Bambus – div među travama - Hrvatske šume
Bambus – div među travama - Hrvatske šume
Bambus – div među travama - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sudionici sastanka u NP Risnjak<br />
bi se mogla priključiti<br />
skoj mreži modelnih šuma<br />
Piše: Goran Videc, dipl. ing.<br />
Ivana Pešut, dipl. ing.<br />
Foto: G. Videc, dipl. ing.<br />
<strong>šume</strong> diljem svijeta, a koji najčešće uključuju:<br />
1. Očuvanje i zaštitu staništa, jer gotovo<br />
sve modelne <strong>šume</strong> sadrže i zaštićena<br />
područja koja iz više razloga igraju važnu<br />
ulogu u održivom gospodarenju šumama.<br />
To se prije svega odnosi na njihove prirodne<br />
vrijednosti, edukacijske mogućnosti, njihove<br />
vrijednosti kao rekreativnog područja,<br />
te zbog mjerila koja ona pružaju znanstvenicima<br />
o razvoju prirodnog, negospodarskog<br />
ekosustava i pružaju mogućnosti za uspoređivanje<br />
s gospodarskim šumama.<br />
2. Edukaciju, jačanje kapaciteta i povezivanje<br />
u mrežu, čime se postiže unapređenje<br />
postojeće razine znanja, i to razmjenom<br />
iskustava iz<strong>među</strong> istih ili povezanih sektora<br />
(npr. šumarstvo i drvna industrija, ekološka<br />
poljoprivreda i zaštita prirode). Također,<br />
sudionicima se, putem projekata, otvaraju<br />
mogućnosti apliciranja za različite izvore<br />
financiranja.<br />
3. Dobro upravljanje i potporu civilnom<br />
društvu, jer dobrovoljnim sudjelovanjem<br />
i fokusiranjem sudionika na zajednički<br />
problem, pomaže se donošenju zajedničke<br />
vizije razvoja i vodi prema ostvarenju<br />
zajedničkog cilja. U područjima gdje<br />
su osnovane modelne <strong>šume</strong>, često su one<br />
jedine koje konstruktivno ujedinjuju državnu<br />
upravu, pojedince, zajednice i interesne<br />
skupine.<br />
4. Razvoj kriterija i indikatora za mjerenje<br />
napretka prema održivom gospodarenju,<br />
s obzirom da mijenjanje načina kako koristimo<br />
šumska područja i kako razmišljamo<br />
o njima zahtijeva predanost, mnogo truda<br />
i vremena.<br />
5. Održivi ekonomski razvoj i smanjenje<br />
siromaštva mogući su putem povećanja<br />
prihoda kroz nedrvne šumske proizvode,<br />
ekoturizam, izrađivanje suvenira i rukotvorina<br />
od neiskorištenog drva, zapošljavanje<br />
invalidnih osoba, skupljanje i uzgajanje<br />
ljekovitog bilja, oživljavanje tradicionalnih<br />
obrta.<br />
6. Korištenje znanosti i najbolje prakse<br />
gospodarenja šumama kao temelj za određivanje<br />
optimalnih smjerova razvoja.<br />
Sudionici sastanka također su upoznati i<br />
s načinom rada mreže modelnih šuma, kao<br />
i s činjenicom da bi financiranje troškova<br />
iniciranja i uspostave temeljne Regionalne<br />
mreže na području<br />
Mediterana trebali<br />
snositi sami sudionici<br />
u iznosu od<br />
najmanje 25.000 €<br />
godišnje. Postotni<br />
udio svakog od sudionika<br />
sudionici<br />
Modelna šuma je partnerstvo javnih<br />
i privatnih organizacija, te se u nju<br />
dobrovoljno uključuju svi sudionici koji<br />
dijele zajednički interes u ostvarivanju<br />
održivog gospodarenja.<br />
određuju dogovorno,<br />
a kao praktičan<br />
primjer načina osiguranja sredstava u jednoj<br />
modelnoj šumi u Rusiji, prikazana je sljedeća<br />
struktura financiranja:<br />
• državna šumarska služba <strong>–</strong> 30%<br />
• ostale državne agencije <strong>–</strong> 20%<br />
• fakultet <strong>–</strong> 20%<br />
• drvno-prerađivačka industrija <strong>–</strong> 15%<br />
• lokalno stanovništvo <strong>–</strong> 5%<br />
• nevladine organizacije <strong>–</strong> 10%,<br />
dok je u jednoj švedskoj modelnoj šumi<br />
način financiranja sljedeći:<br />
• fakultet <strong>–</strong> 17%<br />
• državne institucije <strong>–</strong> 33%<br />
• industrija <strong>–</strong> 50%.<br />
Tijekom rasprave sudionici su iznijeli<br />
primjere problema za koje smatraju da bi<br />
se potencijalno mogli riješiti pridruživanjem<br />
Mediteranskoj mreži modelnih šuma.<br />
U prvom redu, to su problemi u sektoru<br />
privatnih šuma, konfliktni odnosi s drugim<br />
sektorima, te ugrožena bioraznolikost,<br />
ali i čitava lepeza<br />
drugih problema s<br />
kojima se svakodnevno<br />
susreću svi<br />
korisnici određenih<br />
područja.<br />
S obzirom na to<br />
da su sve strane načelno<br />
iskazale potporu<br />
i spremnost<br />
za priključivanje spomenutoj inicijativi, ali<br />
još uvijek postoje određena nedorečena pitanja,<br />
usuglašeno je da se predmetna inicijativa<br />
detaljnije razmotri do kraja siječnja<br />
sljedeće godine. Predloženo je održavanje<br />
sljedećeg sastanka početkom veljače 2008.<br />
g., do kada će sve zainteresirane strane prikupiti<br />
detaljnije informacije iz svoje regije<br />
o mogućnostima, potrebama i interesu za<br />
pridruživanje Mediteranskoj mreži modelnih<br />
šuma.<br />
Svi zainteresirani za ovu inicijativu, koji<br />
nisu sudjelovali na gore navedenom sastanku,<br />
detaljnije informacije, nacionalne i <strong>među</strong>narodne<br />
kontakte mogu zatražiti u Ministarstvu<br />
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga<br />
gospodarstva.<br />
Broj 133/134 • siječanj/veljača 2008. HRVATSKE ŠUME 3
Change language