoka Sutulija, te da ga i presijeca, <strong>na</strong> samom početku radova faze<br />

otvaranja, biti će neophodno reguliranje ovog vodotoka. Reguliranje vodotoka osiguraće<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

73


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa armirano-betonskim cijevima<br />

prečnika <strong>na</strong>jmanje ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem u dužini od 35 m u gornjem dijelu vodotoka u<br />

cilju obezbjeđivanja nesmetanog protoka voda, posebno visokih voda.<br />

S obzirom <strong>na</strong> položaj predmetnog lokaliteta „Medvid-Sutulija“ izvan <strong>na</strong>seljenih područja u<br />

prirodnoj uvali, procjenjeno je da utjecaj eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong><br />

krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> istom neće imati izražene negativne utjecaje <strong>na</strong><br />

stanovništvo iz razloga veće udaljenosti i okruženosti brdima obraslim šumskom<br />

vegetacijom, a tehnološki procesi eksploatacije i prerade bit će strogo kontrolirani uz<br />

primjenu definisanih tehničko-tehnoloških mjera i mjera zaštite okoliša.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, izbor ovog lokaliteta predstavlja <strong>na</strong>jpovoljnije rješenje u datim<br />

okolnostima, zbog velikih geoloških zaliha kvalitetnog tehničkog kame<strong>na</strong> utvrđenih<br />

detaljnim istraživanjima, položaja lokacije, te otvaranja proizvodnih objekata u svrhu<br />

bržeg zapošljavanja i privrednog razvoja.<br />

10.2. Opis projekta<br />

Planirani zahvat obuhvaća eksploatacijsko polje kamenoloma «Medvid-Sutulija»,<br />

ukupne površine oko 5 ha. U okviru definisanog eksploatacionog polja kamen će se<br />

eksploatisati površinski, otvorenim kopom i to metodom etaža u visinskim zahvatima od<br />

15 m, sa ukopavanjem eksploatacionog polja ispod nivoa prirodnog tere<strong>na</strong> (niskop), uz<br />

upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava za razaranje kompaktnih stije<strong>na</strong>. Dubinsko<br />

formiranje eksploatacionog polja ima određene ekološke pogodnosti zbog ublažavanja<br />

intenziteta i disperzije zvučne energije i disperzije mineralne prašine u okolinu.<br />

Prije početka eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ bit<br />

će potrebno izvršiti određene tehničke i tehnološke pripreme u cilju obezbjeđivanja<br />

uvjeta za normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatacije i prerade tehničkograđevinskog<br />

kame<strong>na</strong> i to:<br />

- izvršiti krčenje i uklanjanje rastinja, drvne mase i vađenje panjeva <strong>na</strong> dijelu<br />

predviđenom za prvu fazu eksploatacije i dalje sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />

radova,<br />

- izvršiti skidanje humusnog sloja (otkrivke),<br />

- izvršiti dijelom izmještanje potoka Sutulije kopanjem novog korita ka<strong>na</strong>la uz<br />

neposrednu ivicu odobrenog eksploatacionog polja (oko tačke B), te njegovo<br />

zacijevljenje u dužini cca 50 i ka<strong>na</strong>lisanje uzvodnog dijela korita u dužini od cca<br />

35 m;<br />

- formiranje radnih etaža i pristupnih rampi <strong>na</strong> radne etaže u skladu sa glavnim<br />

rudarskim projektom,<br />

- uređenje radnog platoa u skladu sa projektom i ovom studijom u cilju<br />

obezbjeđenja normalnih tehnoloških uvjeta za rad i zaštite okoliša,<br />

- izgradnja i uređenje internih komunikacija u skladu sa rudarskim projektom,<br />

- rekonstrukcija i proširenje pristupnog puta od magistralnog puta M-5 do osnovne<br />

radne etaže u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti u cilju bezbijednog i<br />

normalnog odvijanja saobraćaja,<br />

74<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

- montiranje drobiličnog postrojenja i klasirnice,<br />

- izgradnja hidrotehničkih objekata za prihvat i odvođenje oborinskih voda, te<br />

sistema ka<strong>na</strong>lizacije i tretma<strong>na</strong> otpadnih voda,<br />

- obezbjeđenje drugih uvjeta za eksploataciju i preradu krečnjačko-rožnjačke breče<br />

<strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />

Površinski kop će se razvijati formiranjem etaža sa određenom međusobnom visinskom<br />

razlikom prema projektiranom rješenju.<br />

Proces eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sastoji se od sljedećih tehnoloških faza:<br />

7. Otkrivka - skidanje i uklanjanje raslinja i jalovinskog pokrova;<br />

8. Bušenje i miniranje dubokih minskih bušoti<strong>na</strong>;<br />

9. Guranje odminiranog materijala sa eksploatacionih etaža <strong>na</strong> osnovni radni plato<br />

(kota +390) pomoću buldozera;<br />

10. Usitnjavanje negabaritnih blokova <strong>na</strong> sitnije komade;<br />

11. Utovar rovnog kame<strong>na</strong> i transport do postrojenja za drobljenje i klasiranje <strong>na</strong><br />

osnovnom platou, <strong>na</strong> k +390;<br />

12. Tehnička i biološka rekultivacija završnih kosi<strong>na</strong> kopa <strong>na</strong>kon okončanja<br />

eksploatacije.<br />

Prerada rovnog kame<strong>na</strong> vršiti će se <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />

Brown Lenox BL 114 M kroz sljedeće tehnološke operacije:<br />

- čiščenje-odabiranje ili oplemenjivanje kame<strong>na</strong>,<br />

- drobijenje kame<strong>na</strong>,<br />

- prosijavanje,<br />

- transport i<br />

- deponiranje osnovnog materiala (krečnjačko-rožnjačka breča) po frakcijama<br />

potrebnih za izradu betonskih, asfaltnih i drugih smjesa materijala.<br />

Građev<strong>na</strong> koncepcija drobiličnog postrojenja bazira se <strong>na</strong> slijedećim sadržajima:<br />

• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> tri osovine montirane sa pneumogumama<br />

<strong>na</strong> zadnjem dijelu, a prednji dio te konstrukcije se oslanja <strong>na</strong> poseban nosač u<br />

toku rada;<br />

• usipni bunker sa dodavačem za predsijavanje dužine L=4700 mm i širine B=2700<br />

mm;<br />

• čeljus<strong>na</strong> drobila<strong>na</strong>;<br />

• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 100 kW, koji je direktno vezan sa hidrauličnom<br />

pumpom preko koje se ostvaruje pogon svih radnih eleme<strong>na</strong>ta izuzev čeljusne<br />

drobilice koja se pokreće sistemom kli<strong>na</strong>stog remenja;<br />

• predajni transporter dužine L=12.000 mm i širine B=800 mm i<br />

• sistem za upravljanje drobiličnim postrojenjem.<br />

Prosijavanje rovnog i drobljenog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom postrojenju<br />

Titan Range 516, koje se sastoji od sljedećih konstrukcionih eleme<strong>na</strong>ta:<br />

• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> dvije osovine montirane <strong>na</strong><br />

pneumogumama,<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

75


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 72 kW pomoću kojeg se ostvaruje pogon svih radnih<br />

eleme<strong>na</strong>ta ovog postrojenja,<br />

• prijemni bunker sa tračnim postrojenjem, dužine L=3500 mm, širine B=2400 mm i<br />

visine H=1420 mm,<br />

• dozirni tračni transporter iz prijemnog bunkera <strong>na</strong> vibraciono sito dužine 7500 mm<br />

i širine 1200 mm,<br />

• četvoroetažno vibraciono sito, dužine 4880 mm i širine 1550 mm,<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 0-4 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 4-8 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 8-16 mm;<br />

• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 16-32 mm.<br />

• komandni pult za upravljanje postrojenjem za klasiranje i prosijavanje agregata.<br />

Kamenolomsko postrojenje će se locirati <strong>na</strong> sjevernom dijelu osnovne etaže i to <strong>na</strong><br />

prostoru koji omogućava racio<strong>na</strong>lno s<strong>na</strong>bdijevanje rovnim kamenom i preradu kame<strong>na</strong>.<br />

Napajanje postrojenja električnom energijom predviđeno je iz dizel agregata, koji će se<br />

locirati uz postrojenje za preradu kame<strong>na</strong>.<br />

Projektirani godišnji kapacitet proizvodnje u eksploatacijskom polju kamenoloma<br />

"Medvid-Sutulija" iznosi 70.000 m 3 tehničko-građevnog kame<strong>na</strong> stijenske mase (sraslo),<br />

odnosno 101.500 m 3 komercijalnih frakcija. Proizvodnja je planira<strong>na</strong> u jednoj smjeni<br />

(osim siječnja i prosinca), tokom ljeta po potrebi produženoj, a iskazuje se u rastresitom<br />

stanju (koeficijent rastresitosti 1,35), godišnji plan: 244 radnih da<strong>na</strong>; stjenska masa<br />

70.000 m 3 , frakcija 101.500 m 3 ; mjesečni plan: 24 rad<strong>na</strong> da<strong>na</strong>, 7.000 m 3 ; dnevni plan:<br />

efektivno 7 sati rada, u jednoj smjeni 292 m 3 i satni plan 36,5 m 3 .<br />

Ukupne eksploatacijske rezerve krečnjačko-rožnjačke breče procijenjene su <strong>na</strong><br />

1.372.768 m 3 .<br />

Na prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ za sada ije predviđe<strong>na</strong> izgradnja<br />

građevinskih objekata. Predviđeni su sljedeći objekti i sadržaji za logističku podršku:<br />

• kancelarija rukovodioca i administrativnog radnika u tipskom kontejneru,<br />

• prostorija za presvlačenje radnog osoblja sa čajnom kuhinjom u kontejneru,<br />

• magacin priručnog alata i potrošnog materijala u kontejneru,<br />

• čuvarnica,<br />

• nužnik sa odvodnjom otpadnih voda,<br />

• plato za držanje i održavanje rudarsko-građevinske mehanizacije i vozila,<br />

• rampama za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa.<br />

10.3 Identifikacija, a<strong>na</strong>liza i vrednovanje uticaja <strong>na</strong> okoliš,<br />

te mjere sprečavanja i smanjenja uticaja <strong>na</strong> okoliš<br />

Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong> predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti<br />

otpad i emituje u zrak mineralnu prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a<br />

potencijalno može uticati <strong>na</strong> površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u<br />

vode (otpadne vode od pranja mehanizacije, curenje goriva i maziva iz mehanizacije i<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

76


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />

transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda), te uticati <strong>na</strong> okolinu<br />

bukom <strong>na</strong>stalom radom <strong>na</strong> kamenolomu.<br />

Potencijalni negativni utjecaji kamenoloma "Medvid-Sutulija" <strong>na</strong> okoliš vezani su za sve<br />

tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu se<br />

očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji <strong>na</strong> okoliš:<br />

• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom esksploatacije<br />

i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju;<br />

• ispuštanje otpadni voda od pranja rudarske mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />

otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />

• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />

• deforestacija i uklanjanje vegetacije i humusnog sloja zemljišta,<br />

• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />

• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />

• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />

Ni jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>vedenih emisija nema karakter kontinuiteta u smislu perioda odvijanja<br />

radova i ispuštanja zagađujućih tvari u zrak. Sve aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu su<br />

diskontinuirane i izvode se u određenim vremenskim intervalima, ovisno o obimu i<br />

potrebi proizvodnje frakcije. Emisije u zrak se javljaju samo u vrijeme izvođenja radova<br />

<strong>na</strong> eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong> i određenih tehnoloških operacija.<br />

Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />

predviđen je okolinski monitoring <strong>na</strong> prostoru kamenoloma u cilju ublažavanja i kontrole<br />

uticaja <strong>na</strong> okoliš. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje svih<br />

postrojenja, opreme i aktivnosti, koje mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš, a u cilju<br />

sprečavanja i što većeg ublažavanja uticaja <strong>na</strong> sve komponente okoliša. Isto tako,<br />

potrebno je obezbijediti povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih<br />

okolinskih pokazatelja (imisija kamene prašine, kvalitet ispuštene vode iz separatora,<br />

nivo buke).<br />

U Tabela 6. dat je pregled uticaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja<br />

<strong>na</strong> okoliš eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-<br />

Sutulija" u općini Busovača.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

77


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

Tabela 1. Pregled uticaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja <strong>na</strong> okoliš kamenoloma "Medvid-Sutulija" kod Busovače<br />

Identificirani uticaj <strong>na</strong> okoliš<br />

Z<strong>na</strong>čaj uticaja<br />

(nez<strong>na</strong>tan/umjeren/<br />

z<strong>na</strong>čajan/veoma z<strong>na</strong>čajan)<br />

Mjere sprečavanja i ublažavanja uticaja/zaštite okoliša<br />

(1) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma<br />

1.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije<br />

prašine koja <strong>na</strong>staje pri utovaru i<br />

istovaru otkrivke i jalovine.<br />

Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja<br />

prašine sa radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem<br />

vjetra i kretanjem vozila.<br />

Zagađivanje zraka uslijed emisije<br />

otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju<br />

kao produkt sagorijevanja dizel goriva<br />

u rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />

Zagađivanje zraka prilikom bušenja<br />

minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranja.<br />

1.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />

Onečišćenje oborinskih voda tečnim<br />

gorivom i mazivom curenjem iz<br />

rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Ispuštanje zamuljenih voda sa prostora<br />

eksploatacionog polja i radnog platoa.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti<br />

mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tno/umjereno i<br />

potrebno je primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja<br />

Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong>či<strong>na</strong> rada sa kojim se praši<strong>na</strong> ne razvija u većem<br />

intenzitetu.<br />

Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />

raznošenja prašine u okolinu za vrijeme suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />

Obavezno umjereno posipanje vodom manipulativnih površi<strong>na</strong> pri<br />

razvijanju i raznošenju prašine po okolini, za vrijeme sunčanog, suhog<br />

i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />

Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i<br />

redovno servisiranje i održavanje motora.<br />

Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg zacrnjenja)<br />

potrebno je obustaviti rad te mašine ili kamio<strong>na</strong> dok se ne otkloni<br />

uzrok povećane emisije.<br />

Bušilica je opremlje<strong>na</strong> ciklonskim skupljačem prašine čime se<br />

spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja minskih<br />

bušoti<strong>na</strong>. Po potrebi vršiti umjereno kvašenje.<br />

Redovno servisiranje i održavanje rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba obustaviti<br />

rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />

Rasuto gorivo i/ili ulje treba odmah pokupiti suhim postupkom<br />

korištenjem pijeska ili semlje i ovaj otpad spaliti ili zbrinuti <strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin<br />

da se ne kontaminira voda i tlo.<br />

Izgradnjom vještačkih barijera spriječiti vučenje mulja u površinske<br />

vode.


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih<br />

voda.<br />

1.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva<br />

i ulja iz rudarske mehanizacije i<br />

kamio<strong>na</strong>.<br />

Nepropisano odlaganje otkrivke i<br />

jalovine.<br />

Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje<br />

opasnog otpada (otpad<strong>na</strong> ulja,<br />

akumulatori, uljni filteri i sl.).<br />

Nepropisno odlaganje miješanog<br />

komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />

1.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />

Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />

mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />

1.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />

Krčenje drveća i niskog rastinja te<br />

uklanjanje vegetacije.<br />

Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tno/Umjereno i<br />

potrebno je primijeniti<br />

mjere sprečavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tno i potrebno je<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja<br />

Umjereno i potrebno je<br />

primijeniti mjere zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je<br />

preduzeti mjere<br />

ublažavanja<br />

Umjeren i potrebno je<br />

preduzeti mjere zaštite i<br />

ublažavanja<br />

Izgradnja poljskog nužnika sa bioprečistačom zapremine <strong>na</strong>jmanje 6<br />

m 3 u svrhu prečišćavanja sanitarno-fekalnih voda. Redovno čišćenje<br />

mulja (taloga) iz bioprečistača u periodu od <strong>na</strong>jmanje tri mjeseca<br />

angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća.<br />

Redovno servisiranje i održavanje motora i vozila. Prilikom svakog<br />

nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba obustaviti rad tog stroja dok<br />

se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />

Sakupljanje rasutog goriva i maziva zajednosa zemljom i zbrinjavanje<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se ne kontaminira okoliš.<br />

Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu <strong>na</strong> otvorenom dijelu kopa<br />

i korištenje za uređenje radnog platoa, pristupnog puta i internih<br />

puteva, te u niskogradnji kao tampo<strong>na</strong>.<br />

Sakupljanje toksičnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude, skladištenje u<br />

<strong>na</strong>mjenskom skladištu i isporučivanje ovlaštenom operateru u cilju<br />

zbrinjavanja, uz vođenje evidencije o količini.<br />

Sakupljanje komu<strong>na</strong>lnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude i odvoz <strong>na</strong><br />

komu<strong>na</strong>lnu deponiju angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog<br />

poduzeća.<br />

Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se stvara<br />

radom postrojenja i mehanizacije.<br />

Kontrola i redovno tekuće održavanje mehanizacije i kamio<strong>na</strong> u cilju<br />

sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke.<br />

U cilju otvaranja kamenoloma i formiranja eksploatacionog polja u<br />

prvoj fazi će se izvršit krčenje drve<strong>na</strong>stog rastinja i uklanjanje<br />

vegetacije. Sa <strong>na</strong>predovanjem kamenoloma ukazat će se potreba za<br />

daljim krčenje rastinja sve do odobrene površine eksploataciong polja.<br />

Krčenje i uklanjanje rastinja treba vršiti samo <strong>na</strong> prostoru<br />

eksploatacionog polja <strong>na</strong> kome se prema planu izvode radovi.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

79


Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

(2) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu eksploatacije kame<strong>na</strong> i rada kamenolomskog postrojenja<br />

2.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />

Zagađivanje zraka prilikom bušenja<br />

bušoti<strong>na</strong> i miniranje stijenske mase.<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije<br />

prašine koja <strong>na</strong>staje pri utovaru i<br />

istovaru kamenog agregata i jalovine.<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije<br />

prašine koja <strong>na</strong>staje pri transportu<br />

frakcija.<br />

Zagađivanje zraka usljed emisije<br />

mineralne prašine koja <strong>na</strong>staje pri<br />

drobljenju i klasiranju materijala.<br />

Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja<br />

prašine sa deponije mineralnih<br />

agregata i radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem<br />

vjetra i kretanjem vozila.<br />

Zagađivanje zraka uslijed emisije<br />

otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju<br />

kao produkt sagorijevanja dizel goriva<br />

u rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />

Nez<strong>na</strong>tan zbog malog<br />

obima, ali treba primijeniti<br />

mjere ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Umjeren i potrebno je<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

emisije.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja i ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja emisije.<br />

Bušilica je opremlje<strong>na</strong> ciklonskim skupljačem prašine čime se<br />

spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja minskih<br />

bušoti<strong>na</strong>.<br />

Izbjegavati masov<strong>na</strong> miniranja i koristiti standardizovane eksplozive.<br />

Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong>či<strong>na</strong> rada sa kojim se praši<strong>na</strong> ne razvija u većem<br />

intenzitetu.<br />

Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />

disperzije prašine u okolinu za vrijeme sunčanog, suhog i vjetrovitog<br />

vreme<strong>na</strong>.<br />

Obavezno pokrivanje materijala u sanduku kamio<strong>na</strong> prilikom<br />

transporta i po potrebi kvasiti materijal umjerenom količinom vode u<br />

suhom i sunčanom periodu.<br />

Kamenolomsko postrojenje treba postaviti u niskopu <strong>na</strong> osnovnoj<br />

etaži, zbog čega se disperzija emisija prašine u okolinu z<strong>na</strong>čajno<br />

srečava.<br />

Na presipnim mjestima transportera frakcije do deponija treba ugraditi<br />

zaštitne vodilice, što z<strong>na</strong>čajno umanjuje disperziju prašine prilikom<br />

deponiranja materijala.<br />

Obavez<strong>na</strong> primje<strong>na</strong> kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />

raznošenja prašine u okolinu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog<br />

vreme<strong>na</strong><br />

Obavezno kvašenje materijala <strong>na</strong> deponiji i umjereno posipanje<br />

vodom manipulativnih površi<strong>na</strong> pri razvijanju i raznošenju prašine po<br />

okolini, za vrijeme sunčanog, suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />

Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i<br />

redovno servisiranje i održavanje motora.<br />

Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg zacrnjenja)<br />

potrebno je obustaviti rad te mašine ili kamio<strong>na</strong> dok se ne otkloni<br />

uzrok povećane emisije.<br />

80


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

2.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />

Ispuštanje zauljenih otpadnih voda od<br />

pranja rudarske mehanizacije i<br />

oborinskih voda sa uređenih prostora<br />

<strong>na</strong> osnovnom radnom platou.<br />

Ispuštanje zamuljenih voda sa prostora<br />

eksploatacionog polja i radnog platoa.<br />

Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih<br />

voda.<br />

2.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva<br />

i ulja iz rudarske mehanizacije i<br />

kamio<strong>na</strong>.<br />

Ispuštanje zauljenih i zamuljenih voda,<br />

odnosno onečišćenih oborinskih voda<br />

sa uređenih radnih prostora <strong>na</strong><br />

osnovnom radnom platou.<br />

Nez<strong>na</strong>tan/Unmjeren i<br />

potrebno je primijeniti<br />

mjere ublažavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

ublažavanja<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja.<br />

Nez<strong>na</strong>tn/umjeren i<br />

potrebno je primijeniti<br />

mjere ublažavanja.<br />

Sakupljanje zauljenih otpadnih voda preko segmentnih jaraka, slivnika<br />

i pjeskolova u separator u kojem se vrši njihovo prečišćavanje prije<br />

ispuštanja u recipijent – otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok Sutulija.<br />

Redov<strong>na</strong> kontrola rada separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />

Periodič<strong>na</strong> kontrola prečišćene vode.<br />

Sakupljanje zamuljenih voda i odvođenje u 1-2 taložnika<br />

(sedimentacioni bazen) izgrađe<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti površinskog kopa u<br />

cilju izbistravanja prije ispuštanja u recipijent – otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok<br />

Sutulija.<br />

Redovno čišćenje mulja iz taložnika i odlaganje <strong>na</strong> deponiju jalovine.<br />

Izgradnja bioprečistača u svrhu prečišćavanja sanitarno-fekalnih voda<br />

zapremine <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 . Redovno čišćenje mulja (taloga) iz<br />

bioprečistača <strong>na</strong>mjanje svaka tri mjeseca angažovanjem <strong>na</strong>dležnog<br />

komu<strong>na</strong>lnog poduzeća.<br />

Redovno servisiranje i održavanje motora rudarske mehanizacije i<br />

vozila. Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba<br />

obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />

Uređenje platoa za pranje i održavanje mehanizacije, te utakanje<br />

goriva u rezervoare, sa odvodom oborinskih voda preko pjeskolova u<br />

separator.<br />

Sakupljanje zauljenih otpadnih voda i odvođenje preko pjeskolova u<br />

separator radi prečišćavanja.<br />

Redov<strong>na</strong> kontrola rada separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />

Sakupljanje zauljenih voda i odvođenje preko pjeskolova u separator u<br />

kojem se vrši njihovo prečišćavanje prije ispuštanja u recipijent,<br />

odnosno otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok Sutulija. Redov<strong>na</strong> kontrola rada<br />

separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />

Sakupljanje zamuljenih voda i odvođenje u taložnik radi izbistravanja<br />

prije ispuštanja u potok Sutulija. Redovno čišćenje mulja iz taložnika i<br />

deponovanje sa jalovinom.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

81


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

Nepropisano odlaganje otkrivke i<br />

jalovine.<br />

Nepropisano odlaganje mulja i<br />

zauljene vode iz separatora i mulja iz<br />

septičke jame.<br />

Nepropisno odlaganje opasnog otpada<br />

(otpadno ulje, uljni filteri i akumulatori).<br />

Nepropisno odlaganje miješanog<br />

komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />

Pojava erozije uslijed jakih kiša.<br />

2.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />

Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />

mehanizacije i kamenolomskog<br />

postrojenja.<br />

Umjeren i potrebno je<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja<br />

Umjeren i potrebno je<br />

primijeniti mjere<br />

sprečavanja<br />

Umjeren i potrebno je<br />

primijeniti mjere zaštite<br />

Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />

primijeniti mjere zaštite<br />

Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i<br />

potrebno je primijeniti<br />

mjere zaštite<br />

Umjeren / Nez<strong>na</strong>tn i<br />

potrebno je preduzeti<br />

mjere ublažavanja<br />

Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu <strong>na</strong> otvorenom dijelu<br />

površinskog kopa i korištenje u niskogradnji kao tampo<strong>na</strong>. Višak<br />

otkrivke i jalovine iskoristiti za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova<br />

površinskog kopa i radnih prostora.<br />

Mulj i zauljenu vodu iz separatora treba isporučiti ovlaštenom<br />

operateru za promet opasnog otpada, <strong>na</strong>jbolje je da isti servisira<br />

separator i ukloni ovaj mulj i zauljenu vodu.<br />

Mulj iz septičke jame treba uklanjati angažovanjem specijalne cisterne<br />

<strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća, koje ga dalje zbrinjava.<br />

Selektivno sakupljanje i privremeno skladištenje u <strong>na</strong>mjenskim u<br />

zatvorenim posudama koje se drže u dijelu montažnog kontejnera<br />

<strong>na</strong>mjenjenom za skladištenje opasnih otpadnih materijala do isporuke<br />

ovlaštenom operatoru za njihovo zbrinjavanje.<br />

Sakupljanje komu<strong>na</strong>lnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude i odvoz <strong>na</strong><br />

komu<strong>na</strong>lnu deponiju angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog<br />

poduzeća.<br />

Izgradnja obodnih ka<strong>na</strong>la oko eksploatacionog polja u svrhu odvodnje<br />

oborinskih voda i zaštite eksploatacionog polja, sa taložnicom<br />

(sedimentacioni bazen).<br />

Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se stvara<br />

radom postrojenja i mehanizacije.<br />

Kontinuira<strong>na</strong> kontrola izvora buke radi blagovremenog otklanjanja<br />

uzroka buke s ciljem sprečavanja ili ublažavanja emisije buke.<br />

Redovno tekuće održavanje mehanizacije i procesne opreme,<br />

redovno podmazivanje rotirajućih mehanizama, pritezanja olimljenja i<br />

remenja itd. u cilju sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

82


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

2.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />

Krčenje drveća i niskog rastinja i<br />

uklanjanje vegetacije.<br />

2.6. Uticaji <strong>na</strong> stanovništvo<br />

Intenzivniji promet saobraćaja i<br />

povreme<strong>na</strong> obustava saobraćaja <strong>na</strong><br />

dijelu lokalnog puta zbog miniranja.<br />

Umjeren i potrebno je<br />

preduzeti mjere zaštite i<br />

ublažavanja.<br />

Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i<br />

potrebno je preduzeti<br />

mjere ublažavanja/zaštite.<br />

U cilju formiranja eksploatacionog polja izvršit će se djelimično krčenje<br />

rastinja i uklanjanje vegetacije.<br />

Krčenje i uklanjanje rastinja treba vršiti sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />

kamenoloma i treba zaštititi svo raslinje koje nije neophodno uklonuti<br />

primjenom odgovarajućih mjera zaštite.<br />

Rekonstrukcija i proširenje lokalnog puta u dijelu <strong>na</strong>spram<br />

kamenoloma (oko 150 m dužine), te održavanje istog.<br />

Primje<strong>na</strong> propisanih mjera zaštite pri miniranju i miniranje vršiti u<br />

vrijeme kada se <strong>na</strong>jmanje ometa lokalno stanovništvo.<br />

Obezbjeđenje alter<strong>na</strong>tivnog puta u toku miniranja preko Lončara i<br />

Putiša <strong>na</strong> magistralni put M-5.<br />

(3) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu <strong>na</strong>kon prestanka rada i zatvaranja kamenoloma<br />

3.1. Uticaji <strong>na</strong> tlo<br />

Erozija zemljišta <strong>na</strong> prostoru<br />

kamenoloma.<br />

Umjeren i potrebno je<br />

preduzeti mjere zaštite,<br />

odnosno ublažavanja.<br />

Po <strong>na</strong>puštanju dijelova eksploatacionog polja potrebno je izvršiti<br />

njihovu tehničku i biološku rekultivaciju u skladu sa rudarskim<br />

projektom. Okončanjem rada i zatvaranjem kamenoloma potrebno je<br />

izvršiti tehničku i biološku rekultivaciju cjelokupnog radnog prostora u<br />

skladu sa rudarskim projektom i studijom o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />

Investitor je dužan da obezbijedi <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih<br />

površi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje dvije godine po provedenoj potpunoj rekultivaciji, te<br />

da preda ovu površinu zemljišta subjektu koji upravlja šumskim<br />

zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i uvjetima pod kojima je taj<br />

subjekt ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za definisanu<br />

<strong>na</strong>mjenu.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

83


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

10.4. Okolišni monitoring<br />

Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />

potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri<br />

eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu "Medvid-Sutulija" u<br />

cilju kontrole i ublažavanja uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje<br />

sedimenta <strong>na</strong> minimalno četiri mjer<strong>na</strong> mjesta u okolini eksploatacionog polja i<br />

kamenolomskog postrojenja, posebno prema <strong>na</strong>jbližim stambenim objektima,<br />

sukladno odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine<br />

Federacije BiH”, broj: 12/05) i to u <strong>na</strong>jsuhljem periodu godine (npr. juni, juli ili august),<br />

angažovanjem ovlaštene organizacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih<br />

vrijednosti potrebno je preduzeti korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije<br />

mineralne prašine.<br />

Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba<br />

redovno održavati u funkcio<strong>na</strong>lnom stanju. Povremeno je potrebno izvršiti čišćenje i<br />

uklanjanje <strong>na</strong>taloženih materijala i izdvojenog ulja (1-2 puta godišnje). Ispitivanje<br />

kvaliteta ispuštene vode iz separatora treba vršiti <strong>na</strong>jmanje četiri puta godišnje<br />

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ispitivanjem treba obuhvatiti obavezno<br />

sljedeće parametre: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električ<strong>na</strong> provodljivost,<br />

isparni ostatak, gubitak žarenjem, ukupne suspendovane tvari, KPK, BPK-5 i ukup<strong>na</strong><br />

ulja i masti.<br />

Uticaj kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet potoka Sutulija utvrđuje se ispitivanjem kvaliteta vode<br />

uzvodno i nizvodno od kamenoloma <strong>na</strong>jmanje jedan put godišnje, angažovanjem<br />

ovlaštene laboratorije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />

potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje emisije u<br />

vode.<br />

Monitoring buke treba provoditi <strong>na</strong>jmanje svake godine pri radnim uvjetima<br />

eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, a po potrebi i češće, angažovanjem ovlaštene<br />

organizacije, prema metodologiji o ocjeni uticaja buke <strong>na</strong> okoliš i odredbama Zako<strong>na</strong><br />

o zaštiti od buke SBK. Buku treba mjeriti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, odnosno <strong>na</strong><br />

graničnom prostoru površinskog kopa sa okolinom. U slučaju odstupanja i<br />

prekoračenja graničnih vrijednosti potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno<br />

mjere za ublažavanje intenziteta buke.<br />

Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada treba vršiti svake tri godine<br />

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom treba obuhvatiti i primjenu<br />

mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />

Investitor je dužan da uspostavi i uredno vodi podatke o okolinskom i tehnološkom<br />

monitoringu emisija i uticaja kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jamnje pet<br />

godi<strong>na</strong> i koja mora biti dostup<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnoj inspekciji i drugim subjektima.<br />

Po prestanku eksploatacije i rada ovog kamenoloma, u periodu od <strong>na</strong>jmanje dvije<br />

godine treba monitoring u cilju otklanjanja eventualnih nedostataka <strong>na</strong>kon provedene<br />

rekultivacije i uklapanja u ambijent krajolika.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

10.5. ZAKLJUČAK<br />

Nakon a<strong>na</strong>lize tehničke dokumentacije, prethodne procjene o uticaju <strong>na</strong> okoliš,<br />

opservacije lokacije i njene okoline, te a<strong>na</strong>lize mogućih utjecaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za<br />

sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša, utvrđeno je da<br />

eksploatacija i prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu<br />

<strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača nemože imati z<strong>na</strong>čajnije negativne<br />

utjecaje <strong>na</strong> okoliš, uz poštivanje i provođenje mjera zaštite okoliša <strong>na</strong>vedenih u ovoj<br />

studiji o uticaju <strong>na</strong> okoliš i projektnoj dokumentaciji. U ovom slučaju mogu se<br />

očekivati manji ili umjereni negativni utjecaji <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša u<br />

neposrednoj blizini eksploatacionog polja. Međutim, uz preduzimanje svih mjera za<br />

sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>vedenih u ovoj studiji, očekivani<br />

utjecaji mogu se smanjiti ispod nivoa prihvatljivog za okoliš, odnosno ispod nivoa koji<br />

zadovoljava važeće zakonske propise o zaštiti okoliša.<br />

Pored toga, ovaj projekt ima i određene pozitivne socio-ekonomske uticaje zbog<br />

zapošljavanja novih lica i doprinosa razvoju ovog područja.<br />

Shodno <strong>na</strong>vedenom, a <strong>na</strong> osnovu dostupnih pokazatelja, te odredaba Zako<strong>na</strong> o<br />

zaštiti okoliša i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong><br />

utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad<br />

samo ako imaju okolinsku dozvolu, kao i rješenja o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

<strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> ocjenjeno je da su stečeni propisani uvjeti<br />

za izdavanje okolišne dozvole privrednom društvu “SAMOBORKA –<br />

VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača za eksploatacije i preradu krečnjačko-rožnjačke<br />

breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

85


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

11. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA I PROPISI<br />

1. Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />

breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađen od strane Rudarskogeološko-građevinskog<br />

fakulteta u Tuzli maja 1999. godine.<br />

2. Glavni rudarski projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađen od strane<br />

“GEOSONDA bh“ d.o.o. Tuzla decembra 2003. godine.<br />

3. Predhod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš kamenoloma krečnjačko-rožnjačke breče<br />

<strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, urađe<strong>na</strong> od strane investitora.<br />

4. Rješenje o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš, broj: UPI/03/02-23-4-18/04 od<br />

17.03.2005. godine izdato od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva prostornog<br />

uređenja i okoliša.<br />

5. Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine<br />

krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj: 09-<br />

18-456/99 od 12.01.2000. godine, izdato od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />

energetike, rudarstva i industrije.<br />

6. Rješenje kojim se gospodarskom društvu “SAMOBORKA-VATROSTALNA“<br />

d.o.o. Busovača odobrava eksploatacija vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče kao<br />

tehničko-građevinskog materijala za proizvodnju suhih strojnih žbuka <strong>na</strong><br />

eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača.<br />

7. Vodoprivred<strong>na</strong> saglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača, broj: 05-25-131/00 od 25.06.2001.<br />

godine, izdata od strane Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede<br />

SBK/KSB.<br />

8. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> da <strong>na</strong> lokaciji “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača postoje uvjeti za<br />

odobravanje lociranja kamenoloma, broj:01-017/04 od 25.06.2004. godine, izdata<br />

od strane Povjerenstva za davanje stručne ocjene u postupku donošenja<br />

urbanističke saglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, obnove i povratka<br />

SBK/KSB.<br />

9. Direktiva o procjeni utjecaja <strong>na</strong> okoliš (85/337/EEC i 97/11/EC).<br />

10. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja <strong>na</strong><br />

okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo<br />

ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine FBiH”, broj 19/04).<br />

11. Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).<br />

12. Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).<br />

13. Zakon o vodama (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 70/06).<br />

14. Zakon o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03).<br />

15. Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03).<br />

16. Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa ("Službeni<br />

list SR BiH", broj: 20/85).<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

86


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

17. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak<br />

(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05).<br />

18. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (“Službene novine<br />

Federacije BiH”, broj 12/05).<br />

19. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje<br />

("Službene novine Federacije BiH", broj: 12/05).<br />

20. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije<br />

BiH”, broj: 12/05).<br />

21. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH”, broj<br />

12/05).<br />

22. Pravilnik o emisijama isparljivih otganskih jedinjenja ("Službene novine<br />

Federacije BiH", broj: 12/05).<br />

23. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke<br />

otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne ka<strong>na</strong>lizacije odnosno u<br />

drugi prijemnik (Službene novine Federacije BiH, broj: 50/07).<br />

24. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SR<br />

BiH", broj 46/89).<br />

25. Pravilnika o vrstama, <strong>na</strong>činu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode,<br />

ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka ("Službene novine<br />

Federacije BiH", broj: 48/98).<br />

26. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SR<br />

BiH", broj 46/89).<br />

27. Savezni hidrometeorološki zavod (1973): Atlas klime SFRJ, Vojnogeografski<br />

institut, Beograd.<br />

28. Kauzlarić, K. (1975): Utvrđivanje onečišćenja atmosfere površinskih kopova<br />

željezne rude i prijedlozi za poboljšanje stanja, Doktorska disertacija, Rudarskogeološki<br />

fakultet, Tuzla.<br />

29. Ikić, M. (1999): Ekologija atmosfere <strong>na</strong> površinskim kopovima, Tuzla.<br />

30. Bajrić, S., Goletić, Š., Berberović, S. (2000): Zaštita okoline pri eksploataciji<br />

tehničkog kame<strong>na</strong> spilita i krečnjaka <strong>na</strong> lokalitetu “Kota” Vareš, Elaborat, ”BBM-<br />

AMFIBOLIT” Vareš.<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

87


Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />

P R I L O Z I<br />

1. Rješenje o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš.<br />

2. Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine<br />

krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />

3. Rješenje kojim se gospodarskom društvu “SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o.<br />

Busovača odobrava eksploatacija vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče kao tehničkograđevinskog<br />

materijala za proizvodnju suhih strojnih žbuka <strong>na</strong> eksploatacionom<br />

polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača.<br />

4. Vodoprivred<strong>na</strong> saglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača.<br />

5. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> da <strong>na</strong> lokaciji “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača postoje uvjeti za<br />

odobravanje lociranja kamenoloma, izdata od strane Povjerenstva za davanje<br />

stručne ocjene u postupku donošenja urbanističke saglasnosti Ministarstva<br />

prostornog uređenja, obnove i povratka SBK/KSB.<br />

6. Mišljenje o vršenju istražnih i eksploatacionih prava <strong>na</strong> prostoru „Medvid-Sutulija“<br />

izdato od strane Općinske službe za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu<br />

okoliša općine Busovača.<br />

7. Amandman <strong>na</strong> odluku o usvajanju Prostornog pla<strong>na</strong> općine Busovača.<br />

8. Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />

lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

9. Aneks Ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju krečnjačko-rožnjačke<br />

breče <strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />

GRAFIČKI PRILOZI<br />

1. Shema 1: Kopija katastarskog pla<strong>na</strong><br />

2. Shema 2: Kopija katastarskog pla<strong>na</strong><br />

3. Shema 3: Situacioni plan istražnog područja ležišta “Medvid-Sutulija“ u općini<br />

Busovača<br />

4. Shema 4: Situacioni plan eksploatacionog prostora kamenoloma “Medvid-<br />

Sutulija“ u općini Busovača<br />

5. Shema 5: Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja)<br />

Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />

88

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!