Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
oštećenost šuma<br />
PARK PRIRODE MEDVEDNICA<br />
Tetan<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Kesten, bukva i<br />
hrast na Medvednici<br />
ozbiljno ugroženi<br />
Bukva na<br />
Medvednici<br />
Bukva, hrast kitnjak i pitomi kesten u Parku prirode<br />
Medvednica oštećeniji su od prosjeka u Hrvatskoj i<br />
njihovo bi stanje trebalo trajno pratiti i utvrditi uzroke<br />
oštećenosti, poruka je jednogodišnjeg istraživanja<br />
što ga je za potrebe Parka proveo Šumarski institut<br />
Jastrebarsko<br />
Tetanus je vrlo<br />
teška zarazna bolest<br />
koja često završava<br />
smrću. U našem<br />
podneblju toj bolesti<br />
pripada neslavna<br />
reputacija bolesti s<br />
najvećom smrtnošću.<br />
Uzrokovana je klicom<br />
koja se razmnožava<br />
u dubini rane,<br />
bez prisutnosti<br />
kisika. Prilikom<br />
razmnožavanja klice<br />
oslobađaju vrlo<br />
snažan toksin koji<br />
napada živčani sustav.<br />
Posljedica toga su<br />
grčevi mišića, tipični<br />
za ovu bolest<br />
Više od 14.500 ha šuma Parka<br />
prirode Medvednica koje čine<br />
64% ukupne površine Parka,<br />
oštećenije su od ostalih u Hrvatskoj,<br />
pokazalo je jednogodišnje<br />
istraživanje o oštećenosti šumskog<br />
ekosustava ovog zaštićenog prirodnog<br />
objekta koje je izvršio Šumarski institut<br />
Jastrebarsko. Istraživanje je naručila<br />
Uprava Parka, a za potrebe ovoga<br />
projekta na Medvednici su postavljene<br />
24 primjerne plohe raspoređene tako<br />
da obuhvate različite stanišne uvjete.<br />
Oštećenost je ocjenjivana procjenom<br />
osutosti krošanja i gubitka boje četiriju<br />
glavnih vrsta drveća u Parku prirode -<br />
bukve, hrasta kitnjaka, jele i pitomoga<br />
kestena.<br />
Rezultati su pokazali da značajna<br />
oštećenost tih vrsta na Medvednici<br />
iznosi 67,4% što je puno više od one<br />
u Hrvatskoj (25,2%). Pritom treba reći<br />
da se pod stručnim pojmom značajne<br />
oštećenosti smatra osutost krošnje<br />
25%. Najugroženija vrsta je pitomi kesten<br />
(značajna oštećenost 74,1%), potom<br />
bukva sa 70,7 %,<br />
Obična bukva je naša najvitalnija<br />
vrsta i njena oštećenost u Hrvatskoj<br />
gotovo ne prelazi 10%. Ovako visoka<br />
oštećenost bukve na Medvednici daleko<br />
premašuje i europski prosjek, istaknuo<br />
je jedan od voditelja projekta mr.<br />
Nenad Potočić.<br />
Oštećenost hrasta kitnjaka tek je nešto<br />
niža nego kod bukve (64%), no i to je<br />
dvostruko više nego u Hrvatskoj (34%).<br />
Zanimljivo je da je s oštećenošću od<br />
60,2 posto jela najzdravija vrsta na Medvednici!<br />
U Hrvatskoj je zbog sušenja<br />
ona vrlo ugrožena (86,5 posto oštećenosti).<br />
Bilo bi dobro ustanoviti razloge,<br />
smatra mr. Ivan Seletković iz Instituta,<br />
zbog kojih je šuma tako oštećena. To<br />
bi se postiglo daljnjim istraživanjima<br />
koja bi prerasla u trajno praćenje što<br />
bi pridonijelo izradi plana upravljanja<br />
Parkom.<br />
Isti cilj imalo je jednogodišnje istraživanje<br />
o stanju i populaciji zaštićenih<br />
ptica na Medvednici – vodenkosa i bijele<br />
i gorske pastirice koje je proveo<br />
mr. sc. Davor Ćipković iz Zavoda za ornitologiju<br />
HAZU. Utvrđeno je ukupno<br />
38 parova bijelih pastirica, 90 parova<br />
gorskih pastirica te 7 parova vodenkosa<br />
koji žive uz riječne tokove i potoke<br />
Medvednice.<br />
Obje vrste pastirica su brojne i manje<br />
ugrožene, dok je populacija vodenkosa<br />
mala (uz potoke izbrojano je<br />
samo sedam parova), izolirana te zbog<br />
toga i osjetljiva na bilo kakve promjene<br />
u staništu (npr. promjene strukture<br />
staništa, melioracije, sječe, izgradnje<br />
putova). Zbog toga vodenkos može<br />
poslužiti kao dobar indikator kvalitete<br />
vode.<br />
Uzročnik tetanusa je bacil Clostridium<br />
tetani. U nepovoljnim<br />
prilikama stvara spore,<br />
koje u zemlji prežive više godina.<br />
Spore su otporne u toj mjeri da<br />
podnose temperaturu od 100 °C duže<br />
od 30 minuta. Prigodom zagađenja<br />
rane, zemljom u kojoj ima životinjskog<br />
izmeta, moguć je unos spora koje se u<br />
prisutnosti pogodnih čimbenika okoline<br />
aktiviraju.<br />
Izvor zaraze<br />
Tetanusne spore moguće je naći<br />
posvuda: u zemlji (posebice obrađenoj<br />
i gnojenoj stajskim gnojivom), prašini<br />
i izmetu životinja i ljudi. Uzročnik je<br />
utvrđen u izmetu psa, ovce, kokoši,<br />
konja, krave i štakora. Dokazan je i kod<br />
čovjeka. Vjerojatno se tetanusne klice<br />
unose u crijevni sustav hranom. Razmnožavaju<br />
se u debelom crijevu, bez<br />
izazivanja probavnih smetnji. Smatra<br />
se da najvažniju ulogu u razmnožavanju<br />
i širenju imaju konji i preživači.<br />
To je razlog da se spore mogu naći u<br />
zemlji koja se obrađuje, ali i u prašini<br />
gradskih ulica, premda se konji njima<br />
ne kreću već desetljećima. Očigledno<br />
je da su rezervoari i izvori zaraze tetanusom<br />
mnogobrojni. Značajno je istaći<br />
da se tetanus ne prenosi s čovjeka na<br />
čovjeka.<br />
32<br />
Broj 100 • travanj 2005.<br />
HRVATSKE ŠUME
Change language