SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

fmoit.gov.ba

SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

NAUČNO POPULARNA REVIJA O

PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI

Sarajevo 2011., broj 33, godina XV

SLAVIMO GODINU ŠUMA


SADRŽAJ

FONDEKO SVIJET

Naučno popularna revija o prirodi,

čovjeku i ekologiji

Sarajevo, 2011., broj 33, godina XV

Izdavač: Udruženje za podsticanje

uravnoteženog razvoja i kvalitet života

„Fondeko“ Sarajevo

Suizdavač: Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

Upravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso

- Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,

novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik

Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;

dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul -

Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana

Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk

Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik

fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet.

Za izdavača: Halida Vuković

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Tomislav Lukić, prof.

Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar;

akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.

Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar

Knežević; mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela

Petrović, prof.; doc. dr. Šekib Sokolović;

dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka

Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav

Vujanović, likovni kritičar.

Unos teksta: Admir Tihić

Lektor: Nada Franjković

Korektor: Sabaheta Abadžić

Sekretar redakcije: Zumreta Begović

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić

laureat Povelje časti UNEP „Global 500“

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“

Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54

e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete

i CD se ne vraćaju.

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)

Štampa: BLICDRUK Sarajevo

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.

U skladu sa Zakonom o javnom informisanju,

revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar

medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao

nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM

14/99, od 19.05.1999.

Naslovna strana: Šuma

Foto: Slobodan Samardžić - Sam

Posljednja strana: Koze

Foto: Zoran Buletić

Ilustracije: Božo Stefanović

Tiraž: 3.000

Revija se štampa na recikliranom papiru

Dr. sc. Nevenko Herceg;

Dr.sc. Mehmed Cero;

Goran Krstović, dipl. ing. maš;

Tomislav Lukić, prof.

NAPREDAK KA EUROPI

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša

2010, za Bosnu i Hercegovinu su

obrađene komponente ...

05

Prof. dr. Dubravka Šoljan

MUNIKA, ČETINAR

KOJI OPSTAJE

U skupini endemičnih reliktnih vrsta

Bosne i Hercegovine mali je broj

drvenastih biljaka, a među njima

nalazi se jedna vrsta bora ...

25

Prof.dr.Hamid Čustović;

Prof.dr.Sead Vojniković;

Mr.sc.Semin Petrović

BIOMASA ZA BIOENERGIJU

Spaljivanjem biomase oslobađa se

toplota koja se može direktno koristiti

za grijanje ili se ...

Vojislav Vujanović

PJESME POBUNE I PJESME

BLISKOSTI

Ideja Saita Orahovca o prirodnoj

vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je

svoju prirodnost i prerasla u vertikalu

egzistencijalnog odnosa ...

46

Akademik Midhat Usčuplić

VLAST I STRUKA

NA ISTOM ZADATKU

Gospodarenje šumama

podrazumijeva održavanje stabilnosti

i biodiverziteta šumskih zajednica,

trajnost prinosa i ...

10

Mario Zovko,dipl. ing. str.

PRVI KORAK

U PRAVOM SMJERU

Uredba o korištenju obnovljivih

izvora energije, koju je donijela Vlada

Federacije BiH slijedi opredjeljenje da

proizvodnja ne mora uvijek biti ...

30

Ismet Dedić, dipl.ecc

34 40

KLJUNAŠ

CIPELAŠ

Arapi ga zovu abu makrub, otac

cipele jer – nije teško pogoditi – ima

kljun nalik na cipelu. Jaku cipelu, rekli

bismo, jer tom “cipelom” ...

WWF i FONDEKO

zainteresirani za buduću

saradnju

Sa obilježavanja dana Hutovog blata...

64

ISSN 1512-634X UDK 574(05)


Riječ urednice

1

“ŠTA SU NAMA ŠUME”

Alma Džinović

“Glavna istina o šumi biće otkrivena kada

ih sasvim nestane sa lica zemlje”.

Leonid Leonov

Bosna i Hercegovina je od 2007. godine

aktivno uključena u Forest Europe

-evropsku organizaciju za održivo

upravljanje šumama. Kroz saradnju unutar

organizacije Šume Evrope, u periodu od

1990. godine razvijena je održiva politika

upravljanja šumama, kao i smjernice, što doprinosi

globalnim ciljevima UNFF-a. Šume,

koje se šire bez prekida, pokrivaju 44% teritorije

Evrope i 25% svjetske teritorije. Šume i

šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini rasprostiru

se na površini od oko 63% površine

države i predstavljaju ogroman potencijal za

ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Spužve koje upijaju CO 2

su nam najvjerniji

saveznik u toj borbi. Na globalnom nivou računa

se da približno 18% od globalne emisije

stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao rezultat

sječe i degradacije šuma.

Dakle, riječ je o šumskim kompleksima koji

imaju značajnu ulogu u formiranju oborina i

opskrbe naših rijeka vodom, pomažu u održavanju

bioraznolikosti, utječu na očuvanje

plodnosti tla i njegovu zaštitu od erozije,

ublažavaju velika kolebanja temperature zraka,

izvor su osnovnih i ekološki prihvatljivih

drvnih i nedrvnih proizvoda, predstavljaju

obnovljivu sirovinsku bazu za industriju kao i

Foto: M. Mehmedić - Hranisava

za proizvodnju energije. Šumarstvo i poljoprivreda

su jako važni sektori s obzirom na

zapošljavanje, korištenje zemljišta i upravljanje

prirodnim resursima. Potrebno je prepoznavati

značaj evropskog šumarstva i šuma,

na temelju potreba industrije, kao i važnosti

njihovog dugoročnog održavanja na temelju

ekonomske održivost i konkurentnosti.

Vrijednost samih šuma procijenjena je na

130 milijardi dolara godišnje, što je jednako

vrijednosti zlatnih rezervi Francuske i Švicarske.

One nam pružaju hranu, gorivo, lijekove,

energiju, pa i zaradu. I najvažnije od

svega, daju nam zrak koji udišemo.No, sama

činjenica da je potrebno proglašavati godinu

u kojoj ćemo se posvetiti spašavanju šuma,

znak je za uzbunu. Od 2000. godine do danas,

nestalo je šuma površine države veličine

Kostarike. Šume se sjeku zbog proširivanja

poljoprivrednih površina, izgradnje saobraćajnica,

dalekovoda i naftovoda.

Zbog sve veće potrebe za zemljom koja će

služiti za uzgoj životinja, sve veća područja

prirodnih staništa “raščišćavaju” se u tu svrhu.

Posljedice deforestacije posebno su vidljive

na primjeru amazonske prašume i ostalih

tropskih šuma: amazonska prašuma koja

se prostire kroz devet zemalja Južne Amerike

igra ključnu ulogu u apsorpciji svjetskog

CO 2

, proizvodi 1/5 svjetskog kisika i domaćin

je 1/3 svjetskih životinjskih vrsta. 70%

biljaka koje su od strane Američkog nacionalnog

instituta za rak otkrivene kao biljke

korisne u liječenju karcinoma mogu se naći

isključivo u tropskim šumama.

Do 2030. godine na svijetu će preostati

samo 10% tropskih šuma uz još 10% u stanju

propadanja, a 80% će biti nepovratno

izgubljeno zajedno sa stotinu hiljada biljnih

i životinjskih vrsta. Svjetska banka je 2004.

u svom izvještaju prezentirala podatak: 88%

uništene šume u brazilskom dijelu Amazona

pretvoreno je u pašnjake za uzgoj stoke ili

stočne hrane.

UNFF najavljuje da će jedna od glavnih tema

u Međunarodnoj godini šuma biti tzv. agrošumarstvo,

objedinjavanje uzgoja usjeva,

stoke i drveća. Time će se omogućiti prirodnija

i efikasnija proizvodnja hrane i gnojiva.

Također, na taj bi se način, u idućih 50 godina

iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi

tona CO 2

.

Uprkos svemu, uništavanje šuma, koje danas

prekrivaju 1/3 površine kopnenog dijela Zemlje,

nastavlja se nemilosrdnom žestinom.

Svake godine uništi se prosječno 13 milijuna

hektara, što je veličina koja odgovara površini

Portugala.

Sve države članice UN-a, uključujući i Bosnu

i Hercegovinu, pozvane su da tokom ove godine

na međunarodnim i nacionalnim razinama

organizuju različite aktivnosti kojima

će se obilježiti Međunarodna godina šuma, a

sve s ciljem širenja svijesti i edukacije društvene

zajednice o dobrobiti koju šumski ekosistemi

daju čovječanstvu.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


2 Planetarna kataklizma

ZEMLJA DRHTI OD

ZRAČENJA

Strah čovječanstva od posljedica izlijevanja radioaktivnog materijala nakon

razornog zemljotresa u Japanu trajaće decenijama

Najsnažniji potres u posljednjih 140

godina koji je 11. marta magnitudom

od 8,9 pogodio sjeveroistočnu

obalu Japana izazvao je 10 metara visoki

tsunami koji je rušio sve pred sobom, uključujući

kuće, automobile i gospodarske

zgrade na imanjima, a gotovo 28. 000 osoba

je poginulo ili nestalo. Ovaj razorni potres i

tsunami oštetili su nuklearke Fukushima,

izazvavši požare, teška oštećenja ovih elektrana

i curenje radioaktivnog materijala u

okean, tlo i atmosferu. Prvobitno je bila

proglašena 5 razina nuklearne katastrofe,

međutim prije par dana ta razina je podignuta

na najvišu sedmu razinu u nuklearki

Fokushima Daiichi, čime je ta

katastrofa izjednačena s katastrofom

u Černobilu iz 1986. godine. Razina

broj 7 je najviša razina na međunarodnoj

ljestvici nuklearne katastrofe.

Međunarodna skala nuklearnih i radioloških

događaja (INES), ide od Razine 1, koja

ukazuje na vrlo malu opasnost za stanovništvo,

do Razine 7 “velike nesreće” kod

koje je došlo do velikog ispuštanja radioaktivnog

materijala, uz zdravstvene i ekološke

učinke vrlo širokih razmjera. Ova odluka o

podizanju na najvišu razinu uslijedila je nakon

što je japanska Agencija za nuklearnu

i industrijsku sigurnost (NISA) objavila

preliminarne rezultate prema kojima oštećena

elektrana ispušta i do 10.000 TBq (terabekerela)

radioaktivnog materijala po

satu, izvještava agencija Kyodo news. Zamjenik

direktora Japanske agencije za nuklearnu

sigurnost Hidehiko Nishiyama

kaže: “Radioaktivnost ispuštena u atmosferu

doživjela je najvišu razinu između

15. i 16. marta. Radioaktivni materijali

još uvijek istječu, ali se količina u međuvremenu

znatno smanjila”. Međutim,

operator nuklearke Tokyo Electric Power

(Tepco) izražava zabrinutost: “Istjecanje

radioaktivnog materijala nije potpuno

FONDEKO SVIJET/33/2011.

zaustavljeno i duboko smo zabrinuti jer

bi možda mogao nadmašiti Černobil”.

Znanstvenici tvrde da je situacija katastrofalna,

te da se prava istina skriva od javnosti

zbog utjecaja nuklearnog lobija. Christopher

Busby, jedan od najvećih svjetskih

stručnjaka na području radijacije, procjenjuje

kako će od raka oboljeti 400.000 ljudi,

uglavnom onih koji žive u radijusu od 200

kilometara.

Navodimo neke od posljedica katastrofe u

Japanu:

■ Prema poslijednjim zvaničnim podacima,

zemljotres i prateći cunami odnijeli su

11.232 ljudska života, a 16.361 osoba se

vodi kao nestala, javila je japanska agencija

Kjodo.

■ U skloništima živi više od 175.000 ljudi,

jer su čitavi gradovi na sjeveroistoku Japana

opustošeni, a istovremeno je 70.000 ljudi

napustilo domove i u planu je da se još

130.000 ljudi izmjesti.

■ Katastrofa je pričinila materijalnu štetu

od 300 milijardi dolara.

■ Radijacija iz oštećene nuklearke na sjeveroistoku

Japana otišla je u vazduh, kontaminirala

poljoprivredne proizvode i vodu

za piće i zagadila Tihi okean, navode agencije.

■ Ugrožen je život u okeanu, jer je nivo radioaktivnog

joda u moru u blizini oštećene

nuklearne elektrane Fukušima Daići 3.355

puta veći od dozvoljenog, saopštila je japanska

Agencija za nuklearnu bezbjednost.

■ Razina radijacije u tokijskom vodovodu

premašuje dopuštenu razinu za dojenčad, a

u nekim područjima razina radioaktivnog

joda dvaput je veća od preporučene.

■ Stanovnici u prefekturi Fukushima upozoreni

su da ne jedu povrće zbog zabrinjavajuće

kontaminacije.Ujedno, SAD su zabranile

uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda,

svježeg voća i povrća iz pokrajina u blizini

nuklearke.

■ Ukupna količina izloženosti radijaciji premašila

je godišnju granicu od jednog milisiverta

u područjima koja se prostiru preko

60 kilometara sjeverozapadno od nuklearke

Fukušima i oko 40 kilometara u pravcu

jug-jugozapad, javila je agencija Kjodo.

■ Radioaktivnost neće zaobići ni ostatak

svijeta ( tragovi radioaktivnosti iz japanske

nuklearne centrale Fukushima otkriveni su

u kišnici na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih

Država, saopćila je Američka agencija

za okoliš. Međutim, otkriveni nivo je ispod

onog koji bi mogao biti štetan za

zdravlje. Manje količine radijacije također

su detektovane u Kini i Južnoj Koreji ).

■ Ako bi došlo do radijacije na području

Bosne i Hercegovine, mjere zaštite se poduzimaju

na međunarodnom nivou, kaže

prof. dr. Lejla Saračević, šefica Katedre za

radiobiologiju i biofiziku Veterinarskog fakulteta

u Sarajevu, i dodaje: „Međunarodne

organizacije poput Agencije za atomsku

energiju izdaju upozorenja sa

uputstvima šta treba raditi. Prve mjere

zaštite podrazumijevaju ostanak u zatvorenim

prostorijama i izbjegavanje

hrane koja je mogla biti pod djelovanjem

radijacije".

Pripremila: Anida Džanko


Vrijednost životne sredine

3

Uznemiravajuća

nepoznanica

Ideal da se umjesto običnog mjeri „zeleni bruto produkt“, koji bi tačno izražavao i

ekološku cijenu privrednih aktivnosti i nacionalnog dohotka, još uvijek nije na vidiku

Akademik Ljubomir Berberović

Već krajem prošlog stoljeća ekološka

istraživanja i nalazi došli su u ozbiljan

raskorak sa metodama kako

ekonomija mjeri društveni dohodak i bogatstvo.

U narednim vremenima shvaćeno

je da kategorija bruto-produkta ne samo

što ne uzima u obzir umanjenje ekonomskog

doprinosa (osobito proizvodnje i prometa)

usljed šteta koje čovjek nanosi prirodnoj

sredini, nego i ne valorizuje

prirodne vrijednosti. Drugim riječima,

prirodni kapital ne tretira se jednako kao

kapital stvoren ljudskim radom. Kada stari

i nazaduje proizvodna oprema – gospodarstvo

je na gubitku, dok sa uništavanjem

šuma izgleda kao da društveno i/ili individualno

bogatstvo raste.

Došlo je doba da nacionalni (državni) ekonomski

računi moraju pratiti promjene u

prirodnoj okolini. Krajem XX vijeka razrađene

su odgovarajuće metode, koje su

standardizovane i u različitim dokumentima

Ujedinjenih nacija. Ali cilj da se povežu

ekološki i ekonomski pokazatelji nije

ostvaren. Ideal da se umjesto običnog mjeri

„zeleni bruto produkt“, koji bi tačno

izražavao i ekološku cijenu privrednih aktivnosti

i nacionalnog dohotka, još uvijek

nije na vidiku. Statističari su naišli na

mnoge probleme pri pronalaženju potrebnih

tehnika i pokazatelja. Glavni razlog

tome sastoji se u činjenici da je veoma teško

uvijek precizno izraziti vrijednost elemenata

prirodne sredine u novčanim iznosima,

kako se iskazuju ekonomski rezultati

privrede. Cijena drveta ne uključuje važnost

šume za preživljavanje dragocjenih

ugroženih životinjskih vrsta, niti narušenu

ljepotu pejsaža usljed sječe.

Poseban je problem ekonomsko vrednovanje

zaštite biodiverziteta, odnosno utvrđivanje

cijene čuvanja postojeće biološke raznolikosti.

Iščezavanje nekog biološkog oblika,

neke vrste, svakako da prevazilazi svaku cijenu.

A zna se da živimo u vrijeme za koje je

nauka ustanovila da predstavlja period najbržeg

izumiranja vrsta u cijeloj istoriji planete

Zemlje. Izumiranje je prirodna sudbina

organskih vrsta, „loši geni ili loša sreća“

(Raup) to uzrokuju. Danas živi samo jedan

promil od svih vrsta koje su naseljavale Zemlju

u posljednjih pola milijarde godina

Prirodni kapital ne tretira se jednako kao kapital

stvoren ljudskim radom. Kada stari i nazaduje

proizvodna oprema - gospodarstvo je na gubitku,

dok sa uništavanjem šuma izgleda kao da društveno

i/ili individualno bogatstvo raste

(geološka era života, Phanerozoicum). Međutim,

nestajanje vrsta u sadašnjem vremenu

je 1000 do 10 000 puta brže nego ikada.

Postoje računice da svake godine sa lica Zemlje

nestane oko 27 000 vrsta (Wilson), tj.

najmanje 75 dnevno, ili bar jedna na sat. U

posljednja četiri vijeka (XVII-XX) iskorijenjene

su stotine podvrsta i vrsta sisara i ptica,

dakle životinja koje najbolje poznajemo i

kojima se najviše bavimo u svakodnevnom

životu. Procjenjuje se da je ovog trenutka u

opasnosti opstanak milion vrsta, desetine

hiljada su ovako ili onako registrovane kao

„opasno ugrožene“ (tj. nalaze se na tzv. „crvenim

listama“).

Prvi i najveći uzrok drastičnom opadanju

biodiverziteta je razaranje prirodnih staništa,

koje neizbježno ide uz ekspanziju ljudskih

zajednica i raznih ljudskih aktivnosti.

S druge strane, glavni razlog nesumnjivo

visoke vrijednosti biodiverziteta leži u

tome što vrlo malo znamo o ulogama pojedinih

vrsta u funkcijama ekosistema, tako

da se ne mogu predvidjeti posljedice nestanka

(ili redukcije brojnosti) neke vrste u

složenoj mreži ekoloških odnosa. Slikovito

rečeno, kad iz zida ispada jedna po jedna

cigla (biološki oblik), zid (ekosistem) će

neminovno pasti. Ukoliko se smjer događanja

ne promijeni, pad je samo pitanje

vremena, a šta će ostati iza palog zida –

ostaje uznemirujuća nepoznanica.

Zbog toga su neophodni naučno utemeljeni

i svestrano zasnovani, jedinstveni ekonomsko-ekološki

(„ekistički“, Doxiades)

pokazatelji, koji će polaziti od redovne

prakse terenskih posmatranja („monitoring“)

relevantnih varijabli i ući u redovnu

statističku obradu pouzdano utvrđenih podataka.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


4 Tržište, država i okoliš

NOVI VIDICI

Moguće je izgraditi mostove koji bi doveli do toga da ekonomija i ekologija mogu

imati konstruktivni dijalog

Adekvatno korištenje i zaštita okoliša

igraju sve važniju ulogu, posebno

zbog činjenice da je u zadnjih nekoliko

decenija uništavanje okoliša postalo jako

progresivno. Svakodnevno smo svjedoci sve

prisutnijih elementarnih nepogoda, uništavanja

šuma, izumiranja biljnih i životinjskih

vrsta, globalnog zagrijavanja, uništavanja

ozonskog omotača, pretjeranog zagađivanja i

različitih oblika degradacije svih medija okoliša.

Tržišta, zbog svoje imperfektnosti, često

nisu u mogućnosti da izvrše efikasnu alokaciju

prirodnih resursa, što rezultira nastankom

brojnih negativnih eksternih efekata. Zbog

shvatanja da okolišna kriza dovodi u pitanje

opstanak ljudske civilizacije, samo rješenje

krize se danas ne traži isključivo kroz zaštitu

okoliša nego i kroz društveno-ekonomske

mjere. Potreba rješavanja okolišne krize u

svijetu, dovela je do nastojanja da se krerira

okolišno odgovorno tržište, tako da zaštita

okoliša postaje sastavna komponenta tržišnog

uređenja. Kontinuiran proces društvene

reprodukcije zahtijeva adekvatno tretiranje

prirodnog okruženja. Došlo se do saznanja,

da štedljivo i efikasno korištenje oskudnih i

skupih resursa može djelovati pozitivno kako

na naš okoliš, tako i na razvoj cjelokupnog

privrednog sistema. Kreiranje zajedničke politike

koja uvažava principe ekonomije i održivog

razvoja, upućuje na nužnost dinamičke

kombinacije ekonomskog, socijalnog, okolišnog

i institucionalnog podsistema.

Postoje različiti pristupi rješavanja važnih pitanja

vezanih za okoliš. Pristup koji ljudi

smatraju ispravnim ili odgovarajućim zavisi

od toga koju paradigmu prihvataju. Paradigma

je pogled na svijet koji korenspodira

određenom skupu vrijednost i principa.

Kada je odnos prema okolišu u pitanju možemo

reći da postoje dvije glavne paradigme:

Ekološka paradigma, zasnovana na nauci

ekologiji, naglašava zdravlje i opstanak

ekosistema; i Ekonomska paradigma

koja se oslanja na ekonomiku okoliša

(environmental economics) – koja predstavlja

primjenu ekonomske teorije na probleme

okoliša – i naglašava maksimiziranje

blagostanja ljudi, čak iako ovo znači nanošenje

štete okolišu. U nekim slučajevima ove

dvije perspektive izgledaju međusobno nespojive.

Ali u drugim slučajevima moguće je u

izvjesnoj mjeri kombinirati uvide ova dva različita

stanovištva. Oblast ekološke ekonomike

pojavila se kao rezultat napora da se

riješe razlike između dvije navedene paradigme.

Može se reći da je moguće izgraditi mostove

koji bi doveli do toga da ekonomija i

ekologija mogu imati konstruktivni dialog,

vodeći ka novim uvidima u probleme okoliša

i politike okoliša.

U svim državama, pa i u Bosni i Hercegovini,

značajno pitanje, naročito u oblasti okoliša,

svakako je i pitanje: Na kojem nivou regulirati:

lokalnom, kantonalnom, regionalnom,

državnom ili međunarodnom Ne samo da

ekonomske aktivnosti i tržišta u sve većoj

mjeri imaju međunarodni karakter, nego se i

problemi vezani za okoliš sve više pokazuju

kao globalni. Sve ovo rezultira time da nacionalne

vlade imaju sve više problema u postizanju

zacrtanih ciljeva u pogledu regulacije

okoliša, kako u industrijskoj tako i u socijalnoj

sferi. Sa druge strane, međunarodna,

nadnacionalna regulacija, vrlo je složena i

opterećena brojnim praktičnim problemima

vezanim za njeno definiranje, usaglašavanje,

implementaciju, koordinaciju i monitoring.

Sve navedene probleme demonstrira neuspješni

sastanak svjetskih lidera u Kopenhagenu

u septembru 2009. godine, a povodom

problema vezanih za okoliš, odnosno za negativne

posljedice klimatskih promjena.

Regulacija nije naravno sama sebi cilj. Njen

cilj je da se poboljša određeno stanje stvari;

drugim riječima da se riješi određeni problem

sa kojim se društvo suočava. Što se tiče

okoliša, ekonomska osnova ili opravadanje

regulacije često počiva na negativnim eksternim

efektima izazvanim zagađenjem ili prekomjernom

eksploatacijom prirodnih resursa.

Eksternalije postoje, uvijek kada

blagostanje jednog subjekta, bilo da se radi o

preduzeću ili domaćinstvu, zavisi direktno ili

indirektno o njegovim vlastitim aktivnostima,

ali takođe i o aktivnostima nad kojim

kontrolu ima neko drugi. U takvim slučajevima,

koristi ili troškovi razmjene mogu se preliti

na druge učesnike koji nisu eksplicitno i

izravno uključeni u proces razmjene. Sa ovog

stanovišta, može se govoriti o eksternim koristima

ili pozitivnim eksternalijama, kao i o

eksternim troškovima ili negativnim eksternalijama.

Pristustvo negativnih eksternalija dovodi do

tržišnih neuspjeha, odnosno situacija u kojima

nije postignuta potpuna alokativna efikasnost

u korištenju ograničenih, posebno prirodnih

resursa kojim društvo raspolaže.

Negativne eksternalije vezane za okoliš pojavljuju

se u slučaju da preduzeće proizvodi

previše po suviše niskim cijenama. Drugim

riječima, proizvodnja je veća od društveno

optimalne. Do ovog dolazi zbog skrivenih

društvenih troškova, koje preduzeća poslujući

na tržištu, prije uvođenja regulacije, nemaju

obavezu da uključe u obračun cijene svojih

proizvoda.

Regulacija u oblasti okoliša, nameće obavezu

internalizacije ovih eksternih troškova, povećavajući

na taj način cijenu proizvoda. Osnovna

logika je da povećana cijena obično

znači manju potražnju za tim proizvodom, a

time i njegovu manju proizvodnju, odnosno

time manju emisiju štetnih materija i bolji

kvalitet okoliša.

U opštem slučaju, ukoliko regulacija ili zakonske

norme ispravljaju tržišne nesavršenosti

i na taj način poboljšavaju efikasnost

alokacije ograničenih resursa, one se mogu

označiti kao „norme efikasnosti“. Sa druge

strane postoji grupa zakonskih i regulatornih

normi koje se mogu označiti kao „norme

jednakosti ili pravičnosti“, koje za cilj

imaju ispravljanje određenih nepravilnosti

u distribuciji dohotka do kojih dovodi funkcioniranje

nereguliranog tržišta. Kao primjer

moglo bi se navesti progresivno oporezivanje

dohotka ili ozelenjavanje odnosno

okolišno zasnovana reforma poreza. Takva

reforma podrazumijeva promjenu poreske

osnove, u smislu da predmet oporezivanja

više postaju zagađivanje i prekomjerno korištenje

energije i sirovina, (loše stvari ili

„bads“) a manje rad i kapital (dobre stvari

ili „goods“) a sve to uz uvažavanje načela

budžetske neutralnosti.

Za sagledavanje i objašnjenje problema vezanih

za zaštitu okoliša uglavnom se koristi neoklasični

model tržišta savršene konkurencije.

Ovaj model je vrlo pogodan za analizu

ovakve vrste problema, iako je u suštini dosta

apstraktan i sa mnogim preduslovima i pretpostavkama.

U stvari, polazi se od toga da

ukoliko su ovi preduslovi zadovoljeni, pojedinci

će vršiti “racionalne“ izbore koji vode ka

efikasnim rezultatima, odnosno individualne

odluke za rezultat će imati maksimiziranje

individualnih korisnosti, koje djelovanjem

Smitove nevidljive ruke maksimiziraju neto

koristi za društvo kao cjelinu. Naravno, neispunjavanje

ovih uslova dovodi do potrebe

njihovog korigiranja i proširenja u smislu realnijeg

sagledavanja ekonomske stvarnosti

očitovane u nesavršenom funkcioniranju tržišta,

prvenstveno u pogledu nezadovoljavajuće

alokativne efikasnosti, i svih negativnih

efekata koji iz toga proizilaze. Pretjerano zagađenje

i iskorištavnje okoliša je jedan od

najvažnijih i najurgentnijih.

Iz knjige prof.dr. Kasima Tatića “Tržište,

država i okoliš” u izdanju Ekonomskog fakulteta

Univerziteta u Sarajevu.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Stanje i perspektive okoliša u BiH

5

NAPREDAK KA EUROPI

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene

komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i

otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja

zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom

uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom razdoblju

Dr. sc. Nevenko Herceg;

Dr.sc. Mehmed Cero;

Goran Krstović, dipl. ing. maš;

Tomislav Lukić, prof.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Europska agencija za okoliš (European

Environment Agency - EEA) utemeljena

je 1990. godine sa sjedištem

u Kopenhagenu, na osnovu Uredbe Europske

Unije broj 1210/1990, dopunjene Uredbom

broj EC/933/99.Glavni zadatak EEA

zacrtan je u odredbi Uredbe da će “osigurati

Europskoj Uniji i zemljama članicama

objektivne, pouzdane i usporedive informacije

na razini Europe, omogućavajući

im tako da poduzmu potrebne mjere za

zaštitu okoliša, procjene rezultate dobivene

poduzimanjem tih mjera i osiguraju da

javnost bude korektno informirana o stanju

u okolišu”. Ured NFP-a BiH za komunikaciju

s Europskom agencijom za okoliš

(EEA), pri Federalnom ministarstvu okoli-

Foto: E. Joldaš - Plivsko jezero

ša i turizma, od 2008. godine uključen je u

aktivnosti na izradi paneuropskog Izvješća

o stanju okoliša za 2010. godinu - SOER

2010. U sklopu ovih aktivnosti izvršena je

koordinacija između pojedinih referentnih

centara u BiH kako bi se prikupili potrebni

podatci te pripremila kvalitetna informacija

o procjeni stanja okoliša u BiH. Kao rezultat

toga, Europskoj agenciji za okoliš

dostavljena je procjena stanja okoliša u

BiH za komponente zaštite prirode i biološke

raznolikosti, voda, zagađenja zraka i

otpada. Navedena procjena objavljena je

na službenom web portalu SOER 2010.

SOER 2010

30. studenog 2010. godine Europska agencija

za okoliš službeno je lansirala svoje

četvrto Izvješće o stanju okoliša - SOER

2010, koje predstavlja složenu procjenu o

trendovima i uzrocima promjene stanje

okoliša u Europi, a prezentira i mehanizme

poduzete u cilju ublažavanja nastalih posljedica

te smanjenja daljnjih utjecaja. Ova

procjena pokazuje da raste globalna potražnja

za prirodnim resursima potrebnim za

zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba

čovječanstva. Rastuća potražnja za

prirodnim kapitalom vrši sve veći pritisak

na ekosustav, ekonomiju i društvene kohezije

u Europi i ostatku svijeta. Međutim,

SOER 2010 potvrđuje da dobro osmišljena

politika okoliša i dalje nastavlja poboljšavati

europski okoliš bez ugrožavanja potencijala

rasta. „Trošimo više prirodnih resursa

nego što je ekološki održivo. To

vrijedi i za Europu i za cijelu planetu. Klimatske

promjene su do sada najviše vidljiv

znak nestabilnosti, ali niz globalnih trendova

sugeriraju veći sistemski rizik na ekosustave

u budućnosti. Priroda aktualne financijske

krize treba nam dati element za

razmišljanje“, kaže prof. Jacqueline McGlade,

izvršna direktorica EEA. Za radikalan

zaokret u korist efikasnog izvora zelene

ekonomije potrebno je da su svi resursi

okoliša – biološka raznolikost, zemljište,

ugljik, rijeke, mora i zrak koji udišemo - u

FONDEKO SVIJET/33/2011.


6 Stanje i perspektive okoliša u BiH

potpunosti uzeti u obzir u odlučivanju o

proizvodnji, potrošnji i globalnoj trgovini.

Read phonetically

„Ne postoje jednostavna rješenja, zakonodavci,

firme i građani moraju raditi zajedno

kako bi pronašli načine da iskoriste sredstva

na efikasniji način. Sjeme za buduće djelovanje

postoji: naš je zadatak da mu pomognemo

da se ukorijeni i cvjeta”, zaključuje

McGladeova. SOER 2010 također naglašava

veće razumijevanje veza između klimatskih

promjena, biološke raznolikosti, korištenja

resursa i ljudskog zdravlja te načina na koji

alati, kao što su prostorno planiranje, ekološka

reforma poreza, sprječavanje onečišćenja,

mjere opreza i resursi računovodstva,

mogu podržati pristup njihovom

upravljanju na osnovi prirodnog kapitala.

Ključni rezultati i preporuke

Klimatske promjene: Europska Unija je postigla

napredak u smanjenju emisije i širenju

obnovljivih izvora energije. U 2009. godini,

emisije u EU-27 smanjene su 17% u

odnosu na 1990. i na taj su način vrlo blizu

zajedničkog cilja - smanjenja emisija za 20%

do 2020. Međutim, sektorski trendovi nisu

svi pozitivni. Emisije iz transporta u EU-27

porasle su 24% između 1990. i 2008.

Prilagodba klimatskim promjenama: Čak

ako Europa i ispuni sve svoje zacrtane ciljeve

za smanjenje emisija, a svjetski se lideri

dogovore o intenziviranju mjera, Europa će

i dalje morati nastaviti prilagođavati se sadašnjim

i budućim utjecajima na klimatske

promjene. Pažljivo upravljanje prirodnim

kapitalom može pomoći u rješavanju ovih

izazova.

Biološka raznolikost, ekosustavi i ljudsko

zdravlje: Natura 2000, mreža zaštićenih područja

koje trenutno pokriva oko 18% EU-a,

pomogla je u zaštititi ugroženih vrsta i očuvanju

zelenih površina za rekreaciju. Zakonodavstvom

o kvaliteti zraka i vode smanjen

je pritisak na biološku raznolikost i

ljude. S druge strane, intenziviranje korištenja

zemljišta, gubitak staništa i pretjerani

izlov ribe spriječili su EU da postigne svoj

cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti

do 2010.

Integrirana rješenja s globalnom perspektivom:

Pokazujući brojne interakcije između

različitih okolišnih i drugih izazova, SOER

2010 potiče nas na intenziviranje integriranih

aktivnosti između različitih područja i

politika koje se bave tim izazovima, a kako

bi se osiguralo efikasno poboljšanje i optimizacija

s povezanim koristima (npr. ublažavanje

klimatskih promjena i poboljšanje

kvalitete zraka u isto vrijeme).

Učinkovitost resursa: Sigurnost hrane,

energije i vode ključni su čimbenici za korištenje

zemljišta, kao što je povećanje često

proturječne potražnje (npr. za hranu,

hranu za životinje i goriva). Troškovi, koji

u potpunosti uzimaju u obzir posljedice

korištenja resursa, bitni su za upravljanje

poslovima i potrošačima za poboljšanje

efikasnosti resursa.

Uključivanje građana: Politika sama ne

može zaustaviti ili preokrenuti trendove

zaštite okoliša. Treba povećati broj građana

predanih smanjenju njihovog utjecaja na

okoliš tako da ih uključimo u prikupljanje

podataka i putem društvenih medija.

Stanje okoliša u

Bosni i Hercegovini

U donošenju ukupne ocjene stanja europskog

okoliša u 2010. godini, prikazane u

gore navedenom sinteznom dokumentu,

uključene su i ocjene stanja okoliša i prateći

podatci za Bosnu i Hercegovinu. Kao izvor

informacija korištena je informacijska

struktura uspostavljena kroz Europsku informacijsku

i promatračku mrežu o okolišu

tzv. EIONET (European Environmental Information

and Observation Network) koordiniranu

od strane EEA, a u Bosni i Hercegovini

implementiranu od strane Ureda

NFP-a BiH za komunikaciju sa EEA, pri Federalnom

ministarstvu okoliša i turizma.

Komponenta SOER 2010 koja se odnosi na

Bosnu i Hercegovinu obuhvaća četiri od šest

sastavnih okolišnih komponenti. Naime, u

okviru komunikacija sa EEA pri izradi Izvješća

o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu

su obrađene komponente zagađenja

zraka, zaštite prirode i biološke

raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente

ublažavanja klimatskih promjena i

korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci,

ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom

uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom

razdoblju.

Zagađenje zraka

Glavni izvori zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini

stacionarnog su karaktera, a uključuju

termoelektrane na ugalj i generalno

industriju. Velika termoenergetska postrojenja,

TE Kakanj i TE Tuzla, oslobađaju relativno

visok sadržaj sumpora u atmosferu.

Iako su ova postrojenja smještena u blizini

rudnika, opremljena visokim dimnjacima i

modernim filtrima ispušnih plinova, ipak

emitiraju značajne količine sumpor dioksida,

čija emisija zakonski nije regulirana u

Bosni i Hercegovini. Što se tiče industrije, u

uvjetima opće ekonomske recesije, industrijska

postrojenja u BiH rade smanjenim

kapacitetom ili su kompletno ugašena. Posljedice

ovoga ogledaju se u smanjenju štet-

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su

obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke

raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih

promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se

poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja

u narednom razdoblju

Foto: M. Mehmedić - Boje Bjelašnice

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Stanje i perspektive okoliša u BiH

7

nih emisija u atmosferu. S druge strane, zagađenje

zraka nastalo emisijama štetnih

plinova iz sektora transporta, u stalnom je

porastu. Željeznički transport u BiH uglavnom

za pogon koristi električnu energiju, ali

još uvijek ne radi punim intenzitetom, tako

da je veći dio transporta usmjeren na manje

okolišno prihvatljiv drumski transport, karakteriziran

velikim brojem ostarjelih vozila

koja koriste goriva niske kvalitete. Također,

lokalni meteorološki uvjeti i topografija,

imaju značajan utjecaj na kvalitetu zraka u

urbanim područjima.

Po pitanju upravljanja zagađenjem zraka,

glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je

aktivna prisutnost u međunarodnim aktivnostima

na smanjenju prekograničnog zagađenja

zraka, zaštiti globalnih klimatskih

uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na

lokalnoj razini.

Kako bi se postigli spomenuti ciljevi mogu

se definirati sljedeće potrebne mjere:

■ Institucionalno jačanje i jačanje kapaciteta

u domenu zaštite sprječavanja zagađenja

zraka, posebno kroz aktivno sudjelovanje u

programima pod okriljem UN Konvencije i

Kyoto Protokola;

■ Uspostava registara i baza podataka o emisijama

kiselih i stakleničkih plinova, uključujući

informacije o trendovima lokalnih

emisija i količina stakleničkih plinova eliminiranih

iz atmosfere putem lokalnih absorbera

(vegetacija, šume, i dr.);

■ Istraživanje utjecaja promjene u kvaliteti

zraka i klimatskih promjena na ljudsko

zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu,

šumske ekosustave, biološku raznolikost,

proizvodnju energije, transport, turizam, te

ostale ekonomske aktivnosti pod izravnim

utjecajem klimatskih promjena;

■ Ispitivanje osjetljivosti pojedinih ekonomskih

aktivnosti na utjecaj klimatskih promjena

te opcija za adaptaciju na klimatske

promjene na teritoriji Bosne i Hercegovine;

■ Programi na stabilizaciji i postupnom

smanjivanju emisija kiselih i stakleničkih

plinova putem poboljšanja energetske efikasnosti

kroz tehnološko restrukturiranje, bolju

iskoristivost izvora energije, povećanje

korištenja obnovljivih izvora energije (hidro

energija, solarna energija, energija vjetra te

geotermalna energija), te revitalizaciju i povećanje

šumskog fonda;

■ Poboljšanje informacijskog sustava te adekvatno

uključenje Bosne i Hercegovine u

postojeće međunarodne sustave (EIONET,

Svjetska meteorološka organizacija, i dr.);

■ Uključivanje problematike emisija, promjena

u kvaliteti zraka, te klimatskih promjena

u obrazovne nastavne programe u

okviru okolišnog obrazovanja; uključivanje

specijaliziranih tečajeva iz ove oblasti u sveučilišne

programe za energiju, tehnologiju,

meteorologiju i klimatologiju; te povećanje

društvene svijesti po ovim pitanjima;

■ Korak-po-korak sudjelovanje u klimatskim

istraživanjima i razvoju kapaciteta za

aplikaciju modernih metoda za prognoziranje

vremenskih uvjeta i klimatskih prognoza,

sve u sklopu znanstvenih programa u

okviru Svjetske meteorološke organizacije,

Svjetskog klimatskog istraživačkog programa,

te svjetskih istraživačkih programa za

atmosferu i okoliš.

Po pitanju upravljanja zagađenjem

zraka, glavni strateški cilj

Bosne i Hercegovine je aktivna

prisutnost u međunarodnim

aktivnostima na smanjenju

prekograničnog zagađenja

zraka, zaštiti globalnih klimatskih

uvjeta, kao i smanjenju

zagađenja zraka na lokalnoj

razini

Zaštita prirode i biološke

raznolikosti

Kao dio Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina

se karakterizira bogatstvom biološke

raznolikosti gena, vrsta i ekosustava.

Nekoliko prirodnih čimbenika dovelo je do

jedinstvenog oblika biljnih i životinjskih vrsta

u području Dinarskih Alpa Bosne i Hercegovine:

jedinstven proces formiranja temeljne

podloge, vrste zemljišta, reljef,

ekoklima i dr.

Postojanje različitih izoliranih staništa, kao

što su litice, kanjoni te najviši planinski vrhovi,

rezultiralo je razvojem specifičnih vrsta

posebnih za određena područja. Ustvari,

teritorija Bosne i Hercegovine poslužila je

kao centar za širenje nekih biljnih vrsta i njihovu

ekspanziju po čitavom Balkanskom

poluotoku.

Staništa refugio-reliktnog tipa predstavljaju

jedinstveni element bosanskohercegovačkog

okoliša, kreiranog tijekom formiranja

Zemljine kore, geogeneze i evolucije živog

svijeta. Ova se staništa nisu mijenjala u razdoblju

na prelasku iz predglacijanog u postglacijalno

doba, ne mijenjajući svoje prirodne

ekološke kvalitete. Sadrže mnoge

tercijarne životinjske i biljne vrste koje su

bile predmet drastičnih klimatskih promjena

koje su se događale u spomenutom razdoblju.

Zbog toga, ova vrsta staništa predstavlja

ogromnu važnost za biološku

raznolikost Bosne i Hercegovine, a također

posjeduje i vrijednost u okvirima globalne

biološke raznolikosti. Tercijarni reliktni

ekosustavi u Bosni i Hercegovini locirani su

uglavnom u kanjonima i na liticama kao i

na strmim planinskim padinama u riječnim

bazenima Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve.

Nedavno izvršena procjena u okviru Nacionalne

strategije biološke raznolikosti s akcijskim

planom naglasila je sljedeće karakteristike

pejzažne i biološke raznolikosti:

■ Visoku razinu genetske, biološke i stanišne

raznolikosti;

■ Očuvanu raznolikost pejzažnih područja

značajnih i na europskoj i globalnoj razini;

■ Značajnu razinu promjene u smislu raspodjele

i strukture klimatskih ekosustava;

■ Značajan trend gubitka biološke i pejzažne

raznolikosti uvjetovan širokim spektrom

antropogenih čimbenika.

Vezano za spomenutu raznolikost endemskih

i reliktnih vrsta, upravljanje prirodnim

bogatstvima u Bosni i Hercegovini postavlja

sljedeće prioritete:

■ Staništa izvan svojih uobičajenih područja

i rijetke vrste staništa (cretovi, slane močvare,

planinski izvori, morske litice, male močvare,

špilje, i dr.);

■ Kraške ekosustave kao prirodne fenomene

(kraška polja, rijeke ponornice, špilje, i dr.);

■ Ekosustave u reliktnim šumama crnog

bora na različitim podlogama (krečnjak,

dolomitske stijene i dr.).

Strategija s akcijskim planom za zaštitu biološke

i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine

2008.-2015., objavljena 2008. godine,

izrazito je značajna za strateški razvoj

države. Ne samo da će doprinijeti poboljšanju

stanja biološke raznolikosti, nego će doprinijeti

napretku s aspektima održivog razvoja,

čak pomoći i u procesu pridruživanja

Europskoj Uniji. Od njenog finaliziranja,

Strategija je prošla kroz sve faze javnih konzultacija

i ekspertnih revizija te je trenutno

u fazi usvajanja na državnoj razini. Prema

službenim procedurama u BiH, za usvajanje

Strategije na državnoj razini potrebno je do-

nastavak na 58. str

FONDEKO SVIJET/33/2011.


8 Ugrožena priroda

DANAS BEZ PIJESKA,

SUTRA BEZ ŽIVOTA

Nekoliko primjera o tome koliko država i građani pomažu devastaciji i

urušavanju gornjeg toka Neretve

Amir Variščić,

Udruženje Zelenih Neretva, Konjic

Koncesije i zaštita voda

Posljednjih godina gornji tok Neretve,

prirodni resurs visoke vrijednosti,

najčešće je prisutan u javnosti kao

ugroženi vodotok planiranom izgradnjom

velikih brana i akumulacija za elektrane.

Nesporno je da bi izgradnjom novih brana

za HE u gornjem toku Neretve nastale nepovratne

štete po ovaj prirodni dragulj. Međutim,

opasnosti od izgradnje brana odvlače

pažnju javnosti od drugih vidova tzv. „neenergetske“

devastacije, a koji su aktualni i

prisutni upravo na vodotoku Gornje Neretve.

Rekli bismo da je ovo primjer kada „od

drveta ne vidimo šumu“. Pokušaćemo se u

nastavku teksta fokusirati na nekoliko konkretnih

primjera iz kojih se jasno vidi koliko

država i građani svojim (ne)djelovanjem

pomažu devastaciji i urušavanju prirodnih

vrijednosti gornjeg toka Neretve.

Ugrožena ihtiofauna

Gornji tok Neretve sa pritokama poznat je

po raznolikosti ihtiofaune, a posebno endemnih

ribljih vrsta: glavatice, mekousne i

potočne pastrmke. Međutim, izlov ribe poprimio

je posljednjih godina takve razmjere

da je opstanak autohtonih vrsta opasno

ugrožen. Čuvarska služba udruženja sportskih

ribolovaca iz Konjica jednostavno

Neretva: Izostaje prava zaštita

FONDEKO SVIJET/33/2011.

gubi bitku u zaštiti vodotoka od svih vidova

krivolova. Ma koliko bila brojna čuvarska

služba ona ne može efikasno da pokrije

skoro 200 km vodotoka Neretve, pritoka i

jezera, odnosno prostor od preko 1000 km²

slivišta. Tome treba dodati i masovno nepoštivanje

zakonskih propisa o upotrebi

dozvoljenih mamaca i količini ulovljene

ribe od strane ribolovaca. Sve ovo ima za

rezultat potpuno fizičko nestajanje populacije

glavatice iz gornjeg toka Neretve. Nažalost,

u ovako teškim okolnostima po zaštitu

ihtiofaune država svojim (ne)

djelovanjem dodatno odmaže zaštiti voda.

Ovome treba dodati da se u prošloj godini,

kao ni u ovoj nije dodjelila koncesija za

sportski ribolov na vodama sliva Neretve

tako da udruženje sportskih ribolovaca

ostaje u potpunosti bez prava gazdovanja

vodama, a njegova čuvarska služba bez

ovlaštenja nadzora i čuvanja voda.

Rijeka Neretva poznata je po svom blagotvornom

pijesku koji nastaje erozivnim djelovanjem

i u vrijeme bujica se taloži na dnu

rijeke, ali i formira prekrasne sprudove na

obalama. Neretvanski pijesak, pored estetskih

vrijednosti, predstavlja i ključnu kariku

u hranidbenom lancu akvatičnih organizama

i razmnožavanju riblje populacije. Pored

toga, pijesak je i efikasni prirodni filter koji

reguliše čistoću rijeke. Deficit tog sedimenta

u koritu rijeke najdirektnije utiče na brojnost

i opstanak ihtiofaune. Naravno, pijesak

je oduvijek bio i pogodan kao građevinski

materijal te je njegova eksploatacija uobičajena

na rijekama. Zakon je na osnovu struke

propisao gdje i koliko se može takvih „viškova“

sedimenta izuzeti sa obala. Međutim,

posljednjih godina u ovoj oblasti odsutno je

poštivanje zakona. Koncesija za eksploataciju

pijeska redovno se izdaje privednim subjektima,

ali nije jasno da li koncesiona dozvola

predviđa obim eksploatacije ili je u

pitanju potpuno odsustvo kontrole količine

izuzetog pijeska. U svakom slučaju, rezultat

te prekomjerne eksploatacije je sve češće

dubljenje korita rijeke i ukazivanje kamenitog

dna. Deficit pijeska najdirektnije utiče

na sve izrazitije smanjenje prirodnih plaža,

a naročito na opstanak i razvoj riblje populacije.

Ovaj odnos prema prirodi i rijeci direktna

je posljedica odsustva državnih mehanizama

u kontroli eksploatacije pijeska.

Odsustvo regula u djelatnosti

raftinga

Rafting, kao jedan od najzastupljenijih vidova

ekološkog turizma na vodama Gornje Neretve,

kao organizovana djelatnost pojavio se

odmah nakon rata. Gornji tok Neretve, sa

svim svojim prirodnim atributima, pružio je

idealne uslove za razvoj ove djelatnosti. Danas

je prisutno mnogo agencija koje se bave

ovom djelatnošću, i onih registriranih i onih

„divljih“. Nivo opremljenosti, organizacije i

zaštite turista podignut je na visoki nivo. Međutim,

ova djelatnost koja je u svojoj osnovi

ekološki prihvatljiva, odsustvom pravila i

propisa može biti i faktor koji ugrožava vodotok

i njegovo bliže okruženje. Hiljade turista

koji godišnje prođu kroz kanjone Gornje Neretve

podrazumijevaju i gomile otpada koje

nemarom ostaju u koritu i na obalama rijeke

(ušće rijeke Rakitnice). Monitoring države,

bar u dijelu zaštite okoliša i prirode, u ovoj

djelatnosti ne postoje. Ova djelatnost još uvijek

nije predmet koncesije. Samim tim nije

regulisana ni u propisima i aktima države niti

su uvedena pravila za obavljanje ove djelatnosti.

Postoji niz elemenata koje bi trebalo

regulisati: od uređenih mjesta za start i cilj

rute, pravila ponašanja na vodotoku, pa do

sukoba interesa sa sportskim ribolovom. U

odsustvu regula nema ni propisane kontrole,

a cijenu plaća vodotok i priobalje. Očito da

ova djelatnost čeka neko buduće vrijeme

kada će država urediti ovu oblast.


Tema broja: Značaj i zaštita šuma

9

Slavimo

godinu šuma

Nažalost, šume se percipiraju pogrešno i doživljavaju

se kao obnovljiv resurs u kojem se predominantno

vidi samo drvo, što je posljedica nepoznavanja

njihovih drugih funkcija.

Ujedinjeni narodi prihvatili su prijedlog

Republike Hrvatske da 2011.

godinu proslavimo svi zajedno kao

međunarodnu godinu šuma, visoko cijeneći

njihove nezamjenjive ekološke funkcije.

Riječ je o zajedničkoj želji da se podigne

svijest građana o značaju šuma i potrebi

održivog upravljanja i gospodarenja ovim

resursom, znajući da su šume najbolji

ako ne i jedini čuvari biodiverziteta

na kopnu. Okolnost da ovaj jubilej slijedi

onaj o zaštiti biodiverziteta iz prošle 2010.

potvrđuje koliko međunarodna zajednica

cijeni opći značaj šuma i potrebu njihove

zaštite, ali i mogućnosti koje one pružaju u

borbi protiv siromaštva. U Evropi je oko

2.5 miliona radnih mjesta vezano za šume

i proizvode šuma, kojim se ostvaruje dobit

od oko 340 milijardi eura godišnje.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i

Hecegovine je, u povodu obilježavanja

Međunarodne godine šuma, organizirala

21.marta 2011. godine (prvi dan proljeća

i Međunarodni dan šuma) naučnu konferenciju:

Indikator kvaliteta okoliša

Na konferenciji su naši najbolji stručnjaci

iz BiH i susjednih zemalja prezentirali 25

referata u vezi sa šumama, šumarstvom i

okolišom općenito. Bilo je riječi o raskoraku

između politike (vlasti) i struke; o biocenozama

kao indikatoru stabilnosti šumskih

ekosistema; o specifičnostima šumske

vegetacije u BiH; zaštiti šumskog genofonda;

biodiverzitetu i ugroženosti nekih organizama;

zaštićenim područjima, zdravstvenom

stanju šuma i mogućnostima

daljinske detekcije promjena u šumi; šumskim

požarima i odgovornosti čovjeka kao

najvažnijeg uzročnika; o gospodarenju šumama

i odgovornosti preduzeća šumarstva;

nemaru drugih korisnika resursa

šuma; o ekološkoj edukaciji; koristima iz

šume izvan drveta; vrednovanju općekorisnih

funkcija šuma; itd.

Na ovaj način ANUBiH je dala svoj naučni

doprinos ovom jubileju koji, nažalost, nisu

podržala resorna ministarstva niti Okoliša

niti šumarstva.

Šume su najkompleksniji prirodni sistemi

i parametar su kvaliteta okoliša zbog čega

U vezi sa šumama svjetska

zajednica teži, prije svega, ka

zaštiti integriteta postojećih

šuma (sprijeći promjenu

namjene šumskog zemljišta),

zatim ka povećanju prirasta

drveta u šumama i proširenju

šumskih površina (pošumljavanje

goleti). Zabrinuta da svijet

godišnje gubi oko 13 miliona ha

šuma (FAO 2005) i za negativne

posljedice zbog kojih ćemo

svi trpiti, međunarodna zajednica

kreira novu politiku u vezi sa

ovim prirodnim resursom

je zaštita njihovog integriteta od općeg interesa

(i globalnog i lokalnog).

Brojne su koristi koje čovjek ima od šuma

(proizvodne, zaštitne i socijalne), a one su

rezultat ekoloških funkcija ovih ekosistema.

Nažalost, šume se percipiraju pogrešno

i doživljavaju se kao obnovljiv resurs u

kojem se predominantno vidi samo drvo,

što je posljedica nepoznavanja njihovih

drugih funkcija.

Međunarodna briga o

šumama

U vezi sa šumama svjetska zajednica teži,

prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih

šuma (sprijeći promjenu namjene

šumskog zemljišta), zatim ka povećanju

prirasta drveta u šumama i proširenju

šumskih površina (pošumljavanje goleti).

Zabrinuta da svijet godišnje gubi oko 13

miliona ha šuma (FAO 2005) i za negativne

posljedice zbog kojih ćemo svi trpiti,

međunarodna zajednica kreira novu politiku

u vezi sa ovim prirodnim resursom.

Zbog planetarne uloge šuma UN su još na

Prvom Samitu o zemlji (Rio de Janeiro

1992) usvojile Principe o šumama. Što se

Evrope tiče zajednička pitanja zaštite

šuma rješavaju se na Ministarskim konferencijama.

Do sada je održano 5 ministarskih

konferencija

Prva ministarska konferencija o zaštiti

šuma Evrope održana je u Strasbourg-u

1990. na kojoj je istaknuta potreba razvoja

mehanizama međugranične zaštite šuma

Evrope. Istaknuta je potreba za tehničkom

i naučnom saradnjom radi prikupljanja

podataka za zajedničke mjere. Konferencija

je bila glavni korak u inkorporiranju

nauke u političke aktivnosti koje slijede u

vezi sa zaštitom i održivim gospodarenjem

šumama Evrope.

Druga ministarska konferencija o zaštiti

šuma Evrope održana je u Helsinki-u

1993. Bavila se pitanjima primjene Principa

o šumama na regionalnom i državnom

nivou. Obrađivana su globalna okolinska

pitanja, naročito održivo gospodarenje šumama,

zaštita biološkog diverziteta i strategija

u vezi sa mogućim posljedicama

klimatskih promjena.

Treća ministarska konferencija o zaštiti

šuma Evrope održana je u Lisabonu 1998.

Bavila se pitanjima multifunkcionalnih

vrijednosti šuma, te posebno socio-ekonomskim

aspektom održivog gospodarenja.

Razmatrani su interakcijski odnosi između

šume i društva, povećanje biološke i

pejzažne raznolikosti šumskih ekosistema,

klimatske promjene, ruralni razvoj. Ovi

programi obuhvataju i važne instrumente

šumarske politike uključujući i državne šumarske

programe kao i kriterije i indikatore

održivog gospodarenja šumama.

Četvrta ministarka konferencija o zaštiti

šuma Evrope održana je u Beču 2003. Bavila

se općim koristima od šuma i podijeli

odgovornosti. Istaknuta je važnost jake

partnerske veze između sektora šumarstva

i drugih sektora. Po prvi put je iniciran

multisektorijalni dijalog (vlasnici šuma,

industrija šumarstva, socijalne nevladine

organizacije, okolinske nevladine organizacije

i naučna zajednica) i različiti pogledi

u vezi sa zaštitom i održivim gospodarenjem

šumama.

Peta ministarska konferencija o zaštiti

šuma Evrope održana je u Varšavi 2007.

Bavila se ulogom šuma u ublažavanju klimatskih

promjena, promociji drveta kao

obnovljivog energentskog resursa i po prvi

put ulogom šuma u zaštiti kvaliteta i kvantiteta

voda.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


10 Tema broja

VLAST I STRUKA

NA ISTOM ZADATKU

Gospodarenje šumama podrazumijeva održavanje stabilnosti i biodiverziteta

šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast kvaliteta tih prinosa, što je obaveza

šumarske struke i od nje se očekuje da to radi na naučnim osnovama. Vlast

je obrnula ovaj redoslijed i pokušala zakonom o šumama riješiti i pitanje

upravljanja i gospodarenja šumama, unoseći na taj način zabunu i u politici i u

struci. Uzalud su bila upozorenja stručnjaka da je Zakon o šumama FBiH iz 2002.

godine „konglomerat neznanja” koji će imati nesagledive štetne posljedice za

naše šume

Akademik Midhat Usčuplić

O

šumama, zbog njihovih brojnih ekoloških

funkcija, brinu i međunarodna

zajednica i lokalne vlasti. Razumljivo

je zbog toga zašto šumarstvo kao

privredna grana, koja je vrlo značajna za

ekonomski razvoj zemlje i kojoj je povjereno

da gospodari šumama na principima

potrajnosti (održivosti), mora biti u sprezi

sa politikom i aktuelnom vlašću. Prema podacima

međunarodne zajednice oko 2,5 miliona

zaposlenih u Evropi ostvaruje dobit od

oko 340 milijardi Eura godišnje, što se snažno

uvažava pri svakoj analizi principa gospodarenja

šumama. Nažalost, pogrešna percepcija

šume, nedostatak znanja i pohlepa

uticali su da se u nas danas politika i struka

nađu u rascjepu. Ne razumiju se osnovni

pojmovi o šumama niti se razvija odgovornost

kako korisnika šumskih resursa (ima

ih više) tako i organa vlasti.

Funkcije šuma

Šume su najkompleksniji prirodni sistemi

koji funkcioniraju u tako širokom opsegu i

komplikovanom modelu da se ne mogu zamijeniti

nikakvim tehnologijama. Šume su

najvažnija komponenta okoliša i determinanta

njegovog kvaliteta, od kojih imamo

brojne koristi. Koristi od šuma su rezultat

njihovih ekoloških funkcija i one su: (a)

proizvodne (drvo, ljekobilje, jestivo i aromatsko

bilje, životinje, gljive i dr.); (b) zaštitne

(utiču na globalno kruženje i akumulaciju

ugljenika u prirodi ublažavajući

tako efekat staklenika i klimatske ekstreme,

štite tlo od spiranja i erozije, održavaju

biodiverzitet, rezervoar su genetičkih informacija,

utočište su rijetkih i zaštićenih

organizama, štite vodotoke i njihov živi

svijet, proizvode kiseonik, itd.); i (c) sociološke

(naučne, edukativne, duhovne, povijesne,

kulturološke, turističke, zdravstvene,

rekreativne i estetske).

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Općenito je prihvaćeno mišljenje da zaštitne

vrijednosti šuma višestruko premašuju

sve druge koristi. Naročito značajna ekološka

funkcija šuma je u generiranju i zaštiti

izvora pitke vode (oko 60 % planetarne

svježe vode generiraju šume).

Šume BiH

Naše bogatstvo u šumama je relativno dobro

ali se špekuliše i veliča iznad realnosti.

Jedan ugledni ekspert UN, koji je nakon II

Svjetskog rata boravio u BiH radi podrške

razvoju našeg šumarstva, rekao je: «BiH je

bogata siromašnim šumama». Šta bismo

mi trebali reći danas. Malo je visokih, tz.

ekonomskih šuma (tek oko 1,3 miliona

hektara iz kojih se predominantno ostvaruje

profit u drvetu), dok je čak oko 40%

(blizu 1 milion hektara) šumskog zemljišta

pokriveno degradiranim šumama i panjačama

u kojim je proizvodnost i kvalitet drveta

daleko ispod potencijala staništa. Ove

šume imaju malu drvnu zalihu i mali prirast

drveta (zbog toga i bitno reducirane

mnoge funkcije) ali bi se mogle prevesti u

viši gospodarski oblik, što bi mogla biti

jedna od razvojnih mogućnosti BiH. Nažalost,

mnogi u šumi vide samo drvo i korist

koju će od njega dobiti, tj. «od drveta ne

vide šumu», zbog čega je i pritisak na visoke,

ekonomske šume sve veći. Ne postoji

vizija razvoja ovog prirodnog resursa, a

političarima su puna usta obnovljivosti

ovog resursa. Interesantno je istaći da građani

percipiraju šume bolje od vlasti, a razloge

nije potrebno nagađati..

Upravljanje i gospodarenje

šumama

Ovo su dva osnovna pojma u šumarstvu

koja se ne razumiju i pogrešno prihvataju.

Upravljanje šumama, kao što i sama riječ

govori, pripada vlasniku šuma. U našem

slučaju to je ustavna obaveza zakonodavne

vlasti FBiH, i od nje se očekuje da ima

Foto: D. Šoljan - Grdonj


Tema broja

11

politiku o šumama, što podrazumjeva da

zna šta su šume i šta one znače za državu.

Postoji i globalna politika o šumama o kojoj

brine Forum za šume Ujedinjenih nacija,

koja je ugrađena u konvencije, rezolucije,

protokole i druge dokumente

međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina

je potpisnik tih dokumenata i obavezna

je da principe međunarodne politike

o šumama ugradi u sopstvenu. Jasna

politika o šumama osnov je za izradu

strategije o šumama kao dugoročnog dokumenta.

Tek na osnovu strategije donosi

se zakon o šumama i druga prateća regulativa,

što je instrument vlasti pri implementaciji

strategije o šumama.

Gospodarenje šumama podrazumijeva

održavanje stabilnosti i biodiverziteta

šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast

kvaliteta tih prinosa, što je obaveza šumarske

struke i od nje se očekuje da to radi na

naučnim osnovama.

Vlast je obrnula ovaj redoslijed i pokušala

zakonom o šumama riješiti i pitanje

upravljanja i gospodarenja šumama, unoseći

na taj način zabunu i u politici i u

struci. Uzalud su bila upozorenja stručnjaka

da je Zakon o šumama FBiH iz

2002. godine „konglomerat neznanja”

koji će imati nesagledive štetne posljedice

za naše šume.

Osam godina kasnije ovaj zakon je stavljen

van snage, bez objašnjenja zašto u

tako dugom periodu nije bio primjenjen

na cijelom području Federacije i zašto je

izostala odgovornost. Vlast očigledno brine

samo o profitu koji donosi drvo ne krijući

da je ovaj resurs stranački plijen. Vrši

se nezakonita prodaja šumskog zemljišta

u bezcjenje ili se narušava integritet šuma

promjenom namjene šumskog zemljišta.

S druge strane neka preduzeća šumarstva

u rascjepu politike i struke doživljavaju

šume kao vlasništvo.

Prijetnje održivosti šuma

Prijetnje šumama su brojne i pogrešno je

vjerovanje da one dolaze samo iz sektora

šumarstva.

Pored šumarstva i drugi subjekti koriste

resurse šuma. Njihov broj raste a tako i pritisci

na šume postaju sve jači. Subjekti

izvan šumarstva nemaju prateće znanje o

funkcionisanju ovih ekosistema (kamenolomi,

mini hidroelektrane, turizam, lovačke

organizacije, građani), ali je «zvono» o

uništavanju šuma na šumarstvu. Neki subjekti

koji koriste šumske resurse nemaju

nikakvu odgovornost za štetne posljedice

koje prouzrokuju i šume ne percipiraju na

isti način, a da se ne govori da imaju malo

ili nikakvo znanje o funkcionisanju ovih

ekosistema. Javljaju se i konflikti među subjektima.

Nažalost, šume su često i mjesto

odlaganja otpada.

Uspostavljanje reda u šumarstvu je složen i

dugotrajan zadatak prije svega vlasti. Treba

razvijati integralni koncept i upravljanja i

gospodarenja šumama upravo zbog okolnosti

što šume koristi više subjekata, uključujući

i mišljenje građanja jer njihova svijest

o značaju šuma raste a sa tim i

zabrinutost.

Šume se najbolje štite i održavaju ako se sa

njima kvalitetno gospodari o čemu brine

šumarska nauka i struka. Tako je bar teoretski.

U praksi je to obično drugačije, iako

još uvijek imamo gospodarskih šuma boljih

od nekih zaštićenih.

O pojmovima zaštitni i

zaštićeni

Ovi se pojmovi ne razumiju i zbog toga

pogrešno koriste. Sve su šume zaštitne,

čak je i najmanji travni pokrivač zaštitni,

jer u najmanju ruku štiti zemljište od spiranja.

Zaštitne, općekorisne vrijednosti

šuma proizilaze iz njihovih ekoloških

funkcija. Neke šume, međutim, imaju posebne,

dodatne vrijednosti Da bi se te vrijednosti

šuma sačuvale međunarodna zajednica

je pokrenula inicijativu da se

šume koje ih sadrže izdvoje i proglase

‘šumama visoke zaštitne vrijednosti’.

Naš je zadatak da se ovo prihvati, da se

prepoznaju sve posebnosti naših šuma

(imamo ih više nego druge zemlje), da se

obilježe u kartama i unesu u šumsko-gospodarske

osnove, kako bi se sačuvale i

unaprijedile njihove postojeće vrijednosti.

Ovdje spadaju sve šume zakonom zaštićenih

područja; zatim šume u kojima

nalaze utočište rijetke i ugrožene vrste

(reliktne i endemske vrste biljaka, životinja

i gljiva prije svih); staništa migracionih

ptica; šume koje štite zemljište od

spiranja i erozije; šume sa izvorištima pitke

vode; šume u kojim se nalaze rijetki

geomorfološki i hidrološki fenomeni;

protivpožarne šume; šume značajne za

istoriju i tradicionalni kulturni identitet

lokalnih zajednica, itd.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


12

Tema broja

Foto: S. Samardžić - Sam

O zaštićenim područjima

Pojam zaštićenog područja se često pogrešno

prihvata pa se neka područja proglašavaju

zaštićenim kako bi se de jure ispunili

uvjeti međunarodne zajednice o

procentualnoj zastupljenosti zaštićenih

područja. Potrebu da mnoge, ako ne i sve

naše šume budu zaštićene ne treba osporavati,

ali izmjena gospodara ovim šumama

unosi sumnju u negativne posljedice. Naša

zaštićena područja nemaju de facto sistemsko

rješenje održivog gospodarenja, a

neka i dalje ovise o sjeći šuma.

Pod pojmom zaštićenog krije se često i interes

pojedinaca da gospodari prirodnim

resursom koji obično prati i lakomislenost

vlasti. Nude se neprovjerena mišljenja o

visokoj dobiti koju može da ostvari turizam

na ovim područjima, sjeku se šume za

formiranje ski staza, što aktuelna vlast podržava.

Klimatolozi šalju suprotne poruke

– globalno zagrijavanje je u toku i treba se

pripremiti da se prirodni resursi zaštite.

Interesantno je da se zaštićena područja

izdvajaju obično tamo gdje ima šuma, iako

se i na golim površinama također nalaze

prirodni i kulturni resursi vrijedni zaštite.

Zamjera se šumarstvu da prekomjerno sjeku

šume pri čemu se zaboravlja da je riječ

o privrednoj grani i gospodarskim šumama

koje se moraju sjeći. Negativnih primjera

neodgornosti pri gospodarenju šumama

ima mnogo ali to ne treba biti razlog

za promjenu sistema gospodarenja.

Nauka i šume

Postojeća zakonska regulativa ne obavezuje

preduzeća šumarstva da podržavaju naučna

istraživanja. Istini za volju to i nije

materija zakona nego strategije koja nedostaje.

Tako je nauka „istjerana” iz šume i

čini se da niti politika niti šumarska struka

FONDEKO SVIJET/33/2011.

imaju interesa da je vrate nazad. Naše šumarstvo

nema instituta ili neku drugu organiziranu

strukturu koja bi se bavila ovim

pitanjima. Bez istraživanja nema novih

znanja a to podrazumjeva zaostajanje.

Gospodarenje šumama je nezamislivo bez

istraživanja (nauka je integralni dio gospodarenja

šumama), zbog čega se u stručnoj

javnosti češće pominje pojam sječa šume

nego pojam gospodarenje. S razlogom. Postojeći

mladi naučni potencijal šumarstva,

koji će biti nosilac razvoja šumarstva u budućnosti,

okupljen je na Šumarskom fakultetu

i naukom se bavi na osnovama ličnog

afiniteta. Rijetko se javi podrška resornih

ministarstava za nauku, a i tada je ona simbolična,

i više je pomoć održavanju kondicije

istraživača nego financiranje naučnih

projekata. Preduzeća šumarstva ovu potrebu

ne osjećaju.

Gotovo da je nevjerovatno da šumarstvo u

BiH nema svoj naučni institut ili neku

drugu naučno-istraživačku organizacionu

strukturu. Nekada dobro organizirana i

afirmirana Dijagnostičko prognozna služba

u zaštiti šuma u BiH više ne postoji.

Problemi zaštite šuma i ugroženosti pojedinih

vrsta rješavaju se ad hoc, kampanjski,

tj. uglavnom se «gase požari» u bukvalnom

i prenosnom smislu te riječi. Ne

čini se dovoljno da se spriječe štete. Globalno

zagrijavanje će bitno uticati na stabilnost

šuma općenito, a na režim šumskih

požara posebno. Šumski požari su,

naime, najštetniji agens koji je u vezi sa

djelatnostima čovjeka, često štetniji nego

svi drugi faktori zajedno. Prema našim

istraživanjima oko 98% požara u šumi

uzrokuje čovjek. Interesantno je istaći da

BiH nije bila zemlja visokog rizika za pojavu

šumskih požara (sa izuzetkom južne

Hercegovine) ali se ova slika mijenja što

se mora uvažavati. U nas je uobičajeno da

se o požarima govori kada oni nastanu –

čeka se nova sezona i novi požari. Postoje

opravdana mišljenja da se šumski požari

gase zimi, pri čemu se misli na brojne aktivnosti

stručnjaka različitih profila koji u

tom periodu analiziraju prethodne požare,

karakteristike šumskih zajednica, karakteristike

terena, naseljenost itd., što je

osnova za prognozu pojave šumskih požara,

njihovo brzo otkrivanje i uspješno

gašenje. U tom periodu vrši se i edukacija

seoskog stanovništva i razvija sistem preventivne

zaštite.

Međunarodna briga o

šumama

U vezi sa šumama svjetska zajednica teži,

prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih

šuma, povećanju prirasta drveta u šumama

i proširenju šumskih površina (pošumljavanje

goleti). Zabrinuta da svijet godišnje

gubi oko 13 miliona ha šuma (FAO

2005) i za negativne posljedice zbog kojih

ćemo svi trpiti, međunarodna zajednica

kreira novu politiku u vezi sa ovim prirodnim

resursom. Zbog planetarne uloge

šuma UN su još na Prvom Samitu o zemlji

(Rio de Janeiro 1992) usvojile Principe o

šumama. Što se Evrope tiče zajednička pitanja

zaštite šuma rješavaju se na Ministarskim

konferencijama. Do sada je održano

5 ministarskih konferencija (Strasbourg,

1990; Helsinki, 1993; Lisabon 1998; Beč,

2003 i Varšava 2007) na kojima su evropske

zemlje preuzele obaveze u vezi sa šumama.

Slijedeća, šesta ministarska konferencija

o zaštiti šuma Evrope održaće se u

junu o.g. u Oslu.

Šta učiniti

Zadatak je vlasti koja upravlja šumama da

razvije sistem zaštite ovog resursa uvažavajući

značaj ove privredne grane za razvoj

zemlje i socijalni aspekt šumarstva, tim

prije što utiče na razvoj ruralnog dijela zemlje.

Zadatak struke je da gospodari šumama

na trajnoj osnovi. I vlast i struka

moraju percepirati šume uvažavajući sve

njihove funkcije. Drvo jeste važan proizvod

šume ali ovaj resurs nije obnovljiv

sam po sebi. Treba zaustaviti trend smanjenja

ukupne zalihe drveta u šumama,

naročito pad njegovog kvaliteta. Vlast i

struka imaju iste zadatke – oni su brojni u

svim segmentima šumarstva, uključujući

oblast obrazovanja i nauke. Ipak, najvažnije

je, ali i najteže, razvoj efikasnog modela

kontrole svih poslova u šumi, uvođenjem

jedinstvenog kompjuterski praćenog sistema,

počev od projektovanja, doznake stabala

za sječu i tehničke klasifikacije, te dalje

do realizacije proizvoda šume. Ovo

treba da omogući da svaka utvrđena pojava

u prirodi bude istovremeno dostupna

svakome, i preduzeću šumarstva i resornim

ministarstvima i javnosti.


Tema broja

13

KLON U OFANZIVI

Trenutna situacija u svijetu je takva da nas može zabrinuti, ali je trend blagog

povećanja šumskih površina na nekim kontinentima, odnosno primjetno je

usporavanje nestajanja šuma u zadnjoj dekadi

Prof. dr. Dalibor Ballian,

Šumarski fakultet, Sarajevo

FAO je i ove godine izdao publikaciju

koja u sebi sadrži glavne statističke

podatke o stanju šuma u svijetu. Tako

ovaj godišnjak donosi najaktualnije statističke

podatke o šumama i šumskim zemljištima,

a posebice kretanju površina šuma u

svijetu. Publikacija u sebi sadrži obilje za

šumarsku praksu veoma interesantnih podataka.

Zbog toga ću u ovom kraćem osvrtu

predstaviti neke od podatke koji bi za širu

javnost i šumarske stručnjake bili jako interesantni

i važniji. Dati podatci pokazuju stanje

i trend kretanja šumskih površina prema

kontinentima i periodima, jer bi bilo

opširno da u ovom kratkom prilogu pokazujemo

stanje prema svim zemljama i regijama

koje su obuhvaćene ovom statističkom

publikacijom. Za Bosnu i Hercegovinu su

dati stari podatci a skoro objavljivanje nacionalne

inventure će dati više svjetla i o nama

te u narednim publikacija pokazati nove

trendove u BiH. Trenutna situacija u svijetu,

bar prema ovim dostupnim podatcima, je

takva da nas može zabrinuti, ali je trend blagog

povećanja šumskih površina na nekim

kontinentima, odnosno primjetno je usporavanje

nestajanja šuma u zadnjoj dekadi.

Brine druga stvar, a to je povećanje umjetnih

šuma, šumskih plantaža, većinom klonskog

karaktera, što implicira druge probleme,

pojave patogena te intenzivne

agrotehničke mjere u njihovom gospodarenju,

što je pak povezano s destrukcijom tla i

unošenjem brojnih kemikalija u tlo. Tu je i

još niz drugih problema, a to je uporaba

GMO klonskog materijala.

Analizirajući ove aktualne podatke o šumama

možemo odrediti našu poziciju u

svijetu. Iako mislimo da smo bogati šumama

i da nešto značimo, iz ovog prikaza je

vidljivo da smo s našim učešćem u svjetskim

razmjerima praktično zanemarivi.

Ali kako smo mala zemlja s malim brojem

stanovnika, naše šume za nas predstavljaju

veoma značajan potencijal.

Inače u ratnom i poratnom periodu je kod

nas evidentirano smanjenje šumskih površina

za 3 000 ha, dok u petogodištu od

2000-2005. stanje je stabilno, rezultati inventure

šuma će pak pokazati aktualno stanje.

Preliminarni podatci pokazuju povećanje

šuma, ali na račun napuštenih

poljoprivrednih površina.

Ipak ovdje ćemo se osvrnuti na trendove

koji vladaju na globalnoj razini. Ako anali-

Prašuma Plješevica

Analizirajući ove aktualne podatke o šumama

možemo odrediti našu poziciju u svijetu. Iako

mislimo da smo bogati šumama i da nešto značimo,

iz ovog prikaza je vidljivo da smo s našim

učešćem u svjetskim razmjerima praktično zanemarivi.

Ali kako smo mala zemlja s malim brojem

stanovnika, naše šume za nas predstavljaju

veoma značajan potencijal

FONDEKO SVIJET/33/2011.


14

Tema broja

Šumsko područje

(u 1 000 ha)

ziramo stanje u danoj tablici, odmah se

nameće zaključak da se površine povećavaju

u Europi, te u Istočnoj Aziji, gdje Kina

u zadnjih 10 godina ulaže ogromne napore

da pošumi ogromna prostranstva. Tu su i

zemlje zapadne i centralne Azije, gdje Turska

predvodi te zemlje po ulaganju u pošumljavanja

i povećanje površina pod šumama.

Razlog povećanja šumskih površina u

Europi leži u regulativama Europske unije

koja je smanjila poljoprivredne površine,

te subvencionirala njihovo prevođenje u

šume. Taj trend će se nastaviti i u narednim

godinama, jer se na taj način Europa

pokušava suprotstaviti i globalnom zagrijavanju.

Nešto lošija situacija je u zemljama

Istočne Europe (Rusija, Ukraina, Bjelorusija,

Kazahstan i dr.) gdje su prisutni negativni

trendovi, ali koji se mijenjaju nabolje

u zadnjim godinama.

Šuma američkih

hrastova u Wiskonsinu

Što se pak tiče istočne Azije, Kina je predvodnik,

a želi u budućnosti da sebi osigura

iz vlastitih izvora dovoljno drva za podmirenje

industrijskih potreba. Te velike pošumljene

površine u Kini koje se kreću oko

10 milijuna ha, prikrivaju veoma loše stanje

koje je prisutno u Južnoj Aziji gdje se

šume intenzivno krče i izgubljeno je na

Procentualno

učešće promjena

Promjene u

površini

(u 1 000 ha)

1990- 2000-

2000 2010

Kontinent

1990 2000 2010

1990-

2000

2000-

2010

Bosna i Hercegovina 2 182 2 185 2 185 - 3 0 - 0,10 0,00

Afrika (prirodne

šume)

749 238

708

564

674 419 - 4 067 -3 414 - 0,56 -0,49

Afrika

(šumske plantaže)

Azija

(prirodne šume)

Azija

(šumske plantaže)

Australija i Oceanija

(prirodne šume)

Australija i Oceanija

(šumske plantaže)

Europa i Sibir

(prirodne šume)

Europa i Sibir

(šumske plantaže)

Latinska Amerika

(prirodne šume)

Latinska Amerika

(šumske plantaže)

Sjeverna Amerika

prirodne šume)

Sjeverna Amerika

(šumske plantaže)

Ukupno u svijetu

(prirodne šume)

Ukupno u svijetu

(šumske plantaže)

11 663 12 958 15 409 129 245 1,06 1,75

534 621

527

958

549 009 - 667 2104 -0,23 1,03

71 580 87 230 115 783 1565 2855 0,60 0,73

198 744

198

381

191 384 -36 -700 -0,02 -0,36

2 583 3 323 4 101 74 78 2,55 2,12

989 471

178 307

978 072

998

239

214

839

932

735

1 005

001

877 676 0,09 0,07

264 084 627 401 1,01 0,60

890 782 -4 534 -4 195 -0,47 -0,46

9 111 10 880 14 952 177 407 1,79 3,23

676 760

677

080

678 958 32 188 n.n. 0,03

19 645 29 438 37 529 979 809 4,13 2,46

4 168

399

178 307

4 085

063

214

839

4032

905

- 8 334 - 5 216 - 0,20 - 0,13

264 084 3 653 4 925 1,88 2,09

Šume američkih hrastova u Wiskonsinu

milijune ha. Tu prema negativnim pokazateljima

prednjači Indonezija, Malezija,

Kambođa, Filipini, Burma. Veoma je teška

situacija i u Latinskoj Americi (krčenje kišnih

šuma Amazona) ili Africi (krčenje prašuma

centralnog dijela Afrike i područja

Sahela gdje nadire pustinja).

Osnovni razlozi za krčenje šuma je da se

Osnovni razlozi za krčenje

šuma je da se pokušava doći do

sve većih poljoprivrednih

površina, za velike populacije

stanovništva u tim zemljama. I

kako se na taj način dolazi do

obradivog zemljišta, ono veoma

brzo biva disertificirano, i nakon

toga napušteno

pokušava doći do sve većih poljoprivrednih

površina, za velike populacije stanovništva

u tim zemljama. I kako se na taj način

dolazi do obradivog zemljišta, ono

veoma brzo biva disertificirano, i nakon

toga napušteno.

Ovdje su interesantni podatci za Australiju

i Oceaniju, gdje imamo negativan trend a

poznato je da sama Australija i Novi Zeland

jako mnogo ulažu u šumarstvo. Ovdje

su u pitanju veliki požari koji svake godine

poharaju tisuće hektara u Australiji, te u

nemogućnosti da se požarišta veoma brzo

saniraju. Ipak Australska vlada ulaže velika

sredstva u pošumljavanje, te povećanje površina

pod šumskim plantažama a cilj da

se od 2006 do 2015 godine podigne oko 12

milijuna ha umjetnih šuma.

Veoma je interesantna situacija u Sjevernoj

Americi, gdje se blago povećavaju površine

pod šumom. Ipak to je prosjek za tri velike

zemlje. Situacija SAD je potpuno drugačija

nego u Kanadi gdje nema promjena ili u

Meksiku gdje šume nestaju. SAD ulažu

jako mnogo u pošumljavanje i bilježe pozitivne

rezultate, jer su pošumljena broja napuštene

poljoprivredne površine, kao i industrijske

pustinje u dolini rijeke Misuri i

Misisipi. Ipak ostaje im velika prijetnja za

šume u stalnim napadima insekata koji

izazivaju sušenje velikih šumskih kompleksa,

kao i velikim šumskim požarima.

Ovdje se moramo osvrnuti i na kritičnu situaciju

u Meksiku gdje nestaju ogromne

površine pod šumama, posebice u južnom

dijelu zemlje (prašume) uz veliki gubitak

biološke i genetičke raznolikosti. Šume se

krče i prevode u poljoprivredno zemljište u

cilju prehrane sve veće ljudske populacije u

ovoj zemlji.

Na kraju trebamo dati i neki zaključak, a

on bi se ogledao u tome da je izgleda stalni

negativni trend zaustavljen, bar u prosjeku,

iako imamo zemalja gdje su još jaki ili

pak povećani trendovi uništavanja šuma.

Tako su pozitivne promjene u nekim od

zemalja u periodu od 2000 – 2010 godine

prikrile jake negativne tendencije u drugim.

Ipak je mnogo manje posjećeno u zadnjem

periodu koji je analiziran, nego u

periodu od 1990-2000. Za valjan zaključak

ipak treba sačekati nove desetogodišnje

podatke, jer u velikom broju statističkih

podataka znaju se prikriti neki od ključnih

negativnih trendova.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Tema broja

15

PEČAT UNIKATNOSTI

U gorskim pejzažima sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele,

šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog

jasena, a mnogi od njih imaju sve atribute prašumskih rezervata (Perućica,

Igman, Janj, Klekovača, Vitorog, Kozara)

Azra Korać-Mehmedović

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini

zauzimaju 2.709.769 ha (oko

53% teritorije), od čega su šume

2.209.732 ha (oko 43%), a goleti 500.037

ha (oko 10%). (Bosna i Hercegovina – zemlja

raznolikosti, Prvi izvještaj Bosne i

Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

2008.). Što se vlasništva tiče,

državne šume zauzimaju 2.186.332 ha

(81%), a privatne 523.437 ha (19%).

Kvalitet i struktura ovih šuma nisu u skladu

sa potencijalima staništa. Visoke ili tzv.

ekonomske šume, u kojima je moguće racionalnije

gospodarenje, zauzimaju

1.291.924 ha, što je tek oko 25% površine

Bosne i Hercegovine. Ostale šume, čak

917.808 ha ili oko 18% površine Bosne i

Hercegovine, su niske šume i degradirane

šume, sa vrlo malom zalihom drveta i slabim

prirastom.

Ukupna zaliha krupnog drveta (drvo

iznad 5 cm promjera) u svim šumama je

1986. godine iznosila oko 290 miliona m³,

od čega 238.600.000 m³ u državnim i

51.700.000 m³ u privatnim šumama. Pro-

Foto: D. Šoljan - Stara pretplaninska bukva

sječna zaliha krupnog drveta u državnim

šumama bila je 216,5 m³/ha, dok je u privatnim

bila tek 102,5 m³/ha. Prosječan

godišnji prirast krupnog drveta u visokim

državnim šumama iznosio je 5,48 m³/ha,

a u privatnim 4,07 m³/ha. U niskim šumama

ovaj je prirast bio niži i iznosio je

svega 1,11 m³/ha. Nova inventura šuma,

koja je u toku, aktueliziraće ove podatke.

Što se tiče goleti, jedan dio (108.500 ha) je

na degradiranim zemljištima nesposobnim

za pošumljavanje, što znači da je taj

dio trajno izgubljen za rekultivaciju.

Ekosistemi šuma - pejzaži

Bosna i Hercegovina odlikuje se izuzetno

visokim stepenom pejzažne raznolikosti.

Svaki od pejzaža diferencira se na više ekosistema.

1. Ekosistemi šuma mediteranskih pejzaža

■ Ekosistemi makije i uvijek zelenih šuma i

šikara (Quercion ilicis “adriaticum)

■ Ekosistemi mješovitih uvijek zelenih

šuma i šikara (Orno-Quercion ilicis)

■ Ekosistemi šuma lovora (Laurion nobilis)

■ Ekosistemi primorskih šuma medunca

(Quercion pubescentis “adriaticum“)

■ Ekosistemi primorskih niskih šikara i šibljaka

bjelograbića i koštrike (Rusco-Carpinion

orientalis)

■ Ekosistemi alepskog bora (Pinion halepensis)

Ova vegetacija predstavlja ostatke primarne

vegetacije nekad bujnih šuma česvine.

Danas su predstavljene u obliku različitih

razvojnih stadija makije.

Idući prema submediteranu sve češće se

pojavljuju lišćarsko-listopadni elementi

(bjelograbić, drača, crni jasen i medunac).

Uvijek zelene makije česvine su dosta dobro

očuvane. Intenzivan antropogeni faktor

kroz prekomjernu sječu nekada visokih

šuma uvjetovao je značajnu degradaciju staništa,

što je rezultiralo pojavom niskoproduktivnih

ekosistema gariga i kamenjara.

2. Ekosistemi šuma submediteranskih

pejzaža

■ Ekosistemi šuma i šikara medunca

■ Ekosistemi šuma i šikara trojanskog hrasta

■ Ekosistemi šuma i šikara hrasta sladuna

■ Ekosistemi šuma i šikara bjelograbića

■ Ekosistemi šuma i šikara crnog graba

Šume medunca su optimalno rasprostranjene

na vertikalnom profilu na nadmorskim

visinama od oko 300 metara, a razvijene

su sve do 800 metara n.v. idući uz

vertikalni profil istočne, srednje i zapadne

Hercegovine.

Submediteranski ekosistemi šuma danas

trpe široki spektar antropogenih dejstava,

a posebno treba istaći šumske požare, nastale

usljed nepažnje, nemara i nekvalitetnog

odlaganja otpada, i neodrživu sječu

šumskih sastojina.

3. Ekosistemi šuma mediteransko-montanih

pejzaža

Osnovna fizionomska obilježja ovom pejzažu

daju šume cera i hrasta kitnjaka. Ovaj

U gorskim pejzažima sadržani

su i najočuvaniji ekosistemi

šuma bukve i jele, šuma bukve i

jele sa smrčom, šuma smrče i

jele, šuma gorskog javora i

gorskog jasena, a mnogi od njih

imaju sve atribute prašumskih

rezervata (Perućica, Igman,

Janj, Klekovača, Vitorog,

Kozara)

FONDEKO SVIJET/33/2011.


16 Tema broja

složeni pejzaž diferencira se na niz ekosistema:

■ Ekosistemi mediteransko-montanih šuma

kitnjaka i cera

■ Ekosistemi mediteransko-montanih frigofilno-termofilnih

šuma cera

■ Ekosistemi mediteransko-montanih termofilnih

šuma crnog jasena i cera

■ Ekosistemi termofilnih šuma medunca

■ Ekosistemi niskih šuma i šikara javora i

bjelograbića

■ Ekosistemi lijeske

4. Ekosistemi šuma gorskih pejzaža

Gorski pejzaži sadrže najproduktivnije te

ekonomski najvrijednije šumske ekosisteme

(“zeleno zlato Bosne i Hercegovine“) u

kojima se, još od neolitskog doba, tražila

korisna drvna biomasa. U gorskim pejzažima

sadržani su i najočuvaniji ekosistemi

šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa

smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog

javora i gorskog jasena, a mnogi od njih

imaju sve atribute prašumskih rezervata

(Perućica, Igman, Janj, Klekovača, Vitorog,

Kozara).

Uprkos činjenici da je prostor gorskih pejzaža

slabo naseljen, šumskim ekosistemima

prijeti opasnost od intenzivne i neselektivne

sječe visokih šuma i neprihvatljive

izgradnje i koncentracije građevinskih

objekata u atraktivnim dijelovima gorskog

pojasa (zimski rekreacijski centri Babin Do

na Bjelašnici, Vlašić, Kupres i Dugo polje

na Čvrsnici).

5. Ekosistemi šuma brdskih pejzaža

Na ovom prostoru se posebno ističe diverzitet

lišćarsko listopadnih šuma:

■ Ekosistemi običnog graba i hrasta kitnjaka

■ Ekosistemi montanih bukovih šuma sa

biskupskom kapicom

■ Ekosistemi montane bukve i bekice

■ Ekosistemi bukve i javora gluhača

■ Ekosistemi crnog grahora i hrasta kitnjaka

■ Ekosistemi acidofilnih šuma hrasta kitnjaka

Osnovne prijetnje šumskim ekosistemima

su:

■ Intenzivna konverzija i fragmentacija

šumskih staništa otvaranjem kamenoloma,

građevinskih površina, sječina

■ Intenzivna sječa privredno važnih vrsta

(bukva, hrast, plemeniti lišćari)

■ Izgradnja putnih komunikacija kroz

šumska područja

6. Ekosistemi šuma peripanonskih pejzaža

Na ovim staništima razvijene su bogate

lišćarsko-listopadne šume hrastova i peripanonske

bukve. Jedan od ozbiljnih

pritisaka na šumske ekosisteme je prekomjerna

sječa ( posebno plemenitih lišćara,

kao što je divlja trešnja), čime su direktno

ugrožene različite vrste ptica i

sitna divljač.

FONDEKO SVIJET/33/2011.

U posebno nepovoljnom stanju

u Bosni i Hercegovini su šumski

ekosistemi. Konverzija primarnih

šumskih staništa uvjetovana

je slijedećim aktivnostima:

intenzivna, prekomjerna i

neselektivna sječa šuma;

neuravnotežena izgradnja

putnih komunikacija, šumskih

puteva, energetskih postrojenja

(“male“ protočne elektrane),

turističke infrastrukture,

eksploatacija mineralnih

resursa itd

7. Ekosistemi šuma panonskih pejzaža

Šume vrba, topola, lužnjaka, jasena su dominantne

na ovim prostorima. Jedna od

ozbiljnih prijetnji je uzgoj vještačkih šuma.

Ekosistemi šuma - specifični

pejzaži

Poseban pečat unikatnosti prostora Bosne

i Hercegovine daju i specifični pejzaži, te i

ekosistemi šuma na tim prostorima.

1. Ekosistemi šuma visokoplaninskih

pejzaža

Planinski pejzaži u fizionomskom pogledu

diferenciraju se u dvije cjeline:

■ Pretplaninski pojas, koji obuhvata niske

šume i klekovinu planinskog bora

■ Planinski pojas iznad klekovine bora pod

prostranstvima visokoplaninskih rudina,

planinske tundre i diskontinuirane subnivalne

vegetacije oko snježnika.

Refugijumi glacijalne flore i faune

Iznad gornje granice visoke šume na najvišim

planinama bosanskohercegovačkih

Dinarida razvijen je pojas klekovine bora.

Gornju granicu visoke šume čine sastojine

sa subalpinskom bukvom, te sastojine subalpinske

smrče.

Intenzivna je deforestacija i izgradnja različitih

građevinskih objekata u pretplaninskom

pojasu, koja dovodi do destabilizacije

planinskih ekosistema (planine oko

Sarajeva, Vlašić i Vranica sa Prokoškim jezerom).

2. Ekosistemi šuma reliktno-refugijalnih

pejzaža

Pejzaži reliktnih borovih šuma

Pejzaž reliktnih borovih šuma diferencira

se na:

■ Ekosisteme dalmatinskog crnog bora

■ Ekosisteme šuma munike (na Orjenu, na

planinama oko Neretve, na Hranisavi)

■ Ekosisteme ilirskog crnog bora

3. Ekosistemi šuma: pejzaži reliktno-refugijalnih

ekosistema u klisurama i kanjonima

rijeka:

Slivno područje rijeke Une: Zastupljena je

vegetacija borovih šuma, lišćarsko-listropadnih

i tamnih četinarskih šuma.

Slivno područje rijeke Vrbas: Vegetacija

lišćarsko-listopadnih šuma, vegetacija reliktnih

dinarskih šuma jele, vegetacija svijetlih

četinarskih šuma

Slivno područje rijeke Bosne i njenih pritoka:

U slivnom području rijeke Bosne izdvajaju

se različiti tipovi refugijuma u odnosu

na osnovni tok i pritoke.

Refugijumi peripanonskog područja: Zastupljeni

ekosistemi srebrene lipe i jele.

Slivno područje rijeke Drine: U ovim refugijumima

nalaze se najočuvaniji dijelovi

prirode na nivou čitave Evrope ( prašuma

Peručica, prašumski rezervati ilirskog crnog

bora, mezijska bukva u kanjonima Sutjeske,

Pančićeva omorika u središnjem

dijelu kanjona Drine, Žepe i Govzne, polidominantne

zajednice crnog graba, crnog

jasena, srebrene lipe, bosanskog javora,

bjelograbića).

Slivno područje rijeke Neretve: Zastupljene

su zajednice sladuna (koji kod Donje

Jablanice obrazuje zasebne hercegovačke

šume), te zajednice kestena.

4. Močvarni pejzaži: Šumski močvarni

ekosistemi

Zastupljene su higrofilne zajednice šuma i

šibljaka vrba, joha, rakite i ive. Prisutna je

neselektivna i intenzivna sječa.

5. Šumski ekosistemi – pejzaži kraških

polja

Posebnu vrijednost pejzažima ovih polja

daju stabla čempresa koja svojim piramidalnim

oblikom dinamiziraju degradirane

ekosisteme oboda. Zastupljene su montane

šume lužnjaka , šume bijele i lomljive vrbe,

hercegovačke šume sladuna, šume kitnjaka

i cera po obodu. Zastupljena je sječa šuma

u obodnom pojasu.

2011. godina - Međunarodna

godina šuma

Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih

naroda br. 61/193 proglašena je 2011.

godina Međunarodnom godinom šuma, u

cilju podizanja svijesti društva o značaju

šuma i unaprijeđenja održivog gospodarenja,

zaštite i stanja šuma na Zemlji.

U posebno nepovoljnom stanju u Bosni i

Hercegovini su šumski ekosistemi. Konverzija

primarnih šumskih staništa uvjetovana

je slijedećim aktivnostima: intenzivna,

prekomjerna i neselektivna sječa šuma;

neuravnotežena izgradnja putnih komunikacija,

šumskih puteva, energetskih postrojenja

(“male“ protočne elektrane), turističke

infrastrukture, eksploatacija

mineralnih resursa itd.

Šumama se mora gospodariti na održiv način,

u cilju zadovoljenja društvenih, ekoloških

i ekonomskih potreba sadašnjih, ali

i budućih generacija.


Tema broja

17

I U NJOJ SE ČEDO LJULJA

Naša zemlja još uvijek ima dosta šumskog bogatstva i kad se tome doda

povećanje temperature i povećane sume oborina, te povećane koncentracije

CO 2

, dobija se slika “raja na zemlji” u kome i šuma predstavlja bitnu komponentu

Željko Majstorović, klimatolog

O

klimatskim promjenama još uvijek

se vode rasprave. Dok jedni već

uveliko planiraju akcije za njihovo

sprječavanje, drugi još uvijek sumnjaju u

njihovo postojanje. I čak bi bilo lako pomirljivo

reći, istina je negdje na sredini,

kada ne bilo i drugog aspekta problema.

Kada bolje razmislimo, nije samo atmosfera

ugrožena, nego i ostali resursi na planeti

Zemlji (voda, zemljište, biljni pokrivač, životinjski

svijet), zapravo, biosfera u cjelini.

Kada se ovo, gore navedeno, uzme u obzir,

lako se dođe do zaključka da su klimatske

promjene samo jedan aspekt ugroženosti

Planete, pa se postavlja i obrnuto pitanje: je

li cijela priča o klimatskim promjenama

samo politika “drž’te lopova” (pazite, ... klimatske

promjene) da bi pravi lopov utekao,

ili se bar privremeno sakrio!

Jedan od najvažnijih aspekata ugroženosti

biosfere je ugroženost šuma, a one su, opet,

veoma bitna komponenta klimatskih promjena,

jer šume su jedan od najznačajnijih

moderatora klime. Šume su ugrožene i sje-

čom i klimatskim promjenama (promjena

uvjeta staništa) i emisijom štetnih plinova

(kisele kiše), te zagađivanjem rijeka, vodotoka

i zemljišta.

Obrnuto, nestajanje šume pospješuje lokalno

i globalno zagrijavanje. Poznato je da

šume, odnosno zeleni pokrivač, utječu na

bilancu sunčevog zračenja, te koriste jedan

dio sunčeve energije za proces fotosinteze.

Tako djeluje na ublažavanje temperaturnih

Jedan od najvažnijih aspekata

ugroženosti biosfere je ugroženost

šuma, a one su, opet,

veoma bitna komponenta

klimatskih promjena, jer šume

su jedan od najznačajnijih

moderatora klime. Šume su

ugrožene i sječom i klimatskim

promjenama (promjena uvjeta

staništa) i emisijom štetnih

plinova (kisele kiše), te zagađivanjem

rijeka, vodotoka i

zemljišta

ekstrema i povećanje vlage u zraku. One,

također, utječu na strukturu i raspodjelu

oborina, na formiranje polja vjetra i zračna

strujanja u samoj šumi i njenoj okolici, te

reguliraju otjecanje vode i vrše njeno pročišćavanje.

Osim toga, u procesu fotosinteze

troši se velika količina CO 2

, koji je, svakako,

najefektniji staklenički plin. Posebno

je značajan i utjecaj šume na zaštitu od

emisije plinova i čvrstih čestica od kojih i

sama šuma može biti ugrožena. Šuma vrši

filtraciju zraka, tzv. “iščešljavanja” čvrstih

čestica. One, te razni aerosoli koji padaju

prema zemlji, zadržavaju se na lišću, granama,

stablima i tu se lijepe, a kasnije ih

kiša spere i odvede u tlo. Filtracija zraka

zasniva se na tome da je šuma efikasna

prepreka horizontalnom strujanju zraka,

jer izukrštane grane imaju poznati efekt

rešetke. Neke biljke imaju sposobnost da

izlučivanjem fitoncida dezinficiraju zrak,

odnosno ispoljavaju biokemijski efekt redukcije

zagađivača (smanjuju broj mikroba)

i sposbnost apsorpcije otrovnih supstanci.

Značajna je i uloga šume u

neutralizaciji neugodnih mirisa, koji se

FONDEKO SVIJET/33/2011.


18 Tema broja

U današnje vrijeme, u uvjetima

sve izraženije ekološke krize u

cijelom svijetu, šume sa svojim

poznatim ekološkim svojstvima

imaju posebnu ulogu u reguliranju

prirodne (životne) sredine

zaštitno-regulatornom i sanitarno-higijenskom

funkcijom i,

grubo rečeno, predstavljaju

“pluća zemljine kugle”

Ubrzana erozija na “Josipovoj stazi”

U prvom Nacionalnom izvješću o klimatskim

promjenama, pored povećanja temperature za

0,8 0 C, govori se o sve većoj promjenljivosti vremena,

sve većoj oscilaciji temperatura i promjeni

režima oborina

šire od energetskih postrojenja, prometa,

odlagališta smeća, kanalizacije..., kao i

smanjenja buke i radioaktivnosti.

Na taj način svaka šuma bitno određuje

(moderira) mikroklimu nekog kraja, a

kompletan šumski pokrivač moderira globalnu

klimu.

U današnje vrijeme, u uvjetima sve izraženije

ekološke krize u cijelom svijetu, šume

sa svojim poznatim ekološkim svojstvima

imaju posebnu ulogu u reguliranju prirodne

(životne) sredine zaštitno-regulatornom

i sanitarno-higijenskom funkcijom i,

grubo rečeno, predstavljaju “pluća zemljine

kugle”.

Sve gore navedeno, govori da je šumski pokrivač

jedan od najvažnijih čimbenika,

koji ublažava negativne efekte klimatskih

promjena. S druge strane, neki efekti klimatskih

promjena povoljno utječu na

šumski pokrivač. Međutim, kao i kod ostalih

aspekata klimatskih promjena, kao odlučujući

čimbenik za opstanak šume pojavljuje

se čovjek.

Kod nas je, kao posljedica ratnih zbivanja,

bar privremeno umanjen efekat emisije

štetnih plinova, ali je sječa šuma intenzivirana

u svrhe profita, pa se, sa stanovišta klimatskih

promjena u našoj zemlji, nekontrolisana

sječa šuma nameće kao problem broj

jedan. Ta je sječa vrlo često bespravna i nestručna,

tako da u kratkom vremenskom

periodu stvara velike površine goleti. Ove

ogoljene površine vrlo brzo stradaju od erozije,

naročito u brdsko-planinskom području,

gdje je intenzitet oticanja velik. Voda

spere tanki plodni sloj zemljišta, te nastaju

vododerine i prostrane kamenite oblasti, čineći

tako proces bespovratnim. Kada se

tome doda devastiranje poljoprivrednog zemljišta

i sve veće površine pod betonom i

asfaltom, tada dobivamo sliku poremećenog

okoliša, koji, svakako, utječe na mikroklimu

određenog područja, a pošto je to

trend i u ostalim dijelovima svijeta, i na globalne

klimatske promjene.

U prvom Nacionalnom izvješću o klimatskim

promjenama, pored povećanja temperature

za 0,8 0 C, govori se o sve većoj promjenljivosti

vremena, sve većoj oscilaciji

temperatura i promjeni režima oborina.

Naime, sume oborina ne pokazuju bitne

promjene, ali s jedne strane imamo povećanje

inteziteta oborina, to jest, veću količinu

oborina u kraćim intervalima, a sa druge

strane, između tih intervala, duže sušne periode,

što je, takođe, posljedica gore navedene

promjenljivosti vremena. Broj dana sa

snježnim pokrivačem se postepeno smanjuje,

a stabilnost snježnog pokrivača je generalno

manja zbog sve većih temperaturnih

oscilacija i čestih epizoda naglog topljenja

snijega tijekom zimske sezone. To smanjuje

ulogu snijega kao akumulatora vode na planinama.

Ovo utječe na bilancu vode u tlu i

podzemlju, jer se, zahvaljujući povećanim

intezitetima oborina i naglim topljenjem

snijega povećava količina vode koja se odlijeva

po površini zemlje i strmim padinama

planina. Tu, svakako, dodajmo i obrnuti

utjecaj - na goletima je intezivnije odlijevanje

vode na površini i brži proces topljenja

snijega, pa se na taj način proces erozije još

više ubrzava.

Još uvijek imamo šansu pravovremenom

intervencijom taj raj očuvati i zajedno s

drugim prirodnim bogatstvima ponuditi

turistima iz cijelog svijeta. Sječa i korištenje

drveta ostaje kao mogućnost, ali kontrolirana,

sukladno prirodnim prirastom

šume, što nas ponovo vraća osnovnom imperativu

današnjice - održivom razvoju.

Naime, nalazimo se na malom kosmičkom

brodu, koji ima ograničene resurse i koji je

i sam u procesu nastajanja (vulkani, potresi,

meteori itd..). Planeta Zemlja tim resursima

podržava živi svijet na planeti i ljulja

svoje najmladje čedo - ljudski rod, mazeći

ga i stavljajući mu na raspolaganje sve:

zrak, vodu, živi svijet (biljke i životinje),

naftu, mineralna bogatstva, ... i mnogo

toga još, pa čak i svoju prošlost i budućnost,

uvjerena da će ono najvažnije što mu

je dala, a to je razum, biti njegov vodič u

budućnost.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Tema broja

19

UZAJAMNO DARIVANJE

OPSTANKA

Lako se zaključuje da gospodarenje šumama ima veliki utjecaj na kvalitetu i

kvantitetu voda, ali i da gospodarenje vodama, može imati utjecaj na šumske

resurse. U cilju očuvanja i jednih i drugih, neophodno je uskladiti gospodarenje

šumama i vodama

Mr. Dalila Jabučar, dipl. ing. građ;

Sabina Hadžiahmetović, dipl. ing. građ.

Institut za hidrotehniku Sarajevo

Bilo kao kap ili kao slap - voda je nositelj

života.

Uz nju i/ili u njoj, gotovo uvijek sudjeluje

i slavi život – šuma…

Šuma i voda su obnovljiva prirodna

bogatstva zavisna jedno o drugom.

Od ukupne količine vode na Zemlji

97,3% je slana voda. Od ukupnih količina

slatke vode, 90% je nedostupno čovjeku,

životinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se

nalazi u velikim dubinama ispod zemljine

površine. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo,

koje neprekidno kruži u prirodi.

Ona se isparava u atmosferu i vraća kao

oborina, što se prosječno ponavlja oko 40

puta godišnje.

Šuma je sa stanovišta upravljanja vodama

vrlo korisna, jer povoljno utječe na kvalitetu

podzemnih i površinskih voda, opskrbu

vodom i sprečavanje brzog otjecanja voda.

Šumski ekosistemi raspoređuju oborinsku

vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja,

prizemne flore, vrsti tla, reljefu, te slojevitosti

šumske vegetacije. Raspored vode u

šumi pogoduje održavanju vodne ravnoteže

u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz

šume istječe znatno manje vode nego sa

poljoprivredne površine.

Bosna i Hercegovina je na visokom mjestu

u Europi, zahvaljujući šumi i sposobnosti

rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu.

Prednost BiH u hidrološkom smislu, usko

je povezana za prirodnost i strukturu njenih

šuma, ali isto tako i za klimatske prilike,

obzirom na značajne količine raspoložive

vode, odnosno oborina.

Šumske sastojine trebaju velike količine

vode, koje troše isparavanjem lisne površine

(lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka,

odnosno transpiracijom. Naročito velike

količine vode transpirira šumsko drveće

nizinskih šuma - hrast lužnjak, poljski jasen,

vrba, crna joha, domaće topole, dok

vrste drveća pribrežja i gora, imaju manju

transpiraciju. Tako primjerice, poljski jasen

transpirira oko 700 mm vode, hrast

lužnjak od 400 do 600 mm, bukva 300 mm,

jela i smrča 350 mm, hrast crnika 200 mm,

crni bor 150 mm vode.

Osim potrošnje vode za transpiraciju, a što

je povezano uz fotosintezu u smislu opskrbe

biljaka biogenim elementima, šumsko

drveće zadrži na krošnjama od 16% (hrast

lužnjak i kitnjak) do 40% (jela i smrča)

oborinske vode, tzv. intercepcija.

Prizor iz zagađene rijeke

Usvajanjem Varšavske Rezolucije,

europski ministri šumarstva

poslali su poruku da su

šume i vode trenutno jedan od

najvažnijih problema šumarske

politike u Europi

Podaci

Navedene količine transpiracije i intercepcije

odnose se na prosječne količine vode

tijekom jedne godine. Varijacije se javljaju

zavisno o klimatskim prilikama, a naročito

oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija),

te količinama kiše koja padne u jednom

mahu (intercepcija). Proračun količina

zadržane, potrošene i izgubljene vode u

šumi (ha/god.) zavisi od ukupne količine

oborina, od transpiracije i intercepcije pojedine

vrste drveća, sklopa sastojine, te vrste

i dubine šumskog tla.

Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju

davno poznate činjenice o velikom

utjecaju šume, na vodne odnose u prostoru,

te na međusobnu ovisnost i neraskidivu

vezu između šuma i voda. Rukovodeći se

ovom spoznajom, lako se zaključuje da

gospodarenje šumama ima veliki utjecaj

na kvalitetu i kvantitetu voda, ali i da gospodarenje

vodama, može imati utjecaj na

šumske resurse. U cilju očuvanja i jednih i

drugih, neophodno je uskladiti gospodarenje

šumama i vodama.

Kroz Varšavsku Rezoluciju o šumama i vodama,

koja je usvojena na Petoj Ministarskoj

konferenciji o zaštiti šuma Europe

(Warsaw, Poland, novembar 2007.), odgovorni

ministri naglasili su ključnu ulogu

koju održivo upravljanje šumama igra u

zaštiti kvalitete vode i promicanju ukupnog

upravljanja slivnim područjem.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


20 Tema broja

I rijeke umiru...

Sklad prirode: voda šuma, srne

Obaveze

Potpisivanjem Varšavske Rezolucije, zemlje

članice ŠUMA EUROPE obvezale su

se da će:

- Održavati i poboljšati zaštitne funkcije

šuma za vode i zemljište, kao i za ublažavanje

lokalnih, s vodom povezanih, prirodnih

nepogoda, putem održivog upravljanja

šumama, uključujući državno i privatno

partnerstvo;

- Procijeniti programe pošumljavanja i obnavljanja

šuma vezano za njihove utjecaje

na kvalitetu i kvantitetu vodenih resursa,

smanjenje poplava i sprječavanje erozije

tla;

- Promovirati obnavljanje degradiranih

šuma, naročito na plavljenim ravnicama i

gornjim slivnim područjima u korist vodnog

okoliša, smanjenje poplava, očuvanje

bioraznolikosti i zaštite tla;

- Razviti i poboljšati politike za upravljanje

šumskim i vodnim resursima koje doprinose

održavanju ekosistema i održivom

osiguranju njihovih usluga;

- Koordinirati politikama upravljanja šumskim

i vodnim resursima kroz nacionalne

šumarske programe ili ekvivalente, i integrirane

planove upravljanja vodnim resursima

i strategije na odgovarajućim nivoima;

- Razviti odgovarajuće ili unaprijediti postojeće

institucionalne aranžmane za bolju

suradnju pri adresiranju međusobne povezanosti

pitanja vezanih za šume i vode;

- Implementirati upravljanje šumama i vodama

na nivou prekograničnih slivova;

- Poboljšati obrazovanje, obuku, istraživanje

i savjetodavne službe u svrhu promoviranja

znanja i razumijevanja interakcije

između šuma i voda;

- Podizati svijest javnosti o vezi između

šuma i voda, kao i o potencijalu šuma i njihovog

održivog upravljanja da poboljša

vodno okruženje;

- Razvijati dublje razumijevanje potencijalnih

posljedica klimatskih promjena na

interakciju šuma i voda, uključujući širenje

pustara i gubitak bioraznolikosti kao i učestalost,

obim i intenzitet poplava, oluja,

suša, šumskih požara, štetočina i bolesti;

- Razvijati odgovarajuće politike i strategije

za upravljanje šumama i vodnim resursima

na održivi način, kako bi se prilagodili

klimatskim promjenama i doprinijeli njihovom

ublažavanju;

- Procijeniti ekonomsku vrijednost šumskih

usluga koje se tiču kvaliteta i kvantiteta

vodnih resursa i smanjenja poplava, a

koje mogu koristiti društvu;

- Ekonomsko vrednovanje šumskih usluga,

a koje se tiču voda, ugraditi u relevantne

politike i strategije o šumama i vodama;

- Olakšati kreiranje i provedbu mjera koje

mogu uključivati ekonomske alate kao što

su plaćanje za usluge ekosistema, kako bi

se proširila i promijenila financijska osnova

za održivo upravljanje šumama i kako bi

se održale zaštitne funkcije šuma.

Briga

Usvajanjem Varšavske Rezolucije, europski

ministri šumarstva poslali su poruku da su

šume i vode trenutno jedan od najvažnijih

problema šumarske politike u Europi.

U kontekstu očuvanja kvalitete šumskih i

vodnih resursa BiH, nadati se da će odgovorni

za gospodarenje šumama i vodama,

također prepoznati potrebu usklađivanja

gospodarenja sa ova dva resursa, te što prije

uključiti preporuke Varšavske rezolucije

u praksu gospodarenja šumama i vodama

u BiH. Do tada, svaki građanin treba da

pruži svoj osobni doprinos očuvanju šuma

i voda, koje znače život, ali istodobno i

predstavljaju ogledalo razine svijesti i kulture

življenja.

Neko je rijekama uskratio pjesmu

I šapat na stazama u povečerja

Ne tule nizvodno brodovi bijeli

Ne bijele djevojke platna svoja

Sunce se u mutnim vodama slama

Bosonoga djetinjstva kraj rijeke

Naša su davna sjećanja...

Djeca naše djece, ne traže bjelutak

U sjaju pjene

Niti svoj lik

Nad bistrom vodom nagnuta

Mrtve ribe na talasima ljeskaju

Obale crne, bezglasne, zametnute

Tu kraj nas, rijeke se u smrti valjaju

Ljudi ih ubijaju, zar ne

(Iz zbirke pjesama “Lirika vode”,

Milan Kosović)

Naime, brigom o vodama, do zdravijih

šuma, te brigom o šumama, do zdravijih

voda u svom okruženju, uz malo dobre volje,

osigurati ćemo svojoj djeci i budućim

generacijama, da njihove rijeke djetinjstva

budu bistre i da se u njima ogledaju slike

zdrave šume.

Crna rijeka

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Tema broja

21

KOCKA PO KOCKA,

STABLO PO STABLO

Turistima se tako pruža mogućnost da kupovinom jedne ili više šumskih

vrijednosnica direktno kompenziraju količinu CO2 koju su proizveli svojim

dolaskom i boravkom u Bosni i Hercegovini

Mija Martina Barbarić;

Tomislav Lukić, prof.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

u suradnji s Njemačkim društvom

za tehničku suradnju (GTZ)

već drugu godinu za redom kroz Projekt

„Eko kocke i šumske vrijednosnice“ provodi

pošumljavanje i zasađivanje turističkih i

klimatskih šuma na različitim lokacijama,

a prevenstveno Vlašića i Kupresa. Iako je

glavni cilj projekta stvaranje novih šumskih

kapaciteta koji su u skladu s prirodnim

okruženjem čime se doprinosi smanjenju

negativnih utjecaja klimatskih

promjena, projekt „Eko-kocke i šumske

vrijednosnice“ značajno doprinosi i podizanju

turističke atraktivnosti navedenih

područja, ali i promjeni i jačanju svijesti o

okolišu. Turistima se tako pruža mogućnost

da kupovinom jedne ili više šumskih vrijednosnica

direktno kompenziraju

količinu CO 2

koju su proizveli svojim dolaskom

i boravkom u Bosni i Hercegovini.

Za sadnju se koriste samo sadnice najbolje

kvalitete prema aktualnim normama u

Bosni i Hercegovini i pri tome se koriste

samo domaće vrste, čiji se izbor vrste

izvršava u suradnji s priznatim znanstvenim

institucijama.

Prilikom odabira lokaliteta za sadnju vodi

se računa o tome da predviđena površina

nije šuma niti je površina prvobitno planirana

u svrhu pošumljavanja. Ipak, odabrani

lokalitet mora biti prikladan za sadnju/rast

drveća, a u postupku odabira lokaliteta

očekuje se sudjelovanje i drugih institucija

od javnog interesa. Određeni lokaliteti za

sadnju šume će takvu namjenu zadržati najmanje

narednih 80 godina, a korištenje u

turističke svrhe dozvoljeno je samo u

ekološki prihvatljivom obliku (šumske

poučne/edukativne staze, planinarske staze,

ski-staze za nordijsko skijanje, kao i ekološki

prihvatljivo korištenje šumskih dobara

(med, skupljanje jagodičastog voća i gljiva).

Federalno ministarsvo okoliša i turizma

sve svoje aktivnosti počinje, ali i završava s

istim ciljem, a to je na najbolji način prezentirati

prirodne ljepote BiH, te pridonijeti

njezinom očuvanju. Tako je i ovaj projekt

odličan primjer kako svatko od nas

Turistički potencijali ojačani i

promovirani sađenjem šuma na

devastiranim bivšim šumskim

prostorima, uz materijalnu

simboliku koju nudi šumska

vrijednosnica pod nazivom u

BiH - Prijatelj okoliša - novi je

model aktualiziranja problematike

klimatskih promjena kroz

svrsishodnu konkretnu djelatnost

malim, simboličnim doprinosom može

utjecati na smanjenje klimatskih promjena.

Šumska je vrijednosnica doprinos smanjenju

klimatskih promjena u funkciji jačanja

svijesti o potrebi pojedinačnog

djelovanja, ali istovremeno jača i popularizira

turizam kao aktivnost i gospodarsku

djelatnost.

Turistički potencijali ojačani i promovirani

sađenjem šuma na devastiranim bivšim

šumskim prostorima, uz materijalnu sim-

boliku koju nudi šumska vrijednosnica

pod nazivom u BiH – Prijatelj okoliša –

novi je model aktualiziranja problematike

klimatskih promjena kroz svrsishodnu

konkretnu djelatnost.

„Eko-kocka i šumska vrijednosnica“ dodatno

je osnažena potporom i znanstvenopopularne

revije o prirodi, čovjeku i ekologiji

„FONDEKO svijet“ čije je trajno

opredjeljenje upravo jačanje svijesti o potrebi

očuvanja prirode i okoliša.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


22 Tema broja

POSEBNA KASA ZA KRŠ

Za buduće očuvanje prirodnih šuma, njene biološke i genetičke raznolikosti, od

izuzetnog značaja sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim

promjenama, prije svega od požara, napada insekta i patogena, od čega naše

šume u zadnje vrijeme nisu pošteđene

Prof. dr. Dalibor Ballian,

Šumarski fakultet, Sarajevo

Bosna i Hercegovina pripada grupi slabo

razvijenih zemalja Europe, gdje uporaba

šumskih i drugih prirodnih resursa

igra veliku ulogu u nacionalnoj ekonomiji. Bosanskohercegovačke

šume i šumska zemljišta

(obešumljene površine) su poznate i po raznolikosti

biljnog svijeta koji je vezan za njih, prije

svega tu su brojne endemske i subendemske

vrste. Pored toga je prepoznatljiva i po svojim

prirodnim ljepotama, koje su nezamislive bez

raskošnog šumskog bogatstva. Tako šume u

BiH predstavljaju i jedan od važnih prirodnih

ekosustava koji daju dobru osnovu za njen budući

održivi razvoj.

Svijet, pa tako i mi suočavamo se sa jednim

od najvećih aktualnih globalnih problema,

problemom klimatskih promjena, a treba

imati na umu da šume imaju veoma značajnu

ulogu u borbi za sprječavanje negativnih

efekata uzrokovanih klimatskim promjenama.

Otpornost šuma na klimatske promjene

zavisi od njihove površine, stupnja očuvanosti

biološke raznolikosti, očuvanosti strukture

šume i drvne zalihe. Za razliku od drugih

Europskih zemalja BiH se može pohvaliti s

velikom raznolikošću, i velikim učešćem prirodnih

šuma dobre strukture, kao i ustaljenim

površinama šuma i šumskih zemljišta,

jer nemamo tendenciju smanjenja tih površina,

nego naprotiv povećanja.

‘’Šume’’ presudni čimbenik u apsorbiranju i

Makedonski hrast kod Stoca

Vodopad Štrapala na zapadnim obroncima Vranice

(Gornji tok Vrbasa)

akumuliranju CO 2

iz atmosfere. Obzirom na

stanje naših šuma, BiH ima sve pretpostavke

da bude jedna od rijetkih zemalja koja može

uspješno da odgovori na strogo postavljene

međunarodne zahtjeve u vezivanju i akumuliranju.

Ipak mi dolazimo u grupu malih zemalja

koje nisu obavezne da ispune sve postavljene

uvjete koje proističu iz Okvirne

konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim

promjenama i Kyoto protokola.

Za buduće očuvanje prirodnih šuma, njene

biološke i genetičke raznolikosti, od izuzetnog

značaja sprječavanje nastanka štetnih

posljedica izazvanih klimatskim promjena-

Veliki problem u zadnjem desetljeću

su i neplanska korištenja

šumskih hidropotencijala, prije

svega male hidrocentrale, ali

nadvila se i nova opasnost a to je

izgradnja novih termocentrala.

Zbog svega navedenog a posebice

zbog očuvanja naših šuma,

preventiva i borba protiv klimatskih

promjena treba da bude

primarni zadatak svih sudionika u

vlasti, i na svim razinama društvene

zajednice u BiH

ma, prije svega od požara, napada insekta i

patogena, od čega naše šume u zadnje vrijeme

nisu pošteđene. Tako svi štetni utjecaji

klimatskih promjena mogu znatno utjecati

na prirodnu dinamiku šumskih ekosustava.

Ipak šumari ulažu ogromne napore za zaštitu

i unapređenju šumskih ekosustava. Međutim,

zbog negativnog utjecaja čovjeka, putem

kiselih kiša ili drugih vidova industrijskog

zagađivanja, naročito tokom zadnjih desetljeća,

javlja se intenzivnije propadanje šuma, a

što nanosi neprocjenjivu štetu šumskim resursima

i imovini stanovništva.

Veliki problem u zadnjem desetljeću su i neplanska

korištenja šumskih hidropotencijala,

prije svega male hidrocentrale, ali nadvila se i

nova opasnost a to je izgradnja novih termocentrala.

Zbog svega navedenog, a posebice zbog očuvanja

naših šuma, preventiva i borba protiv

klimatskih promjena treba da bude primarni

zadatak svih sudionika u vlasti, i na svim razinama

društvene zajednice u BiH.

Temeljem toga, a prema analiziranim izvorima

domaćih i relevantnih međunarodnih

konvencija, sporazuma, programa, rezolucija

i deklaracija može se predložiti vlastima BiH

čitav niza aktivnosti vezanih za adaptaciju i

borbu s klimatskim promjenama.

Prije svega je potrebno raditi na tome da naši

šumski ekosustavi budu što stabilniji jer

samo takvi su garancija dobre prilagodbe klimatskim

promjenama i bolje adaptibilnosti.

Ovdje se prije svega treba naglasiti stabilnost

prirodnih šuma.

Uskladiti postojeću legislativu, koja će tretirati

problematiku klimatskih promjena na razini

države, te entiteta uvažavajući specifičnu

situaciju u kojoj se nalazi BiH.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Tema broja

23

Razviti međusektorsku suradnju u borbi s

klimatskim promjenama, jer samostalni potezi

ne vode probitku, već gubitku. Inače u

praksi smo svjedoci da veoma često se ne

provode nikakve koordinirane aktivnosti između

sektora koji su zainteresirani za borbu

s klimatskim promjenama. Tako svaki od

sektora radi za sebe i provodi svoje inicijative

na račun drugih.

Krenuti aktivnosti na praćenju klimatskih

promjena kroz organiziranje trajnih i privremenih

pokusnih površina na terenu, uz sustavna

genetička istraživanja na laboratorijskoj

razini, jer se za sada samo prate klimatski

podatci a kako reagiraju šume i ekosustavi

nemamo nikakvih informacija. Svi dobiveni

podatci bi se nakon toga slijevali u jednu bazu

podataka, a podatci bi bili temelj za donošenje

pravovremenih i valjanih strateških odluka

u borbi s klimatskim promjenama, ali i

planskom razvoju BiH. Potrebno je sustavno

raditi na osiguranju stalnih fondove za financiranje

istraživačkih projekata vezanih za klimatske

promjene, na razinama državnih,

entitetskih i kantonalnih ministarstava, kao i

zainteresiranih privrednih subjekata, a ne

samo čekati da se ostvari neka dobit iz šuma.

Aktivno se uključiti u korištenje alternativnih

izvora energije, gdje će biomasa biti jedan od

ključnih energenata, te je potrebno prići

istraživanjima biomase i njenoj uporabi i

uvođenju u uporabu.

Osigurati podršku lokalne i šire društveno

političke zajednice, te međunarodnih asocijacija,

da bi uspješno pristupili borbi protiv

klimatskih promjena, jer se mogu stalno javljati

određeni administrativni problemi, kao i

problemi materijalne podrške. DPZ treba da

osigura sustavno financiranje, kao i određene

interventne fondove, te da osigura određena

davanja kroz određene takse za borbu protiv

klimatskih promjena.

Radi lakše borbe s klimatskim posljedicama

naročito lokalnog stanovništva potrebno

je imati organizirani fond iz koga se

mogu pokrivati štete proistekle iz klimatskih

promjena i intervenirati za aktivnosti

koje se provode u okviru prilagodbe na klimatske

promjene.

Kako su šume najvažniji čimbenik u vezivanju

stakleničnih plinova, te smanjenju negativnog

utjecaja klimatskih promjena potrebno

je raditi na povećanju njihovih površina.

Pored toga treba težiti da se povećaju i površine

pod visokim šumama kroz pošumljavanja

i konverzije niskih šuma u visoke.

Razlozi za prevođenje niskih šuma u visoke

su u tome što visoke igraju značajniju ulogu u

kruženju materije u atmosferi i manje iscrpljuju

tlo, a više vežu staklenične plinove. Temeljem

toga na nacionalnoj razini je potrebno

ponovo formirati fond za pošumljavanje

krša na razini BiH, Federacije BiH i kantona/

županija.

Aktivno provoditi medijsku kampanju o

značaju borbe s klimatskim promjenama u

narednom periodu, uz korištenje svih medija.

ČUVARI

RAVNOTEŽE

Šume su najveća podloga i oaza biološke

raznolikosti. One čine poseban ekološki sustav, u

kojem biotički čimbenici pružaju velike mogućnosti,

skoro neograničene u razvoju različitih biocenoza

Zineta Mujaković, dipl. biolog

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Najveće bogastvo različitih biocenoza

je u tropskim kišnim šumama.

Zanimljivi su podaci da u Južnoj

Americi oko rijeke Amazon ima više biljnih

vrsta, nego u cijeloj Europi, računajući

i Rusiju. Bogastvo biloških vrsta je uslov za

zastupljenost životinjskih vrsta.

Iz kišnih šuma potječu i mnogobrojne vrste

voća, povrća i začina bez kojih bi naša

prehrana bila nezamisliva, kud i kamo siromašnija,

primjerice banane, avokado,

kikiriki, kakao, kokos, kafa, paprika, paradajiz,

vanilija i cimet. Dalje, mnogobrojne

vrste drveća, koje su skup građevinski materijal

primjerice tikovinu i mahagonij,

koje se nemilosrdno sijeku, a ne obnavljaju;

kišne šume predstavljaju stanište i za

više od 30 tisuća različitih cvjetnica, pa bismo,

nastavimo li ih uništavati, mogli ostati

i bez materijala za mnogobrojne lijekove

i čajeve, te različitih kemijskih tvari.

Dom i izvor hrane mnogim vrstama

Šume BiH

Specifičnost naših šuma očituje se u velikoj

biološkoj raznolikosti i različitosti ekosustava

nastalih na raskrižju biogeografskih

regija; kontinentalne, planinske, panonske

i mediteranske, radi toga obilujemo bogastvom

ekosustava šuma mediteranskih

pejzaža, submediteranskih pejzaža, mediteransko-montanih

pejzaža i gorskih pejzaža.

Značaj bosansko-hercegovačkih šuma je

nemjerljiv. Više od polovine površine zauzimaju

šume i šumska zemljišta, a o njihovom

dobrom zdravlju svjedoči činjenica da

se u njima mogu sresti vuk i medvjed koji

se inače rijetko mogu vidjeti u Europi.

Ogromno je i bogatstvo drugih divljih sisara,

ptica, leptira, gmizavaca, vodozemaca u

našim šumama. Izuzetno florističko bogatstvo

i raznovrsnost, kao i široki prostori

pod nedirnutim šumama, sa skoro potpuno

očuvanim prirodnim stanjem, što predstavlja

rijetkost na našem kontinentu, stav-

Savršenu uzajamnu

ravnotežu i povezanost

čovjeka i prirode, koja

se održavala i postojala

od nastanka čovjeka,

polako ali sigurno kroz

vjekove je narušena, da

bi u današnje “suvremeno”

doba dostigla

drastične razmjere

FONDEKO SVIJET/33/2011.


24 Tema broja: Značaj i zaštita šuma

Foto: D. Šoljan - Hojta

Drveće - obnovljiv ili

neobnovljiv izvor energije

Drveća su obnovljiv izvor energije, jer drvo

koje posiječemo možemo zamijeniti novim.

Međutim, mnogim šumama potrebne su

stotine godina za obnovu i one se ne mogu

nadomjestiti na brzi način. Mnoga od posječenih

drveća nadomjestiti će se za jako

dugi vremenski period, dok se neka neće

nikada.

Neodrživo gospodarenje šumama nastaje

kada se drva posjeku, a na njihova mjesta

se ne zasade nova.

No, šume nisu samo rezervati nebrojenih

biljnih i životinjskih vrsta, već imaju i važnu

ulogu u razmjeni kisika i ugljičnog dioksida,

koji predstavljaju uvjet opstanaka

života, pa su s pravom proglašene “plućima”

našega planeta.

Nažalost, unatoč spoznaji o životnom znaljaju

Bosnu i Hercegovinu u sam centar

florističkog i vegetacijskog diverziteta čitave

Europe. Naše visoke planine nude veličanstvene

prizore smrča, jela, različitih vrsta

borova, kao i izuzetno bogatu paletu

listopadnog drveća.

Šume su čuvari prirode

Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti

mnogih područja, šume su “čuvari

prirode”, oaze biološke raznolikosti, one su

pluća i zeleno srce našeg planeta.

Šume su izuzetno važne živom svijetu na

zemlji . One su izvor hrane, izvor lijekova i

građevinskog materijala te pomažu održanju

čistog zraka i vode. Šume pružaju dom

od 50% do 90% ukupne svjetske populacije

biljnih i životinjskih vrsta! Zajednica šuma i

ovih vrsta regulira zemljinu atmosferu i

temperaturu - vitalni su za zdravlje našeg

planeta.

Njihove općekorisne funkcije odražavaju

zaštitu zemljišta od klizanja i erozije, bujica,

poplava; one čuvaju i pročišćavaju

vodu, a za vrijeme suše opskrbljuju vodotoke.

Čuvaju tlo, štite ga od isušivanja i osiromašenja,

obogaćuju ga što je bitno u

određenju poljoprivredne proizvodnje; u

utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju

čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju

atmosfere; te utjecaju na ljepotu

krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje,

oporavak, odmor i rekreaciju, za

razvitak turizma i lovstvo. Također, šume

su i čuvari mnogobrojnih biljaka i životinja,

one su dom i izvor hrane milijunima

ptica, životinja i insekata.

Savršenu uzajamnu ravnotežu i povezanost

čovjeka i prirode, koja se održavala i

postojala od nastanka čovjeka, polako ali

sigurno kroz vjekove je narušena, da bi u

današnje “suvremeno” doba dostigla drastične

razmjere.

Kada se samo jedno drvo posiječe, cijele

zajednice živih bića koje su živjele u i oko

njega po automatizmu bivaju uništene !

Nakon sječe šume tlo ostaje ogoljelo, bez

FONDEKO SVIJET/33/2011.

zaštite, podložno svim negativnim utjecajima

prirode. Bez korijenja drveća tlo nose

oborine, rijeke, i vjetrovi. U velikoj mjeri

gubi se sposobnost apsorpcije vlage, te se

rasipa i postaje neplodno. Sve ovo ima za

posljedicu promjene klime i živog svijeta

koji je naseljavao šumska staništa.

Činjenica je da se iz dana u dan povećava

broj stanovnika na zemlji, a samim tim i

broj naselja, industrijskih pogona, prometa,

elektrana... sve nas ovo upućuje na jednu

stvarnost da je sve manje bara, močvara, livada,

šuma, te biljnog i životinjskog svijeta.

Sve prirodno, čisti zrak, voda tlo žrtvovano

je za rad novih i uglavnom štetnih tehnologija

u industriji, poljoprivredi, energetici i

prometu.

Upravo narušavanjem sve onog prirodnog,

skretanjem rijeka iz njihovih prirodnih tokova,

isušivanjem vodenih površina te nemilosrdnim

krčenjem šuma, a posebno

tropskih, čovjek je izazvao ogromne, štetne

i dalekosežne posljedice, koje ozbiljno

ugrožavaju opstanak svih živih bića, pa i

njega samog.

čaju kišnih šuma, i općenito šuma, one se i

dalje nerazumno sijeku i uništavaju. Primjerice,

u 19. stoljeću zauzimale su oko

20% kopnene površine, a krajem prošlog

stoljeća ispod 7%.

Iako borba za njihovo očuvanje ima međunarodni

značaj, prema procjenama stručnjaka

godišnje nestane oko 170 000 km²

tropskih kišnih šuma. Nastavi li se taj

trend, one bi oko 2030. godine mogle potpuno

nestati. Jednako je alarmantna i procjena

da bi do 2020. godine moglo izumrijeti

čak i do 150 različitih vrsta biljaka i

životinja, od kojih čovjek mnoge, s obzirom

na njihovu zapanjujuću brojnost, neće

stići ni upoznati.

Na području Europske Unije pred izumiranjem

su šumski ekosustavi sisavca 27%.

gmizavca 10%, i vodozemca 8%. Klimatske

promjene prvo utječu na opseg vrsta drveća,

a naračito na one smještene na ekstremnim

područjima. Preduge i hladne zime,

pretopla ljeta, utiču na otpornost šuma kod

invazivnih vrsta.

Kako do toga ne bi došlo, pokrenute su

mnogobrojne inicijative. Primjerice, proglašavanje

zaštićenih područja, prodaja

samo drveća dobivenog selektivnom sječom,

te poticanje proizvodnje začina, ljekovitog

bilja i kaučuka, koje mogu donijeti

veću dobit od prodaje posječenih stabala.

Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih

naroda, 2011. godina proglašena je

Međunarodnom godinom šuma s ciljem

podizanja svijesti o održivom upravljanju,

očuvanju i održivom razvoju svih tipova

šuma.

Forum za šume Ujedinjenih naroda

(UNFF) najavljuje da će jedna od glavnih

tema u Međunarodnoj godini šuma biti

tzv. agrošumarstvo, odnosno sadnja drveća

na poljoprivrednim zemljištima, objedinjavanje

uzgoja usjeva, stoke i drveća.

Time će se omogućiti prirodnija i učinkovitija

proizvodnja hrane, krmiva i gnojiva.

Također, na taj bi se način, u idućih 50 godina

iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi

tona ugljičnog dioksida.


Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine

25

MUNIKA, ČETINAR

KOJI OPSTAJE

U skupini endemičnih reliktnih vrsta Bosne i Hercegovine mali je broj drvenastih

biljaka, a među njima nalazi se jedna vrsta bora (Pinus heldreichii Christ) koja je

u narodu poznata pod nazivima: munika, munjika ili bjelokori bor

Prof. dr. Dubravka Šoljan,

Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo

U

literaturnim izvorima koji sadrže

priloge o muniki mogu se naići različiti

znanstveni nazivi za ovu biljnu

vrstu u prvom redu zbog njenog različitog

sistematsko-taksonomskog shvaćanja.

Švicarski botaničar Hermann Christ

(1833.–1933.) u časopisu Verhandlungen

der naturforschenden Gesellschaft in Basel,

objavio rad 1863. godine u kojem je opisao

muniku kao novu vrstu četinara, utvrđenu

na planini Olymp u Grčkoj (locus classicus)

i dao joj naziv Pinus heldreichii. Ime vrsti

dao je u čast grčkog botaničara Theodora

Heldreicha. Vrlo brzo nakon otkrića ove vrste

Franjo Maly sakuplja primjerke bora na

planini Orijen, a koji dolaze do austrijskog

botaničara F. Antoine, monografa europskih

borova. Na temelju ovog nalaza Antoine

objavljuje 1864. godine novu vrstu bora

pod nazivom Pinus leucodermis. Izvjesno

vrijeme se smatralo da borovi s Olympa i

Orijena pripadaju različitim vrstama. Međutim,

kada je poznati botaničar August

Hayek otišao na locus classicus vrste P. heldreichii

zaključio je da borovi sa navedenih

planina ipak pripadaju istoj vrsti.

Dosta kasnije njemački botaničar Fridrich

Markgraf, koji je bio odličan poznavalac

flore Balkana, uočava da se u vrsti Pinus

heldreichii Christ mogu izdvojiti dva varijeteta

(što prihvaća većina sistematičara), a

to su: Pinus heldreichii Christ var. heldreichii

(tipični varijetet) i P. heldreichii

var. leucodermis (Antoine) Markgraf (bjelokori

bor) (syn.: P. leucodermis Antoine).

Ova dva varijeteta munike prihvaćena su i

u kapitalnom djelu Flora europaea (Tutin

et al., 1993). Navedeni varijeteti munike

razlikuju se kako u pogledu izvanjske, tako

i unutarnje građe: anatomiji iglica, morfološkim

karakteristikama češera, rasporedu

iglica na stabljici te obliku krošnje.

Taksonomskim, horološkim i fitocenološkim

problemima vezanim za muniku bavili su se i

naši botaničari P. Fukarek i R. Lakušić. U najnovije

vrijeme S. Šiljak-Yakovlev, F. Bogunić,

E. Muratović ovu vrstu su istraživali s molekularno-citogenetičkog

aspekta, dok su D. Ballian

i suradnici poduzeli obimno istraživanje

varijabilnost karaktera češera i sjemenki.

Munika (Pinus heldreichii Christ) - kora mlade individue

Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće i najbrojnije populacije

munike i to varijeteta Pinus heldreichii var. leucodermis, nalaze se na

planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica, Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav

Hercegovačkog endemičnog razvojnog centra. Također, u Hercegovini

susreće se na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih lokaliteta

munika se nalazi i na planini Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji

najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste

Morfološke odlike

Munika je drvo visoko od 30 do 35 m s

promjerom debla i do 1,5 m. Kora je u mladosti

bjelkastosiva, a u starosti pepeljastosiva.

Mlade grane imaju površinu poput

zmijske kože, a stara popucala kora u vidu

pravilnih pločica nalikuje panciru (Panzerkiefer,

njemački naziv za muniku!). Igli-

FONDEKO SVIJET/33/2011.


26 Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine

S obzirom na karakter endemičnosti

vrste Pinus heldreichii i na

višestruki značaj šumskih

sastojina ovog četinara već

davno je shvaćena potreba

njegovog očuvanja. Davne

1966. godine, Zakonom o

prirodnom i kulturno-istorijskom

nasljeđu RBiH, na prostoru

planine Čvrsnice osnovan je

Upravljani prirodni rezervat

Masna Luka koji i do danas

predstavlja izazov za znanstvenike,

a zbog svoje osebujne

ljepote privlači brojne planinare

i turiste

Kora starog stabla

ce su duge 6-9 cm, tamnozelene, krute, na

vrhu oštre, a pri vrhu grančica raspoređene

su u vidu zbijenih skupina i opstaju 5-6 godina.

Češeri (šišarke) su dugi 5-9 cm i široki

oko 2,5 cm. Prve godine imaju tamnoljubičastu

boju, a kada sazriju (IX i X

mjesec) s obje strane su svijetlosmeđi. Češeri

su krti i bodljikavi, a zriju dvije godine.

Sjemenke su duge 5-7 mm, s krilcem dužine

25-30 mm.

Vrijeme cvjetanja: maj i juni, ovisno o nadmorskoj

visini staništa.

Mladi, nezreli češeri (šišarke)

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Zreli češer

Ekološke karakteristike

Na planinama mediteranskog i supramediteranskog

područja sve do gornje granice

šume, u visinskom rasponu od oko 800 do

2200 m, a ponegdje i više, ali najčešće na

stjenovitim terenima subalpinskog pojasa,

susreću se raznovrsne šumske zajednice s

munikom. Negdje se munika nalazi u čistim

sastojinama, a negdje u miješanim s

drugim četinarskim i lišćarskim vrstama.

Populacije munike nalaze se na krečnjačkoj

podlozi, dolomitnoj ali i na serpentinskoj

i silikatnoj, na strmim padinama, najčešće

jugu eksponiranim. Na staništima

munike prosječne godišnje temperature tla

variraju između 8 i 3 °C, a raspon između

apsolutnih temperatura iznosi od - 45 do

45 °C, dok je relativna vlažnost zraka u rasponu

između 50 i 70%. Velike temperaturne

razlike, jaki vjetrovi i insolacija, također

snježni pokrivač su uvjeti staništa kojim su

izložene populacije munike i na koje su

one vrlo otporne. Zanimljivo je istaći da se

kod munike javlja viviparija, rijetka pojava

kod golosjemenjača, što predstavlja svojevrsnu

prilagođenost ove biljne vrste na nepovoljne

uvjete staništa.

Rasprostranjenost (areal)

Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće

i najbrojnije populacije munike i to varijeteta

Pinus heldreichii var. leucodermis,

nalaze se na planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica,

Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav

Hercegovačkog endemičnog razvojnog

centra. Također, u Hercegovini susreće se

na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih

lokaliteta munika se nalazi i na planini

Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji

najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste.

Munika ima relativno ograničeno rasprostranjenje,

jer se susreće samo na dva poluotoka

južne Europe, a to su Balkansko i Apeninsko.

Ova endemična, tercijarno reliktna vrsta lijepo

služi kao dokaz o nekadašnjoj jedinstvenoj

kopnenoj flori područja koje danas razdvaja

Jadransko more. Generalno se može

konstatirati da je areal munike izrazito isprekidan

(disjunktan). Na Balkanskom poluotoku

munika je rasprostranjena na području:

Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije,

Albanije, Grčke i Bugarske, a na

Apeninskom poluotoku nalazi se na jugu Italije

nekoliko malih populacija u regijama Calabria

i Basilicata. Stoga se može reći da je

munika balkansko-apeninski endem.

Značaj i zaštita

Munika stvara prirodne šumske sastojine

na navedenim područjima Balkanskog i

Apeniskog poluotoka. Procjena vrijednosti

općekorisnih funkcija šuma munike (ekološka

i društvena komponenta), na primjer

na Čvrsnici, pokazale su da su one deset

puta veće od gospodarske (sirovinske). Nadalje,

ova dendrovrsta uspješno se koristi

za obnovu šumskog pokrivača (reforestaciju)

na staništima pogodnim za njen opstanak,

a to su ekstremni uvjeti života na višim

nadmorskim visinama. Uz sve ovo

munika ima veliku dekorativnu vrijednost

te stoga ima primjenu u hortikulturi.

S obzirom na karakter endemičnosti vrste

Pinus heldreichii i na višestruki značaj

šumskih sastojina ovog četinara već davno

je shvaćena potreba njegovog očuvanja.

Davne 1966. godine, Zakonom o prirodnom

i kulturno-istorijskom nasljeđu RBiH,

na prostoru planine Čvrsnice osnovan je

Upravljani prirodni rezervat Masna Luka

koji i do danas predstavlja izazov za znanstvenike,

a zbog svoje osebujne ljepote privlači

brojne planinare i turiste.

Treba također navesti da je zapaženo u poslijeratnom

periodu da se na području Blidinjeg

jezera, zatim na Čvrsnici i Hranisavi

populacije munike šire. Na tom prostoru

razvijaju se prirodne šumske sastojine kao

posljedica smanjenog pašarenja što se

može uzeti u obzir kao jedna od mjera zaštite

ove visokovrijedne biljne vrste.

Munika se nalazi na spisku biljnih vrsta

za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine u

kategoriji rijetkih biljaka, a u IUCN crvenoj

listi je u grupi ugroženih vrsta s malim

rizikom.


Biodiverzitet na našim poljima

27

NEMA KUKOLJA U

SVAKOM ŽITU

Zakorovljenost oranica u Bosni i Hercegovini danas je općenito manja nego prije

7-10 decenija. Mnoge korovske vrste su značajno smanjile svoje prisustvo, a neke

su iščezle. Neke stare i nove vrste su se proširile na njihovo mjesto

Akademik Taib Šarić

Na sastav i brojnost korovske flore u

nekom području utiču, prije svega,

klima, zemljište i poljoprivredna

praksa. Od poljoprivredne prakse, odnosno,

antropogenog činioca, najveći uticaj

imaju izbor usjeva i sistem agrotehnike. Od

agrotehničkih mjera, na korove najviše

djeluju obrada zemljišta, đubrenje, vrijeme

i način sjetve, norma sjemena i njegova čistoća,

primjena herbicida i plodored. U

nekim slučajevima, više od svega djeluje

čišćenje sjemena.

Zbog navedenih činilaca, korovska flora na

nekom staništu nije statična nego je podložna

promjenama: neki korovi iščezavaju,

novi se šire na njihovo mjesto, a mijenja se

i brojnost biljaka nekih vrsta.

Ovdje ću se osvrnuti na promjene struktura

korovske flore u Bosni i Hercegovini u

posljednjih stotinu godina. U drugoj i trećoj

deceniji 20. vijeka, botanički stručnjaci

Zemaljskog muzeja u Sarajevu Komša i

Vasković su proučavali korovsku vegetaciju

sjeverne i srednje Bosne i o tome objavili

rezultate istraživanja. Pola vijeka poslije

njih - šezdesetih i sedamdesetih godina, ja

sam proučavao i objavio promjene korovske

flore u BiH u odnosu na nalaze prethodnih

istraživanja i obrazložio razloge tih

promjena. U posljednje dvije decenije nije

bilo tako sistematskih istraživanja, a poznato

nam je da je došlo do novih značajnijih

promjena u strukturi i brojnosti korovske

flore u Bosni, da su se pojavile nove,

uvezene, agresivne korovske vrste koje se

brzo šire i predstavljaju opasnost za poljoprivredu.

Upoređujući promjene sastava korovske

flore na oranicama Bosne, naročito u glavnim

žitima kukuruzu i pšenici, sa istraživanjima

Komše (1928) i Vaskovića (1931,

1933) pola stoljeća ranije, ustanovio sam

da je za tih pet decenija sa oranica nestalo

više korovskih vrsta koje su bile karakteristične

za primitivnu poljoprivredu, odnosno

lošu agrotehniku.

Nekada česti korovi su gotovo iščezli sa njiva,

naročito: Conyza canadensis, Agrostemma

githago, Melampyrum arvense,

Bidens tripartita, Verbena officinalis,

Prunella vulgaris, Centaurea scabiosa,

Cichorium intybus, Lolium temulentum,

Sambucus ebulus, Arctium lappa i

Rubus caesius. Neki od njih se danas

mogu sresti na zapuštenim livadama i na

ruderalnim staništima.

Na smanjenje brojnosti ovih i još nekih vrsta

uticalo je više činilaca, a naročito: mašinsko

čišćenje sjemena usjeva, mnogo

bolja obrada zemljišta, bolje đubrenje, plodored,

gušći sklop usjeva i herbicidi. Trijerisanje

sjemena žita, koje je uvedeno u

praksu u Bosni prije 7-8 decenija, uveliko

je smanjilo zastupljenost nekih vrsta korova,

a naročito vrsta iz rodova Vicia i

Lathyrus, kao i Agrostemma githago, Lolium

temulentum i Melampyrum arvense.

Ovi korovi, koji su nekada bili najbrojniji

u strnim žitima, ili su potpuno iščezli,

ili im je brojnost jako smanjena. Dok je

nekada važila poslovica “u svakom žitu

ima kukolja”, ovaj korov se danas može vrlo

rijetko naći.

Primjena herbicida u drugoj polovini 20.

vijeka čini dalju veliku promjenu korovskih

zajednica. Tako ustaljeni triazinski

herbicidi u kukuruzu efikasno suzbijaju

većinu jednogodišnjih korova, ali ostaju da

rastu otporne višegodišnje vrste. Među njima

su najčešće: Agropyron repens, Potentilla

reptans, Mentha arvensis, Convolvulus

arvensis, Equisetum arvense,

Cirsium arvense, Rorippa sylvestris,

Sonchus arvensis, Stachys palustris. Ove

otporne vrste korova predstavljaju veliki

problem i u savremenoj agrotehnici.

U istom pedesetogodišnjem periodu neke

korovske vrste na ispitivanim područjima

Kukolj

Ambrozija

su postale češće. Takve su u kukuruzu:

Agropyron repens, Chenopodium album,

Chenopodium polyspermum,

Amaranthus retroflexus, Setaria spp., a u

pšenici: Galium aparine, Veronica persica,

Stellaria media, Lamium purpureum,

Ambrosia artemisiifolia itd.

Kukolj (lijevo) je iščezao sa naših polja,

dok je ambrozija (desno), vrlo opasan korov

i alergogen, osvojila mnoga naša polja i

druga staništa

Divlja zob (Avena fatua, a mnogo manje

Avena ludoviciana) se posljednjih decenija

jako širi u područjima sjeverozapadne

i zapadne Bosne Najviše je raširena u planinskim

kraškim poljima - Livanjskom,

Duvanjskom i Glamočkom, a naročito u

opštini Livno. Najbrojnija populacija divlje

zobi je u jarim strnim žitima, naročito ječmu.

Osim na obradivim površinama, na

mnogim mjestima divlja zob je nađena

kraj puteva i na drugim ruderalnim staništima.

Razlozi velikog širenja divlje zobi u

nova područja jesu: sjetva nečistog (kontaminiranog)

sjemena (neki seljaci siju vlastito

sjeme žita u kojem ima sjemena divlje

zobi); žetva žita kombajnima koji rasturaju

sjeme divlje zobi po parceli i putovanje

kombajna iz nizijskih u visinske krajeve i

obratno, radi žetve; upotreba nezrelog stajnjaka

u kojem ima sjemena divlje zobi; pogrešan

postupak sa otpacima vršidbe i trijerisanja;

prenošenje slame žita u kojoj ima

sjemena ovog korova; nečiste sijačice za

žito; zanemarivanje plodoreda i praktikovanje

monokulture žita; eliminacija osjetljivih

korova herbicidima u žitima; relativ-

Upoređujući promjene sastava

korovske flore na oranicama

Bosne, naročito u glavnim

žitima kukuruzu i pšenici, sa

istraživanjima Komše (1928) i

Vaskovića (1931, 1933) pola

stoljeća ranije, ustanovio sam

da je za tih pet decenija sa

oranica nestalo više korovskih

vrsta koje su bile karakteristične

za primitivnu poljoprivredu,

odnosno lošu agrotehniku

FONDEKO SVIJET/33/2011.


28 Biodiverzitet na našim poljima

Efekti agrotehnike

Na parcelama gdje se primjenjuju herbicidi, sastav

korovskih zajednica je mnogo drugačiji nego

na njivama bez herbicida. To su pokazali brojni

ogledi i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri

smanjili populaciju osjetljivih korovskih vrsta

na otpornost divlje zobi prema većini

herbicida.

Kombajniranje žita je stimulisalo veće širenje

nekih korova sitnog i laganog sjemena,

kao što je Apera spica-venti, Ambrosia

artemisiifolia i još neke. Posljednjih decenija

došlo je do naglog širenja i divljeg sirka

(Sorghum halepense) i ambrozije

(Ambrosia artemisiifolia) na obradivim

površinama od rijeke Save prema jugu.

Smrdljiva kopriva (Galeopsis tetrahit) se

takođe proširila na mnoga nova područja

u raznim krajevima Bosne, pa i u Hercegovini.

Šire se i nove invazivne korovske vrste,

kao što su Abutilon theophrasti,

Xanthium strumarium i Datura stramonium,

zatim Conyza canadensis. Ovo je

nekada bio korov pretežno ruderalnih staništa

i zapuštenih livada, ali se sada sve

češće nalazi i na oranicama.

Uticaj herbicida. Na parcelama gdje se primjenjuju

herbicidi, sastav korovskih zajednica

je mnogo drugačiji nego na njivama

bez herbicida. To su pokazali brojni ogledi

i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri

smanjili populaciju osjetljivih korovskih

vrsta. Na njihovo mjesto su se raširile otporne

vrste, koje sada predstavljaju veći

problem nego što su bile ranije. To se posebno

odnosi na višegodišnje širokolisne i

uskolisne korove koje standardni herbicidi

uglavnom ne uništavaju.

Ostala agrotehnika i druge agrotehničke

mjere, kao što su plodored, navodnjavanje,

odvodnjavanje, kalcifikacija i poštivanje

optimalnih rokova (naročito sjetve), doprinijele

su smanjenju nekih korovskih vrsta.

Uticaj rata. Ratna zbivanja u BiH (1992.-

’95.) ostavila su značajne posljedice i na

korovsku floru. Više od polovine obradivih

površina nije se obrađivalo četiri ratne godine

zbog ratnih operacija, zbog progona i

ubijanja stotina hiljada zemljoradnika. Te

zapuštene oranice i bašče su se za to vrijeme

jako zakorovile jer su se korovi slobodno

osjemenjivali i širili. Herbicidi u ratu

nisu se ni koristili, što je sa svoje strane

Povećanje populacije većine

korovskih vrsta u posljednje

dvije decenije zbog jako

pogoršane agrotehnike

uzrokovane ratnim i poratnim

zbivanjima je vrlo nepoželjna

pojava jer ugrožava usjeve,

smanjujući im količinu i

kvalitet prinosa i poskupljujući

agrotehniku zbog potrebe za

većim radom i troškovima u

suzbijanju korova

doprinijelo širenju korovskih vrsta i povećanju

populacije postojećih. Ni stanje poslije

rata nije se mnogo promijenilo. I dalje

su mnoga sela bez seljaka čije su oranice u

ledini i zarasle u korov.

Posljedice promjene

biodiverziteta korovske flore

Genetičkim inžinjeringom se mogu geni iz

korova prenositi u kulturne biljke i tako

popravljati neke njihove osobine, naročito

otpornost prema biljnim bolestima i štetočinama,

niskim i visokim temperaturama,

suši, zamočvarenom ili zaslanjenom tlu

itd. Stvaranjem banke biljnih gena mogu

da se već danas, a naročito u budućnosti,

genetskom manipulacijom značajno poboljšaju

korisne osobine kulturnih biljaka.

Pogotovo zato što ima pojedinih vrsta korova

i kulturnih biljaka koje su biološki

vrlo srodne (divlja i kulturna zob, korov

gorušica i usjev uljana repica itd.), koje se

mogu lako ukrštavati i klasičnim metodama.

I do sada se u polju događalo da se

spontano ukrštavaju srodni korovi i usjevi,

ali su rezultati toga bili nepoželjni. Međutim,

planskim ukrštavanjem savremenim

metodama, a naročito genetskom manipulacijom,

mogu da se postignu važna otkrića

u smislu poboljšanja osobina kulturnih

biljaka. O tome nam svjedoči nedavni primjer

iz američko-ruske naučne saradnje,

gdje je manipulacijom gena iz jednog korova,

dobijen hibrid kukuruza bespolnim

putem metodom apomiksisa. Sjeme takvih

hibrida kukuruza ne mora se obnavljati

svake godine ukrštanjem roditeljskih parova,

kakav je slučaj bio do sada, nego se dobijeni

hibridni vigor nasljeđuje trajno. To

je značajno otkriće u proizvodnji kukuruza,

najvažnije poljoprivredne kulture (po

sjetvenim površinama) i u BiH i u svijetu.

Zaštitom genofonda korovske flore, odnosno

njenog biodiverziteta, u budućnosti se

može očekivati više raznih važnih otkrića.

Povećanje populacije većine korovskih vrsta

u posljednje dvije decenije zbog jako

pogoršane agrotehnike uzrokovane ratnim

i poratnim zbivanjima je vrlo nepoželjna

pojava jer ugrožava usjeve, smanjujući im

količinu i kvalitet prinosa i poskupljujući

agrotehniku zbog potrebe za većim radom

i troškovima u suzbijanju korova.

Širenje novih korovskih vrsta ima štetne

posljedice jer već vrlo brojnoj korovskoj

vegetaciji dodaju nove vrste koje će dodatno

ugrožavati usjeve, sa svim štetama koje

uzrokuju.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Ekologija duše

29

ŠARENILO LIJEČI UM,

A BISTRI MISLI

Stanovnici gradova često nisu ni svjesni koliko im zapravo nedostaje kontakt sa

zelenilom. No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimljivo

Ismet Dedić, dipl.ecc.

Šareni parkovi s mnogo različitih biljaka

ali i životinja, ne samo da su lijepi

za oko već i za – dušu. Koliko god voljeli

život u gradu svakome od nas javlja se

potreba za boravkom u prirodi. Često stanovnici

gradova nisu ni svjesni koliko im

zapravo nedostaje kontakt sa zelenilom.

No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimljivo

kao što je šarenilo. Naime, stručnjaci s

britanskog sveučilišta u Sheffieldu proučili

su razinu biološke raznolikosti u 15 parkova

i zelenih površina diljem Velike Britanije,

te proveli anketu među posjetiocima.

Upitnik je sadržavao pitanje: je li vam boravak

u zelenilu razbistrio misli, pomogao

da dobijete neku novu perspektivu, razmišljate

lakše o ličnim problemima, ili, osjetite

povezanost s prirodom. Saznalo se da su

se posjetioci parkova s većom raznolikošću

ptica, leptira, biljaka i drugih organizama

osjećali mnogo bolje nego oni koji su svoje

vrijeme proveli među jednoličnim zelenilom.

Čak štaviše, posjetioci koji su boravili

u području s većom biološkom raznolikošću

ne samo da su se osjećali bolje nego su

prilično tačno procijenili nivo biološke raznolikosti

u tom prostoru. “Urbane javne

zelene površine predstavljaju rijetke mogućnosti

direktnog kontakta s prirodnim

okolišem. Takav kontakt ima mjerljive i fizičke

i psihološke dobrobiti”, stoji u istraživanju.

Dakle, biološka raznolikost blagotvorno

utječe na mentalno zdravlje.

Obzirom na sve veću urbanizaciju, zaključci

ovakvih istraživanja postavljaju smjernice

za kvalitetnije kreiranje kako parkova

tako i zakonskih osnova za planiranje i

gradnju urbanih središta.

“Urbane javne zelene

površine predstavljaju

rijetke mogućnosti

direktnog kontakta s

prirodnim okolišem.

Takav kontakt ima

mjerljive i fizičke i psihološke

dobrobiti”

Slična istraživanja došla su do istog zaključka.

Tako je, na primjer, u Americi devet

godina provođeno istraživanje o oporavku

bolesnika, koje je dokazalo da kad

prozori bolničkih soba gledaju na zelenilo,

umjesto na zid – pacijenti se oporavljaju

brže te je potrebno manje lijekova. Drugo

je istraživanje pokazalo kako su građani

ispred čijih je stanova/kuća neka vrsta zelenila,

manifestirali mnogo manje agresije

i nasilja. Slično tome, zaposlenici u čijim

uredima ima biljaka u prosjeku su bolje

Cvijeće razgoni tjeskobu

koncentrisani i manje tjeskobni od zaposlenika

u čijim uredima nema zelenila.

Istraživački tim sveučilišta u Sheffiedu na

čelu s Richardom Fullerom, zaključio je

kako dobrobiti utjecaja biološke raznolikosti

rastu ovisno o bogatstvu vrsta na urbanim

zelenim površinama. Kao rezultat,

zaključuju, kvalitetno upravljanje ovim

prostorima “trebalo bi naglašavati biološku

kompleksnost kako bi se poboljšala dobrobit

građana uz očuvanje biološke raznolikosti”.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


30 Energija i ekologija

PRVI KORAK

U PRAVOM SMJERU

Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije, koju je donijela Vlada Federacije

BiH slijedi opredjeljenje da proizvodnja ne mora uvijek biti na štetu okoliša

Mario Zovko,dipl. ing. str.

Nešto što se u stručnim krugovima, a

i u krugovima zainteresirane javnosti,

čekalo već godinama konačno se

dogodilo. Iako se već godinama istražuje

(vjetroelektrane, mini hidroelektrane, biogoriva)

i dodjeljuju razno-razne koncesije

koje negdje dodjeljuju Županije/kanton, i

negdje nadležna energetska ministarstva

(županijska i federalno), izrađuju se Studije

utjecaja na okoliš, a na razini Federacije ne

postoji neki krovni propis koji bi svu tu problematiku

objedinio i usmjerio. Znači, netko

tko bi propisao pravila igre za sve i proizvođače

i distributere (dva Javna poduzeća

na razini Federacije JP Elektroprivreda BiH

d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda Hrvatske

Zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar) i definirao

tko smije vršiti probna ispitivanja, tko

dodjeljuje koncesiju, tko je obvezan električnu

energiju otkupljivati od proizvođača itd.

Vlada Federacije BiH donijela je “Uredbu

o korištenju obnovljivih izvora energije

i kogeneracije” koja je objavljena u Službenim

novinama Federacije Bosne i Hercegovine

broj 36 koje su objavljene

16.6.2010. U ovom tekstu želim ukazati

na dugoročnu važnost ove uredbe odnosno

opisati po mom mišljenju njene najvažnije

dijelove.

Uredba se sastoji od 64 stavka svrstanih u

14 poglavlja, što sve skupa čini dvadesetak

stranica teksta, što je jako malo s obzirom

na značaj Uredbe i za sve ono što ona

mora definirati.

Neki obnovljivi izvori energije

O čemu se radi u navedenoj Uredbi Kratko

rečeno cilj Uredbe je regulirati način korištenja

obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih

postrojenja (OIEiK), definiranje

grupe postrojenja, određivanje minimalnog

udjela električne energije proizvedene iz

OIEiK u ukupnoj proizvodnji, podsticanje

proizvodnje električne energije iz OIEiK, ispitivanje

potencijala OIEiK, organiziranje

registra projekata i postrojenja OIEiK, izgradnja

postrojenja OIEiK, otkup i naknade,

priključak postrojenja OIEiK na elektroenergetsku

mrežu, certificiranje porijekla

električne energije proizvedene iz OIEiK,

uspostavljanje Operatora za upravljanje sustavom

podsticaja proizvodnje iz OIEiK. U

ovoj Uredbi date su i definicije, odnosno

pojmovi, izričito vezani za ovu problematiku.

Izdvajamo slijedeće, najbitnije: Elektrane

na OIEiK su postrojenja za proizvodnju

električne ili električne i toplotne energije iz

obnovljivih izvora energije.Kogeneracijsko

postrojenje je postrojenje u kojem se odvija

kogeneracija, odnosno istovremena proizvodnja

električne i toplinske energije. Kogeneracijsko

postrojenje može obuhvaćati i

vršne kotlove, ukoliko čine jedinicu koju

nije moguće fizički razdvojiti.

Obnovljivi izvori energije (OIE) znače izvore

energije koji stalno postoje u prirodi i koji

se obnavljaju u cijelosti ili djelomično, posebno

energija vodotokova, vjetra, biomase,

bioplina, plina sa odlagališta, poljoprivrednog

plina, kanalizacijskog plina, geotermalna

i neakumulirana solarna energija.

Podjela postrojenja OIEiK u ovisnosti od

instalirane snage podijeljena je na:

1. mikro postrojenja do i uključivo 150 kW

2. mini postrojenja od 150 kW do i uključivo

1 MW

3. mala postrojenja od 1 MW do uključivo

10 MW

4. velika postrojenja preko 10 MW

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Energija i ekologija

31

Jako važna, odnosno

neophodna, stvar jest

uspostavljanje Operatora

za OIEiK. On će

operativno odlučivati o

svim problemima uz

naknadu, otkup i podsticanje

proizvodnje

električne energije iz

OIEiK. Podsticanje

proizvodnje električne

energije iz OIEiK bit će

regulirano tako da će

elektroenergetska

mreža morati preuzimati

sve proizvedene

količine i to po većoj

cijeni

Također su, ovisno o vrsti izvora za obnovljive

energije izrađeni i tarifni koeficijenti.

Tu se išlo logikom da se najviše subvencioniraju

(najveći tarifni koeficijenti) najmanja

postrojenja i to solarna gdje taj koeficijent

iznosi i do 7,5 dok je za sve ostalo

najveći tarifni koeficijent samo 1,55 (geotermalne

elektrane), a velike hidroelektrane

(preko 10 MW) uopće nemaju poticaja.

Stavkom 10. je formuliran ciljani minimalni

udio električne energije proizvedene iz

OIE, a čija se proizvodnja podstiče i on bi

do kraja 2012. trebao iznositi 5% u ukupnoj

potrošnji električne energije. Za kogeneracijska

postrojenja ciljani minimalni

udio do kraja 2012. Iznosi 0,5%.

Jako važna, odnosno neophodna, stvar

jest uspostavljanje Operatora za OIEiK.

On će operativno odlučivati o svim problemima

uz naknadu, otkup i podsticanje

proizvodnje električne energije iz OIEiK.

Podsticanje proizvodnje električne energije

iz OIEiK bit će regulirano tako da će

elektroenergetska mreža morati preuzimati

sve proizvedene količine i to po većoj

cijeni (prema tarifnom koeficijentu) i to

će se odnositi za sva nova postrojenja sa

kojima će se zaključiti ugovor na period

od 12 godina i to nakon perioda probnog

rada. Nakon isteka ovih 12 godina proizvođač

gubi pravo na povlaštenu cijenu,

ali zadržava pravo da svu energiju, isporučuje

po prosječnoj proizvodnoj cijeni

električne energije u Federaciji ili da svu

proizvedenu električnu energiju slobodno

prodaje na tržištu. Garantirana cijena ovisi

o referentnoj cijeni i tarifnom koeficijentu.

Naravno da se na koncu postavlja pitanje

tko će to sve platiti “Država” kao apstraktni

pojam sigurno neće! Kao i obično račun

će biti ispostavljen svim građanima,

odnosno svim kupcima električne energije

u Federaciji, kao dodatak na cijenu

električne energije. Ovi iznosi su dani pojedinačno,

odnosno po potrošenom kWh

zavisno o tome na kojem je naponskom

nivou priključen kupac (0,4 kV – 110 kV)

pa se kreće od 0,0005 KM/kWh do 0,001

KM/kWh.

Potanko su opisana prava i obveze investitora

koji namjerava ulagati novac u jedan

ovakav projekt. Nadalje, uvest će se registar

projekata i postrojenja za korištenje OIEiK.

Tu će se voditi :

1. Projekti u fazi ispitivanja

2. Projekti u izgradnji

3. Izgrađena i priključena postrojenja

uključena u sustav potsticajnih mjera

4. Napušteni projekti

Za izgradnju novih postrojenja osim u nas

uobičajene papirologije potrebno je dobiti u

energetsku suglasnost nadležnog Ministarstva.

Da bi se ta suglasnost dobila (uz sve

ostale uvjete) potrebna je i uplata novčanog

depozita i to u iznosima od 10 KM/kW – 20

KM/kW ovisno o instaliranoj snazi. Na sreću

mikro postrojenja su izuzeta od ovog depozita.

Inače bi se vjerojatno sasvim mogao

izgubiti cilj samog projekta – podsticanje

proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Ukoliko se postrojenje izgradi i pusti u rad u

skladu sa rokovima onda se ova deponirana

sredstva mogu povratiti, a ako se ne izgradi,

sredstva se ne vraćaju.

Operator za OIEiK će vršiti i certificiranje

porijekla električne energije proizvedene iz

OIEiK. Do uspostave Operatora za OIEiK

izdavanje certifikata je u nadležnosti

FERK-a. Isto tako do uspostavljanja Operatora

za OIEiK njegove obveze preuzet će

postojeća dva JP.

Uredbom je definirano donošenje više

podzakonskih akata kao i donošenje

Prednacrta Zakona o korištenju obnovljivih

izvora energije i kogeneracije i to u

roku od 12 mjeseci od donošenje Uredbe

(znači do ljeta 2011.)! Nadajmo se samo

kako kašnjenje u donošenju planiranih

akata neće biti višegodišnje.U svakom

slučaju, na kraju, mora se pozdraviti donošenje

ove Uredbe. Uz sve manjkavosti i

ogroman broj novih pitanja koja njeno

donošenje sa sobom nosi, ipak je ovo prvi

korak u pravom smjeru: imati dovoljno

energije, ali ne po cijenu uništenja našeg

okoliša.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


32

Energija i ekologija

RAZVOJ NA drvnoj masi

Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je šumska drvna masa

(ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni otpad iz drvoprerađivačke industrije.

Ostaci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energetski

potencijal u dijelovima sjeverne i sjeveroistočne Bosne

Amila Selmanagić Bajrović,

GEF Projekt menadžer

Klaster za Energiju i Okoliš UNDP BiH

Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji

generalno slaba spoznaja o povezanosti

između okoliša i razvoja

uz vrlo ograničene aktivnosti u ovom segmentu.Razvojni

program Ujedinjenih nacija

kroz Klaster za Energiju i Okoliš je

prepoznao ograničenja i nedostatak aktivnosti

u oblasti energije i okoliša (obnovljivih

izvora) te dao veliki značaj i usmjerio

svoje aktivnosti na uvezivanje segmenata

zaštite okoliša, smanjenja siromaštva i poboljšanju

zdravlja – kao osnovnih komponenata

razvojnog programa. Klaster za

Energiju i Okoliš (UNDP), pored ostalih

značajnih projekata, trenutno implementira

i dva projekta finansirana od strane Globalnog

fonda za okoliš (GEF): Integriranje

smjernica za očuvanje kraških tresetišta u

ključne ekonomske sektore - KARST koji

se bavi očuvanjem bioraznolikosti Livanjskog

polja i Zapošljavanje i sigurno snadbijevanje

energijom korištenjem biomase u

Bosni i Hercegovini – Biomass koja za

ključni cilj ima smanjenje emisija ugljen

dioksida uz poboljšano zapošljavanje na

lokalnom nivou.

Globalni fond za okoliš GEF je uspostavljen

1991. godine kao jedna od globalnih

incijativa za očuvanje okoliša i ujedinjuje

182 zemaje članice u partnerstvu sa međunarodnim

institucijama, nevladinim udrugama

i privatnim sektorom u zajedničkim

naporima za očuvanje planete zemlje. Kao

nezavisna financijska organizacija GEF

obezbjeđuje grantove zemljama u razvoju i

u tranziciji za projekte koji se bave pitanjima

očuvanja bioraznolikosti, klimatskih

promjena, međunarodnih voda, sprečavanjem

degradacije zemljišta, zaštite ozon-

Korištenje energije biomase je

svjetski trend, podstaknut

borbom protiv klimatskih

promjena, čime se usmjerava

tehnološki razvoj razvijenih

država, povećava zapošljavanje

i izvoz, smanjuje zavisnost od

fosilnih goriva, povećava

sigurnost snabdjevanja energijom

i dr

Biomasa - ograničen resurs

U odnosu na druge obnovljive izvore energije

biomasa ima niz specifičnosti. Biomasa je, mada

obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ograničen resurs (za

razliku od npr. solarne energije), ima određene

troškove nabavke (čak i onda kada su to samo

troškovi sakupljanja i transporta), tako da se

ovom segmentu treba pristupiti veoma pažljivo

skog omotača i smanjenjem upotrebe trajnih

organskih onečiščivaća.

Do danas, u Bosni i Hercegovini, GEFovim

sredstvima je financirano 6 nacionalnih

i 15 regionalnih projekata koje implementiraju

međunarodne agencije i

institucije uz podršku vladinog i nevladinog

sektora.

Kao jedan od UNDP GEF projekata koji se

bavi smanjenjem utjecaja klimatskih promjena

– Biomass projekat promoviše upotrebu

energije iz biomase (drvnih ostataka)

za zagrijavanje. Korištenje energije

biomase je svjetski trend, podstaknut borbom

protiv klimatskih promjena, čime se

usmjerava tehnološki razvoj razvijenih država,

povećava zapošljavanje i izvoz, smanjuje

zavisnost od fosilnih goriva, povećava

sigurnost snabdjevanja energijom i dr.

To su ujedno tipični ciljevi energetskih

politika država. Borba protiv klimatskih

promjena, time i korištenje energije biomase

se odvija otežano, tj. usvajaju se samo

one mjere i u onom obimu kojim se postižu

razvojni ciljevi kao što su zapošljavanje

(naročito značajno u ruralnim područjima),

restruktuiranje šumarstva, razvoj

inovativnih tehnologija i usluga i dr.). Međutim,

u pravilu potrebni su podsticaji za

promovisanje korištenja savremenih tehnologija

za korištenje energije biomase.

U odnosu na druge obnovljive izvore energije

biomasa ima niz specifičnosti. Biomasa

je, mada obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ograničen

resurs (za razliku od npr. solarne

energije), ima određene troškove nabavke

(čak i onda kada su to samo troškovi sakupljanja

i transporta), tako da se ovom segmentu

treba pristupiti veoma pažljivo.

Dalje, od svih obnovljivih izvora energije

jedino biomasa može biti korištena za proizvodnju

toplote, električne energije ili teč-

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Energija i ekologija

33

nog goriva. Bitan faktor u kontekstu korištenja

energije biomase je lanac

snabdjevanja biomasom, što znači da su

geografske i društvene implikacije korištenja

energije biomase (drvnoprerađivačka

industrija, poljoprivreda, zapošljavanje u

ruralnim krajevima) značajno šire od korištenja

energije drugih obnovljivih izvora

energije.

Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju

energije je šumska drvna masa

(ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni

otpad iz drvoprerađivačke industrije. Ostaci

biomase iz poljoprivredne proizvodnje

imaju značajan energetski potencijal u dijelovima

sjeverne i sjeveroistočne Bosne.

Osmišljavanje poslovne aktivnosti, bazirane

na biomasi kao gorivu, je mnogo složeniji

posao nego što se to na prvi pogled

čini, jer specifičnost korišćenja biomase u

energetske svrhe podrazumijeva formiranje

tzv. bioenergetskog lanca, koji podrazumijeva

čitav niz karika, počev od obezbjeđenja

sirovinske baze, sakupljanja

biomase na terenu, usitnjavanja i transporta

na lokaciju skladištenja, pa do njene distribucije

ka mjestu dalje prerade ili konačne

upotreba. Nefunkcionisanje bilo koje od

gore spomenutih karika (a dat je samo jedan

mogući scenario) može dovesti do prestanka

funkcionisanja cijelog bioenergetskog

lanca. Očigledno je da svaki segment

ovog bioenergetskog lanca, podrazumijeva

pomnu razradu, jer od njegove funkcionalnosti

i ekonomičnosti zavisiće i krajnja cijena

goriva, a samim tim i grijanja iz biomase.

Kako bi osigurao da su svi rizici i scenariji

Nekontrolisana sječa šume na Igmanu

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma

i Međunarodne godine šuma, UNDP GEF projekat

Biomass je podržao Odjeljenje prirodnih i matematičkih

nauka Akademije nauka i umjetnosti BIH u

organiziranju naučne konferencije „Šume - indikator

kvaliteta okoliša“

bioenergetskih lanaca uzeti u obzir, te date

odgovarajuće preporuke u smislu tehnologija,

Biomass projekat je finansirao izradu

sljedećih sudija: Analiza ponude/potražnje

biomase (za regiju Srebrenice i čitavu BiH),

Određivanje i odabir najboljeg tehnološkog

rješenja za korištenje biomase u osnovnim

školama regije Srebrenica, Dizajniranje

i sprovođenje preliminarnih

ispitivanja/istraživanja (emisije, nivo svijesti

i percepcije biomase, raspoloživi kapaciteti),

Analiza isplativosti (Cost-benefit) o

obnovljivoj energiji u EU, na Balkanu i ekonomijama

u tranziciji i Cost-benefit analiza

investicija energije biomase (procjena

lokalnih dobrobiti – kreiranje novih poslova,

okolišni aspekti, energetska sigurnost

naspram troškova energije biomase. Preliminarni

rezultati studija pokazuju da ima

dosta prostora za jačanje svijesti ključnih

aktera i kreatora politika o energiji iz biomase,

a analize troškova i dobiti su pokazale

da bi se ugradnjom sistema centralnog

grijanja na biomasu u većim zgradama i

manjim naseljima ostvarilo značajno smanjenje

emisije zagađujućih tvari i stakle-

ničkih plinova kroz zamjenu postojećih

kotlovnica ili zamjenu većeg broja malih

peći na lako loživo ulje, ugalj ili ogrijevno

drvo.

Povodom obilježavanja Međunarodnog

dana šuma i Međunarodne godine šuma,

UNDP GEF projekat Biomass je podržao

Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka

Akademije nauka i umjetnosti BIH u organiziranju

naučne konferencije „Šume – indikator

kvaliteta okoliša“. Također, pored

svojih aktivnosti vezanih za uspostavljanje

asocijacije za biomasu, zamjene kotlova u

osnovnim školama regije Srebrenica i

obrazovnim aktivnostima na jačanju svijesti

javnosti o održivom korišćenju energijom

i prirodnim resursima, Biomass projekat

planira tokom 2011. – Međunarodne

godine šuma pomoći i pošumljavanje ogoljenih

područja u BiH u suradnji sa javnim

preduzećima šumarstva i šumskim gazdinstvima

kako bi potpomogao ne samo sprječavanje

degradacije zemljišta nego i upošljavanje

lokalnog stanovništva, očuvanje

bioraznolikosti i smanjenje utjecaja emisija

CO 2

.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


34 Obnovljivi izvori energije

BIOMASA ZA

BIOENERGIJU

Spaljivanjem biomase oslobađa se toplota koja se

može direktno koristiti za grijanje ili se može koristiti

za proizvodnju električne energije. Gasifikacijom se

biomasa pretvara u gas, koji se može koristiti u gasovitom

obliku, ili se koristi za proizvodnju drugih oblika

energije (npr. električne energije)

Prof.dr.Hamid Čustović;

Prof.dr.Sead Vojniković;

Mr.sc.Semin Petrović

Nije tajna da upotreba fosilnih goriva

za proizvodnju energije generira

nus-produkte koji su štetni za okoliš.

Staklenički gasovi znatan su činilac klimatskih

promjena i uvijek postoji opasnost

da zagađivači pronađu svoj put u tlo na

kojem uzgajamo naše biljke i u vodu koju

koristimo. Također, fosilna goriva postoje

u ograničenim količinama.

Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva

smanjuju i njihova ekstrakcija će postati

vrlo ekološki problematična i skupa u budućnosti,

uvećavajući energetske troškove

na globalnoj razini. Alternativa za oba problema

je proizvodnja energije iz čistih, obnovljivih

izvora. Bioenergija proizvedena iz

biomase za proizvodnju toplotne i električne

energije i goriva je obnovljiva i u većini

slučajeva puno čišća od fosilnih goriva.

Odakle potiče bioenergija

Biomasa predstavlja sve materije biljnog i

životinjskog porijekla. Sa aspekta bioenergetske

proizvodnje, može se podijeliti na

drvnu i ne-drvnu biomasu porijeklom iz

biljaka i druge organske biomase. Većina

biljne biomase potiče od proizvoda i nusproizvoda

šumskih i poljoprivrednih kultura.

Drvna biomasa uključuje ogrjevno

drvo, drvo iz šuma, šumske ostatke i drvni

otpad iz industrije. Ne-drvna biomasa potječe

od poljoprivrednih kultura i uključuje

usjeve i njihove ostatke, te ostatke od

njihove prerade. Ostala organska biomasa

uključuje životinjske ostatke i razni drugi

kućni organski otpad. Šumska i poljoprivredna

vegetacija se može uzgajati posebno

za korištenje biomase i proizvodnju

bioenergije (kao što su brzorastuće šumske

kulture i poljoprivredne kulture visokog

energetskog sadržaja), a isto tako se mogu

koristiti nus-proizvodi i vegetativni ostaci

iz drugih vidova proizvodnje.

Proizvodnja energije iz

biomase

U procesu razgradnje biomase, oslobađa se

energija sadržana unutar molekula. Količina

oslobođene energije po jedinici težine

ili zapremine je energetski sadržaj iz biomase

proizvoda. Različiti proizvodi imaju

različit energetski sadržaj i svaki ima specifičan

način na koji se koristi. Sagorijevanje

je najčešći način proizvodnje bioenergije.

Spaljivanjem biomase oslobađa se

toplota koja se može direktno koristiti za

grijanje ili se može koristiti za proizvodnju

električne energije. Gasifikacijom se biomasa

pretvara u gas, koji se može koristiti

u gasovitom obliku, ili se koristi za proizvodnju

drugih oblika energije (npr. električne

energije). Biodizel se dobija ekstrakcijom

ulja koja se mogu pronaći u biomasi

i koristi se u motorima na isti način kao i

normalno dizelsko gorivo.

U većini slučajeva, šumska i poljoprivredna

zemljišta koriste se iz drugih razloga. Kukuruz

i šećerna trska se koristi za proizvodnju

bioetanola, ali to je i izvor hrane. Šume su

multifunkcionalni resurs i pored ostalih

uloga i funkcija, kao npr. okolinskih i socioloških,

koriste se za proizvodnju raznih drvnih

proizvoda. Poljoprivredni ostaci mogu

se koristiti kao organsko đubrivo.

Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva smanjuju i njihova ekstrakcija

će postati vrlo ekološki problematična i skupa u budućnosti,

uvećavajući energetske troškove na globalnoj razini. Alternativa za

oba problema je proizvodnja energije iz čistih, obnovljivih izvora.

Bioenergija proizvedena iz biomase za proizvodnju toplotne i električne

energije i goriva je obnovljiva i u većini slučajeva puno čišća od

fosilnih goriva

Sadržaj teksta ovog članka je nastao tokom

realizacije FP7/CEUBIOM projekta

(Klasifikacija potencijala biomase u

Evropi korištenjem kopnenog i satelitskog

praćenja). Projekat je realiziran u

periodu 2008 - 2011, u njemu je učestvovalo

15 partnera, a Poljoprivredno

prehrambeni fakultet Univerziteta u

Sarajevu (FASA) je bio partner u projektu

iz Bosne i Hercegovine. Kao istraživači

na projektu su bili uključeni:

Prof.dr. Hamid Čustović, kordinator

istraživačkog tima na projekta za BiH,

prof.dr. Sead Vojniković, saradnik

istraživač i mr.sc. Semin Petrović, saradnik

istraživač. Jedan od najvažnijih

zadataka projekta je bila harmonizacija

metoda procjene biomase za enegiju na

područje EU ali i ostalih zemalja potencijalnih

članica EU. Pitanje energije

jedno je od najvažnijih kojim se zemlje

EU svakodnevno bave, a u okviru toga

posebna pažnja se posvećuje alternativnim

izvorima u čemu biomasa kao

alternativni izvor energije ima poseban

zanačaj.

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže

između zahtjeva za energijom sa ostalim

zahtjevima koji koriste istu šumu i poljoprivredne

površine. Iskorištavanje biomase

za proizvodnju bioenergije treba biti

učinjeno na održiv način i uključeno u širi

kontekst, koji uzima u obzir alternativne

koristi za ovaj prirodni resurs.

Procjena potencijala

biomase

Planiranje i upravljanje vegetacijom koja

je namijenjena za upotrebu u bioenergetskoj

proizvodnji je vrlo značajno. Informacije

o količini biomase, a samim time i

bioenergije koja se može proizvesti, su od

izuzetne važnosti za bilo koju vrstu planiranja

i uključuju kako pojedince i malu

industriju, tako i regionalne, nacionalne,

pa i međunarodne vlasti. Mnoge zemlje

EU koriste tradicionalne metode procjene

količine biomase koje potencijalno mogu

biti dobivene. One se obično oslanjaju na

upotrebu statističkih podataka, koji su

izvedeni iz uzoraka sa manjeg broja lokacija

i ekstrapolacije na veće interesno područje.

Iako su one relativno precizne u

krupnim mjerilima, nedostaju im prostorni

detalji i uzorkovanje je vrlo skupo.

Osim toga, metode za generiranje ovih

statističkih podataka nisu iste u svim europskim

zemljama.

Sateliti koji kruže oko Zemlje mogu pružiti

vizualni prikaz njene površine, mjerenjem

jačine elektromagnetnih signala koji se reflektiraju

od Zemljine površine. Nedavnim

tehnološkim napretkom proizvedeni su

senzori koji promatranjem Zemlje mogu

prikupljati takve podatke s velikih područja

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Obnovljivi izvori energije

35

Karta pokrivenosti Europe različitim tipovima vegetacije, nastala obradom satelitskih snimaka

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže između zahtjeva za energijom

sa ostalim zahtjevima koji koriste istu šumu i poljoprivredne

površine. Iskorištavanje biomase za proizvodnju bioenergije treba biti

učinjeno na održiv način i uključeno u širi kontekst, koji uzima u obzir

alternativne koristi za ovaj prirodni resurs

u visokim detaljima (Slika 1.). Zatim se ti

snimci obrađuju kako bi se utvrdilo šta je

prisutno na površini (zgrade, ceste, tla i različite

vrste vegetacije). Kao rezultat toga

nastaju karte koje omogućavaju izračunavanje

površina koje zauzimaju pojedini tipovi

vegetacije (šume, poljoprivredne kulture ili

prirodna i polu-prirodna vegetacija). Osim

toga, podaci promatranjem Zemljine površine

pružaju informacije o strukturi biljaka,

Satelitski snimci

Proračun potencijalnog

bioenergetskog

prinosa

Mape područja sa

različitim tipom

vegetacije

Finalni potencijal

biomase

Slijed koraka za procjenu potencijalnog prinosa bioenergije

njihovim biohemijskim osobinama i njihovom

zdravstvenom stanju. Sve ove informacije

mogu biti dostupne vrlo brzo i po relativno

niskoj cijeni.

Unatoč prednostima ovog načina posmatranja,

tačnost terenskih mjerenja se ne

može zamijeniti. Stoga, optimalna metoda

za procjenu trenutne biomase i potencijala

biomase je kombinacija ove dvije

metode. Satelitsko posmatranje Zemlje

Dodatna kopnena

mjerenja

Tehnički, ekonomski

zahtjevi i ekološka

ograničenja

Izračunate površine

pokrivene pojedininim

tipom vegetacije

Procjena biomase

za svaki tip

vegetacije

može pružiti najveći dio informacija, dok

terenska mjerenja mogu pružiti dodatne

informacije koje nisu dostupne na bilo

koji drugi način. Terensko uzorkovanje

može pružiti informacije o prosječnoj gustini

biljaka i količini biomase po jedinki

biljne vrste. Kada se ove informacije kombinuju

sa ukupnom površinom koju zauzima

određeni tip vegetacije, moguće je

procijeniti broj biljaka i biomasu koja

može biti dobivena.

Procjena trenutne biomase nije jednaka

biomasi koja potencijalno može biti dobivena.

Tehnička ograničenja mogu otežati

prikupljanje u određenim područjima,

primjerice na strmim terenima, gdje je

onemogućeno djelovanje mehanizacije, ili

su neka šumska područja nedostupna. U

drugim slučajevima, trošak prikupljanja

može biti veći od profita, tako da ekonomska

ograničenja mogu isključiti korištenje

na pojedinim područjima. Područja zaštićena

nacionalnim i međunarodnim zakonima

mogu zabraniti korištenje vegetacije.

Isto tako, uticaj na okoliš pri korištenju

vegetacije na nekom području može biti

štetan, što također rezultira isključivanjem

takvih površina. Sva ova ograničenja

smanjuju površinu potencijalno korisne

biomase, a time i količinu bioenergije koja

se može dobiti.

Nakon konačne procjene potencijalno korisne

biomase, moguće je procijeniti količinu

energije koje se može proizvesti. Svaka

biljna vrsta stvara određenu količinu

bioenergije, ovisno o načinu na koji će

biomasa biti obrađena. Kada se ta vrijednost

pomnoži sa količinom potencijalno

korisne biomase, moguće je izračunati

količinu bioenergije koja se može proizvesti.

Slijed akcija koje uključuju procjenu potencijala

biomase za bioenergiju, počinje

s identifikacijom područja sa vegetacionim

pokrivačem koja se potencijalno

mogu koristiti za proizvodnju bioenergije,

korištenjem podataka satelitskog posmatranja.

Pojedina svojstva vegetacije

treba dopuniti lokalnim istraživanjem,

kako bi se dobile karakteristike određenog

područja. Neka područja označena

kao potencijalno korisna će biti potrebno

isključiti kada se istraže tehnička, ekonomska

i ekološka ograničenja. Konačni

rezultat biomase koja je na raspolaganju

za korištenje se tada može koristiti za

procjenu bioenergije koja može biti generirana

(slika 2.). Usklađeni metod za procjenu

biomase za bioenergiju diljem Europe,

kombinacijom podataka satelitskog

osmatranja i lokalnih stručnih znanja je

proizvod CEUBIOM projekta (http://

www.ceubiom.org), koji je finansiran od

strane FP7 programa Europske komisije.

Više detalja i informacija o metodi, moguće

je pronaći na web-stranici namijenjenoj

za e-learning (http://ceubiom.geonardo.com).

FONDEKO SVIJET/33/2011.


36 Finansiranje zaštite okoliša

FOND PREPOZNAT

KAO DOBAR PARTNER

Prikupljena sredstva omogućavaju realizaciju

projekata u skladu sa federalnom strategijom.

Uspješna implementacija na području 23 općine

Fond za zaštitu okoliša FBiH osnovan je

Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša

FBiH 2003.godine (“Službene novine

Federacije BiH”, broj: 33/03), s ciljem da se

uspostavi stalan i stabilan mehanizam prikupljanja

i distribucije izvanbudžetskih sredstava

na teritoriji FBiH sa svrhom finansiranja

pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata

i sličnih aktivnosti u području održivog

korištenja, zaštite i unapređenja stanja

okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije.

Kadrovski i operativno, Fond je sa radom

počeo tek 08.02.2010. godine.

U skladu sa svojom djelatnošću, koja između

ostalog podrazumijeva otklanjanje šteta i degradacije

okoliša, a na inicijativu Vlade FBiH, i

na osnovu obrade podataka o stanju i stepenu

ugroženosti okoliša te ostvarenih kontakata s

jedinicama lokalne i regionalne samouprave,

Fond je u aprilu mjesecu započeo aktivnosti

izrade i implementacije „Projekta čišćenja

obala vodotoka 2010“. Ugovori o sufinansiranju

sklopljeni su između Fonda i 37 općina na

teritoriji 9 kantona Federacije BiH, kojima su

odobrena bespovratna finansijska sredstva u

iznosu od cca 1.500.000,00 KM. Do aprila mjeseca

2011. godine, Fond je Projekat u cjelosti

implementirao na teritoriji 23 općine FBiH

(Busovača, Kakanj, Vitez, Zenica, Stolac, Čapljina,

Gračanica, Bosanska Krupa, Tomislavgrad,

Žepče, Jajce, Odžak, Doboj Jug, Cazin,

Goražde, Ključ, Srebrenik, Banovići, Tešanj,

Konjic, Mostar, Travnik i Livno), a u preostalih

14 općina, aktivnosti na realizaciji Projekta su

u završnoj fazi. Primarni cilj Projekta je čišćenje

obala rijeka od otpadnog materijala zaosta-

Foto: Lolla - Kataklizma u Bijeloj

log nakon poplava i neprimjerenog odnosa

građanstva, i njegovo iskorištavanje, uključujući

osiguravanje adekvatnih mjera u cilju

sprečavanja stvaranja otpada i tretiranja istog.

Specifični ciljevi Projekta Fonda su usmjereni

na: očuvanje flore i faune u slivovima rijeka,

podizanje nivoa svijesti građana o selektivnom

sakupljanju otpada i savjesnom odnosu

prema vodnim resursima, te o potrebi zaštite

i očuvanja životne sredine, poticanje razvoja

turističke ponude općina, iskorištenje otpadnog

materijala kao sirovine za preradu (PET i

biomasa), pružanje podrške umrežavanju i

saradnji javnih institucija u okviru zajedničkih

napora za zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja.

Osim općina, partneri na implementaciji

projekta su i: Federalna uprava

civilne zaštite, agencije za vodna područja rijeke

Save i Jadranskog mora, službe za zapošljavanje,

nevladine organizacije, službe medicinske

zaštite, sanitetske službe, gorske

službe spašavanja, BHMAC.

Sredstvima Fonda se prvenstveno finansiraju

projekti, programi i slične aktivnosti koje su u

skladu sa Federalnom strategijom zaštite

okoliša te godišnjim programom rada Fonda.

Prema “Zakonu o Fondu”, Fond sredstva za

programe i projekte iz oblasti zaštite okoliša

raspoređuje putem javnog poziva. Krajem

2010. godine, Fond za zaštitu okoliša raspisao

je Javni poziv za dodjelu sredstava za realizaciju

programa, projekata i sličnih aktivnosti

iz područja zaštite okoliša. Za isti su

planirana sredstva za finansiranje programa,

projekata i drugih aktivnosti u ukupnom

iznosu od 15.628.064,86 KM i to u sljedećim

planskim oblastima:

■ oblasti upravljanja otpadnim vodama (izgradnja

kolektorskih mreža, tretman i monitoring

otpadnih voda),

■ oblasti korištenja voda (zaštita izvorišta-vodozaštitnih

zona, rješavanje pitanja vodosnabdijevanja,

poticanje održivog korištenja

vodnih resursa),

■ oblasti zaštite i regulacije vodotoka kao i

■ oblasti upravljanja vodnim resursima za

projekte i programe čija je implementacija u

toku (sanacija korita i slapišta vodotoka).

U skladu sa Zakonom o Fondu, Statutom

Fonda i Pravilnikom o uslovima i načinu dodjele

sredstava Fonda (SN, broj: 75/10), korisnicima

će se sredstva Fonda dodjeljivati putem

zajmova, subvencija, finansijske pomoći

i donacija. Trenutno su u toku aktivnosti na

vrednovanju i rangiranju svih 176 projektnih

prijedloga pristiglih na Javni poziv.

U proteklom periodu Fond je uspio ostvariti

blisku saradnju sa Vladom FBiH i tijelima i organima

uprave nadležnim za pitanja okoliša,

resornim ministarstvom okoliša i turizma,

fondovima iz države i regiona (Fond za zaštitu

životne sredine RS, Fond za zaštitu okoliša Republike

Slovenije), org. strukturama EU i

Svjetske banke, a sve sa ciljem da ispoštuje zadato

načelo međusektorske koordinacije i integracije

politike zaštite okoliša u druge sektorske

politike. Treba naglasiti da je izuzetno

dobra saradnja od međusobnog interesa u

2010. godini ostvarena sa Fondom za zaštitu

životne sredine RS, sa kojim Fond za zaštitu

okoliša FBiH u ovoj godini planira zajednički

pristupiti izradi i harmonizaciji propisa koji će

biti usklađeni po pitanju iznosa i načina prikupljanja

naknada kao i rješavanje pitanja zbrinjavanja

različitih kategorija otpada.

Svrha ovakvog koordiniranog pristupa jeste

postizanje kompatibilnosti u pogledu izrade

jedinstvenih standarda i legislativnog okvira

na nivou države, čime bi se stvorili preduslovi

za jedinstven pristup međunarodnim institucijama

i organizacijama.

Fond za zaštitu okoliša je, skupa sa Federalnim

ministarstvom okoliša i turizma u toku

2010. godine (a isto je planirano da bude

okončano do sredine 2011. godine), posebnu

pažnju posvetio izradi čitavog seta podzakonskih

akata koji se odnose na utvrđivanje vrste,

iznosa i načina prikupljanja naknada zagađivača

okoliša, korisnika okoliša i naknada za

korištenje vozila na motorni pogon. Krajem

2010. godine je donešen Pravilnik o upravljanju

ambalažom i amabalažnim otpadom, a u

toku je i priprema pravilnika o prikupljanju i

zbrinjavanju: EE otpada, otpadnih baterija i

akumulatora, opasnog otpada i otpada od autoguma.

Donošenje i primjena ovih propisa

ima dvojaku korist: stvaraju se pravne pretpostavke

za prikupljanje novčanih sredstava za

realizaciju planiranih programskih i projektnih

aktivnosti u sistemu održivog korištenja,

zaštite i unapređenja stanja okoliša, a s druge

strane, omogućava se efikasniji rad Fonda u

skladu sa direktivama EU.

Prilog obezbjedio Fond za zaštitu okoliša FBiH

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Zaštita baštine

37

Jajce ČEKA UPIS NA

LISTU UNESCO

Povodom ideje grupe ljudi koja je odlučila pokrenuti nova Hodoljublja s ciljem

posjete objektima i lokacijama od kulturno-historijskog značaja u Bosni i

Hercegovini i njenom okruženju

Foto: M. Memišević - Vodopad Veličanstveni, Jajce

Mirzeta Memišević,

Prije nego se upustim, na trnovitu stazu

riječima opisati ljepotu koju oko

samo sebi ne može vjerovati da vidi,

reći ću vam šta je Bosona i šta su, po Bosoninom,

Hodoljublja.

Bosona. To vam je, Dobri Moji, dobrovoljno,

nestranačko, nevladino i neprofitno

udruženje građana osnovano sa ciljem da

okupi, educira, poveže i kroz konkretne

društveno-korisne projekte organizira osobe

koje se bave ili zanimaju za historijsko

nasljeđe Bosne i Hercegovine. Tako kažu o

sebi na www.bosona.ba. (U djelu bizantskog

cara Konstantina VII Porfirogeneta

De Administrando Imperio (O upravljanju

carstvom, Spis o narodima...), u kojem se

navode sve teritorije i države koje ostavlja

sinu Romanu navodi se i “χώρίον Βόσωνα”

[horion Bosona] - mala teritorija Bosna,

dio zemlje Bosne ili kako neki zajedljivo

prevode, zemljica Bosna.)

Grupa ljudi iz zemljice Bosne odlučila je

pokrenuti Hodoljublja, koja za cilj imaju

grupnu posjetu objektima i lokacijama od

kulturno-historijskog značaja u Bosni i

Hercegovini i okruženju.

Ovaj put, ovoga 24. jula, Bosonci - hodoljupci

odlučili su krenuti prema Jajcu, kraljevskom

gradu.

Nešto prije ulaza u Jajce, ako idete iz pravca

Sarajeva, dočeka vas Elektrobosna. Osim

što je nekad, kako čujem, bila izvor prihoda

za veliki broj domaćinstava ovoga područja,

ne doprinosi estetskoj slici ovog prelijepog

grada, dovoljno lijepog i za kraljeve.

Eh, kad već uđete u Jajce... Ako ste članovi

Bosone, onda će vas dočekati vaši prijatelji,

zaljubljenici u svoj grad i svoju zemlju, ali i

ako niste, naći će se već neko od dobrih Jajčana

i obojiti vam grad i dan još ljepše

nego je to davno radio mađarski slikar

Csontvary, također zaljubljenik u ovaj

grad.

S obzirom da ovo pišem u novembru, ne

mogu, a da prvo ne pomenem Dom AV-

NOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog

oslobođenja Jugoslavije), u kojem je 29. i

30. novembra 1943. godine održano II zasjedanje

AVNOJ-a i osnovana Socijalistička

Federativna Republika Jugoslavija. Dok

Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro da se

smijem kladiti - vodopad! Trenutno je visok oko

22, a nekada je bio visok preko 60 metara. Naime,

jajački vodopad spada u vrstu tzv. samodestruktivnih

vodopada, u koji spada i Nijagara, a karakteriše

ih činjenica da svojom hidrauličkom moći

sami sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito

FONDEKO SVIJET/33/2011.


38 Zaštita baštine

Portal sa kraljevskim grbom

ovo pišem osjećam kao da sam u osnovnoj

školi i spremam se za takmičenje Titovim

stazama revolucije. Zasjedanja AVNOJ-a i

ZAVNOBIH-a bila su abeceda revolucionarne

pismenosti.

Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro

da se smijem kladiti – vodopad! Trenutno

je visok oko 22, a nekada je bio visok preko

60 metara. Naime, jajački vodopad spada u

vrstu tzv. samodestruktivnih vodopada, u

koji spada i Nijagara, a karakteriše ih činjenica

da svojom hidrauličkom moći sami

sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito.

Tako je svojom enormnom snagom sam

sebi smanjio visinu (što se, uglavnom,

dešava svima prevelike snage!). Evlija

Čelebija, turski putopisac, u svom Putopisu

za jajački vodopad kaže da ima visinu “od

tri minareta”, a da se sam grad “izdiže do

nebeskog svoda”. Oni koji možda misle da

su osmanski putopisci bili skloni hiperboli

uvijek mogu pogledati razglednice iz austrougarskog

perioda na kojima je prikazan

grad Jajce i njegov veličanstveni vodopad,

kao i djela poznatog mađarskog slikara

Csontvary-a, čije su slike na razglednicama

obišle Europu i svijet.

Jajački vodopad je jedini koji se nalazi u

samom centru grada, i jedini kojim se jedna

rijeka (Pliva) ulijeva u drugu (Vrbas).

Ma i da nije tako – divan je!

Nakon vodopada idemo u obilazak grada.

Prolazimo pored Čaršijske (Esme Sultanija)

džamije iz 18. stoljeća. Postoji predanje da je

ovu džamiju podigla Esma sultanija, supruga

bosanskog namjesnika Mehmed paše

Muhsinovića, kao zadužbinu za svoje ozdravljenje.

Predaja također kaže da je osim

ove džamije izgradila i dva mosta na Vrbasu.

Ovo je i jedina džamija u Evropi koja nosi

žensko ime. Nakon džamije ulazimo u

Omerbegovu kuću. Čujemo priču o glavnim

prostorijama u tradicionalnoj bosanskoj

kući i njihovim namjenama. Onda prolazimo

pored Crkve sv. Marije, koju su Osmanlije

svojim dolaskom pretvorile u džamiju

(Fethija džamija). Uz samu crkvu gordo

stoji Toranj sv. Luke, jedan od 23 jajačka nacionalna

spomenika. Toranj je sagrađen u

15. stoljeću i jedini je sačuvani srednjovjekovni

zvonik u kontinentalnom dijelu

Balkana, visok 23,15 metara. Slijedi (meni)

jedna od najzanimljivijih lokacija u Jajcu,

Katakombe, bogumilska podzemna crkva.

Tiho, razgovarajući šapatom ako baš moramo,

ulazimo u nju. Pretpostavlja se da je

Hrvoje Vukčić dao nalog da se isklešu katakombe

u živoj stijeni kao njegova grobnica i

grobnica vojvodske porodice Hrvatinića. (Ć.

Truhelka, 1904., Đ. Mazalić, 1952., P.

Anđelić, 1988.). O samom objektu nema

pisanih historijskih podataka. Krst, polumjesec

i sunce, simboli koji se različito

tumače, a u kojima se vjerovatno krije nešto

što ne možemo dokučiti, izazivaju

poštovanje. Nemoguće je previdjeti simbol

bosanske srednjovjekovne države, koji se u

obliku sjene ocrtava na stropu. Naravno,

radi se o ljiljanu.

Dolazimo do Tvrđave. Podignuta je u XIII,

a dograđivana tokom sljedećih nekoliko

stoljeća. Na jugozapadnom dijelu tvrđave

nalazi se portal sa kraljevskim grbom. Nastanak

portala datira između vladavine

Tvrtka II do kralja Stjepana Tomaševića,

koji definitivno preseljava kraljevski dvor u

Jajce 1421. godine. Spomenuti grb portala

je prije nekoliko godina restauriran od

strane stručnjaka iz Zemaljskog muzeja u

Sarajevu. Trenutno se ovaj grb ‘’uživo’’

može vidjeti jedino u Jajcu.

Ovdje smo čuli i zanimljivu legendu o kraju

posljednjeg bosanskog kralja. Nakon što

je vojska Mehmeda El Fatiha osvojila Bobovac,

Osmanlije su krenule prema Jajcu, jer

je tamo stolovao Stjepan. Legenda kaže da

Nebo iznad Jajca

je posljednji bosanski kralj pokušao lukavstvom

izbjeći kraj, te je naopako potkovao

konja i uputio se prema Ključu. Turci su ga

prozreli i uhvatili u Ključu, a onda je Fatih

rekao: “Zakopajte ga blizu Jajca, ali da mu

se grobnica ne vidi iz grada”. To mu je bila

najveća kazna: pokopan je blizu grada, ali

njegov grob ne može nadgledati grad koji

je simbolizirao njegovu državu. Danas

postoji mjesto u blizini grada, koje se naziva

“Kraljev grob” i koji je uvršten u listu

nacionalnih spomenika BiH.

U sklopu zapadnog bedema nalazi se Medvjed

kula. Narodna predaja kaže da joj ime

potječe od toga da su se u srednjem vijeku

u kuli držali medvjedi, kojima su bacani

oni koji su radili protiv tadašnjih

vlastodržaca. Tu teoriju historičari naravno

ne podržavaju. Medvjed kula je ime

dobila po svojoj masivnosti i visini. Njena

trenutna visina je za pola manja nego u

vremenu prije osmanskog osvajanja. Osmanski

topovi su je upola smanjili, ali je

ipak nisu mogli sravniti sa zemljom, što su

uradili sa ostatkom gradskih kula koje su

služile u odbrambene svrhe. Ta činjenica

dovoljno govori masivnosti i čvrstoći Medvjed

kule.

Ispod zidina Starog grada nalazi se jedna

neobična džamija, bez munare. Sagradio ju

je Sulejman-beg Kulenović 1812. godine,

nakon što je, po povratku sa hadždža,

saznao da mu je umrlo šestero ženske

djece i supruga, te se zove Ženska džamija.

Zove se još i Dizdareva džamija po dizdarima

- čuvarima tvrđave.

Dizdari, čuvajte džamiju! Dizdari čuvajte

Jajce. Jajčani, Bosanci, Hercegovci, budite

dizdari. Poslušajte UNESCO! UNESCO,

upiši Jajce na svoju listu!

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Nove knjige

39

ZELENI

INŽENJERING

Knjiga “Zeleni inženjering” David T. Allen i David R.

Shonnard, obima 560 strana, rađena za američku

okolišnu agenciju EPA

Pripremila i prevela:

Prof.dr. Azra Jaganjac

U

knjizi su prikazane faze projektovanja,

upravljanja proizvodnjom te

komerijalizacije i upotrebe produkata

koja su ostvariva i ekonomična čime

se smanjuje opće zagađivanje na izvoru i

rizik po ljudski život i okolinu.

Hemijski procesi kao, uostalom, i svi drugi

industrijski procesi daju različitu lepezu

skupocjenih produkata i materijala koji se

koriste u zdravstvu, proizvodnji hrane i

drugim djelatnostima. Ti procesi, koji daju

proizvode i materijale bitne za modernu

ekonomiju također emituju velike količine

plinovitih, tečnih i čvrstih vrsta otpada.

Obrada tih otpada košta milijarde dolara

svake godine, a granične vrijednosti emisija

i standardi postupaka postaju sve

strožiji i ovi troškovi mogu samo rasti.

Zbog povećanja cijena i strožijih standarda

izvedbe, tradicionalni tzv ”end-of-pipe”

pristup za rukovanje otpadom postao je

manje atraktivan.

Kjiga se bavi novom strategijom poznata

kao svjesnost o okolišu od strane

proizvodnje, eko-učinkovita proizvodnja

ili prevencija zagađenja.Osnovna

premisa ove strategije je izbjegavanje

stvaranja otpada i polutanata što može biti

efektivnije i bolje za okoliš u odnosu na

tretman ili odlaganje polutanata kad su već

stvoreni.

Pokušaj ove knjige je da opiše povlašten ili

„zeleni”ˇ pristup projektovanju, razvoju i

upravljanju industrijskim procesima i produktima.

Tekst počinje (dijelovi 1-4) sa osnovnim

upoznavanjem sa problemima okoliša,

konceptom rizika, ekološkim propisima i

bio-etikom. Dijelovi 5-12 opisuju alate za

procjenu i poboljšanje okolišnih performansi

hemijskih procesa, proračunom

troškova zaštite okoliša. Zadnji dijelovi

teksta (dio 13 i 14) opisuju alate za poboljšanje

vođenja poslova i nivoa integracije

između hemijskih procesa i drugih industrijskih

operacija.

Ovaj udžbenik se koristi u zadnjoj godini

inženjerskih do-diplomskih i post-diploskih,

pa i doktorskih studija na više univerziteta

u SAD, kao izborni ili redovni

kurs kako za hemijsko inžinjerske tako i za

sve one koji se bave ekologijom.

Nadam se, da će se ova knjiga i u nas, koristiti

kao svojevrstan alat za doprinos razvoju

proizvodnog dizajna i upravljanju industrijskim

procesima sa sviješću o

okolišu.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


40 Svijet ptica

KLJUNAŠ CIPELAŠ

Arapi ga zovu abu makrub, otac cipele jer – nije teško pogoditi – ima kljun nalik

na cipelu. Jaku cipelu, rekli bismo, jer tom “cipelom” može ubiti čak i krokodila

Ismet Dedić, dipl.ecc

Kljunaš cipelaš (Balaeniceps rex) je

ptica koja izgleda kao da nosi drvenu

klompu umjesto kljuna. S

“klompom” čvrsto prislonjenom na prsima

stoji ta 140 centimetara visoka i sedam kilograma

teška ptica kao spomenik prirode

među trskama jezera Kyoga u Ugandi, stoji

tako satima, mirno, sasvim mirno – kao da

je preparirana.

Koristi li ova ptica svoj divovski kljun kao

kutlaču da bi sakupljala hranu iz močvarne

kaljuže Da, koristi, ali na posve osebujan

način. Tome bi nijemom Božijem mahlukatu/stvoru

trebalo oko vrata objesiti pločicu

s natpisom: “Pozor! Opasnost!”.

Proteklo je već pola dana od kada se pod

vodom pola metra dugo krokodilovo mladunče

smjestilo pod nogama ove čudnovate

ptice. U jednom trenu kljunaš zaranja

svoj masivni kljun u vodu. Čini se da je

ptica samo htjela protresti glavom. Od vlastita

zamaha kao da je ošamućena, uspravlja

se i podiže u visinu mladog krokodila

zapletenog u vodeno bilje.

Ptica ćudljive naravi

Vrh kukastog kljuna probija oklop i žrtva

se više ne može osloboditi. Rubovi kljuna

tako su oštri da režu plijen kao kliješta. Za

to vrijeme iz kljuna visi vodeno bilje poput

rezanaca. Četvrt sata trese kljunom kako bi

svoj obrok oslobodilo neukusne trave.

Tada se može prihvatiti jela.

U zoološkim vrtovima timaritelji moraju

ovu veliku pticu, koja liči na vremešnog filozofa,

poštivati. Od nje nikad ne možeš

Koristi li ova ptica svoj

divovski kljun kao kutlaču

da bi sakupljala

hranu iz močvarne

kaljuže Da, koristi, ali

na posve osebujan

način. Tome bi nijemom

Božijem mahlukatu/

stvoru trebalo oko vrata

objesiti pločicu s

natpisom: “Pozor! Opasnost!”

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Kljun poput kliješta

znati šta te čeka. Nerijetko zna povrijediti i

posjetioce koji joj se previše približe, pa ni

ona neostane bez batina. Jednom je u pičijem

parku u njemačkom gradu Walsrodu

jednog neomiljenog čuvara zgrabila za

nogu i držala ga desetak minuta. Od tada

nesretni timaritelj uvijek sa sobom nosi

metlu kad ulazi u njezin kavez. Tek kada se

pernata grdosija sasvim naždere, kavez se

može pospremiti.

Pored malih krokodila na njezinu jelovniku

još su do šezdeset centimetara duge ribe,

prije svega somovi, a potom i vodene zmije,

žabe, puževe i kornjače. Ovo zadnje proždire

zajedno s oklopom, u jednom zalogaju.

Ptice s dužinom crijeva od 2,6 metara ima i

dobru probavu! Svoje gnijezdo kljunaš cipelaš

gradi skriveno u trsci visokoj do četiri

metra (slika 1.). Po njemu prostiru se stabljike

trske i papirusa. Na jajima leže oba

roditelja smjenjujući se svakih šest sati.

Ženka obično snese dva ili tri jaja na kojima

onda roditelji leže 45 dana (slika 2.).

Gnijezdo s kupaonicom

Kako bi prehranili čučavce u gnijezdu, roditelji

rastrgaju bibu pa njegovim komadićima

mašu mladuncu iznad kljuna dok

mladunče ne skoči i zgrabi plijen. No već u

dobi od četiri sedmice mladi se kljunaš

može hraniti i nerastrganim plijenom, pa i

zmijom dugom 60 centimetara.

U petoj sedmici života glad mladunčadi

postaje tolika da roditelji moraju loviti ribu

noću, pod svjetlom mjesečine. Tada od

spavanja više nema ništa. Važnije je jesti i

hladiti tijelo. Za ovo posljednje služi kljun

Kako bi prehranili čučavce u

gnijezdu, roditelji rastrgaju bibu

pa njegovim komadićima mašu

mladuncu iznad kljuna dok

mladunče ne skoči i zgrabi

plijen. No već u dobi od četiri

sedmice mladi se kljunaš može

hraniti i nerastrganim plijenom,

pa i zmijom dugom 60 centimetara

u koji staje dvije litre vode. Majka i otac dolijeću

u podnevnoj vrućini s punim kljunom

vode da bi je polahko – baš kao tušem

– izlili na mladunčad.

Ptići brzo uče: ne samo kako da ohlade tijelo

nego i kako da se napiju vode iz kiše

što je stvaraju roditeljski kljunovi.

No s vodom u gnijezdo nose i vlažno vodeno

bilje kako bi još više ohladili mladunce. I

to im je najveći problem jer ima samo jedna

vrsta ptice grabljivice koja vreba na gnijezdo,

no roditelji je mogu lahko otjerati.

Do sada, nažalost, nije nikome uspjelo da u

zarobljeništvu, u zoološkom vrtu, uzgoji

kljunaša cipelaša. Uzrok tome je u činjenici

da u zoološke vrtove dolaze samo mladi iz

gnijezda, jer odrasle jedinke ne mogu pripitomiti.

Mlade ptice vrlo brzo sklapaju

prijateljstvo s ljudima te postaju o njima

ovisne.

Zbog toga postaju netrpeljive prema svojim

srodnicima – a gdje vlada netrpeljivost,

tamo nema ljubavi. Ni među pticama.


Revitalizacija krajolika

41

SA HUMA JE

POGLEDATI LIJEPO

Neposredna blizina i komunikacijska povezanost ovog prostora sa cijelim

gradom omogućava stvaranje uslova za zadovoljenje sportskih, rekreativnih i

zdravstvenih potreba stanovništva, a može poslužiti i kao ekološki edukacioni

centar za mlade i naravno da, kao jedan ambijentalno osmišljen prostor u

središtu Sarajeva predstavlja njegov ukras

Pogled na Hum

Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma Hum počivaju

na temeljnim prirodnim vrijednostima očuvanju

životne sredine, a posebno njegovom ekološkom

segmentu. Park šuma Hum zauzima gornji

dio istoimenog brda na području općine Novo

Sarajevo

Dr.sc. Suvada Borić-Šaćiragić

U

neprestanoj utrci za što većom zaradom

čovjek iscrpljuje Zemljina

prirodna bogatstva te dovodi našu

planetu na ivicu opstanka. Šumski pokrov

planete Zemlje zapravo su velika »zelena

pluća« koja pročišćavaju sve zagađeniji

zrak, opskrbljujući nas za život potrebnim

kisikom. Šume su ekološki oslonac i koordinator

funkcionisanja agroekosistema,

hidroekosistema i urbano-tehnoloških zajednica.

Činjenica je da ekološka vrijednost

šume danas višestruko premašuje

njezinu sirovinsku vrijednost. Šume Bosne

i Hercegovine predstavljaju jedan od najvažnijih

nacionalnih prirodnih obnovljivih

resursa, a po svojim karakteristikama spadaju

među najvrednije šumske ekosisteme

ovog dijela Evrope i predstavljaju ogroman

ekonomski, ali i ekološki potencijal.

Iz tog razloga treba pozdraviti i podržati

akciju općine Novo Sarajevo da dio brda

Hum revitalizira i pretvori u Park šuma.

Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma

Hum počivaju na temeljnim prirodnim

vrijednostima očuvanju životne sredine, a

posebno njegovom ekološkom segmentu.

Park šuma Hum zauzima gornji dio istoimenog

brda na području općine Novo Sarajevo

i nalazi se na nadmorskoj visini od

710 do 820 m i prostire se na površini od

23,63 ha. Sa Huma se vidi cijeli grad kao i

svi ulazi i izlazi iz grada. Neposredna blizina

i komunikacijska povezanost ovog prostora

sa cijelim gradom omogućava stvaranje

uslova za zadovoljenje sportskih,

rekreativnih i zdravstvenih potreba stanovništva,

a može poslužiti i kao ekološki

edukacioni centar za mlade i naravno da,

kao jedan ambijentalno osmišljen prostor

u središtu Sarajeva predstavlja njegov

ukras.

Zbog izuzetnih pejzažnih i prirodnih vrijednosti,

bogatstva i raznolikosti biljnog i

životinjskog svijeta, zbog značaja u pogledu

uticaja na klimu, zaštitu zemljišta od

erozionih procesa, regulaciju vodnog režima,

apsorpciju ugljen dioksida i oslobađanje

kiseonika kao i ostalih ekološko – socijalnih

vrijednosti koje prostor, neposredno

oslonjen na gradski centar, treba da zadovolji,

području Huma se pristupilo sa velikom

pažnjom i ozbiljnošću.

U ratnom periodu 1992.-1995. na cijeloj

površini je izvršena bespravna sječa drveća,

što je za posljedicu imalo pojavu, odrona

terena i intenzivne erozione procese.To

je dovelo do ugrožavanja stambenih i gospodarskih

objekata te ispiranje plodnog

sloja zemljišta. U cilju zaustavljanja pomenutih

pojava i stabilizacije terena tokom

1997. godine izvršeno je pošumljavanje

terena sa oko 60.000 sadnica različitih vrsta

lišćara i četinara, kako autohtonih, tako

i alohtonih biljnih vrsta. Područje je ograđeno.

Odvežen je neorganski otpad, uređene

staze, izgrađen i instaliran šumski mobilijar

(nadstrešnice, klupe i stolovi).

Asfaltirana saobraćajnica koja vodi do samog

vrha. Izgrađena saobraćajnica predstavlja

kičmu cijelog projekta i ove godine

trebala bi biti osvijetljena. Biće organizovana

biciklistička utrka, čime će se ovaj park

sporta i rekreacije predstaviti građanima.

Takođe ove godine planirana je gradnja

trim-staze koja će pored već izgrađenih drvenih

kućica dati sadržaj zbog kojih će ljudi

dolaziti tu na rekreaciju i odmor.

Projektom formiranja Park šume Hum nije

predviđeno podizanje šumskih nasada koji

bi u budućnosti imali ekonomski interes

kao dominantan.

Ovdje se kroz projekat želi prvenstveno

stvoriti područje u kome će šuma, kao veoma

složen ekosistem, u punom obimu posjetiocima

omogućiti da zadovolje rekreacione,

edukacione, esteteske, emocionalne

FONDEKO SVIJET/33/2011.


42 Urbana ekologija

Februar 2011.-Mlade sadnice pod snijegom

i duhovne potrebe.

Uzimajući u obzir položaj brda Hum u odnosu

na gradsko područje, dominantnu visinu

sa koje se većim dijelom može panoramski

posmatrati i snimati, lako je uočiti njegove

prednosti u odnosu na druga izletišta.

Ne treba zanemariti činjenicu da podizanje

Parka šume zahtijeva vrijeme od više desetina

godina i da je to proces povezanih projekata

koji vode ka krajnjem cilju. Sve je to

Ovdje se kroz projekat želi

prvenstveno stvoriti područje u

kome će šuma, kao veoma

složen ekosistem, u punom

obimu posjetiocima omogućiti

da zadovolje rekreacione,

edukacione, esteteske, emocionalne

i duhovne potrebe

uslovljeno mnogim izazovima, ali i problemima.

Posebno je značajna ugroženost

antropogenim uticajem koja se ogleda u

bespravnom zauzimanju zemljišta i bespravnoj

gradnji objekata, odlaganju građevinskog,

kabastog i ostalog otpada, uništavanju

šumskog mobilijara od strane

neodgovornih pojedinaca i mehaničkom

oštećenju sadnica. Naravno ne smijemo

zaboraviti i opasnost od pojava požara.

BiH je pozvana da u 2011. godini na međunarodnom

i državnom nivou, sudjeluje i organizuje

aktivnosti kojima će obilježiti Međunarodnu

godinu šuma, a sve s ciljem

širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti

koje šumski ekosistemi daju našem gradu, ali

i cijeloj državi. Stoga je naša obaveza nastaviti

raditi na rješavanju globalnih izazova, te zajedno

s drugima donositi odluke za očuvanje

održivosti šuma. Šumu nije dovoljno samo

voljeti – šumom se mora gospodariti na održiv

način kako bi se postiglo optimalno zadovoljenje

društvenih, ekoloških i ekonomskih

potreba sadašnjih, ali i budućih generacija.

Park šume Hum je izazov svih nas, ali i naša

obaveza i naša ljubav.

PARKOM

PROTIV DIVLJE

GRADNJE

Općina je kroz realizaciju kreativnih programa na

području Park-šume koji imaju za cilj unapređenje

ekološke svijesti stanovništva i stvaranje

odgovornijeg odnosa pojedinca prema prirodi,

direktno uključila stanovništvo, obrazovne institucije,

nevladine organizacije i medije

Anera Kečo,

Općina Novi Grad Sarajevo

Kapitalni projekat “Revitalizacija

park-šume Mojmilo” uvršten je kao

prioritetni u Strategiju razvoja Općine

Novi Grad Sarajevo do 2015. godine i

ima za cilj uspostavljanje sadržaja za odmor,

sport, rekreaciju, edukaciju i kvalitetno

upravljanje prostorom, a naročito pejzažno

oblikovaje prostora sadnim

materijalom u skladu sa funkcijom i zahtjevima

lokaliteta Park-šume čime se direktno

onemogućuje i bespravna gradnja,

kao jedan do “gorućih” tekućih problema

ove lokalne zajednice koji sa sobom nosi

niz negativnih posljedica.

Naime, Park-šuma Mojmilo u okviru MZ

“Švrakino selo II” smještena je na brdovitom

terenu, na nadmorskoj visini cca 600

m, sa kontinentalnom klimom i izraženim

sjevernim i južnim vjetrovima, nalazi se u

blizini urbanog, gradskog dijela Općine i

lako je dostupna pristupnim putevima i

stazama svim zainteresovanim licima sa

područja Općine, Grada i Kantona Sarajevo

pješke, vlastitim automobilom ili redovnom

minibuskom linijom Otoka – Mojmilo.

Značaj realizacije ovog Projekta ogleda se

prije svega u potrebi uspostavljanja “zelene

zone” za odmor i rekreaciju u blizini gradske

sredine radi unapređenja uslova, odnosno

kvalitete života lokalnog stanovništva

kroz povećanje broja biljaka što ima višestruku

ulogu.

Biljke na zelenim površinama, svojim

oblikom, građom i životnim karakteristikama

predstavljaju nezamjenjive elemente

prirode koji pozitivno utječu na mikroklimu

okoline smanjujući visoke

temperature vazduha, povećavajući stepen

vlažnosti zraka, regulišući jačinu vje-

tra, smanjujući stepen buke, prečišćavajući

zrak od štetnih zagađujućih materija,

održavajući strukturu i kvalitet zemljišta,

kao i nivo podzemnih voda. Dakle, imajući

u vidu naprijed navedeno, zelene površine

imaju sanitarno-higijensku, kulturno-prosvjetnu,

estetsku i kompoziciono

Ugodno i korisno druženje

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Urbana ekologija

43

Značaj realizacije ovog Projekta

ogleda se prije svega u potrebi

uspostavljanja “zelene zone” za

odmor i rekreaciju u blizini

gradske sredine radi unapređenja

uslova, odnosno kvalitete

života lokalnog stanovništva

kroz povećanje broja biljaka što

ima višestruku ulogu

Uređeni dio brda Mojmilo

-regulacionu funkciju koje su nezamjenjive

i neophodne u okviru planiranja i podizanja

stambenih objekata, naselja i sl.

Želja Općine jeste da kroz provedbeno -

plansku dokumentaciju stvori jedinstvo

urbanizma, arhitekture i pejzažne arhitekture.

Napominjemo da je Prostornim

planom Kantona Sarajevo do 2023. godine

navedeni lokalitet namjenjen za zelenilo.

Upravo iz tih razloga, te činjenice da

ova Općina ima najveći broj stanovnika u

Kantonu Sarajevo, kao i veliku gustinu

naseljenosti po m 2 , krajem 2006. godine

otpočeli su radovi na realizaciji Projekta

“Revitalizacija Park-šume Mojmilo”. Obzirom

da je procjena da će za njegovu

kompletnu implementaciju trebati milionska

sredstva, Općina iz godine u godinu

samostalno ili u saradnji sa višim nivoima

vlasti koji su prepoznali vrijednost

ovog Projekta izdvaja značajna finansijska

sredstva.

Na lokalitetu Park-šume do sada je urađeno

sljedeće: Projektovanje i izgradnja Arboretuma;

Projektovanje i izgradnja

objekta Eko kuća; Vanjsko uređenje Eko

kuće; Opremanje iste inventarom i namještajem;

Projektovanje i izgradnja minibuske

okretnice Turkušići; Izgradnja pješačke

staze i ambijentalno uređenje iz pravca

Dobrinje; Sadnja cca 2.200 kom. mladih

sadnica stabala; Izgradnja igrališta i trim

staze; Hortikulturno uređenje zelenih površina

oko objekta Eko kuće; Izgradnja

ulične rasvjete; Ograđivanje parcela u vlasništvu

Općine; Kroz različite manje ekološke

projekte zasađeno je cca 300 komada

sadnica drveća i grmlja; U toku je

projektovanje i izgradnja tubing staze sa

pratećim sadržajem.

Bitno je istaći da je Općina kroz realizaciju

kreativnih programa na području Park-šume

koji imaju za cilj unapređenje ekološke

svijesti stanovništva i stvaranje odgovornijeg

odnosa pojedinca prema prirodi direktno

uključila stanovništvo, obrazovne institucije,

nevladine organizacije i medije.

Osnivanjem JP “LOKOM” d.o.o. Općina je

sistemski pristupila razvijanju održive

upravljačke funkcije nad lokalitetom Parkšume

Mojmilo.

Zavisno od finansijskih mogućnosti, zatim

ekološke svijesti stanovništva, neplanske

gradnje i efikasnosti donošenja provedbeno-planske

dokumentacije za lokalitet

Park-šume Mojmilo u narednih deset godina

namjera nam je zaokružiti zeleni pojas

od cca 40 ha (otkup preostalih 50% zemljišta)

uz prevashodno usvajanje Regulacionog

plana, zatim ravnomjernog razvoja

hortikulturnih, rekreativnih, sportskih i

edukativnih sadržaja, zatim razvoja infrastrukture

za naselje u okruženju Park-šume

sa visokim urbanim standardima, te unapređenje

upravljačkih funkcija lokalne zajednice

na datom lokalitetu i unapređenje

partnerstva sa zajednicom.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


44 Zbrinjavanje opasnog otpada

ŠTA NE ZNAMO

O AZBESTU

Prijeko je potrebno usaglasiti domaće propise o azbestu sa evropskim

direktivama i napraviti značajne pomake u uspostavljanju sistema sakupljanja,

prevoza i odlaganja azbestnog otpada. Uzgred da spomenemo, da se ovi

materijali vrlo često nalaze na divljim odlagalištima

Emina Ahmetović,

Fljorina Nulleshi

(EKOPOT Tuzla)

O

zdravstvenoj i okolišnoj problematici

povezanoj sa izlaganjem vlaknima

azbesta javnost BIH je nedovoljno

informisana. Činjenica da je azbest

zabranjen u EU i mnogim razvijenim zemljama,

kao i regulisanje njegove upotrebe,

trgovine i prometa, zahtijeva sprovođenje

edukativnih mjera kod investitora,

radnika i svih lica koja su izložena azbestu,

ili učestvuju u procesu stvaranja građevinskog

otpada tj. rušenja objekata u kojima je

azbest prisutan. Od posebne važnosti je

informisanje javnog mnijenja o posljedicama

po zdravlje koje mogu nastupiti uslijed

izlaganja ovakvim materijalima.

Azbest je mineral vlaknaste strukture i sredinom

20-tog vijeka se intenzivno upotrebljavao,

posebno u periodu nakon II svjetskog

rata. Koristio se u građevinskoj

industriji (crijep, nosiva armatura), u proizvodnji

cijevi za vodovod ili kanalizaciju, u

auto industriji kao obloga kočionih sistema,

u elektranama, na brodogradilištima,

u kozmetičkim preparatima itd. Ugrađen

je u veliki broj javnih zgrada kao izolacioni

materijal. Prevedena sa grčkog jezika riječ

azbest znači nešto neuništivo. Postoji šest

vrsta azbesta, od kojih su krocidolit, krizotil

i amosit najčešće upotrebljavani, pa su

samim tim najviše prisutni u okolišu. Azbestcementni

(jedan od materijala tipa

maltera) proizvodi su često zastupljeni u

građevinskom otpadu. Vijek trajanja azbestcementnih

(AC) proizvoda je ograničen

(oko 20 godina). Nakon isteka tog perioda

dolazi do oštećenja materijala što ima negativan

utjecaj na okoliš ili po čovjekovo

zdravlje. Uz toksične pare i gasove, čestice

azbestne prašine su najpoznatiji kancerogeni

životne sredine. 80ih godina, nakon

otkrića da je azbest kancerogeni materijal

tipa A. Svjetska zdravstvena organizacija,

Međunarodna organizacija rada i Međunarodna

agencija za istraživanje raka predložile

su zabranu njegove upotrebe.

Najčešće bolesti koje uzrokuje azbest su

bolesti pluća (azbestoza, rak pluća). Otežavajuća

okolnost kod ovih oboljenja je izuzetno

dugi period inkubacije. U nama susjednoj

Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji

veliki broj građana ima ove zdravstvene

probleme.

Pravni aspekti i situacija u

BiH

Postoji niz dokumenata koji su doneseni

na nivou EU, a odnose se na reklamiranje,

upotrebu, promet i prodaju azbesta. Pomenućemo

neke direktive:

■ 78/319/EEC, 87/217/EEC, 91/689/EEC –

mjere za zaštitu okoliša od onečišćenja azbestom

kao i mjere za kontrolu otpada od

azbesta,

■ 91/382/EEC (1991) - smanjenje maksimalno

dopuštene količine azbesta,

■ 90/394/EEC (1990) – uvodi se način zamjene

azbesta,

Azbest - velika opasnost po zdravlje

■ 91/659/EEC – zabrana upotrebe svih vrsta

azbestnih vlakana,

■ 2003/18/EEC – zaštita radnika od izloženosti

azbestu pri radu (predstavlja izmjenu

Direktive 83/477/EEC).

Evropski parlament je 1976 godine usvojio

Direktivu koja nalaže ograničavanje proizvodnje

i upotrebe azbesta sa ciljem da do

2005 godine sve zemlje članice EU napuste

i potpuno zabrane upotrebu određenih

opasnih tvari u koje je uključen i azbest.

Od 1.1.2005 na snazi je zabrana upotrebe

svih vrsta azbesta u EU.

Generalno, zbog nedostataka adekvatnih

propisa u zemljama koje nisu članice EU

(prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisutan

je i nizak nivo svijesti o problemima koji

su povezani sa ovim mineralom. U BiH su

npr. u poslijeratnom periodu vršene aktivnosti

uklanjanja azbesta u pojedinim nase-

Generalno, zbog nedostataka adekvatnih propisa u zemljama koje

nisu članice EU (prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisutan je i

nizak nivo svijesti o problemima koji su povezani sa ovim mineralom.

U BiH su npr. u poslijeratnom periodu vršene aktivnosti uklanjanja

azbesta u pojedinim naseljima zahvaljujući stranim fondovima

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Mudre misli

45

ljima zahvaljujući stranim fondovima.

Nema državnog propisa koji reguliše zabranu

upotrebe azbestnih proizvoda i tehnologija,

niti se kontroliše njegovo uklanjanje

i uvoz. Nekoliko gradova u BiH radi

na projektima zamjene AC cijevi u vodoopskrbnim

sistemima. Međutim posebnu

opasnost predstavlja slabo vezani, slobodni

azbest u velikom broju objekata.

Na atmosferu radnih prostorija i radilišta

odnose se odredbe jugoslovenskog standarda

(iz 1991.) koji utvrđuje maksimalno dozvoljenu

koncentraciju prašine azbesta. Zakonom

o zaštiti zraka (Sl.novine FBiH br.

33/03) utemeljen je Pravilnik o graničnim

vrijednostima emisije zagađujućih materija

u zrak (Sl.novine FBiH br.12/05) koji propisuje

ograničenje kancerogenih polutanata,

tj. azbesta u ambijentalnim uslovima. Krajnja

destinacija azbestnog otpada kojeg izvoze

ovlaštene firme su uglavnom zemlje EU.

Balkanska konferencija o

azbestu

U junu 2010. godine, na Ohridu je održana

Balkanska konferencija o azbestu koju je

organizovao Gauss Institut iz Bitole. Ovaj

institut, uz organizacije EKOPOT iz Tuzle,

Heliks iz Beograda i Fond za primjenjena

istraživanja i komunikacije iz Sofije, implementira

projekat pod nazivom KAPAZ –

“Jačanje kapaciteta za zabranu i uklanjanje

azbesta u zemljama zapadnog Balkana“.

Projektno područje su zemlje zapadnog

Balkana, prevenstveno Makedonija, BiH,

Srbija i Bugarska. Projektom se nastoje ojačati

kapaciteti civilnog društva oko rješavanja

problematike azbesta, podići nivo

javne svijesti o štetnom djelovanju čestica

azbesta po zdravlje i okoliš, lobirati nadležne

instiutucije da usvoje i sprovedu evropske

direktive koje tretiraju zaštitu radnika

uslijed izloženosti azbestu.

Na Konferenciji je zaključeno da zemlje zapadnog

Balkana zaostaju za evropskim zemljama,

kada su u pitanju pravni propisi iz

ovog domena, te da je javnost malo upoznata

o štetnosti azbesta. U Srbiji se još

uvijek proizvodi azbest, zemlje ga uvoze u

neznatnim količinama, tako da zabrana

azbesta neće imati dalekosežne posljedice

Najčešće bolesti koje

uzrokuje azbest su

bolesti pluća (azbestoza,

rak pluća). Otežavajuća

okolnost kod

ovih oboljenja je izuzetno

dugi period inkubacije.

U nama susjednoj

Hrvatskoj, posebno

u Dalmaciji veliki broj

građana ima ove zdravstvene

probleme

na ekonomsku situaciju u ovim zemljama.

Na odmet neće biti procjena ekonomske

opravdanosti, jer se azbest zamjenjuje alternativnim

materijalima.

Prijeko je potrebno usaglasiti domaće propise

o azbestu sa evropskim direktivama i

napraviti značajne pomake u uspostavljanju

sistema sakupljanja, prevoza i odlaganja

azbestnog otpada. Uzgred da spomenemo,

da se ovi materijali vrlo često nalaze na

divljim odlagalištima.

Lica koja dođu u kontakt s njim ili ga buše,

lome, bacaju ili razbijaju, izloženi su velikoj

opasnosti po zdravlje. Zajednički cilj

svih zemalja treba biti edukacija građana o

ovoj temi. Nadležna ministarstva moraju

ojačati svoje kapacitete i uvažiti mišljenje

organizacija civilnog društva koje lobiraju

za sprovodjenje evropskih direktiva i glasno

ukazuju na nedostatak informacija o

situaciji sa azbestom u ovim zemljama i

nepostojanje Registra objekata, pogona i

postrojenja u kojima je korišten materijal

na bazi azbesta. Pomenute organizacije

predočiće izrađene nacionalne akcione

planove, predhodno verifikovane od strane

EU eksperata, za prenos Direktive Evropske

Unije (2003/18/EC i 2009/148/EC) u

nacionalna zakonodavstva, relevantnim

ministarstvima na uvid.

Strpljenje je moć

Odabrala: Anida Džanko

Usuditi se: to je cijena napretka.

Victor Hugo

Takt je vještina da nekome nešto dokažete,

a da od njega ne napravite neprijatelja ili

budalu.

Howard W. Newton

Čuvaj se malih pukotina; mala će pukotina

potopiti i veliki brod.

Benjamin Franklin

Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio

bez novca. Biti bez novaca je prolazno

stanje: biti siromašan je stanje duha.

Mike Todd

Oni koji nikada ne mijenjaju mišljenje,

vole sebe više nego istinu.

Joseph Joubert

Kad su svi protiv Vas to znači ili da ste

apsolutno u krivu ili apsolutno u pravu

Albert Guinon

Oni koji se pretjerano bave malim

stvarima često postaju nesposobni za

velike.

La Rochehoucauld

Nitko nikada nije postigao nešto zaista

veliko, a da se nije izložio riziku.

Denis Waltley

Civilizacija je uvijek u opasnosti kad

oni koji nisu naučili slušati dobiju pravo

zapovijedati.

Winston Churchill

Strpljenje je moć. S vremenom i

strpljenjem i dudov list postaje svila.

Kineska poslovica

Ne mogu Vam dati recept za uspjeh, ali

Vam mogu reći formulu za neuspjeh:

NASTOJTE SVAKOME UGODITI!

Herbert B. Swope

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći

izvanredno zabavlja svojim mislima.

Arthur Shopenhauer

U ovom varljivom svijetu nepotrebno

je uzimati srcu sve nesreće koje nam se

dogode.

Jočo Jamamoto

Nikad ne donosite važnu odluku ako niste

razmotrili barem dvije mogućnosti izbora.

Lee Iacocca

Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da

ponekad i pogriješe.

Mahatma Gandhi

FONDEKO SVIJET/33/2011.


46 Odsjaj zemlje u poeziji

PJESME POBUNE I

PJESME BLISKOSTI

Ideja Saita Orahovca o prirodnoj vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je svoju

prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog odnosa. Pjesnici su rijetko

pjevali o šumi, radije su pjevali o stablima, o krajolicima, o visovima ili ravnici. On

je nije zaobišao

Vojislav Vujanović

Poezija Saita Orahovca je imala svoga

odjeka u vremenu u kojem je nastajala,

uspostavljajući s njim korespondenciju

i u sadržajnom i u formalnom

aspektu. U sadržajnom smislu, njegovo je

pjesništvo direktno inkliniralo ka socijalnom

pjesništvu, kome se priklanjao značajan

broj pjesnika tridesetih godina minulog

vijeka. Svoje socijalno osjećanje je često

podizao do glasa bunta ne vodeći računa

toliko o pjesničkoj izražajnosti koliko na

eksplicitnosti iskaza čija je metaforička

struktura bila toliko otvorena da se oslobađala

kontekstualnog usložnjavanja iskaza

da bi se njegova metafora razuđivala u deltu

višeznačnosti i uzdizla do univerzalnih

istina. Njegova se inspiracija nadahnjivala

neposrednim iskustvenim stanjima, pri

tom, pjesnik nije dozvoljavao da se u pjesmu

ugradi lična emocija, već je tragao za

onom jezičkom formom i stihovnom organizacijom

u kojoj bi se zbiralo kolektivno

iskustvo onih koji su se nalazili na sporednom

kolosjeku životnih zbivanja i potom je

formulirao pjesnički iskaz sa naglašenom

retorskom rezonancom. U toj rezonanci se

skrivala pjesnička istina, sa ponekad istinskim

gradacijama egzistencijalne upitanosti

onih koji pate. U tom prostoru se, svojim

unutrašnjim skladom, posebno

odlikuje pjesma “On se žali”:

Sadašnji moj hljeb je: u grlu trnova drača

Dlanovi su mi izbrazdani krvavim prugama

žuljeva,

Dan mi je: beskrajna postelja plača,

Druše, iz mene legije robova kunu.

Riječ se ne pomjera iz ležišta leksičkog

značenja, u rečeničnim spregovima odjekuje

horski glas, slike su proistekle iz neposrednog

iskustva, pa ipak one posjeduju

energiju sugestivnosti, dovoljno jake da se

iskorači iz prostora prozaičnog i ulije se u

poetski slog.

Ipak, bez obzira na skučeni prostor iz kojeg

je izvirala njegova inspiracija, u pjesničkom

oblikovanju ona je pronalazila

određeni raspon, raspon koji se mjerio

Sait Orahovac

osjećanjem patništva do zova na pobunu.

Motivi su nalaženi u prostorima usudnosti

Crnogoraca da “poput nomada, po zemljinom

šaru/ lutaju željni postelje i krova”,

u provođenju dneva u robijašnici i

Spartakove pobune prezrenih, do samilosti

nad prosjakinjom na ulici i prepoznavanju

bliskosti između izrabljivanja radnika

i Kristova stradanja na Golgoti s tim

što vjeruje da je stradanje patnika na zemlji

i veće od njegovog:

Veliki druže, raspeše te. Ali

Pečalno nije preći tu golgotu,

Muke su veće: bezbroj puta mrijeti,

ko mi što mremo, a biti u životu.

(Siromasi pišu Hristu)

I, možda su najpotresniji stihovi iz pjesme

“Mi”:

Sestre nam postaše bludno roblje,

Bolnice su pune suludih i kljastih.

Ruke Moćne Bijede drži nas u vlasti

I mjesto u Domu noćamo u Groblje,

O, pali smo, niže zar se može pasti

Ali, kada osobna osjećanja približi svojoj

inspiraciji, ili kada je ugradi u samo biće

sopstvenih osjećanja, pjesma se Saita Orahovca

razmekša, riječ se utopi u vlastitu

emociju, intimizira se i prijeđe u govor bliskosti.

Retorska intonacija utopi u prostor

ispovijednog. Misao poprimi karakter sanjarskog

u kojem dominira priziv slika iz

rodnog kraja. One su pune sunčeva sjaja,

pune sokova životnosti čije se lirske bujice

ljeskaju na razbarušenim horizontima.

Evo, kako se to oformilo u pjesmi “Zemlja i

čovjek”:

Debela zemlja: crnica, sva masna,

Puši se sivom izmaglicom zore,

A orač krči i sije i ore

Da pogača nam zamiriše kvasna.

Za trenut: pa će da izbije gusti

Pokrov na njivi, da se ustalasa

Žuđeno žito puno ml’ječnog klasa,

Da živne čovjek i predio pusti.

Zemlja i čovjek! Od iskona dvoje

Vječitih spona. Za njih: smrt i vrijeme –

Bešćutni Bozi – bespomoćno stoje!

Čovjek i zemlja nerazorno traju

U biću trajnom. Noseć teško breme

Besmrtnu snagu jedno drugom daju.

Ne znam kada je pjesma nastala, možda

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Odsjaj zemlje u poeziji

47

prije osamdesetak godina i pjesniku je bilo

stalo da kaže nerazlučivu vezanost između

čovjeka i zemlje i da se ta vezanost u međusobnom

odnosu transponirala u imaginarnu

ljubav. Međutim, pjesnikova ideja vezanosti

čovjeka i zemlje nadrasla je svoju

prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog

odnosa budući da je čovjek u modernoj

povjesti razgradio pjesnikovu ideju

o prirodnoj vezanosti i, opterećen svojom

pohlepom, razgradio gotovo do neprijateljstva

i egzistencijalne tjeskobe i straha od

samouništenja. I, kada se sve to stavi u novi

kontekst ove pjesme Saita Orahovca, postajemo

svjesni kako je moćna pjesnikova

ideja i u kojoj bismo mjeri trebali biti vezani

upravo za pjesnički govor koji se nikada

ne veže samo za trenutak svoga postojanja,

već uvijek, u svojim bisagama u proputovanju

kroz vrijeme, nosi višak ljudskosti koja

se prilagođava novostvorenim povijesnim

uvjetima i transponuje se u novu energiju

smisaonosti i potvrdu ljudskosti.

Ali ima još jedan momenat na koji moramo

usredsrediti svoju pažnju kad je u pitanju

pjesništvo Saita Orahovca: kada se

inspirativno čvorište smjesti u samo tkivo

intime, za pjesnički govor se otvaraju novi

horizonti, rađaju se novi motivi, motivi

vezani za sve ono što se u prostoru očituje

svojom bliskošću. Tu je, prije svega, roditeljski

krug, majka i otac, a potom i sve

ono u čijem su se okrilju rađale prve životne

spoznaje, prve ljubavi. Može to biti

i kamen i biljka, i stablo, šuma, rodni krajolik,

domovina. Sve to susrećemo u poeziji

Saita Orahovca. On ispisuje triptihon

ocu, pjesmu majci, sestri, ali i ždrebetu,

kravi, stadu ovaca, rodnom selu. O ocu je

pjevao:

Bio je ratar. Bio je snažan i vedar,

Plugom je plužio po suhomeđi. Kosio

Stasalu djetelinu. U naručju me nosio

Ushićen da mi pokaže: kukuruz kako je

rodio

(Moj otac)

Stihovi o majci su potresni:

Malo je imala radosti. Tek između činova

Ako je znala odahnuti – nakon spuštene

zavese.

Bila je patnica i bolna. Rane, zbog umrlih

sinova,

Čim je pomišljala na njih – u srcu raskrvave.

(Majka)

U čitavom tom spletu motiva sa čarobnom

mekotom bliskosti, Sait Orahovac će jednu

pjesmu posvetiti i šumi. Čudno je: šuma je,

po sebi, puna tajanstva i čarobnosti, pjesnički

motiv po svojoj prirodnoj izvornosti,

koja se, tako često useljavala u bajku, ali

su pjesnici rijetko kad pjevali o njoj. Pjevali

su o stablima, o krajolicima, o visovima

planina ili ravnici, šuma je uvijek ostajala

na rubu inspiracije. Sait Orahovac, u svojoj

intimnoj poeziji, nije je zaobišao. I danas,

kada svoju misao posvećujemo šumi, kao

jednom od stubova u nastojanju da nađemo

put ka ozdravljenju našeg odnosa prema

jedinom našem mogućem staništu,

našoj planeti, koja nam je, božanskom dobrotom,

data da izvršimo svoje misionarsko

poslanstvo, listamo listove pjesničkih

knjiga Saita Orahovca i čitamo njegovu

pjesmu o šumi. Samo, prije toga, moramo

reći: bez obzira na stvarne pjesničke dosege

Saita Orahovca: on je dio naše duhovne

baštine i ne bismo ga smjeli zaboraviti. Uostalom,

doskora je, niska rasta, ali žustra

koraka, promicao, između nas, ulicama

grada i pozdravljao nas svojom urođenom

srdačnošću. Rođen je u selu Vladnama kod

Podgorice 1909. a umro u Sarajevu 1992.

godine. Poslušajmo poetske slapove njegove

pjesme “Šuma”:

Foto: D: Šoljan - Crepoljsko

Šuma

Šuma je skladna porodica koja

Na sebi nosi odeždu zelenu.

Šuma u hladi mirisavi hvoja

Otvara dveri Nimfi i Selenu.

Brzaci u njoj romore bez broja,

Naslada slatka srni i jelenu.

A Bog je šume: svet igre i spoja:

U šumi Jelen obljubi Jelenu.

Šuma te hladi. I greje. I šuma:

Drevni je konak moga drevnog deda:

Devojko, hajdemo da ne siđem s uma:

Tamo nas čeka saće mladog meda!

Hajdemo u šumu, u goste Jelenu,

Da skrojim tebi odeću zelenu.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


48 Tragovi vremena

BI PONOR I

SLEDI SE MORE

Izvod iz “Godišnjaka od događaja crkvenih, svietskih i

promine vrimena u Bosni”

God. 1879. trajala je zima blizu

dva mjeseca te je kod nas

izlazila na 24 stupnja.

1887./88. velik snieg blizu 2

metra debeo, a po planinama

6-8 metara debeo. Zima od 25

stupnjeva kroz njekoliko dana u

Sarajevu

Sada, u vrijeme zatopljavanja atmosfere,

isčekivanja i nagađanja mogućih posljedica,

svakako je interesantno pogledati

šta se dešavalo u prošlosti. Zabilježene

promjene, nadamo se vjerodostojne,

svakako su znakovite. Ostavljamo nauci da

predviđa, zaključuje i predlaže mjere. Nadati

se da neće uspješni biti samo političari

uvođenjem novih poreza radi spriječavanja

djelovanja štetnih materija. Ovdje navodimo

originalno zabilježene vremenske promjene

u “Ljetopise Sutješkog samostana”.

Izvanredne zime

Kroniste sačuvale su uspomene izvanredni

zima iz kojih se vidi da je studen u misecu

prosincu i siečnju bila mnogo jačja u Europi

negoli današnjih godina.

God. 763. Crno more se je sledilo u dubljini

od 30 sežanja te su zidine carigradske porušene

od lamanja leda.

God. 829. sledio se Nil. God. 860. snig i led

trajali su brez pristanka šest miseci. Jadransko

more posve se sledilo biše.

God. 974. prelazio se Bospor po ledu, i trećina

pučanstva u Francuskoj biše pomla od

studeni.

Foto: D. Šoljan - Smrčeva šuma na Ozrenu kraj Sarajeva

Trinesti i četrnesti vik ostadoše glasoviti u

studeni. God. 1210., 1213., 1218., 1234.,

1236., 1248. bijahu osobito pogune.

God. 1210. 1234. kola teško natovarana

prelazila su Jadransko more prid Mjecima.

God. 1303. more u Flandriji i Holandiji

se sledilo na tri morske milje daleko.

God. 1316. odtrgo led sve mostove u Parizu,

a god. 1323. cielo se Sredozemno

more sledilo. God. 1364. led na Rajni bijaše

debeo petnest stopa. Skoro svi vinogradi

i voćna stabla biješe uništeni. God.

1400. sledilo se more na cielomu severu

Europe.

U XV vieku studen nije više bjesnila u sredozemnim

predelji ali na sjevernim stranama

podvostručila se.

God. 1408. odtrgo led skoro sve mostove u

Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao

podpisati se još u vrućoj sobi, smrzlo se crnilo.

Sve se more sledilo među Norveškom

i Danskom.

God. 1420. ponor strahoviti prouzroči studen.

Životinje dovukle se u Pariz da žderu

mrtvace. Crno more cijelo se sledilo.

God. 1434. išlo se po ledu od Danske i

Švedske. Dunav je dva miseca bio sleden.

Iste god. trajala tri miseca led u Parizu neprikidno.

U XVI vieku predeli u Sredozemnom moru

sledili se: God. 1507. sledilo se more u luci

marseljeskoj. God. 1564. sledila se Rajna.

God. 1594. sledilo se more kod Marselje i

Mletaka.

Viek Ljudevita XIV pritpio je strašni god.

1621. Jadransko se more dvakrat sledilo.

God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more.

God. 1683. u Touraini trećina stanovnika

poginula od studeni i od gladi. 1684.

Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.

U XVII vijeku metereolžki su savršenii i

točnija izvjestja.

God. 1709. studen se držala kroz više dana

na 24 stupnja. Sredozemno more na više

mista sledilo. Vino se u bačvam sledilo,

skoro sva vićna stabla biješe uništila i zvona

se razbila kad je se zvonilo.

God. 1735. studen bila na 67 stupnjeva u

kinezkoj Tatarskoj.

God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu

palaču opkoljenu gromadima leda s kojima

se je moglo iz topova pucati.

God. 1782. sledila se Seina kroz dva miseca.

Ledila se kroz 60 dana nepristano.

God. 1787. bila se studen u Parizu 22 stupnja

a u Marselju 17 stupnja, Lamanche pokrila

ledom, u Marselji led od 12 palaca.

God. 1793. trajala studen 42 dana u Parizu

od 23 stupnja. Holandesku flotu zaustavljenu

na ledu osvojilo je francezko konjenistvo.

(Druga je ruka dodala)

God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca

te je kod nas izlazila na 24 stupnja.

1887./88. velik snieg blizu 2 metra debeo,

a po planinama 6-8 metara debeo.

Zima od 25 stupnjeva kroz njekoliko

dana u Sarajevu.

Godine 1896. Božić kopan bez sniega i topal.

U siečnju 1897. kroz njekoliko dana

sniega malo, zima najviše 8-100 zatim toplo.

U siečnju na više mjesta u Dalmaciji u

Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrieme. U

veljači i kod nas novoga cvieča. Ožujak topal

i u noći smrzava, nu po planinama

snieg leži.

Odabrao:

Miroslav Franjković dipl.ecc.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Borba protiv klimatskih promjena

49

KINA JE OMEKŠALA

Čista energija može biti izvor rasta, a ne nešto što će ga spriječiti. Uvedena je stroga

kontrola vozila na efikasnu potrošnju goriva kao i visoke subvencije za autobuse

Dr. Fadil Čerkez

Kineski rukovodioci i vlada nemaju

mnogo teškoća u prihvatanju ili odbijanju

određenih mjera koje se odnose

na implementaciju zakona i propisa u

borbi protiv klimatskih promjena. Prije tri

godine vladina žestoka otpornost prema

smanjenju emisije toplotnih gasova je počela

da omekšava pa zasad izgleda da se

čine ozbiljni napori da se ta emisija stavi

pod kontrolu.

Jedan od razloga za ovakve promjene je činjenica

da je prošla pažnja vulnarobilnosti

na klimatska zagrijavanja. Vjetrovi monsuna

su oslabljeni i povećana je količina

atmosferskih padavina a kao posljedica

toga dolazi do poplava na jugoistoku i suša

na sjeverozapadu. Istovremeno kineski lideri

su jako zabrinuti topljenjem glečera

na tibetanskom platou čije vode napajaju

rijeke Gong, Mekong i druge.

Drugi razlog je što u Kini raste smisao globalne

odgovornosti. Ova zemlja je najveći

emiter toplotnih gasova i jedna je od vodećih

sila te se radi toga očekuje da sa drugim

velikim silama učestvuje na rješavanju globalnih

problema kao što su ekonomska

kriza, nuklearna proliferacija i klimatske

promjene, itd.

Treći razlog je energetsko osiguranje. Kina

raspolaže sa velikim rezervama uglja, a također

je i veliki uvoznik fosilnih goriva.

Gledano dugoročno ekonomski motivi potiču

od promjena načina mišljenja Kine o

ekonomskom rastu. U prošlosti Kina je odbijala

bilo čije sugestije i pritiske na planu

smanjenja emisija gasova. Za zvaničnike

na svim nivoima prioritet je bio ekonomski

rast. U međuvremenu je došlo do regulisanja

i ohrabrenja uvođenjem energetske efikasnosti,

a u isto vrijeme rukovodstvo je

shvatilo da su rast i obnavljanja (ozelenjavanja)

kompatibilni. Nakon što je Wen-Jiabao

postao prvi ministar, rukovodstvo je

pokušalo da definira ekonomski rast, kao

nešto širi termin od GDP, a to je poseban

naglasak “harmonično društvo” i “naučni

razvoj”. Niko nije znao šta to znači, ali kada

se je Hi Jintao - predsjednik obraćao on je

elaborirao i pitanje Low Carbon Economy

and “green Economy” (niski nivo CO 2

i zelena

ekonomija).

Lokalne policije danas se sve češće susreću

sa stanovnicima koji se bune protiv zagađenja

vazduha i vode koja ubija stanovništvo

i ugrožava nerođenu djecu. Prema

tome, politika da se smanji CO 2

emisije

može pomoći da se očiste gradovi Kine. Pri

tom je više interesantna ideja da čista energija

može biti izvor rasta, a ne povod za

sukobljavanje. Kina posebno smatra značajnim

razvoj i rast industrije i tehnologije

čiste energije, koja ima visoke potencijale.

Ona ima plan da postane najveće tržište

obnovljivih izvora energije, bio-energetsko

tržište, nisko-karbon produkt, kao i inovativna

čista tehnologija.

U 2000. godini u petogodišnjem planu postavljeni

su ciljevi energetskog smanjenja

za 20 posto od GDP, redukcije CO 2

za 10

posto, što predstavlja smanjenje emisije

CO 2

za 1,5 milijardu tona/god. Kina ima

relativno strogu kontrolu vozila na efikasnu

potrošnju goriva, kao i visoke subvencije

za automobile i autobuse.

Najveće vidljive promjene su postignute na

obnovljivoj energiji. U 2005. godini Nacionalni

Narodni Kongres je usvojio Zakon o

subvenciji obnovljivih izvora, što je dvostruko

više u odnosu na količine uglja. Za

energiju - vjetra postavljen je cilj 20 GW

kapaciteta do 2020. Cilj za proizvodnju solarne

energije je povećanje od 1,86 W na 20

GW - 2020. Prema vrsti proizvodnje sada

se pomoću vjetra proizvodi samo 0,4 posto

a na bazi ugljena se proizvodi 80 posto

električne energije.

Kineska vlada nema zakonskih prepona sa

kojima se bavi američka vlada. Iako Kina

ima mnogo slojeva u vladi, nije problem

ubjediti ih da jednostavno zeleno znači

rast. Rukovodstvo je pri tom sklono da se

stvari gdje god je to potrebno dograde.

Riječ je o zemlji koja ima jeftinu radnu

snagu i stabilno rukovodstvo te prema

tome može igrati dugo igre koje će pomoći

da se smanje uticaji na klimatske promjene.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


50 Oblikovanje pejsaža

UGODNA

MOČVARA

Močvarni kanali su se sa svojom prirodnom

vegetacijom “uvukli” duboko u kampus

Međunarodnog univerziteta u Notinghamu u

srednjoj Engleskoj i sve skupa djeluje skladno i

efektno

Kampus Međunarodnog univerziteta u Notinghamu

Ana Mrdović, dipl.ing.hortikulture

Sretna sam, što se po meni, pored retrogradnog

i skupog topiarija predstavljenog

u vidu strogo orezivanih

geometrijskih formi grmlja i drveća, kao i

često prevelike primjene egzota, u pejzažnom

uređenju prostora sve više uvažava

priroda i njene “vrline”. Na svakom koraku

imamo dokaze da se protiv prirode ne možemo

i ne trebamo boriti jer to su rezultati

na kratke staze. Dugoročni uspjesi se postižu

samo tamo gdje se surađuje s prirodom

poštujući i uvažavajući njene zakone i zakonitosti.

Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim stručnjacima

i svima ostalima koji odlučuju o oblikovanju i

uređenju prostora da vide i saznaju kako u pejzažnom

oblikovanju prostora treba dobro proučiti i

procijeniti postojeće stanje kako bi pejzažno rješenje

bilo što usklađenije sa okolnom prirodom

Nedavno sam duže boravila u Velikoj Britaniji.

Pomno i tamo pratim zbivanja u mojoj

struci ne samo u knjigama, časopisima i na

TV nego i u živo, na terenu. Mome, prirodi

naklonjenom oku, teško promakne i dobro

i loše što čovjek čini prirodi. Ovaj puta o

onome što me je posebno oduševilo. A oduševiti

me može samo ono što je u skladu sa

prirodom.

Slučajno sam se zatekla u kampusu međunarodnog

Univerziteta u Notinghamu u

srednjoj Engleskoj. Bio je sunčan jesenji

dan pa su se mnogobrojni studenti sa svih

kontinenata osim u predavaonicama, kabinetima

i kafeima družili na zelenoj površini

koja okružuje zgrade Univerziteta. Sa njima

su se družile patke, guske i žabe plivajući po

prirodnom jezeru, barama i močvari te raznovrsne

ptice tražeći hranu za opstanak

među ribama u jezeru ili žabama u močvari,

koje su opet poskakivale hraneći se muhama

i komarcima.

Bilo je prekratko vrijeme da se raspitam za

autora hortikulturnog rješenja, ali za ovaj

prilog, a mislim i za njega, je važnije da prikažem

njegovo djelo negoli njegovo ime.

Dakle, na velikoj površini gdje je nekada

bila močvara sa malim jezerom sagrađen je

moderan univerzitetski grad. Tu studiraju i

uživaju oni koji studiraju po Bolonji kao i

oni koji pripremaju magisterij ili doktorat.

Svaku zgradu okružuje priroda i hortikulturno

rješenje u skladu sa tom prirodom.

Ne može se zamisliti estetskije, praktičnije i

jeftinije rješenje, odnosno hortikulturno

uređenje toga prostora. Dok bi “savremeni

tehnizirani” stručnjaci i timovi “regulisali”

jezero i isušivali močvaru, pravili sasvim

drugačiji prirodi “neudoban” ambijent ovdje

je u potpunosti iskorišten sav potencijal

koji je nudio dati prirodni ambijent. Nevjerovatno,

ali istinito! Močvarni kanali su se

sa svojom prirodnom vegetacijom “uvukli”

duboko u kampus. Na prostorima između

zgrada samo se nadovezala vegetacija srodna

onoj močvarnoj. I sve skupa djeluje tako

skladno i efektno. Nema tu ni puno cvijeća

koje bi vas “očaralo” bojama. Očara vas

izvorna priroda koje i u Velikoj Britaniji

ima sve manje. No, toga svjesni Englezi počeli

su je sve više cijeniti i uvažavati. Tu je i

arhitektura usklađena sa prirodom. Puno

ima drveća ili imitacije drveta.

Od vegetacije su dosta zastupljene biljke iz

porodice trava prikladne za močvarna i

vlažna područja kao što je širokolisni rogoz

(Typha latifolia), pampas trava (Cortaderia

selloana) i druge. Uz puteve i staze je

posađeno drveće ispod kojega raste uobičajeno,

najčešće zimzeleno grmlje koje dekoriše

prostor u toku zime i ranog proljeća,

dok močvarna vegetacija miruje ili tek počinje

da raste. Ljeti i ujesen (kada su i napravljeni

priloženi snimci) dominira močvarna

travna vegetacija, koja priznati ćete djeluje

veoma atraktivno, dekorativno pa i romantično.

Ima tu i travnjaka te funkcionalnih

komunikacija između zgrada. O ostalome

priložene fotografije više govore od riječi.

Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim

stručnjacima i svima ostalima koji odlučuju

o oblikovanju i uređenju prostora da vide

i saznaju kako u pejzažnom oblikovanju

prostora treba dobro proučiti i procijeniti

postojeće stanje kako bi pejzažno rješenje

bilo što usklađenije sa okolnom prirodom.

Naši planirani autoputevi koridor Vc i Sarajevska

obilaznica prolaze kroz prirodno veoma

atraktivna područja čije prednosti treba

zadržati i sačuvati za buduće generacije,

a izvorno sačuvani biti će i lakše za uređenje

i održavanje.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Planinarski putopis

51

TRAŽILI SMO KULU

ČAROBNJAKA

Ispred nas se dižu kameni tornjevi okolnih vrhova koji raskošno gledaju u nebo i

daleka prostranstva, pitajući se ko upravlja s tim dženetom

Adil Šaković Šteka

Foto: B. Babić - Uspomena sa vrha

Povodom tradicionalne akcije “Zdrava

hrana”, planinarsko društvo “Treskavica”,

organizovalo je 10. oktobra

2010. godine pohod na planinu Visočicu,

jednu od najljepših planina Bosne i Hercegovine

s ciljem osvajanja vrhova Glatko i

Baturak.

Naši vodiči Braco Babić i Kemaludin Mutapčić,

dva poznata i iskusna planinara, postrojavaju

učesnike pohoda ispred planinarskog

doma “Vrela” u Tušilima i govore o

značaju ove akcije. Ali i upozoravaju da je to

akcija koja neće biti nimalo lahka, naprotiv

bit će zahtjevna i teška. Uvjeravaju učesnike

da će biti uspješno obavljena ako se svi budemo

pridržavali dogovora. Uspon će trajati

oko 8 sati. Moramo svi djelovati u svakom

trenutku kao jedan, poštivati pravila planinarskog

kodeksa, odnosno pravila ponašanja

planinara.

Treba znati da je najviši vrh planine Visočice

- Džamija (1967 mnv) i ovaj put on nije

naš cilj. Uvjereni smo da će neki naredni put

taj vrh biti osvojen.

Vodiči u šali traže od nas da odgovorimo na

dva pitanja: Kakav vam je zdrastveni karton

Jeste li zdravi i kondiciono spremni za

ovaj poduhvat Komentara nije bilo. Od 62

prisutna učesnika odustalo je 30, ostali idu

ka planiranim vrhovima.

Formirana kolona ima 32 učesnika. Krećemo

u disciplinovanom redu prema zacrtanom

cilju. Idemo asfaltnom cestom pokraj

sela Sinanovići, udaljenog od doma oko 1

kilometar i dalje nastavljamo makadamskom

cestom koja vodi u Bjelimiće. Nakon 1

kilometra napuštamo ovaj put i ulazimo u

prekrasnu dolinu Jelenjaču. Dolina je sa svih

strana okružena strmim odsjecima obližnjih

vrhova među kojima se ističe vrh Puzim

(1776 mnv). Staza nas isprva vodi livadama

a kasnije uz potok kroz šumu strmim

usponom izlazimo u blizini Puzimskog groblja.

Ubrzo stižemo u Mandin do gdje na

vrelu točimo svoje čuture jer dalje nema

vode. Ovdje pauziramo 10-15 minuta. Na

vrelu nas napušta 6 učesnika a ostali kreću

naprijed prema vrhovima Glatko i Baturak

preko prevoja Oštra bara. Naravno da se na

našem pohodu škljoca fotoaparatima na sve

strane i da te divne pejsaže i drage trenutke

ovjekovječimo za sva vremena, jer fotografija

nedvosmisleno pokazuje trenutke i naša

raspoloženja i u njima radost tih trenutaka.

To se ničim na svijetu ne može platiti i doživjeti!

A fotografija je dokaz.

Penjemo se na sedlo koje razdvaja vrhove

Glatko i Baturak. Na maloj zaravni na visini

FONDEKO SVIJET/33/2011.


52 Planinarski putopisi

od 1741 metara nailazimo na šehitsko mezarje.

Priđemo bliže i razgledavamo zanimljive

nišane koji nakrivljeni ovdje stoje vijekovima

odoljevajući planinskim

vjetrovima i sniježnim mećavama, svjedočeći

o davno prohujalim vremenima. Mogli

smo izbrojati oko 15-17 mezara. Veoma

smo se začudili da se na toj visini takvo nešto

može naći.

I konačno, evo nas na toliko željenom vrhu

Glatko! Nakon 3 sahata zahtjevnog penjanja

stajemo na tjeme kamene gromade. Pažljivo

sve razgledamo, bilježimo uočeno i konstatujemo

da taj kameni gorostas uzvišeno

stražari, stameno stoji i kliče nebesima, kliče

danu, danu koji je vedar i obasjan suncem.

Ispred naših očiju puca pogled na sve

četiri strane svijeta. Sa vrha Glatko vide se

mnoge naše planine, u prvom redu su obližnja

Treskavica, Bjelašnica i Crvanj, te nešto

udaljeniji Velež i Prenj. To je doživljaj za koji

se živi, ali i doživljaj koji oplemenjuje i stvara

želje za nova osvajanja i nove vidike, nezaboravne

za čitav život. Ovo s pravom

mogu ustvrditi, jer je malo onih koji osvoje i

ispenju dva vrha u jednom danu! Raspoloženje

je na vrhuncu, svi su u dobroj kondiciji

i spremni za uspon na drugi vrh Baturak.

Kolona nastavlja dalje. Napor je prisutan,

povremeno tu i tamo se rastegne-razdvoji i

grupiše, ali kontinuitet se održava i svi smo

jedan drugom na vidiku. Kontrola je potpuna.

Napredujemo ka vrhu, poneko dobaci

neku šalu, smijemo se, monotonije nema,

već naprotiv, šale i smijeh nam daju dodatnu

snagu. Opet se kolona spaja. Lica učesnika

znojava, ali vedra i ozarena radošću što

smo, eto još malo, na tom drugom željenom

vrhu. Nekako pri samom vrhu, tih nekoliko

stotina metara duže je i napornije od uspona

koji smo do tada savladali. Ipak, kolona

“mili”. Moje je srce puno radosti i ushićenja.

Gljivovnica

PROLJETNI

VRGANJ

Boletus aestivalis

(Paulet) Fr.

Hajrudin Rudi Hasanbegović

KLOBUK Poluloptast, konveksno pravilno

okrugao, boje lješnjaka, prečnika 8-20

cm, mesnat, nježno baršunast. Za suhog

vremena kožica ispuca i ukazuju se tragovi

bijelog mesa.

CJEVČICE U početku bijele, iza toga

žute, na kraju maslinastozelene, a pred raspadanje

postaju zagasitosmeđe. Lahko se

odvajaju od klopuka.

Žućkasto-sivi kamenjar, zelene

trave ni za lijeka nema, požutila

je i čini se da je pozlaćena

djelovanjem jesenjeg sunca.

Nebo je bez oblaka i sunce nam

miluje lica, ni daška vjetra.

Iznenada se iznad nas lepršavo

pojavljuju dvije ptice, raspjevane.

Izvode svoj ples u letu,

valjda ljubavni, a njihova

pjesma opija. Čas poniru, čas se

u visine dižu, a njihova igra i

ples nas zadivljuju. U jednom

trenutku poniru prema kamenjaru

i nestaju za sva naša

vremena. Valjda, mislimo mi,

njihovo vrijeme tek dolazi.

Njihov dom je tamo u tom

kamenjaru, u bespuću

Osvojiti dva vrha u jednom danu i pohodu

za svakog je planinara veliki podvig.

Kad mlađi planinar ide s iskusnijim i starijim

planinarom, njemu je mnogo lakše savlađivati

prepreke, ima od koga učiti, a stalo

mu je do afirmacije, a šta reći za one koji se

nalaze u koloni, ili na čelu kolone, a imaju

sedam-osam decenija života. U tom trenutku

mojoj radosti nema kraja, jer ima planinara

i starijih od mene i nema straha da ja

neću moći odgovoriti zadatku. Iskustvo me

poučilo da kada god sam imao neku krizu,

ona je bila potiskivana gledajući ponekad i

starije i iskusnije od sebe, saznavajući istovremeno

kako oni sve to preživljavaju i kako

im se neka nevidljiva i pritajena energija

vraća ili iz ničega pridolazi, pa je napor sa-

STRUČAK Naraste 6-15 cm dužine, prečnika

2-5 cm. Čvrst i pun, oko sredine zadebljan,

a po čitavoj površini ima mrežicu

koja je bijele do smeđe boje.

MESO Debelo, bijelo, pod kožicom kao

boja klobuka. U klobuku mekše, a u stručku

nešto tvrđe. Slatkasto, prijatnog okusa I

mirisa.

SPORE Vretenaste, boje meda, 11-14,5 x

3,5-5 μm.

JESTIVOST Jestiv je i vrhunskog kvaliteta,

može se spremati na sve načine, a pohan

je izvanreda. Sušen je veoma cijenjen,

i tada je još kvalitetniji.

vladan, znoj sa lica se pretvara u osmjeh i

vedrinu, koja uslovljava svaki uspjeh u životu,

pa tako i osvajajući ove predivne vrhove.

Stižemo konačno na vrh Baturak! Iako osjećamo

umor, radujemo se poput male djece.

Čestitke se dijele, a zadovoljno raspoloženje

osjećamo svi. Ispred nas se dižu kameni tornjevi

okolnih vrhova, koji raskošno gledaju

na nebo i daleka prostranstva. To je fantazija!

Zavirujemo u svaki dostupan kutak

ogromnih krševa i tražimo neku zamišljenu

kulu-čarobnjaka, koji s tim dženetom

upravlja. Nema iluzija, to je stvarnost i mi se

topimo od uzbuđenja i radosti što tako nešto

doživljavamo. Nema umjetnika koji

mogu stvarati što i priroda.

Žućkasto-sivi kamenjar, zelene trave ni za

lijeka nema, požutila je i čini se da je pozlaćena

djelovanjem jesenjeg sunca. Nebo je

bez oblaka i sunce nam miluje lica, ni daška

vjetra. Iznenada se iznad nas lepršavo pojavljuju

dvije ptice, raspjevane. Izvode svoj

ples u letu, valjda ljubavni, a njihova pjesma

opija. Čas poniru, čas se u visine dižu, a njihova

igra i ples nas zadivljuju. U jednom

trenutku poniru prema kamenjaru i nestaju

za sva naša vremena. Valjda, mislimo mi,

njihovo vrijeme tek dolazi. Njihov dom je

tamo u tom kamenjaru, u bespuću.

Na vrhu ponovo škljocaju fotoaparati, bilježe

pojedinačna i zajednička čestitanja. U

povratku uživamo u zlatnožutom pejsažu.

Mislimo planinarski: kada bi ovi pejsaži

mogli pričati o sreći koju dožive rijetki planinari,

gledajući ih, te predivne slike, prirodna

ukazivanja, bila bi to najljepša priča.

Po povratku u planinarski dom, na kraju,

priređena je tombola sa prigodnim poklonima

zdravog povrća, koje su dobili 20 učesnika

akcije “Zdrava hrana”. Nakon kraćeg odmora

i druženja, oko 18 sati vraćamo se u

Sarajevo.

STANIŠTE Raste od maja do jula u hrastovoj

šumi, zatim u šumama gdje raste

bukva i pitomi kesten. Njegovo vrijeme rasta

poklapa se s pojavom i prestankom crvenih

makova.

(Izvod iz knjige “Gljive” Šumsko bogatstvo BiH)

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Genetičko inžinjerstvo

53

GREŠKE OKO

ZDRAVE HRANE

Ocjena zdrave hrane ne zavisi od načina njene proizvodnje, nego od njenog

sastava, posebno od sadržaja materija sa ljekovitim funkcijama i od odsustva

štetnih sastojaka

Akademik Taib Šarić

Genetičkim inžinjerstvom stvaraju

se biljke otporne prema nepovoljnim

vanjskim uslovima, kao što su

kiselo zemljište ili sadržaj otrovnih materija

u tlu, naročito teških metala i aluminija,

zatim napad biljnih bolesti i štetočina

itd. Aluminij u zemljištima, naročito

kiselim, truje biljke i sprečava razvoj korjenovog

sistema, naročito kukuruza i sirka.

Pronađen je gen za otpornost biljaka

prema toksičnom aluminiju.

Također se unošenjem određenih gena u

biljke poboljšava hranljiva vrijednost biljnih

proizvoda.

Otkriven je gen koji reguliše sadržaj etilena,

biljnog hormona koji stimuliše zrenje. Tako

je omogućeno dobijanje ranijih i ukusnijih

sorata paradajza koje se mogu duže čuvati u

skladištu i koje bolje podnose transport. To

se isto postiže i u slučaju dinje i jagode. Do

sada je oko 20% plodova paradajza propadalo

(trunulo) u skladištima ili u prodavnicama.

Gen iz kvasca, poznat kao spermidin

sintaza, unosi se u biljku paradajza radi povećanja

proizvodnje poliamin-spermidina,

koji reguliše starenje biljaka. Biljke bolje rastu,

a u plodovima se povećava sadržaj antioksidansa

likopina, iz grupe karotinoida.

Likopin (lycopene) je crveni biljni pigment.

On ne daje plodovima samo lijepu

crvenu boju, nego u tijelu čovjeka neutrališe

slobodne radikale koji oštećuju normalne

funkcije ćelije. Do sada je bilo poznato

da se on nalazi u paradajzu (crvena

boja ploda), a sada je otkriveno da su njime

bogati i narančasti i crveni grejpfrut,

lubenica i tropsko voće guava.

Također do sada je bilo poznato da likopin

sprečava i liječi neke vrste tumora. Novija

istraživanja su pokazala da voće i povrće

bogato ovim sastojkom sprečava i pojavu

nekih oboljenja krvnih sudova i srca, prije

svega infarkta. O tome piše ugledni američki

čapopis Agricultural Research.

Odavno ljudi piju sok paradajza iako nisu

poznavali ovu njegovu korisnu osobinu.

Paradajz ima mnoge korisne osobine

Sada imaju razloga da ga piju još više.

Zbog ovog razloga sada će se početi proizvoditi

i prodavati sok od lubenice. Ustanovljeno

je da je on bogatiji likopinom

nego sok paradajza. Ali, naučnici sada

nastoje da oplemenjivanjem bilja dobiju

nove sorte paradajza koje će imati 10 puta

više likopina nego dosadašnje, pa će biti

toliko i ljekovitije.

Ovo je primjer funkcionalne i stvarno

zdrave hrane. Često se pojam zdrave hrane

pogrešno koristi, najčešće kao da je

tobože hrana iz organske poljoprivrede

“zdrava”, a ona druga nije. To nema veze

sa naučnom istinom, jer ocjena zdrave

hrane ne zavisi od načina njene proizvodnje,

nego od njenog sastava, posebno od

sadržaja materija sa ljekovitim funkcijama

i od odsustva štetnih sastojaka.

Otkriven je i gen koji pospješuje akumulaciju

karotinoida u biljkama za hranu, naročito

beta-karotina. Karotinoidi su sastojci

voća i povrća koji kao antioksidansi sprečavaju

neke vrste raka. Ljudsko tijelo koristi

beta-karotin (to je onaj koji mrkvi daje

specifičnu boju) za proizvodnju vitamina

A. Ovo je posebno važno jer oko 250 miliona

ljudi u svijetu pati od nedostatka ovog

vitamina. Gen otkriven u karfiolu se koristi

da poveća sintezu i nagomilavanje beta-karotina

u drugim biljkama za hranu.

Za one koji se boje GM (genetički modificirane)

hrane obavještenje da je, poslije

SAD, Kanade, zemalja Evropske Unije i

mnogih drugih, i u Bosni i Hercegovini

zakonski dozvoljen, uz prethodno odobrenje,

uzgoj GM biljaka i uvoz, prodaja i

potrošnja GM hrane.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


54 Priroda u djelima likovnih umjetnika

FENOMENOLOGIJA

BIJELOG MICE

TODOROVIĆ

Stvarala je u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa tog magnovernog

vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti

Vojislav Vujanović

Paleta Mice Todorović odiše mirom,

dostojnošću i poetskom mekotom

koja se, često razgrađuje do lirske

prozirnosti i htjela bi se identificirati sa

zrakom, postati sam zrak i zalebditi prostorom,

lakokrila u svojoj bjeličastoj gami,

kao san ili kao tajna. Kod Mice Todorović

nosilac bojene supstance nestaje sa platna,

ostaje samo ta bjelina, “stvarnost nestvarnog”,

prizrak, sopstvena opstojnost i upravo

je po tome ona ostala samosvojna u cjelokupnoj

našoj likovnoj kulturi. Predmeti,

Autoportret, 1956. godina

koje je ustoličavala u toj bjelini, oličavali

su, zapravo, magiju svoje prisutnosti, i stolica

se prepoznavala kao stolica, prozor kao

prozor, ali su gubili svoju materijalnu otežalost,

postajali bestežinski. Mnogi su pisali

o njoj, izricali mudre misli, odgonetali

tajnovitost njene slike, i ostajali, uglavnom,

u njenom predvorju, ne dokučujući ono

suštastveno u njenom slikarstvu.

Mica Todorović nikada nije mogla sklopiti

krila svoga likovnog tajanstva i spustiti se u

sfere u kojima bi iščililo ono što jeste fundament

njenog stvaralačkog akta. Predmetno

u njenoj slici nikada nije bilo metaforom

stvarnosnog aspekta, stvarno je

prelazilo u sferu vizualnog očuđenja, postajalo

metaforom poetske magije. Stvarnosnom

je upravo dokidano stvarnosno,

njena paleta ga je pročišćavala i preobražavala

u magično: stvarnosno je postajalo

magličasto, održavalo se tek u blago nanesenim

konturama, sa tako produhovljenim

crtežom koji se probijao kroz bojeni sloj

očitujući lakoću s kojom ga je Mica Todorović

oblikovala.

Glavni nosilac uspostave svijeta slike bila

je pozadina koja se, dvodimenzionalno,

širila prostorom platna. U pozadini je jedino

osvjedočavan nanos tvarnog da bi

slika posvjedočila svoju opstojnost. U slikama

Mice Todorović mogli bi se iščitavati

i elementi impresionističkih objekcija,

ali dok je kod impresionista, svjetlost dovodila

do čina rastvaranja materijalnog

supstrata, i proistjecala iz racionalne težnje

da se potvrdi da svijet materijalnog

sebe održava u onoj mjeri koliko to dozvoljava

svjetlosni faktor, kod Mice Todorović

bjelina je bila božanstvo koje svoj

supstancijalitet oformljuje kao egzistenciju

svijeta predmetnog, svijeta izvan sebe,

Ljuljaška, oko 1928. godine

kao emanaciju sopstvene energije. Ali se

ona nije gubila u labirintima metafizičkog,

njena se inspiracija nije rađala u nesvjesnom,

u ogoljavanju predmetnog do

apstrakcije, njeno polazište se nalazilo u

svijetu doživljajnog. I tek na vrhu njene

palete, gdje se uobličavalo stvaralačko htijenje,

dolazilo je do transformacije predmetnog

u likovni govor, oblikovala se sintaksa

likovnog, vokabular i morfologija.

Tu transformaciju je omogućavala silina

inspiracije, silina preobražavanja na

osnovu kojeg se stvarao novi svijet, svijet

likovnog govora koji je postajao kondenzat

zbiljnog. Zbiljno se, dakle, nikada nije

gubilo iz njenih predodžbi, očuvana predmetnost

se transponirala u poetsku metaforu

i cjelini njenog slikarstva davalo

istinski lirski karakter. Njeno je nadahnu-

Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj

slike Mice Todorović. To je iskušavanje mogućnosti

opstojnosti, oslobođeno svega što je

rastvorljivo

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Priroda u djelima likovnih umjetnika

55

će pokretano iz svoje skrivenosti, oživljavalo,

preobražavalo se u ideju, ideja se

transponirala u tajanstvo rječitosti i sve je

postojalo stvaralački čin nesputanih ruku.

To je, zapravo, bio čin pjesničke izražajnosti

koji se, alkemijski, saobražavao sa

likovnim govorom.

Mica Todorović je stvarala u magnovenju i

njena slika i jeste trenutak zapisa toga magnovenog

vrutka koji je pulsirao u njenoj

duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti.

Ona ga je vidjela svojim unutarnjim

okom i ono što se nastanjivalo u to njeno

unutarnje oko i obličje, koje se ukazivalo u

takvom ozračju, prenošeno je u sliku. Drugih

posrednika u njenoj slici nije bilo! A to

je karakteristika pjesničkog postupka. Kao

kad Crnjanski pjeva o listu koji se otkinuo

od svoje grane i lebdi u praznom prostranstvu.

Lebdenje lista kroz prostor, treperenje

koje se oslobodilo svoje materijalnosti,

jeste utemljenje poetskog govora.

Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste

temelj slike Mice Todorović. To je iskušavanje

mogućnosti opstojnosti, oslobođeno

svega što je rastvorljivo.

Ideja bestežinskog jeste “sadržajnost” slike

Mice Todorović. Ona pothranjuje tu svoju

ideju jednim začudnim osjećanjem bestežinskog

koje ima svoju boju, boju koja živi

svojom vlastitom pastelnom odvažnošću

trajanja. I, istovremeno, ta odvažnost posjeduje

svoju živu energiju koja se sedimentira

u svojevrsnoj filozofiji koja pronosi

sliku kroz vrijeme, filozofiju istine

sanjarenja, pri čemu se akcenatski udar

Pejsaž - Fantazija, 1969. godine

Bosanska djevojka, 1940. godina

još iz 1940. godine.

Bjelina se na njenim platnima javljala u

onim trenucima kada je iz svoje inspiracije

odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji

drugi kontekst, kada se kontekstualizirala

samo ljepota kao mogući konstituent realnog

svijeta!

Slika je njena, u tim trenucima, postajala

veliko vizualno čudo! Motive je, najčešće,

tražila u slobodnim prostorima prirode i

pojam ljepote gradirala u niz unutarnjih

duhovnih stanja – od usklika zbog novog

rađanja, do blage sentencioznosti, melanholičnih

stanja, priziva duha davnog. U

Bjelina se na njenim

platnima javljala u

onim trenucima kada je

iz svoje inspiracije

odstranjivala svaki

povijesni ili bilo koji

drugi kontekst, kada se

kontekstualizirala

samo ljepota kao mogući

konstituent realnog

svijeta

spletu takvih inspiracija sretamo slike:

“Proljeće”, (1936.) “Prozor”, “Kraj oko Alipašine

džamije”, “Terasa – Babića bašta”,

“Proljeće (1957.), itd. U tom slogu je razrješavala

i neke od svojih “Mrtvih priroda”.

Kada je svoju inspiraciju smještala u određeni

kontekst, kontekst povijesnog i kontekst

čovjekovih stradanja, bijeli slog je

iščezavao sa njene palete, predmetni sloj je

ojačavao, ponekad, i do čvrstih kontura,

bojeni nanos je osnaživan do naglašenog

impasta, a sama dramatika je oličavana

snažnim duktusom, sa očuvanim tragovima

palete.

zgrudvava u pojmu “istine”. Ta istina nema

nikakvih aspekata iskustvenog, socijalnih

ili povijesnih atributa, ti aspekti žive po

svojoj unutarnjoj slobodi, po svome lirskom

naboju i, zapravo, filozofija slike

Mice Todorović i leži u tom lirskom naboju.

Lirski naboj transformira svoju filozofiju

u niz stanica i oblikuje svoju putanju

koja ide iz slike u sliku, u svakoj slici ta filozofija

oličuje svoju trajnost, ali i svoje mijene

u toj trajnosti. Kao priča iz 1001 noći.

Bio je ovo pokušaj odgonetanja fenomenologije

bijelog na platnima Mice Todorović,

onog faktora u kojem se, u najvećoj mjeri,

ogledala autohtonost njenog likovnog zborenja

i puna mjera tajnovitog koje je zračilo

sa njenih eksponata. Bjelina je bila prirodno

stanje njene inspiracije i ona se počela

pojavljivati već u ranim fazama njenog

stvaranja, počela se pojavljivati onda kada

je lirska supstanca nadjačavala sve drugo

što se ukotvljavalo u njenu inspiraciju. Takve

slike su, recimo, “Bosanska djevojka”

FONDEKO SVIJET/33/2011.


56 Učenje o prirodi

LJEPOTICA U

“ZELENOM PAKETU”

Riječ je o iznimno vrijednoj odgojno-obrazovnoj mapi koja nudi niz rješenja, ali

i prijedloga u nastavnom radu koji se bazira na razvijanju saznanja o okolišu/

životnoj sredini, njenom uvažavanju i očuvanju. Dio sadržaja odnosi se i na šume

Prof.dr.Azra Jaganjac;

Mr.Azra Kadić

Regionalni centar za okoliš/životnu

sredinu za Srednju i Istočnu Evropu

(REC) u Bosni i Hercegovini je pripremio

‘’Zeleni paket’’.

‘’Zeleni paket’’ je multimedijalni obrazovni

paket namijenjen nastavnicima/-ama prirodne

nastave i učenicima/-ama predmetne

nastave u osnovnoj školi. On obuhvata

23 teme iz okoliša/životne sredine raspoređene

u pet poglavlja:

1. Komponente okoliša: zrak/vazduh,

voda, zemljište i biološka raznolikost,

2. Prijetnje okolišu: urbanizacija, buka,

otpad, hemikalije i mine u našoj okolini,

3. Ljudske aktivnosti i utjecaji: energija,

transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo

i turizam,

Foto: D. Šoljan - Crepoljsko

4. Globalni izazovi: klimatske promjene,

oštećenje ozonskog omotača, acidifikacija/

zakiseljavanje, mora i okeani,

5. Vrijednosti: potrošačko društvo, zdravlje

i okoliš, ljudska prava i budućnost planete

Zemlje.

Navedene teme su obrađene u ‘’Zelenom

paketu’’ u obliku:

■ priručnika za nastavnike/-ce sa nastavnim

planovima i informativnim listovima

za učenike/-ce,

■ DVD-a sa animiranim i dokumentarinim

filmovima,

■ interaktivnog CD-ROM-a sa znatnim

brojem informacija o raznim temama iz

ekologije i igricama dilema.

Cilj ‘’Zelenog paketa’’ je unapređenje odgoja

i obrazovanja o okolišu/životnoj sredini.

On je namijenjen upotpunjavanju obaveznog

nastavnog plana i programa za nastavne

predmete u predmetnoj nastavi (video-prezentacije,

dodatne informacije na

CD-ROM-u i linkovi na web-stranicama).

Urađen je na bosanskom, hrvatskom i srpskom

jeziku.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Učenje o prirodi

57

U vannastavnim aktivnostima

(ekološke sekcije ili tematski

projekti) proučavanje o okolišu/

životnoj sredini nije zadovoljavajuće.

Sekcije obuhvataju

samo određeni broj školske

populacije i sve što se poduzima

je u cilju otklanjanja posljedica

ponašanja (organiziranje

čišćenja). Rješenje je obuhvaćanje

svih učenika/-ca i insistiranje

na prevenciji

U septembru i oktobru 2010. godine realiziran

je projekat edukacije o okolišu/životnoj

sredini: ‘’Zeleni paket za Balkan’’. Tada

je organizirano 14 treninga za nastavnike/-

ce prirodnih nauka u osnovnim školama

koji/-e će koristiti ‘’Zeleni paket’’ u nastavnom

procesu. Sve škole u BiH su dobile

besplatne primjerke ‘’Zelenog paketa’’ na

jeziku i pismu koji se koristi u školi.

Šume za sve

Ovo poglavlje naslovljeno je poetično:

‘’Moja šumo, moja ljepotice! ‘’. Definicija

šuma u ‘’Zelenom paketu’’ je formulisana

prema obrazovnom nivou učenika/-ca

predmetne nastave u osnovnoj školi:

‘’Šume ispunjavaju brojne funkcije. Na prvom

mjestu one štite i stvaraju prirodne

sirovine. U procesu fotosinteze šume obnavljaju

zalihe kisika u atmosferi apsorbiranjem

atmosferskog ugljendioksida i

ublažavajući efekt zelene bašče. Šume osiguravaju

životne uvjete za mnoge vrste biljaka

i životinja i na taj način štite i održavaju

raznovrsnost prirode. Šume su

barijera zagađenju od buke, zaštita od jakog

vjetra, prašine i gasova. One reguliraju

izlijevanje rijeka, ublažavaju utjecaj visokih

i niskih temperatura i sprečavaju eroziju

zemljišta. U obavljanju ovih funkacija

šume stabiliziraju klimatske uvjete i uobličavaju

pejzaž. Šume su popularna područja

za odmor i rekreaciju.’’

Predložena su i medotička uputstva za realizaciju

nastavne teme: ‘’Šume’’: ključni

koncept, trajanje, period u godini, mjesto,

nastavni materijali, nastavni predmeti, ciljevi

nastave i nastavna metodologija.

Posebna vrijednost sadržaja ovog poglavlja

su detaljni opisi akitivnosti koje

nastavnici/-e mogu realizirati u nastavnom

procesu (‘’Za šta se sve koristi drvo’’,

‘’Šume i industrijske aktivnosti’’, ‘’Šume i

rekreacija’’).

Razvoj svijesti o oklišu/

životnoj sredini

U Bosni i Hercegovini ne postoji nastavni

predmet koji bi odgajao i obrazovao o okolišu/životnoj

sredini ni u osnovnoj ni u

srednjoj školi. U nastavnom planu i programu

postoje informacije o okolišu/životnoj

sredini u različitim nastavnim predme-

Šume i rekreacija

Dok šetate šumom, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila kako biste

umanjili svoj utjecaj na okoliš.

Ostanite na obilježenim stazama i u malim grupama.

Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,

kao i nestabilne padine.

Odmarajte se samo na onim površinama

gdje vaše prisustvo neće oštetiti vegetaciju.

Kampujte na samo za to određenim površinama,

po mogućnosti u kampovima.

Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.

Ne približavajte se životinjama pošto su postale svjesne vašeg prisustva.

Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.

Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.

Pažljivo rukujte vatrom.

Neka vatra izgori u potpunosti, tako da ostane samo bijeli pepeo,

i sačekajte da se potpuno ohladi.

Sve što je za pranje perite na najmanje

100 metara udaljenosti od najbližeg izvora.

Sapune i deterdžente koristite što manje.

Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.

Otpatke koje ste napravili ponesite kući ili do kontejnera za smeće.

Uzdržite se od branja cvijeća.

Nemojte lomiti grane i mlado pruće.

Samo utjecajima u nastavnom i vannastavnom

procesu mogu se očekivati rezultati nastojanja

razvitka svijesti kod odgojno-obrazovnih primalaca.

Zapažena je zainteresovanost, htijenje i

želja učenika/-ca da doprinesu boljitku svojom

ulogom

tima. Međutim, ni kvalitativno ni

kvantitativno one nisu dovoljne. Moguće

rješenje je ekologizacija svih nastavnih

predmeta i u osnovnoj i u srednjoj školi.

U vannastavnim aktivnostima (ekološke

sekcije ili tematski projekti) proučavanje o

okolišu/životnoj sredini nije zadovoljavajuće.

Sekcije obuhvataju samo određeni

broj školske populacije i sve što se poduzima

je u cilju otklanjanja posljedica ponašanja

(organiziranje čišćenja). Rješenje je

obuhvaćanje svih učenika/-ca i insistiranje

na prevenciji.

Samo utjecajima u nastavnom i vannastavnom

procesu mogu se očekivati rezultati

nastojanja razvitka svijesti kod odgojnoobrazovnih

primalaca. Zapažena je zainteresovanost,

htijenje i želja učenika/-ca da

doprinesu boljitku svojom ulogom. Dakle,

nastavnici/-e će uz pomoć ‘’Zelenog paketa’’

moći da približe, detaljnije objasne, potaknu

na lokalno i globalno djelovanje (državne

i međunarodne ekološke organizacije),

razvijaju svijest o okolišu/životnoj sredini

kod đaka. ‘’Zeleni paket’’ nudi đacima i samostalno

stjecanje znanja o specifičnim

oblastima okoliša/životne sredine, podstiče

ih na aktivnost i njeguje njihov aktivitet.

Stoga se može ocijeniti da je ‘’Zeleni paket’’

iznimno vrijedna odgojno-obrazovna

mapa koja nudi niz rješenja, ali i prijedloga

u nastavnom radu koji se bazira na razvijanje

saznanja o okolišu/životnoj sredini,

njenom uvažavanju i očuvanju. Kao stručnjaci

i edukatori ekoloških profila toplo

preporučujemo ‘’Zeleni paket’’ svim

nastavnicima/-cama i zainteresovanim

osobama.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


58 Stanje i perspektive okoliša u BiH

nastavak sa 7. str

biti prethodnu suglasnost entitetskih vlada.

Bosna i Hercegovima izražava jasnu namjeru

pridruživanja Europskoj Uniji. Posljednjih

je godina država BiH radila na implementaciji

zahtjeva zakonodavstva EU u

domaće zakone i prateću sekundarnu legislativu.

Principi EU Direktive o staništima i

Direktive o pticama već su uključeni u Zakon

o zaštiti prirode, kako Federacije Bosne

i Hercegovine tako i Republike Srpske. Federacija

BiH trenutno priprema novi Zakon

o zaštiti prirode koji će u potpunosti sadržavati

odgovore na EU zahtjeve.

Vode

Bosna i Hercegovina posjeduje vlastite obnovljive

vodne resurse u iznosu od 35,5x109

m3/god. Uzimajući u obzir procijenjeni broj

stanovnika od 3,926 milijuna, ukupno raspoloživa

količina vode po stanovniku u BiH

iznosi 9,041 m3/stanovnik/god. Međutim,

kao jedan od glavnih problema u upravljanju

vodama u BiH identificirana je nejednaka

raspodjela za korištenje ovog resursa.

Postoji vidljiva razlika između količina dostupne

površinske vode i potreba za vodom.

U područjima gdje je voda najoskudnija

postoji najveća potreba za vodom. Također,

situacija nije zadovoljavajuća ni kada je riječ

o kvaliteti vode. Nezadovoljavajuća kvaliteta

voda primjetna je u gusto naseljenim područjima,

gdje je zagađenje voda dosta intenzivirano,

a i ne postoje uređaji za tretman

otpadnih komunalnih voda što umnogome

ograničava korištenje voda u nizvodnim područjima.

S druge strane, jedini pozitivan

čimbenik koji utječe na kvalitetu voda je,

nažalost, pad u industrijskoj i poljoprivrednoj

proizvodnji u poslijeratnom razdoblju.

Jedna od glavnih karakteristika riječne mreže

u BiH je veliki broj riječnih tokova okarakteriziranih

kao međunarodne rijeke, bez

obzira je li riječ o rijekama koje se protežu

duž državnih granica, što nije rijedak slučaj,

ili je riječ o prekograničnim rijekama. Podzemne

su vode, također, izuzetno važan resurs

za vodoopskrbu.

Ukupne vodne rezerve u podzemnim spremnicima

vode procijenjene su na 37,08 m3

(kraški akviferi 90%, intergranularni akviferi

10%) s vrlo zadovoljavajućom kvalitetom

vode.

Sustavi za vodoopskrbu u Bosni i Hercegovini

uglavnom se oslanjaju na podzemne

vode, čak više od 80%. Vrlo su rijetki sustavi

koji koriste površinske vode. Frekvencija i

dužina trajanja prekida u vodoopskrbi ovisi

od područja u kojem se sustav nalazi te od

sezonskih promjena. Općenito, sustavi za

vodoopskrbu ne prolaze kroz duže prekide

u radu koji bi nastali uslijed nedostatka

vode. Najozbiljnija je situacija sa gubitcima

koji se javljaju u distributivnoj mreži. Prema

podatcima Agencije za statistiku Bosne i

Hercegovine, ukupni gubitci vode u sustavima

za vodoopskrbu, izračunati kao odnos

ukupno obrađene količine vode i količine

Jedna od glavnih karakteristika

riječne mreže u BiH je veliki broj

riječnih tokova okarakteriziranih

kao međunarodne rijeke,

bez obzira je li riječ o rijekama

koje se protežu duž državnih

granica, što nije rijedak slučaj,

ili je riječ o prekograničnim

rijekama. Podzemne su vode,

također, izuzetno važan resurs

za vodoopskrbu.

predane krajnjim korisnicima, u 2006. godini

iznose 53%.

U suradnji s međunarodnim organizacijama,

u Bosni i Hercegovini se trenutno poduzimaju

određene aktivnosti na poboljšanju

situacije s vodoopskrbom. USAID je nedavno

izradio studiju o deset komunalnih poduzeća

koja se bave ovom problematikom, s

ciljem ocjenjivanja trenutnog stanja sustava

vodoopskrbe i uređaja za tretman otpadnih

voda, kao i predlaganja aktivnosti neophodnih

na njegovom poboljšanju. Vezano s tim,

USAID je zajedno s međunarodnom organizacijom

World Learning kao implementacijskom

agencijom, organizirao seriju radionica

na temu računovodstva, povrata

troškova, proračunskih pitanja, izvješćivanja

i rukovođenja projektima namijenjenih

komunalnim poduzećima. Također, Svjetska

banka je uspostavila program komercijalnih

kredita koji su dostupni za kvalificirane

općine u Bosni i Hercegovini. U slučaju

kredita namijenjenih unaprjeđenju sustava

za vodoopskrbu, lokalna komunalna poduzeća

trebaju ispuniti komercijalne kreditne

standarde kako bi bila u mogućnosti aplicirati

za ova sredstva. Svjetska banka u ovom

procesu nudi financijsku podršku kako bi

lokalna tijela vlasti uspostavila pravni i institucionalni

okvir koji bi općine doveo u

poziciju da budu kvalificirane za ova sredstva.

Otpad

Otpad predstavlja jedan od najintenzivnijih

okolišnih problema u Bosni i Hercegovini, i

uglavnom je prouzročen neadekvatnim načinom

upravljanja otpadom, nedostatkom

infrastrukture i društvenog stava prema pitanjima

upravljanja otpadom. Trenutni gorući

problem ogleda se u vidu nedostatka

kapaciteta za zbrinjavanje svih vrsta otpada,

te se značajne količine otpada ilegalno odlažu

na lokalitete uz cestovne komunikacije,

korita rijeka, napuštene rudnike i slična

mjesta predstavljajući prijetnju za zdravlje

ljudi i okoliša. U Bosni i Hercegovini ne postoje

sustavi za spaljivanje otpada, prema

procjenama reciklažne sirovine se, izdvajaju

u postotku od 5% ukupne količine komunalnog

otpada, dok ostatak od 95% prikupljenog

miješanog komunalnog otpada završava

na neodgovarajućim nesanitarnim

odlagalištima.

Prema navodima Federalne strategije zaštite

okoliša, a koja sadrži Federalnu strategiju

upravljanja otpadom, srednja godišnja količina

proizvedenog komunalnog otpada u F

BiH iznosi 269 kg/stanovniku, što je u rangu

s istočno-europskim zemljama (336 kg/stanovniku

u 2005. godini). U usporedbi sa

zapadno-europskim zemljama, ovaj parametar

je relativno nizak, obzirom na različite

razine životnog standarda koje izravno

utječu na razinu potrošnje. Do sad je bilo

nekoliko pokušaja na određivanju vrijednosti

i postotaka individualnih tokova otpada,

primarno reciklažnog otpada u sastavu miješanog

komunalnog otpada. Međutim, ova

su nastojanja rezultirala velikim varijacijama

ovisno o različitim lokacijama na kojima

su vršena mjerenja, te nije bilo moguće uspostaviti

opći uzorak uglavnom zbog nedostatka

sustavnog, dugoročnog istraživanja.

Međutim, kako je ranije rečeno, neke se vrijednosti

mogu koristiti za daljnja planiranja.

Prema tome, reciklažne otpadne sirovine

izdvojene iz miješanog komunalnog

otpada, javljaju se u postotku od 5% ukupne

količine, od čega 20-25% otpada na otpadni

papir, 1% na plastiku, dok se manje od 1%

odnosi na otpadno staklo. Miješani komunalni

otpad sadrži organski materijal, trajne

i polutrajne proizvode, ambalažnu plastiku i

tekstil. Također, u njegovom sastavu primjetne

su i manje količine opasnog otpada,

kao što su boje, lakovi, baterije, kemikalije

koje se upotrebljavaju u poljoprivredi, posebno

iz domaćinstava. Bosna i Hercegovina

nema uspostavljen sustav odvojenog

prikupljanja otpada s primarnom selekcijom.

Jedini vidovi separacije otpada provode

se od strane pojedinih poduzeća koja se

bave odvojenim prikupljanjem papira, plastike

i metala u sastavu miješanog komunalnog

otpada.

Iako su entitetske vlade prepoznale potrebu

za značajnim jačanjem kapaciteta u upravljanju

čvrstim otpadom, te su to u svojim

strateškim dokumentima označile prioritetom,

nedostatak financiranja rezultirao je

nedovoljnim progresom u implementaciji

ciljeva. Zbog toga je Svjetska banka podržala

vlade sa 26 milijuna dolara kroz Program

upravljanja čvrstim otpadom 1 – SWMP I

za prioritetnu rehabilitaciju starih odlagališta

i uspostavljanje novih regionalnih deponija.

Glavna područja koja su primila ova

sredstva su Sarajevo, Zenica, Bihać, Tuzla i

Banja Luka. Uviđajući dobre rezultate prvog

programa, Svjetska banka je 2008. godine

odobrila drugi krug kreditnih sredstava u

iznosu od 40 milijuna dolara. Ova se sredstva

implementiraju kroz Program upravljanja

čvrstim otpadom 2 – SWMP II usmjeren

na podršku rehabilitaciji odlagališta u šest

do deset područja u Bosni i Hercegovini.

Kreditna su sredstva postala operativna sredinom

2009. godine i za očekivati je da u

cijelosti budu implementirana do kraja

2014.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Riječ uz sliku

TRKAČ KOJI

GUBI TRKU

Iako se svojom stasitošću “uklapa” u vitoroge

omorike, iako obližnja zarudjela bukva nosi boju

njegove grive, iako hlad pada po njegovoj figuri,

ovaj konj, zastao na prikrajku osunčane livade, je

najljepše što se vidi na cjelokupnoj slici

Milan Andrić

Iako se svojom stasitošću “uklapa” u vitoroge

omorike, iako obližnja zarudjela

bukva nosi boju njegove grive, iako

hlad pada po njegovoj figuri, ovaj konj, zastao

na prikrajku osunčane livade, je najljepše

što se vidi na cjelokupnoj slici.

Zašto li je zastao, ako je njegov prirodni

poriv trk Zafrktao je i naćulio uši. Koga

očekuje Vlasnika, ili ušima hvata njisak

ženke Možda je uplašen od brektanja

šumskih traktora koji su ga već poodavno

otjerali sa šumskih radilišta.

Nekada najplemenitija i najdraža domaća

životinja, razumna, spretna, pametna, poslušna,

vjerna, plemenita, postaje sve rjeđa

Foto: Bogdan Zurovac-Konj će sve više ostajati samo u legendi

i usamljenija. Naše prostore zauzele su mehaničke

konjske snage.

Konj će sve više ostajati samo u legendama:

kako nije na bojnom polju napustio svoga

mrtvog gospodara; kako je pomogao svom

pijanom jahaču da se popne u sedlo, kako

je pomogao jahaču koji je visio na uzengiji

da se ponovo popne, kako je u mrkloj i maglovitoj

noći, u planinskom bespuću, našao

pravi put, kako je svog pijanog i zaspalog

kočijaša dovezao do kućnih vrata...

Nažalost, sve ćemo ga rjeđe viđati i na slici

u slobodnoj prirodi.

I velikim vojskovođama, i svetim ljudima, i

običnom čovjeku i ženi, i djetetu, i starcu,

nježno je njuškao lice i bio odani sluga. Slava

mu!

Akcije

ŠTA ĆE BELLS

JOŠ URADITI

59

U februaru je završen regionalni

BELLS projekat BiH koji je

realiziran tokom dvije godine

pod pokroviteljstvom Vlade

Kraljevine Holandije. Tokom

evaluacije projekta definirano

je nekoliko značajnih pravaca u

kojima bi BELLS pokret trebao

nastaviti djelovati.

To su jačanje saradnje vladinog, biznis i

civilnog sektora te nastavak ekološke kohezije

zapadnog Balkana kroz buduća

kreiranja zelenih okolišnih politika, na nacionalnom

nivou nastaviće se kontakti u koaliciji

da se ne izgubi postignuti nivo saradnje, te aktivnosti

koje su u okviru obaveza BiH u Procesu

europskih integracija za oblast okoliša.

Biće osnaženi kapaciteti vladinog, biznis i civilnog

sektora putem usavršavanja znanja, vještina,

razmjene međunarodnih i regionalnih primjera

dobre prakse putem BELLS regionalne

akademije za lidere održivog razvoja

Inicira se usavršavanje državnog i entitetskih

zakonodavstava sa EU zakonodavstvom i stvaranje

uvjeta za njegovo implementiranje. Permanentno

će se usklađivati nacionalne politike

zaštite okoliša i održivog razvoja sa politikama

EU, te prioritetno uzeti u obzir što hitnije donošenje

Zakona o zaštiti okoliša/ životne sredine

BiH. Prilikom izrade propisa u oblasti okoliša/

životne sredine na više će biti uključivana

baza (izvršioci u lokalnim zajednicama, NVO).

Zadatak je i jačanje i budući rad Zelenih parlamentarnih

grupa na nacionalnom i regionalnom

nivou, saradnje, razmjene iskustava i zajednički

pristup IPA fondovima između BELLS

općina u BiH i zapadnog Balkana te stalna promocija

i implementiranje BELLS ekoloških političkih

standarda te standarda za najvažnije

gradove i općine, biznis sektor i medije.

Nastaviće se implementiranje konkretnih projekata

u cilju rješavanja okolišnih problema

prema postavljenim BELLS standardima u koje

bi se uključile sve ciljne skupine.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


60 Predstavljanje dobre prakse

“RAD” UČI I UČENIKE

Sarajevsko javno komunalno preduzeće uspješno razvija nekoliko izuzetno

značajnih ekoloških projekata i ima savremen pristup tretiranju otpada.

U njegovom sastavu je i Eko-policija zadužena za zaštitu čistoće na javnim

površinama. "RAD" je odnedavno i nosilac Fondekovog pečata

Preduzeće je osnovano 7. maja, 1959

godine pod nazivom “Čistoća i putevi”.

To je zvanično prihvaćen datum

osnivanja mada su čišćenje i pranje

ulica, kao i odvoz otpadaka vrlo stare djelatnosti

u Sarajevu. Sudeći prema opisima

poznatog turskog putopisca Ćelebije i

francuskog putopisca Kiklea, Sarajevo je

bilo čist grad sa puno lijepih bašči, javnih

česmi i uređenih šetališta. Po dolasku austrougarske

vlasti u Bosnu 1878. godine,

organizovano je obavljanje javne higijene

za koju je zaduženo “Građevno odjeljenje”

u Gradskoj upravi. U djelokrugu poslova

“Građevnog odjeljenja” bilo je pored

ostalog i samostalno čišćenje ulica i sokaka,

odvoz snijega i blata , te polijevanje

ulica u ljetnom periodu. Odjeljenje je bilo

zaduženo i za popravak ulica i trotoara.

Čišćenje ulica se obavljalo brezovom metlom,

a za polijevanje (pranje) je korišteno

zaprežno vozilo sa buretom i produženim

gumenim crijevom. Odvoz smeća su

plaćali građani dok su čišćenje i pranje finansirani

iz posebnog opštinskog poreza

tzv. “kaldrmije”. Nakon Drugog svjetskog

rata, 1946. godine osniva se Gradsko komunalno

preduzeće pod administrativnom

upravom Gradskog narodnog odbora.

Preduzeće je nekoliko puta mijenjalo

ime i unutrašnju organizaciju. Deponovanje

sakupljenog otpada je dugo vremena

bilo neorganizovano. Godine 1879. zabranjeno

je bacanje smeća u Miljacku i određena

lokacija za deponovanje kod današnjeg

mosta Suade Dilberović i Olge Sučić.

Nova lokacija za odlaganje je određena

odlukom Gradskog vijeća 1929. godine na

prostoru Hrasnog kod Dolačke malte. Od

šezdesetih godina dvadesetog stoljeća

Gradska deponija se nalazi u prirodnoj

uvali kod naselja Smiljevići. Danas je to

moderna sanitarna deponija sa primjenom

ekoloških standarda u zaštiti okoliša.

KJKP “Rad” je kroz svoju istoriju uvijek bio

neodvojivi i prepoznatljivi dio grada Sarajeva

dijeleći sa njim i dobro i zlo. Za vrijeme

Zimskih olimpijskih igara, 1984 godine,

radnici ovog preduzeća su uložili

ogromne napore da ova najveća sportska

manifestacija uspije. Čistoća ulica i prohodnost

u uslovima intenzivnih sniježnih

padavina, su bili na najvišem nivou. Za vrijeme

posljednjeg rata i opsade Sarajeva,

“Rad” je vršio snabdjevanje građana pit-

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Cilj je čisto Sarajevo

kom vodom iz cisterni. Odvoz smeća se

obavljao neredovno pod granatama i snajperskom

vatrom. U poslijeratno vrijeme,

za desetak godina učinjen je nevjerovatan

oporavak i napredak koji je ovo preduzeće

stavio u istu ravan sa evropskim firmama u

oblasti komunalne higijene. Za izuzetno i

profesionalno obavljanje komunalne djelatnosti

u cjelini, KJKP “Rad” je 1999. godine

nagrađen Šestoaprilskom nagradom

Grada Sarajeva.

KJKP “Rad” danas

U preduzeću je zaposleno 1215 radnika.

Korisnici usluga preduzeća “Rad” su fizička

i pravna lica u Kantonu Sarajevo. Iako

većina građana prepoznaje “Rad” kao preduzeće

koje odvozi smeće, čisti i pere ulice,

njegova djelatnosti su mnogo šire. Osnovna

djelatnost je komunalna, ili preciznije:

sakupljanje, odvoz i deponovanje otpada

(prosječno 500 tona dnevno), odvojeno sakupljanje,

sortiranje i baliranje otpada,

održavanje i upravljanje sanitarnom deponijom,

čišćenje i pranje javnih površina.

Preduzeće u ovoj oblasti ostvaruje prihode

na dva načina. Prvi je putem direktne naplate

od građana za uslugu odvoza smeća.

Tu se radi o tzv. individualnoj komunalnoj

potrošnji. Drugi način je zajednička komunalna

potrošnja pod kojom se podrazumijeva

održavanje javnih površina u skladu

sa kantonalnim programom. Iako su sredstva

za čišćenje i pranje ulica umanjena u

posljednje dvije godine, preduzeće “Rad”

nastoji obaveze iz programa ispuniti do

kraja. U zimskom periodu Zimska služba

preduzeća “Rad” čisti od snijega i poledice

ulice, pločnike i druge javne površine. Za

ove aktivnosti, Zimska služba koristi specijalna

vozila, mašine i veća vozila sa priključcima.

Ipak, “Rad” je danas samo jedan

od izvođača jer u Kantonu Sarajevo još

sedam subjekata održavaju prohodnost

saobraćajnica. Investitor odlučuje koliko

će se novca potrošiti na zimsko održavanje,

a nadzorni organ kontrolira “Rad” i provjerava

da li se poštuje ugovor. To je jedan od

razloga što ponekad dolazi do nesporazuma

sa građanima oko (ne)čišćenja pojedinih

ulica od snijega i poledice.

Manje je poznato da preduzeće “Rad” vrši

održavanje, saniranje i izgradnju sarajevskih

saobraćajnica. Potrebno je napomenuti

da ni u ovoj oblasti, “Rad” nema monopol,

nego se ravnopravno natječe za

dobijanje posla sa drugim građevinskim

firmama. Pogon za saniranje saobraćajnica

inače raspolaže sa potpuno automatizovanom

asfaltnom bazom koja koristi plin kao

ekološki prihvatljiv energent. Kapacitet

baze je 60 tona asfalta za sat, a moderna

laboratorija za ispitivanje kvaliteta asfalta i

ulaznih sirovina, garantuje i usvojenim

standardom visoki kvalitet. Preduzeće

“Rad” je za potrebe postavljanja horizontalne

signalizacije nabavio i specijalnu mašinu

za plastiku vrijednu preko 500.000


Predstavljanje dobre prakse

61

KM sa kojom se trajnost iscrtanih linija

povećava na najmanje četiri godine.

“Rad” upravlja javnim parkinzima i garažama

sa blizu 5000 parking mjesta, a u njegovom

sastavu je i “Pauk” služba.

Na osnovu izdatih rješenja od strane veterinarskog

inspektorata, veterinarsko-higijenski

servis u sastavu preduzeća “Rad”

vrši hvatanje i eutanaziju pasa lutalica,

uklanja životinjske leševe, konfiskate i otpatke

životinjskog porijekla, uništava neupotrebljive

namirnice itd.

Za obavljanje različitih aktivnosti, preduzeće

koristi oko 350 vozila i mašina. Za njihovo

održavanje zadužen je poseban pogon

sa vlastitom radionicom.

U sastavu preduzeća je i Služba komunalnih

redara (“Eko-policija”) koja vrši kontrolu

i zaštitu čistoće na javnim površinama,

prema Zakonu o komunalnoj čistoći

Kantona Sarajevo.

Pogrešno bi bilo zaključiti da u KJKP “Rad”

ima previše različitih djelatnosti slučajno

“uguranih” u jedno preduzeće. Ako malo

razmislimo vidjećemo da su sve te djelatnosti

povezane logično u jednu cjelinu.

Ljetno i zimsko održavanje saobraćajnica

uključujući saniranje-asfaltiranje, sakupljanje,

deponovanje i reciklaža otpada,

sve je to u funkciji čistoće javnih površina.

Na direktan ili posredan način, to je i u vezi

sa ekološkom problematikom, od očuvanja

prirode i kultivacije urbanih zona, do brige

za higijenu i zdravo okruženje. Održavanje

i uređenje zelenih površina je u Kantonu

Sarajevo povjereno drugom preduzeću

(KJKP “Park”), osim u općini Ilijaš gdje

preduzeće “Rad” obavlja i tu ulogu.

Rad objedinjuje mnoge komunalne aktivnosti

Sortirnica otpada sa kapacitetom

od 80 tona dnevno je prvi

ovakav objekat u BiH. Iako se

trenutno relativno male količine

otpada sortiraju i dalje prerađuju,

realno je očekivati u narednom

periodu smanjenje odložene

količine otpada na deponiji

za 20 do 30%. Osim ekonomskog

to smanjenje bi imalo

veliki ekološki značaj jer bi se

tako produžio i vijek trajanja

deponije

Ekološki projekti kao

budućnost KJKP “Rad”

Projekt samofinansiranja i ulaganja u nabavke

savremenih sredstava rada doveo je

preduzeće u red najvećih i najbolje opremljenih

firmi iz oblasti komunalne privrede

u regionu jugoistočne Evrope. Pored

ranijih nabavki specijalnih vozila za rad

Zimske službe, mašina za rad na Sanitarnoj

deponiji otpada, 10 novih specijalnih

kamiona za odvoz otpada u vrijednosti od

skoro tri miliona KM, preduzeće će uskoro

ostvariti novu veliku investiciju kroz nabavku

14 novih specijalnih kamiona za

transport otpada, uz pomoć austrijskog

kredita. Sa tim novim kamionima prosjek

starosti vozila koja su namijenjena za odvoz

otpada , iznosio bi u prosjeku tri godine

što je gotovo bolje nego u zemljama Sanitarna

deponija nije samo projekt KJKP

“Rad”, ali je ovo preduzeće uložilo maksimalne

ljudske i materijalne resurse da ona

od ekološke bombe postane Sanitarna deponija.

Počelo je 1998. godine sanacijom

starog odlagališta i uvođenjem nove tehnologije

odlaganja otpada. Uslijedilo je otplinjavanje

i izgradnja postrojenja za proizvodnju

električne energije od deponijskog

gasa koje je pušteno u rad 2001. godine.

Rekultivacija, nove plohe za odlaganje, postrojenje

za pranje donjeg podstroja i točkova

kamiona i postrojenje za prečišćavanje

procjednih voda su kapitalni projekti

na prostoru gradske deponije.

Projekt zamjene pitke vode tehničkom u

svrhu pranja ulica je također ekološki projekt

KJKP “Rad”. U okviru projekta su na

različitim lokacijama u Kantonu Sarajevo

izgrađena postrojenja za zahvatanje tehničke

vode. Time je izbjegnuto nerazumno

i neekološko pranje ulica dragocjenom pitkom

vodom.

Projekt odvojenog sakupljanja otpadaka u

cilju daljeg iskorištavanja se realizira već

nekoliko godina. Preduzeće “Rad” podržavaju

Ministarstvo prostornog uređenja, EU

kroz Pilot projekt reciklaže i sami građani

Sarajeva u nastojanju da se na ovaj način

smanji odlaganje ogromnih količina otpada

na deponiju, a korisni otpad pošalje na

obradu u cilju reciklaže. Veliki korak u realizaciji

ovog projekta je učinjen 2007. godine

puštanjem u rad savremene sortirnice

otpada na prostoru Sanitarne deponije u

Smiljevićima. Instalirana oprema u sortirnici

je donacija Evropske unije kroz CAR-

DS projekt podrške reciklaži otpada u BiH.

Veliki dio opreme za rad sortirnice nabavio

je KJKP “Rad”.

Sortirnica otpada sa kapacitetom od 80

tona dnevno je prvi ovakav objekat u BiH.

Iako se trenutno relativno male količine

otpada sortiraju i dalje prerađuju, realno je

očekivati u narednom periodu smanjenje

odložene količine otpada na deponiji za 20

do 30%. Osim ekonomskog to smanjenje bi

imalo veliki ekološki značaj jer bi se tako

produžio i vijek trajanja deponije.

Projekt izgradnje niša za smještaj kontejnera

je zamišljen u KJKP “Rad” i realizuje

se zajedno sa općinama Kantona Sarajevo.

I ovaj projekt ima priličan značaj u ekološkom

i praktičnom smislu jer “štiti” kontejnere

i odvoz smeća čini lakšim.

Ekološka edukacija djece i građana Sarajeva

je sastavni dio aktivnosti KJKP “Rad”.

Preduzeće više od jedne decenije vrši stalnu

edukaciju učenika sarajevskih osnovnih

i srednjih škola o otpadu i reciklaži. Cilj

projekta jeste usvajanje savremenih saznanja

o otpadu i načinima rješavanja tog problema.

Kroz programe ekološke edukacije

utiče se na navike i ponašanje najmlađih

građana Sarajeva polazeći od poznatog

ekološkog pravila: Svi proizvodimo otpad,

svi smo odgovorni za njegovo zbrinjavanje.

U cilju realizacije projekta ekološke edukacije,

u preduzeću “Rad” se samostalno dizajnira

edukativno-propagandni materijal.

U okviru ovog projekta, Sanitarnu deponiju

u Smiljevićima do sada je posjetilo više

od 10.000 sarajevskih učenika i studenata.

KJKP “Rad” od aprila, 2005. godine posluje

u skladu sa zahtijevima međunarodnog

standarda sistema upravljanja kvalitetom

BAS EN ISO 9001-9002. Sistem

upravljanja kvalitetom uz zalaganje uprave

preduzeća i svih zaposlenih provodi se

u potpunosti. Primjenom standarda BAS

EN ISO 14.001 – 2004. KJKP “Rad” nastoji

zaštiti okoliš i od mogućeg vlastitog negativnog

uticaja.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


62 Inicijative

DAN ZA

POŠUMLJAVANJE

Na Grdonju, budućem parku šuma već raste hiljadu stabala

Jasminka Avdić, profesor biologije

O.Š. “Safvet-beg Bašagić

Sarajevska Osnovna škola “Safvet - beg

Bašagić” realizuje zanimljiv projekt

“Ekološki sat otkucava - uključimo se

svi u zaštitu šuma” čiji je cilj da se na obližnjem

brdu Grdonj obnovi visoko rastinje i

formiranjem parka - šume stvore uslovi za

rekreaciju, edukaciju i boravak u prirodnom

ambijentu. Realizacija, podržana od

Opštine Centar započela je 2010. godine, a

Sa izleta u okolini Sarajeva

u nju su uključeni članovi 12 školskih sekcija,

učenici, roditelji i nastavno osoblje.

Sve što je do sada urađeno,ili će biti, u skladu

je i sa Lokalnim akcionim ekološkim

planom ove sarajevske opštine u kojem se

posebno promoviše potreba za intenzivnijim

pošumljavanjem.

Slijedom toga na Grdonju i Borijama je do

sada zasađeno 1.000 sadnica bijelog i crnog

bora te jasena.

Realizaciju projekta prate i druge aktivnosti

kao što je bila edukacija za osmatranje

ptica u saradnji sa Ornitološkim društvom

Zemaljskog muzeja, potom posjeta uzgajalištu

jelena lopatara u Rakovici.

U školi očekuju da će ove aktivnosti na podizanju

parka - šume biti podržane i od

drugih partnera. Prema Opštini su uputili

inicijativu da donese odluku o određivanju

dana pošumljavanja. To bi bi potaklo škole

da taj dan planiraju u godišnjem programu

rada i učestvuju u zajedničkim akcijama

pošumljavanja.

Sadnice u rukama najmlađih

Učesnici akcije pošumljavanja

Osmatranje ptica

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Zelene vijesti

63

Konfuzija činjenica

PROFIT I HAOS

Opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu

manifestovati u veoma kratkom vremenskom

periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak

energije, finansijska kriza i slično, već politički odgovor

i interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom

interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle

Akademik Momir Đurović

Pojavile su se mnoge organizacije širom

svijeta, kao i globalni i lokalni

enviromentalisti koje su se do nevjerovatnih

razmjera protivile i protive mnogim

mogućim ljudskim aktivnostima, naročito

onima koje mogu u bilo kojoj mjeri

uticati na biodiverzitet. Ima se utisak da su

oni umjesto ljudskog bića u centar pažnje

postavili biodiverzitet, što mnogi od njih i

ne kriju.

Sa druge strane pojavilii su se, naročito poslije

objavljivanja Bjorn Lomborgove knjige

Skeptični enviromentalisti, i oni koji

žele da dokažuda je sva ta priča u stvari izmišljotina

onih koji žele da globalno vladaju

svijetom. Tako, Vaclav Klaus kaže da takav

pokret envioromentalista niko ko nije

živio u komunizmu ne može da razumije, a

Ian Plimer da je poslije nestanka prijetnje

od blokovskih podjela Zapad našao vrlo

dobru temu klimatske promjene kako bi

motivisao i homogenizovao populaciju u

isto vrijeme težeći da pravi svjetsku ili češće

nazvanu globalnu vladu...

Očigledno je da se nalazimo u temi koju

mislim da je ispravnije nazvati konfuzijom

o klimatskim promjenama, što, htjeli ili ne

da priznamo, izgleda ipak kao vrlo dobra

osnova za manipulisanje građanima, pa i

cijelom svjetskom populacijom...

Priča o konfuzijama savremene civilizacije

nastavlja se u mnogim sferama od kojih je

i dalje vitaln a ona koja tangira energiju,

činjenica da smo do sada trošili jeftinu

energiju mislim da se zloupotrebljava. Jeftina

energija jeste preduslov za svaki ekonomski

razvoj, pa i za napredak ljudske

vrste. Tvrditi da je došao kraj jeftinoj energiji

zčani mnogo više nego prelazak sa jednog

vida obezbjeđivanja energije na drugi.

U principu to znači siromašniji pojedinac,

pa naravno i društvo.

Posebna priča je ona o obnovljivim izvorimakoji

su još uvijek u tehnološkom smislu

takvi da je kilovatsat iz njih višestruko skuplji

od komercijalnog. Priča o biogorivu

može biti najbolji primjer. Ukoliko bismo,

na primjer, željeli da snabdijevamo u Evropi

automobile biogorivom, danas popularnom

trećom generacijom, bilo bi nam potrebno

450.000 kamiona šumskog otpada

dnevno. Ili ako bismo to isto željeli da uradimo

u SAD, nebi ostalo zemljišta za gradove,

niti za gajednje drugih poljoprivrednih

proizvoda. Takve količine, očigledno,

bez obzira na naše želje, ne postoje i nijesu

moguće da se obezbijede.

Trgovina ugljenikom i emisijom gasova je

od Boga data onima koji zabijaju glavu u

pijesak. Ona će rezultirati većim troškovima

stanovništva. Predviđeno oporezivanje

ugljenika, trgovina emisijom GHG u najboljem

slučaju samo će doprinijeti novim

teškoćama. Novac ne može promijeniti klimu,

ne može promijeniti kosmičke zrake,

ponašanje Sunca, Zemljinu orbitu, struje u

okeanima i tektoniku ploča. Trgovina emisijom

će obogatiti nekolicinu, a siromašnima

napraviti većinu. To će nekima stvarati

veći profit, a na drugoj strani haos koji će

rezultirati zatvaranjem mnogih biznisa...

Ono što se postavlja kao krucijalno jeste

pitanje koliko se mi možemo i smijemo

osloniti na interpretiranje naučnih činjenica

koje nam se danas serviraju, najčešće od

naučnika. Da li je odgovor, kako kaže

NenwthGingrich: "Možda nijedan antinaučni

argument danas nije opasan koliko

zahtjevi koje postavljaju radikalni enviromentalisti

i slične interesne grupe. Tako,

velike opasnosti sa kojima smo suočeni

koje se mogu manifestovati u veoma kratkom

vremenskom periodu nijesu globalno

zagrijavanje, nedostatak energije, finansijska

kriza i slično, već politički odgovor i

interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom

interesnih grupa kao i progon onih

koji suprotno misle. Takve politike prijete

slobodnoj prirodi nauke i religije i pitanje

je gdje nas vode, kakvu civilizaciju žele da

grade.

Možda je ovo kazivanje najlakše završiti

Šekspirovom metaforom: "čitav svijet je

pozornica, i svi muškarci i žene su tek

glumci", koja za nas nije to već, izgleda,

stvarnost u kojoj je jedino neizvjesno ko je

ustvari režiser takve igre.

(Odabrano iz predavanja o temi "Svijet

u kojem živimo" održanom u Akademiji

nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

)

Odabrala: Anida Džanko

Procvjetala najveća orhideja

na svijetu!

Najveća orhideja na svijetu, visoka 2,5

metra sa stapkama visokim i do tri metra,

procvjetala je u brazilskom botaničkom

vrtu, objavio je brazilski Institut okoliša.

Grammatophyllum speciosum, orhideja

porijeklom iz Malezije, procvjetala je u

parku orhideja i zadržala titulu „najveće

orhideje na svijetu“. Orhideja je posađena

prije pet godina. Ima 19 cvjetnih stapki

koje mogu narasti do tri metra i na

kojima je procvjetalo 400 cvjetova.

Maroko: Koze na drveću

Na prvi pogled teško za povjerovati, ali

koze u Maroku zaista se penju po stablima

Argana. Stabla su visoka 5 - 10 metara i

imaju kvrgavo deblo koje dopušta kozama

da se bez problema penju. Ali ne penju

se bez razloga. Privlače ih plodovi stabla

slični maslinama kojima se hrane. Farmeri

slijede koze, ne zato jer je čudan prizor

vidjeti kozu na stablu, već je razlog taj što

koza ne može probaviti košpicu ploda te ju

pljuca, a farmeri to sakupljaju. Naime, od

njih rade ulje koje se koristi u kozmetici.

Otkrivena najmanja žaba

Istraživači na ekspediciji u Borneu otkrili

su novu i veoma sićušnu vrstu žabe.

Muški primjerci ove nove vrste, nazvane

Microhyla nepenthicola, narastu približno

jedan centimetar u dužinu. Istraživači

su prvo 2004 godine na ekspediciji u

Kubah National Park-u otkrili sićušnu

crvenu i sićušnu narandžastu amfibiju

(vodozemca). Žabu su otkrili u trenutku

kad je iskočila iz zemljane saksije u kojoj

raste biljka Nepenthes ampullaria.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


64

Obilježen Dan Parka prirode Hutovo blato

Ekonomski argumenti za očuvanje ekosistema

WWF i FONDEKO

zainteresirani za

buduću saradnju

Sa obilježavanja dana Hutovog blata

Svjetski najpoznatija organizacija za

zaštitu prirode WWF obilježavajući

pedeset godina ekoloških dostignuća

upozorio je na to da će spašavanje planete

u slijedećeg pola stoljeća zahtijevati

snažno vodstvo sa strane vlada i poslovnih

subjekata kao i jak angažman lokalnih

zajednica i potrošača.

WWF je pokrenuo i Earth Hour, najveći

globalni volonterski pokret protiv uništavanja

naše planete, ujedinjujući stotine

milijuna ljudi širom svijeta. Earth

Hour je univerzalna poruka nade i djelovanja,

pokret upravljan sa strane svjetske

kolektivne volje za očuvanje prirode

i naše planete.

WWF je u Bosni i Hercegovini prisutan

od 2006. godine. WWF-ova je uloga da sa

svojim lokalnim timom te kroz partnerstva

učini značajan doprinos očuvanju

biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine.

Već je uspješno realizovao nekoliko

projekata. Na njima je sarađivao sa mnogim

nevladinim organizacijama: Eko

most, Lijepa naša Čapljina, Centar mladih

Livno, Fondacija BITR, REC, Zeleni Neretve,

COOR Sarajevo, Buna, Viridis, Neretva

Delta Forum, Vrelo, Referentna grupa-Čapljina

i “Močvara” Čapljina.

Ovogodišnji Dan Parka prirode Hutovo

blato 12. maj WWF je iskoristio da bi sa

partnerima predstavio PES analizu

(Payment for Environmental Services) ili

“Plaćanje usluga ekosustava” za Park prirode

Hutovo blato.

Hutovo blato, koje je po svojoj vrijednosti

i bogatstvu prepoznato i uvršteno u svjetsku

prirodnu baštinu i međunarodno važna

močvarna staništa RAMSAR konvencije,

ima veoma značajnu ulogu u

ekonomiji sliva rijeka Neretve i Trebišnjice.

Ali sve izražajniji utjecaji čovjeka na

ekosustav Hutovog blata (melioracije, hidroenergetska

infrastruktura, krivolov)

narušavaju kapacitet prirodnih usluga

močvare. Jedno od mogućih rješenja nudi

se u obliku uspostave sistema PES, koji

nam preko vrednovanja resursa ekosustava

pomaže kod boljeg razumijevanja širokog

spektra prirodnih usluga te ponuditi

jak ekonomski argument za njihovo očuvanje

i zaštitu.

Prezentaciji na Karaotoku prisustvovala

je i delegacija FONDEKO što je bio povod

i za razgovor o budućoj saradnji dvije organizacije.

Naša nagrada za očuvanje prirode

Otvoren konkurs za

“Fondeko pečat” u 2011.

Predstavnik WWF najavio je namjeru o

umrežavanju novinara koji se u Bosni i

Hercegovini interesuju i pišu o temama

zaštite životne sredine i održivog razvoja

u čemu će FONDEKO pružiti potrebnu

pomoć.

Na osnovu Pravilnika za dodjelu priznanja “Fondeko pečat” donesenog 2007. godine

Upravni odbor FONDEKO poziva organizacije i pojedince da predlože

kandidate za dodjelu ovog priznanja u 2011. godini..

“Fondeko pečat” se dodjeljuje kompanijama, organizacijama, institucijama i pojedincima

koji su postigli izvanredne rezultate u podsticanju uravnoteženog razvoja i kvaliteta

života, a na osnovu podnesene pismene inicijative predlagača i izvještaja koji će sačiniti

komisija imenovana od Upravnog odbora FONDEKO.

Dosadašnji dobitnici “Fondeko pečata” su Tvornica cementa Kakanj i Kantonalno javno

preduzeće “Rad” d.o.o. Sarajevo.

Konkurs za podnošenje pismene kandidature otvoren je do kraja 2011. godine.

Kandidatura treba da bude pismeno obrazložena i dostavljena Upravnom odboru Fondeka.

FONDEKO SVIJET/33/2011.


Spomenik vodi

BUNAR U

PČELINJAKU

Inženjer Alija Dolovac dizajnirao je i podigao

BUNAR – spomenik vodi kao sadašnjem i budućem

najvažnijem resursu na planeti Zemlji

Konsultant i izvođač je Mirsad – Mirza

Bakšić, zaljubljenik u drvo.

Bunar je ranije izgrađen u betonu u

zemlji sa željeznim poklopcem iznad. Bio

je namijenjen isključivo za zalijevanje usjeva,

jer nije bila izgrađena gradska vodovodna

mreža. Ispitivanjem kvaliteta vode

na susjednom bunaru Abdulaha Kapetanovića

mikro-biološka analiza je pokazala

da je voda na granici kriterija za piće.

Sada je nadzemni dio bunara dograđen od

betonskog prstena 80 x 100 cm, obložen

poluoblicima, sa čekrkom-valjkom sa željeznom

cijevi sa kug-lagerima i točkom sa

ručkom, lancem, kantom za vodu, poklopcem

sa baglamama, halkama-zvekirima od

kovanog željeza i drvenom tablom sa nat-

Bunar sa dijelom pčelinjaka

pisom. Pokrov je od šindre, a ispod je ljepenka

(ter-papir) i lamperija.

Autor je dizajnirao bunar od drvene građe

prilagođavajući ga našim starim primitivno

građenim bunarima širom Bosne, unoseći

modernu dekoraciju.

U proteklim događanjima u BiH od 1992.-

1995. godine vodu iz ovog bunara upotrebljavala

je većina stanovnika naselja Hadžijska

ravan, naročito za pranje rublja,

napajanje stoke, zalijevanje usjeva, ispranje

WC šolja i sl.

Uzimajući u obzir samo navedeno, BUNAR

je zaslužan SPOMENIK VODI bar za svoju

tadašnju funkciju, a i poboljšava estetsko

uređenje, inače, uglednog pčelinjaka.

POZIV NA

UČLANJENJE

I SARADNJU

S obzirom na to da je ovo prvi broj

revije Fondeko svijet u 2011. godini

Upravni odbor FONDEKO i redakcija

lista imaju za potrebu da članove i

čitaoce informišu o teškoćama sa

kojima se susrećemo u radu i izdavanju

revije.

Pod izgovorom teške ekonomske situacije

znatan broj kolektivnih članova

FONDEKO (kompanija, škola,

institucija) jednostrano je otkazao

članstvo čime su dovedene u pitanje

mnoge naše planirane aktivnosti u

2011. godini.

Fondeku odane članove pozivamo

da u narednom periodu u ličnim i

poslovnim kontaktima promovišu

aktivnosti našeg udruženja te na

druge načine nove pojedince i kolektive

pokušaju privoliti na učlanjenje.

Uz to podsjećamo da Redakcija revije

Fondeko svijet ima stalno otvoren

poziv za saradnju u pisanju tekstova,

objavljivanju fotografija, organizovanja

promociju po izlasku svakog

novog broja.

Bilo bi nam veoma dragocjeno ako

bi već za naredni broj imali priloge

novih autora, stručnjaka za određene

oblasti zaštite životne sredine, a

posebno iz filozofsko-etičkog, društveno-humanog,

medicinskog, bioetičkog,

ekološko-pravnog, energetskog,

tehnološko-tehničkog i drugih

područja.

Veliki broj nevladinih ekoloških organizacija

kao i sekcija po školama

realizuju korisne akcije ali se o njima

malo zna i piše. Izvještaje o tome

spremni smo prezentirati na našim

stranicama.

Rado bismo objavili i fotografije sa

pejsažima ili motivima prirode,

snimke ekoloških incidenata, narušavanja

ambijenta, bogatoj građevinskoj

i kulturnoj baštini.

Sve rečeno proističe iz naše zajedničke

želje da očuvamo aktivitet

Udruženja FONDEKO, a buduće

brojeve revije pripremimo uz pomoć

mnogo većeg broja saradnika.

Nadamo se da ćete u ovom našem

obraćanju pronaći izazov da za Fondeko

i njegovu reviju uradite nešto

konkretno i korisno za sve nas.

Upravni odbor Fondeka

Redakcija revije Fondeko svijet

More magazines by this user
Similar magazines