Bambus – div među travama - Hrvatske šume

Rezultat uspješnog pošumljavanja
početkom 20. stoljeća su park-šume
Čikat kod Maloga Lošinja i Pod
Javorovi u Velom Lošinju, gdje je
alepski bor primiješan s brucijskim
borom.
borom. Danas ove šume imaju značajnu
estetsko-ekološku funkciju u turističkoj ponudi.
Gospodarenje državnim šumama na
području Grada Maloga Lošinja ima isključivo
uzgojne značajke, što se postiže radovima
na jednostavnoj biološkoj reprodukciji
šuma. Od ukupne površine Šumarije Cres
– Lošinj obraslo je 9.357 ha. Najveću površinu
šuma obrastaju panjače crnike (1.963 ha),
zatim panjače cera i medunca (1.772 ha), a
kulture četinjača prostiru se na 1.744 ha.
Površina šikara, makija i gariga iznosi 2.391
ha. Makije, kao degradirane oblike crnikovih
šuma, nalazimo na otocima Lošinju, Iloviku
i Unijama. Izraziti kontrast šumovitim područjima
su goli kamenjarski pašnjaci, kao
krajnji stadij degradirane vegetacije, većim
dijelom na području Osorčice (Osoršćice) te
na južnome dijelu otoka Cresa, uz cestu Belej
– Osor. Dominantna vrsta je bodljikava
šmrika (Juniperus oxycedrus).
Samo trinaest uposlenih – Nekadašnja
Šumarija Lošinj bila je svojevremeno u sastavu
Šumskog gospodarstva Delnice (od 1960.
do 1969.). Zanimljivo je da prije osnivanja
Gospodarstva zapošljava oko 130 radnika
na sječama i opsežnim uzgojnim radovima,
posebice iz drugih krajeva. Postupno
se zbog smanjenog opsega poslova broj
radnika smanjuje, a visoki troškovi uprave
i režije premašuju prihode. Stoga se 1970.
godine, kada upošljava ukupno 25 radnika,
Pogled na Osorščicu s Belvedera
Šumarija ukida, a poslovanje prenosi na
Šumariju Rijeka. Danas je ova poslovna jedinica
u sastavu Hrvatskih šuma, a ima 13
uposlenih. Šumarijska zgrada smještena je u
sklopu park-šume Čikat, a do 1995. godine
objekt je bio u sastavu delničkog radničkog
odmarališta.
Najveći interes za ogrjevno drvo – Prema
riječima upravitelja Darka Pavičića, šumarskog
stručnjaka iz Slavonskoga Broda i
zaljubljenika u lošinjski kraj, sječu i privlačenje
drvne mase obavljaju vanjski izvođači
radova, većinom iz Gorskoga kotara, osobito
kada su tamo snježni uvjeti. Ovogodišnji
plan sječa obuhvaća 1.887
m 3 drvne mase prethodnoga prihoda
(prorede) na površini 212 ha, od čega
se najviše siječe crnoga bora (1.018
m 3 ). Za sječu i izradu te veće uzgojne
radove provode se uobičajene licitacije.
Lokalno i okolno stanovništvo najviše
je zainteresirano za ogrjevno drvo
koje se uglavnom (oko 90%) izrađuje
od hrasta crnike, a godišnje se isporuči
oko 1.300 m 3 ogrjeva. Zanimljivo
je napomenuti kako se borova oblovina
nekada prodavala rudniku Raša
u Istri, celulozno drvo tvornicama u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a ogrjevno
pretežito u Italiju. Na području
Šumarije ima oko 223 km javnih i šumskih
prometnica (otvorenost 6 m/ha),
od čega šumske sudjeluju s 36 km i
otvorenošću gotovo 12 m/ha. Prema
desetogodišnjem propisu šumskouzgojnih
radova, od značajnijih poslova
planirano je 330 ha čišćenja sastojina,
160 ha njega, 78 ha uređivanja donje
etaže, 15 ha popunjavanja i pošumljavanja.
U razdoblju od 2007. do 2016.
godine na području Šumarije planirana
je sadnja 3.000 sadnica crnoga
Zanimljivo je napomenuti kako se
borova oblovina nekada prodavala
rudniku Raša u Istri, celulozno drvo
tvornicama u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini, a ogrjevno pretežito u
Italiju.
bora. Godišnji plan ukupnih uzgojnih radova
iznosi prosječno oko 115 ha. Naime, zbog
dovoljne obraslosti otoka Lošinja zelenilom,
nije potrebno, osim pojedinih pašnjačkih,
pošumljavati nove površine.
Protupožarna zaštita organizirana
je tako da se motriteljsko-dojavna služba
provodi neprekidno od početka lipnja do
polovice rujna, no i izvan toga roka, ako
meteorološki uvjeti to zahtijevaju. Motrenje
se obavlja sa četiri osmatračka mjesta, koja
imaju dobru preglednost terena: Belveder,
Vela Straža, Helm i Straganac. Osobe na
motrilačkom mjestu određuju poziciju na
kojoj se požar pojavio i odmah obavještavaju
profesionalnu vatrogasnu jedinicu u Malom
Lošinju, s kojom je vrlo dobra suradnja.
Postoji i ophodarska služba koja plovilom
obilazi turistički atraktivne dijelove otoka
u cilju sprječavanja požara. Tijekom godine
provode se preventivno-uzgojne mjere
zaštite šuma od požara koje obuhvaćaju radove
biološke reprodukcije šuma. Požari na
području Šumarije su rijetki.
Jedini terenski objekt na području Šumarije
Cres – Lošinj je lugarnica Vela Straža
(GJ Punta Križa), prije dvije godine preuređena
kamena pastirska kućica, koja zahtijeva
još neke manje uređivačke zahvate.
Protupožarna osmatračnica na Cresu
(Vela Straža)
10 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME