Views
3 years ago

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP Grupa

Broj 166, studeni-prosinac 2004. - HEP

. 206/207 166/167 U ovom broju: Na kraju poslovne godine: obra}anje predsjednika uprave HEP-a mr. sc. Ivana Mravka Smanjenje gubitaka - prioritetan poslovni cilj Donesen Konsolidirani gospodarski plan i Plan investicija za 2005. Bo`i}ni susret HEP-a s kupcima, poslovnim partnerima i javno{}u Vukovar 2004. - grad koji nas je zadu`io Simpozij HO CIGRÉ: Bez odgode graditi nove elektrane 110 godina elektrifikacije Zadra: Svjetlo - najve}i Bo`ji dar 13. forum HED-a Nepogoda u Dalmaciji Nepogoda u Primorju i Istri 3 4-8 10 11 14-15 16-19 20-23 24-25 40-47 48-50 13 \ur|a Su{ec Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika Bo`i} – vi{e od obi~aja 64 U vrijeme komercijalizacije svega, pa i narodnih obi~aja, kada se sve vi{e gubi autenti~nost i razumijevanje tradicijske osobne duhovnosti, narodnog `ivota i kulture, a u prigodi jednog od najzna~ajnih kr{}anskih blagdana, podsjetimo se {to je to Bo`i} i koji su obi~aji u Hrvata. Rije~ Bo`i} je umanjenica od rije~i Bog i ozna~ava maloga Boga. U kr{}anstvu se od davnine slavilo Bogojavljanje i Isusovo ro|enje. Ti su blagdani bili u isto godi{nje doba kada su poganski narodi slavili svetkovine zimskog solsticija, odnosno vrijeme kada se Sunce po~inje vra}ati od ju`nog obratnika prema sjeveru. Stoga su to bile svetkovine pomla|ivanja Sunca kod svih naroda koji su obo`avali Sunce. Kristov ro|endan nije povijesno utvr|en. Sve do druge polovice 4. stolje}a Bo`i} se slavio zajedno s blagdanom Bogojavljanja, a u Betlehemu i s blagdanom Isusova kr{tenja. Slavljenje Bo`i}a 25. prosinca prvi spominje tzv. Kronograf iz 354. godine, a dana{nji blagdan Bo`i}a vjerojatno se prvi put slavi u Rimu i to u vrijeme Pape Julija I. (337. – 352. ) ili njegova nasljednika Liberija (352. – 366.). Znamo da je Krist o~ekivan kao svjetlo koje svijetli u tami, odnosno svjetlo za prosvje}ivanje pogana. Stoga je kr{}anski blagdan lako potisnuo poganske, ali je u na~inu slavljenja zadr`ao neke njihove obi~aje unijev{i u njih kr{}anski smisao. Primjerice, kod hrvatske narodne pjesme iz pretkr{}anskoga vremena susre}emo poistovje}ivanje malog Isusa sa Suncem. U 4. stolje}u se slavljenjem Bo`i}a po~ela slaviti i Nova godina, istoga dana i to traje sve do 16. i 17. stolje}a, kada se Nova godina po~inje slaviti 1. sije~nja. Cjelina bo`i}nih obi~aja u Hrvata obuhva}a ~itavi Advent i traje sve do Sv. Tri Kralja. Zapravo, bo`i}ni blagdani zapo~inju se slaviti na dan sv. Barbare (4. prosinca) ili sv. Lucije (13. prosinca) ili sv. Nikole (6. prosinca). Nikolinjski obi~aji da sv. Nikola u biskupskom ornatu s palicom i |avla s ko{arom, lancima i {ibom obilaze domove i nagra|uju dobru a ka`njavaju zlo~estu djecu, na hrvatskim prostorima su relativno mladi i preuzeti iz obli`njih europskih zemalja. Ve}u ulogu u hrvatskom narodu ima dan sv. Lucije (u nekim krajevima i dan sv. Barbare) kada se sije p{enica koja treba lijepo niknuti do Bo`i}a da u ku}i bude svje`eg zelenila. Me|u adventskim obi~ajima u Hrvata zna~ajniji su jo{ oni na sve tri nedjelje pred Bo`i} zvani djetinjci, materice i oci, o~i}i.Nadjetinjce stariji prijete djeci i od njih tra`e otkup, pa ih djeca daruju vo}em ili ne~im drugim; na materice mu{karci od `ena tra`e otkup i od njih dobivaju orahe, lje{njake, vo}e, ru~ni rad...; a na oce, o~i}e je obrnuto. Me|u blagdanima hrvatskog bo`i}nog vremena, veliko je zna~enje Badnjeg dana, Badnjaka. To je zapravo ve~er (pa i no}) kada se mora bdjeti, u najmanju ruku do polno}ke. Pritom je razumljiva uloga koju mora imati svjetlo, ali i toplina za one koji bdiju. Neizostavna je i u svim hrvatskim krajevima od davnina uobi~ajena bo`i}na svije}a. Osim prvog sve~anog njena paljenja koje obavlja doma}in na Badnju ve~er prije ve~ere, pali se na Bo`i} i Staru i Novu godinu i Sv. Tri Kralja. Pali se i osobito drvo – badnjak (panj, klada) koje daje toplinu, potrebnu za skoro najdulju zimsku Badnju ve~er. Unosi ga doma}in uz pozdravnu ~estitku uku}anima, a oni ga pritom ~esto posipaju `itom. Jo{ je jedna zanimljiva tradicija u Hrvata o Bo`i}u – obi~aji sa slamom, koja se razastre pod stolom i drugdje, a ~esto se stavlja i na stol. U narodu je uvrije`eno obja{njenje da se slama prostire na spomen kako je i novoro|eni Isus le`ao na slami. Povrh toga, u to vrijeme neizostavno je bo`i}no zelenilo u domovima, koje ozna~ava `ivotnu snagu. Osim proklijaloga `ita, domovi se kite gran~icama imele, br{ljana, maslina, ru`marina...Te grane se kite sli~nim nakitom kao «bo`i}no drvce», koje je u hrvatskim krajevima mlada tradicija. Uz tradicionalna jela koja se pripremaju za Bo`i}, tu je i najbu~niji obi~aj upravo na Badnjak – pucanje iz pu{aka, kubura, pi{tolja, a danas pucanje petardi. Kolikogod je pucanje u opreci s posve}enosti bo`i}nih dana, obiteljskom intimnosti i povu~enosti u domove na Badnjak, ono ima svoje zna~enje. Naime, buka, prasak, pucnjava obrana je od zla i zlonamjernih bi}a, a ne samo izra`aj veselja, kako se to danas shva}a. Nakon zavr{etka mise polno}ke, Bo`i} se ~estita poljupcem mira. Za kr{}ane – katolike, Bo`i} ima vi{estruki sadr`aj, on je puno vi{e od obi~aja. To je dan kada je Bog postao ~ovjekom. Bo`i} je ona to~ka u kojoj su ispunjene sve ~e`nje, sva ona bdijenja i ~ekanja mnogih stolje}a i tisu}lje}a u kojima je ~ovjek tra`io Boga kao svoj smisao i opravdanje. Ljudska povijest, u kojoj se smjenjuje svjetlo i tama, bol i radost, proma{aji i uspjesi, ra|anje i umiranje kao vremenske kategorije, Bo`jim ulaskom u nju, postaje sastavni dio Bo`jeg plana, sastavni dio vje~nosti. Bo`i} ozna~ava novo ra|anje koje neprekidno traje. 2 HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004.

Broj 214/215, studeni/prosinac 2008. - HEP Grupa
Broj 250/251 studeni/prosinac 2011. - HEP Grupa
Broj 122, ožujak 2001. - HEP Grupa
Broj 266 Travanj 2013. - HEP Grupa
Broj 218/219, ožujak/travanj 2009. - HEP Grupa
Broj 206, ožujak 2008. - HEP Grupa
Broj 208, svibanj 2008. - HEP Grupa
Broj 212, rujan 2008. - HEP Grupa
Broj 264 Sječanj 2013. - HEP Grupa
Broj 204, siječanj 2008. - HEP Grupa
Broj 254/255 Ožujak/Travanj 2012. - HEP Grupa
Broj 235 kolovoz 2010. - HEP Grupa
Broj 237 listopad 2010. - HEP Grupa
Broj 216, siječanj 2009. - HEP Grupa
Broj 249 listopad 2011. - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 248/288 RUJAN 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXIII ZAGREB BROJ 221/261 LIPANJ 2009 ... - HEP Grupa
Broj 261 Listopad 2012. - HEP Grupa
Broj 238/239 studeni/prosinac 2010. - HEP Grupa
Broj 213, listopad 2008. - HEP Grupa
GODINA I prosinac 2003. Broj 2 - Nexe Grupa
Broj 241 veljača 2011. - HEP Grupa
br. 112 studeni / prosinac 2009. hešvan / kislev / tevet 5770.
Nexe novosti broj 17 - Nexe Grupa
111-112 Studeni Prosinac 2012 - Pučka Kasina 1878
GODINA XXIV ZAGREB BROJ 236/276 RUJAN 2010 ... - HEP Grupa
Zagreb - prosinac 2009. - Broj 53 - SDLSN
GODINA II travanj 2004. Broj 3 - Nexe Grupa
godišnje izvješδe 2009 - HEP Grupa