studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
studija o utjecaju na okoliš - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
UNIVERZITET U ZENICI<br />
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI<br />
Institut za mašinstvo<br />
Centar za ekološki inžinjering<br />
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ<br />
ZA KAMENOLOM KREČNJAČKO-ROŽNJAČKE BREČE NA<br />
LOKALITETU ”MEDVID-SUTULIJA” U OPĆINI BUSOVAČA<br />
“SAMOBORKA-VATROSTALNA” d.o.o. BUSOVAČA<br />
August 2011.
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
OPĆI PODACI<br />
NAZIV PROJEKTA:<br />
LOKACIJA:<br />
INVESTITOR:<br />
IZVRŠILAC:<br />
RUKOVODIOC<br />
PROJEKTA:<br />
SARADNICI:<br />
BROJ:<br />
Studija o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš kamenoloma krečnjačkorožnjačke<br />
breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u<br />
Busovači<br />
Medvid-Sutulija u općini Busovača<br />
“SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača<br />
72 260 Busovača, Granice bb<br />
E-mail: samoborka.vatrostal<strong>na</strong>@tel.net.ba<br />
Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici<br />
Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo<br />
72000 Zenica, Fakultetska broj 1<br />
Web: http://www.mf.unze.ba<br />
Prof.dr. Šefket Goletić<br />
Mr. Nusret Imamović<br />
Mubera Halilović, dipl.inž.rud.<br />
Rusmir Goletić<br />
Andrija<strong>na</strong> Lepki<br />
EK-062-1/11<br />
D E K A N<br />
MAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI<br />
____________________<br />
(Prof.dr. Nagib Neimarlija)<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
2
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
S A D R Ž A J<br />
UVOD ............................................................................................................<br />
5<br />
1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA ...................................…………….........<br />
1.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeta upotrebe zemljišta<br />
u toku gradnje i rada pogo<strong>na</strong> i postrojenja predviđenih projektom ................<br />
1.1.1. Osnovne karakteristike lokacije .................................................................<br />
1.1.2. Geološke z<strong>na</strong>čajke tere<strong>na</strong> ..........................................................................<br />
1.1.3. Opis eksploatacijskog polja ........................................................................<br />
1.1.4. Osnovne tehničke karakteristike kamenolomskog postrojenja ...................<br />
1.1.5. Rudarska mehanizacija i kamioni ...............................................................<br />
1.1.6. Objekti logistike i pomoćni objekti …………………………………………….<br />
1.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količi<strong>na</strong><br />
materijala koji se koriste ..............................................................................<br />
1.2.1. Tehnologija rada <strong>na</strong> kamenolomu ..............................................................<br />
1.2.2. Tehnologija rada kamenolomskog postrojenja ....................... ...................<br />
1.2.3. Priroda i količi<strong>na</strong> materijala koji se koriste u tehnološkim procesima <strong>na</strong><br />
kamenolomu.......................................................................... ...................<br />
1.3. Procje<strong>na</strong>, po tipu i količini očekivanog otpada i emisija ..............................<br />
1.3.1. Emisija u zrak .............................................................................................<br />
1.3.2. Emisija buke ...............................................................................................<br />
1.3.3. Emisije seizmičkih efekata .........................................................................<br />
1.3.4. Produkcija otpada ………….........................................................................<br />
2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM .................<br />
2.1. Podaci o stanovništvu ...................................................................................<br />
2.2. Kopnene flora i fa<strong>na</strong> .....................................................................................<br />
2.3. Geomorfološke karakteristike ........................................................................<br />
2.4. Stanje vode, zraka i zemljišta ........................................................................<br />
2.5. Klimatske karakteristike područja ..................................................................<br />
2.6. Postojeća materijal<strong>na</strong> dobra, uključujući kulturno-povijeso i arheološko<br />
<strong>na</strong>sljeđe..........................................................................................................<br />
2.7. Opis pejzaža ..................................................................................................<br />
2.8. Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom uticaja <strong>na</strong> okoliš ..........<br />
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ .................<br />
3.1. Uticaj <strong>na</strong> stanovništvo ....................................................................................<br />
3.2. Uticaj <strong>na</strong> kvalitet zraka ..................................................................................<br />
3.3. Uticaj <strong>na</strong> tlo ...........…………………………………………………...................<br />
3.4. Uticaj <strong>na</strong> površinske i podzemne vode ………………………………..............<br />
3.5. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš ......................................................................................<br />
8<br />
9<br />
10<br />
14<br />
15<br />
17<br />
18<br />
19<br />
19<br />
19<br />
23<br />
24<br />
26<br />
29<br />
31<br />
32<br />
33<br />
35<br />
36<br />
37<br />
38<br />
40<br />
41<br />
43<br />
43<br />
43<br />
44<br />
44<br />
45<br />
47<br />
49<br />
51<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
3
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
3.6. Uticaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet .....................................................................<br />
3.7. Utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore ...........................................................................<br />
3.8. Utjecaji <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra ..................................................................<br />
3.9. Utjecaj <strong>na</strong> pejzaž ....................................................................................<br />
3.10. Utjecaj <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>kon prestanka rada ......................................................<br />
3.11. Specifični utjecaji projekta <strong>na</strong> okoliš ........................................................<br />
3.12. Opis metoda koje su korištene za procjenu uticaja <strong>na</strong> okoliš ......................<br />
4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA OKOLIŠ ........<br />
4.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisija poluta<strong>na</strong>ta u zrak .....................<br />
4.2. Zaštita voda ...................................................................................................<br />
4.3. Mjere za sprečavanje produkcije otpada i zbrinjavanje nekorisnog otpada,<br />
te zaštitu zemljišta .........................................................................................<br />
4.4. Zaštita od buke ..............................................................................................<br />
4.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta ................................................................<br />
4.6. Mjere zaštite stanovništva ……………………………………………………….<br />
4.7. Mjere zaštite pejzaža .....................................................................................<br />
4.8. Mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon prestanka rada kamenoloma …………………..<br />
4.9. Opće mjere zaštite okoliša ………………………………………………………<br />
5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA ................................................................ 68<br />
6. OKOLIŠNI MONITORING ................................................................................<br />
7. NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ ..<br />
8. REZULTATI PREDHODNE PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ<br />
PREDMETNOG KAMENOOLOMA KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRI<br />
IZRADI STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ …………………………………..….<br />
8.1. Primjedbe, prijedlozi i sugestije <strong>na</strong> predhodnu procjenu o uticaju <strong>na</strong> okoliš .<br />
9. ZAKLJUČAK .....................................................................................................<br />
10. NETEHNIČKI REZIME ...................................................................................<br />
11. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA I PROPISI ………………..…………….....<br />
12. PRILOZI ......................................................................................................... 88<br />
52<br />
53<br />
53<br />
53<br />
54<br />
54<br />
54<br />
55<br />
56<br />
58<br />
61<br />
63<br />
64<br />
66<br />
66<br />
67<br />
67<br />
69<br />
70<br />
70<br />
70<br />
70<br />
72<br />
86<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
4
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
UVOD<br />
Gospodarsko društvo ”“SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača je podnijelo<br />
zahtjev <strong>Federalno</strong>m ministarstvu <strong>na</strong>dležnom za okoliš za izdavanje okolišne dozvole za<br />
eksploataciju mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />
Sutulija“ u općini Busovača. Ovo gospodarsko društvo je registrovano za obavljanje<br />
osnovne djelatnosti pod šifrom: 26.26 - proizvodnja vatrostalnih keramičkih proizvoda,<br />
što uključuje i poslove istraživanja, eksploatacije i proizvodnje prirodnih građevinskih<br />
materijala, a otpočelo je sa radom 1997. godine. Navedeno Ministarstvo je u<br />
predhodnom postupku prihvatilo zahtjev i ocijenilo da je potrebno detaljno ispitati uticaj<br />
predmetnog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, sa posebnim osvrtom <strong>na</strong> potencijalni negativni<br />
uticaj <strong>na</strong> obližnja <strong>na</strong>selja. Zbog toga je izdalo rješenje investitoru da izradi i dostavi<br />
studiju o uticaju <strong>na</strong> okoliš za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu<br />
“Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od 17.03.2005.<br />
godine. Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš treba da sadrži sve elemente <strong>na</strong>vedene u dispozitivu<br />
citiranog rješenja.<br />
Ležište mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />
Sutulija“ u općini Busovača i to <strong>na</strong> parcela i dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj:<br />
2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O.<br />
Putiš, koje se vode <strong>na</strong> većoj površini kao državne šume kojima gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
uprava za šumarstvo SBK/KSB i <strong>na</strong> manjoj površini kao privatno vlasništvo. Ležište<br />
krečnjačko-rožnjačke breče je omeđeno koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu u<br />
površini od nešto preko 5 ha ili približno 5,16 ha, ili 51.638 m 2 .<br />
Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje površi<strong>na</strong> lokacije prelazi 5 ha spadaju u kategoriju<br />
pogo<strong>na</strong>, odnosno djelatnosti za koje se obavezno provodi postupak procjene utjecaja <strong>na</strong><br />
okoliš prije izdavanja okolišne dozvole od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i<br />
<strong>turizma</strong>, sukladno odredbama čla<strong>na</strong> 4. tačka d.37. Pravilnika o pogonima i postrojenjima<br />
za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti<br />
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine<br />
Federacije BiH“, broj: 19/04).<br />
Sukladno <strong>na</strong>vedenom za predmetni kamenolom radi se <strong>studija</strong> o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong><br />
osnovu čla<strong>na</strong> 59. Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03<br />
i 38/09) i rješenja o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od<br />
17.03.2005. godine, izdatom od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong>.<br />
Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong>, odnosno formiranje i izgradnja kamenoloma i otvorenih<br />
kopova predstavlja djelatnost koja negativno utiče <strong>na</strong> okoliš, jer razorno djeluje <strong>na</strong><br />
pedosferu, odnosno <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled krajolika.<br />
Postojeći ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju i <strong>na</strong> tom mjestu se otvorenom eksploatacijom<br />
tehničkog kame<strong>na</strong> formira antropogeni prostor <strong>na</strong> kojem je uklonje<strong>na</strong> vegetacija i<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
5
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
humusni pokrov, te formirane udubljene terase za eksploataciju kame<strong>na</strong>, jalovište i<br />
infrastrukturni objekti. Zbog toga je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za<br />
kamenolom krečnjačko-rožnjačke breče potrebno provesti proceduru identifikacije i<br />
evaluacije svih utjecaja <strong>na</strong> okoliš, kao i iz<strong>na</strong>laženja <strong>na</strong>jefikasnijih mjera za sprečavanje ili<br />
smanjivanje emisija u okoliš, u svim fazama života projekta, a u svrhu izdavanja okolišne<br />
dozvole, shodno odredbama citiranog Pravilnika i drugim propisima o zaštiti okoliša.<br />
Investitor je angažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici (Centar za ekološki<br />
inženjering) za izradu studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ u<br />
općini Busovača. Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici je rješenjem <strong>Federalno</strong>g<br />
ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> broj: 05-23-522-1/08 od 18.02.2009. godine ovlašten za<br />
izradu <strong>studija</strong> o utjecaja <strong>na</strong> okoliš i uvršten <strong>na</strong> listu nositelja izrade ovih <strong>studija</strong>.<br />
Konsultantu za izradu ove studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš dostavlje<strong>na</strong> je sljedeća<br />
dokumentacija:<br />
1. Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />
breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađenog od strane Rudarskogeološko-građevinskog<br />
fakulteta Tuzla, maja 1999. godine.<br />
2. Glavni rudarski projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađenog od strane<br />
firme “Geosonda BH“ d.o.o. Tuzla, 2003. godine.<br />
3. Predhod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja <strong>na</strong> okoliš, urađenu od strane investitora.<br />
4. Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne sirovine<br />
krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj:<br />
UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine, izdato od strane <strong>Federalno</strong>g<br />
ministarstva energije, rudarstva i industrije.<br />
5. Rješenje o odobravanju eksploatisanja vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača, broj: 04-<br />
18-1055/02 od 19.05.2003. godine.<br />
6. Vodoprivred<strong>na</strong> suglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, broj: 05-25-131/00 od<br />
25.06.2001. godine, izdato od strane Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i<br />
vodoprivrede SBK.<br />
7. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> Kanto<strong>na</strong>lnog povjerenstva za davanje stručne ocjene u postupku<br />
izdavanja urbanističke saglasnosti za lokaciju budućeg kamenoloma “Medvid-<br />
Sutulija“ kod Busovače, broj: 01-017/04 od 25.06.2004. godine.<br />
8. Rješenje o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš, broj: UPI/03/02-23-4-118/04 od<br />
17.03.2005. godine.<br />
9. Amandman <strong>na</strong> Odluku o usvajanju prostornog pla<strong>na</strong> općine Busovača, broj: 02-<br />
02-3458/1-08 od 23.09.2008. godine, kojim se lokalitet “Medvid-Sutulija“<br />
obuhvata kao površi<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong> uz uvjet da investitor<br />
prije eksploatacije pribavi zakonom propisane suglasnosti.<br />
10. Kopija katastarskog pla<strong>na</strong> za predmetnu lokaciju.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
6
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
U svrhu izrade studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš kamenoloma “Medvid-Sutulija“ u općini<br />
Busovača, izvršeno je slijedeće:<br />
• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza postojeće investiciono-tehničke dokumentacije, izdatih<br />
saglasnosti i druge dokumentacije vezane za predmetni kamenolom,<br />
• izvrše<strong>na</strong> je opservacija stanja lokacije <strong>na</strong> kojoj se planira otvoriti i izgraditi<br />
kamenolom, odnosno površinski kop za eksploataciju mineralne sirovine<br />
krečnjačko-rožnjačke breče,<br />
• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza osnovnih i pomoćnih sirovi<strong>na</strong> koje će se koristiti u svim<br />
fazama života projekta, posebno u vrijeme eksploatacije i prerade tehničkog<br />
kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji,<br />
• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza izvora emisija u okoliš (zrak, vodu i tlo, emisija buke), kao i<br />
identifikacija z<strong>na</strong>čajnijih utjecaja <strong>na</strong> okoliš,<br />
• a<strong>na</strong>lizirane su i predložene mjere za sprečavanje ili ublažavanje utjecaja <strong>na</strong><br />
okoliš, odnosno za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš,<br />
• a<strong>na</strong>lizirane su i predložene mjere za sprečavanje produkcije i povrat korisnog<br />
materijala iz otpada koji se očekuje u svim fazama života projekta, a posebno pri<br />
eksploataciji i preradi tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče,<br />
• a<strong>na</strong>lizirane su mjere monitoringa utjecaja površinskog kopa <strong>na</strong> okoliš i emisija u<br />
okoliš,<br />
• a<strong>na</strong>lizirane su mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon eventualnog prestanka rada<br />
površinskog kopa <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenom lokalitetu,<br />
• izvrše<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>liza okolinskih propisa i stručne literature u vezi predmetne<br />
djelatnosti,<br />
• prikupljene su potrebne informacije i podaci od investitora, <strong>na</strong>dležnih službi<br />
općine Busovača i drugih subjekata, koje su od z<strong>na</strong>čaja za provođenje<br />
procedure procjene utjecaja <strong>na</strong> okoliš u svrhu izdavanja okolišne dozvole.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
7
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA<br />
Kamenolom mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče predviđen je <strong>na</strong> lokalitetu<br />
“Medvid-Sutulija“, udaljenom oko 6 km od grada Busovače. Ležište je omeđeno<br />
koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu u površini od cca 5 ha ili približno 5,16 ha, ili<br />
51.638 m 2 , a <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj: 2380, 2387/1,<br />
2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš, koje se vode<br />
jednim dijelom kao državne šume kojim gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za šumarstvo<br />
SBK/KSB, a drugim dijelom kao privat<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> (Shema 1 i 2).<br />
Kamenolom se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Lašva – Vitez - Travnik, od kojeg<br />
je udaljen svojim južnim obodom oko 150 m, a od Busovače je udaljen oko 6 km. Nalazi<br />
se izvan <strong>na</strong>seljenog područja <strong>na</strong>jbližeg <strong>na</strong>selja Lončari koje se <strong>na</strong>lazi sjeverno od<br />
kamenoloma i udaljeno je oko 1,3 km. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m<br />
zračne linije od sjevero-istočne granice eksploatacionog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija,<br />
koje broji 4 domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika. Drugih <strong>na</strong>selja i građevinskih<br />
objekata nema u gravitirajućem području lokacije predmetnog kamenoloma.<br />
U cilju otvaranja kamenoloma u svrhu eksploatacije i proizvodnje prirodnih građevinskih<br />
materijala (tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče), Investitor je proveo<br />
odgovarajuća terenska istraživanja i geološku prospekciju tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru ukupne<br />
površine 35,8 ha <strong>na</strong> osnovu čega je izdvojen lokalitet <strong>na</strong> kojem su provedeni detaljni<br />
istražni radovi prema posebnom programu istraživanja, a u skladu sa Pravilnikom o<br />
klasifikaciji i kategorizaciji zaliha čvrstih mineralnih sirovi<strong>na</strong> i vođenju evidencija o njima.<br />
Istražni prostor zahvata površinu od 358.300 m 2 i definiran je prijelomnim tačkama A, B,<br />
C, D, E, sa pripadajućim koordi<strong>na</strong>tala <strong>na</strong>vedenim u tabeli 1.<br />
Tabela 1. Koordi<strong>na</strong>te istražnog područja ležišta.<br />
Tačka Y X<br />
A 6.490.392 4.887.537<br />
B 6.490.360 4.887.826<br />
C 6.490.445 4.887.035<br />
D 6.490.801 4.887.212<br />
E 6.490. 147 4.887.533<br />
Prostor <strong>na</strong> kojem su provede<strong>na</strong> detalj<strong>na</strong> istraživanja prikazan je <strong>na</strong> situacionom planu<br />
ležišta, odnosno shemi 3 datoj u prilogu.<br />
Na osnovu detaljnih istraživanja urađen je Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i<br />
proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod<br />
Busovače, od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Tuzla, maja 1999.<br />
godine. Elaboratom je potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u <strong>na</strong>vedenom ležištu<br />
8<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
po svom kvalitetu mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu. Na osnovu ovog<br />
elaborata izdato je Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne<br />
sirovine krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj:<br />
UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva energije,<br />
rudarstva i industrije, čija kopija je data u prilogu.<br />
Nakon provedenih detaljnih istraživanja i izdavanja rješenja o potvrđivanju geoloških<br />
rezervi i kvalitetu mineralne sirovine, Ministarstvo gospodarstva SBK/KSB je odobrilo<br />
eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />
Kopija rješenja o odobravanju eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnom<br />
eksploatacionom polju da<strong>na</strong> je u prilogu. Međutim, Investitor nije pristupio eksploataciji<br />
tehničkog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom ležištu i sada reaktivira postupak odobravanja<br />
eksploatacije u skladu sa važećim propisima.<br />
Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralni put M-5, Lašva – Vitez<br />
– Travnik, preko manjeg dijela lokalnog asfaltiranog puta ka <strong>na</strong>selju Lončari širine 2 m,<br />
koji ne omogućava mimoilaženje 2 vozila i normalno odvijanje saobraćaja za potrebe<br />
ovog kamenoloma. Zbog toga investitor pokrenuo aktivnosti u saradnji sa općinom<br />
Busovača kod Federalne direkcije za puteve za proširenje i rekonstrukciju dijela tog<br />
lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor kamenoloma, kao i pribavljanje putne saglasnosti u<br />
skladu sa Zakonom o cestama (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 6/02).<br />
1.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uvjeta upotrebe zemljišta<br />
u toku gradnje i rada pogo<strong>na</strong> i postrojenja predviđenih projektom<br />
Površinska eksploatacija mineralnih sirovi<strong>na</strong> jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jdugotrajnijih čovjekovih<br />
gospodarskih djelatnosti, koja je pridonijela kulturnom i industrijskom <strong>na</strong>pretku<br />
čovječanstva, ali razorno djeluje <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i <strong>na</strong> faunu i mijenjala izvornu i<br />
prepoz<strong>na</strong>tljivu sliku određenog krajolika. Eksploatacija kame<strong>na</strong> neminovno zahtijeva<br />
<strong>na</strong>rušavanje prirodno uspostavljene ravnoteže usljed uklanjanja vegetacije i humusnog<br />
sloja tla. Prvobitni stabilni ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju, <strong>na</strong> njihovim mjestima se stvaraju<br />
strme ogoljele padine, terase, bregovi formirani od jalovine i slično. Nakon završetka<br />
eksploatacije tlo je <strong>na</strong> prostoru kamenoloma izmijenjeno i veoma siromašno. Ipak,<br />
kamenolom će se s vremenom ozeleniti procesom spontanog ozelenjavanja koji može<br />
biti veoma spor, pa prostor kamenoloma ostaje ogoljen desetljećima, posebno u krškom<br />
području. Stoga je investitor dužan ubrzati prirodni tok rekultiviranja tehničkim i biološkim<br />
zahvatima kako bi se prostor kamenoloma obnovio u smislu uspostave njegovog<br />
biološkog potencijala, onoliko koliko je to realno moguće.<br />
Na prostoru predviđenog i okonturenog esksploatacionog polja kamenoloma Medvid-<br />
Sutulija“ dominira sprat niskog rastinja (šiblje i grmlje), te sprat srednje visokog i visokog<br />
drveća tanjih promjera i <strong>na</strong> manjem dijelu <strong>na</strong>lazi se prirod<strong>na</strong> livada. Šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
prostoru predviđenog eksploatacionog polja je s<strong>na</strong>žno devastira<strong>na</strong> u ranijem periodu<br />
zbog nekontrolisane eksploatacije i sada se <strong>na</strong>lazi u progradacionoj fazi.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
9
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Osnov za izradu dokumentacije o procjeni utjecaja <strong>na</strong> okoliš budućeg eksploatacijskog<br />
polja mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u<br />
općini Busovača je Zakon o zaštiti okoliša i Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje<br />
je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti<br />
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, te postojeća tehnička i<br />
prateća dokumentacija. Investitor je ishodio niz potrebnih suglasnosti od <strong>na</strong>dležnih<br />
ministarstava i javnih poduzeća (potkrijepljeno u prilogu ove Studije).<br />
1.1.1. Osnovne karakteristike lokacije<br />
Ležište tehničkog građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong><br />
šestom kilometru sjeverno od Busovače, čijoj općini i pripada, <strong>na</strong> lokalitetu zvanom<br />
“Medvid-Sutulija“. Predmetni lokalitet, odnosno ležišta tehničkog kame<strong>na</strong> se uzdiže<br />
sjeverno od magistralnog puta M-5, Lašva – Vitez - Travnik, od kojeg je udaljeno svojim<br />
južnim obodom oko 150 m (Slika 1).<br />
Slika 1: Položaj šireg područja lokaliteta kamenoloma “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />
Na shemi 4 (datoj u prilogu) prikazane su granice eksploatacionog prostora ležišta<br />
krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
Eksploatacioni prostor je definisan prijelomnim tačkama A, 1, 2, 3, 4, B, sa pripadajućim<br />
koordi<strong>na</strong>tama <strong>na</strong>vedenim u tabeli 2.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
10
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Tabela 2. Koordi<strong>na</strong>te eksploatacionog prostora kamenoloma “Medvid-Sutulija“ kod Busovače<br />
Tačka Y X<br />
A 6.490.392 4.887.537<br />
1 6.490.226 4.887.537<br />
2 6.490.213 4.887.553<br />
3 6.490.191 4.887.807<br />
4 6.490.327 4.887.841<br />
B 6.490.360 4.887.826<br />
Eksploatacioni prostor ima ukupnu površinu nešto preko 5 ha ili približno 5,16 ha, tačnije<br />
51.638 m 2 .<br />
Lokalitet “Medvid-Sutulija“ morfološki pripada brdskoj zaravni i proteže se između kote<br />
380 m <strong>na</strong> donjem dijelu potoka Sutulija i kote 485 m, kolika je hipsometrija brda Medvid.<br />
Teren je tipičnog padinskog tipa i obrastao je dijelom prorijeđenom mladom bukovom<br />
šumom i dijelom šikarom, a manji dio je prirod<strong>na</strong> livada koja se proteže <strong>na</strong> zapadnoj<br />
strani (Slika 2).<br />
Slika 2. Lokacija budućeg kamenoloma<br />
Položaj padine je takav da su uslovi za eksploataciju kame<strong>na</strong> jako pogodni. Uslovi za<br />
razvoj eksploatacionih etaža su takvi da postoji mogućnost veće proizvodnje rovnog<br />
kame<strong>na</strong>, a sa <strong>na</strong>pretkom eksploatacije udaljava se od potoka Sutulija, što predstavlja<br />
pogodnost sa aspekta zaštite ovog vodotoka.<br />
Eksploatacioni prostor je svojim južnim obodom udaljen oko 150 m od magistralnog puta<br />
M-5, Lašva – Vitez – Travnik, a istočnim rubom uz desnu obalu potoka Sutulija, koje ga<br />
<strong>na</strong> jednom manjem potezu presijeca. Suprotnom stranom ovog potoka prolazi lokalni<br />
asfaltni put prema <strong>na</strong>selju Lončari, koji je u početnom dijelu u dužini oko 150 m<br />
predviđen i kao pristupni put eksploatacionom prostoru, odnosno kamenolomu “Medvid-<br />
Sutulija“. Ovaj dio puta će se rekonstruisati u skladu sa uvjetima iz cestovne saglasnosti<br />
u cilju obezbjeđivanja uvjeta za nesmetan pristup prostoru kamenoloma i odvijanje<br />
saobraćaja prema <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju Lončari.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
11
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Na udaljenosti od oko 1,3 km, sjeverno od predviđenog kamenoloma, <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>jbliže<br />
<strong>na</strong>selje Lončari. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m zračne linije od<br />
sjevero-istočne granice eksploatacionog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija, koje broji 4<br />
domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika. Drugih <strong>na</strong>selja i građevinskih objekata nema<br />
u gravitirajućem području predmetne lokacije.<br />
Prostor opredijeljen za eksploataciju tehničkog kame<strong>na</strong> u nižim dijelovima je obrastao<br />
niskim rastinjem (šikara), a <strong>na</strong> uzvišenju je zastuplje<strong>na</strong> prorijeđe<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> u<br />
kojoj dominira mlada samonikla bukva od koje se <strong>na</strong> zapadnom dijelu <strong>na</strong>stavlja prirod<strong>na</strong><br />
brdska livada <strong>na</strong> kojoj je zastuplje<strong>na</strong> termofil<strong>na</strong> livadska zajednica. Šumska sastoji<strong>na</strong> je<br />
zbog kontinuiranog intenzivnog uticaja antropogenog faktora veoma devastira<strong>na</strong> (Slika 3<br />
i 4).<br />
Slika 3. Devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru planiranog kamenoloma<br />
Slika 4. Devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru planiranog kamenoloma<br />
S obzirom da se radi pretežno o šumskom zemljištu u državnoj svojini, investitor je<br />
dužan u postupku rješavanja lokacije pribaviti rješenje o saglasnosti za krčenje šume od<br />
Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK/KSB, jer je površi<strong>na</strong> pod<br />
šumom u državnoj svojini zastuplje<strong>na</strong> <strong>na</strong> oko 50% od ukupnog predviđenog<br />
eksploatacionog prostora površine od oko 5 ha. Preostali prostor je čine privatni posjedi<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
12
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
i prije otvaranja kamenoloma je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose u svrhu<br />
otvaranja kamenoloma, čije rješavanje je u toku.<br />
Na širem prostoru lokaliteta “Medvid-Sutulija“ ne <strong>na</strong>laze se endemične, rijetke i<br />
ugrožene biljne i životinjske vrste, niti ga okružuju zaštiće<strong>na</strong> prirod<strong>na</strong> područja i<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni parkovi, kao ni spomenici prirode i zaštićeni pejsaži. Prema <strong>na</strong>vedenoj<br />
suglasnosti, investitor je u slučaju <strong>na</strong>ilaska <strong>na</strong> spomenike kulturno-povijesnog <strong>na</strong>slijeđa<br />
dužan zaustaviti eksploatiranje i izvijestiti <strong>na</strong>dležni Zavod u cilju poduzimanja<br />
neophodnih mjera u skladu sa propisima koji regiliraju ovu oblast.<br />
U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično padinskim svojstvima i<br />
kontinentalnom klimom. Na prostoru predmetnog lokaliteta, prisustvo vodotoka Duboka i<br />
Sutulija osigurava zadovoljavanje potreba za industrijskom vodom budućeg<br />
kamenoloma. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim rubom proteže desnom<br />
obalom vodotoka Sutulija, te da ga i presijeca, <strong>na</strong> samom početku radova faze<br />
otvaranja, biti će neophodno reguliranje ovog vodotoka. Reguliranje vodotoka osiguraće<br />
se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa armirano-betonskim cijevima<br />
prečnika <strong>na</strong>jmanje ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem u dužini od 35 m u gornjem dijelu vodotoka u<br />
cilju obezbjeđivanja nesmetanog protoka voda, posebno visokih voda.<br />
Na prostoru predviđenog eksploatacionog prostora nema izgrađene komu<strong>na</strong>lne<br />
infrastrukture i drugih objekata, niti se ometa rad ptt postrojenjima, što ima određene<br />
pogodnosti za otvaranje i eksploataciju kamenoloma.<br />
Prilaz lokaciji kamenoloma je zbog reljefa tere<strong>na</strong> jedino moguć sa magistralni put M-5,<br />
Lašva – Vitez – Travnik, preko dijela lokalnog asfaltiranog puta ka <strong>na</strong>selju Lončari širine<br />
2 m, koji ne omogućava normalno odvijanje saobraćaja za potrebe ovog kamenoloma<br />
(Slika 5). Zbog toga je potrebno prethodno izvršiti rekonstrukciju i proširenje dijela tog<br />
lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor kamenoloma u dužini od oko 150 m u cilju<br />
obezbjeđenja uvjeta za normalno odvijanje saobraćaja za potrebe <strong>na</strong>selja Lončari i ovog<br />
kamenoloma.<br />
Područje Centralne Bosne karakterizira intenziv<strong>na</strong> izgradnja komu<strong>na</strong>lne infrastrukture,<br />
prometnica, poslovnih i stambenih objekata i nešto manje industrijskih i prerađivačkih<br />
kapaciteta. Upravo <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> izgradnja potrebuje velike količine građevinskog<br />
materijala, posebno svih vrsta drobljenog kame<strong>na</strong>, koji se sada transportira iz velike<br />
udaljenosti. U toku je izgradnja autoputa Vc za čiju izgradnju su potrebne velike količine<br />
svih vrsta kamenih agregata.<br />
Razlozi izbora ovog lokaliteta za eksploatiranje krečnjačko-rožnjačke breče od strane<br />
investitora su pored ostalog:<br />
• Ne postojanje sirovine za izradu beto<strong>na</strong>, betonske galanterije, maltera, agregata<br />
za <strong>na</strong>sipanje u cestogradnji, za bitumenizirane slojeve i punila za asfalte <strong>na</strong> širem<br />
prostoru Centralne Bosne;<br />
• Potrebe brojnih kupaca <strong>na</strong> širem prostoru za tehnički kamen za izgradnju novih<br />
stambenih i poslovnih objekata;<br />
• Postojeće putne komunikacije omogućavaju transport materijala do gradova u<br />
okruženju;<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
13
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• Lokacija se <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja, a u relativnoj blizini gradova u<br />
okruženju (Vitez, Travnik, Novi Travnik, Zenica itd.) u koje će se plasirati veći<strong>na</strong><br />
proizvodnje frakcije;<br />
• Ležište ima dobre hidrološke, hidrogeološke, inženjersko-geološke, te strukturno<br />
tektonske uvjete za površinsku eksploataciju;<br />
• Na predmetnom lokalitetu nema registriranih kulturno-povijesnih, arheoloških i<br />
etnografskih <strong>na</strong>lazišta, niti prirodnih i izgrađenih spomenika;<br />
• Zemljište nije razvijeno i dijelom je obraslo šikarama i rijetkom bukovom šumom,<br />
koja nema posebne ekonomske vrijednosti;<br />
• Infrastrukturni vodovi ne prolaze samom lokacijom, pa ne treba vršiti njihovo<br />
izmještanje;<br />
• Prostorno-planskom dokumentacijom općine Busovača predmet<strong>na</strong> lokacija je<br />
predviđe<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong> i nije <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> za gradnju<br />
<strong>na</strong>selja i drugih objekata.<br />
S obzirom <strong>na</strong> položaj predmetnog lokaliteta „Medvid-Sutulija“ izvan <strong>na</strong>seljenog područja,<br />
procjenjeno je da utjecaj eksploatacije tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
istom neće imati izražene negativne utjecaje <strong>na</strong> stanovništvo iz razloga veće udaljenosti<br />
od <strong>na</strong>selja, a sam tehnološki proces eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong> bit će<br />
strogo kontroliran uz primjenu definisanih tehnoloških mjera i mjera zaštite okoliša u<br />
Glavnom rudarskom projektu.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, izbor ovog lokaliteta predstavlja <strong>na</strong>jpovoljnije rješenje u datim<br />
okolnostima, zbog velikih geoloških zaliha kvalitetnog tehničkog kame<strong>na</strong> utvrđenih<br />
detaljnim istraživanjima, položaja lokacije, te otvaranja proizvodnih objekata u svrhu<br />
bržeg zapošljavanja i privrednog razvoja.<br />
Treba <strong>na</strong>glastiti da je Općinsko vijeće općine Busovača donijelo odluku, broj: 02-02-<br />
3458/1-08 od 23.09.2008. godine, prema kojoj se lokalitet “Medvid-Sutulija“ planira kao<br />
površi<strong>na</strong> za eksploataciju mineralnih sirovi<strong>na</strong>.<br />
1.1.2. Geološke z<strong>na</strong>čajke tere<strong>na</strong><br />
Složeni geološki odnosi formirani su tektonskim pokretima koji su se dešavali <strong>na</strong> ovom<br />
prostoru. Intenziv<strong>na</strong> tektonska aktivnost formirala je čitav mozaik različitih geoloških<br />
odnosa, te takvu rasjednu zonu koja se uočava <strong>na</strong> terenima krečnjačkog sastava.<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji regio<strong>na</strong>lni rasjed je o<strong>na</strong>j pravca Jajce – Travnik – Buovača – Kiseljak, tzv.<br />
“Busovački rasjed“. On se uglavnom poklapa sa dolinom rijeke Lašve i njene desne<br />
pritoke Kozice. Pravac pružanja je di<strong>na</strong>rski. Termalne vode se <strong>na</strong>jviše javljaju <strong>na</strong><br />
radijalnim rasjedima i tamo gdje se javljaju dva rasjeda. Duž Busovačkog rasjeda, kroz<br />
duže geološko vrijeme, dolazilo je do višekratnog dislociranja sve do u neotektonsko<br />
vrijeme. Ovaj rasjed je duboko prodro u zemljinu unutrašnjost <strong>na</strong> što ukazuju izdanci<br />
stije<strong>na</strong> različite geološke starosti koje se javljaju duž trase rasjeda kao i pojava<br />
mineralnih i termalnih izvora. “Busovačka dislokacija“ je imala veliki z<strong>na</strong>čaj <strong>na</strong> posta<strong>na</strong>k i<br />
sadašnji tektonski sklop i oblik predmetnog istražnog i eksploatacionog područja.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
14
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Unutar površine od cca 36 ha koliko iznosi iskartirani dio istražnog prostora<br />
<strong>na</strong>jzastupljenije su gornjo-kredne <strong>na</strong>slage sa 55% (198.800 m 2 ), zatim pliocenske sa<br />
35% (125.250 m 2 ), odnosno miocenske sa 10% (30.000 m 2 ).<br />
Kredni slojevi predstavljeni su facijom flišnih tvorevi<strong>na</strong> koje su okarakterisane kao 2 K 2 2 ,<br />
odnosno facijom rožnjačko-krečnjačkih breča i brečolikih krečnjaka koje su<br />
okarakterisane kao 2 K 3 2 .<br />
Facija flišnih tvorevi<strong>na</strong> 2 2<br />
K 2 <strong>na</strong> ispitivanom terenu zauzimaju mali dio unutar istražnog<br />
prostora (3%). U petrografskom pogledu fliš objedinjuje različite članove: pješčare,<br />
konglomerate, breče, mikrobrečaste i brečolike krečnjake. Ovi posljedji su <strong>na</strong>jčešći<br />
petrografski član u flišnoj frakciji. Konglomerati i breče sastavljeni su od valutaka<br />
krečnjaka sive i ružičaste boje različite veličine. Pješčari su <strong>na</strong>jmanje razvijen<br />
petrografski član i uloženi su u krečnjačke konglomerate. Obično su jako trošni, a boja<br />
im je žuto-smeđa. Sitnozrni su, a ima ih i sa krupnijim zrnima.<br />
Facija rožnjačko-krečnjačkih breča i brečolikih krečnjaka 2 K 3 2 razvije<strong>na</strong> je <strong>na</strong> površini od<br />
cca 20 ha i zauzima <strong>na</strong>jveći dio istražnog prostora, ekonomski interesantnog prostora<br />
predviđenog za formiranje kamenoloma. Izgrađuju je krečnjačko-rožnjačke breče,<br />
dolomitično-krečnjačke breče i krečnjačke breče. Struktura stijene je klastič<strong>na</strong> sa<br />
varijabilnom granulacijom drobine od par mm do 2 cm. Slojevitost ili bilo kakva<br />
sortiranost čestica nije prisut<strong>na</strong>, tako da stije<strong>na</strong> ima masivnu ili homogenu strukturu,<br />
<strong>na</strong>jčešće <strong>na</strong>rušenu sitnim kaver<strong>na</strong>ma, <strong>na</strong>stalim tokom karstifikacije krečnjaka. Veoma<br />
često uočavaju se u krečnjaku pukotine zapunjene kalcitnim žilicama milimetarske<br />
debljine. O prisustvu željezne komponente u ovim krečnjacima svjedoči i mjestimično<br />
prisustvo crvene boje. Na svježem prelomu uočavaju se limonitske mrlje.<br />
Karakter <strong>na</strong>slaga ležišta “Medvid-Sutulija“ odaje lagu<strong>na</strong>rni tip taloženja u kome je uticaj<br />
kopnenih eleme<strong>na</strong>ta od z<strong>na</strong>tnog uticaja. Ovakav zaključak pruža litološki sastav.<br />
Dosadašnja istraživanja su pokazala da u ovom ležištu dominira karbo<strong>na</strong>t<strong>na</strong><br />
komponenta, mada su zastupljeni i drugi litološki članovi. U ležištu dominira krečnjačkorožnjačka<br />
breča, koja se zahvaljujući povoljnim osobi<strong>na</strong>ma može uspješno koristiti za<br />
izgradnju saobraćajnica, izradu beto<strong>na</strong> i asfalta, te za druge građevinske radove.<br />
Geološke karakteristike ležišta detaljno su a<strong>na</strong>lizirane u Elaboratu o klasifikaciji,<br />
kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-<br />
Sutulija“ kod Busovače, urađenom od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta<br />
Tuzla, maja 1999. godine. Geoloških rezerve i kvalitet mineralne sirovine krečnjačkorožnjačke<br />
breče u predmetnom ležištu su potvrđene rješenjem <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />
energije, rudarstva i industrije, broj: UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine.<br />
1.1.3. Opis eksploatacijskog polja<br />
Planirani kamenolom se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> lokalitetu «Medvid-Sutulija» udaljenom oko 6 km od<br />
općinskog centra Busovača. Do njega se dolazi magistralnim putem M-5 Busovača -<br />
Vitez i lokalnim putem za <strong>na</strong>selje Lončari, od kojeg se odvaja makadamski put za<br />
predmetni kamenolom. Lokacija se <strong>na</strong>lazi uglavnom izvan <strong>na</strong>seljenog područja. Najbliže<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
15
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
<strong>na</strong>selje Lončari je udaljeno od predmetnog lokaliteta oko 1,3 km i <strong>na</strong>lazi se sjevrno od<br />
istog. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong> udaljenosti od oko 250 m, od sjeveroistočne granice<br />
eksploatacijskog polja <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>selje Sutulija, koje broji 4 domaćinstava, u kojima živi<br />
15 stanovnika. Šire područje predstavlja se visinskim kotama od oko 380-485 m n.m<br />
(Slika 5).<br />
Slika 5. Položaj eksploatacionog polja kamenoloma «Medvid-Sutulija»<br />
Predviđe<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> eksploatacionog prostora kamenoloma planiranog «Medvid-<br />
Sutulija» iznosi oko 5 ha ili približno 5,16 ha, tačnije 51.638 m 2 . Ista je omeđe<strong>na</strong><br />
koordi<strong>na</strong>tama (granicama) prikazanim u tabeli 2 i <strong>na</strong> shemi 4 datoj u prilogu.<br />
Prema Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />
breče u ležištu «Medvid-Sutulija» kod Busovače, ukupne geološke rezerve tehničkog<br />
kame<strong>na</strong> (A+B+C 1 ) su procijenjene <strong>na</strong> oko 1.702.586 m 3 , a rezerve za ekspoataciju <strong>na</strong><br />
oko 1.464.224 m 3 . A<strong>na</strong>lizom rezervi u zoni rasprostranje<strong>na</strong> ležišta konstatovano je da su<br />
potencijalne rezerve z<strong>na</strong>tne i da premašuju ukupnu količinu od oko 2.834.788 m 3 . Ove<br />
geološke rezerve omogućavaju eksploataciju <strong>na</strong>jmanje oko 20 godi<strong>na</strong> sa godišnjom<br />
proizvodnjom od oko 70.000 m 3 rovnog kame<strong>na</strong>, što ovisi o projektovanom godišnjem<br />
kapacitetu eksploatacije i tehničko-tehnološkim karakteristikama kamenolomskog<br />
postrojenja. S obzirom da se rezerve cjelokupnog ležišta procjenjuju <strong>na</strong> z<strong>na</strong>tno veće<br />
količine, period eksploatacije se može z<strong>na</strong>čajno produžiti, što će ovisiti o interesu<br />
operatora i tržišnim uvjetima.<br />
U okviru definisanog eksploatacionog polja ležišta krečnjačko-rožnjačke breče „Medvid-<br />
Sutulija“, kamen će se eksploatisati površinski, otvorenim kopom i to metodom etaža u<br />
visinskim zahvatima od 15 m, sa ukopavanjem eksploatacionog polja ispod nivoa<br />
prirodnog tere<strong>na</strong>, uz upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava za eksplozivno razaranje<br />
kompaktnih stije<strong>na</strong>. Takozvano dubinsko formiranje eksploatacionog polja ima određene<br />
ekološke pogodnosti zbog ublažavanja intenziteta i disperzije zvučne energije i<br />
disperzije mineralne prašine u okolinu.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
16
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Dosadašnja istraživanja su pokazala tehnološko-ekonomsku opravdanost otvaranja<br />
površinskog kopa tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu „Medvid-Sutulija“ kod Busovače. Prema provedenim a<strong>na</strong>lizama i ispitivanjima,<br />
ovo ležište spada u grupu kvalitetnog građevinskog kame<strong>na</strong>, koji se može uspješno<br />
upotrebljavati za proizvodnju maltera, beto<strong>na</strong> i asfalta, te u niskogradnji kao tamponski<br />
građevinski kamen za izradu nosivih tamponskih slojeva.<br />
Tehnološki procesi eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu sastoji se od<br />
sljedećih radnih procesa:<br />
- mašinski široki otkop,<br />
- utovar rovnog kame<strong>na</strong> sa utovarivačem ili bagerom u kamione i<br />
- transport sa etaža do kamenolomskog postrojenja <strong>na</strong> osnovnoj etaži.<br />
Sistem eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovom kamenolomu karakterišu njegovi radnotehnološki<br />
parametri i to:<br />
- broj i visi<strong>na</strong> etaža i ugao <strong>na</strong>giba njihovih kosi<strong>na</strong>,<br />
- duži<strong>na</strong> fronta radova,<br />
- širi<strong>na</strong> radnih i transportnih površi<strong>na</strong>.<br />
Sistem eksploatacije je međusobno povezan sa strukturom kompleksne mehanizacije<br />
koja će se koristiti <strong>na</strong> ovom kamenolomu. Izbor rudarsko-građevinske mehanizacije je<br />
izvršen <strong>na</strong> osnovu prognoznih karakteristika ovog stijenskog materijala sa mogućnošću<br />
velikih primje<strong>na</strong> <strong>na</strong> sličnim gradilištima.<br />
U cilju obezbjeđenja pristupa <strong>na</strong> radnu etažu potrebno je izraditi pristupne puteve, koji<br />
se zbog povoljne konfiguracije tere<strong>na</strong> mogu vrlo lako i jeftino izraditi.<br />
Tehnološki procesi eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ležištu „Medvid-<br />
Sutulija“ detaljno su definisani Glavnim rudarskim projektom urađenim od strane firme<br />
“Geosonda BH“ d.o.o. Tuzla, 2003. godine.<br />
1.1.4. Osnovne tehničke karakteristike kamenolomskog postrojenja<br />
Prerada rovnog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče u zahtjevane agregate predviđe<strong>na</strong><br />
je suhim postukom <strong>na</strong> tehnološkom polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />
Brown Lenox BL 114 M, koje je koncipirano kao dvostepeno drobilično postrojenje sa<br />
klasirnicom za proizvodnju traženih ko<strong>na</strong>čnih frakcija. Ono se sastoji od dvije mobilne<br />
jedinice i to:<br />
▪ drobilič<strong>na</strong> jedinica sa predizlučivanjem,<br />
▪ jedinica za prosijavanje, odnosno klasiranje.<br />
Građev<strong>na</strong> koncepcija drobiličnog postrojenja bazira se <strong>na</strong> slijedećim sadržajima:<br />
• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> tri osovine montirane sa pneumogumama<br />
<strong>na</strong> zadnjem dijelu, a prednji dio te konstrukcije se oslanja <strong>na</strong> poseban nosač u<br />
toku rada;<br />
• usipni bunker sa dodavačem za predsijavanje dužine L=4700 mm i širine B=2700<br />
mm;<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
17
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• čeljus<strong>na</strong> drobila<strong>na</strong>;<br />
• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 100 kW, koji je direktno vezan sa hidrauličnom<br />
pumpom preko koje se ostvaruje pogon svih radnih eleme<strong>na</strong>ta izuzev čeljusne<br />
drobilice koja se pokreće sistemom kli<strong>na</strong>stog remenja;<br />
• predajni transporter dužine L=12.000 mm i širine B=800 mm i<br />
• sistem za upravljanje drobiličnim postrojenjem.<br />
Prosijavanje rovnog i drobljenog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom postrojenju<br />
Titan Range 516, koje se sastoji od sljedećih konstrukcionih eleme<strong>na</strong>ta:<br />
• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> dvije osovine montirane <strong>na</strong><br />
pneumogumama,<br />
• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 72 kW pomoću kojeg se ostvaruje pogon svih radnih<br />
eleme<strong>na</strong>ta ovog postrojenja,<br />
• prijemni bunker sa tračnim postrojenjem, dužine L=3500 mm, širine B=2400 mm i<br />
visine H=1420 mm,<br />
• dozirni tračni transporter iz prijemnog bunkera <strong>na</strong> vibraciono sito dužine 7500 mm<br />
i širine 1200 mm,<br />
• četvoroetažno vibraciono sito, dužine 4880 mm i širine 1550 mm,<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 0-4 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 4-8 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 8-16 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 16-32 mm.<br />
• komandni pult za upravljanje postrojenjem za klasiranje i prosijavanje agregata.<br />
Kamenolomsko postrojenje će se locirati <strong>na</strong> sjevernom dijelu osnovne etaže i to <strong>na</strong><br />
prostoru koji omogućava racio<strong>na</strong>lno s<strong>na</strong>bdijevanje rovnim kamenom i preradu kame<strong>na</strong>.<br />
Napajanje postrojenja električnom energijom predviđeno je iz dizel agregata, koji će se<br />
locirati uz postrojenje za preradu kame<strong>na</strong>.<br />
Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja) prikazan je <strong>na</strong><br />
shemi 5 datoj u prilogu.<br />
Projektovani kapacitet kamenolomskog postrojenja iznosi: 70.000 m 3 č.m. x 1,35 =<br />
101.500 m 3 /g različitih frakcija.<br />
1.1.5. Rudarska mehanizacija i strojevi<br />
Glavnim rudarskim projektom eksploatiranje ležišta krečnjačko-rožnjačke breče<br />
"Medvid-Sutulija" detaljno su a<strong>na</strong>lizirane potrebe za rudarskom mehanizacijom i<br />
strojevima. Prema projektovanom kapacitetu za vršenje eksploatacionih radova <strong>na</strong><br />
kamenolomu, investitor bi trebao raspolagati sljedećom rudarskom mehanizacijom i<br />
strojevima:<br />
• Dizel agregat kontejnerske izvedbe za vanjsku montažu, kao što je npr. tip ADS 3<br />
286 4-6.71T, 225 kVA, 400/231 V, 50 Hz, Uljanik Pula;<br />
• Kompresor ATLAS COPKO tip XAS 66 Dd;<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
18
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• Utovarivač zapremine kašike od 3 m 3 , kao što je Caterpilar USA, tip CAT 950 (2<br />
kom);<br />
• Bager gusjeničar zapremine kašike od 1,5 m 3 ;<br />
• Buldozer s<strong>na</strong>ge 150-220 kW, kao što je tip CAT 9-D-H,<br />
• Lafet<strong>na</strong> bušilica;<br />
• Kamioni zapremine sanduka od 10 m 3 , kao što je Damper (2 kom), itd.<br />
Pogonsko dizel gorivo za utovarivač, bager, kamione i ostalu mehanizaciju dopremat će<br />
se <strong>na</strong> kamenolom cisternom dobavljača i skladištiti u <strong>na</strong>mjenski spremnik. Tankiranje u<br />
mehanizaciju i kamione treba vršiti ispred skladišnog spremnika, ali prostor treba urediti i<br />
betonirati ili asfaltirati, sa odvodom oborinskih voda u odvajač ulja.<br />
1.1.6. Objekti logistike i pomoćni objekti<br />
Na prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ predviđeni su određeni objekti logistike,<br />
rezervnih dijelova, goriva, potrošnog materijla, sanitarni čvor i drugi prateći objekti i<br />
sadržaji, koji omogućavaju obavljanje osnovne djelatnosti površinske eksploatacije<br />
tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče, te drobljenje i klasiranje u pojedine<br />
frakcije. Predviđeni su sljedeći objekti i sadržaji:<br />
• kancelarija rukovodioca i administrativnog radnika u tipskom kontejneru,<br />
• prostorija za presvlačenje radnog osoblja sa čajnom kuhinjom u kontejneru,<br />
• magacin priručnog alata i potrošnog materijala u kontejneru,<br />
• čuvarnica,<br />
• nužnik sa odvodnjom otpadnih voda,<br />
• plato za držanje i održavanje rudarsko-građevinske mehanizacije i vozila,<br />
• rampama za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa.<br />
1.2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i količi<strong>na</strong><br />
materijala koji se koriste<br />
1.2.1. Tehnologija rada <strong>na</strong> kamenolomu<br />
Prije početka eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“<br />
kod Busovače bit će potrebno izvršiti određene tehničke i tehnološke pripreme u cilju<br />
obezbjeđivanja uvjeta za normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatacije i prerade<br />
tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> i to:<br />
- izvršiti krčenje i uklanjanje rastinja, drvne mase i vađenje panjeva <strong>na</strong> dijelu<br />
predviđenom za prvu fazu eksploatacije i dalje sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />
radova,<br />
- izvršiti skidanje humusnog sloja (otkrivke),<br />
- izvršiti dijelom izmještanje potoka Sutulije kopanjem novog korita ka<strong>na</strong>la uz<br />
neposrednu ivicu odobrenog eksploatacionog polja (oko tačke B), te njegovo<br />
zacijevljenje u dužini cca 50 i ka<strong>na</strong>lisanje uzvodnog dijela korita u dužini od cca<br />
35 m;<br />
19<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
- formiranje radnih etaža i pristupnih rampi <strong>na</strong> radne etaže u skladu sa glavnim<br />
rudarskim projektom,<br />
- uređenje radnog platoa u skladu sa projektom i ovom studijom u cilju<br />
obezbjeđenja normalnih tehnoloških uvjeta za rad i zaštite okoliša,<br />
- izgradnja i uređenje internih komunikacija u skladu sa rudarskim projektom,<br />
- rekonstrukcija i proširenje pristupnog puta od magistralnog puta M-5 do osnovne<br />
radne etaže u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti u cilju bezbijednog i<br />
normalnog odvijanja saobraćaja,<br />
- montiranje drobiličnog postrojenja i klasirnice,<br />
- izgradnja hidrotehničkih objekata za prihvat i odvođenje oborinskih voda, te<br />
sistema ka<strong>na</strong>lizacije i tretma<strong>na</strong> otpadnih voda,<br />
- obezbjeđenje drugih uvjeta za eksploataciju i preradu krečnjačko-rožnjačke breče<br />
<strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />
Na kamenolomu "Medvid-Sutulija" kamen će se eksploatirati površinski, otvorenim<br />
kopom i to metodom etaža u visinskim zahvatima od 15 m, sa upotrebom minskoeksplozivnih<br />
sredstava za eksplozivno razaranje stije<strong>na</strong>. Površinski kop će se razvijati<br />
formiranjem etaža sa određenom međusobnom visinskom razlikom po projektiranom<br />
rješenju. Formiranje etaža je uvjetovano konfiguracijom tere<strong>na</strong>, geološko-tektonskim<br />
uvjetima, kao i granicom otkopnog polja.<br />
Otvaranje ležišta će se izvršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti +390 uz konture eksplaotacionog polja, <strong>na</strong><br />
istočnoj strani ležišta, čime će se formirati osnovni radni plato <strong>na</strong> kome će se ujedno<br />
montirati i kamenolomsko postrojenje. Otvaranje ležišta će se izvršiti u prvoj fazi i u<br />
okviru ove faze predviđeno je izvođenje sljedećih osnovnih radova:<br />
• otvaranje etaže +390 m;<br />
• otvaranje etaže +405 m<br />
• otvaranje etaže +420 m,<br />
• izrada pristupnih etažnih puteva širine oko 6 m i uspo<strong>na</strong> 10%,<br />
U prvoj fazi se obezbjeđuju tehnološki uvjeti za nesmetanu eksploataciju i preradu<br />
rovnog kame<strong>na</strong> i dovođenje eksploatacionih etaža u projektovane granice. Visi<strong>na</strong><br />
eksploatacionih etaža je 15 m, a širi<strong>na</strong> berne u završnoj kosini treba da iznosi 10 m.<br />
U drugoj fazi eksploatacije predviđen je dalji razvoj izvedenih etaža i otvaranje ostale<br />
dvije visinske etaže: +435 m i +455 m. Ova faza eksploatacije traje sve do dostizanja<br />
maksimalne otvorenosti eksploatacionih etaža i dostizanja projektovanih visi<strong>na</strong> svih<br />
etaža.<br />
U trećoj fazi eksploatacije ležišta dovode se eksploatacione etaže u završni položaj idući<br />
od istočne ka zapadnoj granici eksploatacionog polja.<br />
Odabirom <strong>na</strong>vedenih tehničko-tehnoloških karakteristika etaža omogućeno je:<br />
- optimalno izvođenje eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong>,<br />
- postizanje optimalnih uvjeta za izvođenje bušačko-minerskih radova kao i<br />
<strong>na</strong>jboljih rezultata miniranja i<br />
- uklapanje u konfiguraciju tere<strong>na</strong> i postojeći pristupni put do ovog površinskog<br />
kopa.<br />
20<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Proces eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sastoji se od sljedećih tehnoloških faza:<br />
1. Otkrivka - skidanje i uklanjanje raslinja i jalovinskog pokrova;<br />
2. Bušenje i miniranje dubokih minskih bušoti<strong>na</strong>;<br />
3. Guranje odminiranog materijala sa eksploatacionih etaža <strong>na</strong> osnovni radni plato<br />
(kota +390) pomoću buldozera;<br />
4. Usitnjavanje negabaritnih blokova <strong>na</strong> sitnije komade;<br />
5. Utovar rovnog kame<strong>na</strong> i transport do postrojenja za drobljenje i klasiranje <strong>na</strong><br />
osnovnom platou, <strong>na</strong> k +390;<br />
6. Tehnička i biološka rekultivacija završnih kosi<strong>na</strong> kopa <strong>na</strong>kon okončanja<br />
eksploatacije.<br />
Radovi <strong>na</strong> eksploataciji krečnjačko-rožnjačke breče započinju otkrivanjem ležišta,<br />
odnosno krčenjem i uklanjanjem drveća i sitnog rastinja, drvne mase i vađenja panjeva<br />
te skidanjem jalovinskog pokrova (otkrivke) uz ubotrebu bagera i/ili buldozera.<br />
Otkopavanje i uklanjanje otkrivke vršit će se sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem fronta<br />
rudarskih radova <strong>na</strong> eksploataciji kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji. Jalovi<strong>na</strong> će se u prve<br />
dvije faze odlagati <strong>na</strong> vanjskom odlagalištu. Poslije grubog odstranjivanja jalovine<br />
pristupa se detaljnom čišćenju i otvaranju visinskih etaža. Eventualno dobive<strong>na</strong> koris<strong>na</strong><br />
drv<strong>na</strong> masa će se upotrijebiti kao ogrijevno drvo.<br />
Materijal će se mašinski kopati upotrebom rudarske mehanizacije (bagera i utovarivača)<br />
i obrušavati pomoću buldozera <strong>na</strong> osnovnu radnu etažu ili utovarati u kamione (kipere)<br />
sa kojima će se transportovati do kamenolomskog postrojenja <strong>na</strong> osnovnoj radnoj etaži<br />
radi prerade (drobljenja i klasiranja). Tamponski materijal će se kamionima<br />
transportovati <strong>na</strong> vanjsko odlagalište ili direktno <strong>na</strong> mjesto ugradnje.<br />
Za dobijanje materijala iz masiva neophod<strong>na</strong> je upotreba minsko-eksplozivnih sredstava<br />
za razaranje kompaktne stijenske mase. Prethodno treba izvršiti bušenje minskih rupa.<br />
Bušenje minskih rupa vrši se pomoću garniture za bušenje sa odgovarajućim alatom i<br />
priborom. Bušenje predviđa izvođenje vertikalnih minskih bušoti<strong>na</strong> u dva, tri ili više<br />
redova, zavisno od više kriterija, kao što su atmosferski uvjeti, projektovani kapacitet,<br />
seizmičko dejstvo miniranja itd. Veliči<strong>na</strong> prečnika bušotine i raspored minskih rupa je<br />
određen u Glavnom rudarskom projektu.<br />
Za miniranje će se koristiti standardni privredni eksplozivi i eksploziv<strong>na</strong> sredstva, koji se<br />
trenutno nude <strong>na</strong> tržištu, a ispunjavaju propisane kvalitete, kao što su npr. “Anfo“<br />
eksplozivi, praškasti eksplozivi (Amo<strong>na</strong>l i Amonex), plastični eksplozivi (Vitezit-20,<br />
Kamnitit E-1, Minex-4) i sl. Kao eksploziv<strong>na</strong> sredstva koristiti će se rudarska kapsula,<br />
električni deto<strong>na</strong>tori, sporogoreći i detonirajući štapini, nonel konektor, usporivači itd.<br />
Količi<strong>na</strong> minsko-eksplozivnih sredstava, potrebnih za ovaj tehnološki proces, se planira<br />
u zavisnosti od veličine pripremljenog miskog polja, <strong>na</strong> osnovu čega se <strong>na</strong> radilište i<br />
dovozi minsko-eksploziv<strong>na</strong> sredstva po odgovarajućoj količini i vrsti. Izbor eksploziva<br />
vršit će se <strong>na</strong> osnovu njihovih svojstava, sigurnosti pri rukovanju i visini cijene. Kod<br />
miniranja je potrebno primijeniti neelektrični sistem iniciranja, koji u potpunosti eliminiše<br />
utjecaj zračnih efekata miniranja <strong>na</strong> okoliš, kao i usporenje po svakom stupnju paljenja u<br />
cilju smanjenja seizmičkih efekata miniranja. Masivnim miniranjima sa plitkim<br />
bušoti<strong>na</strong>ma trebala bi se dobiti dobra rastresanja materijala.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
21
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Količi<strong>na</strong> minsko-eksplozivnih sredstava neophodnih za miniranje data je u Glavnom<br />
rudarskom projektu i planira se u zavisnosti od di<strong>na</strong>mike i obima miniranja, <strong>na</strong> osnovu<br />
čega se vrši doprema minsko-eksplozivnih sredstava po odgovarajućoj količini i vrsti u<br />
cilju miniranja stijenske mase. Specifič<strong>na</strong> potrošnja eksploziva za miniranje <strong>na</strong> ovom<br />
kamenolomu prema projektu iznosi 0,641 kg/m 3 č.m.<br />
Izvođenje minerskih radova mora se obavljati u skladu sa odredbama Pravilnika o<br />
tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.<br />
Broj miniranja tokom jedne godine je u direktnoj vezi sa prirodnim uvjetima u ležištu i<br />
planiranoj godišnjoj proizvodnji, sukladno Glavnom rudarskom projektu.<br />
Miniranje stijenskih masa izvodit će ovlaštene firme, koje će operator angažovati po<br />
ugovoru, što će uključivati i njihovu obavezu obezbjeđivanja i upotrebe eksplozivnih<br />
sredstava.<br />
Odminirani i otkopani materijal će se sa eksploatacionih etaža gurati i obrušavati<br />
pomoću buldozera <strong>na</strong> osnovnu radnu etažu <strong>na</strong> kojoj se utovara u kamione upotrebom<br />
utovarivača i transportovati <strong>na</strong> kamenolomsko postrojenje u cilju proizvodnje frakcija.<br />
Transport rovnog kame<strong>na</strong> će se po potrebi vršiti i sa eksploatacionih etaža.<br />
Negabaritni blokovi će se usitnjavati upotrebom eksploziva i ovaj materijal će se<br />
otpremati <strong>na</strong> kamenolomsko postrojenje u cilju prerade u frakcije.<br />
Prerada rovnog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju lociranom <strong>na</strong><br />
osnovnoj radnoj etaži.<br />
Na slici 6. prikaza<strong>na</strong> je principijel<strong>na</strong> shema tehnološkog procesa dobijanja i prerade<br />
kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> površinskom kopu "Medvid-Sutulija".<br />
Slika 6. Principijal<strong>na</strong> shema tehnološkog procesa dobijanja i prerade kame<strong>na</strong><br />
Projektirani godišnji kapacitet proizvodnje tehničko-građevnog kame<strong>na</strong> u<br />
eksploatacijskom polju kamenoloma "Medvid-Sutulija" iznosi 70.000 m 3 . Na bazi ovog<br />
bilansa ukupne godišnje proizvodnje, izvrše<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> i energe<strong>na</strong>ta, koji će<br />
se koristiti pri eksploataciji krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
22
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Proizvodnja je planira<strong>na</strong> u jednoj smjeni (osim siječnja i prosinca), tokom ljeta po potrebi<br />
produženoj, a iskazuje se u rastresitom stanju (koeficijent rastresitosti 1,35), godišnji<br />
plan: 244 radnih da<strong>na</strong>; stjenska masa 70.000 m 3 , frakcija 101.500 m 3 ; mjesečni plan: 24<br />
rad<strong>na</strong> da<strong>na</strong>, 7.000 m 3 ; dnevni plan: efektivno 7 sati rada, u jednoj smjeni 292 m 3 i satni<br />
plan 36,5 m 3 .<br />
Ukupne eksploatacijske rezerve krečnjačko-rožnjačke breče procijenjene su <strong>na</strong><br />
1.372.768 m 3 .<br />
U svim tehnološkim fazama i operacijama eksploatacije kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom<br />
lokalitetu produkuje se relativno niža količi<strong>na</strong> prašine, koja se emituju u zrak. Količi<strong>na</strong> i<br />
intenzitet produkcije i emisije prašine ovisi prvenstveno o vlažnosti samog materijala,<br />
meteorološkim i tehničko-tehnološkim uvjetima. S obzirom da će se eksploatacija vršiti u<br />
formiranom niskopu, uzvišenja i drve<strong>na</strong>sto rastinje će z<strong>na</strong>čajno utjecati <strong>na</strong> sprečavanje i<br />
ublažavanje emisija prašine izvan eksploatacionog polja. I pored <strong>na</strong>vedenog, projektom<br />
je potrebno predvidjeti mjere za obaranje prašine <strong>na</strong> mjestima njenog <strong>na</strong>stajanja u cilju<br />
zaštite okoliša.<br />
Prilikom eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> produkovat će se buka i emitovti u<br />
okolinu. Buku će stvarati mobil<strong>na</strong> i stacio<strong>na</strong>r<strong>na</strong> mehanizova<strong>na</strong> oprema i to: bušaća<br />
garnitura, dizel-električni agregat, bager, buldozer, transportni kamioni, drobilično<br />
postrojenje i dr. Isto tako, buka će se stvarati prilikom miniranja stijenske mase, njenog<br />
obrušavanja sa etaža <strong>na</strong> radni plato i usitnjavanja vangabaritnih blokova upotrebom<br />
eksploziva.<br />
Glavnim rudarskim projektom definisani su uvjeti otvaranja ležišta i eksploatacije, te<br />
prerade rovnog tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> i otpreme frakcije i tampo<strong>na</strong>. Istim<br />
projektom i ovom studijom predviđene su određene mjere zaštite okoliša, odnosno<br />
sprečavanja i smanjivanja negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
1.2.2. Tehnologija rada kamenolomskog postrojenja<br />
Prerada rovnog kame<strong>na</strong> vršiti će se <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />
Brown Lenox BL 114 M kroz sljedeće tehnološke operacije:<br />
- čiščenje-odabiranje ili oplemenjivanje kame<strong>na</strong>,<br />
- drobijenje kame<strong>na</strong>,<br />
- prosijavanje,<br />
- transport i<br />
- deponiranje osnovnog materiala (krečnjačko-rožnjačka breča) po frakcijama<br />
potrebnih za izradu betonskih, asfaltnih i drugih smjesa materijala.<br />
Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja) prikazan je <strong>na</strong><br />
shemi 5 datoj u prilogu.<br />
Tehnologija pripreme, drobijenja, prosijavanja, transporta i skladištenje pojedinih<br />
granulacija rješe<strong>na</strong> je u nekoliko tehnološki zaokruženih postrojenja, koja se međusobno<br />
dopunjavaju i povezuju transporterima sa gumenom trakom i presipnim lijevkovima.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
23
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Materijal sa kamenoloma se odabira u dimenzijama preko do maksimalno 50 mm (čist<br />
kamen) i utovarivačem ili kamionima otprema u prijemni bunker.<br />
Prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> započinje dopremom i doziranjem u prijemni<br />
bunker kamenolomskog postrojenja sa utovarivačem ili kamionskim istovarom. Na<br />
njegovom ulazu je ugrađe<strong>na</strong> fiks<strong>na</strong> čelič<strong>na</strong> rešetka sa rastojanjem prečki za<br />
predsijavanje od 50 mm, koja sprečava ulaz krupnim komadima u bunker i dalje u<br />
drobilicu. Funkcija ovog bunkera jeste prihvat rovnog kame<strong>na</strong>, koji se doprema sa<br />
utovarivačem ili kamionima sa osnovnog platoa predmetnog površinskog kopa.<br />
Natrešeni agregati se jednim dijelom <strong>na</strong> rešetki manuelno čekićima usitnjavaju, a oni koji<br />
se ne mogu usitniti izdvajaju se kao <strong>na</strong>drešetne frakcije koje se usitnjavaju pomoću<br />
bagera sa čekićem ili manuelno. Frakcije manje od dimenzije rešetke odlaze <strong>na</strong> predajni<br />
trakasti transporter preko dodavača smještenog ispod prihvatnog bunkera koji ima<br />
zadatak da jed<strong>na</strong>komjerno dozira materijal <strong>na</strong> transporter. Preko <strong>na</strong>vedenog trakastog<br />
transportera materijal se transportuje <strong>na</strong> postrojenje klasirnice, odnosno <strong>na</strong><br />
četveroetažno vibracionno sito <strong>na</strong> kojem se materijal prosijava (klasira) <strong>na</strong> pojedine<br />
frakcije u sistemu sita. Kroz ta vibracio<strong>na</strong> sita formiraju se sijane frakcije 0-4 mm, 4-8<br />
mm, 8-16 mm i 16-32 mm. Frakcije se dalje posebnim trakastim transporterima za<br />
pojedine frakcije transportuju <strong>na</strong> odvojene deponije koje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> otvorenom<br />
prostoru u blizini kamenolomskog postrojenja i to:<br />
- deponija frakcije 0-4 mm,<br />
- deponija frakcije 4-8 mm,<br />
- deponija frakcije 8-16 mm,<br />
- deponija frakcije 16-32 mm.<br />
Sa deponije pojedine frakcije se utovaraju u kamione pomoću utovarivača i odvoze<br />
kupcima u svrhu proizvodnje asfaltnih mješavi<strong>na</strong>, beto<strong>na</strong>, betonske galanterije, fasadnih<br />
maltera, maltera za zidanje, te za proizvodnju tamponskog i <strong>na</strong>sipnog materijala.<br />
Upravljanje kamenolomskim postrojenjem vrši se iz komandne kabine smještene pored<br />
klasirnice.<br />
Projektovani kapacitet odabranog tehnološkog postrojenja za drobljenje i klasiranje<br />
mineralnih agregata Brown Lenox BL 114 M za 10 mjeseci ili 1840 časova u godini<br />
iznosi: 70.000 m 3 č.m. x 1,35 = 101.500 m 3 /g komercijalnih frakcija. Efektivno korištenje<br />
radnog vreme<strong>na</strong> i projektovanog kapaciteta ovih postrojenja iznosi 80%. Iz ovog<br />
proizilazi da efektivno radno vrijeme predviđenog postrojenja iznosi 1.472 h/god, <strong>na</strong> bazi<br />
čega je i procijenje<strong>na</strong> maksimal<strong>na</strong> godišnja proizvodnja komercijalnih frakcija od<br />
101.500 m 3 .<br />
1.2.3. Priroda i količi<strong>na</strong> materijala koji se koriste u tehnološkim procesima<br />
<strong>na</strong> kamenolomu<br />
Sve materijale koji se koriste u procesima eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke<br />
breče možemo podijeliti <strong>na</strong> prirodne i industrijske. Prirodne materijale čini krečnjačkorožnjačka<br />
breča, koja se eksploatira <strong>na</strong> eksploatacionom polju ovog kamenoloma.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
24
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Industrijski materijali su: energent (dizel-gorivo D-2), mašinska ulja i maziva neophodni<br />
za rad rudarske mehanizacije i tehnološke opreme <strong>na</strong> eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong>, te<br />
eksploziv<strong>na</strong> sredstva.<br />
Potrošnja industrijskih materijala ovisi o produkciji kamenih agregata. U ovom projektu<br />
godišnja proizvodnja je procijenje<strong>na</strong> <strong>na</strong> 70.000 m 3 rovnog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke<br />
breče, odnosno 101.500 m 3 komercijalnih frakcija. Na bazi ovog bilansa proizvodnje,<br />
izvrše<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> potrošnje industrijskih materijala, koji će se koristiti <strong>na</strong> ovom<br />
kamenolomu. Procje<strong>na</strong> potrošnje po vrsti i količini industrijskog materijala predstavlje<strong>na</strong><br />
je u slijedećoj tabeli.<br />
Tabela 3. Normativi potrošnje industrijskog materijala i energije<br />
Redni<br />
broj<br />
Materijal Normativ i jedinica mjere<br />
1. Dizel gorivo 1,840 kg/m 3 č.m.<br />
2. Ulje i mazivo 0,147 kg/m 3 č.m.<br />
3. Eksploziv 0,641 kg/m 3 č.m.<br />
4. Deto<strong>na</strong>torski štapin 0,177 kg/m 3 č.m.<br />
5. Deto<strong>na</strong>torske kapisle 0,070 kg/m 3 č.m.<br />
5. Usporivači 0,100 kg/m 3 č.m.<br />
6. Sporogoreći štapin 0,006 kg/m 3 č.m.<br />
7. Šipke 0,0004 kg/m 3 č.m.<br />
8. Krune 0,005 kg/m 3 č.m.<br />
Iz prikazanih podataka vidljivo je da je dizel gorivo <strong>na</strong>jzastupljeniji materijal koji će se<br />
koristiti u radu rudarske mehanizacije i transportnih sredstava kod eksploatacije,<br />
prijevoza i prerade kamenih agregata. Dizel gorivo je standardnog kvaliteta i<br />
obezbjeđivat će se od ovlaštenih prometnika <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da će se dopremati u <strong>na</strong>mjenskoj<br />
cisterni sa automatom za utakanje. To z<strong>na</strong>či da nije predviđeno skladište goriva, a<br />
maziva će se <strong>na</strong>bavljati i skladištiti u <strong>na</strong>mjenskom skladištu smještenom u kontejneru.<br />
Uskladištenje maziva se mora vršiti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za<br />
skladištenje zapaljivih i opasnih materija.<br />
Isto tako, <strong>na</strong> kamenolomu će se koristiti z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> eksploziva, koji će se<br />
<strong>na</strong>bavljati kao standardizovani proizvod od ovlaštenih firmi i dopremati u skladu sa<br />
propisima koji reguliraju transport i rukovanje eksplozivima. Na bazi bilansa proizvodnje<br />
rovnog kame<strong>na</strong>, procjenjuje se da će se <strong>na</strong> ovom kamenolomu koristiti oko 45 t<br />
eksploziva godišnje, pri projektovanoj proizvodnji od 70.000 m 3 /g rovnog kame<strong>na</strong>.<br />
Za miniranje će se koristiti eksploziv koji će se dopremati <strong>na</strong> kamenolom samo kada se<br />
vrši miniranje od strane angažovanog ovlaštenog izvođača minerskih radova.<br />
Eventualno ne utrošeni eksploziv i eksplozivne materije izvođač vraća istog da<strong>na</strong> u<br />
svoje skladište. Prema ovom konceptu Investitor ne planira formiranje skladišta za<br />
eksploziv <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />
S<strong>na</strong>bdijevanje pitkom vodom za sada je predviđeno dopremom u komercijalnim<br />
pakovanjima, a po potrebi angažovanjem mobilne cisterne mjesnog komu<strong>na</strong>lnog<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
25
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
preduzeća. Industrijska voda za tehnološke potrebe (prskanje internih saobraćajnica, za<br />
kamenolomsko postrojenje, pranje mehanizacije i sl.) će se obezbjeđivati zahvatom iz<br />
potoka Sutulija.<br />
1.3. Procje<strong>na</strong>, po tipu i količini očekivanog otpada i emisija<br />
Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče za proizvodnju mineralnih<br />
agregata različite frakcije predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti otpad i<br />
emituje u zrak mineralnu prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a<br />
potencijalno može uticati <strong>na</strong> površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u<br />
vode (otpadne vode od pranja mehanizacije, curenje goriva i maziva iz mehanizacije i<br />
transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda), te uticati <strong>na</strong> okolinu<br />
bukom <strong>na</strong>stalom radom <strong>na</strong> kamenolomu. Eksploatacija kame<strong>na</strong> će se vršiti uz upotrebu<br />
eksplozivnih sredstava, zbog čega postoji potencijal<strong>na</strong> mogućnost negativnih utjecaja<br />
bušenja i rušenja stije<strong>na</strong> upotrebom eksploziva, što ovisi o <strong>na</strong>činu rada i primijenjenoj<br />
tehnologiji.<br />
Potencijalni negativni utjecaji kamenoloma "Medvid-Sutulija" <strong>na</strong> okoliš vezani su za sve<br />
tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu se<br />
očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji <strong>na</strong> okoliš:<br />
• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom esksploatacije<br />
i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju;<br />
• ispuštanje otpadni voda od pranja rudarske mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />
otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />
• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />
• deforestacija i uklanjanje vegetacije i humusnog sloja zemljišta,<br />
• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />
• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />
• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />
A<strong>na</strong>lizom investiciono-tehničke dokumentacije, terenskom opservacijom i prikupljanjem<br />
potrebnih informacija od investitora identificirani su određeni potencijalni negativni uticaji<br />
<strong>na</strong> okoliš ovog projekta. Svi identificirani potencijalni negativni uticaji <strong>na</strong> okoliš ovog<br />
projekta predstavljeni u <strong>na</strong>rednoj tabeli.<br />
Tabela 4. Identifikacija potencijalnih uticaja <strong>na</strong> okoliš<br />
Identificirani uticaji <strong>na</strong> okoliš<br />
(1) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma<br />
1.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja<br />
<strong>na</strong>staje pri utovaru i istovaru kamenog<br />
agregata i jalovine.<br />
Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine<br />
koja <strong>na</strong>staje pri kretanju vozila <strong>na</strong> prostoru<br />
kamenoloma i djelovanjem vjetra.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
Z<strong>na</strong>čaj uticaja (nez<strong>na</strong>tan/umjeren/<br />
z<strong>na</strong>čajan/veoma z<strong>na</strong>čajan)<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
26
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Zagađivanje zraka uslijed emisije otpadnih<br />
dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt<br />
sagorijevanja dizel goriva u rudarskoj<br />
mehanizaciji i kamionima.<br />
Zagađivanje zraka prilikom bušenja minskih<br />
bušoti<strong>na</strong> i miniranja.<br />
1.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />
Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom<br />
i mazivom iz mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Ispuštanje zamuljenih voda sa radnog platoa.<br />
Ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda.<br />
1.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />
Uklanjanje humusnog sloja i pokrivke.<br />
Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz<br />
rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Nepropisano odlaganje otkrivke i jalovine.<br />
Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje opasnog<br />
otpada (otpad<strong>na</strong> ulja, akumulatori, uljni filteri i<br />
sl.).<br />
Nepropisno odlaganje miješanog<br />
komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />
1.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />
Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarskograđevinske<br />
mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
1.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja.<br />
Veoma z<strong>na</strong>čajan i potrebno je ograničiti<br />
uklanjanje zemljišta samo <strong>na</strong><br />
eksploataciono područje.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />
zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je preduzeti mjere<br />
ublažavanja<br />
Z<strong>na</strong>čajan i potrebno je preduzeti mjere<br />
Krčenje drveća i niskog rastinja i uklanjanje<br />
vegetacije (deforestacija).<br />
zaštite i ublažavanja koliko god je to<br />
moguće.<br />
(2) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu eksploatacije kame<strong>na</strong> i rada kamenolomskog postrojenja<br />
2.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />
Zagađivanje zraka prilikom bušenja minskih<br />
bušoti<strong>na</strong> i miniranja stijenske mase.<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja<br />
<strong>na</strong>staje pri utovaru i istovaru kamenog<br />
agregata i jalovine.<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije mineralne<br />
prašine koja <strong>na</strong>staje pri drobljenju i<br />
prosijavanju materijala.<br />
Nez<strong>na</strong>tan zbog manjeg obima, ali je<br />
potrebno primijeniti mjere ublažavanja<br />
emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Umjeren i potrebno je primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja emisije.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
27
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine<br />
sa deponije jalovine, mineralnih agregata i<br />
radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem vjetra i<br />
kretanjem vozila.<br />
Zagađivanje zraka uslijed emisije otpadnih<br />
dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt<br />
sagorijevanja dizel goriva u dizel agregatu,<br />
rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />
2.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />
Ispuštanje otpadnih voda od pranja rudarskograđevinske<br />
mehanizacije i oborinskih voda<br />
sa uređenih prostora <strong>na</strong> radnom platou.<br />
Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom<br />
i uljem iz mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda.<br />
2.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />
Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz<br />
rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Ispuštanje zauljenih i zamuljenih voda,<br />
odnosno onečišćenih oborinskih voda sa<br />
uređenih radnih prostora <strong>na</strong> osnovnom<br />
radnom platou.<br />
Nepropisano odlaganje otkrivke i jalovine.<br />
Nepropisano odlaganje mulja i zauljene vode<br />
iz separatora i mulja iz septičke jame.<br />
Nepropisno odlaganje opasnog otpada<br />
(otpadno ulje, uljni filteri, mješavi<strong>na</strong> ulje/voda<br />
i akumulatori).<br />
Nepropisno odlaganje miješanog<br />
komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />
2.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />
Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />
mehanizacije i kamenolomskog postrojenja.<br />
2.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />
Krčenje drveća i niskog rastinja i uklanjanje<br />
vegetacije (deforestacija).<br />
(3) Uticaji u periodu <strong>na</strong>kon zatvaranja kamenoloma<br />
2.1. Uticaji <strong>na</strong> zemljište<br />
Erozija zemljišta <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan/mali, ali je potrebno primijeniti<br />
mjere ublažavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
ublažavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tno/umjereno i potrebno je<br />
primijeniti mjere ublažavanja.<br />
Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Umjereno i potrebno je primijeniti mjere<br />
sprečavanja<br />
Umjeren i potrebno je primijeniti mjere<br />
zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno primijeniti mjere<br />
zaštite<br />
Umjeren i potrebno je preduzeti mjere<br />
ublažavanja<br />
Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i potrebno je preduzeti<br />
mjere zaštite, sprečavanja ili ublažavanja<br />
Umjeren i potrebno je preduzeti mjere<br />
zaštite, odnosno ublažavanja.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
28
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Pored <strong>na</strong>vedenih uticaja <strong>na</strong> okoliš, razmatrani su i uticaji <strong>na</strong> stanovništvo, poljoprivredno<br />
zemljište i materijal<strong>na</strong> dobra u okolini predmetne lokacije. U bližoj okolini predmetne<br />
lokacije nema <strong>na</strong>selja, poljoprivrednog zemljišta i građevinskih objekata, te drugih<br />
materijalnih dobara. Najbliže kuće <strong>na</strong>laze se u zaseoku Sutulija, koji broji 4<br />
domaćinstava, u kojima živi 15 stanovnika i koje pripada selu Lončari koje je udaljeno od<br />
predviđenog kamenoloma oko 1,3 km.<br />
U blizini predmetne lokacije ne <strong>na</strong>lazi se ni poljoprivredno zemljište i drugi specifični<br />
objekti <strong>na</strong> koje bi ovaj kamenolom mogao negativno uticati.<br />
Ovaj projekat ima određene pozitivne socio-ekonomske uticaje, jer će se njegovom<br />
realizacijom uposliti novi zaposlenici i obezbijediti neophodan mineralni proizvod za<br />
proizvodnju maltera, beto<strong>na</strong>, asfalta i drugih proizvoda, kao i materijal za tampon.<br />
1.3.1. Emisija u zrak<br />
U tehnološkom procesu eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče i njene prerade <strong>na</strong><br />
kamenolomskom postrojenju očekuju se određene emisije prašine i otpadnih plinova i to:<br />
• emisija mineralne prašine od bušenja minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranja stijenske<br />
mase, obrušavanja stijenske mase sa radnih etaža, utovara i transporta rovne<br />
stijenske mase, otkrivke i frakcije, te drobljenja i prosijavanja materijala i<br />
uzvitlavanja mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponije jalovine i<br />
deponije frakcije djelovanjem vjetra,<br />
• emisija otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt sagorijevanja goriva u<br />
motorima rudarske mehanizacije i strojeva,<br />
• emisija produkata sagorijevanja eksplozivnih sredstava pri miniranju.<br />
Ni jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>vedenih emisija nema karakter kontinuiteta, u smislu odvijanja radova i<br />
ispuštanja zagađujućih tvari u zrak. Sve aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu su diskontinuirane i<br />
izvode se u određenim vremenskim intervalima, ovisno o obimu i potrebi proizvodnje<br />
frakcije. Emisije u zrak se javljaju samo u vrijeme izvođenja radova <strong>na</strong> eksploataciji i<br />
preradi kame<strong>na</strong> i određenih tehnoloških operacija.<br />
a) Emisija prašine<br />
Potencijalni izvori emisije prašine su:<br />
• bušenje minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranje stijenske mase,<br />
• obrušavanje stijenske mase sa radnih etaža <strong>na</strong> osnovnu etažu,<br />
• utovar, interni transport i istovar, odnosno deponovanje rovne stijenske mase,<br />
otkrivke i frakcije,<br />
• drobljenje i prosijavanje materijala i<br />
• nekontrolisano uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, manipulativnih<br />
prostora, deponije jalovine i deponije frakcije djelovanjem vjetra.<br />
Prema literaturnim i iskustvenim podacima, nivo emisija prašine pri <strong>na</strong>vedenim<br />
tehnološkim operacijama je nez<strong>na</strong>tan i ne može z<strong>na</strong>čajnije uticati <strong>na</strong> kvalitet okoliša.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
29
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Manji do nez<strong>na</strong>tni utjecaji mogu se očekivati samo u prečniku maksimalno 100 m zračne<br />
linije od eksploatacionog polja u <strong>na</strong>jnepovoljnijim uvjetima, što ovisi od klimatskih uvjeta<br />
i reljefa tere<strong>na</strong>. U ovom slučaju relejf tere<strong>na</strong> i šumsko rastinje pogoduje sprečavanju<br />
disperzije prašine <strong>na</strong> veće udaljenosti od izvora. Praši<strong>na</strong> će se pretežno taloži u zoni<br />
radnih površi<strong>na</strong> kamenoloma, zbog većeg prečnika čestica i formiranja eksploatacionog<br />
polja u niskopu okruženom sa svih stra<strong>na</strong> drvećem.<br />
Izvori zagađivanja zraka <strong>na</strong> površinskom kopu (kamenolomu) su uglavnom<br />
nekontrolisani i zbog toga se mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja otežano<br />
provode. Međutim, od provođenja mjera sprečavanja i smanjenja emisije mineralne<br />
prašine zavisi utjecaj površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalitet zraka u<br />
okruženju. Zato je potrebno obezbijediti dosljedno provođenje raspoloživih mjera zaštite<br />
zraka, posebno tehnoloških mjera, shodno propisima koji regulišu ovu oblast.<br />
Činjenica je da se u široj okolini ovog kamenoloma ne <strong>na</strong>laze drugi izvori zagađivanja<br />
zraka, što z<strong>na</strong>či da je potencijalni kapacitet okoliša za prijem emisija poluta<strong>na</strong>ta<br />
povoljan, zbog mogućnosti samoprečišćavanja.<br />
Pri radu <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" ne očekuju se nikakvi ekscesni slučajevi koji<br />
bi mogli uzrokovati povećano zagađenje zraka.<br />
Očekiva<strong>na</strong> emisija mineralne prašine, prema Ikiću (1999) u pojedinim tehnološkim<br />
fazama i operacijama <strong>na</strong> kamenolomu prikaza<strong>na</strong> je u sljedećoj tabeli.<br />
Izvor emisije prašine<br />
Očekiva<strong>na</strong> koncentracija<br />
mg/m 3<br />
Suho bušenje minskih bušoti<strong>na</strong> 7-19<br />
Miniranje stijenske mase 15<br />
Utovar, transport i istovar, odnosno deponovanje rovne<br />
stijenske mase, otkrivke i frakcije (neuređene manipulativne<br />
površine, suho i sunčano vrijeme)<br />
Nekontrolisano uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža,<br />
manipulativnih prostora, deponije jalovine i deponije frakcije<br />
djelovanjem vjetra<br />
25-55<br />
25-30<br />
Moguće su pojave veće zaprašenosti u vrijeme dužih sunčanih, sušnih perioda i<br />
pojačane vjetrovitosti kada će trebati obavezno provoditi mjere ublažavanja predviđene<br />
ovom studijom i Glavnim rudarskim projektom.<br />
Emisija, imisija, transport i radijus depozicije prašine u okolini kamenoloma, pored<br />
meteoroloških uslova, ovisi od obima dnevne proizvodnje, reljefa lokaliteta i tehnološke i<br />
radne discipline operatora. Ukoliko se redovno provode mjere za smanjenje<br />
zaprašenosti, nema emisije prašine koja može štetno utjecati <strong>na</strong> okoliš. Poseb<strong>na</strong><br />
pogodnost za zaštitu zraka jeste formiranje eksploatacionog polja <strong>na</strong> ovom površinskom<br />
kopu u niskopu, koji je okružen uzvišenjima i šumskom vegetacijom, što z<strong>na</strong>čajno<br />
sprečava disperziju kamene prašine u širu okolinu.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
30
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
b) Emisija od sagorijevanja tečnog energenta<br />
Procje<strong>na</strong> emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom, urađe<strong>na</strong> je<br />
<strong>na</strong> osnovu planirane godišnje eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong> od 70.000 m 3 i<br />
prosječne dnevne aktivnosti. Potrošnja energenta je veza<strong>na</strong> za mobilnu rudarsku<br />
opremu, koja se u toku rada često <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> različitim visinskim i prostornim<br />
dispozicijama. Na osnovu potrošnje dizel goriva date su vrijednosti dnevne emisije<br />
poluta<strong>na</strong>ta u zrak u <strong>na</strong>rednoj tabeli.<br />
Tabela 5. Dnevne emisije poluta<strong>na</strong>ta od sagorijevanja dizel goriva kg/d.<br />
Energent<br />
P O L U T A N T I<br />
CO CH (CH 4 ) NO X SO 2 Čađ Pb<br />
Dizel gorivo D-2 1,20 3,92 1,26 0,07 0,21 -<br />
Procije<strong>na</strong> emisije je data za prosječne ukupne količine dnevne potrošnje dizel goriva.<br />
Potrošnja ove količine energe<strong>na</strong>ta dešava <strong>na</strong> prostoru koji zahvata 5 ha. Naime, jedan<br />
dio sagorijeva <strong>na</strong> kamenolomu, a drugi dio u transportu od kamenoloma do kupca.<br />
c) Emisija poluta<strong>na</strong>ta kod miniranja<br />
Količi<strong>na</strong> potrebnog eksploziva uzeta je <strong>na</strong> bazi maksimalnog utroška <strong>na</strong> ovakvim<br />
stije<strong>na</strong>ma od 641 gr/m 3 č.m., iz čega godišnje potrebe iznose cca 45 t privrednog<br />
eksploziva. Ove ukupne količine bit će utrošene po di<strong>na</strong>mici realizacije eksploatacije.<br />
Vrlo je bitno <strong>na</strong>vesti činjenice iz prakse, da je planirani broj miniranja direktno povezan<br />
za plasman frakcije <strong>na</strong> tržištu. Ponekad nije moguće plan izvršiti, te se u relativno dužim<br />
periodima, koja traju i do 2 mjeseca (<strong>na</strong>ročito u zimskom periodu) ne obavi ni jedno<br />
miniranje. U ljetnom periodu, kada je potražnja za frakcijom nešto veća, obavljaju se<br />
češća miniranja, što doprinosi i nešto većoj emisiji u okoliš i većim utjecajima <strong>na</strong> okoliš.<br />
1.3.2. Emisija buke<br />
Izvori emisije buke su drobilice, kompresor, rudarska mehanizacija i bušaća garnitura u<br />
vrijeme bušenja. Buka <strong>na</strong>staje i u vrijeme izvođenja miniranja, a emisija ove buke traje<br />
vrlo kratko (impulsiv<strong>na</strong> buka). Buka je raspoređe<strong>na</strong> i prostorno i vremenski, kako u toku<br />
radnog vreme<strong>na</strong>, tako i u toku godine, što ovisi o di<strong>na</strong>mici i obimu proizvodnje. I<strong>na</strong>če,<br />
buka je uvijek bila predmet pažnje <strong>na</strong> kamenolomima i zbog toga su se propisi poštovali<br />
u cilju provođenja mjera zaštite od buke. Nivoi buke do 90 dB(A), odnosno do N85 u<br />
radnoj zoni su dozvoljene vrijednosti, jer ne predstavljaju opasnost po sluh. Veće<br />
vrijednosti buke su štetne po sluh čovjeka i nervni sistem, ako se ne preduzimaju opće i<br />
posebne mjere zaštite. Moguća je povreme<strong>na</strong> emisija buke od 90 do 102 dB (A). Zbog<br />
toga treba obavezno predvidjeti i obezbijediti provođenje određenih tehničko-tehnoloških<br />
i drugih mjera zaštite od buke zaposlenika <strong>na</strong> kamenolomu i okoline kamenoloma.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
31
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Imajući u vidu da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja u jednoj<br />
prirodnoj uvali okruženoj brdima i šumskom vegetacijom, može se konstatovati da buka<br />
proizvede<strong>na</strong> radom <strong>na</strong> ovom kamenolomu neće imati z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okoliš,<br />
<strong>na</strong>ročito neće utjecati <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje Lončari, jer je isto udaljeno od kamenoloma<br />
oko 1,3 km. Međutim, 4 kuće se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> 250 m udaljenosti od kamenoloma i iste su<br />
izložene potencijalnim uticajima buke zbog čega se moraju predvidjeti i kontinuirano<br />
provoditi adekvatne mjere zaštite, odnosno ublažavanja intenziteta buke. Intenzitet<br />
zvučne energije će z<strong>na</strong>čajno smanjivati prirodne barijere, a eksploataciono polje će se<br />
formirati u niskopu.<br />
Nivo buke treba posmatrati u funkciji vreme<strong>na</strong>, odnosno eksponiranosti istoj. Ovdje se<br />
treba uzeti u obzir podatak da će kamenolom raditi 244 da<strong>na</strong> u godini i samo dnevnu<br />
smjenu i to u prosjeku oko 7 sati, a izvori buke rade diskontinuirano. Prema tome<br />
produkcija buke je u funkciji angažovanja rudarske mehanizacije i strojeva, čiji rad je<br />
z<strong>na</strong>čajno kraći od rada <strong>na</strong> kamenolomu.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, procjenjuje se da aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" neće<br />
proizvoditi veći nivo buke od dozvoljenih vrijednosti za okoliš. I pored <strong>na</strong>vedenog, a u<br />
cilju što većeg ublažavanja nivoa buke koja se očekuje <strong>na</strong> ovom kamenolomu, operator<br />
je dužan da u skladu sa tehničko-tehnološkim mogućnostima preduzima mjere za<br />
sprečavanje i ublažavanje produkcije buke u okoliš, kroz redovno kvalitetno održavanje<br />
mehanizacije i strojeva, kao i izvođenje tehnoloških operacija.<br />
1.3.3. Emisije seizmičkih efekata<br />
Obzirom da se za rastresanje i rušenje kompaktnog stijenskog materijala koriste neki od<br />
komercijalnih industrijskih eksploziva, emisija seizmičkog efekta je redov<strong>na</strong> prateća<br />
pojava svih radova <strong>na</strong> miniranju. Seizmički efekti pri minerskim radovima u odnosu <strong>na</strong><br />
izgrađene objekte mogu biti u granicama dopuštenih vrijednosti ili ispod dopuštenih<br />
vrijednosti, jer u široj okolini kamenoloma nema nikakvih izgrađenih objekata osim<br />
pratećih objekata u sastavu ovog kamenoloma, koji su locirani prema propisima i<br />
<strong>na</strong>mjeni prostora.<br />
Sekundarno miniranje u cilju razbijanja vangabaritnih blokova i komada izvodi se<br />
primjenom hidrauličnog kli<strong>na</strong> <strong>na</strong> bageru ili manuelno sa priručnim čekićima. Na ovaj<br />
<strong>na</strong>čin će se u potpunosti eliminirati zvučni efekti kao i opasnost od razbacivanja<br />
komada, koji ne mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okolinu zbog povoljne lokacije<br />
eksploatacionog polja i reljefa.<br />
S obzirom <strong>na</strong> povoljan položaj kamenoloma i konfiguraciju tere<strong>na</strong> (eksploatacija iz<br />
niskopa u čijoj bližoj okolini nema nikakvih objekata i <strong>na</strong>selja), ne očekuju se djelovanja<br />
zračnih efekata miniranja <strong>na</strong> izgrađe<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra, kulturno-historijske i prirodne<br />
vrijednosti.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
32
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
1.3.4. Produkcija otpada<br />
Na prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" u općini Busovača očekuju se sljedeće<br />
vrste otpada, koje se prema odredbama Pravilnika o kategorijama otpada sa listama<br />
(“Službene novine Federacije BiH“, broj: 9/05) mogu svrstati u sljedeće kategorije<br />
otpada:<br />
01 01 otpad od iskopavanja ruda<br />
01 01 02 otpad od iskopavanja neželjezonosnih ruda - jalovine<br />
02 01 otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva,<br />
lova i ribarstva<br />
02 01 07 otpad od iskorištavanja šuma<br />
13 01 otpad<strong>na</strong> hidraulič<strong>na</strong> ulja<br />
13 01 10* nehlorira<strong>na</strong> hidraulič<strong>na</strong> ulja <strong>na</strong> bazi mineralnih ulja<br />
13 02 otpad<strong>na</strong> ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje<br />
13 02 06* sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje<br />
13 05 sadržaj iz odvajača ulje/voda<br />
13 05 02* muljevi iz odvajača ulje/voda<br />
16 01 stara vozila iz različitih <strong>na</strong>či<strong>na</strong> prevoza (uključujući necestov<strong>na</strong> sredstva) i<br />
otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila<br />
16 01 01* filteri za ulje<br />
16 01 03 stare gume<br />
16 01 15 antifriz tečnosti koje nisu <strong>na</strong>vedene pod 16 01 14<br />
16 06 baterije i akumulatori<br />
16 06 01* olovne baterije<br />
17 04 metali (uključujući njihove legure)<br />
17 04 05 željezo i čelik<br />
19 08 otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran <strong>na</strong> drugi <strong>na</strong>čin<br />
19 08 10* mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda<br />
20 03 ostali komu<strong>na</strong>lni otpad<br />
20 03 01 miješani komu<strong>na</strong>lni otpad<br />
20 03 04 muljevi iz septičkih jama<br />
Otpad od otkrivke i iskopavanja kame<strong>na</strong> (jalovi<strong>na</strong>) se odlaže <strong>na</strong> otvorenoj deponiji u<br />
krugu kamenoloma. Ovaj otpad će se koristiti u prvo vrijeme za <strong>na</strong>sipanje tere<strong>na</strong> u cilju<br />
uređenja osnovne radne etaže, prilaznog puta i internih puteva. U <strong>na</strong>rednoj fazi ovaj<br />
materijal će se koristiti kao tampon za izgradnju puteva, <strong>na</strong>sipanje građevinskih parcela,<br />
nivelisanje tere<strong>na</strong> i rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova površinskog kopa (kamenoloma). U<br />
trećoj fazi razvoja kamenoloma, odlaganje otkrivke će se vršiti u otkopane prostore,<br />
čime se formira unutrašnje odlagalište. Ovaj materijal je <strong>na</strong>mijenjen za uređenje i<br />
završno oblikovanje <strong>na</strong>puštenih dijelova (etaža i površi<strong>na</strong>) površinskog kopa.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
33
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Talog koji se očekuje u taložniku <strong>na</strong>kon njegove izgradnje će se privremeno odlagati <strong>na</strong><br />
deponiju jalovine i koristiti zajedno sa jalovinom za tampon, nivelisanje depresija,<br />
rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma i druge svrhe.<br />
Predviđeno je da se otpada ulja selektivno sakupljaju po vrsti u oz<strong>na</strong>če<strong>na</strong> zatvore<strong>na</strong><br />
metal<strong>na</strong> burad u skladištu otpadnih ulja u skladu sa odredbama Uredbe o selektivnom<br />
prikupljanju i oz<strong>na</strong>čavanju otpada. Ova otpad<strong>na</strong> ulja se povremeno isporučuju<br />
specijaliziranoj organizaciji ovlaštenoj za njihovo zbrinjavanje.<br />
Stari filteri za ulje i akumulatori se privremeno skladište u <strong>na</strong>mjenskim posudama, koje<br />
se drže u zatvorenom objekti i povremeno se isporučuju u ovlaštenom operatoru u cilju<br />
daljeg zbrinjavanja. Zbrinjavanje starih autoguma treba vršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se stvoraju<br />
uvjeti za njihovo recikliranje (npr. isporuka tehnički ispravnih guma servisima koji vrše<br />
protektiranje guma i sl.).<br />
Mulj iz odvajača ulje/voda će se <strong>na</strong>kon izgradnje odvajača uklanjati <strong>na</strong> odlagalište<br />
jalovine (otkrivke), sa istom će se miješati i koristiti za izgradnju internih komunikacija i<br />
manipulativnih površi<strong>na</strong>, rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih etaža i dijelova površi<strong>na</strong> površinskog<br />
kopa.<br />
Zamijenjeni metalni dijelovi postrojenja i uređaja se repariraju i popravljaju <strong>na</strong> platou u<br />
cilju ponovne upotrebe ili se privremeno skladište u skladištu repromaterijala u cilju<br />
korištenja za drugu <strong>na</strong>mjenu. Neupotrebljivi metalni dijelovi se odlažu <strong>na</strong> posebno<br />
mjesto i povremeno se isporučuju ovlaštenom privrednom društvu za promet<br />
sekundarnih sirovi<strong>na</strong>.<br />
Praz<strong>na</strong> metal<strong>na</strong> burad od ulja se koriste za sakupljanje starog ulja ili se koriste za druge<br />
<strong>na</strong>mjene. Neupotrebljive i oštećene posude i ostali metalni otpad se isporučuje<br />
privrednom društvu za promet sekundarnih sirovi<strong>na</strong>.<br />
Miješani komu<strong>na</strong>lni otpad iz kontejnera za odmaranje radnika i kancelarije poslovođe i<br />
drugi bezopasni otpad koji se očekuje u veoma maloj količini <strong>na</strong> prostoru kamenoloma,<br />
treba sakupljati u <strong>na</strong>mjensku posudu i povremeno odvoziti <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnu deponiju<br />
angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća. U komu<strong>na</strong>lnom otpadu dominiraju<br />
nekorisni materijali i zbog toga, kao i zbog male količine nije opravdano njegovo<br />
selektivno sakupljanje osim autoguma koje treba reciklirati kada se za to stvore uvjeti.<br />
Mulj iz septičke jame neophodno je zbrinjavati angažovanjem specijalnog vozila<br />
<strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća, koje će isti odvoziti u <strong>na</strong>jbliži uređaj za prečišćavanje<br />
komu<strong>na</strong>lnih otpadnih voda ili <strong>na</strong>jbližu javnu ka<strong>na</strong>lizaciju.<br />
Transport otpada se mora vršiti <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin koji isključuje zagađenje okoliša. U slučaju<br />
zagađenja <strong>na</strong>stalog u toku transporta, prijevoznik je odgovoran za čišćenje i dovođenje<br />
u prvobitno stanje zagađenog područja.<br />
U cilju selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, operator/investitor je dužan<br />
uspostaviti monitoring otpada i ustrojiti evidenciju otpada po vrsti i količini, koja se<br />
uredno mora voditi od strane odgovornog lica za upravljanje otpadom. U evidenciju o<br />
monitoringu otpada unosi se <strong>na</strong>ziv otpadnog materijala, količi<strong>na</strong>, datum ulaza i izlaza, te<br />
relevantne primjedbe.<br />
34<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Postupanje sa otpadom <strong>na</strong> prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" detaljno je<br />
definisano posebnim Planom o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ove Studije u<br />
postupku izdavanja okolišne dozvole od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i<br />
<strong>turizma</strong>.<br />
2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM<br />
Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen eksploatacijom i preradom tehničkog kame<strong>na</strong><br />
krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> kamenolomu »Medvid-Sutulija« u općini Busovača<br />
usmjeren je prvenstveno <strong>na</strong> utjecaj <strong>na</strong> lokalno stanovništvo zbog čega su u ovoj studiji<br />
a<strong>na</strong>lizirani i dati podaci o stanju <strong>na</strong>seljenosti prostora u okolini lokaliteta ovog<br />
kamenoloma. Istovremeno je pažnja usmjere<strong>na</strong> <strong>na</strong> a<strong>na</strong>lizu i vrednovanje z<strong>na</strong>čaja<br />
utjecaja ovog kamenoloma (projekta) <strong>na</strong> kvalitet svih osnovnih eleme<strong>na</strong>ta okoliša (zrak,<br />
voda, tlo, flora, fau<strong>na</strong>, materijal<strong>na</strong> dobra, kulturno-historijsko i arheološko <strong>na</strong>sljeđe,<br />
prirodne vrijednosti i ostale specifične elemente vezane za predmetni lokalitet).<br />
Ležište tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče „Medvid-Sutulija“<br />
udaljeno je od općinskog središta Busovače oko 6 km. Ležište je omeđeno koordi<strong>na</strong>tama<br />
<strong>na</strong>vedenim u grafičkom prilogu i <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj:<br />
2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2, 2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš,<br />
koje se većim dijelom vode kao državne šume kojim gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za<br />
šumarstvo SBK/KSB, a manjim dijelom kao privat<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> (Shema 1 i 2).<br />
Ležište se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Busovača-Vitez, od kojeg je udaljeno<br />
svojim južnim obodom oko 150 m, a od centra Busovače udaljeno je oko 6 km. Nalazi se<br />
izvan <strong>na</strong>seljenog područja i <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje Lončari sa oko 300 stanovnika se <strong>na</strong>lazi<br />
sjeverno od kamenoloma do kojeg vodi lokal<strong>na</strong> cesta koja povezuje kamenolom sa<br />
magistralnim putem M-5 i udaljeno je oko 1,3 km od kamenoloma. Međutim, <strong>na</strong><br />
udaljenosti od 250 m od sjeveroistočne granice planiranog kamenoloma <strong>na</strong>laze se četiri<br />
kuće u kojima živi 15 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom ne zaposleno i bavi se<br />
<strong>na</strong>jčešće poljoprivredom.<br />
Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralnog puta M-5,<br />
Busovača – Vitez preko dijela lokalnog asfaltiranog puta za <strong>na</strong>selje Lončari i preko<br />
pristupnog makadamskog puta. Lokalni put je neuslovan za pristup kamenolomu i zbog<br />
toga je potrebno izvesti rekonstrukciju i proširenje dijela tog lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong><br />
prostor kamenoloma, a u dužini od oko 150 m, a u skladu sa uvjetima iz putne<br />
saglasnosti.<br />
Geografski položaj šireg područja lokacije planiranog kamenoloma prikazan je <strong>na</strong> slici 1.<br />
Opći<strong>na</strong> Busovača obuhvata 157,5 km² prostora <strong>na</strong> kojem je smješteno ukupno 47<br />
<strong>na</strong>seljenih mjesta i ima prema zadnjoj procjeni iz 2009. godine ukupno 16.073<br />
stanovnika, a prema popisu iz 1991. godine imala je 18.847 stanovnika. Da<strong>na</strong>s, opći<strong>na</strong><br />
Busovača spada u kategoriju slabo razvijenih opći<strong>na</strong> u Bosni i Hercegovini. Od<br />
prijeratnih nosilaca privrednog razvoja da<strong>na</strong>s se jedino za preduzeće „Nigma<br />
Termoziegel“ d.o.o. može reći da posluje. Nad bivšim uspješnim privrednim subjektom<br />
35<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
„Mediapan“ d.d. pokrenut je stečajni postupak, dok su objekti bivših preduzeća<br />
„Ugostiteljstvo“ i „Tisovac“ promijenili vlasnike u procesu privatizacije, od kojih mnogi i<br />
da<strong>na</strong>s stoje prazni.<br />
Sama lokacija teritorije općine Busovača nudi mnogobrojne razvojne mogućnosti i dobru<br />
povezanost sa većim <strong>na</strong>seljenim mjestima i razvijenim opći<strong>na</strong>ma. I<strong>na</strong>če, opći<strong>na</strong><br />
Busovača graniči sa opći<strong>na</strong>ma: Vitez, Fojnica, Kiseljak, Visoko, Kakanj i Zenica, <strong>na</strong>lazi<br />
se u regiji Central<strong>na</strong> Bos<strong>na</strong> i pripada Srednjobosanskom kantonu.<br />
Opći<strong>na</strong> Busovača ima tri visinske oblasti: planinska (iz<strong>na</strong>d 1200 m) koja zauzima 19%<br />
cjelokupne teritorije, brdska koja je i <strong>na</strong>jzastupljenija i čini 58% ukupne teritorije i<br />
ravničarska sa 23% zastupljenosti teritorije Općine.<br />
Kroz teritoriju općine Busovača prolaze glavne putne komunikacije za Sarajevo (glavni<br />
grad BiH) i Kiseljak sa jedne strane, Zenicu i dalje prema Doboju sa druge, te Travnik i<br />
dalje prema Jajcu i Bihaću sa treće strane.<br />
Planinskim dijelom teritorije općine Busovača dominira nekoliko visinskih tački ovdašnjih<br />
plani<strong>na</strong>, od kojih su <strong>na</strong>jviše: Suha jela (1800 m), Suha voda (1502 m), Modri kamen<br />
(1308 m), Hum (1241 m), Pridolci (1171 m) i Dolačko brdo (1128 m), dok je <strong>na</strong>jniža<br />
tačka <strong>na</strong> području općine Busovača lokalitet Aganovića mlin (345 m).<br />
Opći<strong>na</strong> Busovača ima dvije rijeke, Ivančica i Klokotnica, koje cijelom svojom dužinom<br />
prolaze kroz teritoriju općine Busovača. Pored njih, kroz teritoriju općine Busovača<br />
protiču rijeke Lašva i Kozica, što sveukupno čini 40,2 km riječnih vodotoka.<br />
Teritorija općine Busovača posjeduje veće količine krečnjaka i gline koje služe za<br />
proizvodnju opekarskih proizvoda („Nigma Termoziegel“) i vatrostalnih materijala<br />
(„Vatrostal<strong>na</strong>“). Radi se o preduzećima koja kao sirovinu koriste glinu, čijom preradom<br />
<strong>na</strong>staju vatrostalni materijali za različite <strong>na</strong>mjene (<strong>na</strong>jveći korisnici istih su željezare),<br />
odnosno građevinski materijal (cigla i sl.). Količine istih su veće i omogućavaju<br />
proizvodnju opekarskih proizvoda i vatrostalnih materijala za duži vremenski period.<br />
2.1. Podaci o stanovništvu<br />
Prema popisu stanovnika iz 1991. godine <strong>na</strong> području općine Busovača je živjelo<br />
ukupno 18.847 stanovnika, a da<strong>na</strong>s <strong>na</strong> ovim prostorima živi 16.073 stanovnika u 47<br />
<strong>na</strong>seljenih mjesta organizovanih u 21 mjesnu zajednicu.<br />
U blizini lokaliteta predmetnog kamenoloma „Medvid-Sutulija“ nema <strong>na</strong>selja i ne živi<br />
stanovništvo, odnosno planirani kamenolom je izvan <strong>na</strong>seljenog područja. Najbliže<br />
<strong>na</strong>selje kamenolomu je Lončari koje je udaljeno oko 1,3 km od istog. Međutim, <strong>na</strong><br />
udaljenosti od 250 m od sjeveroistočne granice planiranog kamenoloma <strong>na</strong>laze se četiri<br />
kuće u kojima živi 15 stanovnika. Isto tako, u okolini ovog kamenoloma uglavnom nije<br />
zastupljeno poljoprivredno zemljište. Prema tome, eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
ovom lokalitetu neće utjecati <strong>na</strong> stanovništvo u okolini. Jedini utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni<br />
put, koji koriste stanovnici sela Lončari i zaseoka Sutlija, a preko koga će se u ulaznom<br />
dijelu dužine oko 150 m vršiti transport materijala sa kamenoloma (brže propadanje<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
36
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
kolovoza, uzvitlavanje prašine prolaskom kamio<strong>na</strong> i sl.). Lokalni put je neuslovan za<br />
pristup kamenolomu, jer ima širinu samo 2 m i manju nosivost. Zbog toga je potrebno<br />
izvesti rekonstrukciju i proširenje dijela tog lokalnog puta do izlaska <strong>na</strong> prostor<br />
kamenoloma, a u dužini od oko 150 m i to u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti.<br />
Operator je dužan obezbijediti kontinuirano održavanje <strong>na</strong>vedenog dijela lokalnog puta<br />
koji će koristiti za potrebe prilaza <strong>na</strong> prostor kamenoloma.<br />
Treba istaći da <strong>na</strong> širem prostoru predmetne lokacije ne postoje nikakvi objekti koji<br />
spadaju u kategoriju kulturno–historijskog, arheološkog i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa.<br />
2.2. Kopne<strong>na</strong> flora i fau<strong>na</strong><br />
Geološko-pedološke karakteristike tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji uslovile su razvoj<br />
vegetacije karakteristične za karbo<strong>na</strong>tne stijene i kisela zemljišta.<br />
Šire područje predmetne lokacije pripada klimatogenoj zajednici lišćarsko-listopadnih<br />
šuma vegetacijskog reda Fagetalia, gdje <strong>na</strong> višoj <strong>na</strong>dmorskoj visini dominiraju bukove<br />
sastojine vegetacijske zajednice Fagetum moesiacae montanum, a <strong>na</strong> nižim prostorima<br />
dominira hrastovo-grabova šuma različitih razvojnih stupnjeva koja pripada zajednici<br />
Querco-Carpinetum illyricum. U ovim biljnim zajednicama su zastupljeni florni elementi<br />
karakteristični za mezofilne bukove i hrastovo-grabove šume.<br />
Producentsku komponentu šumskih ekosistema čine glavne edifikatorske vrste zajednice<br />
mezofilnih bukovih i hrastovo-grabovih šuma, kao što su: Fagus silvatica, Quercus<br />
petrea, Carpinus betulus, Acer tataricum, A. campestre, Corylus avella<strong>na</strong>, Fraxinus<br />
ekscelsior, Populus tremula, Prunus avium, Ligustrum vulgare, Viburnum lanta<strong>na</strong>,<br />
Evonymus europaeesus, Prunus spinosa, Cornus mas, C. sanguinea, Rosa cani<strong>na</strong>,<br />
Daphne mezereum, Lonicera caprifolium, Crataegus monogy<strong>na</strong>, Rubus idaeus,<br />
Pulmo<strong>na</strong>ria offici<strong>na</strong>lis, Symphytum tuberosum Epimedium alpinum, Helleborus odorus,<br />
Erythronium dens canis, Anemone nemorosa, Primula vulgaris, Stellaria holostea, Galium<br />
silvaticum, Galium vernum, Carex pilossa, Veronica chamaedrys, Carex silvatica,<br />
Cardamine bulbifera, Corydalis cava, Geranium silvaticum, Lamium luteum, Hieracium<br />
sp. i mnoge druge vrste u spratu zeljastih biljaka (Slika 7).<br />
Na prirodnoj livadi, koja se rasprostire <strong>na</strong> zapadnoj strani ležišta, zastuplje<strong>na</strong> je<br />
vegetacija karakteristič<strong>na</strong> za mezofilnu biljnu zajednicu Arrhe<strong>na</strong>theretalia, a <strong>na</strong> vaćim<br />
<strong>na</strong>gibima za termofilnu zajednicu Brometalia erecty. Na sjevernom manjem dijelu<br />
<strong>na</strong>vedene prirodne livade izvršeno je mjestimično zasađivanje sa sadnicama smrče u<br />
cilju konverzije u šumski ekosistem.<br />
Na obalama potoka Sutlija zastupljene su poplavne zajednice johe (Allnus glutinosa).<br />
Konzumno-reducentsku komponentu čine brojne vrste gljiva. Na širem prostoru ovog<br />
lokaliteta zastupljene su različite vrste ptica, gmizavaca, insekata, pauka, stonoga itd. Isto<br />
tako, zastupljen je zec, lisica, vjeverica, lasica, divlja svinja, jež, puh, srndać i druge<br />
manje brojne vrste faunističkih eleme<strong>na</strong>ta. Nisu registrovane vrste životinja od posebnog<br />
z<strong>na</strong>čaja, rijetke i endemične vrste, koje bi mogle biti ugrožene ovim projektom, odnosno<br />
istraživanjem i površinskom eksploatacijom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>.<br />
37<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
U potoku sutulija zastupljene su domi<strong>na</strong>ntno zajednice makroinvertebrata i sporadično<br />
pastrmka i neke druge vrste riba, ali ove zajednice imaju samo ekološku vrijednost. Ovaj<br />
potok je u donjem toku degradiran.<br />
Na bazi prikupljenih informacija i podataka, te neposredne opservacije tere<strong>na</strong>, <strong>na</strong> ovoj<br />
lokaciji nisu registrovane endemične, zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste, koje<br />
bi trebalo posebno štititi ili koje bi mogle uticati <strong>na</strong> realizaciju ovog projekta. Ovo područje<br />
je u prošlosti i sadašnjosti izloženo s<strong>na</strong>žnom antropogenom uticaju, zbog čega je<br />
z<strong>na</strong>čajno izmjenilo svoju prvobitnu strukturu i izgled, jer je primjet<strong>na</strong> stal<strong>na</strong> devastacija<br />
ekosistema pa su <strong>na</strong> većem dijeli ležišta zastupljene degradacione forme bukove i<br />
hrastovo-grabove sastojine.<br />
2.3. Geomorfološke karakteristike<br />
U geomorfološkom smislu, šire okruženje eksploatacijskog prostora budućeg<br />
kamenoloma “Medvid-Sutulija“ zastupljeno je reljefom koji je <strong>na</strong> prijelazu erozionodenundacionog<br />
(raščlanjenog) i denundaciono-akumulacionog tipa (pokrivenog).<br />
Nagib padi<strong>na</strong> u širem okruženju, kreće se između 20 0 i 30 0 , <strong>na</strong> užem području, sa<br />
gotovo tangirajućim odnosom.<br />
Lokalitet predviđen za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče, smješten je u prostoru<br />
između kote 380 m.n.m. kojom protiče potok Sutulija i kote 485 m.n.m. što je <strong>na</strong>jviša<br />
točka brda Medvid.<br />
Neposred<strong>na</strong> okoli<strong>na</strong>, kao i sam prostor eksploatacionog polja, poprimio je karakteristike<br />
eroziono-kraškog tipa, gdje riječ<strong>na</strong> doli<strong>na</strong> ima izgled manjeg kanjo<strong>na</strong> sa <strong>na</strong>gibom padine<br />
i do 90 0 .<br />
U širem prostoru predmetne lokacije zastupljeni su vrhovi koji čine orografsku<br />
vododjelnicu sliva potoka Sutulija. Predmetni vrhovi Stra<strong>na</strong> (k. 708) i trigonometrijska<br />
točka <strong>na</strong> prostoru Kratine (k. 646) registrirani su <strong>na</strong> sjeveru 1,5 km, odnosno 1,2 km<br />
udaljeni od ležišta. Na sjeveroistoku, <strong>na</strong> udaljenosti 1,2 km, dominira vrh Gradi<strong>na</strong> (k.<br />
650), koji se isto zapaža kao trigonometrijska točka. Kotom (k. 560) zastupljen je vrh <strong>na</strong><br />
prostoru Komari, koji je pozicioniran cca 0,7 km istočno, dok se <strong>na</strong> zapadnoj strani od<br />
predmetne lokacije (Kaonička stra<strong>na</strong>) <strong>na</strong>lazi vrh predstavljen kao trigonometrijska točka<br />
(k. 511), udaljen cca 0,6 km.<br />
Rijeka Lašva <strong>na</strong> udaljenosti cca 250 m od južne granice kamenoloma zastuplje<strong>na</strong> je<br />
<strong>na</strong>jnižim i stalno opadajućim kotama u prostoru predmetnog lokaliteta u koji se kao dio<br />
njenog sliva, u neposrednoj blizini kamenoloma, ulijeva potok Sutulija.<br />
U širem prostoru predmetnog ležišta, <strong>na</strong> sjeveroistočnoj strani, <strong>na</strong> udaljenosti 2-2,5 km<br />
dominiraju vrhovi: Kuber (k. 853), odnosno Obla glavica (k. 838), a jugozapadno <strong>na</strong> 5<br />
km od predmetne lokacije, vrh Rog (k. 1248).<br />
Područje u kojem se planira otvaranje kamenoloma izgrađeno je od sedime<strong>na</strong>ta kredne,<br />
miocenske do pliocenske starosti, te kvartarnih (aluvijalnih) sedime<strong>na</strong>ta uz površinske<br />
vodotoke, nez<strong>na</strong>tne moćnosti.<br />
38<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Kredni sedimenti predstavljeni su u dvije facije:<br />
• Facija flišnih tvorevi<strong>na</strong> (2K22) veoma male zastupljenosti <strong>na</strong> predmetnom<br />
ležištu, sačinje<strong>na</strong> od litoloških članova u vidu pješčara, konglomerata, breča,<br />
mikrobrečastih i brečolikih krečnjaka.<br />
• Facija krečnjačko-rožnjačkih breča i brečolikih krečnjaka te dolomitičnokrečnjačkih<br />
breča (2K23) zastuplje<strong>na</strong> u <strong>na</strong>jvećem dijelu predmetnog ležišta, što<br />
je i osnovni razlog otvaranja ovog kamenoloma, gdje je moguće zapaziti i<br />
sočivasto prožimanje terigenog materijala u vidu pjeskovite gline.<br />
Miocen je zastupljen sa dvije nerasčlanjene serije i to:<br />
• Donji do srednji Miocen (M1,2), predstavljen sivim do žućkastim izdancima sa<br />
primjesama gvožđa, neravnomjerno raspoređenim u masi stijene, te sporadično<br />
kvrgavim izdancima, ili sedrastim i brečastim izdancima.<br />
• Srednji do gornji Miocen (M2,3), lašvanska alternirajuća serija konglomerata,<br />
pješčara i krečnjaka.<br />
Pliocen (Pl) je također zastupljen u dvije facije koje se diferenciraju <strong>na</strong> pjeskovitu glinu<br />
kao prvu, te šlju<strong>na</strong>k i glinoviti pijesak.<br />
Kvartar (Q) je predstavljen aluvijalnim sedimentima u prostoru korita potoka Sutulija,<br />
sačinjenim od grubih šljunkovitih kvarcnih pijeskova i grubog glinovitog šljunka sa<br />
valuticama od škriljaca.<br />
Zbog blizine Busovačke dislokacije, koja je pozicionira<strong>na</strong> južno, nepu<strong>na</strong> 2 km od<br />
predmetnog ležišta, nije isključeno da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi u prostoru povećane<br />
seizmičke aktivnosti.<br />
Na terenu koji pokriva istražni prostor identificiran je niz manjih rasjeda koji nemaju<br />
<strong>na</strong>ročit tektonski z<strong>na</strong>čaj, ali zbog različitih orijentacija, rezultiraju međusobnim<br />
sječenjem, što podpomaže formiranje drobljene zone, kao i pukoti<strong>na</strong> tenzionog tipa u<br />
osnovnoj krečnjačkoj masi. Budući da je kamenolom lociran u stjenskom materijalu<br />
sačinjenom od krečnjačko-rožnjačke breče, što u mehaničkom smislu podrazumijeva<br />
čvrste, stabilne materijale, <strong>na</strong> prostoru budućeg eksploatacijskog polja nisu primjeće<strong>na</strong><br />
nikakva odstupanja u smislu anomalija <strong>na</strong> stabilnost tla.<br />
U sedimentima miocenske i pliocenske starosti (Lašvanska alternirajuća serija, te<br />
šlju<strong>na</strong>k, glinoviti pijesak i pjeskovita gli<strong>na</strong>), sa obe strane potoka Sutulija, zapaženi su<br />
prostori starih umirenih klizišta, koja uz promjenu prirodnih uvjeta ponovo mogu biti<br />
aktivira<strong>na</strong>.<br />
Istraživani prostor pripada slivu rijeke Lašve gdje se zapaža veći broj manjih vodotoka<br />
<strong>na</strong> širem prostoru od kojih su <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji potoci: Sutulija i Duboki potok, obzirom da<br />
protječću neposredno uz eksploatacijsko polje, u smjeru N-S, odnosno NW-SE,<br />
stvarajući tako tip ukrštene hidrografske mreže. Ovdje je rasčlanjenost i disekcija reljefa<br />
dosta izraže<strong>na</strong>, što objašnjava prisutnost morfodi<strong>na</strong>mičkih procesa, koji imaju z<strong>na</strong>čajan<br />
uči<strong>na</strong>k, čineći tako geomorfološke karakteristike istraživanog prostora veoma složenim.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
39
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
A<strong>na</strong>lizom uzdužnog profila rijeke Lašve, zapažaju se razlike u padovima, koje ovise od<br />
litološkog i geotektonskog karaktera podine tere<strong>na</strong>, a prema koeficijentu oticaja, koji za<br />
ovo područje iznosi 0,45-0,75 i zbog toga je očigledno da preko 50% padavi<strong>na</strong> sa<br />
predmetnog slivnog područja izlazi putem površinskog oticaja, odnosno vodotocima, dok<br />
se ostatak infiltrira u podzemlje, ili odlazi u zrak putem evapotranspiracije.<br />
Hidrogeološke osobenosti predmetnog lokaliteta prvenstveno proizilaze iz litološkog<br />
sastava stijenskog materijala, njegove ispucalosti, tektonskog sklopa i morfologije koja<br />
direktno generira pravac i smjer hidrografske mreže, te određuje ukupni mehanizam<br />
podzemnog i površinskog toka.<br />
Područje predviđeno za eksploataciju kame<strong>na</strong> generalno se tretira kao vodonepropus<strong>na</strong><br />
sredi<strong>na</strong> sa izvjesnim stepenom raspucalosti (pukotinska poroznost), što oz<strong>na</strong>čava<br />
moguća relativno mala akumuliranja podzemnih voda unutar stijenskog materijala,<br />
odnosno njihovu slabu hidrauličku povezanost (razbijeni tip izdani).<br />
Pored ovoga pomenuti vodotoci Duboki potok i Sutulija <strong>na</strong>laze se hipsometrijski <strong>na</strong><br />
gotovo <strong>na</strong>jnižim kotama, odnosno <strong>na</strong>jnižoj koti predmetnog eksploatacionog polja, te u<br />
skladu sa tim isključuje se mogućnost prihranjivanja predmetnog prostora u kontinuitetu,<br />
što predstavlja povoljnu okolnost za uvjete rada, tehnologiju otkopavanja, rad<br />
mehanizacije i sigurnost površinskog kopa.<br />
Na zapadnoj strani kamenoloma, <strong>na</strong> udalkjenosti cca 300 m, paralelno sa pružanjem<br />
magistralnoig puta M-5, <strong>na</strong>lazi se manja vještačka akumulacija površine cca 90 m 2 .<br />
2.4. Stanje vode, zraka i zemljišta<br />
Hidrografski uslovi šireg područja predmetne lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ su<br />
relativno povoljni. Veći vodotoci su rijeke Lašva i Kozica. Istočnom stranom planiranog<br />
kamenoloma protiče potok Sutulija koji teče istočnom stranom lokacije iz pravca sjevera<br />
prema jugu. Ovaj vodotok se uliva u rijeku Lašvu, koja čini lijevu pritoku rijeke Bosne.<br />
Hidrogeološke osobenosti predmetnog lokaliteta prvenstveno proizilaze iz litološkog<br />
sastava stijenskog materijala, njegove ispucalosti, tektonskog sklopa i morfologije, koja<br />
direktno generira pravac i smjer hidrografske mreže, te određuje ukupni mehanizam<br />
podzemnog i površinskog toka.<br />
Područje predviđeno za eksploataciju kame<strong>na</strong> generalno se tretira kao vodonepropus<strong>na</strong><br />
sredi<strong>na</strong> sa izvjesnim stepenom raspucalosti (pukotinska poroznost), što oz<strong>na</strong>čava<br />
moguća, relativno mala akumuliranja podzemnih voda unutar stijenskog materijala,<br />
odnosno njihovu slabu hidrauličku povezanost (razbijeni tip).<br />
Pored ovoga, pomenuti vodotok Sutulija <strong>na</strong>lazi se hipsometrijski <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti<br />
planiranog eksploatacionog polja, te u skladu stim, isključuje se mogućnost<br />
prihranjivanja predmetnog prostora u kontinuitetu, što prdstavlja povoljnu okolnost za<br />
uslove rada, tehnologiju otkopavanja, rad mehanizacije i sigurnost površinskog kopa.<br />
Ovaj vodotok se planira zacijeviti <strong>na</strong>sparam kamenoloma u dužini od oko 50 m, a<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
40
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
uzvodno ka<strong>na</strong>lisati u dužini od oko 35 m u cilju njegove zaštite od eventualnih uticaja<br />
aktivnosti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma.<br />
Prelimi<strong>na</strong>rnom saprobiološkom a<strong>na</strong>lizom bentosa potoka Sutulija konstatovano je<br />
prisustvo velikog broja vodenih cvjetova (Ephemeroptera), obalčara (Plecoptera) i tulara<br />
(Trichoptera), te izopodnih račića i akvatičnih puževa. Ovi organizmi indiciraju dobar<br />
kvalitet vode <strong>na</strong>vedene tekućice i <strong>na</strong> osnovu provedene a<strong>na</strong>lize ova tekućica se svrstava<br />
u prvu klasu (oligosaprobnu) kvaliteta. I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong>vedeni vodeni organizmi su osjetljivi <strong>na</strong><br />
zagađenje vode i sa eventualnim zagađenjem njihova brojnost bi se smanjila ili bi ovi<br />
organizmi vremenom isčezli i bili zamijenjeni organizmima otpornim <strong>na</strong> zagađenije vode.<br />
Poz<strong>na</strong>to je da se sa zagađivanjem vode ove prirodne zajednice zamjenjuju sekundarne<br />
(zamjenske) zajednice, koje su ovisno od stepe<strong>na</strong> zagađenja vode adaptirane <strong>na</strong><br />
zagađenu vodu (indikatori zagađenja vode).<br />
Treba reći da saprobiološka a<strong>na</strong>liza predstavlja pouzdanu metodu utvrđivanja stanja<br />
kvaliteta neke tekućice, jer indicira stanje kvaliteta vode u dužem vremenskom periodu.<br />
Primjenom ove a<strong>na</strong>lize, konstatovan je kvalitet vode <strong>na</strong>vedenih vodotoka <strong>na</strong> predmetnom<br />
lokalitetu I klase kvaliteta, prema Uredbi o klasifikaciji vodotoka.<br />
U širem okruženju lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ ne postoje antropogeni izvori<br />
zagađivanja zraka izuzev domaćinstava u <strong>na</strong>selju Lončari, tako da je <strong>na</strong> ovom području<br />
zrak čist. Eksploatacija tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> ima nez<strong>na</strong>tan do umjeren uticaj<br />
<strong>na</strong> kvalitet zraka u neposrednoj okolini, zbog emisije prašine pri eksploataciji i preradi<br />
kame<strong>na</strong>. Stepen uticaja ovog kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet zraka je vezan za tehnološke<br />
operacije, primjenu mjera ublažavanja i tehnološku disciplinu. Zato je potrebno preduzeti<br />
odgovarajuće mjere za smanjenje emisija prašine i drugih poluta<strong>na</strong>ta u zrak, kao i<br />
sprečavanje ili smanjenje drugih emisija u okoliš u cilju očuvanja ambijentalnog kvaliteta<br />
zraka.<br />
Na širem području predmetne lokacije dominira šumsko zemljište, koje je domi<strong>na</strong>ntno<br />
obraslo lišćarsko-listopadnom šumom, a <strong>na</strong> zapadnom dijelu je prirod<strong>na</strong> livada. Na<br />
eksploatacionom polju je zastupljen vrlo tanki sloj kiselog smeđeg zemljišta. Mjestimično<br />
je zastupljeno i ilimerizovano zemljište, kao i prve razvojne faze zemljišta <strong>na</strong><br />
magmatskim stije<strong>na</strong>ma. Općenito je zemljište slabije razvijeno i humusni sloj je dubine<br />
30-60 cm. U rudarskim aktivnostima ovaj sloj se tretira kao otkrivka, koja se koristi za<br />
<strong>na</strong>sipanje i nivelisanje tere<strong>na</strong>, radnog platoa i puteva, a poslije se odlaže <strong>na</strong> planiranu<br />
vanjsku deponiju i dalje koristi ili kao tampon u niskogradnji ili za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih<br />
dijelova kamenoloma.<br />
2.5. Klimatske karakteristike područja<br />
Klimatske karakteristike općine Busovača uslovljene su geografskim položajem,<br />
topografskim karakteristikama zemljišta i hidrografijom. Ovo područje karakteriše<br />
umjereno–kontinental<strong>na</strong> i planinska klima sa glavnim karakteristikama umjereno hladne<br />
zime, toplog ljeta i povoljnog rasporeda padavi<strong>na</strong>.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
41
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Klimatski uvjeti i temperature zraka se mogu podijeliti u dva nivoa:<br />
- nivo kotline do 800 m <strong>na</strong>dmorske visine i<br />
- nivo prevoja brda <strong>na</strong>dmorske visine oko 800 m.<br />
U ova dva nivoa su i različiti klimatski uvjeti. Kasni proljetni mrazevi se mogu pojaviti do<br />
kraja maja, dok rani jesenji mrazevi ne počinju prije oktobra. Snježne padavine su<br />
obilnije u početku prvih mjeseci zime.<br />
Prema dostupnim podacima srednje godišnje temperature zraka iznose 9,2 0 C, što uz<br />
ostale karakteristike daje umjereno kontinentalnu klimu ovom području. Najniža<br />
izmjere<strong>na</strong> temperatura <strong>na</strong> ovim prostorima iznosi -25 0 C. Najviša izmjere<strong>na</strong> temperatura<br />
zvanično iznosi 35 0 C. Najtopliji mjesec je juli, koji ima prosječnu temperaturu od 17,1<br />
0 C. Najhladniji mjesec u godini je januar sa prosječnom temperaturom od –2,3 0 C.<br />
Područje općine Busovača po godišnjoj raspodjeli padavi<strong>na</strong> spada u sušnija područja.<br />
Srednje godišnje padavine iznose 868 mm sa padavinskim maksimumom u jesen, nešto<br />
manje u proljeće i ljeto, dok je zima sa <strong>na</strong>jmanjom količinom padavi<strong>na</strong>. Raspored<br />
padavi<strong>na</strong> u toku godine je nepravilan i <strong>na</strong>jmanji je u periodu zima – proljeće, posebno u<br />
Februaru i Martu, a <strong>na</strong>jveći u periodu jesen-zima i to u Novembru i Decembru. Intenzitet<br />
zimskih padavi<strong>na</strong> je daleko slabiji, ali je broj da<strong>na</strong> sa padavi<strong>na</strong>ma veći nego ljeti. Snijeg<br />
pada od novembra do marta, a <strong>na</strong>jviše ga ima u decembru. Prosječno zadržavanje<br />
sniježnog pokrivača je 36 da<strong>na</strong> godišnje.<br />
Srednja godišnja relativ<strong>na</strong> vlažnost zraka <strong>na</strong> području općine Busovača varira u<br />
zavisnosti od godišnjih doba (60-75 %). Minimal<strong>na</strong> vlaga pojavljuje se u ljetno doba.<br />
Strujanje zraka je uvjetovano općom cirkulacijom atmosfere. Položaj kotline u općini<br />
Busovača uvjetuje smjerove vjetrova s brda i plani<strong>na</strong>. Ruža domi<strong>na</strong>ntnih vjetrova <strong>na</strong><br />
širem prostoru predmetne lokacije izgleda ovako:<br />
N (jug) 20,3 %<br />
S (sjever) 17,2 %<br />
E (istok) 0,5 %<br />
W (zapad) 2,1 %<br />
NE (jugoistok) 2,0 %<br />
SE (sjeveroistok) 1,1 %<br />
SW (sjeverozapad) 8,5 %<br />
NW (jugozapad) 4,2 %<br />
T (tiši<strong>na</strong>) 44,1 %<br />
Iz <strong>na</strong>vedenog prikaza ruže vjetrova vidi se da dominiraju vjetrovi iz južnog, a zatim iz<br />
sjevernog ptavca. Najmanje su zastupljeni vjetrovi iz istočnog kvadranta. Period tiši<strong>na</strong> je<br />
veoma izražen (44,1 %).<br />
Brdsko područje z<strong>na</strong>tno je vjetrovitije, a vjetrovi su suprotni onima u dolini, tako da <strong>na</strong><br />
ovom području preovlađuju sjeverni, južni, sjeverozapadni i jugozapadni vjetrovi <strong>na</strong> koje<br />
ukupno otpada 83,8 %, a <strong>na</strong> tišinu otpada samo 5,1 %. Ruža vjetrova <strong>na</strong> izvangradskom<br />
području izgleda ovako:<br />
N (jug) 30,5 %<br />
S (sjever) 21,2 %<br />
42<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
E (istok) 1,2 %<br />
W (zapad) 8,7 %<br />
NE (jugoistok) 1,1 %<br />
SE (sjeveroistok) 0,1 %<br />
SW (sjeverozapad) 13,6 %<br />
NW (jugozapad) 18,5 %<br />
T (tiši<strong>na</strong>) 5,1 %<br />
Vjetrovi <strong>na</strong>jučestalijih brzi<strong>na</strong> su ranga pojave 1,5–2,0 m/s, a njihov domi<strong>na</strong>ntan pravac je<br />
sjeverozapa – jugoistok, odnosno sjever – jug <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />
Klimatske karakteristike ovog područja omogućavaju nesmetanu eksploataciju i preradu<br />
kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu kamenoloma „Medvid-Sutulija“ tokom planiranih 10<br />
mjeseci u godini.<br />
2.6. Postojeća materijal<strong>na</strong> dobra i arheološko <strong>na</strong>slijeđe<br />
Na predmetnom lokalitetu nema nikakvih izgrađenih materijalnih dobara u prečniku<br />
<strong>na</strong>jmanje od preko 250 m. Naime, <strong>na</strong> toj udaljenosti, <strong>na</strong> sjeveroistočnoj strani lokacije,<br />
<strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong>jbliži zaseok Sutulija sa 4 kuće i 15 stanovnika, a <strong>na</strong> udaljenosti 1,3 km, <strong>na</strong><br />
sjevernoj strani, <strong>na</strong>lazi se selo Lončari u kojem živi oko 300 stanovnika. U slučaju<br />
otkrivanja arheološkog ili paleontološkog <strong>na</strong>lazišta prilikom otvaranja kamenoloma,<br />
eksploatacije i prerade krečmnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, izvođač je<br />
dužan iste odmah prekinuti i o tome obavijestiti <strong>na</strong>dležni Zavod za zaštitu kulturnohistorijskog<br />
i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa radi utvrđivanja mjera zaštite eventualnih <strong>na</strong>lazišta i<br />
vrijednosti.<br />
2.7. Opis pejzaža<br />
Pejzaž predmetne lokacije i njene bliže okoline čine geomorfološki i fitocenološki<br />
elementi karakteristični za brdsko-planinsko kontinentalno područje <strong>na</strong> kojem je<br />
zastuplje<strong>na</strong> devastira<strong>na</strong> i prorijeđe<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> bukove i hrastovo-grabove šume<br />
<strong>na</strong> kiselom smeđem i ilimerizovanom zemljištu, sa pripadajućim florističkim i faunističkim<br />
elementima.<br />
Na prostoru predmetne lokacije i njenom okruženju nema nikakvih posebnih pejzažnih<br />
vrijednosti, koje bi trebalo tretirati ovom studijom i zaštititi od eventualnih negativnih<br />
utjecaja predmetnog kamenoloma. Radi se o klasičnom pejzažu karakterističnom za<br />
kontinentalne planine i područje Lašvanske doline sa prorijeđenim i devastiranim<br />
lišćarsko-listopadnim šumama.<br />
2.8. Specifični elementi utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja <strong>na</strong> okoliš<br />
Specifični elementi, koje bi trebalo a<strong>na</strong>lizirati u ovoj studiji, nisu utvrđeni prethodnom<br />
procjenom utjecaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
43<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ<br />
Upotreba kame<strong>na</strong> kao prirodne sirovine jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jdugotrajnijih čovjekovih<br />
gospodarskih djelatnosti. Činjenica je da je ta višestoljet<strong>na</strong> aktivnost pridonijela<br />
kulturnom i industrijskom <strong>na</strong>pretku čovječanstva, ali je isto tako činjenica da je to jed<strong>na</strong><br />
od aktivnosti kojom se bitno djeluje <strong>na</strong> tlo, reljef, biljni i životinjski svijet i posredno se<br />
mijenja izvor<strong>na</strong> cjelovita prepoz<strong>na</strong>tljiva slika krajolika. Prvotni stabilni ekosistemi se<br />
<strong>na</strong>rušavaju, a <strong>na</strong> njihovim mjestima se stvaraju prazne jame, strme ogoljele padine,<br />
terase, manji ili veći brijegovi formirani od jalovine i slično.<br />
Potencijalni negativni utjecaji planiranog kamenoloma “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> okoliš vezani<br />
su za sve tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu<br />
se očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji ovog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš i<br />
to:<br />
• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak;<br />
• ispuštanje otpadnih voda od pranja teške mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />
otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />
• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />
• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />
• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />
• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />
3.1. Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo<br />
U blizini lokaliteta predmetnog kamenoloma „Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong>lazi se zaseok Sutulija<br />
sa četiri kuće, <strong>na</strong> udaljenosti od cca 250 m, u kojem živi 15 stanovnika. Slijedeće<br />
<strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje kamenolomu su Lončari, koji su od kamenoloma udaljeni oko 1,3 km. U<br />
okolini ovog kamenoloma nije zastupljeno poljoprivredno zemljište.<br />
Mogući utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo i okol<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja tokom eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong><br />
su:<br />
• emisija mineralne prašine,<br />
• emisija otpadnih plinova i čestica <strong>na</strong>stalih izgaranjem pogonskog goriva u<br />
radnim strojevima,<br />
• produkcija buke radom <strong>na</strong> kamenolomu,<br />
• miniranje stijenskih masa (razbacivanje kame<strong>na</strong>, zračni udari i seizmičke<br />
vibracije),<br />
• nekontrolisano odlaganje otpadnih materijala, posebno uz i <strong>na</strong> lokalni put,<br />
• remećenje režima saobraćaja (intenzivniji saobraćaj kamio<strong>na</strong> i mehanizacije,<br />
povremene obustave saobraćaja <strong>na</strong> lokalnom putu zbog miniranja) i sl.<br />
Mogući utjecaj izvođenja ovog zahvata <strong>na</strong> stanovništvo u zaseoku Sutulija procjenjuje<br />
se kao z<strong>na</strong>čajan ukoliko se u cjelosti ne primjene mjere ublažavanja (zaštite). Imajući u<br />
vidu da se ovaj zaseok <strong>na</strong>lazi sjeveroistočno od predmetne lokacije potencijalni utjecaji<br />
44<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
su <strong>na</strong>ročito izraženi u prvoj fazi otvaranja kamenoloma, te vremenom slabe sa<br />
<strong>na</strong>predovanjem radova. Što se tiče sela Lončari, koje se <strong>na</strong>laze sjeverno od predmetnog<br />
kamenoloma <strong>na</strong> udaljenosti od oko 1,3 km, utjecaji emisija sa kamenoloma, tokom<br />
otvaranja i eksploatacije kamenoloma, <strong>na</strong> <strong>na</strong>selje i njegovo stanovništvo nisu očekivani.<br />
Također, utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni put <strong>na</strong> silaznom dijelu sa magistralnog puta M-5 u<br />
dužini od oko 150 m, koji koriste stanovnici <strong>na</strong>vedenih <strong>na</strong>selja, a preko koga će se vršiti<br />
transport materijala sa kamenoloma. Potencijalni negativni uticaji <strong>na</strong> lokalni put<br />
manifestuju se kroz brže propadanje kolovoza, uzvitlavanje prašine prolaskom kamio<strong>na</strong> i<br />
sl. U cilju ublažavanja ovih utjecaja i obezbjeđivanja normalnog saobraćaja <strong>na</strong> tom dijelu<br />
lokalnog puta, potrebno je izvršiti rekonstrukciju i proširenje tog dijela lokalnog puta, te<br />
njegovo redovno održavanje u skladu sa uslovima iz putne saglasnosti, koju je investitor<br />
dužan pribaviti od Federalne direkcije za puteve.<br />
Jedan od specifičnih uticaja rada predviđenog kamenoloma jeste potencijalni negativni<br />
uticaj <strong>na</strong> režim odvijanja saobraćaja zbog intenzivnijeg prometa kamio<strong>na</strong> i mehanizacije<br />
<strong>na</strong> dijelu lokalnog puta za <strong>na</strong>selje Lončari, što će se reflektovati i <strong>na</strong> magistralni put M-5.<br />
Ulaz i izlaz vozila <strong>na</strong> magistralni put M-5 će uticati <strong>na</strong> režim odvijanja saobraćaja, jer<br />
ovaj put ima samo dvije kolovozne trake zbog čega će posebno lijevo skretanje biti<br />
razlogom čestog usporavanja saobraćaja. Lokalno stanovništvo neće moći koristiti<br />
lokalni put za vrijeme miniranja, ali postoji alter<strong>na</strong>tivno rješenje saobraćaja preko <strong>na</strong>selja<br />
Putiš <strong>na</strong> magistralni put.<br />
Na osnovu svega <strong>na</strong>vedenog, potencijalni uticaji radova <strong>na</strong> kamenolomu <strong>na</strong><br />
saobraćajnu infrastrukturu se procjenjuje kao vrlo z<strong>na</strong>čajni ukoliko se ne primjene i ne<br />
provedu adekvatne mjere ublažavanja i zaštite, odnosno ukoliko se ne primjene<br />
odgovarajuća tehnička rješenja u smislu adekvatne rekonstrukcije i proširenja dijela<br />
lokalnog puta, te izvedba priključka <strong>na</strong> magistralni put sa svom potrebnom<br />
saobraćajnom infrastrukturom i sig<strong>na</strong>lizacijom.<br />
3.2. Utjecaj <strong>na</strong> kvalitet zraka<br />
Emisije poluta<strong>na</strong>ta i zagađivanje zraka pri otvaranju kamenoloma, eksploataciji i preradi<br />
krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ vezane su za sve tehnološke<br />
faze i operacije, te klimatske uvjete i geomorfološke karakteristike tere<strong>na</strong>.<br />
Na kvalitet zraka u radnoj sredini i u neposrednoj okolini kamenoloma može utjecati:<br />
- emisija otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju kao produkt sagorijevanja goriva u<br />
motorima rudarske mehanizacije, strojeva i kamio<strong>na</strong>,<br />
- emisija produkata sagorijevanja eksplozivnih sredstava pri miniranju,<br />
- emisija mineralne prašine pri eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong>.<br />
Utjecaj produktima sagorijevanja dizel goriva <strong>na</strong> kvalitet zraka zavisi od ukupne dnevne<br />
potrošnje goriva i u direktnoj je funkciji vreme<strong>na</strong> korištenja rudarske mehanizacije,<br />
kamio<strong>na</strong> i strojeva. Sa zaustavljanjem rada mehanizacije, prestaje i emisija produkata<br />
sagorijevanja dizel goriva u zrak. Kao produkt sagorijevanja <strong>na</strong>staju oksidi dušika (NO x ),<br />
čvrste čestice, ugljik (IV) oksid (CO 2 ), ugljik (II) oksid (CO) i ugljikovodici (C x H y ).<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
45
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Rudarska mehanizacija, kamioni i strojevi će se koristiti diskontinuirano, samo u toku<br />
dnevne smjene i to u prosjeku 7 sati. Na bazi iskustvenih i literaturnih podataka,<br />
ističemo da su vrijednosti emisije produkata sagorijevanja u zrak relativno niske i <strong>na</strong><br />
osnovu potrošnje dizel goriva <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu ne očekuje se da će<br />
negativno utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolini, odnosno ne očekuje se da će koncentracije<br />
<strong>na</strong>vedenih poluta<strong>na</strong>ta u zraku prelaziti maksimalno dozvoljene vrijednosti za imisiju.<br />
Procje<strong>na</strong> emisije polutanta od sagorijevanja dizel goriva za ovaj kamenolom data je u<br />
tabeli 5 u poglavlju 1.3.1. Emisija u zrak.<br />
Pri eksplozivnom razlaganju eksploziva u svrhu rušenja stije<strong>na</strong> <strong>na</strong>staju plinoviti produkti:<br />
CO 2 (29%), N 2 (26%), NO x , čađ i drugi polutanti. Na vodenu paru otpada više od 50%<br />
emitovanih plinovitih produkata. Dio produkovanih plinova (više od 50%) resorbuje<br />
stijenski materijal. Preostala količi<strong>na</strong> produkovanih plinova pri eksolozivnom razlaganju<br />
eksploziva ne može negativno utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolišu, posebno ako se ima u<br />
vidu činjenica vreme<strong>na</strong> miniranja (u prosjeku dva puta mjesečno) i reljef tere<strong>na</strong> sa<br />
prirodnim barijerama koje sprečavaju disperziju otpadnih dimnih plinova u okolinu.<br />
Duži<strong>na</strong> trajanja emisije ovisi o količini upotrijebljenog eksploziva i meteoroloških uvjeta<br />
za vrijeme miniranja stijenske mase. U jedom miniranju obično se upotrebljava relativno<br />
mala količi<strong>na</strong> eksploziva, koja uzrokuje niske emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak sa kratkim<br />
trajanjem. Zato ove emisije neće negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš.<br />
Prilikom otvaranja kamenoloma i eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong>, kao i drobljenja i<br />
klasiranja karakteristič<strong>na</strong> je emisija kamene prašine. Praši<strong>na</strong> <strong>na</strong>staje u slijedećim<br />
fazama tehnološkog procesa:<br />
• otvaranje kamenoloma, formiranje etaža i radnog platoa, te internih puteva,<br />
• bušenje minskih bušoti<strong>na</strong>,<br />
• miniranje stijenske mase,<br />
• usitnjavanje vangabaritnih blokova,<br />
• utovar, transport i deponovanje rovne stijenske mase, otkrivke i jalovine,<br />
• drobljenje i klasiranje kamenog materijala,<br />
• uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih etaža, saobraćajnica, deponija jalovine i<br />
frakcije djelovanjem zračnih struja (vjetra).<br />
Intenzitet emisije kamene prašine ovisi o <strong>na</strong>činu i dubini bušenja te <strong>na</strong>činu miniranja,<br />
zatim obrušavanja i usitnjavanja rovnog kame<strong>na</strong>, obima dnevne proizvodnje, kao i<br />
održavanja internih komunikacija, primjene mjera zaštite zraka i meteoroloških uvjeta.<br />
Neposredni izvori emisija kamene prašine <strong>na</strong> sistemu drobljenja i klasiranja tehničkog<br />
kame<strong>na</strong> su sljedeći:<br />
• usipni bunker u koji se istresa rovni kamen iz kamio<strong>na</strong> ili utovarivača,<br />
• presip iz drobilice <strong>na</strong> transporter,<br />
• prosijavanje materijala i<br />
• deponovanje frakcija <strong>na</strong> otvorenu deponiju.<br />
Na intenzitet emisije prašine iz sistema za drobljenje i klasiranje kamenih agregata utiču<br />
sljedeći faktori:<br />
• vlažnost materijala,<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
46
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• granulometrijski sastav materijala,<br />
• visi<strong>na</strong> presipa,<br />
• vrijeme rada sistema,<br />
• meteorološki uvjeti i sl.<br />
Prema literaturnim i iskustvenim podacima, nivo emisija prašine pri <strong>na</strong>vedenim<br />
tehnološkim operacijama je nez<strong>na</strong>tan do mali i ne može z<strong>na</strong>čajnije uticati <strong>na</strong> okoliš.<br />
Manji do nez<strong>na</strong>tni utjecaji mogu se očekivati samo u prečniku maksimalno do oko 100 m<br />
zračne linije od eksploatacionog polja u <strong>na</strong>jnepovoljnijim uvjetima, što ovisi od klimatskih<br />
uvjeta i reljefa tere<strong>na</strong>. U ovom slučaju reljef tere<strong>na</strong> pogoduje sprečavanju disperzije<br />
prašine <strong>na</strong> veće udaljenosti od izvora. Praši<strong>na</strong> se pretežno taloži u zoni radnih površi<strong>na</strong><br />
kamenoloma, zbog većeg prečnika čestica i formiranja etaža u niskopu okruženom<br />
šumskim rastinjem.<br />
S obzirom da je domi<strong>na</strong>ntan pravac uvjetovan morfologijom tere<strong>na</strong> gdje se <strong>na</strong><br />
predmetnoj lokaciji ka<strong>na</strong>lizira zračno strujanje u pravcu sjever-jug, utjecaj <strong>na</strong> zrak kod<br />
obližnjih kuća <strong>na</strong>selja Sutulija će biti manje izražen, dok će u <strong>na</strong>selju Lončari utjecaj biti<br />
još manji.<br />
Izvori zagađivanja zraka <strong>na</strong> površinskom kopu (kamenolomu) su uglavnom<br />
nekontrolisani i zbog toga se mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja otežano<br />
provode. Međutim, od provođenja mjera sprečavanja i smanjenja emisije mineralne<br />
prašine zavisi utjecaj površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalitet zraka. Zato<br />
je potrebno obezbijediti dosljedno provođenje raspoloživih mjera zaštite zraka, shodno<br />
propisima koji regulišu ovu oblast. Eventualne povećane nekontrolisane emisije prašine,<br />
kojhe se mogu pojaviti u <strong>na</strong>jnepovoljnijim vremenskim i radnim uvjetima (npr. suho,<br />
sunčano i vjetrovito vrijeme i intenzivan rad), treba prevenirati primjenom adekvatnih<br />
mjera za ublažavanje i sprečavanje emisija i zaštitu zraka.<br />
Činjenica je da se i široj okolini ovog kamenoloma ne <strong>na</strong>laze drugi izvori zagađivanja<br />
zraka, što z<strong>na</strong>či da je potencijalni kapacitet okoliša za prijem emisija poluta<strong>na</strong>ta<br />
povoljan, zbog mogućnosti samoprečišćavanja.<br />
Pri radu <strong>na</strong> planiranom kamenolomu "Medvid-Sutulija" u općini Busovača ne očekuju se<br />
nikakvi ekscesni slučajevi koji bi mogli uzrokovati povećano i prekomjerno zagađenje<br />
zraka.<br />
3.3. Utjecaj <strong>na</strong> tlo<br />
Svi površinski kopovi su veliki potrošači zemljišta, jer površinskom eksploatacijom<br />
mineralnih sirovi<strong>na</strong> dolazi do izmjene pedoloških uvjeta uklanjanjem vegetacije i<br />
skidanjem humusnog horizonta zemljišta s matičnog supstrata, što je neizbježno kod<br />
ovakvih djelatnosti. Zemljišni sloj se trajno ili privremeno devastira i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin<br />
isključuje iz osnovne funkcije (razvoj šumskih ekosistema). Međutim, ovdje postoji<br />
z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> razlika ovisno o tome koja mineral<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> je predmet eksploatacije i kako<br />
se provodi proces eksploatacije. U ovom slučaju bit će zahvaće<strong>na</strong> projektova<strong>na</strong> i<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
47
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
odobre<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> od oko 5 ha zemljišta, <strong>na</strong> kojoj će se postepeno <strong>na</strong>predovati, jer se u<br />
prvoj fazi neće formirati eksploataciono polje <strong>na</strong> cijelom prostoru.<br />
Zemljište <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, manipulativnih površi<strong>na</strong>, potencijalno se može<br />
onečistiti nekontrolisanim rasipanjem dizel goriva i ulja, odlaganjem otpadnih ulja i<br />
maziva, uljnih filtera, te zauljenih i zamašćenih krpa i sl. Pojavom oborinskih voda dio<br />
ovih onečišćenja može se emitovati u površinske vode i iste onečistiti. Zbog toga se<br />
zauljene vode moraju prikupljati i obrađivati u odvajaču ulja. Odvajač mora biti<br />
projektiran i izabran da omogućava kvalitetno i sigurno izdvajanje masnoća, te da<br />
kapacitetom odgovara očekivanoj količini vode.<br />
U slučaju da se ne izgradi sistem za odvodnju oborinskih voda i ometanjem protoka<br />
vodotoka Sutulija i Dubokog potoka (zbog zatrpavanja materijalom) može doći do<br />
nekontroliranog izlivanja vode u okolni prostor, te sufozije, odnosno erozionodenundacionih<br />
procesa, koji su veoma često uzročnik slabljenja nožice <strong>na</strong> padinskoj<br />
strani tere<strong>na</strong>, što direktno može rezultirati pojavom odro<strong>na</strong> ili klizišta.<br />
Prilikom eksploatacije i proizvodnje rovnog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija"<br />
<strong>na</strong>stajat će otpad, koji će trebati odlagati <strong>na</strong> zemljište. Količi<strong>na</strong> jalovine od otkrivke je<br />
dosta mala zbog slabije razvijenog humusnog sloja tla. Ova otkrivka će se iskoristiti za<br />
nivelisanje tere<strong>na</strong>, izgradnju pristupnog puta i osnovne radne etaže te za formiranje<br />
visinskih etaža, a eventualni višak će se deponovati <strong>na</strong> vanjsko odlagalište i koristiti za<br />
nivelisanje tera<strong>na</strong> ili rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma. U fazi drobljenja<br />
jalovi<strong>na</strong> se izdvaja zajedno sa sitnim materijalom i odvozi <strong>na</strong> vanjsku deponiju jalovine u<br />
cilju daljeg korištenja kao tampo<strong>na</strong> za <strong>na</strong>sip puteva i nivelisanje tere<strong>na</strong>.<br />
Količi<strong>na</strong> jalovine se procjenjuje <strong>na</strong> 10%, što za projektovanu proizvodnju od 70.000 m 3 /g<br />
rovnog kame<strong>na</strong> iznosi oko 7.000 m 3 /g. Ova jalovi<strong>na</strong> se dalje koristi u niskogradnji kao<br />
tampon za <strong>na</strong>sip puteva i nivelisanje tere<strong>na</strong>. Višak jalovine u budućoj fazi će se iskoristiti<br />
kao pogodan materijal za <strong>na</strong>sipanje niskopa u cilju rekultivacije <strong>na</strong>puštenih dijelova<br />
eksploatacionog polja. Otkrivka će se iskoristiti za tehničku rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih<br />
dijelova površinskog kopa <strong>na</strong>kon okončanja eksploatacije.<br />
Kruti otpad, te razne vrste ambalaže, ako se <strong>na</strong> vrijeme ne dislociraju <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnu<br />
deponiju, također mogu imati negativne učinke <strong>na</strong> tlo, jer se ovi materijali jako sporo<br />
razgrađuju.<br />
Na prostoru kamenoloma mogu <strong>na</strong>stati sljedeće vrste otpada: otpadno motorno ulje,<br />
mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda, uljni filteri, zračni filteri, auto gume,<br />
akumulatori, miješani komu<strong>na</strong>lni otpad i mulj iz septičke jame. Količine ovog otpadnog<br />
materijala su relativno male, ali zbog njegovih karakteristika i zaštite tla mora se<br />
zbrinjavati u skladu sa propisima o upravljanju otpadom.<br />
Upravljanje otpadom <strong>na</strong> prostoru površinskog kopa "Medvid-Sutulija" u općini Busovača<br />
detaljno je definisano u Planu o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ove studije.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
48
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
3.4. Utjecaj <strong>na</strong> površinske i podzemne vode<br />
Ranije je <strong>na</strong>vedenog da <strong>na</strong> prostoru kamenoloma protječu dva vodotoka istočnom<br />
granicom eksploatacionog polja, potok Sutulija i Duboki potok, koji protječu u smjeru<br />
sjever-jug, odnosno sjeverozapad-jugoistok stvarajući tako tip ukrštene hidrografske<br />
mreže. Zbog toga ovaj kamenolom može utjecati <strong>na</strong> površinske vode ukoliko se ne<br />
poduzmu i ne provode mjere zaštite. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim<br />
rubom proteže desnom obalom vodotoka Sutulija, te da ga manjim dijelom i presijeca,<br />
<strong>na</strong> samom početku radova faze otvaranja, biti će neophodno reguliranje vodotoka.<br />
Reguliranje vodotoka osiguraće se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa<br />
armirano-betonskim cijevima ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem uzvodnog dijela u dužini od oko 35<br />
m. Realno se mogu očekivati i negativni utjecaji <strong>na</strong> podzemne vode <strong>na</strong> porostoru<br />
osnovne radne etaže zbog curenja goriva i maziva iz rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />
te poroznosti tere<strong>na</strong>, kao i pranja mehanizacije i <strong>na</strong>stanka sanitarno-fekalnih otpadnih<br />
voda.<br />
Treba <strong>na</strong>glasiti da se površinska eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> vrši suhim procesima i<br />
da <strong>na</strong> prostoru kamenoloma ne <strong>na</strong>staju tehnološke otpadne vode. Otpadne vode <strong>na</strong>staju<br />
jedino <strong>na</strong> prostoru industrijskog platoa i to:<br />
• otpadne vode od pranja rudarske mehanizacije, te onečišćene oborinske vode sa<br />
uređenih radnih površi<strong>na</strong>,<br />
• zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i internih manipulativnih<br />
prostora i<br />
• sanitarno-fekalne otpadne vode.<br />
Zauljene otpadne vode <strong>na</strong>staju <strong>na</strong> prostoru:<br />
• pranja i održavanja rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />
• parkiranja – držanja rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>,<br />
• pretakališta dizel goriva u rudarsko-građevinsku mehanizaciju i kamione,<br />
• zamjene motornih i hidrauličkih ulja, te rashladnih tečnosti.<br />
Uticaj <strong>na</strong> vode može <strong>na</strong>stati u sljedećim slučajevima:<br />
• uslijed ne postojanja sistema odvodnje površinskih (oborinskih) voda duž ruba<br />
(oboda) kamenoloma,<br />
• uslijed nedostatnog i neprimjerenog održavanja sistema odvodnje i prečišćavanja<br />
površinskih voda kamenoloma,<br />
• nepostojanja rješenja za zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda,<br />
• punjenjem rudarsko-građevinske mehanizacije i kamio<strong>na</strong> gorivom i održavanjem<br />
<strong>na</strong> prostoru sa kojeg je moguća odvodnja a čišćenje nije osigurano suhim<br />
postupkom,<br />
• zbog neispravnog skladištenja i rukovanja <strong>na</strong>ftnim derivatima u neprikladnim<br />
spremnicima, smještenim direktno <strong>na</strong> tlo.<br />
Sva upotreblje<strong>na</strong>, odnosno iskorište<strong>na</strong> voda za pranje mehanizacije i kamio<strong>na</strong><br />
predstavlja otpadnu vodu koja sadrži mehaničke nečistoće (pijesak, zemlja, praši<strong>na</strong> i sl.)<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
49
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
i masnoće (<strong>na</strong>fta, ulja). Ove otpadne vode su po pravilu veoma zamućene, a često i<br />
zamasćene. Zbog toga mogu uticati <strong>na</strong> zagađivanje površinskih i podzemnih voda,<br />
ukoliko se ne obezbijedi njihovo propisno zbrinjavanje i provođenje mjera zaštite voda.<br />
Ove otpadne vode se moraju prečistiti prije ispuštanja u prirodni recipijent (okolno<br />
zemljište ili površinske vode).<br />
Količine zauljenih otpadnih voda zavise od veličine površi<strong>na</strong> predviđenih za prostore<br />
<strong>na</strong>mijenjene za pranje, održavanje i parkiranje mehanizacije i kamio<strong>na</strong>, te koeficijenta<br />
oticanja. Pranje i održavanje maši<strong>na</strong> i kamio<strong>na</strong> mora se vršiti <strong>na</strong> betoniranom platou sa<br />
odvodom površinskih voda <strong>na</strong> separator radi prečišćavanja prije njihovog ispuštanja u<br />
recipijent – okolno zemljište.<br />
Radom i parkiranjem rudarsko-građevinske mehanizacije <strong>na</strong> osnovnom radnom platou<br />
te prilikom utakanja dizel goriva u mehanizaciju i kamione može se očekivati<br />
zagađivanje oborinske vode i zemljišta u slučaju nekontrolisanog ispuštanja i<br />
nekontrolisanim curenjem po radnim i manipulativnim prostorima, kao i mjestu gdje se<br />
mehanizacija i kamioni parkiraju. Pretakanje goriva treba vršiti pod kontrolisanim<br />
uslovima i <strong>na</strong> uređenoj <strong>na</strong>mjenskoj (vodonepropusnoj) površini sa koje se površinske<br />
vode odvode <strong>na</strong> separator u cilju prečišćavanja, čime se sprečava onečišćenje vode i<br />
zemljišta.<br />
Z<strong>na</strong>tnije količine oborinskih voda sa radnog platoa i većih etaža otiču u <strong>na</strong>jniže kote<br />
noseći sa sobom čestice mulja zavisno od intenziteta i dužine trajanja kiše. Sve ove<br />
vode treba skupiti obodnim ka<strong>na</strong>lom i odvesti <strong>na</strong> taložnik u cilju izbistravanja prije<br />
ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l.<br />
Tehnološke vode upotrijebljene za vlaženje materijala i internih manipulativnih površi<strong>na</strong><br />
u svrhu sprečavanja razvijanja prašine se uglavnom vežu za prašinu, ali se moraju<br />
pročišćavati u taložniku izgrađenom <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti površinskog kopa u cilju<br />
izbistravanja zamuljene vode. Površinske vode su <strong>na</strong>jčešće onečišćene većim<br />
količi<strong>na</strong>ma suspendovanih materija. Zbog opterećivanja površinskih voda<br />
suspendovanim materijama, potrebno je obezbijediti njihovo prečišćavanje u taložnici<br />
(izbistravanje) prije ispuštanja u površinske vode.<br />
Zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i manipulativnih površi<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>staju samo u iznimnim slučajevima obilnijih padavi<strong>na</strong> i korištenja vode za sprečavanje<br />
razvijanja i disperzije prašine. Ove vode nose mulj po okolnom zemljištu i zbog toga ih<br />
treba tretirati u cilju izdvajanja mulja i suspendovanih čestica (izbistravanja) prije<br />
ispuštanja u odvodne otvorene ka<strong>na</strong>le.<br />
Sanitarno-fekalne otpadne vode mogu uticati <strong>na</strong> kvalitet voda ukoliko se nekontrolisano<br />
zbrinjavaju i ne tretiraju po sanitarno-higijenskim i okolinskim propisima. Na radilištu će<br />
se instalirati mokri čvor sa septičkom jamom zapremine <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 , koja treba da<br />
obezbijedi adekvatno prečišćavanje ovih otpadnih voda (bioprečistač). Otpadne vode<br />
moraju biti <strong>na</strong> vrijeme dislocirane iz septičke jame kako ne bi došlo do kontaminiranja<br />
podzemnih i površinskih voda.<br />
Moguće onečišćenje voda tokom normalnog rada <strong>na</strong> prostoru kamenoloma procjenjuje<br />
se kao nez<strong>na</strong>tno.<br />
50<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Moguće onečišćenje voda u iznimnim slučajevima (incidentno zagađenje voda) može se<br />
pojaviti samo u slučaju izlijevanja većih količi<strong>na</strong> <strong>na</strong>fte i ulja <strong>na</strong> okolno zemljište i u<br />
površinske vode, što se realno ne očekuje zbog toga što nije planirano formiranje<br />
skladišta goriva <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, a ulja će se <strong>na</strong>bavljati u komercijalnim<br />
pakovanjima i skladištiti u manjoj količini u tipskom kontejneru<br />
3.5. Utjecaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />
Pod bukom se podrazumijeva svaki zvuk čiji nivo prelazi dopuštene vrijednosti<br />
propisane odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti od buke SBK i Pravilnika o dozvoljenim<br />
granicama intenziteta zvuka i šuma. Buka <strong>na</strong> prostoru kamenoloma <strong>na</strong>staje tokom<br />
bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>, masovnog miniranja, obrušavanja rovnog kame<strong>na</strong> sa<br />
visinskih etaža i usitnjavanje vangabaritnih blokova, radom strojeva i mehanizacije, te<br />
drobljenjem i klasiranjem materijala <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju i sl.<br />
Buka ima z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okolni prostor. Poz<strong>na</strong>to je da transport i mehanizacija<br />
proizvode buku iz<strong>na</strong>d 80 dB(A). Utjecaj buke je nemoguće izbjeći zbog same tehnologije<br />
rada <strong>na</strong> eksploatacije i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>. Generalno gledajući<br />
nivo buke ovisit će o odabranim radnim strojevima, sredstvima transporta, frekvenciji<br />
rada, te održavanju istih i preduzimanju mjera za ublažavanje buke. Buka <strong>na</strong>stala pri<br />
procesu eksploatacije, otkopavanja i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> je<br />
privreme<strong>na</strong> i javlja se samo prilikom izvođenja ovih radova u dnevnoj smjeni.<br />
Imajući u vidu da se predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>na</strong>lazi izvan <strong>na</strong>seljenog područja u prirodnoj<br />
uvali, može se konstatovati da buka proizvede<strong>na</strong> radom <strong>na</strong> ovom kamenolomu neće<br />
imati z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />
Ocjenjuje se da će buka <strong>na</strong> stanovništvo u selu Lončari, udaljenom oko 1,3 km od<br />
sjeverne granice eksploatacijskog polja, imati zanemariv uticaj.<br />
Izvođenje zahvata može imati z<strong>na</strong>čajan uticaj <strong>na</strong> nivo buke ukoliko se ne primjene mjere<br />
zaštite i ublažavanja intenziteta buke. Buci će <strong>na</strong>jviše biti izloženi zaposlenici <strong>na</strong><br />
prostoru kamenoloma i stanovnici zaseoka Sutulija koje se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> sjeveroistočnoj<br />
strani <strong>na</strong> udaljenosti oko 250 m od granice eksploatacionog polja (u <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju<br />
živi 15 stanovnika).<br />
Treba <strong>na</strong>glasiti da buka intenziteta od 90 dB(A), odnosno do N85 ne predstavljaju<br />
opasnost po sluh ljudi, jer ne izaziva posebne štetne posljedice, posebno ako<br />
eksponiranje istoj nije dugo. Veće vrijednosti buke mogu biti štetne po sluh i nervni<br />
sistem ljudi, ako se ne preduzimaju opće i posebne mjere zaštite. Ovoj buci mogu biti<br />
izloženi samo zaposlenici <strong>na</strong> kamenolomu u vrijeme njene produkcije. Međutuim,<br />
zaposlenici su dužni koristiti zaštit<strong>na</strong> sredstva (tampone ili zaštitne školjke).<br />
Buka se rasprostire u prostoru po logaritamskoj zakonitosti i <strong>na</strong> nju utiču prirodne i<br />
vještačke prepreke. Predmetni kamenolom se <strong>na</strong>lazi u prirodnoj uvali, a eksploataciono<br />
polje i kamenolomsko postrojenje su u niskopu, zbog čega očekiva<strong>na</strong> buka <strong>na</strong> ovom<br />
kamenolomu neće z<strong>na</strong>čajnije uzrokovati porast nivoa buke u okolini iz<strong>na</strong>d dozvoljenih<br />
vrijednosti. Ovdje treba <strong>na</strong>glasiti da će intenzitet očekivane buke biti z<strong>na</strong>čajno umanjen<br />
51<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
zbog reljefa i prirodnih barijera, koje z<strong>na</strong>čajno umanjuju zvučnu energiju i emisiju buke u<br />
okolinu.<br />
Nivo buke treba posmatrati u funkciji vreme<strong>na</strong>, odnosno eksponiranosti istoj. Ovdje se<br />
treba uzeti u obzir činjenica da će kamenolom raditi samo dnevnu smjenu i to u prosjeku<br />
oko 7-8 sati, a izvori buke rade diskontinuirano. Prema tome produkcija buke je u funkciji<br />
angažovanja rudarske mehanizacije i strojeva, čiji rad je z<strong>na</strong>čajno kraći od rada <strong>na</strong><br />
kamenolomu.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, procjenjuje se da aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-Sutulija" neće<br />
proizvoditi veći nivo buke od dozvoljenih vrijednosti za okoliš. U slučaju da se pojavi<br />
buka većeg intenziteta, operator je dužan da odmah preduzme sve raspoložive mjere<br />
otklanjanja uzroka produkcije buke većeg intenziteta, odnosno mjere ublažavanja buke.<br />
U cilju što većeg ublažavanja nivoa buke, operator je dužan da u skladu sa tehničkim i<br />
tehnološkim mogućnostima preduzima mjere za sprečavanje i ublažavanje produkcije<br />
buke i njene emisije u okoliš kroz redovno kvalitetno održavanje mehanizacije i strojeva,<br />
kao i izvođenje tehnoloških operacija.<br />
3.6. Utjecaji <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet<br />
Ranije je <strong>na</strong>vedeno da se predmetni kamenolom planira formirati <strong>na</strong> prostoru <strong>na</strong> kojem<br />
je zastuplje<strong>na</strong> prorijeđe<strong>na</strong> šumska vegetacija (šikara i rijtka bukova i hrastovo-grabova<br />
šuma). Prije početka eksploatacije izvršit će se krčenje i uklanjanje drveća i<br />
vegetacijskog pokrova u eksploatacionom polju, što je neminovnost kod ovakvih zahvata<br />
u prostoru. Uklanjanje rastinja će se vršiti sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem kamenoloma,<br />
što će se detaljnije dati u rudarskom projektu. Sva koris<strong>na</strong> drv<strong>na</strong> masa od sječe rastinja<br />
će se iskoristiti kao ogrev, a otpad će se odložiti <strong>na</strong> odgovarajuće mjesto <strong>na</strong> kojem se<br />
planira formirati eksploataciono polje i spaliti <strong>na</strong> kontrolisan <strong>na</strong>čin.<br />
Otpočinjanjem i izvođenjem radova <strong>na</strong> prostoru kamenoloma divljač će uglavnom<br />
migrirati izvan ovog područja. Zbog uznemiravanja sa bukom i prašinom, prorijedit će se<br />
u u zoni od oko 200 m zračne linije od granica kamenoloma. Niže životne forme<br />
(beskičmenjaci) i ptice će uglavnom ostati <strong>na</strong> prostoru kamenoloma dok ne budu<br />
izmjenjeni ekološki uvjeti (krčenje šume i skidanje otkrivke).<br />
Prilikom eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong> emitovat će se relativno mala količi<strong>na</strong> kamene<br />
prašine, koja neće z<strong>na</strong>čajnije negativno utjecati <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet, njihovu<br />
egzistenciju, prirast biomase i strukturu zajednica. U ko<strong>na</strong>čnici, ta praši<strong>na</strong> će uglavnom<br />
završiti <strong>na</strong> tlu i to tako što će njen jedan dio odmah dospjeti <strong>na</strong> tlo, a drugi dio će se<br />
zadržati u vegetaciji. Kada se radi o prašini koja potječe od krečnjačko-rožnjačke breče,<br />
o<strong>na</strong> redovito djeluje tako da povećava pH vrijednost tla i pospješuje formiranje humusnoj<br />
sloja tla.<br />
Primjenom mjera ublažavanja i zaštite okoliša potencijalni uticaji aktivnosti i radova <strong>na</strong><br />
predmetnom kamenolomu <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet se ocjenjuju kao nez<strong>na</strong>tni.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
52
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Na ovom području nisu registrovane endemične, rijetke i ugrožene biljne i životinjske<br />
vrste ili biljne zajednice, koje je neophodno posebno a<strong>na</strong>lizirati u cilju njihove zaštite.<br />
Isto tako, nisu utvrđene određene i zaštićene prirodne vrijednosti i drugi prostori i objekti<br />
od posebnog prirodnog, ekološkog, pejzažnog, ambijentalnog i historijskog z<strong>na</strong>čaja.<br />
Međutim, ukoliko se u toku rada kamenoloma otkriju takve vrijednosti, investitor je dužan<br />
obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere zaštite.<br />
3.7. Utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore<br />
S obzirom <strong>na</strong> uspostavljene prirodne karakteristike tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostoru predmetnog<br />
lokaliteta (brdsko područje sa prorijeđenom vegetacijom u kojoj dominira šikara i rijetka<br />
hrastovo-grabova i bukova šuma), te prirodu djelatnosti i primijenjenu tehnologiju<br />
površinske ekploatacije krečnjačko-rožnjačke breče (niskop) i prerade rovnog kame<strong>na</strong><br />
(savremeno drobilično postrojenje i klasirnica locira<strong>na</strong> u dijelu niskopa), ne očekuje se<br />
nikakav z<strong>na</strong>čajniji utjecaj <strong>na</strong> klimatske faktore ovog područja. Isto tako, ne očekuje se<br />
utjecaj ni <strong>na</strong> mikroklimu (ružu vjetrova, temperaturu, vlažnost i sl.) a<strong>na</strong>liziranog područja.<br />
3.8. Utjecaji <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> dobra<br />
Na prostoru planiranog kamenoloma i u njegovoj neposrednoj blizini nema nikakvih<br />
izgrađenih objekata i materijalnih dobara, izuzev objekata i infsrastrukture <strong>na</strong> samom<br />
prostoru kamenoloma koja je u funkciji eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, te lokalnog puta<br />
za selo Lončari koji prolazi izvan eksploatacionog prostora kamenoloma i to suprotnom<br />
stranom potoka Sutulija. Prema tome, ovaj kamenolom neće utjecati <strong>na</strong> izgrađe<strong>na</strong><br />
materijal<strong>na</strong> dobra. Jedini utjecaj može biti <strong>na</strong> lokalni put, koji koriste stanovnici sela<br />
Lončari, a preko koga će se vršiti transport materijala sa kamenoloma. Navede<strong>na</strong><br />
prometnica morat će se predhodno rekonstruisati i proširiti u cilju obezbjeđivanja uvjeta<br />
za potrebe kamenoloma i <strong>na</strong>vedenog sela, te efikasnije održavati u skladu sa zahtjevima<br />
za održavanje saobraćajnica.<br />
Na ovom lokalitetu i njegovoj široj okolini nisu registrovani objekti kulturno-povijsnog i<br />
arheološkog <strong>na</strong>sljeđa. Međutim, ukoliko se u toku eksploatacije i prerade mineralne<br />
sirovine <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu otkriju takve vrijednosti, operator/investitor je dužan<br />
obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere zaštite.<br />
3.9. Utjecaj <strong>na</strong> pejzaž<br />
Prostor predviđen za kamenolom „Medvid-Sutulija“ nema nikakvu posebnu<br />
pejzažnu vrijednost. Naprotiv, kontinuiranim djelovanjem antropogenog faktora<br />
šumski ekosistem je transformisan jednim dijelom u njegovu degradacionu formu –<br />
šikaru i dijelom u devastiranu i prorijeđenu hrastovo-grabovu i bukovu šumsku<br />
sastojinu u kojoj uglavnom nema ekonomski vrijednih stabala.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
53
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Na ovom prostoru zastuplje<strong>na</strong> je devastira<strong>na</strong> šumska sastoji<strong>na</strong> hrastovo-grabove i<br />
bukove šume, bez posebnih geomorfoloških i fitocenoloških vrijednosti. Međutim,<br />
krčenjem šumskog rastinja i uklanjanjem vegetacije doći će do izmjene prirodnog<br />
izgleda prirodno uspostavljenog krajolika <strong>na</strong> ovom prostoru, što je neminovnost.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> vizualnu i estetsku dimenziju kakvoće krajolika tokom eksploatiranja ima<br />
negativne učinke.<br />
Budućim mjerama zaštite i rekultivacije mora se <strong>na</strong>stojati ovaj utjecaj što više<br />
ublažiti u smislu zaštite postojeće vegetacije, sprečavanja uklanjanja vegetacije<br />
ukoloko to nije neophodno i obaveznog blagovremenog provođenuja mjera<br />
rekultivacije još u toku korištenja ovog kamenoloma, a u skladu sa ovom studijom i<br />
glavnim rudarskim projektom. Posebno treba voditi raču<strong>na</strong> da se stabla drveća i nisko<br />
rastinje ne uklanjaju ako nisu u zoni eksploatacije materijala, jer imaju veliku zaštitnu<br />
funkciju (sprečavanje i ublažavanje emisija u okoliš, sprečavanje erozije, ublažavanje<br />
buke, i sl.).<br />
3.10. Utjecaj <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>kon prestanka rada<br />
Nakon eventualnog prestanka eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
kamenolomu "Medvid-Sutulija" u općini Busovača ne očekuju se nikakvi negativni<br />
utjecaji <strong>na</strong> okoliš, osim dalje erozije zemljišta, pod uvjetom da se ne provedu mjere<br />
rekultivacije devastiranog zemljišta. Po prestanku korištenja ovog kamenoloma, sve<br />
eksploatacione i devastirane površine se moraju rekultivirati i privesti prvobitnoj <strong>na</strong>mjeni,<br />
a u skladu sa Glavnim rudarskim projektom, ovom Studijom i važećim propisima. U tom<br />
smislu, potrebno je provesti tehničku rekultivaciju (tehničko uređenje površi<strong>na</strong>) i biološku<br />
rekultivaciju (pošumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekološkim i sinekološkim<br />
osobi<strong>na</strong>ma odgovaraju ovom području), radi uklapanja u prirodni ambijent krajolika.<br />
3.11. Specifični utjecaji projekta <strong>na</strong> okoliš<br />
U prethodnoj studiji o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš i u toku provođenja ove procjene utjecaja<br />
<strong>na</strong> okoliš nisu utvrđeni specifični elementi o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš predmetnog<br />
kamenoloma „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
3.12. Opis metoda za procjenu utjecaja <strong>na</strong> okoliš<br />
Za procjenu utjecaja <strong>na</strong> okoliš predmetnog kamenoloma korištene su različite metode<br />
kako bi se procijenilo da li je pojedi<strong>na</strong>čni utjecaj <strong>na</strong> okoliš ili pojedine elemente okoliša<br />
z<strong>na</strong>čajan i koliko z<strong>na</strong>čajan. Vrednovanje utjecaja temeljeno je <strong>na</strong> sljedećim metodama i<br />
podacima:<br />
▪ podaci projektanta,<br />
▪ podaci proizvođača tehnološke opreme,<br />
▪ podaci investitora,<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
54
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
▪ numerička a<strong>na</strong>liza bilansa emisija,<br />
▪ uporedni podaci,<br />
▪ okolinski standardi i sl.<br />
Za svaki otpadni tok a<strong>na</strong>lizirano je i vrednovano sljedeće:<br />
▪ količi<strong>na</strong> emisije i produkcije otpadnih tvari,<br />
▪ proces u kojem se generira otpad (emisija) i<br />
▪ utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />
Isto tako, vrednovan je z<strong>na</strong>čaj utjecaja svakog otpadnog toka i emisije <strong>na</strong> okoliš<br />
(nez<strong>na</strong>tan, mali, srednji, visok) u cilju neophodnosti preduzimanja adekvatnih mjera<br />
ublažavanja, odnosno zaštite okoliša.<br />
Na bazi primjenjenih metoda i alata procijenjen je stupanj za<strong>na</strong>čaja uticaja eksplaotacije<br />
i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
4. OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA NA OKOLIŠ<br />
Zaštita okoliša u površinskoj eksploataciji i preradi mineralnih sirovi<strong>na</strong> je sastavni i<br />
obavezujući dio tehnoloških procesa, koji počinju od istraživanja mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />
preko projektiranja metoda eksploatiranja i prerade mineralnih sirovi<strong>na</strong>, eksploatiranja i<br />
prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> do pre<strong>na</strong>mjene otkopnog prostora i njegove<br />
rekultivacije. Provođenje zaštite okoliša je u oblasti eksploatiranja mineralnih sirovi<strong>na</strong><br />
interdiscipli<strong>na</strong>rni problem.<br />
Izosta<strong>na</strong>k adekvatne zaštite okoliša u pripremnoj fazi teško je kasnije <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>diti i<br />
zaštita se tada provodi uz z<strong>na</strong>čajno povećanje materijalnih troškova. Kao posljedica<br />
može <strong>na</strong>stati z<strong>na</strong>tnije onečišćenje i devastiranje okoliša, koje se dugo sanira i veoma<br />
otežano se <strong>na</strong>novo uspostavlja prirod<strong>na</strong> i ekološka ravnoteža zahvaćenog područja.<br />
Zato je neophodno obezbijediti blagovremeno provođenje adekvatnih i učinkovitih mjera<br />
prevencije i zaštite okoliša.<br />
Racio<strong>na</strong>lno prilaženje problemu odnosa čovjek-okoliš uvjetovano je solidnim<br />
poz<strong>na</strong>vanjem zakonitosti tih odnosa, temeljnih <strong>na</strong>čela iskorištavanja prirodnih izvorišta<br />
sirovi<strong>na</strong> i kompleksne ekološke interakcije između žive i nežive prirode, te promje<strong>na</strong><br />
izazvanih ljudskom djelatnošću. Promišljeno gospodarenje prirodnim bogatstvima u<br />
skladu s ljudskim potrebama, uz održanje osnovnih prirodnih odnosa <strong>na</strong> mjestu<br />
provođenja aktivnosti jest i gospodarsko pitanje, uz uvažavanje socio-političkih odnosa.<br />
Sprečavanje ili smanjivanje emisija i uticaja predmetnog kamenoloma <strong>na</strong> okoliš u<br />
principu se postiže primjenom sljedećih mjera:<br />
• uvažavanjem okolinskih propisa i zahtjeva pri projektovanju i otvaranju<br />
predmetnog kamenoloma, te ekploataciji i preradi kame<strong>na</strong>, kao i prilikom<br />
eventualnog prestanka rada i zatvaranja kamenoloma „Medvid-Sutulija“,<br />
• sprečavanjem i ublažavanjem emisija štetnih materija u zrak,<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
55
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• dodatnom obradom i pročišćavanjem otpadnih voda od pranja teške<br />
mehanizacije i kamio<strong>na</strong> i zauljenih oborinskih voda, kao i zbrinjavanjem<br />
sanitarno-fekalnih otpadnih voda,<br />
• kontrolisanim sakupljanjem i odvođenjem oborinskih voda sa prostora<br />
eksploatacionog polja, što uključuje odmuljivanje ovih voda prije ispuštanja u<br />
površinske vode,<br />
• pravilnom i propisnom manipulacijom sa sirovi<strong>na</strong>ma, koje će se koristiti <strong>na</strong><br />
kamenolomu (dizel gorivo, privredni eksploziv itd.),<br />
• sprečavanjem ili smanjivanjem produkcije otpada, propisnim sakupljanjem,<br />
reciklažom korisnog otpada i zbrinjavanjem nekorisnog otpadnog materijala,<br />
• sprečavanjem i ublažavanjem produkcije i emisije buke u okoliš,<br />
• edukacijom zaposlenika o mjerama zaštite okoliša pri površinskoj eksploataciji i<br />
preradi mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />
• vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa,<br />
• primjenom drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera, koje<br />
su u funkciji zaštite okoliša.<br />
Provođenje mjera zaštite okoliša u skladu sa ovom studijom, projektnom<br />
dokumentacijom i okolinskim propisima obezbijedit će da eksploatacija i prerada<br />
krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnom lokalitetu ne utječe z<strong>na</strong>čajnije negativno <strong>na</strong><br />
okoliš i da se ambijentalni uvjeti okoliša ne pogoršavaju, odnosno da se okoliš ne<br />
zagađuje iz<strong>na</strong>d propisanih normi i postavljenih zahtjeva za zaštitu okoliša u ovoj studiji,<br />
projektnoj dokumentaciji i važećim propisima o zaštiti okoliša.<br />
A<strong>na</strong>liza mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš i zaštite okoliša pri<br />
eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji izvrše<strong>na</strong> je<br />
prema mogućim negativnim uticajima <strong>na</strong> pojedine elemente okoliša (zrak, voda,<br />
zemljište, uticaj buke <strong>na</strong> okoliš, produkcija otpada i uticaj <strong>na</strong> tlo, floru, faunu, mikroklimu,<br />
stanovništvo i materijal<strong>na</strong> dobra).<br />
4.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak<br />
i zaštite zraka od zagađivanja<br />
Mjere zaštite zraka od prekomjernog zagađivanja proizilaze iz Zako<strong>na</strong> o zaštiti zraka i<br />
pravilnika donesenih <strong>na</strong> osnovu tog zako<strong>na</strong>, kao i drugih okolinskih propisa i standarda.<br />
Prema odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti zraka, svaki zagađivač zraka je dužan da emisije<br />
zagađujućih materija i neprijatnih mirisa smanji <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju moguću mjeru uz upotrebu<br />
<strong>na</strong>jboljih raspoloživih tehnologija u fazama projektovanja, otvaranja i kamenoloma,<br />
eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>. Granične vrijednosti emisije ne smiju biti prekoračene.<br />
Svaki izvor emisije poluta<strong>na</strong>ta u zrak mora ispunjavati sljedeće uvjete:<br />
• da se emisije zagađujućih materija (poluta<strong>na</strong>ta) ograniče i smanje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju<br />
moguću mjeru,<br />
• da granične vrijednosti emisije ne mogu biti prekoračene i<br />
• da emisije ne smiju uticati <strong>na</strong> kvalitet zraka u okolišu iz<strong>na</strong>d propisanih normi.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
56
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Ranije je <strong>na</strong>vedeno da intenzitet emisija poluta<strong>na</strong>ta u zrak, koje se javljaju u procesu<br />
eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, nije visok i neće z<strong>na</strong>čajnije utjecati <strong>na</strong> kvalitet zraka u<br />
okolini. I pored toga, operator je dužan predvidjeti i dosljedno provoditi sve raspoložive<br />
mjere za smanjivanje emisija u zrak. Ove mjere su prvenstveno vezane za:<br />
• <strong>na</strong>čin i dubinu bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>,<br />
• <strong>na</strong>čin miniranja i količinu eksploziva,<br />
• <strong>na</strong>čin obrušavanja rovnog kame<strong>na</strong> i jalovine,<br />
• usitnjavanje (miniranje) vangabaritnih blokova,<br />
• utovar i transport materijala,<br />
• drobljenje i klasiranje mineralnih sirovi<strong>na</strong>,<br />
• deponovanje frakcija, posebno frakcije 0-4 mm,<br />
• održavanje internih saobraćajnica,<br />
• sagorijevanje goriva u rudarskoj mehanizaciji i vozilima i sl.<br />
Pažljivim i kontrolisanim izođenjem ovih tehnoloških operacija moguće je z<strong>na</strong>čajno<br />
smanjiti emisije u zrak. Zato je potrebno izvršiti edukaciju i obuku zaposlenika o uspješnoj<br />
primjeni mjera zaštite zraka i okoliša.<br />
Smanjivanje emisije produkata sagorijevanja dizel goriva u mobilnoj rudarskoj<br />
mehanizaciji i kamionima postiže se redovnim servisiranjem i održavanjem motora, kao i<br />
<strong>na</strong>bavkom standardizovanog (kvalitetnog) dizel goriva. Pri svakoj pojavi zatamnjenog<br />
dima (čađi), potrebno je otklonuti uzroke lošeg sagorijevanja goriva. Prema tome, ukoliko<br />
je omjer goriva i zraka optimalan onda se u atmosferu ispuštaju otpadni dimni plinovi bez<br />
vidljive čađi.<br />
U cilju smanjivanja emisije plinovitih produkata eksplozivnog razlaganja eksploziva,<br />
potrebno je izbjegavati masov<strong>na</strong> miniranja i koristiti standardizovane eksplozive. Na<br />
smanjivanje ove emisije utiču i meteorološki uvjeti i kod korištenja veće količine<br />
eksploziva i masovnih miniranja treba ovo imati u vidu u cilju smanjenja emisije u zrak.<br />
Koncentracije <strong>na</strong>vedenih produkata, uzevši u obzir projektirani kapacitet, vrstu i količinu<br />
opreme, neće biti z<strong>na</strong>čajne i uglavnom će se razblaživati i svoditi ispod maksimalno<br />
dopuštenih koncentracija <strong>na</strong> prostoru samog eksploatacionog polja.<br />
Pri eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong> potrebno je preduzimati mjere za smanjivanje emisija<br />
mineralne prašine u zrak u svim tehnološkim operacijama. Sve tehnološke operacije<br />
treba izvoditi sa maksimalnom pažnjom, <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kojim se smanjuje intenzitet emisije<br />
prašine, sukladno projektnim rješenjima.<br />
Efikasan i ekonomičan postupak otprašivanja pri drobljenju i klasiranju kamenih<br />
agregata jeste tehnički sistem za vlaženje materijala, čime se sprečava ili z<strong>na</strong>čajno<br />
ublažuje <strong>na</strong>stajanje prašine <strong>na</strong> presipnim mjestima i drobiličnim postrojenjima. Za svako<br />
presipno mjesto <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju treba obezbijediti posebnu<br />
hidroinstalaciju za vlaženje materijala u cilju ublažavanja emisije mineralne prašine.<br />
Navedeni tehnički sistem za otprašivanje postupkom vlaženja materijala treba tretirati<br />
kao sastavni dio tehničko-tehnološkog sistema za drobljenje i klasiranje kamenih<br />
agregata.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
57
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
U procesu eksploatacije kamenolomskog postrojenja neophodno je pridržavati se<br />
sljedećih uslova:<br />
• redovno održavati hermetičnost spojeva hidroinstalacija,<br />
• redovno održavati protočnost vode u hidroinstalacijama,<br />
• samouključivanje instalacija za vlaženje i intenzitet vlaženja materijala regulisati<br />
ručno <strong>na</strong> odgovarajućim ventilima.<br />
Sve manipulativne površine i deponovani materijal treba polivati umjerenom količinom<br />
vode za vrijeme suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong> s ciljem smanjivanja emisija prašine u zrak.<br />
Jed<strong>na</strong> od efikasnih mjera sprečavanja disperzije prašine u okoliš jeste i zadržavanje<br />
drve<strong>na</strong>stog rastinja oko platoa kamenoloma, koje predstavlja efikasan „filter“ za<br />
odstranjivanje prašine i plinovitih poluta<strong>na</strong>ta iz onečišćenog zraka. Prirodne barijere<br />
(uzvišenja reljefa oko platoa kamenoloma i prisutno drve<strong>na</strong>sto rastinje) povoljno utječu<br />
<strong>na</strong> sprečavanje disperzije prašine u okoliš, pa se emitova<strong>na</strong> praši<strong>na</strong> taloži bliže izvoru,<br />
odnosno radnoj zoni kamenoloma i njegovoj neposrednoj okolini.<br />
Efikasnije mjere za smanjenje zaprašenosti i disperzije prašine su opremljenost bušilice<br />
ciklonskim skupljačem prašine čime se spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku<br />
bušenja minskih bušoti<strong>na</strong>, te umjereno kvašenje transportnih i manipulativnih površi<strong>na</strong> u<br />
cilju spriječavanja razvijanja i disperzije prašine.<br />
U cilju sprečavanja rasipanja fine prašine iz kamio<strong>na</strong> prilikom transporta, potrebno je<br />
sanduke kamio<strong>na</strong> prekrivati ceradom i po potrebi <strong>na</strong>kvasiti materijal umjerenom<br />
količinom vode u sušnom i sunčanom periodu.<br />
Praši<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče nije agresivan polutant koji z<strong>na</strong>čajno negativno<br />
utiče <strong>na</strong> okoliš. Ova praši<strong>na</strong> se iz zraka taloži <strong>na</strong> tlo i vegetaciju, a završava primarnom<br />
tlu i popravlja njegova fizikal<strong>na</strong> svojstva.<br />
Pri otvaranju i korištenju predmetnog kamenoloma potrebno je zadovoljiti emisione<br />
standarde, odnosno propisane vrijednosti za emisiju, kao i granične vrijednosti kvaliteta<br />
zraka (imisija), o čemu se mora voditi propisa<strong>na</strong> evidencija, kao i evidencija o<br />
monitoringu emisije i imisije. U tom smislu potrebno je izvršiti mjerenje koncentracija<br />
prašine prema <strong>na</strong>jbližim kućama zaseoka Sutulija pri radnim uvjetima kada se započne<br />
sa proizvodnjom i preradom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>. U slučaju registrovanja<br />
prekomjerne imisije, potrebno je predvidjeti i provesti dodatne mjere zaštite, čije efekte<br />
treba provjeriti novim mjerenjem imisija prema standardizovanoj metodi.<br />
4.2. Zaštita voda<br />
Prilikom površinske eksploatacije, drobljenja i klasiranja kame<strong>na</strong> ne <strong>na</strong>staju tehnološke<br />
otpadne vode. Otpadne vode <strong>na</strong> kamenolomu mogu <strong>na</strong>stati samo pranjem mobilne<br />
rudarske mehanizacije i ispuštanjem zauljenih voda u prirodne vodotoke i podzemne<br />
vodne rezervoare. Zbog toga se sve zauljene vode sa uređenih površi<strong>na</strong> moraju<br />
sakupljati i odvoditi preko pjeskolova u odvajač ulja u cilju izdvajanja ulja. Prema tome,<br />
sve otpadne vode od pranja mehanizacije i oborinske vode sa uređenih površi<strong>na</strong> i<br />
površine <strong>na</strong> kojoj se vrši pretakanje dizel goriva moraju se prethodno prečistiti prije<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
58
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
ispuštanja u recipijent (okolno tlo ili površinske vode). Izdvojene masnoće iz odvajača se<br />
čiste <strong>na</strong>jmanje 1-2 puta godišnje skladište u propisne i hermetizovane posude,<br />
obezbijeđene od rasipanja po okolnom terenu koje se povremeno isporučuju<br />
ovlaštenom operateru sa kojim investitor treba zaključiti poseban ugovor. Kapacitet<br />
separatora treba odabrati prema očekivanoj količini vode koja se prečišćava, a koja<br />
zavisi od projektovane slivne površine. Separator mora stalno biti u funkcio<strong>na</strong>lnom<br />
stanju i mora se redovno pregledati i održavati. Kvaliteta vode <strong>na</strong> izlasku iz separatora<br />
mora se redovno vizuelno pratiti s ciljem blagovremenog otklanjanja nedostataka koji<br />
uzrokuju ispuštanje onečišćene vode u okoliš.<br />
Kod manipulisanja sa tečnim gorivom moraju se preduzeti sve preventivne mjere da ne<br />
dođe do njegovog rasipanja. Predviđeno je da se dizel gorivo za potrebe mehanizacije i<br />
kamio<strong>na</strong> doprema po potrebi <strong>na</strong> kamenolom sa mobilnom cisternom opremljenom sa<br />
automatom za utakanje goriva u rezervoare mehanizacije. Skladištenje goriva <strong>na</strong><br />
prostoru kamenoloma nije predviđeno. Pretakanje goriva mora se vrši pod kontrolisanim<br />
uvjetima, <strong>na</strong> uređenoj <strong>na</strong>mjenskoj vodonepropusnoj površini, čime se sprečava<br />
onečišćenje podzemnih voda i tla. Ta površi<strong>na</strong> mora biti betonira<strong>na</strong> sa odvodom<br />
oborinskih voda preko prijemnog vodonepropusnog šahta i interne ka<strong>na</strong>lizacije u<br />
separator radi odvajanja ulja prije ispuštanja u recipijent.<br />
U toku utakanja goriva u mehanizaciju i kamione potrebno je postaviti limeno korito<br />
ispod utakajućeg crijeva u cilju kontrolisanog sakupljanja eventualno rasutog goriva,<br />
koje se može izručiti u rezervoar u cilju daljeg korištenja. Time se sprečava onečišćenje<br />
površinskih voda. Eventualno rasuto gorivo po površini zemljišta mora se odmah očistiti<br />
suhim postupkom. Čišćenje se provodi upotrebom pijeska ili piljevine ili zemlje za<br />
sakupljanje rasutog goriva i odstranjivanjem onečišćenog tla. Ovaj materijal se mora<br />
propisno zbrinuti, kao opasan otpad. Najbolje je isti kontrolisano spaliti pri visokim<br />
temperaturama u ložištu (preko 850 0 C).<br />
Na slici 7. prikazan je blok dijagram zbrinjavanja zauljenih otpadnih voda sa radnih<br />
površi<strong>na</strong>.<br />
ZAULJENE VODE<br />
Oborinske u kontaktu sa<br />
zauljenim površi<strong>na</strong>ma<br />
Pranje maši<strong>na</strong><br />
Spiranje servisnog<br />
platoa<br />
Separator ulja i masti<br />
Prelim prema recipijentu<br />
Slika 7. Zbrinjavanje zauljenih voda<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
59
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Otpad<strong>na</strong> ulja <strong>na</strong>stala prilikom izmje<strong>na</strong> u maši<strong>na</strong>ma, kamionima i radnim strojevaima<br />
<strong>na</strong>jefikasnije se zbrinjavaju prikupljanjem i zbrinjavanje u <strong>na</strong>mjenske hermetizovane<br />
posude, koje se drže u <strong>na</strong>mjenskom skladištu do isporuke gospodarskom društvu<br />
ovlaštenom i stručno osposobljenom za zbrinjavanje otpadnih ulja. Posude (npr. limenu<br />
burad) treba držati u prostoriji ili u betonskom koritu ili tankvani u cilju sprečavanja<br />
razlivanja ulja po okolini u slučaju curenja iz posuda.<br />
Zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i manipulativnih površi<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>staju samo u iznimnim slučajevima obilnijih padavi<strong>na</strong> i obilnijeg korištenja vode za<br />
sprečavanje razvijanja i disperzije prašine. Ove vode nose veće količine suspendovanih<br />
čestica (mulj) po okolnom zemljištu i zbog toga ih treba tretirati u cilju izdvajanja<br />
suspendovanih čestica (izbistravanja) prije ispuštanja u odvodne otvorene ka<strong>na</strong>le i<br />
površinske vode. Naime, z<strong>na</strong>tnije količine oborinskih (površinskih) voda sa radnog<br />
platoa i većih etaža otiču u <strong>na</strong>jniže kote noseći sa sobom čestice mulja zavisno od<br />
intenziteta i dužine trajanja kiše. Sve zamuljene vode sa prostora eksploatacionog polja,<br />
posebno osnovne etaže i radnog platoa, moraju se odvesti obodnim ka<strong>na</strong>lom <strong>na</strong> taložnik<br />
izgrađen <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti u cilju izbistravanja prije ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l i<br />
površinske vode.<br />
Tehnološke vode upotrijebljene za vlaženje materijala i internih manipulativnih površi<strong>na</strong><br />
se uglavnom vežu za prašinu, ali se eventualni višak ovih voda mora pročišćavati u<br />
<strong>na</strong>vedenom ili posebnom taložniku izgrađenom <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti <strong>na</strong> površinskom kopu u<br />
cilju izbistravanja zamuljene vode prije njihovog ispuštanja u odvodni ka<strong>na</strong>l.<br />
Dimenzije taložnika i sabirnih ka<strong>na</strong>la treba definisati <strong>na</strong> bazi očekivane količine vode sa<br />
eksploatacionog polja ovog kamenoloma. Obično se rade dva taložnika kako bi jedan<br />
mogao biti stalno u funkciji dok se iz drugog čisti istaloženi mulj. Ovaj mulj se odlaže <strong>na</strong><br />
deponiju jalovine.<br />
Na slici 8. prikazan je blok dijagram zbrinjavanja zamuljenih otpadnih voda sa radnih<br />
površi<strong>na</strong> predmetnog kamenoloma.<br />
U cilju zaštite vodotoka potoka Sutulija od mehaničkog zagađivanja potrebno je<br />
realizovati sljedeće:<br />
• izvršiti ucjevljenje dijela potoka Sutulija <strong>na</strong>spram osnovnog radnog platoa u<br />
dužini od oko 50 m,<br />
• izvršiti ka<strong>na</strong>lisanje i uređenje korita dijela potoka Sutulija u dužini od oko 35 m<br />
uzvodno od ucjevljivanja ovog potoka,<br />
• izgraditi zaštitni sistem oko aktivnog dijela radilišta koga čine obodni odvodni<br />
ka<strong>na</strong>li za prihvat oborinskih voda i taložnice (sedimentacioni bazen).<br />
Sanitarno-fekalne otpadne vode treba kontrolisano prikupljati internim ka<strong>na</strong>lizacionim<br />
sistemom i prečišćavati u trokomornoj septičkoj jami. Septičku jamu treba projektovati <strong>na</strong><br />
osnovu broja zaposlenika (cca 15) i izgraditi je <strong>na</strong> pristupačnom mjestu u cilju<br />
nesmetanog pražnjenja mulja iz iste. Zapremi<strong>na</strong> septičke jame <strong>na</strong> osnovu očekivanog<br />
broja zaposlenika (cca 15) mora biti <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 . Sadržaj iz septičke jame se mora<br />
redovno (prema projektovanoj di<strong>na</strong>mici ili svaka tri mjeseca) prazniti i uklanjati putem<br />
<strong>na</strong>dležnog komualnog preduzeća, uz preduzimanje odgovarajućih mjera higijenizacije<br />
mulja i okolnog zemljišta (npr. dezinfekcije i sl.).<br />
60<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
ZAMULJENE VODE<br />
Oborinske zamuljene<br />
vode<br />
Vode od kvašenja<br />
frakcija<br />
Vode od obaranja<br />
prašine<br />
Sabirni ka<strong>na</strong>l<br />
TALOŽNIK<br />
Preliv prema recipijentu<br />
Slika 8. Zbrinjavanje zamuljenih voda<br />
Zabranjeno je ispuštanje štetnih i toksičnih supstanci i odlaganje otpadnih materijala <strong>na</strong><br />
površinu zemljišta i površinske vode, koji zbog svojih fizičkih, kemijskih i bioloških<br />
karakteristika mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, terestričnih i akvatičnih organizama.<br />
Investitor je dužan planirati i provoditi sve raspoložive mjere za sprečavanje zagađivanja<br />
voda i odgovoran je za provođenje ovih obaveza.<br />
4.3. Mjere za sprečavanje i minimiziranje produkcije otpada<br />
i zbrinjavanje nekorisnog otpada, te zaštitu zemljišta<br />
Ranije je istaknuto da su svi površinski kopovi veliki potrošači zemljišta, jer se zemljište<br />
iz primarne funkcije (egzistencija i razvoj šumske zajednice) pretvara u tehničku funkciju<br />
(eksploatacija kame<strong>na</strong> u svrhu proizvodnje agregata), što je neizbježno kod ovakvih<br />
djelatnosti. Zemljišni sloj se privremeno ili trajno devastira. Dio humusnog materijala<br />
uklonjenog prilikom skidanja otkrivke i otvaranja kamenoloma treba odložiti <strong>na</strong> vanjsku<br />
deponiju i iskoristiti za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova kamenoloma.<br />
Uticaj <strong>na</strong> zemljište je moguć i uslijed nekontrolisanog rasipanja tečnog goriva i ulja, kao i<br />
gomilanja i nepropisnog zbrinjavanja otpadnog materijala.<br />
Zaštita zemljišta od kontami<strong>na</strong>cije tečnim gorivom u ovom slučaju će se riješit tako što<br />
će se prostor za pranje mehanizacije i vozila asfaltirati ili betonirati, sa odvodom<br />
oborinskih voda preko pjeskolova u odvajač ulja. Isto tako, prostor za utakanje goriva u<br />
rezervoare mehanizacije će se asfaltirati ili betonirati sa odvodom oborinskih voda preko<br />
pjeskolova u isti odvajač masnoća. U toku pretakanja goriva treba postaviti limeno korito<br />
u cilju kontrolisanog hvatanja eventualno rasutog goriva i povrata.<br />
61<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Potrebno je preduzeti efikasne mjere za sprečavanje rasipanja goriva i ulja iz<br />
mehanizacije i kamio<strong>na</strong>. Sva mehanizacija i vozila se moraju redovno i kvalitetno<br />
održavati u cilju sprečavanja nekontrolisanog curenja goriva i maziva.<br />
Sva sakuplje<strong>na</strong> otpada ulja će se skladištiti u limenu burad u <strong>na</strong>mjenskom skladištu<br />
dijela tipskog kontejnera i isporučivat će se ovlaštenoj orgaizaciji sa kojom investitor<br />
treba zaključiti ugovor.<br />
Na ovom kamenolomu se ne očekuju z<strong>na</strong>čajnije količine krutog otpada, koji bi<br />
potencijalno mogao ugroziti okoliš i koji bi zbog toga trebalo posebno zbrinjavati, jer se<br />
radi o otpadnim materijalima (jalovini), koji će se iskoristiti za nivelisanje i uređenje<br />
tere<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomu i za <strong>na</strong>sipanje drugih tere<strong>na</strong>. Projektnom dokumentacijom treba<br />
predvidjeti prostor u krugu kamenoloma za odlaganje jalovine i nekorisnog otpada.<br />
Ostali otpaci (uljni i zračni filteri, akumulatori, auto gume, metal i miješani komu<strong>na</strong>lni<br />
otpad), koji se mogu očekivati u malim količi<strong>na</strong>ma zbrinjavat će se u skladu sa propisima<br />
o upravljanju otpadom. Opasni otpad (uljni filteri, akumulatori i otpadno ulje) mora se<br />
tretirati u skladu sa propisima koji regulišu opasni otpad, što podrazumijeva da se mora<br />
s posebnom pažnjom sakupljati i skladištiti u <strong>na</strong>mjenskim spremnicima i zatvorenom<br />
prostoru koji onemogućava nekontrolisano rasipanje ovog otpada po okolini. Opasni<br />
otpad se mora isporučivati ovlaštenom operateru radi daljeg zbrinjavanja o čemu se<br />
mora voditi evidencija, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jmanje pet godi<strong>na</strong>. Neopasni otpad se<br />
sakuplja u <strong>na</strong>mjenske posude i isporučuje se <strong>na</strong>dležnom komu<strong>na</strong>lnom poduzeću u cilju<br />
deponovanja <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnoj deponiji.<br />
Otpadni materijal se ne smije odlagati <strong>na</strong> prostoru gdje bi mogao remetiti prirodno<br />
oticanje voda i mora se spriječiti bilo kakvo spiranje materijala i deponija u potoke<br />
Sutulija i Duboki potok.<br />
Otpad od krčenja šume i uklanjanja vegetacijske pokrivke će se uredno odlagati <strong>na</strong><br />
slobodnom zemljištu <strong>na</strong> prostoru predmetne lokacije u cilju prirodnog razlaganja, a u<br />
skladu sa uvjetima iz dozvole o krčenju šume u svrhu otvaranja površinskog kopa i<br />
njegovog <strong>na</strong>predovanja u daljim razvojnim fazama u okviru planiranog prostora od oko 5<br />
ha. Koris<strong>na</strong> drv<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> će se iskoristiti kao ogrijev ili za druge potrebe uvjetovane<br />
pomenutom dozvolom za krčenje šume izdate od strane <strong>na</strong>dležnog Ministarstva<br />
šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK.<br />
Investitor je dužan osigurati mjere za sprečavanje stvaranja otpada, recikliranje i<br />
tretiranje otpada za ponovnu upotrebu, kao i sigurno odlaganje nekorisnog otpada <strong>na</strong><br />
kontrolisanu komu<strong>na</strong>lnu deponiju.<br />
Upravljanje otpadom <strong>na</strong> prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ detaljno je definisano<br />
Planom o upravljanju otpadom, koji čini sastavni dio ovog dokumenta i koji se podnosi<br />
uz zahtjev zajedno sa studijom u svrhu izdavanja okolišne dozvole.<br />
Nakon okončanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog<br />
kamenoloma <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, neophodno je izvršiti sa<strong>na</strong>ciju eksploatacionog<br />
polja ili njegovog dijela i svih <strong>na</strong>puštenih radnih površi<strong>na</strong> korištenjem prethodno<br />
deponirane jalovine i drugog materijala i zemlje, sukladno odredbama Zako<strong>na</strong> o<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
62
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
rudarstvu i okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaveznu mjeru<br />
uređenja oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj <strong>na</strong>mjeni. U ovom slučaju,<br />
<strong>na</strong>jprihvatljivije rješenje jeste pošumljavanje uz korištenje autohtonih vrsta drveća i<br />
grmlja, obzirom da se radi o šumskom zemljištu. Realizaciju <strong>na</strong>vedenih mjera treba<br />
predvidjeti i detaljno isprojektovati posebnim projektom.<br />
Rekultivacija se sastoji od dvije faze: tehničko-tehnološke i biološke rekultivacije. Pod<br />
tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosi<strong>na</strong> kamenoloma u<br />
trajno stabilno i bezbijedno stanje u cilju stvaranja uvjeta za provođenje biološke<br />
rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih vrsta<br />
drveća i grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je <strong>na</strong>jbolje koristiti<br />
autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uvjeta koji vladaju <strong>na</strong><br />
ovom području. Investitor je dužan obezbijediti provođenje rekultivacije u skladu sa<br />
projektnim rješenjem.<br />
Na slici 9. dat je shematski prikaz rekultivisanih kosi<strong>na</strong> i etažne berme šumskim<br />
vrstama.<br />
Slika 9. Šematski prikaz rekultivisanih kosi<strong>na</strong> i etažne berme<br />
4.4. Zaštita od buke<br />
Prilikom površinske eksploatacije mineralnih sirovi<strong>na</strong> stvara se buka karakteristič<strong>na</strong> za<br />
ovu djelatnost. Zato se kod iz<strong>na</strong>laženja i planiranja lokacije za površinsku eksploataciju i<br />
preradu mineralnih sirovi<strong>na</strong> mora voditi raču<strong>na</strong> da bude izvan <strong>na</strong>seljenog područja, <strong>na</strong><br />
dovoljnoj udaljenosti od <strong>na</strong>selja, kako nebi negativno uticala <strong>na</strong> stanovništvo. Kod<br />
ovakvih djelatnosti, moraju se uvažiti uvjeti iz prostorno-planske dokumentacije.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
63
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Teren opredijeljen za predmetni površinski kop predstavlja prirodnu uvalu ograničenu<br />
brežuljcima i drve<strong>na</strong>stim rastinjem, a eksploataciono polje će se formirati u niskopu, što<br />
ima povoljno dejstvo <strong>na</strong> sprečavanje emisije buke u okoliš i smanjivanje njenog<br />
intenziteta.<br />
Povolj<strong>na</strong> je okolnost da će se <strong>na</strong> ovom površinskom kopu koristiti minsko-eksploziv<strong>na</strong><br />
sredstva za obrušavanje materijala u ređim slučajevima, kada se <strong>na</strong>iđe <strong>na</strong> kompaktni<br />
čvrsti stijenski masiv, jer se radi <strong>na</strong>jčešće o destruisanom materijalu čija eksploatacija se<br />
vrši bagerom i utovarivačem. Eventual<strong>na</strong> miniranja neće z<strong>na</strong>čajnije uticati zvučnom<br />
energijom <strong>na</strong> okoliš zbog povoljne lokacije (izvan <strong>na</strong>selja) i formiranja eksploatacionog<br />
polja u niskopu okruženom uzvišenjima i šumskim rastinjem.<br />
U cilju zaštite stanovništva i okoline od dejstva buke, potrebno je preduzeti i provoditi<br />
sljedeće mjere:<br />
• miniranja izvoditi isključivo u periodima sa kojima će biti upoz<strong>na</strong>to stanovništvo,<br />
tako da isto očekuje zvučne efekte deto<strong>na</strong>cije, isključivo tokom da<strong>na</strong> kada je<br />
ometajući karakter buke z<strong>na</strong>tno niži,<br />
• mehanizovanu opremu održavati <strong>na</strong> nivou koji isključuje pojavu nepotrebnih<br />
izvora buke (vibrirajući limovi, oštećenja uzglobljenja, ležajevi i dr.),<br />
• provoditi redov<strong>na</strong> mjerenja buke i u slučajevima povećanih vrijednosti potrebno<br />
je odrediti dodatne mjere zaštite,<br />
• zaposlenicima <strong>na</strong> prostoru kamenoloma obezbijediti korištenje zaštitne opreme<br />
pri radu (ušne školjke i antifoni),<br />
• osigurati zaštitni zaštitni pojas od visokog drveća prema <strong>na</strong>jbližim stambenim<br />
objektima i sl.<br />
Prema iskustvenim podacima i konfiguraciji tere<strong>na</strong>, procjenjuje se da nivo buke, koja se<br />
emituje izvođenjem tehnoloških operacija eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, <strong>na</strong> oko 200 m<br />
udaljenosti od kamenoloma neće prelaziti nivoe propisane odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti<br />
od buke SBK, odnosno neće utjecati <strong>na</strong> okoliš u širem okruženju. Posebno buka od<br />
ovog kamenoloma neće utjecati <strong>na</strong> stanovništvo, koje živi u njabližem <strong>na</strong>selju Lončari,<br />
koje je udaljeno oko 1,3 km od kamenoloma, što predstavlja posebnu pogodnost sa<br />
stanovišta definisanja lokacije kamenoloma.<br />
Međutim i pored <strong>na</strong>vedenog potrebno kontinuirano provoditi mjere za smanjenje nivoa<br />
buke u skladu sa tehničko-tehnološkim mogućnostima s ciljem sprečavanja i<br />
ublažavanja intenziteta buke i njenog uticaja <strong>na</strong> okoliš. U tom smislu, moraju se vršiti<br />
redov<strong>na</strong> tekuća održavanja mehanizacije i procesne opreme, redovno podmazivanje<br />
rotirajućih mehanizama, pritezanja olimljenja i remenja itd.<br />
4.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta<br />
Drveće, sitno rastinje i ostalu vegetaciju zastupljenu <strong>na</strong> prostoru kamenoloma treba<br />
maksimalno čuvati zbog pozitivnih efekata smanjenja emisija u okoliš i negativnih uticaja<br />
<strong>na</strong> okoliš (npr. sprečavanje disperzije prašine i plinova u okoliš, smanjenje intenziteta<br />
buke,i sl.). Treba krčiti i uklanjati samo ono što je neophodno po tehnološkom redu<br />
razvoja površinskog kopa.<br />
64<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Na rubnim prostorima eksploatacionog polja treba provoditi mjere zaštite stabala od<br />
izvaljivanja u toku eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> i podsticati ob<strong>na</strong>vljanje vegetacije. Time<br />
se sprečava i erozija zemljišta.<br />
S obzirom <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sistemom niskopa, vrstu djelatnosti i<br />
reljef tere<strong>na</strong>, ne očekuju se takve emisije u zrak, koje bi mogle negativno utjecati <strong>na</strong><br />
vegetaciju u okolini za vrijeme funkcionisanja ovog kamenoloma. Smatramo da ove<br />
emisije neće uzrokovati nikakve posljedice <strong>na</strong> vegetaciju, čak ni u neposrednoj okolini<br />
ovog površinskog kopa.<br />
Zaštita biljnog i životinjskog svijeta osigurat će se kroz provođenje sljedećih mjera:<br />
• određivanje i formiranje puteva kojima će se kretati mehanizacija koji moraju biti<br />
izvedeni i locirani <strong>na</strong> području eksploatacionog prostora predmetnog<br />
kamenoloma,<br />
• provođenje mjera zaštite zemljište i mjera zaštite zraka,<br />
• propisno zbrinjavanje otpada po vrsti i <strong>na</strong>mjeni,<br />
• preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje <strong>na</strong>stanka otpada,<br />
• maksimalno recikliranje i iskorištavanje korisnih vrsta otpadnog materijala,<br />
• redovno uklanjati sa prostora kamenoloma opasni otpad angažovanjem<br />
specijalizovane i ovlaštene firme o čemu treba voditi evidenciju,<br />
• redovno odvoziti nekorisni otpad <strong>na</strong> registrovanu komu<strong>na</strong>lnu deponiju<br />
angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog preduzeća o čemu treba voditi<br />
evidenciju.<br />
Na ovom području nisu registrovane endemične, reliktne, rijetke i ugrožene biljne i<br />
životinjske vrste ili biljne zajednice, koje je neophodno posebno a<strong>na</strong>lizirati u cilju njihove<br />
zaštite. Isto tako, nisu utvrđene određene i zaštićene prirodne i pejzažne vrijednosti i<br />
šume posebne <strong>na</strong>mjene i objekti od posebnog prirodnog, ekološkog, pejzažnog,<br />
ambijentalnog i istorijskog z<strong>na</strong>čaja. Međutim, ukoliko se u toku rada kamenoloma otkriju<br />
takve vrijednosti, investitor je dužan obavijestiti <strong>na</strong>dležne ustanove i preduzeti mjere<br />
zaštite.<br />
Po okončanju eksploatacije kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pojedinim dijelovima kamenoloma i <strong>na</strong>kon<br />
njegovog eventualnog zatvaranja, potrebno je blagovremeno pristupiti rekultivaciji radnih<br />
površi<strong>na</strong>, sukladno glavnom rudarskom projektu ili posebnom projektu za rekultivaciju<br />
prostora kamenoloma, što predstavlja i zakonsku obavezu. Investitor je dužan da<br />
obezbijedi <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih (zelenih) površi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje dvije godine po<br />
provedenoj potpunoj rekultivaciji, te da preda ovu površinu zemljišta subjektu koji upravlja<br />
šumskim zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i uvjetima pod kojima je taj subjekt<br />
ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za definisanu <strong>na</strong>mjenu.<br />
Odabir sadnog materijala ovisi o zemljopisnom položaju eksploatacijskog polja,<br />
klimatskim prilikama, fizičko-kemijskim z<strong>na</strong>čajkama tla, biološko-ekološkim svojstvima<br />
vrsta i mogućnostima osiguranja <strong>na</strong>bave sadnog materijala. Sade se autohtone i<br />
alothone vrste koje su se pokazale dobre u pošumljavanju takvih tere<strong>na</strong>. To su u pravilu<br />
pionirske vrste, dakle one koje za svoj razvoj trebaju minimalne količine vlage i hranjiva,<br />
te podnose <strong>na</strong>jnepovoljnije ekološke, klimatske, geološke i pedološke uvjete.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
65
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
4.6. Mjere zaštite stanovništva<br />
Zaštita stanovništva postižu se provođenjem sljedećih mjera: zaštite zraka, stabilnosti<br />
zemljišta, zaštite od buke i mjera za očuvanje režima saobraćaja.<br />
Zbog položaja kamenoloma u niskopu i konfiguracije tere<strong>na</strong> ne očekuje se da će ovaj<br />
kamenolom uticati z<strong>na</strong>čajnije <strong>na</strong> stanovništvo i poljoprivredno zemljište u okolini.<br />
Na temelju Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i Zako<strong>na</strong> o slobodi pristupa informacijama<br />
informacije o stanju okoliša potrebno je dostaviti javnosti kako bi javnost bila upoz<strong>na</strong>ta<br />
sa uticajem emisija kamenoloma <strong>na</strong> okoliš.<br />
S obzirom da će se transport materijala sa kamenoloma vršiti dijelom lokalnog puta, koji<br />
je sada neuslovan za ovu <strong>na</strong>mjenu, potrebno je projektirati i izvesti rekonstrukciju dijela<br />
lokalnog puta u dužini od oko 150 m i priključka <strong>na</strong> magistralni put M-5 u cilju<br />
obezbjeđivanja uvjeta za odvijanje saobraćaja za potrebe kamenolom<strong>na</strong> i stanovnika u<br />
<strong>na</strong>selju Lončari. Operator je dužan obezbijediti redovno održavanje ove dionice<br />
pristupnog puta.<br />
Operator je dužan uskladiti organizaciju rada sa potrebama stanovništva vezano za<br />
izvođenje minerskih radova, jer će za vrijeme izvođenja miniranja biti nužno zabraniti<br />
kretanje dijelom lokalnog puta <strong>na</strong>spram kamenoloma. U tom smislu, operator je dužan<br />
osigurati normalan saobraćaj alter<strong>na</strong>tivnim putem Lončari-Bakije-Putiš, koji će se po<br />
potrebi koristiti tokom miniranja kada je lokalni put zatvoren. I<strong>na</strong>če povreme<strong>na</strong><br />
zatvaranja lokalnog puta će se vršiti kratko i to oko pola sata 1-2 puta u mjesecu.<br />
4.7. Mjere zaštite pejzaža<br />
Eksploatacija i prerada kame<strong>na</strong> se treba odvijati strogo prema Glavnom rudarskom<br />
projektu urađenom od strane firma Geosonda BH d.o.o. Tuzla, decembra 2003<br />
.godine i uz poštivanje mjera zaštite okoliša definisanih ovom Studijom, kao i<br />
poštivanjem okolinskih propisa.<br />
Otpadni materijal treba odlagati <strong>na</strong> zato određenu deponiju, odnosno lokalitet i<br />
kasnije ga iskoristiti za nivelisanje i uređenje tere<strong>na</strong> ili kao pokrov za ogoljelo<br />
zemljište (tehničku rekultivaciju).<br />
Nakon okončanja eksploatacije <strong>na</strong> pojedinim dijelovima eksploatacionog prostora i<br />
<strong>na</strong> ovom kamenolomu treba izvršiti sa<strong>na</strong>ciju i rekultivaciju tere<strong>na</strong> zahvaćenog<br />
eksploatacijom i preradom kame<strong>na</strong>, <strong>na</strong> bazi projekta odobrenog od strane<br />
<strong>na</strong>dležnog ministarstva.<br />
Budućim mjerama zaštite i rekultivacije mora se <strong>na</strong>stojati utjecaj ovog kamenoloma<br />
što više ublažiti u smislu zaštite postojeće vegetacije, sprečavanja uklanjanja<br />
vegetacije ukoloko to nije neophodno i obaveznog blagovremenog provođenuja<br />
mjera rekultivacije još u toku korištenja ovog kamenoloma, a u skladu sa ovom<br />
studijom i Glavnim rudarskim projektom. Posebno treba voditi raču<strong>na</strong> da se stabla<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
66
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
drveća i nisko rastinje ne uklanjaju ako nisu u zoni eksploatacije materijala, jer imaju<br />
veliku zaštitnu funkciju (sprečavanje i ublažavanje emisija u okoliš, sprečavanje erozije,<br />
ublažavanje buke, i sl.).<br />
4.8. Mjere zaštite okoliša <strong>na</strong>kon prestanka rada kamenoloma<br />
Nakon okončanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog<br />
kamenoloma <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji, neophodno je izvršiti sa<strong>na</strong>ciju eksploatacionog<br />
polja ili njegovog dijela i svih <strong>na</strong>puštenih radnih površi<strong>na</strong> korištenjem prethodno<br />
deponirane jalovine i drugog materijala i zemlje, sukladno odredbama Zako<strong>na</strong> o<br />
rudarstvu i okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaveznu mjeru<br />
uređenja oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj <strong>na</strong>mjeni. U tom smislu,<br />
potrebno je provesti tehničku rekultivaciju (tehničko uređenje površi<strong>na</strong>) i biološku<br />
rekultivaciju (pošumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekološkim i sinekološkim<br />
osobi<strong>na</strong>ma odgovaraju ovom području), radi uklapanja u prirodni ambijent krajolika. Pod<br />
tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosi<strong>na</strong> kamenoloma u<br />
trajno stabilno i bezbijedno stanje u cilju stvaranja uvjeta za provođenje biološke<br />
rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih vrsta<br />
drveća i grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je <strong>na</strong>jbolje koristiti<br />
autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uvjeta koji vladaju <strong>na</strong><br />
ovom području. Investitor je dužan obezbijediti provođenje rekultivacije u skladu sa<br />
projektnim rješenjem.<br />
Operator je dužan obezbijediti <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih (zelenih) površi<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>jmanje dvije godine po provedenoj potpunoj rekultivaciji, te da preda ovu površinu<br />
zemljišta subjektu koji upravlja šumskim zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i<br />
uvjetima pod kojima je taj subjekt ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za<br />
definisanu <strong>na</strong>mjenu.<br />
4.9. Opće mjere zaštite okoliša<br />
Operator je dužan obezbijediti realizaciju poslova iz oblasti zaštite okoliša, sukladno<br />
potrebama koje proizilaze iz ove studije, izdate okolinske dozvole i okolinskih propisa. U<br />
okviru ovih poslova treba organizovati vršenje okolinskog i tehnološkog monitoringa u<br />
cilju kontrole emisija i uticaja <strong>na</strong> okoliš, te primjene mjera zaštite okoliša. Na osnovu<br />
rezultata monitoringa vrše se a<strong>na</strong>lize i poduzimaju potrebne radnje u slučaju<br />
prekoračenja emisija i pojave negativnih uticaja i incidentnih situacija.<br />
Lice zaduženo za poslove zaštite okoliša provodi sljedeće aktivnosti:<br />
• vrši <strong>na</strong>dzor u smislu kontrole primjene mjera zaštite okoliša,<br />
• organizuje izvršenje monitoring pola<strong>na</strong>,<br />
• a<strong>na</strong>lizira podatke dobivene okolinskim mjerenjima i po potrebi predleže<br />
poduzimanje korektivnih mjera,<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
67
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• izrađuje izvještaje za <strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> ministarstva i inspekciju, te redovno izvještava<br />
me<strong>na</strong>džment o stanju primjene mjera zaštite okoliša,<br />
• vrši edukaciju zaposlenika o primjeni mjera zaštite okoliša,<br />
• provodi plan o upravljanju otpadom,<br />
• vodi potrebne evidencije,<br />
• sarađuje sa <strong>na</strong>dležnim ministarstvima i inspekcijom i sl.<br />
5. NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA<br />
Za eksploataciju tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu „Medvid-Sutulija“ nema alter<strong>na</strong>tivnih rješenja po pitanju odabira lokacije<br />
eksploatacionog polja i kamenolomskog postrojenja, jer je lokacija određe<strong>na</strong> samim<br />
ležištem sirovine i položajem lokacije. Izbor ovoga lokaliteta osiguran je kvalitetom<br />
mineralne sirovine kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče, velikim geološkim rezervama,<br />
povoljnim položajem lokaliteta, oskudicom drveća, nepostojanjem materijalnih dobara,<br />
kulturno-povijesnog <strong>na</strong>sljeđa i prirodnih vrijednosti, te povoljnim komunikacijskim<br />
uvjetima. Ovo ležište je opredijeljeno za eksploataciju tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong><br />
prostorno-planskom dokumentacijom općine Busovača. Na osnovu toga izvrše<strong>na</strong> su<br />
detalj<strong>na</strong> istraživanja ovog ležišta u periodu 1998-99. godine i urađen je Elaborat o<br />
klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu<br />
“Medvid-Sutulija“ kod Busovače, od strane Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta<br />
Tuzla, maja 1999. godine. Elaboratom je potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u<br />
<strong>na</strong>vedenom ležištu po svom kvalitetu mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu.<br />
Na osnovu ovog elaborata izdato je Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta<br />
mineralne sirovine krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače,<br />
broj: UPI/09-18-456/99 od 12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />
energije, rudarstva i industrije, čija kopija je data u prilogu. Navedene karakteristike bile<br />
su presudne za odabir predmetne lokacije kamenoloma „Medvid-Sutulija“ u općini<br />
Busovača.<br />
Položaj eksploatacionog polja je izvan <strong>na</strong>selja i u njegovoj neposrednoj blizini nema<br />
nikakvih objekata i vrijednosti koje bi mogle biti ugrožene otvaranjem i eksploatacijom<br />
kamenoloma. Eksploataciono polje je formirano kao niskop, <strong>na</strong> čijoj <strong>na</strong>jnižoj, osnovnoj<br />
koti je predviđeno montiranje polustacio<strong>na</strong>rnog kamenolomskog postrojenja. To ima<br />
z<strong>na</strong>čajne ekološke efekte, jer prirodne barijere okolnih uzvišenja i šumske vegetacije<br />
sprečavaju i ublažuju emisije i negativne utjecaje <strong>na</strong> okoliš.<br />
Tehnološka oprema postrojenja za drobljenje i klasiranje mineralnog agregata je<br />
usklađe<strong>na</strong> sa BAT preporukama EU, koja obezbjeđuje maksimalno smanjenje emisija i<br />
negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš te racio<strong>na</strong>lno korištenje sirovi<strong>na</strong> i energije. Predviđeno je da<br />
se korisne komponente maksimalno izdvajaju iz otpada u cilju njihovog daljeg korištenja.<br />
Izvođenje zahvata, odnosno otvaranje kamenoloma <strong>na</strong> planiranom lokalitetu uz<br />
preduzimanje svih mjera zaštite okoliša predviđenih u ovoj studiji neće imati z<strong>na</strong>čajnije<br />
negativne efekte <strong>na</strong> neposredni okoliš.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
68
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Uzimajući u obzir sve <strong>na</strong>prijed <strong>na</strong>vedeno, kao i činjenice da će realizacijom ovog projekta<br />
doći do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja proizvodnih kapaciteta, alter<strong>na</strong>tiva<br />
neotvaranja ovog pogo<strong>na</strong> nije opravda<strong>na</strong>.<br />
6. OKOLIŠNI MONITORING<br />
Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />
potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri<br />
eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu "Medvid-Sutulija" u cilju<br />
kontrole i ublažavanja uticaja <strong>na</strong> okoliš. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno<br />
praćenje svih postrojenja, opreme i aktivnosti, koje mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš, a<br />
u cilju sprečavanja i što većeg ublažavanja uticaja <strong>na</strong> sve komponente okoliša. Isto tako,<br />
potrebno je obezbijediti povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih<br />
okolinskih pokazatelja (emisija prašine, kvalitet ispuštene vode iz separatora, nivo buke).<br />
Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje<br />
sedimenta <strong>na</strong> minimalno četiri mjer<strong>na</strong> mjesta u okolini eksploatacionog polja i<br />
kamenolomskog postrojenja, posebno prema <strong>na</strong>jbližim stambenim objektima, sukladno<br />
odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH”,<br />
broj: 12/05) i to u <strong>na</strong>jsuhljem periodu godine (npr. juni, juli ili august), angažovanjem<br />
ovlaštene organizacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />
potrebno je preduzeti korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije mineralne prašine.<br />
Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba<br />
redovno održavati u funkcio<strong>na</strong>lnom stanju. Povremeno je potrebno izvršiti čišćenje i<br />
uklanjanje <strong>na</strong>taloženih materijala i izdvojenog ulja (1-2 puta godišnje). Ispitivanje<br />
kvaliteta ispuštene vode iz separatora treba vršiti <strong>na</strong>jmanje četiri puta godišnje<br />
angažovanjem ovlaštene organizacije, a ispitivanjem treba obuhvatiti obavezno sljedeće<br />
parametre: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električ<strong>na</strong> provodljivost, isparni ostatak,<br />
gubitak žarenjem, ukupne suspendovane tvari, KPK, BPK-5 i ukup<strong>na</strong> ulja i masti.<br />
Uticaj kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet potoka Sutulija utvrđuje se ispitivanjem kvaliteta vode<br />
uzvodno i nizvodno od kamenoloma <strong>na</strong>jmanje jedan put godišnje, angažovanjem<br />
ovlaštene laboratorije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />
potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje emisije u vode.<br />
Monitoring buke treba provoditi <strong>na</strong>jmanje svake godine pri radnim uvjetima eksploatacije<br />
i prerade kame<strong>na</strong>, a po potrebi i češće, angažovanjem ovlaštene organizacije, prema<br />
metodologiji o ocjeni uticaja buke <strong>na</strong> okoliš i odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti od buke SBK.<br />
Buku treba mjeriti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, odnosno <strong>na</strong> graničnom prostoru<br />
površinskog kopa sa okolinom. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />
potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje intenziteta buke.<br />
Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada treba vršiti svake tri godine<br />
angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom treba obuhvatiti i primjenu<br />
mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
69
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
Investitor je dužan da uspostavi i uredno vodi podatke o okolinskom i tehnološkom<br />
monitoringu emisija i uticaja kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jamnje pet<br />
godi<strong>na</strong> i koja mora biti dostup<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnoj inspekciji i drugim subjektima.<br />
Po prestanku eksploatacije i rada ovog kamenoloma, u periodu od <strong>na</strong>jmanje dvije<br />
godine treba monitoring u cilju otklanjanja eventualnih nedostataka <strong>na</strong>kon provedene<br />
rekultivacije i uklapanja u ambijent krajolika.<br />
7. NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ<br />
U toku provođenja procedure procjene uticaja <strong>na</strong> okoliš planiranog kamenoloma<br />
„Medvid-Sutulija“ u općini Busovača i izrade studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš javile su se<br />
određene poteškoće, koje se odnose <strong>na</strong> nedostatak tehničkih podataka o<br />
kamenolomskom postrojenju u ssmislu procjene z<strong>na</strong>čaja emisije mineralne prašine i<br />
buke, te <strong>na</strong> stanje kvaliteta okoliša (zraka, vode i tla), jer do sada nije vršen okolinski<br />
monitoring <strong>na</strong> ovom području.<br />
8. REZULTATI PREDHODNE PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ PREDMETNOG<br />
KAMENOOLOMA KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRI IZRADI STUDIJE O<br />
UTICAJU NA OKOLIŠ<br />
Rezultati prethodne procjene uticaja <strong>na</strong> okoliš eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče<br />
<strong>na</strong> ležištu „Medvid-Sutulija“ uzeti su u obzir pri provođenju detaljne procjene uticaja <strong>na</strong><br />
okoliš ovog zahvata i a<strong>na</strong>lizirani su prilikom izrade Studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />
8.1. Primjedbe, prijedlozi i sugestije <strong>na</strong> predhodnu procjenu o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
Sve primjedbe, prijedloge i sugestije date od strane orga<strong>na</strong> uprave, javnih preduzeća,<br />
nevladinih organizacija i <strong>na</strong> prethodnoj javnoj raspravi, održanoj 24.02.2005. godine,<br />
uzete su u obzir i a<strong>na</strong>lizirane su prilikom izrade Studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />
9. ZAKLJUČAK<br />
Nakon a<strong>na</strong>lize tehničke dokumentacije, prethodne procjene o uticaju <strong>na</strong> okoliš,<br />
opservacije lokacije i njene okoline, te a<strong>na</strong>lize mogućih utjecaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za<br />
sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša, utvrđeno je da<br />
eksploatacija i prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu <strong>na</strong><br />
lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača nemože imati z<strong>na</strong>čajnije negativne<br />
utjecaje <strong>na</strong> okoliš, uz poštivanje i provođenje mjera zaštite okoliša <strong>na</strong>vedenih u ovoj<br />
studiji o uticaju <strong>na</strong> okoliš i projektnoj dokumentaciji. U ovom slučaju mogu se očekivati<br />
manji ili umjereni negativni utjecaji <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša u neposrednoj blizini<br />
eksploatacionog polja. Međutim, uz preduzimanje svih mjera za sprečavanje i<br />
70<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>vedenih u ovoj studiji, očekivani utjecaji mogu se<br />
smanjiti ispod nivoa prihvatljivog za okoliš, odnosno ispod nivoa koji zadovoljava važeće<br />
zakonske propise o zaštiti okoliša.<br />
Pored toga, ovaj projekt ima i određene pozitivne socio-ekonomske uticaje zbog<br />
zapošljavanja novih lica i doprinosa razvoju ovog područja.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, a <strong>na</strong> osnovu dostupnih pokazatelja, te odredaba Zako<strong>na</strong> o zaštiti<br />
okoliša i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong><br />
okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju<br />
okolinsku dozvolu, kao i rješenja o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš <strong>Federalno</strong>g<br />
ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> ocjenjeno je da su stečeni propisani uvjeti za izdavanje<br />
okolišne dozvole privrednom društvu “SAMOBORKA – VATROSTALNA“ d.o.o.<br />
Busovača za eksploatacije i preradu krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-<br />
Sutulija“ u općini Busovača.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
71
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
10. NETEHNIČKI REZIME<br />
Gospodarsko društvo “SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača je pristupilo<br />
istražnoj eksploataciji tehničkog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu<br />
“Medvid-Sutulija“ u općini Busovača 1998. godine. Istražni prostor ovog kamenoloma<br />
<strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> dijelovima parcela oz<strong>na</strong>čenih kao k.p. broj: 2380, 2387/1, 2387/2, 2388/2,<br />
2389/1, 2389/2, 2390, 2391/3, 2403/1 i 2403/2, K.O. Putiš, koje se vode većim dijelom<br />
kao držav<strong>na</strong> svoji<strong>na</strong> kojom gospodari Kanto<strong>na</strong>l<strong>na</strong> uprava za šumarstvo SBK i manjim<br />
dijelom kao privat<strong>na</strong> imovi<strong>na</strong>. Istražni prostor za eksploataciju kame<strong>na</strong> krečnjačkorožj<strong>na</strong>čke<br />
breče je površine 358.300 m 2 .<br />
Na osnovu provedenih istraživanja urađen je Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i<br />
proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“, kojim je<br />
potvrđeno da se krečnjačko-rožnjačke breče u <strong>na</strong>vedenom ležištu po svom kvalitetu<br />
mogu koristiti za različite svrhe u građevi<strong>na</strong>rstvu. Na osnovu ovog elaborata izdato je<br />
Rješenje o potvrđivanju geoloških rezervi i kvaliteta mineralne sirovine krečnjačkorožnjačke<br />
breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj: UPI/09-18-456/99 od<br />
12.01.2000. godine od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva energije, rudarstva i industrije,<br />
čija kopija je data u prilogu.<br />
Površi<strong>na</strong> predmetnog površinskog kopa (kamenoloma) tehničkog građevinskog kame<strong>na</strong><br />
krečnjačko-rožnjačke breče je oko 5 ha.<br />
Lokacija planiranog kamenoloma se <strong>na</strong>lazi desno od magistralnog puta M-5, Lašva –<br />
Vitez - Travnik, od kojeg je udaljen svojim južnim obodom oko 150 m, a od Busovače je<br />
udaljen oko 6 km. Nalazi se izvan <strong>na</strong>seljenog područja <strong>na</strong>jbližeg <strong>na</strong>selja Lončari koje se<br />
<strong>na</strong>lazi sjeverno od kamenoloma i udaljeno je oko 1,3 km. U neposrednoj blizini, <strong>na</strong><br />
udaljenosti od oko 250 m zračne linije od sjevero-istočne granice eksploatacionog polja<br />
<strong>na</strong>lazi se zaseok Sutulija sa četiri stambe<strong>na</strong> objekta.<br />
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji općine Busovača ova lokacija je <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong><br />
za eksploataciju industrijske mineralne sirovine – tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong><br />
krečnjačko-rožnjačke breče.<br />
Do lokacije kamenoloma “Medvid-Sutulija“ dolazi se sa magistralnog puta M-5 Lašva-<br />
Travnik, od kojeg vodi lokalni put za <strong>na</strong>selje Lončari, preko asfaltiranog i makadamskog<br />
puta.<br />
Površinska eksploatacija mineralnih sirovi<strong>na</strong>, odnosno formiranje kamenoloma i<br />
otvorenih kopova predstavlja djelatnost koja negativno utječe <strong>na</strong> okoliš, jer razorno<br />
djeluje <strong>na</strong> pedosferu, odnosno <strong>na</strong> tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled<br />
krajolika. Postojeći ekosistemi se <strong>na</strong>rušavaju i <strong>na</strong> tom mjestu se otvorenom<br />
eksploatacijom kame<strong>na</strong> formira antropogeni prostor sa koje je uklonje<strong>na</strong> vegetacija i<br />
humusni pokrov, te formirane udubljene terase za eksploataciju kame<strong>na</strong>, jalovište i<br />
infrastrukturni objekti. Zbog toga je u postupku rješavanja i odobravanja lokacije za<br />
72<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
kamenolom potrebno provesti proceduru identifikacije i evaluacije svih uticaja <strong>na</strong> okoliš,<br />
kao i iz<strong>na</strong>laženja <strong>na</strong>jefikasnijih mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš u<br />
svrhu izdavanja okolišne dozvole, shodno odredbama Pravilnika o pogonima i<br />
postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima<br />
koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene<br />
novine Federacije BiH“, broj: 19/04) i drugim propisima o zaštiti okoliša.<br />
Za predmetni kamenolom urađe<strong>na</strong> je prethod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja i <strong>na</strong> osnovu iste izdato<br />
je rješenje o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />
prestornog uređenja i okolice. Rezultati prethodne procjene su uključeni u ovu studiju o<br />
uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />
Namjera je investitora da projektuje i izgradi površinski kop sa pratećim sadržajima<br />
saglasno sa principima dobre eksploatacijske prakse i zahtjevima vezanim za zaštitu<br />
okoliša, te zdravlje i bezbijednost ljudi. Projekat će u potpunosti uvaži zahtjeve za<br />
postizanje <strong>na</strong>jpovojnijih tehničkih i tehnoloških mogućnosti očuvanja okoliša prilikom<br />
eksploatacije i prerade tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong>, kako bi se spriječili ili<br />
maksimalno reducirali svi mogući uticaji <strong>na</strong> okoliš.<br />
10.1. Opis okoliša<br />
Kamenolom tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> krečnjačko-rožnjačke breče se <strong>na</strong>lazi izvan<br />
<strong>na</strong>seljenog područja i <strong>na</strong>jbliže <strong>na</strong>selje je Lončari, posebno četiri stambe<strong>na</strong> objekta u<br />
zaseoku Sutulija, koji je udaljen od sjeveroistočne granice kamenoloma oko 250 m.<br />
Naselje Lončari je udaljeno oko 1,3 km od kamenoloma.<br />
Eksploatacioni prostor je svojim južnim obodom udaljen oko 150 m od magistralnog puta<br />
M-5, Lašva – Vitez – Travnik, a istočnim rubom uz desnu obalu potoka Sutulija, koje ga<br />
<strong>na</strong> jednom manjem potezu presijeca. Suprotnom stranom ovog potoka prolazi lokalni<br />
asfaltni put prema <strong>na</strong>selju Lončari, koji je u početnom dijelu u dužini oko 150 m<br />
predviđen i kao pristupni put eksploatacionom prostoru, odnosno kamenolomu “Medvid-<br />
Sutulija“. Ovaj dio puta će se rekonstruisati u skladu sa uvjetima iz cestovne saglasnosti<br />
u cilju obezbjeđivanja uvjeta za nesmetan pristup prostoru kamenoloma i odvijanje<br />
saobraćaja prema <strong>na</strong>vedenom <strong>na</strong>selju Lončari.<br />
Lokalitet “Medvid-Sutulija“ morfološki pripada brdskoj zaravni i proteže se između kote<br />
380 m <strong>na</strong> donjem dijelu potoka Sutulija i kote 485 m, kolika je hipsometrija brda Medvid.<br />
Teren je tipičnog padinskog tipa i obrastao je dijelom prorijeđenom mladom bukovom<br />
šumom i dijelom šikarom, a manji dio je prirod<strong>na</strong> livada koja se proteže <strong>na</strong> zapadnoj<br />
strani.<br />
U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično padinskim svojstvima i<br />
kontinentalnom klimom. Na prostoru predmetnog lokaliteta, prisustvo vodotoka Duboka i<br />
Sutulija osigurava zadovoljavanje potreba za industrijskom vodom budućeg<br />
kamenoloma. Budući da se eksploatacijsko polje svojim istočnim rubom proteže desnom<br />
obalom vodotoka Sutulija, te da ga i presijeca, <strong>na</strong> samom početku radova faze<br />
otvaranja, biti će neophodno reguliranje ovog vodotoka. Reguliranje vodotoka osiguraće<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
73
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
se njegovim procjevljenjem u dužini od oko 50 m sa armirano-betonskim cijevima<br />
prečnika <strong>na</strong>jmanje ø 1000 i ka<strong>na</strong>liziranjem u dužini od 35 m u gornjem dijelu vodotoka u<br />
cilju obezbjeđivanja nesmetanog protoka voda, posebno visokih voda.<br />
S obzirom <strong>na</strong> položaj predmetnog lokaliteta „Medvid-Sutulija“ izvan <strong>na</strong>seljenih područja u<br />
prirodnoj uvali, procjenjeno je da utjecaj eksploatacije i prerade tehničkog kame<strong>na</strong><br />
krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> istom neće imati izražene negativne utjecaje <strong>na</strong><br />
stanovništvo iz razloga veće udaljenosti i okruženosti brdima obraslim šumskom<br />
vegetacijom, a tehnološki procesi eksploatacije i prerade bit će strogo kontrolirani uz<br />
primjenu definisanih tehničko-tehnoloških mjera i mjera zaštite okoliša.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, izbor ovog lokaliteta predstavlja <strong>na</strong>jpovoljnije rješenje u datim<br />
okolnostima, zbog velikih geoloških zaliha kvalitetnog tehničkog kame<strong>na</strong> utvrđenih<br />
detaljnim istraživanjima, položaja lokacije, te otvaranja proizvodnih objekata u svrhu<br />
bržeg zapošljavanja i privrednog razvoja.<br />
10.2. Opis projekta<br />
Planirani zahvat obuhvaća eksploatacijsko polje kamenoloma «Medvid-Sutulija»,<br />
ukupne površine oko 5 ha. U okviru definisanog eksploatacionog polja kamen će se<br />
eksploatisati površinski, otvorenim kopom i to metodom etaža u visinskim zahvatima od<br />
15 m, sa ukopavanjem eksploatacionog polja ispod nivoa prirodnog tere<strong>na</strong> (niskop), uz<br />
upotrebu minsko-eksplozivnih sredstava za razaranje kompaktnih stije<strong>na</strong>. Dubinsko<br />
formiranje eksploatacionog polja ima određene ekološke pogodnosti zbog ublažavanja<br />
intenziteta i disperzije zvučne energije i disperzije mineralne prašine u okolinu.<br />
Prije početka eksploatacije krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ bit<br />
će potrebno izvršiti određene tehničke i tehnološke pripreme u cilju obezbjeđivanja<br />
uvjeta za normalno odvijanje tehnoloških procesa eksploatacije i prerade tehničkograđevinskog<br />
kame<strong>na</strong> i to:<br />
- izvršiti krčenje i uklanjanje rastinja, drvne mase i vađenje panjeva <strong>na</strong> dijelu<br />
predviđenom za prvu fazu eksploatacije i dalje sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />
radova,<br />
- izvršiti skidanje humusnog sloja (otkrivke),<br />
- izvršiti dijelom izmještanje potoka Sutulije kopanjem novog korita ka<strong>na</strong>la uz<br />
neposrednu ivicu odobrenog eksploatacionog polja (oko tačke B), te njegovo<br />
zacijevljenje u dužini cca 50 i ka<strong>na</strong>lisanje uzvodnog dijela korita u dužini od cca<br />
35 m;<br />
- formiranje radnih etaža i pristupnih rampi <strong>na</strong> radne etaže u skladu sa glavnim<br />
rudarskim projektom,<br />
- uređenje radnog platoa u skladu sa projektom i ovom studijom u cilju<br />
obezbjeđenja normalnih tehnoloških uvjeta za rad i zaštite okoliša,<br />
- izgradnja i uređenje internih komunikacija u skladu sa rudarskim projektom,<br />
- rekonstrukcija i proširenje pristupnog puta od magistralnog puta M-5 do osnovne<br />
radne etaže u skladu sa uvjetima iz putne saglasnosti u cilju bezbijednog i<br />
normalnog odvijanja saobraćaja,<br />
74<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
- montiranje drobiličnog postrojenja i klasirnice,<br />
- izgradnja hidrotehničkih objekata za prihvat i odvođenje oborinskih voda, te<br />
sistema ka<strong>na</strong>lizacije i tretma<strong>na</strong> otpadnih voda,<br />
- obezbjeđenje drugih uvjeta za eksploataciju i preradu krečnjačko-rožnjačke breče<br />
<strong>na</strong> predmetnoj lokaciji.<br />
Površinski kop će se razvijati formiranjem etaža sa određenom međusobnom visinskom<br />
razlikom prema projektiranom rješenju.<br />
Proces eksploatacije rovnog kame<strong>na</strong> sastoji se od sljedećih tehnoloških faza:<br />
7. Otkrivka - skidanje i uklanjanje raslinja i jalovinskog pokrova;<br />
8. Bušenje i miniranje dubokih minskih bušoti<strong>na</strong>;<br />
9. Guranje odminiranog materijala sa eksploatacionih etaža <strong>na</strong> osnovni radni plato<br />
(kota +390) pomoću buldozera;<br />
10. Usitnjavanje negabaritnih blokova <strong>na</strong> sitnije komade;<br />
11. Utovar rovnog kame<strong>na</strong> i transport do postrojenja za drobljenje i klasiranje <strong>na</strong><br />
osnovnom platou, <strong>na</strong> k +390;<br />
12. Tehnička i biološka rekultivacija završnih kosi<strong>na</strong> kopa <strong>na</strong>kon okončanja<br />
eksploatacije.<br />
Prerada rovnog kame<strong>na</strong> vršiti će se <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom kamenolomskom postrojenju<br />
Brown Lenox BL 114 M kroz sljedeće tehnološke operacije:<br />
- čiščenje-odabiranje ili oplemenjivanje kame<strong>na</strong>,<br />
- drobijenje kame<strong>na</strong>,<br />
- prosijavanje,<br />
- transport i<br />
- deponiranje osnovnog materiala (krečnjačko-rožnjačka breča) po frakcijama<br />
potrebnih za izradu betonskih, asfaltnih i drugih smjesa materijala.<br />
Građev<strong>na</strong> koncepcija drobiličnog postrojenja bazira se <strong>na</strong> slijedećim sadržajima:<br />
• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> tri osovine montirane sa pneumogumama<br />
<strong>na</strong> zadnjem dijelu, a prednji dio te konstrukcije se oslanja <strong>na</strong> poseban nosač u<br />
toku rada;<br />
• usipni bunker sa dodavačem za predsijavanje dužine L=4700 mm i širine B=2700<br />
mm;<br />
• čeljus<strong>na</strong> drobila<strong>na</strong>;<br />
• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 100 kW, koji je direktno vezan sa hidrauličnom<br />
pumpom preko koje se ostvaruje pogon svih radnih eleme<strong>na</strong>ta izuzev čeljusne<br />
drobilice koja se pokreće sistemom kli<strong>na</strong>stog remenja;<br />
• predajni transporter dužine L=12.000 mm i širine B=800 mm i<br />
• sistem za upravljanje drobiličnim postrojenjem.<br />
Prosijavanje rovnog i drobljenog kame<strong>na</strong> će se vršiti <strong>na</strong> polustacio<strong>na</strong>rnom postrojenju<br />
Titan Range 516, koje se sastoji od sljedećih konstrukcionih eleme<strong>na</strong>ta:<br />
• noseća konstrukcija koja se oslanja <strong>na</strong> dvije osovine montirane <strong>na</strong><br />
pneumogumama,<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
75
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
• pogonski dizel motor s<strong>na</strong>ge 72 kW pomoću kojeg se ostvaruje pogon svih radnih<br />
eleme<strong>na</strong>ta ovog postrojenja,<br />
• prijemni bunker sa tračnim postrojenjem, dužine L=3500 mm, širine B=2400 mm i<br />
visine H=1420 mm,<br />
• dozirni tračni transporter iz prijemnog bunkera <strong>na</strong> vibraciono sito dužine 7500 mm<br />
i širine 1200 mm,<br />
• četvoroetažno vibraciono sito, dužine 4880 mm i širine 1550 mm,<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 0-4 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 4-8 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 8-16 mm;<br />
• tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 16-32 mm.<br />
• komandni pult za upravljanje postrojenjem za klasiranje i prosijavanje agregata.<br />
Kamenolomsko postrojenje će se locirati <strong>na</strong> sjevernom dijelu osnovne etaže i to <strong>na</strong><br />
prostoru koji omogućava racio<strong>na</strong>lno s<strong>na</strong>bdijevanje rovnim kamenom i preradu kame<strong>na</strong>.<br />
Napajanje postrojenja električnom energijom predviđeno je iz dizel agregata, koji će se<br />
locirati uz postrojenje za preradu kame<strong>na</strong>.<br />
Projektirani godišnji kapacitet proizvodnje u eksploatacijskom polju kamenoloma<br />
"Medvid-Sutulija" iznosi 70.000 m 3 tehničko-građevnog kame<strong>na</strong> stijenske mase (sraslo),<br />
odnosno 101.500 m 3 komercijalnih frakcija. Proizvodnja je planira<strong>na</strong> u jednoj smjeni<br />
(osim siječnja i prosinca), tokom ljeta po potrebi produženoj, a iskazuje se u rastresitom<br />
stanju (koeficijent rastresitosti 1,35), godišnji plan: 244 radnih da<strong>na</strong>; stjenska masa<br />
70.000 m 3 , frakcija 101.500 m 3 ; mjesečni plan: 24 rad<strong>na</strong> da<strong>na</strong>, 7.000 m 3 ; dnevni plan:<br />
efektivno 7 sati rada, u jednoj smjeni 292 m 3 i satni plan 36,5 m 3 .<br />
Ukupne eksploatacijske rezerve krečnjačko-rožnjačke breče procijenjene su <strong>na</strong><br />
1.372.768 m 3 .<br />
Na prostoru kamenoloma „Medvid-Sutulija“ za sada ije predviđe<strong>na</strong> izgradnja<br />
građevinskih objekata. Predviđeni su sljedeći objekti i sadržaji za logističku podršku:<br />
• kancelarija rukovodioca i administrativnog radnika u tipskom kontejneru,<br />
• prostorija za presvlačenje radnog osoblja sa čajnom kuhinjom u kontejneru,<br />
• magacin priručnog alata i potrošnog materijala u kontejneru,<br />
• čuvarnica,<br />
• nužnik sa odvodnjom otpadnih voda,<br />
• plato za držanje i održavanje rudarsko-građevinske mehanizacije i vozila,<br />
• rampama za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa.<br />
10.3 Identifikacija, a<strong>na</strong>liza i vrednovanje uticaja <strong>na</strong> okoliš,<br />
te mjere sprečavanja i smanjenja uticaja <strong>na</strong> okoliš<br />
Eksploatacija tehničkog kame<strong>na</strong> predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti<br />
otpad i emituje u zrak mineralnu prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a<br />
potencijalno može uticati <strong>na</strong> površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u<br />
vode (otpadne vode od pranja mehanizacije, curenje goriva i maziva iz mehanizacije i<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
76
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš za kamenolom “Medvid-Sutulija“ Busovača<br />
transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda), te uticati <strong>na</strong> okolinu<br />
bukom <strong>na</strong>stalom radom <strong>na</strong> kamenolomu.<br />
Potencijalni negativni utjecaji kamenoloma "Medvid-Sutulija" <strong>na</strong> okoliš vezani su za sve<br />
tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kame<strong>na</strong> i shodno tome mogu se<br />
očekivati sljedeće emisije i potencijalni negativni utjecaji <strong>na</strong> okoliš:<br />
• emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom esksploatacije<br />
i prerade kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> kamenolomskom postrojenju;<br />
• ispuštanje otpadni voda od pranja rudarske mehanizacije, sanitarno-fekalnih<br />
otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda;<br />
• utjecaj <strong>na</strong> režim površinskih i podzemnih voda,<br />
• deforestacija i uklanjanje vegetacije i humusnog sloja zemljišta,<br />
• produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta;<br />
• produkcija buke i emisija u okoliš,<br />
• miniranje stijenskih masiva i utjecaj <strong>na</strong> okoliš.<br />
Ni jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>vedenih emisija nema karakter kontinuiteta u smislu perioda odvijanja<br />
radova i ispuštanja zagađujućih tvari u zrak. Sve aktivnosti <strong>na</strong> kamenolomu su<br />
diskontinuirane i izvode se u određenim vremenskim intervalima, ovisno o obimu i<br />
potrebi proizvodnje frakcije. Emisije u zrak se javljaju samo u vrijeme izvođenja radova<br />
<strong>na</strong> eksploataciji i preradi kame<strong>na</strong> i određenih tehnoloških operacija.<br />
Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />
predviđen je okolinski monitoring <strong>na</strong> prostoru kamenoloma u cilju ublažavanja i kontrole<br />
uticaja <strong>na</strong> okoliš. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje svih<br />
postrojenja, opreme i aktivnosti, koje mogu negativno utjecati <strong>na</strong> okoliš, a u cilju<br />
sprečavanja i što većeg ublažavanja uticaja <strong>na</strong> sve komponente okoliša. Isto tako,<br />
potrebno je obezbijediti povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih<br />
okolinskih pokazatelja (imisija kamene prašine, kvalitet ispuštene vode iz separatora,<br />
nivo buke).<br />
U Tabela 6. dat je pregled uticaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja<br />
<strong>na</strong> okoliš eksploatacije i prerade krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> kamenolomu "Medvid-<br />
Sutulija" u općini Busovača.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
77
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
Tabela 1. Pregled uticaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za sprečavanje i ublažavanje uticaja <strong>na</strong> okoliš kamenoloma "Medvid-Sutulija" kod Busovače<br />
Identificirani uticaj <strong>na</strong> okoliš<br />
Z<strong>na</strong>čaj uticaja<br />
(nez<strong>na</strong>tan/umjeren/<br />
z<strong>na</strong>čajan/veoma z<strong>na</strong>čajan)<br />
Mjere sprečavanja i ublažavanja uticaja/zaštite okoliša<br />
(1) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma<br />
1.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije<br />
prašine koja <strong>na</strong>staje pri utovaru i<br />
istovaru otkrivke i jalovine.<br />
Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja<br />
prašine sa radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem<br />
vjetra i kretanjem vozila.<br />
Zagađivanje zraka uslijed emisije<br />
otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju<br />
kao produkt sagorijevanja dizel goriva<br />
u rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />
Zagađivanje zraka prilikom bušenja<br />
minskih bušoti<strong>na</strong> i miniranja.<br />
1.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />
Onečišćenje oborinskih voda tečnim<br />
gorivom i mazivom curenjem iz<br />
rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Ispuštanje zamuljenih voda sa prostora<br />
eksploatacionog polja i radnog platoa.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti<br />
mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tno/umjereno i<br />
potrebno je primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja<br />
Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong>či<strong>na</strong> rada sa kojim se praši<strong>na</strong> ne razvija u većem<br />
intenzitetu.<br />
Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />
raznošenja prašine u okolinu za vrijeme suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />
Obavezno umjereno posipanje vodom manipulativnih površi<strong>na</strong> pri<br />
razvijanju i raznošenju prašine po okolini, za vrijeme sunčanog, suhog<br />
i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />
Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i<br />
redovno servisiranje i održavanje motora.<br />
Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg zacrnjenja)<br />
potrebno je obustaviti rad te mašine ili kamio<strong>na</strong> dok se ne otkloni<br />
uzrok povećane emisije.<br />
Bušilica je opremlje<strong>na</strong> ciklonskim skupljačem prašine čime se<br />
spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja minskih<br />
bušoti<strong>na</strong>. Po potrebi vršiti umjereno kvašenje.<br />
Redovno servisiranje i održavanje rudarske mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba obustaviti<br />
rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />
Rasuto gorivo i/ili ulje treba odmah pokupiti suhim postupkom<br />
korištenjem pijeska ili semlje i ovaj otpad spaliti ili zbrinuti <strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin<br />
da se ne kontaminira voda i tlo.<br />
Izgradnjom vještačkih barijera spriječiti vučenje mulja u površinske<br />
vode.
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih<br />
voda.<br />
1.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />
Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva<br />
i ulja iz rudarske mehanizacije i<br />
kamio<strong>na</strong>.<br />
Nepropisano odlaganje otkrivke i<br />
jalovine.<br />
Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje<br />
opasnog otpada (otpad<strong>na</strong> ulja,<br />
akumulatori, uljni filteri i sl.).<br />
Nepropisno odlaganje miješanog<br />
komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />
1.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />
Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />
mehanizacije i kamio<strong>na</strong>.<br />
1.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />
Krčenje drveća i niskog rastinja te<br />
uklanjanje vegetacije.<br />
Nez<strong>na</strong>tno, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tno/Umjereno i<br />
potrebno je primijeniti<br />
mjere sprečavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tno i potrebno je<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja<br />
Umjereno i potrebno je<br />
primijeniti mjere zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan i potrebno je<br />
preduzeti mjere<br />
ublažavanja<br />
Umjeren i potrebno je<br />
preduzeti mjere zaštite i<br />
ublažavanja<br />
Izgradnja poljskog nužnika sa bioprečistačom zapremine <strong>na</strong>jmanje 6<br />
m 3 u svrhu prečišćavanja sanitarno-fekalnih voda. Redovno čišćenje<br />
mulja (taloga) iz bioprečistača u periodu od <strong>na</strong>jmanje tri mjeseca<br />
angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća.<br />
Redovno servisiranje i održavanje motora i vozila. Prilikom svakog<br />
nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba obustaviti rad tog stroja dok<br />
se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />
Sakupljanje rasutog goriva i maziva zajednosa zemljom i zbrinjavanje<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se ne kontaminira okoliš.<br />
Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu <strong>na</strong> otvorenom dijelu kopa<br />
i korištenje za uređenje radnog platoa, pristupnog puta i internih<br />
puteva, te u niskogradnji kao tampo<strong>na</strong>.<br />
Sakupljanje toksičnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude, skladištenje u<br />
<strong>na</strong>mjenskom skladištu i isporučivanje ovlaštenom operateru u cilju<br />
zbrinjavanja, uz vođenje evidencije o količini.<br />
Sakupljanje komu<strong>na</strong>lnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude i odvoz <strong>na</strong><br />
komu<strong>na</strong>lnu deponiju angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog<br />
poduzeća.<br />
Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se stvara<br />
radom postrojenja i mehanizacije.<br />
Kontrola i redovno tekuće održavanje mehanizacije i kamio<strong>na</strong> u cilju<br />
sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke.<br />
U cilju otvaranja kamenoloma i formiranja eksploatacionog polja u<br />
prvoj fazi će se izvršit krčenje drve<strong>na</strong>stog rastinja i uklanjanje<br />
vegetacije. Sa <strong>na</strong>predovanjem kamenoloma ukazat će se potreba za<br />
daljim krčenje rastinja sve do odobrene površine eksploataciong polja.<br />
Krčenje i uklanjanje rastinja treba vršiti samo <strong>na</strong> prostoru<br />
eksploatacionog polja <strong>na</strong> kome se prema planu izvode radovi.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
79
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
(2) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu eksploatacije kame<strong>na</strong> i rada kamenolomskog postrojenja<br />
2.1. Uticaji <strong>na</strong> zrak<br />
Zagađivanje zraka prilikom bušenja<br />
bušoti<strong>na</strong> i miniranje stijenske mase.<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije<br />
prašine koja <strong>na</strong>staje pri utovaru i<br />
istovaru kamenog agregata i jalovine.<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije<br />
prašine koja <strong>na</strong>staje pri transportu<br />
frakcija.<br />
Zagađivanje zraka usljed emisije<br />
mineralne prašine koja <strong>na</strong>staje pri<br />
drobljenju i klasiranju materijala.<br />
Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja<br />
prašine sa deponije mineralnih<br />
agregata i radnih površi<strong>na</strong> djelovanjem<br />
vjetra i kretanjem vozila.<br />
Zagađivanje zraka uslijed emisije<br />
otpadnih dimnih plinova koji <strong>na</strong>staju<br />
kao produkt sagorijevanja dizel goriva<br />
u rudarskoj mehanizaciji i kamionima.<br />
Nez<strong>na</strong>tan zbog malog<br />
obima, ali treba primijeniti<br />
mjere ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Umjeren i potrebno je<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
emisije.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja i ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja emisije.<br />
Bušilica je opremlje<strong>na</strong> ciklonskim skupljačem prašine čime se<br />
spriječava njeno emitovanje u okolinu u toku bušenja minskih<br />
bušoti<strong>na</strong>.<br />
Izbjegavati masov<strong>na</strong> miniranja i koristiti standardizovane eksplozive.<br />
Primje<strong>na</strong> <strong>na</strong>či<strong>na</strong> rada sa kojim se praši<strong>na</strong> ne razvija u većem<br />
intenzitetu.<br />
Obavezno kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />
disperzije prašine u okolinu za vrijeme sunčanog, suhog i vjetrovitog<br />
vreme<strong>na</strong>.<br />
Obavezno pokrivanje materijala u sanduku kamio<strong>na</strong> prilikom<br />
transporta i po potrebi kvasiti materijal umjerenom količinom vode u<br />
suhom i sunčanom periodu.<br />
Kamenolomsko postrojenje treba postaviti u niskopu <strong>na</strong> osnovnoj<br />
etaži, zbog čega se disperzija emisija prašine u okolinu z<strong>na</strong>čajno<br />
srečava.<br />
Na presipnim mjestima transportera frakcije do deponija treba ugraditi<br />
zaštitne vodilice, što z<strong>na</strong>čajno umanjuje disperziju prašine prilikom<br />
deponiranja materijala.<br />
Obavez<strong>na</strong> primje<strong>na</strong> kvašenje materijala u cilju sprečavanja razvijanja i<br />
raznošenja prašine u okolinu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog<br />
vreme<strong>na</strong><br />
Obavezno kvašenje materijala <strong>na</strong> deponiji i umjereno posipanje<br />
vodom manipulativnih površi<strong>na</strong> pri razvijanju i raznošenju prašine po<br />
okolini, za vrijeme sunčanog, suhog i vjetrovitog vreme<strong>na</strong>.<br />
Potrebno je obezbijediti uvjete za kvalitetno sagorijevaje, kao i<br />
redovno servisiranje i održavanje motora.<br />
Kod svake pojave povećane emisije dimnih plinova (većeg zacrnjenja)<br />
potrebno je obustaviti rad te mašine ili kamio<strong>na</strong> dok se ne otkloni<br />
uzrok povećane emisije.<br />
80
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
2.2. Uticaj <strong>na</strong> vode<br />
Ispuštanje zauljenih otpadnih voda od<br />
pranja rudarske mehanizacije i<br />
oborinskih voda sa uređenih prostora<br />
<strong>na</strong> osnovnom radnom platou.<br />
Ispuštanje zamuljenih voda sa prostora<br />
eksploatacionog polja i radnog platoa.<br />
Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih<br />
voda.<br />
2.3. Uticaj <strong>na</strong> zemljište<br />
Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva<br />
i ulja iz rudarske mehanizacije i<br />
kamio<strong>na</strong>.<br />
Ispuštanje zauljenih i zamuljenih voda,<br />
odnosno onečišćenih oborinskih voda<br />
sa uređenih radnih prostora <strong>na</strong><br />
osnovnom radnom platou.<br />
Nez<strong>na</strong>tan/Unmjeren i<br />
potrebno je primijeniti<br />
mjere ublažavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
ublažavanja<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja.<br />
Nez<strong>na</strong>tn/umjeren i<br />
potrebno je primijeniti<br />
mjere ublažavanja.<br />
Sakupljanje zauljenih otpadnih voda preko segmentnih jaraka, slivnika<br />
i pjeskolova u separator u kojem se vrši njihovo prečišćavanje prije<br />
ispuštanja u recipijent – otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok Sutulija.<br />
Redov<strong>na</strong> kontrola rada separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />
Periodič<strong>na</strong> kontrola prečišćene vode.<br />
Sakupljanje zamuljenih voda i odvođenje u 1-2 taložnika<br />
(sedimentacioni bazen) izgrađe<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižoj koti površinskog kopa u<br />
cilju izbistravanja prije ispuštanja u recipijent – otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok<br />
Sutulija.<br />
Redovno čišćenje mulja iz taložnika i odlaganje <strong>na</strong> deponiju jalovine.<br />
Izgradnja bioprečistača u svrhu prečišćavanja sanitarno-fekalnih voda<br />
zapremine <strong>na</strong>jmanje 6 m 3 . Redovno čišćenje mulja (taloga) iz<br />
bioprečistača <strong>na</strong>mjanje svaka tri mjeseca angažovanjem <strong>na</strong>dležnog<br />
komu<strong>na</strong>lnog poduzeća.<br />
Redovno servisiranje i održavanje motora rudarske mehanizacije i<br />
vozila. Prilikom svakog nekontrolisanog curenja goriva i ulja treba<br />
obustaviti rad tog stroja dok se ne otkolni uzrok povećanog curenja.<br />
Uređenje platoa za pranje i održavanje mehanizacije, te utakanje<br />
goriva u rezervoare, sa odvodom oborinskih voda preko pjeskolova u<br />
separator.<br />
Sakupljanje zauljenih otpadnih voda i odvođenje preko pjeskolova u<br />
separator radi prečišćavanja.<br />
Redov<strong>na</strong> kontrola rada separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />
Sakupljanje zauljenih voda i odvođenje preko pjeskolova u separator u<br />
kojem se vrši njihovo prečišćavanje prije ispuštanja u recipijent,<br />
odnosno otvoreni ka<strong>na</strong>l i potok Sutulija. Redov<strong>na</strong> kontrola rada<br />
separatora, čišćenje i otklanjanje nedostataka.<br />
Sakupljanje zamuljenih voda i odvođenje u taložnik radi izbistravanja<br />
prije ispuštanja u potok Sutulija. Redovno čišćenje mulja iz taložnika i<br />
deponovanje sa jalovinom.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
81
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
Nepropisano odlaganje otkrivke i<br />
jalovine.<br />
Nepropisano odlaganje mulja i<br />
zauljene vode iz separatora i mulja iz<br />
septičke jame.<br />
Nepropisno odlaganje opasnog otpada<br />
(otpadno ulje, uljni filteri i akumulatori).<br />
Nepropisno odlaganje miješanog<br />
komu<strong>na</strong>lnog otpada.<br />
Pojava erozije uslijed jakih kiša.<br />
2.4. Uticaj buke <strong>na</strong> okoliš<br />
Buka proizvede<strong>na</strong> radom rudarske<br />
mehanizacije i kamenolomskog<br />
postrojenja.<br />
Umjeren i potrebno je<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja<br />
Umjeren i potrebno je<br />
primijeniti mjere<br />
sprečavanja<br />
Umjeren i potrebno je<br />
primijeniti mjere zaštite<br />
Nez<strong>na</strong>tan, ali je potrebno<br />
primijeniti mjere zaštite<br />
Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i<br />
potrebno je primijeniti<br />
mjere zaštite<br />
Umjeren / Nez<strong>na</strong>tn i<br />
potrebno je preduzeti<br />
mjere ublažavanja<br />
Obezbijediti odlagalište za otkrivku i jalovinu <strong>na</strong> otvorenom dijelu<br />
površinskog kopa i korištenje u niskogradnji kao tampo<strong>na</strong>. Višak<br />
otkrivke i jalovine iskoristiti za rekultivaciju <strong>na</strong>puštenih dijelova<br />
površinskog kopa i radnih prostora.<br />
Mulj i zauljenu vodu iz separatora treba isporučiti ovlaštenom<br />
operateru za promet opasnog otpada, <strong>na</strong>jbolje je da isti servisira<br />
separator i ukloni ovaj mulj i zauljenu vodu.<br />
Mulj iz septičke jame treba uklanjati angažovanjem specijalne cisterne<br />
<strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog poduzeća, koje ga dalje zbrinjava.<br />
Selektivno sakupljanje i privremeno skladištenje u <strong>na</strong>mjenskim u<br />
zatvorenim posudama koje se drže u dijelu montažnog kontejnera<br />
<strong>na</strong>mjenjenom za skladištenje opasnih otpadnih materijala do isporuke<br />
ovlaštenom operatoru za njihovo zbrinjavanje.<br />
Sakupljanje komu<strong>na</strong>lnog otpada u <strong>na</strong>mjenske posude i odvoz <strong>na</strong><br />
komu<strong>na</strong>lnu deponiju angažovanjem <strong>na</strong>dležnog komu<strong>na</strong>lnog<br />
poduzeća.<br />
Izgradnja obodnih ka<strong>na</strong>la oko eksploatacionog polja u svrhu odvodnje<br />
oborinskih voda i zaštite eksploatacionog polja, sa taložnicom<br />
(sedimentacioni bazen).<br />
Preduzimanje mjera za sprečavanje i ublažavanje buke koja se stvara<br />
radom postrojenja i mehanizacije.<br />
Kontinuira<strong>na</strong> kontrola izvora buke radi blagovremenog otklanjanja<br />
uzroka buke s ciljem sprečavanja ili ublažavanja emisije buke.<br />
Redovno tekuće održavanje mehanizacije i procesne opreme,<br />
redovno podmazivanje rotirajućih mehanizama, pritezanja olimljenja i<br />
remenja itd. u cilju sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
82
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
2.5. Uticaji <strong>na</strong> floru i faunu<br />
Krčenje drveća i niskog rastinja i<br />
uklanjanje vegetacije.<br />
2.6. Uticaji <strong>na</strong> stanovništvo<br />
Intenzivniji promet saobraćaja i<br />
povreme<strong>na</strong> obustava saobraćaja <strong>na</strong><br />
dijelu lokalnog puta zbog miniranja.<br />
Umjeren i potrebno je<br />
preduzeti mjere zaštite i<br />
ublažavanja.<br />
Umjeren/Z<strong>na</strong>čajan i<br />
potrebno je preduzeti<br />
mjere ublažavanja/zaštite.<br />
U cilju formiranja eksploatacionog polja izvršit će se djelimično krčenje<br />
rastinja i uklanjanje vegetacije.<br />
Krčenje i uklanjanje rastinja treba vršiti sukcesivno sa <strong>na</strong>predovanjem<br />
kamenoloma i treba zaštititi svo raslinje koje nije neophodno uklonuti<br />
primjenom odgovarajućih mjera zaštite.<br />
Rekonstrukcija i proširenje lokalnog puta u dijelu <strong>na</strong>spram<br />
kamenoloma (oko 150 m dužine), te održavanje istog.<br />
Primje<strong>na</strong> propisanih mjera zaštite pri miniranju i miniranje vršiti u<br />
vrijeme kada se <strong>na</strong>jmanje ometa lokalno stanovništvo.<br />
Obezbjeđenje alter<strong>na</strong>tivnog puta u toku miniranja preko Lončara i<br />
Putiša <strong>na</strong> magistralni put M-5.<br />
(3) Uticaji <strong>na</strong> okoliš u periodu <strong>na</strong>kon prestanka rada i zatvaranja kamenoloma<br />
3.1. Uticaji <strong>na</strong> tlo<br />
Erozija zemljišta <strong>na</strong> prostoru<br />
kamenoloma.<br />
Umjeren i potrebno je<br />
preduzeti mjere zaštite,<br />
odnosno ublažavanja.<br />
Po <strong>na</strong>puštanju dijelova eksploatacionog polja potrebno je izvršiti<br />
njihovu tehničku i biološku rekultivaciju u skladu sa rudarskim<br />
projektom. Okončanjem rada i zatvaranjem kamenoloma potrebno je<br />
izvršiti tehničku i biološku rekultivaciju cjelokupnog radnog prostora u<br />
skladu sa rudarskim projektom i studijom o uticaju <strong>na</strong> okoliš.<br />
Investitor je dužan da obezbijedi <strong>na</strong>dzor i održavanje rekultivisanih<br />
površi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje dvije godine po provedenoj potpunoj rekultivaciji, te<br />
da preda ovu površinu zemljišta subjektu koji upravlja šumskim<br />
zemljištem, sukladno zakonskim odredbama i uvjetima pod kojima je taj<br />
subjekt ustupio zemljište <strong>na</strong> privremeno korištenje za definisanu<br />
<strong>na</strong>mjenu.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
83
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
10.4. Okolišni monitoring<br />
Shodno odredbama Zako<strong>na</strong> o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,<br />
potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri<br />
eksploataciji i preradi krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong> lokalitetu "Medvid-Sutulija" u<br />
cilju kontrole i ublažavanja uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje<br />
sedimenta <strong>na</strong> minimalno četiri mjer<strong>na</strong> mjesta u okolini eksploatacionog polja i<br />
kamenolomskog postrojenja, posebno prema <strong>na</strong>jbližim stambenim objektima,<br />
sukladno odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine<br />
Federacije BiH”, broj: 12/05) i to u <strong>na</strong>jsuhljem periodu godine (npr. juni, juli ili august),<br />
angažovanjem ovlaštene organizacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih<br />
vrijednosti potrebno je preduzeti korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije<br />
mineralne prašine.<br />
Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba<br />
redovno održavati u funkcio<strong>na</strong>lnom stanju. Povremeno je potrebno izvršiti čišćenje i<br />
uklanjanje <strong>na</strong>taloženih materijala i izdvojenog ulja (1-2 puta godišnje). Ispitivanje<br />
kvaliteta ispuštene vode iz separatora treba vršiti <strong>na</strong>jmanje četiri puta godišnje<br />
angažovanjem ovlaštene organizacije, a ispitivanjem treba obuhvatiti obavezno<br />
sljedeće parametre: temperatura, vrijednost pH, alkalitet, električ<strong>na</strong> provodljivost,<br />
isparni ostatak, gubitak žarenjem, ukupne suspendovane tvari, KPK, BPK-5 i ukup<strong>na</strong><br />
ulja i masti.<br />
Uticaj kamenoloma <strong>na</strong> kvalitet potoka Sutulija utvrđuje se ispitivanjem kvaliteta vode<br />
uzvodno i nizvodno od kamenoloma <strong>na</strong>jmanje jedan put godišnje, angažovanjem<br />
ovlaštene laboratorije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti<br />
potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje emisije u<br />
vode.<br />
Monitoring buke treba provoditi <strong>na</strong>jmanje svake godine pri radnim uvjetima<br />
eksploatacije i prerade kame<strong>na</strong>, a po potrebi i češće, angažovanjem ovlaštene<br />
organizacije, prema metodologiji o ocjeni uticaja buke <strong>na</strong> okoliš i odredbama Zako<strong>na</strong><br />
o zaštiti od buke SBK. Buku treba mjeriti <strong>na</strong> prostoru kamenoloma, odnosno <strong>na</strong><br />
graničnom prostoru površinskog kopa sa okolinom. U slučaju odstupanja i<br />
prekoračenja graničnih vrijednosti potrebno je preduzeti korektivne mjere, odnosno<br />
mjere za ublažavanje intenziteta buke.<br />
Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada treba vršiti svake tri godine<br />
angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom treba obuhvatiti i primjenu<br />
mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja <strong>na</strong> okoliš.<br />
Investitor je dužan da uspostavi i uredno vodi podatke o okolinskom i tehnološkom<br />
monitoringu emisija i uticaja kamenoloma <strong>na</strong> okoliš, koja se mora čuvati <strong>na</strong>jamnje pet<br />
godi<strong>na</strong> i koja mora biti dostup<strong>na</strong> <strong>na</strong>dležnoj inspekciji i drugim subjektima.<br />
Po prestanku eksploatacije i rada ovog kamenoloma, u periodu od <strong>na</strong>jmanje dvije<br />
godine treba monitoring u cilju otklanjanja eventualnih nedostataka <strong>na</strong>kon provedene<br />
rekultivacije i uklapanja u ambijent krajolika.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
10.5. ZAKLJUČAK<br />
Nakon a<strong>na</strong>lize tehničke dokumentacije, prethodne procjene o uticaju <strong>na</strong> okoliš,<br />
opservacije lokacije i njene okoline, te a<strong>na</strong>lize mogućih utjecaja <strong>na</strong> okoliš i mjera za<br />
sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša, utvrđeno je da<br />
eksploatacija i prerada tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong> predmetnom kamenolomu<br />
<strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača nemože imati z<strong>na</strong>čajnije negativne<br />
utjecaje <strong>na</strong> okoliš, uz poštivanje i provođenje mjera zaštite okoliša <strong>na</strong>vedenih u ovoj<br />
studiji o uticaju <strong>na</strong> okoliš i projektnoj dokumentaciji. U ovom slučaju mogu se<br />
očekivati manji ili umjereni negativni utjecaji <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša u<br />
neposrednoj blizini eksploatacionog polja. Međutim, uz preduzimanje svih mjera za<br />
sprečavanje i ublažavanje utjecaja <strong>na</strong> okoliš <strong>na</strong>vedenih u ovoj studiji, očekivani<br />
utjecaji mogu se smanjiti ispod nivoa prihvatljivog za okoliš, odnosno ispod nivoa koji<br />
zadovoljava važeće zakonske propise o zaštiti okoliša.<br />
Pored toga, ovaj projekt ima i određene pozitivne socio-ekonomske uticaje zbog<br />
zapošljavanja novih lica i doprinosa razvoju ovog područja.<br />
Shodno <strong>na</strong>vedenom, a <strong>na</strong> osnovu dostupnih pokazatelja, te odredaba Zako<strong>na</strong> o<br />
zaštiti okoliša i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong><br />
utjecaja <strong>na</strong> okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad<br />
samo ako imaju okolinsku dozvolu, kao i rješenja o izradi studije o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
<strong>Federalno</strong>g ministarstva okoliša i <strong>turizma</strong> ocjenjeno je da su stečeni propisani uvjeti<br />
za izdavanje okolišne dozvole privrednom društvu “SAMOBORKA –<br />
VATROSTALNA“ d.o.o. Busovača za eksploatacije i preradu krečnjačko-rožnjačke<br />
breče <strong>na</strong> lokalitetu “Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
85
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
11. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA I PROPISI<br />
1. Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi krečnjačko-rožnjačke<br />
breče <strong>na</strong> ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađen od strane Rudarskogeološko-građevinskog<br />
fakulteta u Tuzli maja 1999. godine.<br />
2. Glavni rudarski projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, urađen od strane<br />
“GEOSONDA bh“ d.o.o. Tuzla decembra 2003. godine.<br />
3. Predhod<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš kamenoloma krečnjačko-rožnjačke breče<br />
<strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača, urađe<strong>na</strong> od strane investitora.<br />
4. Rješenje o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš, broj: UPI/03/02-23-4-18/04 od<br />
17.03.2005. godine izdato od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva prostornog<br />
uređenja i okoliša.<br />
5. Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine<br />
krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače, broj: 09-<br />
18-456/99 od 12.01.2000. godine, izdato od strane <strong>Federalno</strong>g ministarstva<br />
energetike, rudarstva i industrije.<br />
6. Rješenje kojim se gospodarskom društvu “SAMOBORKA-VATROSTALNA“<br />
d.o.o. Busovača odobrava eksploatacija vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče kao<br />
tehničko-građevinskog materijala za proizvodnju suhih strojnih žbuka <strong>na</strong><br />
eksploatacionom polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača.<br />
7. Vodoprivred<strong>na</strong> saglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača, broj: 05-25-131/00 od 25.06.2001.<br />
godine, izdata od strane Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede<br />
SBK/KSB.<br />
8. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> da <strong>na</strong> lokaciji “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača postoje uvjeti za<br />
odobravanje lociranja kamenoloma, broj:01-017/04 od 25.06.2004. godine, izdata<br />
od strane Povjerenstva za davanje stručne ocjene u postupku donošenja<br />
urbanističke saglasnosti Ministarstva prostornog uređenja, obnove i povratka<br />
SBK/KSB.<br />
9. Direktiva o procjeni utjecaja <strong>na</strong> okoliš (85/337/EEC i 97/11/EC).<br />
10. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavez<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> uticaja <strong>na</strong><br />
okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo<br />
ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine FBiH”, broj 19/04).<br />
11. Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).<br />
12. Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).<br />
13. Zakon o vodama (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 70/06).<br />
14. Zakon o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03).<br />
15. Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03).<br />
16. Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog <strong>na</strong>slijeđa ("Službeni<br />
list SR BiH", broj: 20/85).<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
86
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
17. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak<br />
(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05).<br />
18. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (“Službene novine<br />
Federacije BiH”, broj 12/05).<br />
19. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje<br />
("Službene novine Federacije BiH", broj: 12/05).<br />
20. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije<br />
BiH”, broj: 12/05).<br />
21. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine Federacije BiH”, broj<br />
12/05).<br />
22. Pravilnik o emisijama isparljivih otganskih jedinjenja ("Službene novine<br />
Federacije BiH", broj: 12/05).<br />
23. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i tehnoloških tvari za tehnološke<br />
otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne ka<strong>na</strong>lizacije odnosno u<br />
drugi prijemnik (Službene novine Federacije BiH, broj: 50/07).<br />
24. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SR<br />
BiH", broj 46/89).<br />
25. Pravilnika o vrstama, <strong>na</strong>činu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode,<br />
ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka ("Službene novine<br />
Federacije BiH", broj: 48/98).<br />
26. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SR<br />
BiH", broj 46/89).<br />
27. Savezni hidrometeorološki zavod (1973): Atlas klime SFRJ, Vojnogeografski<br />
institut, Beograd.<br />
28. Kauzlarić, K. (1975): Utvrđivanje onečišćenja atmosfere površinskih kopova<br />
željezne rude i prijedlozi za poboljšanje stanja, Doktorska disertacija, Rudarskogeološki<br />
fakultet, Tuzla.<br />
29. Ikić, M. (1999): Ekologija atmosfere <strong>na</strong> površinskim kopovima, Tuzla.<br />
30. Bajrić, S., Goletić, Š., Berberović, S. (2000): Zaštita okoline pri eksploataciji<br />
tehničkog kame<strong>na</strong> spilita i krečnjaka <strong>na</strong> lokalitetu “Kota” Vareš, Elaborat, ”BBM-<br />
AMFIBOLIT” Vareš.<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
87
Studija o uticaju <strong>na</strong> okoliš<br />
P R I L O Z I<br />
1. Rješenje o izradi studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš.<br />
2. Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine<br />
krečnjačko-rožnjačke breče u ležištu “Medvid-Sutulija“ kod Busovače.<br />
3. Rješenje kojim se gospodarskom društvu “SAMOBORKA-VATROSTALNA“ d.o.o.<br />
Busovača odobrava eksploatacija vapne<strong>na</strong>čko-rožnjačke breče kao tehničkograđevinskog<br />
materijala za proizvodnju suhih strojnih žbuka <strong>na</strong> eksploatacionom<br />
polju “Medvid-Sutulija“ <strong>na</strong> području općine Busovača.<br />
4. Vodoprivred<strong>na</strong> saglasnost za eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača.<br />
5. Struč<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> da <strong>na</strong> lokaciji “Medvid-Sutulija“ opći<strong>na</strong> Busovača postoje uvjeti za<br />
odobravanje lociranja kamenoloma, izdata od strane Povjerenstva za davanje<br />
stručne ocjene u postupku donošenja urbanističke saglasnosti Ministarstva<br />
prostornog uređenja, obnove i povratka SBK/KSB.<br />
6. Mišljenje o vršenju istražnih i eksploatacionih prava <strong>na</strong> prostoru „Medvid-Sutulija“<br />
izdato od strane Općinske službe za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu<br />
okoliša općine Busovača.<br />
7. Amandman <strong>na</strong> odluku o usvajanju Prostornog pla<strong>na</strong> općine Busovača.<br />
8. Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju krečnjačko-rožnjačke breče <strong>na</strong><br />
lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
9. Aneks Ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju krečnjačko-rožnjačke<br />
breče <strong>na</strong> lokalitetu „Medvid-Sutulija“ u općini Busovača.<br />
GRAFIČKI PRILOZI<br />
1. Shema 1: Kopija katastarskog pla<strong>na</strong><br />
2. Shema 2: Kopija katastarskog pla<strong>na</strong><br />
3. Shema 3: Situacioni plan istražnog područja ležišta “Medvid-Sutulija“ u općini<br />
Busovača<br />
4. Shema 4: Situacioni plan eksploatacionog prostora kamenoloma “Medvid-<br />
Sutulija“ u općini Busovača<br />
5. Shema 5: Tehnološki proces prerade rovnog kame<strong>na</strong> (drobljenja i prosijavanja)<br />
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering<br />
88