Views
3 years ago

Bambus – div među travama - Hrvatske šume

Bambus – div među travama - Hrvatske šume

šume u

šume u književnosti Pripremio: Josip Vuković U rukama mi pregršti Šume su u povijesti bile, i jesu, čest motiv brojnih umjetnika, pisaca, pjesnika, slikara. Zavirimo malo u njihov svijet šume. granja... Slavni čileanski pjesnik Pablo Neruda, pjesnik ljubavi, utkavši u nju otajstvenu ljepotu prirode, dodiruje srce i dopire do naših snova već s nekoliko stihova iz zbirke svojih čuvenih soneta: Planinama ideš kao što stiže lahor... sve dok ti ne primiš iz Šuma iznenada stručak ili munju nekog modrog cvijeta i neobičnu strijelu nekog divljeg mirisa... Zaokupljeni mikrosvijetom svoga svemira, kako isti pjesnik naznačuje, šumu najčešće vidimo izvana, a samo gdjekad unutarnju tajnu njezina čudesnoga bića. Ta je sposobnost zapravo individualna, a imaju je više ili manje poglavito pjesnici i književnici. Od naših hrvatskih nije u tome jedini ni sam Josip Kozarac, već ih je više nego što ih znamo i poznajemo. Među njima je i Zdenka Marković, rođena Požežanka (1884.), umrla u Zagrebu 1974. godine. Objavljivala je, lirski nadahnuta, pjesme u prozi, novele, crtice i feljtone. U tom opusu, opisujući svoj rastanak s ljetom, svoj nekoć, kano da je i naš u prekrasnoj pjesmi u prozi Planinski darovi. Planinski darovi Bogata se vraćam iz planina i nosim sa sobom blagoslov ljeta. Vraćam se puna šumske radosti, nasićena mirisima i opaljena suncem, ojačana vjetrovima, što s visina nose svježinu i mirise snijega, vraćam se nasmijana i vedra, i takva silazim među vas. U rukama mi pregršti granja, koje miriše na jelovinu, paprat i paučinu, pa rukoveti trava, koje opijaju, a da čovjek i ne zna čim, pa struci gorskoga cvijeća, koje se sakrilo u lišće, pa se plavi i miriše... Kosa mi je još puna mirisa šumskih i iglica s teških borova, koje su se sipale po njoj za dugih šetnja šumskih, a duša teška kao ljeto, puna mira i ljepote brda... Dolazim bogata i sretna, i sve ću to, što imam, da stresem pred vas sve, koje je dotle gušila žega gradska i ubijala svakodnevna životna dosada i muka, i nevolja vam zastirala poglede u daljinu. Mislila sam ja na vas sred bogatstva ljetnoga, i muka vaša toliko mi je puta pokvarila mir moj. Zato hoću da vam donesem nešto, kao što se na vršku prstiju nosi iz crkve blagoslov misni, hoću da pod krovove vaše unesem ljepotu, da njom posipam putove vaše, teške i neravne, kamene i strme, da i vas tako nešto zapadne od blagoslova ljetnog. Prije svega vam donosim onu širinu dalekih vidika, sav mir nepreglednih livada, koje se utapaju jedna u drugoj i buje zelenilom, sve one bezbroje mirisa, što se nevidljivo cijede iz drveta i cvjetova, teku dolinama i preporađaju čovjeka, sve one jauke uznemirene crnogorice, u kojima je toliko melodije, sve šuštanje vode po vlažnim šumama, i one teške šumove slapova gorskih, što se puše, bijeli i zeleni, i rušeći se tlape nešto, što mi ne razumijemo. Ali najljepše, što vam nosim, to je ona sveta spokojnost, koja sjedi u brdima, u poljima i šumama, svuda u prirodi osim u čovjeku. Nju vam nosim kao svetu tajnu života, njom bih htjela da vas pričestim, da se cijeli preporodite, pa da, primivši je u se, osjetite svu ljepotu živovanja i svu ljepotu umiranja, koju ljudi ne poznaju. Nosim ja još nešto, i to je posljednje, što ću vam dati snagu, onu jedinstvenu snagu, crpenu iz brda, iz drveta, ravno iz neba i zemlje. Snagu, koja napinje mišice, probuđuje misli, razvija osjećaje i diže čovjeka u visine... Eto, to sam donijela da razdijelim među vas, to vam dajem od bogatstva svoga. I u tome času hoću da me upamtite, da me u mislima ponesete, u času, kad se puna radosti šumske, nasmijana, suncem opaljena i sva cvijećem okićena, spuštam u nizinu i vraćam opet među vas bogata i sretna, noseći vam u očima i u duši svoj blagoslov ljeta... 46 Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME

SLIKARSKA KOLONIJA »ZIMA NA BABIČANKI« slikarstvo Slikarska kolonija »Zima na Babičanki« na području Šumarije Pitomača prerasta u pravi kulturni događaj. Tako je bilo i ovoga siječnja u snijegom i ledom okruženoj lovačkoj kući gdje se zbivao slikarski happening Slikari u šumi! Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad U pravoj zimskoj idili lovačke kuće Babičanka na području Šumarije Pitomača peti su se put okupili slikari na tradicionalnom druženju u okviru slikarske kolonije »Zima na Babičanki«. Uraci na platnu, grafike, akvareli, nastali nakon cjelodnevnog boravka u šumskom okružju, bit će prezentirani javnosti na izložbi koja će u Pitomači biti organizirana u travnju, a ostat će u fundusu koprivničke Uprave šuma. Ove smo godine pozvali umjetnike s ovoga područja, iz Vitovitice, Pitomače, Kloštra, Đurđevca, Kalinovca i drugih mjesta želeći tako osigurati na koloniji dio novih umjetnika koji će pridonijeti novoj kvaliteti i raznolikosti stvaranja kaže upravitelj pitomačke Šumarije i glavni čovjek ovih zimskih događanja Branko Sobota. Novu orijentaciju potvrđuje i stalna mentorica pitomačkih slikarskih zima, književnica i pjesnikinja Božica Jelušić Kranželić koja kaže da svaka kolonija ili radionica tijekom vremena od širokog kruga mora ići prema selekciji i podizanju razine kvalitete i raznolikosti. Inače gubi svrhu. Važno je da se stabilizira kvalitetan krug slikara kako bi se stvorio dovoljan broj radova koji se mogu izlagati, i individualno i zajednički. Danas ovdje imamo već poznata imena, akademske slikare, tako da kolonija djeluje izrazito sinergijski, jedni gledaju i uče od drugih, traže svoj izražaj. To je mali seminar u prirodi na kojem svi mogu nešto naučiti. Slikarsko okupljanje u prizemlju i na katu lovačke kuće, dok je vani padala ledena kiša, a kamin nije samo grijao nego i sam širio dobro raspoloženje(!), ni ove godine nije moglo bez logistike. A za nju se osim upravitelja pobrinulo vrijedno osoblje Šumarije te nevjerojatni kuhar Đento koji je sa svojom ekipom cijelo vrijeme proveo vani, uz peć i kotao, sa svima stigao popričati, ali i pripremiti delicije kakve se teško nalaze i na meniju vrsnih hotela. »Zimu na Babičanki« ove su godine dočekali slikari Renata Kovačić, Franjo Mihočka, Ivan Kančal, Božidar Puškaš, Darko Domitrović, Hrvoje Baltić, Stjepan Ivanec, Đuro Jaković, Jaroslava Lulić, Mirko Horvat, Gordana Ćurik, Ivan Seidl, Ivana Kranželić, Branko Begović. Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME 47

(pravilan) izbor zrna - Hrvatske šume
Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Jelenak (Phyllitis scolopendrium) - Hrvatske šume
Više od polovice »Sjevernog Psunja – Javorovice - Hrvatske šume
Kim (Carum carvi L.) - Hrvatske šume
U šumu s dozvolama za sakupljanje šumskih plodova - Hrvatske šume
FAO pomaže u jačanju protupožarne preventive - Hrvatske šume