HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

GOSPODARSTVO ŽIRENJE, PAŠARENJE I BRST U PRIRODNIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA gavost žira. Posljednje pripadaju brojnim gljiviènim rodovima, a znaèajne su jer sa žira prelaze na sadnice koje poslije unište. Posebna skupina štetnih gljiva za hrast su vrste iz roda Ophiostoma, koje takoðer prelaze na mlade biljke, uzrokujuæi venuæe i sušenje. Svaki ošteæeni žir, istièe Glavaš, predodreðen je za napad gljiva, a druga predispozicija su ošteæene mlade i starije biljke, koje lako zaraze paraziti rana i slabosti te uzroènici truleži. Takve su gljive mnogobrojne, a meðu najštetnije i najèešæe spada Armillaria mellea. Glavna njezina opasnost jest u tome što može masovno razviti i dalje zaraziti stara stabla , posljedica èega su poznata sušenja. Na kraju izlaganja Glavaš je istaknuo da sve spomenute gljive konaèno uzrokuju sušenje mladih biljaka, grana i granèica te fizološko slabljenje stabala, koja postaju predodreðena za napade drugih gljiva i kukaca. Sve istraženo upuæuje na ulanèavanje svih štetnih èimbenika za hrastove biljke i šume. Zato, kada svinje poènu èiniti štete u hrastovim šumama, može nastati beskrajno lanèano štetno djelovanje brojnih negativnih èimbenika, koji djeluju na cjelokupnu šumu. Ako šumu usporedimo s kuæom, slikovito se može reæi da postupno, od ošteæenja crijepa na krovu, na kraju propadne cijela kuæa. Narušen prirodni genofond divljaèi Pitome svinje tijekom prehrane u šumi jedu osim žira i pojedine biljne i životinjske organizme, remeteæi odnose u šumskom ekosustavu, izazivajuæi stresove, ali i fiziološko slabljenje šumskoga drveæa. Križanje divljih i pitomih svinja je nepoželjno Tijekom izlaganja dr. sc. Marijan Grubišiæ sa Šumarskog fakulteta govorio je o znaèaju žirenja, pašarenja i brsta za lovstvo i divljaè, istièuæi važnost najboljega broja odreðenih vrsta divljaèi na jedinici površine. U nas postoji 311 državnih i 607 zajednièkih lovišta, a za sva su izraðene lovnogospodarske osnove, koje propisuju vrstu i broj divljaèi koja se može i mora uzgajati u dotiènom lovištu. Osim na šumu i stanište, prisutnost domaæe stoke u prirodnim šumskim ekosustavima negativno utjeèe i na divljaè te na ostale životinjske vrste, a najveæi su problem domaæe svinje u lovištima. Zato je danas bitno ugroženo i upitno oèuvanje prirodne autohtone divlje svinje , posebice u lovištima Posavine i Slavonije,a posljednjih godina i na Slavonskom gorju te na Banovini i Kordunu. Posljedica genetske zagaðenosti populacije divlje svinje su brojni križanci meðu divljim svinjama, što se vrlo negativno odražava i na rezultate lovnoga turizma i ugleda naših lovišta u cjelini. Domaæa stoka je tako po jedinici površine stostruko zastupljenija od konkurentske divljaèi, a nekontroliranim ispuštanjem stoke u šumu narušava se prirodni genofond divljaèi, ali i domaæe stoke. Takoðer, veliki je problem nekontroliranog širenja zaraznih bolesti s domaæe stoke na divljaè i obratno. Opasnost od zaraznih bolesti Zbog nemoguænosti da bude nazoèan dr. sci. Zoran Lipej iz Veterinarskog instituta, njegov kraæi referat proèitao je tajnik HŠD-a, dipl. ing. Hranislav Jakovac. U referatu se upuæuje da postoji potencijalna opasnost širenja zaraznih bolesti unutar populacije domaæih svinja, koje se uzgajaju u ekstenzivnim uvjetima putem pašarenja i žirenja i sa stajališta oèuvanja šumskog ekosustava najznaèajniji su objekt zanimanja. Nerijetko tako ekstenzivno uzgajane svinje nisu cijepljene protiv svinjske kuge, a nisu ni oznaèene pa im je otežano utvrditi podrijetlo. Osim toga, poznato je da su divlje svinje izvor infekcije virusom svinjske kuge, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što je i potvrðeno laboratorijskim pretragama na Veterinarskom institutu. O negativnim iskustvima tijekom gospodarenja u državnim lovištima «Spaèva-Sjever», «Spaèva-Jug» te uzgajanja u uzgajalištu divljaèi Kunjevcima govorio je dipl. ing. Damir Cvrkoviæ iz vinkovaèke Uprave šuma. Premda je rubom spomenutih lovišta izgraðena žièana ograda duga èak 130 km i u nju uložena znaèajna sredstva, u cilju intenzivnijeg napuèivanja divljaèi te sprjeèavanja poljskih šteta, danas ta ograda služi kao okol za držanje pitomih svinja. Na površini oko 5100 ha danonoæno je prisutno približno 1000 pitomih svinja, a zna ih ponekad biti i do 2000 (!). Buduæi da šumari dijelom lovišta «Spaèva-Jug» ne gospodare, nemoguæe je obavljati prihranu divljaèi, graditi lovnogospodarske ili lovnotehnièke objekte, voditi lovce u lov i èiniti druge aktivnosti u vezi s gospodarenjem lovištem. Pitome svinje se zato kreæu bez nadzora, nisu zaštiæene od svinjske kuge, u posljednje vrijeme prisutna je zaraza trihinelom, a na cjelokupnoj površini lovišta sve je veæi udjel križanih svinja, što vrlo loše djeluje na razvoj lovnoga turizma. Cvrkoviæ napominje da se radi o samovolji desetak mještana pojedinih sela na tome podruèju koji su «jaèi» od državnih sllužbi, a unatoè èinjenici da UŠ Vinkovci stalno prijavljuje vlasnike pitomih svinja, one i dalje ostaju u šumi. Kozi nije mjesto u šumi Tijekom rasprave prof. dr. sci. Pavo Caput s Agronomskoga fakulteta iznio je mišljenje koje je izazvalo negodovanje šumarskih struènjaka. Naime, on smatra da treba razviti menadžersko poljoprivredno-šumarsko gospodarstvo, uz nadopunjavanje pojedinih proizvodnja te dogovor struka na koji naèin puštati domaæe životinje u šumu. Govoreæi o sve veæoj važnosti koze u prehrani, istaknuo je da je ona najuèinkovitija domaæa životinja i u gospodarsko-ekonomskoj je prednosti u odnosu na druge domaæe životinje. Zato je 4 HRVATSKE ŠUME Broj 50 • veljaèa 2001
ŽIRENJE, PAŠARENJE I BRST U PRIRODNIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA teško na državnoj razini stvarati stroge granice, a u obzir dolaze samo nadzirani oblici žirenja, pašarenja i brsta, uz poštivanje gospodarskih elaborata. Jedan od oblika hajduèije i anarhije su nekontrolirani oblici brsta, ispaše i žirenja. Caput istièe da stoèari moraju prihvatiti uvažavanje pojedinih odnosa u sprezi s više struka u modernoj zajednièkoj proizvodnji, no ne prihvaæa tvrdnju da domaæe životinje uništavaju šumski ekosustav (! ). Potaknut tom raspravom predsjednik HŠD-a Slavko Matiæ je oštro proturjeèio Caputu, napominjuæi da koza i šuma nemaju ništa zajednièkog, posebice kada je rijeè o gospodarskim šumama, a i šikare i makije vrijede više nego milijun koza. Problemu se mora pristupiti interdisciplinarno, a osobitu pozornost treba posvetiti šumskom tlu koje je velika koncentracija života na jednome mjestu. Zato se tlo ne smije «siliti» stokom i požarima, a velika je glupost tvrditi da koza spašava šumu od požara. Replici se pridružio i prof. Prpiæ, istièuæi da se poljoprivredna i šumarska Oèuvati ekosustav Oèuvanje prirodnosti,stabilnosti, proizvodnosti i posebice samoobnovljivosti osjetljivih a sada i znatno ugroženih prirodni šumskih ekosustava, temeljna je zadaæa šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama, kao opasnom izgredu za šumska staništa, osnovni je preduvjet opstanka šuma. Zbog toga je jedinstevno stajalište sudionika okruglog stola o iskljuèenju bilo kakve moguænosti ulaska domaæe stoke u prirodni šumski ekosustav. U pogledu lovnoga gospodarstva, prisustvo domaæe stoke (svinja, krava, konja, koza i ovaca) izaziva izrazito negativne utjecaje i posljedice na prehrambenu i prostornu konkurenciju autohtonoj divljaèi; uništavanje staništa zbog prekobrojnosti; genetsko zagaðenje križanjem (divljadomaæa svinja); pad ugleda hrvatskoga lovstva u Europi i trajni gubitak tržišta za lovni turizam.. Nepoštivanje pozitivnih propisa o obaveznoj vakcinaciji protiv svinjske kuge, neprovedba mjera zaštite životinja od zaraznih i nametnièkih bolesti i njihova obilježavanja potencijalna je opasnost od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoæe i drugih bolesti. Predvidljive i dugoroèno tragiène posljedice na mnogim gospodarskim granama dovoljan su razlog za jasno upozorenja znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa koji reguliraju zabranu takvog ekstenzivnog nekontroliranog naèina stoèarenja. Rješenje te problematike sudionici okruglog stola vide iskljuèivo u dosljednom poštivanju propisanih meðunarodnih konvencija, svih zakonskih odredbi i donošenju prostornih planova koji æe jasno razgranièiti površine šuma od poljoprivrede. stoèarstva i pašnjaka. Cilj zaštite i oèuvanja prirodnih šumskih ekosustava bit æe postignut samo onda, budu li sve interesne i odgovorne skupine, od institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih do informativnih i kontrolnih savjesnoizvršavale svoje dužnosti i provodile zakone. Nisu poželjne u šumi proizvodnja moraju razgranièiti. Spomenuo je primjer Francuske koja je po proizvodnji kozjega mlijeka i mesa na prvome mjestu, ali u toj zemlji koza nikada nije ušla u šumu. Prof. dr. Paula Durbešiæ s PMF-a napomenula je da je skup nastao zbog našega neodgovornog ponašanja i nepoštivanja zakona. - Uistinu je narušen šumski ekosustav koji ne može podnijeti ulazak domaæih životinja u velikom broju, pogotovo svinja, a samo iz bogatoga tla može nastati dobra šuma, koju treba dugoroèno uzgajati-rekla je P. Durbešiæ, istièuæi da bi znaèilo propast ostaviti Hrvatsku bez šuma. Prof. dr. Joso Vukeliæ (Šumarski fakultet) istaknuo je da su nestruèna mišljenja o spomenutoj problematici vrlo opasna, a kritièki se osvrnuo na nefunkcioniranje pravne države i na neke nekompetentne priloge Hrvatske televizije, posebice o Kopaèkom ritu, kojoj se treba uputiti ozbiljan apel. I ono malo šuma na kršu nam nestaje, rekao je, a svaka ozbiljna zemlja trebala bi razgranièiti namjenu pojedinih površina. Dok se to u nas ne uèini, sve ide na štetu šumarstva. Naveo je pojedine smjernice iz publikacije «Zaštita europskih šuma», u kojima je ugraðen pretežit dio hrvatskoga šumarstva. Milan Glavaš upozorio je na problem iskazivanja javne rijeèi , apelirajuæi na sve šumare da pripaze na to što æe govoriti i pisati i da za to budu odgovorni. Nepoželjno križanje pitome i divlje svinje U ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva govorio je dipl. ing Mile Ðodan, istièuæi da se na našoj politièkoj sceni danas svatko petlja u šumarsku struku, smatrajuæi se velikim» struènjakom» pa zato i dolazi do ovakvih skupova. Dipl. ing. Božidar Terziæ, šumarski struènjak i zastupnik Hrvatskoga lovaèkog saveza, istaknuo je da nekontrolirano kretanje stoke po šumskim površinama lovcima zadaje osobit problem, a pri tome su ugroženi ne samo šumski nego i drugi ekosustavi. Nastaje nepoželjno križanje pitome i divlje svinje te velika progresij svinja, što postaje velik problem Hrvatske. Da bi se to izbjeglo, više se moraju angažirati šumari koji æe èiste linija svinja osigurati u ograðenim lovištima. Broj 50 • veljaèa 2001 HRVATSKE ŠUME 5
Page 2 and 3: KAZALO GOSPODARSTVO 1 Šuma ipak ni
Page 4 and 5: GOSPODARSTVO ŽIRENJE, PAŠARENJE I
Page 8 and 9: RESTRUKTURIRANJE EUROPSKA ISKUSTVA
Page 10 and 11: RESTRUKTURIRANJE EUROPSKA ISKUSTVA
Page 12 and 13: EUROPA 33. EUROPSKO NATJECANJE ŠUM
Page 14 and 15: UREÐIVANJE ŠUMA UPRAVA ŠUMA DELN
Page 16 and 17: UREÐIVANJE ŠUMA UPRAVA ŠUMA GOSP
Page 18 and 19: PRIRODA ZAŠTIÆENE, RIJETKE I UGRO
Page 20 and 21: PRIRODA ZAŠTIÆENE, RIJETKE I UGRO
Page 22 and 23: OBRAZOVANJE ŠUMARSKA ŠKOLA KARLOV
Page 24 and 25: GOSPODARSTVO ŠUMARIJSKE RAZGLEDNIC
Page 26 and 27: GOSPODARSTVO ŠUMARIJSKE RAZGLEDNIC
Page 28 and 29: ISKORIŠTAVANJE ŠUMA ZIMSKI RADOVI
Page 30 and 31: LOVSTVO LOVNA 2000. U UPRAVI ŠUMA
Page 32 and 33: DOGAÐANJA SA STRUÈNOGA KOLEGIJA H
Page 34 and 35: PLANINARI GODIŠNJA SKUPŠTINA PD "

HS fond treba ažurirati - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?